Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Enia Tariba   Poštovani, ovo mi je osobno samo još jedna potvrda da u ovoj državi za mene mjesta nema. Umjesto da težimo tome da se kvalificirani, vrijedni i sposobni ljudi zadrže u državi i guraju državu naprijed, ova država očigledno ima taj interes da u njoj ostanu samo "ovce" kojima se može manipulirati. Osobno sam studentica treće godine na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i vjerujte mi, ako iskorištavate cijelu paletu znanja koju ovdje profesori doslovno guraju studentima pod nos možete na kraj svijeta. Ovaj fakultet nudi toliko praktičnog znanja, toliko vas pripremi za posao da svatko od nas koji je ulagao svoje vrijeme, trud i strpljenje može bez problema u roku od 5 dana pohvatati posao kada se zaposli. Imala sam prilike upoznati toliko genijalnih ljudi koji rade čuda od posla, stvarnog praktičnog posla. Developeri, dizajneri, snimatelji koje strane zemlje samo čekaju (neki već i rade poslove za strance. Razlog tome je jer ih se cijeni i plaća u skladu s uslugom i trudom.). Hrvatska bi trebala prepoznati potencijale u mladim snagama, a ne ih degradirati. Tko će nas cijeniti kad sami sebe ne cijenimo? Tko? Po meni niti ne zaslužujemo kao država da nas se cijeni s ovakvim načinom razmišljanja i tretiranja vlastitog stanovništva. Stanovništva koje bi moglo napraviti od države carstvo ako mu se dozvoli da napreduje i pokaže najbolje od sebe. Nemojte misliti da zato što je netko upisao sveučilišni studij ima veće intelektualne sposobnosti. Genijalci se nalaze na sveučilištima, veleučilištima, srednjim školama, svuda. Nikad ne znate koga ste upravo ovim izmjenama zakona samo još više pogurali preko granice. Što je s nama koji se osjećamo izigrano jer smo prilikom upisa fakulteta imali jednu priliku na dlanu, a sada, nakon nekoliko godina studija ćemo u ruci držati obezvrijeđenu priliku? Kakva je to motivacija? Osobno mi je ovo motivacija da otvorim kofer, spakiram se i odem. Vjerujem da moji kolege imaju isto ili slično mišljenje. Podržavam glavni, odnosno izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja te se apsolutno protivim alternativnom rješenju. S poštovanjem, Enia tariba, studentica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Prihvaćen Prihvaća se.
2 Tatjana Kliska   Ustavni sud RH se u svojoj odluci o zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru broj: U-I-351_2016 od 20. travnja 2016., a prema zahrjevu predlagatelja (Sveučilište u Zagrebu, zastupano po rektoru prof. dr. sc. Damir Boras) koji je podnio 26. siječnja 2016. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom ZoHKO-a:22/13 podnijelo je između ostalog i na čl. 4 ustava RH. Međutim primjenom odluke Ustavnog suda RH došlo bi do izravnog kršenja navedenog članka: Ad. 1. 300 ECTS bodova je 300 ECTS bodova bez obzira na kojoj obrazovnoj ustanovi (sveučilišnoj ili veleučilišnoj) su ostvareni - da li bi studenti iz Hrvatske bili sretni kada bi im neka obrazovna institucija ili poslodavac u npr. Njemačkoj odgovorio da njihovih 300 ECTS bodova znače niži stupanj obrazovanja jer su ih stekli u „tamo nekoj Hrvatskoj“, a ne u Njemačkoj ili Austriji Ad 2. studenti koji su do odluke Ustavnog suda stekli 300 ETS bodova i dobili VII stupanj obrazovanja bili bi u povlaštenom položaju u odnosu na studente iste obrazovne ustanove koji bi završili obrazovanje i stekli 300 ETS bodova nakon primjene odluke Ustava suda Ad3. Kako bi se spriječila neravnopravnost navedena u točci 2. moglo bi nekome pasti na pamet da se prema odluci Ustavnog suda promjenjeni zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru primjenjuje retrogradno (tj, da se studentima stručnih studija koji su do odluke Ustavnog suda stekli 300 ETS bodova i dobili VII stupanj obrazovanja već priznati stupanj promjeni u skladu sa novim zakonom. ŠTO JE NE SAMO PROTUUSTAVNO VEĆ I TEMELJNO PROTUPRAVNO. Često se kao argument među Sveučilišnim studentima (pa i predstavnicima fakulteta) provlači tvrdnja da stručni i sveučilišni studiji nisu jednako kvalitetni (zahtjevni, teški) pa nije u redu da im ECTS bodovi jednako vrijede. Osim argumenta navedenog pod točkom 1 postoji i dodatni problem koji se može pojaviti unutar samih sveučilišnih studija: Ad 4. recimo studenti na fakultetima Zagrebačkog sveučilišta mogli bi zahtjevati da se ne prizna isti stupanj postignutog obrazovanja studentima na identičnim fakultetima drugih sveučilišta (Splitskog, Riječkog, Osiječkog, Katoličkog, Libertas, itd) jer su zagrebački fakulteti zahtjevniji (teži, bolji itd.) Ad 5. ili bi recimo unutar istog sveučilišta (npr. Zagrebačkog) studenti FER-a , brodogradnje, matematike ili fizike (PMF), kemije („teži fakulteti“) itd. mogli bi zahtjevati da se studentima ekonomije ili prava ili psihologije („lakši fakulteti“) prizna unatoč istih 300 ECTS bodova niži stupanj obrazovanja. Analogija (sumanuta) bi mogla ići i dalje pa bi roditelji učenika koji završe 4 godine u gimnaziji mogli tražiti da se učenicima koji su završili 4 godine strukovne srednje škole ne prizna isti stupanj obrazovanja jer je opće poznato gimnazije teže od strukovnih škola. Ad. 6. problem naveden pod točkom 5. ima čak i formalno pravnu osnovu u odluci Ustavnog suda jer studenti stomatologije, medicine i veterine završetkom obrzovanja postižu 360 ECTS bodova, tj. 60 ECTS bodova odnosno 20% više bodova od svih ostalih studenata (i sveučilišnih i stručnih), pa kako se liječnicima, stomatolozima i veterinarima priznaje VII stupanj onda bi valjda injženjeri elektrotehnike, brodogradnje, kemije, pravnici, ekonomist itd. trebali dobiti VI stupanj (analogijom da 300 ECTS odgovara VII stupanju, a 60 ECTS bodova manje (240) je VI stupanj) Naravno da navedeno pod točkama 4., 5. i 6. nema nikakvog smisla. Time što je neki studij sveučilišni, ne znači da daje bolje znanje od stručnog studija, a još manje da student koji je završio sveučilišni studij sa prosjekom ocjena 2,2 ima veće stručno znanje od studenta stručnog studija sa prosjekom 4,5. Znanje se može stjecati formalnim (obrazovanje kroz obrazovne institucije) ali i neformalnim načinom što je i sadržano u ideji Bolonjskog procesa. Dio svojeg stručnog znanja svi možemo zahvaliti i vlastitom iskustvu u obavljanju neke djelatnosti, kao i znanju i iskustvu koji su nam prenjeli drugi stručnjaci (stariji, iskusniji kolege), a također i znanju koje smo stjecali na različitim edukacijama (kongresi, seminari, tečajevi itd) izvan formalnih obrazovnih institucija. Temeljna ideja koja stoji iza svakog obrazovnog procesa je da student stekne znanja i vještine kako bi mogao obavljati posao (struku) za koji se školovao. Vrlo je malo studenata koji upisuju strojarstvo, elektrotehniku, medicinu, stomatogiju, građevinu, ekonomiju itd. da bi se primarno bavili znanstveno – edukativnom djelatnosti; većina njih želi se baviti svojom strukom; biti liječnici, inženjeri, zubari, upravljati poduzećima itd. U krajnjem slučaju društvo i očekuje da većina njih budu primarno stručni radnici. Podcjenjivački odnos prema stručnosti i stručnom obrazovanju najvidljiviji je na slijedećem primjeru: Liječnik koji je završio Medicinski fakultet dobio je 360 ECTS bodova i VII stupanj obrazovanja. Isti liječnik potom je morao je završiti obvezatni staž (u trajanju od 2 ili 1 godine ili 6 mj) - ovisno kada je diplomirao jer se mijenjao zakon,potom položiti stručni ispit, a da za sav taj angažman nije dobio niti 1 ECTS bod. Uz malo (puno) sreće kad je dobio specijalizaciju, proveo je na edukaciji (što praktičnoj što teorijskoj) u prosjeku 4 godine, položio specijalistički ispit (teorijski i praktični dio), da i opet za taj angažman nije dobio niti 1 ECTS bod. Isto se ponavlja i sa užom specijalizacijom koja u prosjeku traje 2 godine i završava ispitom iz uže specijalnosti (teorijski i praktični dio). Drugim riječima iako su njegove stručne sposobnosti uvelike narasle navedenom procesima, liječnik (sada kirug ili radiolog ili pedijatar itd.) je ostao na 360 ECTS bodova i VII stupanju obrazovanja. S druge strane medicinska sestra koja je završila diplomski studij sestrinstva dobila je 300 ECTS bodova i VII stupanj obrazovanja, pa ako je potom završila doktorski studij biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu dobila dodatnih 180 ECTS bodova i VIII stupanj te je formalno - pravno obrazovanija od liječnika specijalista i to u istoj domeni – biomedicina i zdravstvo. Jedan od argumenata Ustavnog suda za donešenu odluku bio je i da se spriječi da studenti stručnih studija mogu direktno pohađati doktorske sveučilišne studije: „......30. Temeljni prigovor predlagatelja može se svesti na sljedeću tvrdnju: na temelju zakonskih rješenja koja su danas na snazi (članak 8. stavak 1. alineja 8. u vezi s člankom 7. stavkom 2. alinejom 10. ZoHKO-a:22/13), osoba koja završi specijalistički diplomski stručni studij može – bez pohađanja i završetka diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa – neustavno steći kvalikaciju razine 8.2 – akademski stupanj doktora znanosti ili umjetnosti (dr. sc. / dr. art.) koji se stječe završetkom poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija......“ Međutim sigurno je manja razlika između znanja i kompetencije studenta Sveučilišnog studija npr. ekonomije i studenta adekvatnog stručnog studija nego li je između studenta medicine i studenta Sveučilišnog studija sestrinstva čiji studenti bez ikakve prepreke (razlikovnih ispita) pristupaju Sveučilišnom poslijediplomskom studiju biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu kako na Osječkog, tako i na Zagrebačkog sveučilišta. (http://www.mefos.unios.hr/index.php/hr/studij/izvanredni-sveucilisni-diplomski-studij-sestrinstva) ECTS bodove veleučilištima i stručnim studijima verificira Agencija za znanost i visoko obrazovanje https://www.azvo.hr/hr , dok se radi autonomije sveučilišta verifikacija ECTS bodova sveučilišnih studija vrši unutar sveučilišta, pa su tako Sveučilišta odredila npr. slijedeće ECTS bodove (čisto za usporedbu) u formatu (jer obrazac ne dopušta tablice) predmet fakultet ECTS sveučilište : predmet fakultet ECTS sveučilište Metodički praktikum Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Osiječko Metodika nastave zdravstvene njege Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Osiječko Na znanstvenim dokazima u praksi osnovana zdravstvene njega Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Osiječko Istraživanje i metodologija istraživanja Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Osiječko Teorija zdravstvene njege Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Osiječko Istraživanje i istraživačke metode Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Zagrebačko Promocija zdravlja i primarna zdravstvena zaštita Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Zagrebačko Znanost, filozofija i teorija sestrinstva Diplomski studij sestrinstva Medicinski fakultet 10 Zagrebačko Matematika 1 FER 7 Zagrebačko Osnove elektrotehnike FER 7 Zagrebačko Matematika I Fakultet strojarstva i brodogradnje 9 Zagrebačko Mehanika I Fakultet strojarstva i brodogradnje 7 Zagrebačko Osnove termodinamike A Fakultet strojarstva i brodogradnje 8 Zagrebačko Metoda konačnih elemenata Fakultet strojarstva i brodogradnje 5 Zagrebačko Diferencijalni račun funkcija više varijabli Prirodoslovno matematički fakultet - matematika 6 Zagrebačko Diskretna matematika Prirodoslovno matematički fakultet - matematika 5 Zagrebačko Anatomija Medicinski fakultet 24 Zagrebačko Kirurgija Medicinski fakultet 11 Zagrebačko Ortopedija Medicinski fakultet 4 Zagrebačko Otorinolaringlogja Medicinski fakultet 5 Zagrebačko Medicinska kemija i biokemija Medicinski fakultet 8 Zagrebačko Ginekologija i opstetricija 12 Zagrebačko Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije stoga u daljnju proceduru upućuje glavni prijedlog Nacrta prijedloga zakona.
3 Melita Sinđić   Poštovani, svjesna sam da možda nepriliči, no, čitajući sve komentare kolega, te vrlo cijenjenih profesora, moram iskazati ponos, što sam imala priliku učiti od njih. hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Sandro Gašpar   Poštovani, Student sam integriranog studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U svemu navedenome, podržavam mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te mišljenje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s navedenim, smatram da je jedini prihvatljiv prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru onaj koji sadrži članak 8., stavak 2., označen kao *ALTERNATIVNO, slijedom čega je potrebno izmijeniti i članke 9. i 10. . Činjenica 1:Razlog tomu je što predložene izmjene i dopune Zakona o HKO-u zanemaruju odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-I-351/2016 od 20. travnja 2016,Narodne novine broj 41/16.) te sve ostale bitne zakone iz domene visokog obrazovanja, čime ponovno dovode u pitanje ustavnost predloženih izmjena i dopuna Zakona. Temeljni zahtjev koji proizlazi iz odluke Ustavnog suda jest taj da se, dok god je sustav visokog obrazovanja uređen postojećim zakonima, prije svega Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, sveučilišni i stručni studiji moraju razlikovati unutar nacionalnog kvalifikacijskog okvira te prilikom povezivanja nacionalnih kvalifikacija sa europskim kvalifikacijskim okvirom. Iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske: Imajući u vidu sva prethodna utvrđenja, a polazeći od ustavnog okvira (članci 67. stavak 1. i 68. stavak 1. Ustava) i postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud ne vidi ustavnu mogućnost da stručni diplomski specijalistički studiji zakonom budu stavljeni na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji, a da stavljanje stručnog diplomskog specijalističkog studija na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji zakonodavac istodobno nije uvjetovao završetkom odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa.“ Iz komentara Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Temeljni zahtjev koji proizlazi iz odluke USRH jest razlikovanje sveučilišnih i stručnih studija pri normativnom oblikovanju NKO-a i povezivanju nacionalnih kvalifikacija s EKO-m. To će razlikovanje biti potrebno sve dok u Republici Hrvatskoj bude postojao binarni sustav visokog obrazovanja u sadašnjem obliku. U točki 37. obrazloženja odluke USRH u tom je smislu jasno istaknuto da su sveučilišni i stručni studiji "dva različita sustava visokog obrazovanja, koja obrazuju i osposobljavaju studente za različite svrhe (sveučilišni studij osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća, a stručni studij osposobljava za neposredno uključivanje u radni proces - članak 69. stavci 1. i 2. ZoZDiVO-a:123/03-60/15). Činjenica 2.: Dosljedno tome, stručni i sveučilišni studiji podliježu i drugačijim institucionalnim kriterijima u svim postupcima vrednovanja, od inicijalne akreditacije (osnivanja), tematskih vrednovanja, reakreditacije, i sl.". U postojećem binarnom sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj zahtjev za postojanjem različitih razina cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija za sveučilišne i stručne studije ima funkciju odražavanja različitih kriterija kvalitete koje te dvije vrste studija moraju zadovoljavati, što je materijalnopravni zahtjev par exellance. Stoga bi se razlike između sveučilišnog sustava i onog stručnog "trebale jasnije vidjeti i iz opisnica", kako je naglasio Ustavni sud u točki 39. obrazloženja odluke. Sumirano, kako se sveučilišni i stručni studiji razlikuju u smislu uvjeta osnivanja, različite reakreditacije, različitih nositelja nastavnih procesa i različitih ishoda učenja, formalno ne mogu biti izjednačeni, tj. za prihvaćanje osnovnog prijedloga sadržanog u novom članku 8., stavku 2., potrebno je prije izmjene Zakona o HKO-u promijeniti sve ostale zakone koji se tiču znanosti i visokog obrazovanja. Činjenica 3.: Jedini zaključak može proizaći da prema trenutno važećim zakonima sveučilišni i stručni studij ne mogu biti smješteni na istu razinu, ponajviše jer ne odgovaraju ishodi učenja. Sveučilišni i stručni studiji jednako su važni u društvu, ali nisu na istoj razini jer ne produciraju iste ishode učenja, prema razinama. Dok stručni studiji produciraju samo praktična znanja, sveučilišni uz praktična znanja produciraju i istraživačka. Smatram da je stručne studije potrebno i dalje razvijati i povezivati sa sveučilišnim studijima kroz različite vidove suradnje i mogućnosti horizontalne prohodnosti s ciljem razvoja novih znanja i kompetencija koje će doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju Lijepe naše. Međutim, kako bi se ovo moglo ostvariti potrebno je probleme iz domene visokog obrazovanja rješavati STRATEŠKI i U CJELINI, a ne, kao gotovo uvijek dosad, parcijalno i izazivajući podjele među studentskom populacijom. Činjenica 4.: Moram naglasiti kako se ovdje nabacuje konstantno sa terminima 300 ECTS bodova je 300 ECTS bodova bili oni stručni bili sveučilišni, ali nitko ne spominje fakultete biomedicinskog područja, konkretnije veterinu, medicinu i stomatologiju gdje studenti završavaju sa 360 ECTS bodova. Pitam vas znači li to da navedeni studenti trebaju biti na višoj razini obrazovanja? Mislim da ne, jer su njihovi ishodi učenja jasno definirani, gdje treba napraviti jasnu distinkciju, a ne distinkciju temeljenu na ECTS bodovima. Prema ovdje prisutnim argumentima navedeni studenti bi trebali imati odmah višu razinu razinu prema HKO-u što bi bio presedan, tako da tematika ECTS bodova ne stoji. Činjenica 5.: Potom se konstantno spominje konstatacija kako sveučilišni studiji nisu okrenuti prema praksi neko isključivo prema znanosti, ponovno moram spomenuti studente biomedicinskog područja, naime ne mogu shvatiti tu logičku pogrešku u razmišljanju, ispada kako da jedan veterinar ili stomatolog ili liječnik nakon završenog fakulteta ne zna apsolutno ništa napraviti «u praktičnom» smislu, što apsolutno nije točno i što se egzaktno može provjeriti. Ne znam što će se događati dalje sa svime navedenim ako se stručni i sveučilišni studiji svrstaju na istu razinu, kao što piše u glavnom prijedlogu zakona, po tumačenjima pravnika time se izravno krši odluka USRH. Strah me da ne bi došlo do još dublje i dulje institucionalne krize visokoga obrazovanja u RH. Evidentno iz svega je kako se zaista jasno i temeljito treba pristupiti reformi visokog obrazovanja i odrediti smjer kojem Hrvatska želi krenuti. Jedini pravi pristup je TEMELJIT pristup. S poštovanjem, Sandro Gašpar student Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja uzima u obzir argumente iznesene u prilog prijedlogu alternativnog članka te iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Temeljni prigovor Nacrtu zakona, sadržan u citiranom komentaru Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, proizlazi iz stajališta prema kojem je važno jasno normativno urediti razlikovanje kvalifikacija koje se stječu završetkom stručnih studija u odnosu na one koji se stječu završetkom sveučilišnih studija. Pri tome se upućuje na postojeći binarni sustav i na razlikovanje svrhe stručnih i sveučilišnih studija kako je propisano Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03-60/15) te institucionalnim kriterijima u postupcima vanjskog vrednovanja kako je propisano Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 45/09). Polazeći od takvog stajališta, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu zaključuje da se osnovnim Nacrtom Zakona koji je predmet ovog očitovanja „ne izvršava u cijelosti, odnosno izvršava se samo djelomično Odluka USRH“. Posljedično, stručnom nositelju Nacrta Zakona sugerira se „zadržati alternativni prijedlog kao jedini ustavnopravno prihvatljiv sve dok postoji binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u sadašnjem obliku.“ Uz to, predlaže se „razdvajanje preddiplomskog sveučilišnog studija i preddiplomskog stručnog studija na dvije razine u HKO-u u skupini kvalifikacija 6“. Međutim, Hrvatski kvalifikacijski okvir nije koncipiran kao instrument transparentnosti za prikaz postojećeg sustava, kako je to odlučeno u nekim drugim europskim zemljama, već je uspostavljen kao reformski instrument za unapređenje i osiguravanje kvalitete. Kako bi se reformski ciljevi ostvarili, u sljedećem koraku namjera je kreatora obrazovnih politika, iskazana u strateškim dokumentima koji ih oblikuju, izmijeniti propise kojima se reguliraju postupci u osiguravanju kvalitete, na svim razinama obrazovanja, na način da se u postupcima programskog i institucionalnog vrednovanja koriste zahtjevi i standardi koji se uspostavljaju Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Drugim riječima, kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih i sveučilišnih studija u postojećem binarnom sustavu ne smještaju se automatski u Hrvatski kvalifikacijski okvir, već samo ako u postupcima vrednovanja udovolje propisanim uvjetima i standardima, kako je to propisano detaljnije Pravilnikom o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (NN 62/2014). Na taj način, opisnice kvalifikacija i opisnice ishoda učenja iz Nacrta Zakona iz kojih proizlazi postavljanje kvalifikacija na razine Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira treba gledati kao standarde kojima trebaju udovoljiti studijski programi, a što se utvrđuje u postupku vanjskog vrednovanja. Ako bi se Nacrtu Zakona pristupilo s ciljem postavljanja kvalifikacija koje se stječu u Hrvatskoj na razine HKO-a u skladu s postojećim binarnim sustavom, negirao bi se reformski potencijal HKO-a, zaustavile započete strukturne reforme i onemogućilo korištenje već alociranih sredstava iz Europskih fondova za provedbu istih, što smatramo iznimno štetnim za Republiku Hrvatsku. Stoga, tehnika primijenjena u rješavanju ovog pitanja uključuje i snažnije povezivanje uvjeta i kriterija u svim postupcima vrednovanja, od inicijalne akreditacije, tematskog vrednovanja do reakreditacije, s pridruživanjem kvalifikacija razinama HKO-a, odnosno normativno oblikovanje binarnog sustava i sustava osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj koji je propisan Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 45/09.) i na tom zakonu utemeljenim propisima. Stoga, paralelno s upućivanjem ovog Zakona u proceduru Vlade Republike Hrvatske, radi se na izmjenama i dopunama propisa kojima se, kod uvođenja novih studijskih programa, i kod svih postupaka vrednovanja postojećih studijskih programa, propisuju kriteriji u pogledu nastavnika i nastavne aktivnosti, znanstvene izvrsnosti, prostornih i svih drugih kapaciteta koje trebaju zadovoljiti visoka učilišta koji su nositelji sveučilišnih i stručnih studijskih programa na način da različiti kriteriji koje te dvije različite vrste studija moraju zadovoljavati osiguravaju kvalitetu koja opravdava smještanje različitih vrsta studija na istu razinu HKO-a. Ministarstvo znanosti i obrazovanja slaže se da treba jasno razlikovati sveučilišne i stručne studije s obzirom na razliku u ishodima učenja predviđenima i ostvarenima kroz sveučilišne i stručne studije, stoga se u zakonskom prijedlogu dodatno naglašava postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja. Smatramo da se razlikovanjem vrsta studija (sveučilišnih i stručnih) postiže transparentnost koja je temelj povjerenja među različitim dionicima sustava. Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16).
5 Ivana Komar   Poštovani, Ovim putem podržavam izvorni prijedlog članka 6., a protivim se alternativnim prijedlogu kao i prijedlozima iznesenim u očitovanju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, te ostalih fakulteta koji su u svojim očitovanjima podržali te prijedloge jer se time otvara više prostora za slobodna tumačenja (tzv. pogrešno čitanje EKO tablica), a samim time povećava i mogućnost manipulacije. Naime, kao inženjer znam da je 230 V u Hrvatskoj jednako 230 V u recimo Austriji, te isto tako da je 300 ECTS u Hrvatskoj jednako 300 ECTS u jednoj Švedskoj, da je 300 ECTS sa stručnog studija jednako 300 ECTS sa sveučilišnog studija bilo gdje u EU. Nadalje, opće je poznato da 1 ECTS znači 30 sati studentskog MINULOG učenja (bilo u obliku predavanja i lab. vježbi ili samostalnog učenja) što za 300 ECTS iznosi ukupno 9000 sati. Zato je moje prvo pitanje Ministarstvu: 1. Na koji način prijedlozi o povezivanju 7.1. razine u HKO-u sa razinom 6 u EKO-u mogu nekome umanjiti vrijednost kvalifikacije na 6. razinu budući da mu ne može retroaktivno oduzeti već UTROŠENO vrijeme u učenju? Naravno, pritom treba imati na umu da je minimalno 60 ECTS bodova stečeno na ishodima učenja 7. razine jer je samim time i završeni studij 7. razine kako nalažu EU propisi. Molim pojasnite. 2. Dakle, kako se kvalifikacija stečena pod navedenim uvjetima sada može stavljati na bilo kakvu razinu ispod kvalifikacije stečene na sveučilištu pod istom uvjetima? Molim obrazložite. 3. Kao inženjer koji je na temelju diplome stručnog specijalističkog studija elektrotehnike stekao tzv. pečat ovlaštenog projektanta u Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike brine me pravna nesigurnost koja može nastati prihvaćanjem alternativnog prijedloga. Molim Vas da mi pojasnite kako će se to odraziti na moj status u komori? Naime, pečat ovlaštenog projektanta mi je uvjet za obavljanje poslova na trenutnom radnom mjestu te mi se prihvaćanjem alternativnog prijedloga izravno ugrožava egzistencija. 4. Ako dobro razumijem Ustavni sud RH je u svojoj Odluci U-I-351/2016 zaključio da je prethodnim zakonom bio loše regulirano pitanje pristupa doktorskom studiju na sveučilišnim studijima od strane kandidata sa završenim stručnim diplomskim specijalističkim studijem? Zanima me kada je uopće autonomija samostalnog odlučivanja Sveučilišta bila ugrožena? Naime, volio bih da mi navedete da li postoji barem jedan kandidat koji je sa završenim stručnim diplomskim specijalističkim studijem ikada uspio upisati doktorski studij na jednoj od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu ili nekog drugog našeg Sveučilišta? 5. Ako je odgovor na prethodno pitanje negativan tada me zanima od strane koga je uopće Sveučilište u Zagrebu bilo ugroženo? Objasnite mi koji je onda uopće smisao tužbe Ustavnom sudu RH za povredu autonomije Sveučilišta? Naime, praktički gotovo svi studenti stručnih studija ne razmišljaju o doktorskom studiju nego o karijeri u struci, a kada se i pojavi jedan od 1000 koji se predomislio taj to može napraviti na slovenskim Sveučilištima uz polaganje nekoliko ispita razlike na hrvatskom jeziku. 6. Također bih volio znati kako je moguće da zahtjev koji je g. Matko Utrobičić podnio zajedno s kolegama na TVZ-u još davne 2007. godine na Ustavnom sudu RH još uvijek nije riješen? Ako navedenu informaciju nemate molio bih Vas da je pokušate saznati jer generacije studenata stručnih studija čekaju na tu odluku? Zahtjev se odnosio na to da se naziv „stručni specijalista“ zamijeni nazivom „magistar“ kako bi se omogućilo lakše prepoznavanje diploma stručnih specijalističkih studija u EU. Primjera radi, isti Ustavni sud RH je zahtjev podnesen od strane Sveučilišta u Zagrebu riješio i poništio HKO u roku od tri mjeseca. 7. Iz kojih je razloga Ministarstvo uopće uvrstilo u javnu raspravu originalni i alternativni prijedlog članka 6., dakle dva prijedloga za isti problem? Da li je uobičajena praksa da se u javnoj raspravi kod svakog prijedloga novog Zakonu nude i alternativni prijedlozi pojedinih članaka? Ako je odgovor ne tada me zanima čijom je intervencijom alternativni prijedlog stavljen u javnu raspravu? Mnoge kolege i mene je to zbunilo pa bi volio dobiti odgovor koji govori više od da ili ne, dakle konkretnije objašnjenje. 8. U originalnom prijedlog Ministarstva se specijalistički diplomski stručni studij i sveučilišni diplomski studij nalaze na istoj razini 7.1., dok se u alternativnom prijedlogu sveučilišni studij popeo na razinu 7.2 čime ga se stavlja u povoljniji položaj. Sasvim je jasno da je originalni prijedlog članka 8. najravnopravniji za studente oba studija i jedini usklađen sa stečevinama EU, uz uvjet da njime udovoljavate presudi Ustavnog suda. Zato me zanima da li originalni prijedlog članka 6. prema Vašem mišljenju udovoljava Odluci U-I-351/2016 Ustavnog suda RH? Molim Vas pojasnite. 9. Naime, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu je u svojem očitovanju u ovoj javnoj raspravi originalni prijedlog Vašeg Ministarstva već u svojoj prvoj rečenici „rastavio na sastavne dijelove“ odnosno utvrdio da samo djelomično izvršava Odluku USRH. Citiram: „Predloženim rješenjima, sadržanima u Nacrtu Zakona, ne izvršava se u cijelosti, odnosno izvršava se samo djelomično Odluka USRH.“ Gledajući tako, kako je moguće da su pravnici Ministarstva imali godinu dana za pripremu prijedloga Zakona koji im je tim Pravnog fakulteta pobio već u prvoj rečenici očitovanja? Da li to znači da se pravnici Ministarstva nisu dovoljno dobro informirali o problematici prilikom tumačenja presude USRH ili postoji koji drugi razlog? Molim Vas da malo detaljnije pojasnite. 10. Štoviše Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u svojim očitovanjima predlažu i intervencije u alternativnom prijedlogu na način da se u konačnici 7.1. razina u HKO-u mora povezati s razinom 6 u EKO-u i pridružiti razini 1 u QF-EHEA. To očitovanje su dalje podržali i svi ostali hrvatski fakulteti. Molim Vas da mi konkretno odgovorite, da li ovo znači da su se svi hrvatski fakulteti u ovoj javnoj raspravi de facto izjasnili za prijedlog koji uopće nije prvotno ponuđen u javnoj raspravi, nego za onaj koji su preko inicijalnog očitovanja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u biti sami ponudili i nametnuli kao ispravni način ispunjavanja zahtjeva Ustavnog suda iz Odluke U-I-351/2016? Molim Vas da obrazložite odgovor. 11. Svoje argumente za ovakvo povezivanje dviju razina Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u svom očitovanju temelji na tzv. nepravilnom čitanju EKO tablice i deskriptora. Nadalje daje sljedeće upute: „…treba jednostavno pročitati cijeli redak (znanje, vještine i kompetencije) i PROSUDITI ‒ u ukupnosti ‒ kojoj razini najbolje odgovara skupina kvalifikacija“. Molim Vas da mi pojasnite kako je moguće da ste proteklih 10 godina svi vi u Ministarstvu to krivo radili i krivo prosuđivali, a da Vas sada Pravni fakultet u tome ispravlja? Kako smo onda uopće mogli ući u EU ako nam HKO nije bio dosad usklađen sa EKO? Prema mojem mišljenju to je nemoguće pa bih volio bih da mi upravo ovu činjenicu pojasnite. 12. Nadalje, u tom očitovanju zanimljiva je izjava „PROSUDITI kojoj razini najbolje odgovara skupina kvalifikacija“. Dalje citiram: „To pokazuje da zbog raznolikosti kvalifikacija na nacionalnoj i sektorskoj razini nikada neće doći do savršenog ili apsolutnog poklapanja s EKO razinama – umjesto toga ima se primijeniti načelo razine koja 'najbolje odgovara' (the principle of best fit)."“ Dakle, temeljem kojih referenci je pravni tim koji je ovo predložio dovoljno iskusan i stručan da PROSUDI koliko su vještine iz Hrvatske NAJBOLJE ODGOVARAJU sa europskima kad se oni bave hrvatskim pravom? Koji je njihov mjerodavni izvor informacija kod donošenja takve odluke? Ja svakako poštujem da su sigurno eksperti za razumijevanje HKO, ali gdje je jamstvo da dovoljno dobro poznaju uvjete EKO-a da bi ispravno prosudili. Možda su tako gledajući i sveučilišne kvalifikacije pridružene krivoj razini, možda je i za njih netko nedovoljno dobro prosudio? Molim Vas za mišljenje? 13. Prihvaćanje ovog zadnjeg najlošijeg prijedloga bi bio početak propadanja svih Veleučilišta u RH jer nitko ne bi želio upisati studij kojim si sa 18 godina oduzima akademsku budućnost jer ga sustav doživotno sprečava u prohodnosti kroz bolonjski obrazovni sustav. Bivši Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Leonard Marušić javno iznosi svoje špekulacije o takvim motivima. Cijeli članak je dostupan na http://szbor.tvz.hr/ a ovdje Vam iznosim najvažnije tvrdnje: „Ekonomski fakultet u Zagrebu izvodi sveučilišne i stručne studije, pa studenti često ne razumiju razliku između tih studija i čude se kad jednog dana shvate da nisu završili ono što su mislili da studiraju. Sveučilišni i stručni studiji na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ne razlikuju po onome po čemu bi se trebali razlikovati, po svom sadržaju, pa stoga fakultet želi napraviti umjetnu razliku u formi studiranja. Na kraju mogu reći dvije stvari: Jedna je da je za mene zastrašujuće da Sveučilište u Zagrebu, udruženo s Ustavnim sudom, ruši HKO i dovodi u pitanje priznavanje hrvatskih kvalifikacija u Europi, i to zbog zaštite interesa jednog fakulteta koji ne razumije (ili se pravi da ne razumije) stvarne razlike između sveučilišnih i stručnih studija. Druga je da su sve ovo samo moji stavovi i mišljenja, a ne činjenice. Nisam sudjelovao u raspravama koje su od listopada prošle godine vođene na ovu temu, pa možda nisam u pravu, možda sve ovo nema veze s onime što se ranije događalo u vezi stručnih i sveučilišnih studija na zagrebačkoj ekonomiji. Možda profesor Lazibat nije glavni pokretač ove inicijative. Možda su namjere uprave zagrebačkog sveučilišta bile posve časne. Možda, ali kako kažu Englezi, if it looks like a duck…“. Poštovani, molim Vas da mi iznesete Vaše mišljenje na navedene špekulacije prof. Marušića odnosno koliko ih smatrate realnima? 14. Ako se u konačnici ipak odlučite za odabir alternativnog prijedloga ili što je još lošije njegovih izvedenica nastalih u očitovanjima Pravnog i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu molim Vas da mi pojasnite argumente kojima ćete to prezentirati hrvatskoj javnosti? Naime u javnoj raspravi preko 1000 komentara kojima se zagovara prihvaćanje originalnog prijedloga članka 8. Jednako tako, postoji i određeni broj utjecajnih tvrtki koje prihvaćanjem alternativnog prijedloga mogu imati izravnu financijsku štetu. Alternativni prijedlog podržali su sami fakulteti koji su ga praktički i predložili i pritom osim pravnim, nisu naveli nikakve druge objektivne argumente za njegovo prihvaćanje. Ako vi smatrate da ipak postoje molim Vas da navedete koji su? Ako ne, onda Vas molim odbacite sve varijante alternativnog prijedloga. Kada sagledamo sve dosad izneseno dolazimo do zaključka da samo radi jednog naoko marginalnog problema (ustavne tužbe sa svrhom zaštite autonomije Sveučilišta od strane studenata stručnih studija kojima prema samom profilu doktorski studij nije primarno područje interesa) praktički došli do toga da jedno očitovanje jednog fakulteta odlučuje o budućnosti hrvatskog visokoškolskog obrazovnog sustava i sudbine 55000 studenata, te daje pravnu nesigurnost za sve postojeće diplome! Naime, citiram rečenicu iz očitovanja Pravnog fakulteta “potrebna je prethodna sveobuhvatna izmjena svih relevantnih zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja, odnosno sveobuhvatno redefiniranje postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja.“ Citiram još jednu rečenicu iz istog očitovanja: „dosljedno i cjelovito izvršenje Odluke USRH nalagalo bi razdvajanje preddiplomskog sveučilišnog studija i preddiplomskog stručnog studija na dvije razine u HKO-u u skupini kvalifikacija 6“. To bi konkretno značilo sljedeće – kako bi se udovoljilo odluci USRH trebalo je napraviti sitnije korekcije u Zakonu o HKO kako bi se limitirao izravni pristup doktorskom studiju 8. razine za studente stručnih studija, a sada prema ovim prijedlozima dolazimo do korjenitih strukturnih promjena ne samo na 7. razini HKO-a, nego i na 6. razini HKO-a što otvara prostora za kasnije promjene statusa i preddiplomskog stručnog studija. Zato me zanima Vaše mišljenje – zar prije takvih važnih promjena ne bi trebalo provesti detaljnije analize? Ja mislim da bi trebali što znači da alternativni prijedlog predstavlja brzopleto rješenje te bi ga stoga trebalo odbaciti! Lijep pozdrav Dražen Komar, struč.spec.ing.el. Ivana Komar Prihvaćen Prihvaća se.
6 Iva Mekovec   Studentica sam stručnog studija međunarodnih odnosa i diplomacije i u potpunosti podržavam glavni prijedlog zakona. Alternativni prijedlog u sklopu kojeg se specijalističke diplomske studije stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilišne diplomske studije je višestruko neprihvatljiv s obzirom na jednako opterećenje ECTS bodovima kod obje vrste studija i posljedičnu neuskladenost s europskim obrazovnim standardima. Degradiranje stručnih studija izravna je diskriminacija trećine studentske populacije. Glavni prijedlog zakona jasno određuje temelj binarnog uređenja što znači da su sveučilišni i stručni studiji jednako vrijedni i da su na istoj razini, a njihova razlika se očituje u ishodima učenja. Ističem kako pojedinačni interesi ne mogu biti iznad društvenih te kako alternativni prijedlog ugrožava kredibilitet hrvtskog visokog obrazovanja. Prihvaćen Prihvaća se.
7 Sonja Zlatović   Doktorirala sam na University of Tokyo, vratila se u lijepu našu Hrvatsku živjeti uz svoje bližnje i pod našim nebom. S izborom za docenta, s grupom nastavnika Građevinskog fakulteta, prešla na Tehničko veleučilište u Zagrebu, radila kao prorektor/prodekan za nastavu, na poboljšavanju postojećih stručnih studija, i na uvođenju IV i V godine studija. Uložili smo golemo vrijeme, energiju, znanje, umijeća, iskustvo, i svoje i svojih kolega i prijatelja širom Europe i svijeta, da bismo pripremili studijske programe koji će biti prepoznati i vrijedni za gospodarstvo ove zemlje, ali priznati i u Europi i širom svijeta. Proučavajući sve što se o obrazovanju u inženjerstvu moglo naći, pripremali smo se ne samo za dopusnicu našeg Ministarstva, nego i za akreditaciju kod najvažnijih organizacija, ASIIN i ABET, tako da smo u studijske programe ugradili sve što suvremenom inženjeru – danas i u budućnosti – može trebati da bi mogao raditi samostalno, odgovorno i izvrsno. Dopusnice za studije graditeljstva, za oba stupnja, dobili smo odmah 14. lipnja 2005. Kroz sve ove godine pratila sam rasprave o odnosima između visokih učilišta i gospodarstva. I pokušaje sveučilišta da se približe onome što gospodarstvo treba, tako da studijski programi budu što primjereniji budućem radu završenih studenata. Na TVZ te probleme lagano rješavamo od početka: osim toga što su naši nastavnici uglavnom i projektanti ili su drugačije angažirani u struci, u naše stručne studije uključujemo vrhunske eksperte iz gospodarstva, imamo niz sveučilišnih nastavnika koji rade s nama, a dovodimo i goste koji uvode studente u velike projekte raznih vrsta. Studentima preddiplomskih studija organiziramo dvije stručne prakse, vodimo ih na gradilišta kad god je moguće, te im dajemo uvijek samo originalne zadatke za završni ili diplomski rad, vezane za struku: bilo za praksu, bilo za njihovo zaposlenje. Čitajući o mogućim promjenama pitam se gdje je greška, jesmo li prevarili te mlade ljude – te mlade inženjere koji su upisali studij odmah 2005/2006. godine, i onda generacije potom. Dolazili su nakon posla, kad smo ga izvodili samo kao izvanredni, pa zato dva puta sporije, da bi se nastava mogla izvesti u kompletnom obujmu i da bi studenti imali vremena savladati sve zadatke u potpunosti, putovali su, odvajali se od obitelji, minimizirali odmor do krajnjih granica, poneki su samostalno plaćali studij… ali sve s veseljem i dobrom voljom, da bi si omogućili nova znanja, nova umijeća, razvoj u poslu, nove zadatke, nove mogućnosti. Sjetim se često profesorice dr.sc. Vlaste Vizek Vidović koja je, jednom nakon predavanja na koje je došla u procesu osiguranja kvalitete nastave, izjavila: „To su zreli studenti!“, gledajući te naše studente koji su se kao inženjeri s iskustvom vratili na studij, zavidne motivacije, sa zrelošću odraslih ljudi, uvijek izazov nastavniku da dade sve od sebe za najbolju nastavu. Otpore prema priznavanju vrijednosti naših studija imali smo od početka. Ali smo ih savladavali upornim radom i argumentiranim dokazima kvalitete studija, i kvalitete završenih studenata. Propisi u graditeljstvu (Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju) zato danas ne razlikuju diplome sveučilišnih i stručnih studija. Danas mnogi od tih završenih studenata rade kao uspješni voditelji velikih gradilišta, samostalni projektanti, vode male ili velike građevinske tvrtke,… vrijedni su, uspješni, i ponosimo se njima. Kroz svoj uspješni rad oni dokazuju i kvalitetu naših studija. Pa zar zaista, nakon što smo toliko puta od vrhunskih građevinara čuli sjajne pohvale o našim studentima, nakon što su postigli toliko toga, zar doista treba tko misliti da su oni manje vrijedni? Može li, zaista, itko misliti da su manje vrijedni? Prihvaćen Prihvaća se.
8 Stjepan Ćurčić   Poštovani, kao predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku podržavam alternativni prijedlog u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u. Smatram da postoji i mora postojati razlika između sveučilišnih i stručnih studija prvenstveno iz razloga što sveučilišni studiji imaju i znanstvenu komponentu u pristupu gradivu koje studenti usvajaju. Podržavam prijedlog da se na razinu 7.1. smjesti specijalistički diplomski stručni studiji, na 7.2. sveučilišni diplomski studiji, a na razinu 7.3. poslijediplomski specijalistički studiji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvaća argumente iznesene u prilog prijedlogu alternativnog članka te iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom stručnih specijalističkih diplomskih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. ignorira razlikovanje kvalifikacija prema vrsti te negira mogućnost da različite vrste kvalifikacija budu smještene na istu razinu kvalifikacijskog okvira. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Na kraju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije.
9 Hrvoje Babić   Poštovani, Student sam Tehničkog Veleučilita u Zagrebu, te sam član studenskog zbora TVZ-a. Prihvaćam i podupirem glavni prijedlog članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO. Uvelike se protivim alternativnom prijedlogu. Smatram da svaki ECTS bod vrijedi jednako te da student uči i radi za taj bod jednako, bio on na stručnom ili sveučilišnom studiju. Sveučilišni studij je znanstveni studij, s druge strane stručni studij se bavi više praktičnim dijelom. I trebamo to dvoje kombinirati kako bi poboljšali naše gospodarstvo, a ne jedno diskriminirati te studente dijeliti na način da činimo jedne manje vrijednim od drugih samo zato što im studiji imaju drugačiji pristup obrazovnja. Da li je to način da ljude zadržite u državi, jer po Europskom Kv. Okviru bi pali pod razinu 6 te bi nam diploma vani bila bezvrijedna, ne znam. Ali, ako je, to nije dobar način. Znam podosta poduzetnika i inženjera sa završenim stručnim studijem koji su uvelike doprinjeli razvoju hrvatskog gospodarstva. Mislim svi znamo za Matu Rimca koji je isto pohađao veleučilište što je sve pridonio i postigao. I ne razumijem zašto bi takvim ljudima, kojih ima, činili manje vrijednim i spuštali razinu obrazovanja, te tako diskriminirali. Ima puno kvalitetnih stručnih studija gdje studenti znaju svoju struku i dobri su njoj, te ne zaslužuju da ima se umanjuje ta vrijednost. Dragi ljudi, Hrvati, Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja uzdižite naše ljude, a nemojte ih još više „gaziti“ . S poštovanjem, Hrvoje Babić Prihvaćen Prihvaća se.
10 Maroje Macola   Poštovani, student sam 1. godine Specijalističkog diplomskog stručnog studija informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Za početak, odmah ću se izjasniti da se kao student stručnog studija ne slažem s alternativnim prijedlogom te apsolutno podržavam glavni, odnosno izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. S obzirom na fakultet i smjer na kojem studiram, pišem upravo iz perspektive svoje osobne situacije kako bih ukazao na određene stvari i probleme, iako se ovaj prijedlog zakona tiče svih fakulteta. Uzevši u obzir da su se brojni komentari (velika većina) dotakli ECTS bodova, ishoda učenja, binarnog sustava visokog obrazovanja, kvalifikacijskih okvira i drugih bitnih čimbenika ove problematike, probat ću napisati malo drugačiji komentar od ostalih. Kao student informatike, već nekoliko godina slušam kako je ovo područje budućnost zaposlenja i kako uz njega možemo vrlo lako pronaći posao jer nedostaje puno stručnjaka upravo u područjima informatike i računarstva. Uz to, prije nekoliko mjeseci, studij računarstva na TVZ-u je postao "najpoželjniji ICT program obrazovanja u Hrvatskoj". Te stvari su povezane jedne s drugima, a TVZ već puno godina radi na svojoj kvaliteti i poboljšavanju vlastitih studijskih programa kako bi što bolje pripremio svoje studente za izlazak na tržište rada, zato ni takvi rezultati nisu slučajni. Ukoliko bi alternativni prijedlog bio izglasan, to bi bio jedan veliki korak UNAZAD za ovaj fakultet (i sve ostale), jer bi time narušio njegov ugled, vrijednost i važnost, posebice u očima sadašnjih i budućih maturanata koji premišljaju oko odabira fakulteta. Želite li vi da oni odustanu od upisa informatike/računarstva na veleučilištima zbog straha da im diploma neće skoro pa ništa vrijediti kad diplomiraju? Smatrate li da bi bilo pametno da se smanji zainteresiranost za studijske programe koji nas pripremaju za poslove koji su budućnost napretka? Da li bi trebali još više razmišljati o iseljavanju iz Hrvatske kako bi upisali stručne studije u državama gdje će im se uloženi trud i vrijeme isplatiti na način da dobe diplomu koja je vrijedna i cijenjena? Zanimljivo je da su nekako "najveći" zagovaratelji alternativnog prijedloga Pravni i Ekonomski fakultet. Nisu li oba fakulteta po pitanju zaposlenja nakon fakulteta "loši", odnosno, jednom studentu, teško ostvarivi? Želimo li možda potaknuti buduće studente da se ipak više usmjeravaju na sveučilišta poput navedenih, kako kasnije ne bi imali posao ili teško došli do njega? Osobno sam tip osobe koji više voli učiti kroz praksu, a manje imati posla s teorijom i štrebanjem - zato je stručni studij odličan za mene. Isto tako, postoje osobe koje su suprotne, i poznajem ih osobno te ih ne smatram lošijima ili boljima zbog toga što su takvi. Njima više leže studijski programi koje nude sveučilišta i drago mi je što svatko može studirati na studiju koji mu više odgovara. Iz tog razloga, smatram da ne treba uspoređivati težinu ili vrijednost veleučilišta i sveučilišta, svaki od njih je zaseban na svoj način te pruža studentima da se profiliraju na sebi svojstvene načine. Kako Pravni fakultet lijepo koristi latinske izraze u svom očitovanju, tako se i ja nadam će oni, bona fide odustati od ovakvih borbi, kojima samo čine na štetu drugima. Za kraj bih samo izdvojio, po meni najbitniju rečenicu iz obrazloženja Ustanovnog suda RH: „…općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni.“ S poštovanjem, Maroje Macola, bacc. ing. techn. inf. Prihvaćen Prihvaća se.
11 Filip Vlajsović   Student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Smatram da ovaj oblik Zakona o kvalifikacijskom vrednovanju ima određeni smisao. Izvorni prijedlog Članka 6 ovog zakona, odlično je definiran zbog toga što daje jednaku mogućnost za pokazivanje znanja nakon završenog veleučilišnog kao i sveučilišnog studija. Iako je jasno naglašena razlika između oba tipa studija i definiran daljnji put studenata po završetku oba studija. U Članku 6 jasno je naznačen način pristupa stupnju doktorskih studija, te se vidi kako samo studenti sveučilišnih studija mogu pristupiti toj razini Time je stavljeno obrazovanje na prvo mjesto i otvorena mogućnost osobama sa specijalističkih diplomskih stručnih studija da također budu konkurentni na tržištu rada i da se ravnopravno natječu svojim znanjem i vještinama. Osim toga, Člankom 6 omogućuje se studenatima sa završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem ravnopravno konkurirati na tržištu rada u zemljama EU. Time dobivaju priliku stečeno znanje i vještine adekvatno primijeniti i na taj način pomoći razvijanju cijelokupnog gospodarstva, a time i kulturnog života. Bitno je naglasiti da veleučilišne studije pohađa gotovo polovica od ukupnog broja studenata, te bi se ovim putem vrednovanja olakšalo zaposlenje velikog broja studenata u Republici Hrvatskoj što bi znatno smanjio odlazak velikog broj sudenata po završetku studija van granica RH. Na taj način bi se u velikoj mjeri pomoglo hrvatskom gospodarstvu. Prihvaćen Prihvaća se.
12 Ivana Berišić   Poštovani, kao studentica veleučilišta smatram da alternativni prijedlog nije u skladu sa Europskim kvalifikacijskim okvirom prema kojem su svi diplomski studiji ravnopravni i na istoj razini (nigdje u EU nisu razdvojene diplome stručnih i sveučilišnih studija).Alternativni prijedlog će samo potaknuti da studenti završavaju studij u inozemstvu. LP Prihvaćen Prihvaća se.
13 Bojan Besedić   Zovem se Bojan Besedić, stručni sam specijalist (prva generacija Specijalističkog studija TVZ-a, graditeljski smjer , 2006). Kao i kolege ostalih specijalističkih stručnih studija naravno da podržavam stav MZOS-a, odnosno glavni prijedlog. Iz iznesenih stavova (komentara) jasan je jedinstven stav, te smatram da bi ustavni sud trebao argumentirati svoju odluku, a vjerojatno bi se trebala staviti u pitanje i kompetitivnost same institucije suda za donošenje ovakve odluke, odnosno u indirektnom značenju pravo na "devalvaciju" ECTS boda kao jedinstvenog europskog mjerila razine obrazovanja (nevezano za ishode učenje i vještine). Prihvaćen Prihvaća se.
14 Benjamin Šajn   Poštovani, student sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija TVZ-a smjer AIPR. Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja i protivim se alternativnom prijedlogu. Istaknut ću par činjenica zašto mislim da je alternativni prijedlog loš za sve prošle, sadašnje i buduće studente veleučilišta: 1. Degradira se vrijednost stečene veleučilišne diplome koju će ili su već ostvarili jer zakon obuhvaća sve studente veleučilišta počevši od 2004. godine 2. Smanjuje im se konkurentnost na tržištu EU a time i mogućnost za stjecanjem novih znanja iz tehnologija koje nisu još implementirane u Hrvatskoj industriji 3. Uloženi novac roditelja za bolju budućnost djeteta se baca u vjetar a s time i studentove godine rada, truda i volje 4. Ako ovaj alternativni prijedlog prođe nitko normalan neće više upisivat diplomski studij na TVZ-u. Navest ću dva jednostavna razloga: a) veliki trošak a stečena vrijednost će biti manja od kikirikija b) pametnije im je platit neki tečaj koji će završit a imat će veću vrijednost kod budućeg poslodavca 5. Ne mogućnost učlanjenja u komoru 6. Takav zakon ne postoji na području EU Dok Hrvatskoj treba puno više visokoobrazovane radne snage rektor Boras predlaže ovaj apsurdan zakon. Poigravate se s tuđom budućnošću što mislim da je jako žalosno, ali u Hrvatskoj državi su uvijek interesi pojedinca bili važniji od dobrobiti društva. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
15 Josip Erbezhnik   Podržavam prijedlog Zakona o HKO-u koja garantira jednakost stručnih i sveučilišnih studija. S poštovanjem, Josip Erbezhnik Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Kristina Ivankić   Poštovani, Studentica sam 3.godine TVZ-a i ovim putem źelim podržati izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem se specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju na istu razinu te se izrazito protivim alternativnom rješenju. Lp, Kristina Ivankić Prihvaćen Prihvaća se.
17 Dominik Vukić   Poštovani, slažem se s prijedlogom zakona Ministarstva znanosti i obrazovanja o HKO-u te mislim da u članku 6., alternativni zakon degradira studente stručnih studija. Lijep pozdrav, Dominik Vukić Prihvaćen Prihvaća se.
18 Tomislav Trgovac   Poštovani, student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, 1. godina specijalističkog studija. Slažem se s glavnim prijedlogom i ne slažem se s alternativnim. Smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajući prema studentima stručnih studija u RH. Prihvaćen Prihvaća se.
19 Sven Opačić   Poštovani, Student sam stručnog preddiplomskog studija i smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Alternativni prijedlog smatram diskriminirajućim prema svim studentima stručnih studija i kao takvog ga ne podržavam. Lijep pozdrav, Sven Opačić Prihvaćen Prihvaća se.
20 Marin Kalebota   Poštovani, Ja, Marin Kalebota, u potpunosti odbijam alternativni prijedlog i kao student Aspire grada Splita ne želim da stručne škole ne budu srednje škole. LP Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Marija Komljenović   Poštovani, kao studentica Veleučilišta Velika Gorica, slažem se s glavnim prijedlogom zakona MZOS-a. Alternativni prijedlog zakona vidim kao pokušajem narušavanja binarnog sustava u RH i degradaciju svih studenata, fakulteta i profesora koji predaju na istima. Želim naglasiti da je način i interpretacija EQF i QF-EHEA okvira od strane Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, toliko pogrešna, da je upitan sam motiv autora prijedloga zakona. Kako je moguće da u RH od strane visokoobrazovnih institucija dolazi prijedlog da se studij koji nosi 300 ECTS bodova (stručni) deklarira kao manje vrijedan od drugog studija s istim brojem bodova (sveučilišni), a u ostalim zemljama EU-a to nije upitno ? Ljubazno molim odgovor. Pročitavši jedan komentar gospodina koji je napisao kako mi u RH imamo najljepše more, planine itd. pa zašto ne bi imali i bolje zakone od drugih članica (aludirajući na alternativni prijedlog) ? Želim poručiti samo jednu stvar, većinu toga najboljega nam je podarila priroda, a ne zakoni (koji u većini slučajeva čine baš suprotno). Sada kad imamo priliku pratiti najrazvijenije zemlje EU-a i ugledati se na njim, mi se vraćamo na početak ! Očito se moramo vrtjeti u krug 20 godina da gospoda svati da tako nećemo ništa postići. LP Prihvaćen Prihvaća se.
22 P.A.R.d.o.o.   Stvaranje razlika između sveučilišnig i stručnih studija ne postoji niti u jednom razvijenom društvu. Završetkom jednih i drugih diplomskih studija stječe se jednak broj 300 ECTS i kao takvi moraju biti isključivo na istoj razini znanja. Ishodi učenja jasno opisuju znanje, vještine, samostalnost i odgovornost po vrstama studija pa tako stručni studiji pripremaju studente na direktan ulazak na tržište rada, a sveučilišni pružaju više teorijskih i istraživačkih znanja. Završetkom sveučilišnih i stručnih diplomskih studija studenti stječu 300 ECTS-a te stvaranje razlike među njima ugrožava jednakost i pravednost. Degradiranje stručnih studija ugrozilo bi načelo binarnoga sustava visokoga obrazovanja prema kojemu su oba sustava, sveučilišni i stručni, jednako bitni za društvenu zajednicu te ugrozilo daljnji razvoj visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. doc.dr.sc.Gordana Nikolić Prihvaćen Prihvaća se.
23 Sergej Dedić   Poštovani, iako sam tek nedavno upoznat s idejom alternativnog prijedloga i izmjene kvalifikacijskog okvira, još ne mogu shvatiti um osobe koja se dosjetila nečeg takvog. Što ti se mora motati po glavi kako bi došao na takvu ideju? Još bih i mogao shvatiti, kad bih se uistinu potrudio, da taj pojedinac ili manja skupina ljudi to čini iz vlastite koristi, ali da o tome sabor raspravlja, to ne mogu probaviti nikako. Vi ne da niste normalni, nego vi ste "slučaj", bez morala, bez odgovornosti, bez svijesti o boljitku zajednice. Osim toga, vi ste glupi. Zar doista mislite da će 55 tisuća studenata (ne računajući one koji već imaju završene stručne studije) tek tako prihvatiti ideju kakvu samo lud čovjek može smisliti? Vjerujem da pojedine interesne skupine nemaju toliki utjecaj u "proguravanju" ovog prijedloga, iako mi iskustvo upravo suprotno nalaže, ali u čovjeku je da vjeruje u ono bolje, stoga se iskreno nadam razumu onih koji će ovakvu budalaštinu doživjeti upravo kao budalaštinu i pokazati nam da je Hrvatska zemlja u kojoj želimo zauvijek ostati, studirajući, a potom i radeći. Sergej Dedić VŠMOD Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja u daljnju proceduru upućuje glavni prijedlog Nacrta prijedloga zakona te se u odgovoru ne razmatra dio komentara vezan uz alternativni prijedlog.
24 Toni Bahčić   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja, a alternativni prijednog smatram diksriminirajućim. Smatram da svaki ECTS bod stečen na veleučilištu vrijedi jednako kao i ECTS bod stečen na sveučilištu. Prihvaćen Prihvaća se.
25 Ante Galić   Poštovani, student sam treće godine stručnog studija na Veleučilištu Baltazar. Smatram da je alternativni prijedlog u potpunosti ne prihvatljiv. Uvođenje podrazina studija iz alternativnog prijedloga ima za svrhu distinkciju sveučilišnih od stručnih studija što nije smisao razina. Studiji se razlikuju i trebaju se razlikovati po ishodima učenja i po stečenom nazivu nakon završetka studija, ali ne i po razini, s obzirom da su identični u ECTS bodovima. Time je jasno da su studenti uložili jednako vrijedan trud, ali u opisu drugačiji, što je i logično za binaran sustav školovanja kakav ima Hrvatska kao članica EU. Drugim riječima, za isto opterećenje se može dobiti drugačija diploma, ali ne i niža kvalifikacijska razina. S obzirom da sveučilišni diplomski studij i specijalistički diplomski stručni studiji imaju jednak broj ECTS bodova, imaju jednake uvjete za upis studija te su prema Odluci USRH za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni, ne vidimo valjane argumente da pripadaju različitoj podrazini. Prihvaćen Prihvaća se.
26 Matej Sokić   Poštovani, Student sam 3. godine Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu. Podržavam izvorni prijedlog jer smatram da ECTS bodovi i na sveučilišnom i na stručnim studijima jednako vrijede. Alternativni prijedlog ne podržavam jer je to diskriminirajuće za sve stručne studije. Ne vidim razlog zašto je došlo do potrebe da se ovo uopće razmatra jer u ostalim EU članicama stručni i sveučilišni studiji su izjednačeni. Zašto nastojimo smišljati svoje zakone koji će nas još više upropastiti? Ako prihvaćamo sve zakone EU ne vidim razlog zašto ovaj nastojimo izmjeniti. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
27 Tea Nađ   Poštovani, studentica sam preddiplomskog stručnog studija. Podržavam izvorni prijedlog dok alternativni prijedlog smatram vrlo diskriminirajući. Moji ECTS bodovi, stečeni velikim trudom i učenjem, vrijede jednako koliko i sveučilišni ECTS bodovi. Lijep pozdrav, Tea Nađ Prihvaćen Prihvaća se.
28 Nikolina Stupičić   Poštovani, Kao diplomirani ekonomist sa EFZG, Sveučilištu u Zagrebu alternativni prijedlog zakona smatram neprihvatljivim i protuustavnim te se zalažem za izvorni prijedlog zakona. Sramim se i odluke matičnog fakulteta i isticem ovim putem da to nužno ne predstavlja stav sadašnjih ni bivših studenata istog. Srdačan pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
29 Petar Zidar   Poštovani, ja kao student veleučilišta podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Prihvaća se.
30 Maja Šikić   Poštovani, zovem se Maja Šikić,studentica sam 1.godine Veleučilišta u Karlovcu i slažem se sa alternativom zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Andi Islami   Poštovani, ovim putem htio bih se kratko osvrnuti na nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Nastavno na odluku Ustavnog suda, smatram da je novi prijedlog zakona iznimno poboljšanje iako postoji još dovoljno mjesta za unaprjeđenjem. Osobno smatram alternativni prijedlog nedopustivim jer automatski degradira iznimno veliki broj izninmih stručnjaka te njihove prošle i buduće uspjehe. Sama činjenica da ovakav prijedlog postoji samo govori o tome koliko nestručnih ljudi djeluje u našem društvu, te koliko su njihovi pogledi limitirani. Smatram da stručni i sveučilišni studiji jednako doprinose hrvatskom društvu u cjelini, te da oboje imaju iznimne kvalitete, što je vidljivo u nebrojenim situacijama unutar Europske Unije ali i globalno. Nadalje smatram da se titule stručnih i sveučilišnih studija trebaju izjednačiti kako bi bili sukladni s ostatkom Europe te i samim Bolonjskim procesom. Štoviše takva izjednačena klasifikacija će najviše doprinijeti studentima i tržištu rada jer bi se automatski eliminirala diskriminacija prilikom prijavljivanja na posao. S poštovanjem, Andi Islami, MSc. Prihvaćen Prihvaća se.
32 Dani Lulić   Ne slažem se s Alternativnim prijedlogom iz više razloga. Prvo, pri upisu veleučilišta, stručni i sveučilišni studiji su se svrstavali u istu razinu i smatram da naknadne promjene krše naša prava zajamčena upisom. Nadalje, smatram da se ovim postupkom diskriminiraju stručni studiji. Naravno da postoje razlike između stručnih i sveučilišnih studija, ali ako realno pogledamo postoje razlike i između istih smjerova sveučilišnih studija u različitim gradovima npr. smjer strojarstva na FSB-u u Zagrebu i na FESB-u u Splitu. No, gledaju se ECTS bodovi i razine ishoda učenja, stoga ako je uloženi trud na sveučilištu i veleučilištu jednak za stjecanje istog broja ECTS bodova onda ih se treba svrstati u istu razinu. Također, HKO je izrađen prema EKO, stoga ako ostale članice Europske unije svrstavaju stručne i sveučilišne studije u istu razinu, zašto mi to uopće dovodimo u pitanje? Prihvaćen Prihvaća se.
33 Nikola Drobnjak   Poštovani, Zanima me približan broj ljudi koji će imati koristi od prihvaćanja alternativnog prijedloga zakona? Nadam se da ih ima barem duplo više od studenata koji su upisali diplomske specijalističke stručne studije, a i onih koji su ih završili. U protivnom promjena zakona nema nikakvog smisla, zato što se na štetu nas studenata koji činimo većinu pogoduje određenim pojedincima. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. S poštovanjem Student izvanrednog politehničkog diplomskog specijalističkog stručnog studija graditeljstva Nikola Drobnjak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Celestin Bašura   Poštovani, Student sam Automatizacije na TVZ-u gdje mi je trenutno ostala samo predaja diplomskog rada koja me dijeli od ostvarivanja 300 ECTS boda. Ta predaja diplomskog rada se oduzila iz razloga sto sam dobio priliku za rad u Australiji na projektu izrade sustava za automatizaciju za veliki rudnik magnetita (zeljezo). Bio sam zaposlen na osnovu stecenog znanja koje sam morao dokazati kroz prva 2-3 mjeseca rada. Nakon isteka tog “probnog roka” bila mi je predlozena placa i odgovornost kao da mi pripada titula “Master of Electrical Engineering”. Za to vrijeme sam dobio veliku pomoc od osoblja na TVZ-u koja mi je omogucila zamrzavanje godine da bi imao priliku diplomirati nakon povratka iz Australije sa kojom bi mogao nostrificirati diplomu i ostvariti titulu “Master of Electrical Engineering”. Dodatna napomena je da vecina fakulteta slicne struke u Australiji imaju jos vece usredotocenje na strucna znanja nego znanstvena nego sto je to primjerice na TVZ-u. Sukladno stime, studenti imaju prilike odraditi doktorski studij na kojem bi se onda tek bavili znanstvenim aspektom. Postavljam Vam sljedeca pitanja: 1. Da li smatrate da Australija kao razvijena zemlja je potpuno promasila sa svojim nacinom izvodenja viseg obrazovanja? 2. Da li smatrate Hrvatski obrazovni sustav toliko naprednijim da bi se kreirali zakoni koji bi diskriminirali strucna znanja za razliku od tamo jedne „zaostale“ zemlje? (Primjer nije samo Australija nego vecina zemalja EU kako su naveli prijasnji komentari) 3. Zasto se ne bi predlozio zakon koji omogucio nostrifikaciju diploma iz drugih zemalja kroz nekoliko radnih dana na isti nacin kako su nase diplome priznate u tim zemljama, kako je komentar od Danijela Marsica detaljno opisao na vlastitom primjeru. 4. Ukoliko prode ovaj ALTERNATIVNI prijedlog da li imate na umu zatvarati postrojenja ciji su projekti potpisani od strane ovlastenih inzenjeri moje kolege, s obzirom da ukoliko prijedlog prode ti potpisi bi postali nevazeci? Iz navedenih razloga prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Prihvaćen Prihvaća se.
35 Mario Kapus   Poštovani, student sam 3.godine preddiplomskog stručnog studija na TVZ-u. Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali se protivim alternativnom prijedlogu i mislim da ga treba u potpunosti odbaciti. Zašto bi ECTS bodovi postignuti na sveučilištu bili više vrijedni nego oni na stručnom studiju? Mario Kapus Prihvaćen Prihvaća se.
36 Matej Marić   Nije u redu! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Nikolina Dražetić   Poštovani, iako smatram da ovakav prijedlog Zakona nije zadovoljavajući, podržavam ga jer je alternativni prijedlog nedopustiv. Alternativni prijedlog zadire u stečena prava nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su studirali ili studiraju na stručnim specijalističkim studijima. Radi se o pravima utemeljenim na zakonima koji su postojali u vrijeme njihova studiranja i na snazi su i danas. Činjenica da ovakav alternativni prijedlog dolazi i od strane Pravnog fakulteta u Zagrebu posebno je zabrinjavajuća i zanima me kako bi ljudi koji predlažu ovakvo nešto riješili sve moguće probleme koji bi nastali usvajanjem alternativnog prijedloga. Čini mi se da pravni umovi o tome nisu razmišljali ili je ovo samo odvraćanje pozornosti od pravih problema. Naime, godinama postoji inicijativa da se izjednače titule sveučilišnog i stručnog studija tj. da se ukine onaj famozni stručni specijalist i uvede titula magistra i za studente stručnih specijalističkih diplomskih studija (koji kao i kolege sa sveučilišta studiraju ukupno 5 godina i ostvaruju 300 ECTS bodova). Studenti stručnih specijalističkih studija diskriminirani su već sa ovim titulama koje u drugim zemljama EU nisu prepoznatljive. Također, ovaj prijedlog zakona ne nudi mogućnost nastavka školovanja za stručne specijaliste što ne ide u prilog intenciji cjeloživotnog učenja. Bojim se da se ovdje skreće pozornost sa problema na koje upozoravaju studenti stručnih specijalističkih diplomskih studija te će se čak i u slučaju prihvaćanja izvornog prijedloga Zakona raditi samo o Pirovoj pobjedi. Neće se dirati stečena prava (koja se doista nikako ne bi ni smjela dirati), ali nećemo niti napredovati. Dakle, i dalje će ostati titule koje nisu prepoznatljive niti u RH, a pogotovo ne u zemljama EU. Problem nisu specijalistički studiji i razina na koju će se staviti jer su već na razini na kojoj po svim zakonima EU i trebaju biti. Razlika između stručnih i sveučilišnih studija također je svima jasna (osim pojedinim sveučilištarcima koje smeta konkurencija). Pravi problem je kako cijeli sustav unaprijediti u pogledu kvalitete i doista omogućiti cjeloživotno učenje svima. U svemu se volimo uspoređivati sa zapadnim zemljama pa bi bilo dobro da i u ovom pogledamo primjere naprednijih zemalja. Sa konkurencijom se treba boriti podizanjem vlastite kvalitete! S poštovanjem, Nikolina Dražetić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Sonja Zlatović   Što su stručni studiji? Takvi koji već u prve 3 godine studija imaju mnoge stručne predmete tako da se studenti mogu uključiti u radne procese odmah po završetku studija. Dodatno, kad nam je to zakon dopustio, organizirali smo i IV i V godinu studija, specijalistički diplomski stručni studij, kako ga naziva zakon, da bi se, jer se tehnologija, inženjerstvo i znanost razvijaju trajno, a zahtjevi za obrazovanjem su sve veći, mogli nastaviti obrazovati inženjeri s iskustvom, kao i studenti koji su netom završili trogodišnje studije. Da bismo osigurali da naši studenti završetkom studija budu pripremljeni i za dobro zaposlenje odmah po završetku studija, i za razvoj kroz mnoga sljedeća desetljeća, već u programima temelju kojih smo dobili dopusnice, predviđeno je da će značajni broj nastavnika biti eksperti iz gospodarstva, a tako studije i izvodimo, sa stalno zaposlenim nastavnicima, s nastavnicima koji dolaze održati samo jedan kolegij dok su zaposleni u izvrsnim tvrtkama, ministarstvima ili slično, te s gostima koji kroz samo jedno predavanje prezentiraju vrhunske projekte na kojima inače rade. Ponosimo se što vrlo često studenti koji završavaju preddiplomski stručni studij, pri čemu je izrada završnog rada povezana s drugom stručnom praksom, ostaju zaposleni u tvrtkama na koje smo ih uputili na praksu, uz to, te im tvrtke često plaćaju daljnje školovanje. Ponosimo se time što kod nas diplomirani studenti nalaze posao, na gradilištima, u projektiranju, u manjim ili većim tvrtkama ili ga vode samostalno, ili vode tvrtke veće ili manje, te su u tome vrlo uspješni. Također, mnogi od naših studenata, zahvaljujući obrazovanju na TVZ, te svom radu, postali su članovima Hrvatske komore inženjera građevinarstva, te rade kao samostalni i odgovorni inženjeri s ovlaštenjem. Povratne informacije o našim diplomiranim inženjerima, specijalistima građevinarstva, su izrazito pozitivne, što znači da je građevinska operativa izrazito zadovoljna našim završenim studentima, njihovim znanjem i pristupom radu. Pročelnik Graditeljskog odjela, mr.sc. Petar Adamović, prof.v.šk. i pomoćnici, Boris Uremović i dr.sc. Sonja Zlatović, prof.v.šk. Prihvaćen Prihvaća se.
39 Tina Kujundžić   Poštovani ! Studentica sam Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, 3. godina Sanitarnog inženjerstva. Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja, te se protivim alternativnom prijedlogu zbog diskiriminacije i degradacije studenata stručnih studija i umanjivanja naših diploma. Lijep pozdrav, Tina Kujundžić Prihvaćen Prihvaća se.
40 Ivan Žeger   Poštovani, student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (diplomskog studija), uistinu ne mogu zamisliti da su tvorci hrvatskog školstva ikada željeli da se sveučilišni studiji smatraju degradiranim pored ostalih ustanova visokog školstva u Hrvatskoj. Zar nam nije cilj biti bolji u svijetu, težiti k novim spoznajama i konstantno se poboljšavati kao ljudi, a ne stvarati prepreke jedni drugima. Podržavam u potpunosti izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja, te smatram da alternativni prijedlog treba kao takvoga u potpunosti odbaciti. S Poštovanjem Ivan Žeger Prihvaćen Prihvaća se.
41 Anja Tkalčević   Poštovani, Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja i mislim da alternativni prijedlog treba u potpunosti odbaciti. Anja Tkalčević , bacc.oec Prihvaćen Prihvaća se.
42 Ivan Petrović   Poštovani, student sam 3. godine preddiplomskog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.Podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO gdje se sveučilišni diplomski studiji i specijalistički stručni studiji svrstavaju na istu razinu. Strogo se protivim alternativnom prijedlogu kojega smatram degradirajućim i koji diskriminira i stavlja u negativan položaj sve sadašnje, ali i bivše studente stručnog studija te POSLODAVCE. Pošto se volimo uspoređivati s jednom Njemačkom, zašto kod njih nema ovakvog zakona? Zašto njihovi sveučilišni i stručni studiji mogu surađivati skupa, a kod nas se moraju raditi podjele? Zašto bi mi studenti sa stručnih studija bili manje vrijedni u odnosu na sveučilišne? Ovim alternativnim prijedlogom samo ponižavate i umanjujete trud mene i mojih kolega te nas potičete da idemo u inozemstvo gdje postoji ravnopravan odnos između ova dva studija. S poštovanjem, Ivan Petrović Prihvaćen Prihvaća se.
43 Danijel Maršić   Poštovani, na samom početku bih se želio ispričati nadležnom Ministarstvu znanosti i visokog obrazovanja na poprilično ležernom izričaju jer teške formalne neće htjeti nitko čitati, a moji studenti će ga teško razumjeti. Praktički se bliži kraj javne rasprave, a iz sustava visokog obrazovanja oglasilo se tek nekoliko kolega koji svakodnevno kao „običan“ kadar rade sa studentima te slušaju njihovo viđenje obrazovnog sustava – u tu skupinu spadam naime i ja. Radim kao predavač na stručnom studiju elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu (TVZ) gdje sam ujedno i završio specijalistički diplomski stručni studij elektrotehnike (300 ECTS). S druge strane ujedno sam u svoje privatno vrijeme nakon specijalističkog studija završio i interdisciplinarni magistarski studij studij Gospodarsko inženirstvo (120 ECTS) koji se izvodi kao zajednički studij Fakultete za elektrotehniko, računalništvo in informatiko (FERI) i Ekonomske-poslovne fakultete (EPF) na Univerzi v Mariboru. Volio bih spomenuti da sam oba studija 7. razine završio uz posao te su oba zahtijevala jednaku količinu truda i energije. Kao prvo, podupirem glavni prijedlog članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO, protivim se alternativnom prijedlogu, a posebno prijedlozima povezivanja 7.1. razina u HKO-u sa razinom 6 u EKO-u očitovanjima od strane mnogih fakulteta. Naime, kao što možete uvidjeti iz mnogih komenatara u ovoj javnoj raspravi, alternativni prijedlog i svi prijedlozi njegove modifikacije povlače za sobom dosta kompleksna i međusobno povezana otvorena pitanja sa obrazovne, gospodarske, socijalne, financijske, društvene, pravne, političke i mnogih drugih strana. U konačnici bi alternativni prijedlog mogao dovesti do propasti stručnih studija i Veleučilišta što mnoge tvrtke, a posebno male, limitira u pronalaženju akdekvatnog kadra, a strane kompanije odbija od investicija u RH. Očigledno je da posljedice koje proizlaze iz alternativnog prijedloga zahtijevaju opsežne analize od strane nekoliko nadležnih Ministarstava RH kako bi dobio jasan uvid u njegove dalekosežne društvene i financijske posljedice. Zato je izvorni prijedlog članka 8. trenutno jedini mogući izbor jer ne pokreće nikakve negativne trendove nego nas vodi na put napretka. Ulaskom u EU smo svjesno pristali na to da bilo kakvih alternativa više nema te nas taj čin OBAVEZUJE da slijedimo pravne stečevine EU. Dalje bih se volio argumentirano demantirati dva navoda u javnoj raspravi kojima se narušava vrijednost i važnost hrvatskih stručnih studija. Njima bi ujedno volio i dokazati da je alternativni prijedlog u svim svojim pojavama besmislen. 1. Međunarodno svrstavanje diploma hrvatskih specijalističkih stručnih studija Postojeće diplome hrvatskih stručnih studija 1. i 2. bolonjske razine su međunarodno ravnopravno priznate kao i one sveučilišne za što ovdje prilažem konkretne dokaze. UM FERI je za potrebe mojeg upisa na njihov studij u Sloveniji nostrificirao moju diplomu stručnog studija elektrotehnike na TVZ kao jednako vrijednu slovenskoj, te mi je čak priznao 30 ECTS bodova sa podudarnih ispita specijalističkog studija i dopustio mi izravni upis 2. godine magistarskog sveučilišnog studija. Najbitnije dijelove njihove Odluke prenosim u sljedećem tekstu: „Številka: O 192/2013-527 JG Datum: 30.08.2013 Na podlagi določil Zakona o vrednotenju in priznavanju izobraževanja (ZVPI, Uradni list ... na zahtevo, ki jo je vložil Danijel Maršić, v postopku priznavanja za namen nadaljevanja izobraževanja, izdaja dekan Fakultete za elektrotehniko, računarništvo in informatiko, prof. Dr. Borut Žalik, naslednjo ODLOČBO Danijelu Maršići, hrvaškemu državljanu, ki je imenitnik listine o izobraževanju „diploma“, v ssodno overjenem prevodu „diploma“, ki jo je dne 25.10.2006 izdalo Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb, Republika Hrvaška, se prizna pravica do dostopa, prijave in obravnave v postopkih vpisa pri nadaljevanju izobraževanja na bolonjskem magistrskem študijskem program „Gospodarsko inženirstvo“, smer elektrotehnika, 2. Stopnje, vpis v 2. letnik po merilih za prehode, na Fakulteti za elektrotehniko, računalništvo in informatiko Univerze v Mariboru. Obrazložitev: Iz predložene dokumentacije je razvidno da je, da je stranka leta 2006 končala zaključila triletni strokovni študij elektrotehnike, smer avtomatizacija in procesno računalniptvo na Tehniškem veleučilištu v Zagrebu ter pridobila strokovni naslov inženir elektrotehnike. Nato je nadaljevala s specialističnim diplomskim strokovnim študijem politehnika, smer elektrotehnika, skupina predmetov Avtomatika, na Tehniškem veleučilištu v Zagrebu ter pridobila 120 ECTS in strokovni naslov strokovni specialist inženir elektrotehnike. Po pregledu opravljenih študentskih obveznosti na obeh študijskih programih je ugotoviti, da je dodiplomski študij primerljiv z visokoškolskim strokovnim študijskim programom 1. Stopnje Elektrotehnika, ki se izvaja na Fakulteti za elektrotehniko, računalništvo in informatiko Univerze v Mariboru. Ker je stranka na specialističnem študiju opravila primerljive izpite pri ekonomsko-poslovnih in ori tehniških predmetih, se ji prizna 30 ECTS in lahko po merilih za prehode nadaljuje izobraževanje v 2. letniku bolonjskega magistrskega študijskega programa „Gospodarsko inženirstvo“, smer elektrotehnika, 2. stopnje na Fakulteti za elektrotehniko, računalništvo in informatiko Univerze v Mariboru. DEKAN FERI UM prof.dr. Borut Žalik“ Nadalje, istu diplomu stručnog studija elektrotehnike mi je ENIC NARIC AUSTRIA bez problema nostrificirao za što mi je dodijeljeno pravo korištenja naziva Bachelor of Science u Austriji i na poleđinu diplome nalijepljen i pečatiran sljedeći tekst koji prenosim u cijelosti: „Bundesministerium für Wissenschaft, Forschung und Wirtschaft Mit Bescheid vom 13. Juni 2016, GZ-BMWF-53.013/0286/WF-VI/7/2016, wurde der von Danijel Maršić am 25. Oktober 2006 an der Technischen Fachhochschule in Zagreb erworbene akademische Grad "Inženjer elektrotehnike" gemäß Art. 4. in Verbindung mit der Anlage A zum Abkommen zwischen der Republik Österreich und der Republik Kroatien über gleichwertigkeiten im Üniversitätsbereich, BGBI. Nr. 428/1980, in der Fassung der Kundmachung BGBI. Nr. 474/1996, mit dem österrischen akademischen grad "Bachelor of Science", abgekürzt "BSc.", aufgrund eines Fachhochschuls-Bachelorstudienganges der Elektrotechnik gemäß dem Fachhochschul-Studiengesetz - FHStG, BGBI. Nr. 340/1993, in der geltenden Fassung als voll gleichwertig anerkannt. Diese Bestätigung gilt nur in Verbindung mit dem oben zitierten Bescheid. Wien, 13. Juli 2016 Für den Bundesministern: Dr. Heinz Kasparovsky“ Što je još važnije, diplomu spornog specijalističkog diplomskog stručnog studija elektrotehnike mi je ENIC NARIC AUSTRIA također bez problema nostrificirao i dodijelio pravo korištenja naziva „Master of Science“ za potrebe tržišta rada u Austriji, a na poleđinu diplome je nalijepljen i pečatiran sljedeći tekst koji prenosim u cijelosti: „Bundesministerium für Wissenschaft, Forschung und Wirtschaft Mit Bescheid vom 13. Juni 2016, GZ-BMWF-53.013/0286/WF-VI/7/2016, wurde der von Danijel Maršić am 17. Mai 2010 an der Technischen Fachhochschule in Zagreb erworbene akademische Grad "Stručni specijalist inženjer elektrotehnike" gemäß Art. 4. in Verbindung mit der Anlage A zum Abkommen zwischen der Republik Österreich und der Republik Kroatien über gleichwertigkeiten im Üniversitätsbereich, BGBI. Nr. 428/1980, in der Fassung der Kundmachung BGBI. Nr. 474/1996, mit dem österrischen akademischen grad "Master of Science", abgekürzt "MSc.", aufgrund eines Fachhochschuls-Masterstudienganges der Elektrotechnik gemäß dem Fachhochschul-Studiengesetz - FHStG, BGBI. Nr. 340/1993, in der geltenden Fassung als voll gleichwertig anerkannt. Diese Bestätigung gilt nur in Verbindung mit dem oben zitierten Bescheid. Wien, 13. Juli 2016 Für den Bundesministern: Dr. Heinz Kasparovsky“ Nadalje, svoju slovenski diplomu stečenu na magistarskom studiju Univerze v Mariboru također mi je ENIC NARIC AUSTRIA bez problema priznao kao "Master of Science" i samim time formalno pravno priznao kao jednako vrijednu mojoj diplomi stručnog specijalističkog studija završenog u RH. Napominjem da je to upravu sporna stvar oko koje se trenutno u Hrvatskoj vodi ova javna rasprava. Teskt austrijske nostrifikacije prenosim u cijelosti: „Bundesministerium für Wissenschaft, Forschung und Wirtschaft Mit Bescheid vom 13. Juni 2016, GZ-BMWF-53.013/0286/WF-VI/7/2016, wurde der von Danijel Maršić am 17. Mai 2016 an der Universität in Marburg - Fakultät für Elektrotechnik, Computerwesen und Informatik und Fakultät für Wirtschaft und Handel erworbene akademische Grad "Magister gospodarski inženir" gemäß Art. 4. in Verbindung mit der Anlage A zum Abkommen zwischen der Republik Österreich und der Republik Slowenien über gleichwertigkeiten im Üniversitätsbereich, BGBI. III Nr. 71/1999, in der Fassung der Kundmachung BGBI. Nr. 474/1996, mit dem österrischen akademischen grad "Master of Science", abgekürzt "MSc.", aufgrund eines Fachhochschuls-Masterstudienganges des Wirtschaftsingenieurwesens gemäß dem Fachhochschul-Studiengesetz - FHStG, BGBI. Nr. 340/1993, in der geltenden Fassung als voll gleichwertig anerkannt. Diese Bestätigung gilt nur in Verbindung mit dem oben zitierten Bescheid. Wien, 13. Juli 2016 Für den Bundesministern: Dr. Heinz Kasparovsky“ Dakle, kada sve sagledamo ja sam bez problema u dvije ugledne države EU uspio nostrificirati svoje dvije diplome jednog hrvatskog stručnog studija. Štoviše u Sloveniji sam na temelju diplome stručnog studija elektrotehnike uspio bez ijednog ispita razlike uspisati redovno magistarski studij na Sveučilištu koje prema ovogodišnjem rangu svjetskih sveučilišta kotira oko 300 mjesta bolje od zagrebačkog te je ujedno na toj ljestvici najbolje rangirano sveučilište „bivše države“. S druge strane sam na temelju obje hrvatske stručne diplome dobio u Austriji nostrifikaciju za nesmetan ulazak na njihovo tržište rada. Pritom su moja hrvatska specijalistička veleučilišna i slovenska magistarska sveučilišna diploma jednako vrednovane (obje Master of Science) što je u Hrvatskoj sporno pitanje. Zato je moje pitanje za Ministarstvo – koliko je ovo dobar dokaz da je originalni prijedlog najbolje rješenje? Naime, on ovakvu transparentnu međunarodnu prohodnost zadržava na istoj razini koja je bila i prije, jel tako? Ako ipak alternativni prijedlog odaberete kao konačno rješenje molim da mi onda pojasnite na koji način ovakva prohodnost kakvu sam ja imao biti zadržana ili čak poboljšana? Ovo dosada je bio opis što sam ja sam svoje tri diplome uspio ostvariti u inozemstvu. U Hrvatskoj svoju slovensku diplomu i nakon skoro 11 mjeseci od diplomiranja nisam uspio nostrificirati. Usporedbe radi, u Sloveniji sam diplomirao 17.05.2016, a austrijski ENIC NARIC mi je već 13.06.2016 nostificirao slovensku diplomu samo na temelju potvrde o diplomiranju što su potvrdili pozivom u referadu slovenskog fakulteta. Iz hrvatskog ENIC NARIC ureda su mi prošle godine tijekom telefonskog poziva rekli da moram prvo dobiti originalnu diplomu kako bi se uopće mogao pokrenuti postupak priznavanja. Kako sam pravu diplomu dobio tek 23.01.2017. znači da sam morao čekati 7 mjeseci kako bih uopće imao formalne uvjete za pokretanje postupka. Međutim, u istom telefonskom razgovoru mi je rečeno da mi nemogu točno reći koliko dugo bi nostifikacija trajala jer je potrebna detaljna revizija ishoda učenja mojeg studijskog programa što zahtijeva dosta vremena. Revizija se pak može pokrenuti tek kada službeno dam zahtjev za nostrifikaciju, a to pak ne mogu bez diplome na čije izdavanje moram čekati 7 mjeseci. Naime, Gospodarsko inženirstvo (njem. Wirtschaftsingenieurwesens) kombinira 50% elektrotehnike i 50% ekonomije te je u Sloveniji i Austriji reguliran kao zasebna znanstvena grana, dok u Hrvatskoj ne postoji kao znanstvena grana s kojom se može izravno usporediti. Dakle, razina te diplome nije sporna, ali je sporan naziv kako to deklalirati u Hrvatskoj i koliko će vremena trajati da se to formalno pravno razriješi. Nadalje, volio bih naglasiti da je moj specijalistički diplomski studij u iznosu od 36 000 kn platio moj poslodavac koji je pak institucija u vlasništvu države. Moj slovenski studij je platila Republika Hrvatska temeljem međudržavnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije i koji je istekao krajem 2013, tri mjeseca prije mojeg upisa studija. Troškovi su iznosili 3600 EUR po semestru, gdje sam iskoristio i pravo na za mene besplatnu apsolventsku godinu čime su ukupni troškovi mojeg studija u Sloveniji za RH iznosili 10800 EUR (81000 kn) što je manje od cijene doktorata u RH na kojem mi je sa specijalističkim diplomskim studijem zabranjem pristup. Kada sve na kraju rezimiramo rezultati su sljedeći: 1. Ja imam ukupno osvarenih 420 ECTS bodova kako na Veleučilištu tako i na Sveučilištu. 2. Moj specijalistički hrvatski i slovenski magistarski studij je RH koštao cca 117 000 kuna. 3. Sve moje tri diplome su u Austriji redom besplatno priznate kao BSc, MSc, MSc bez većih komplikacija u roku 10 radnih dana. 4. Ako prođe najlošija varijanta alternativnog prijedloga (7.1. razina u HKO-u povezana sa razinom 6 u EKO-u) to znači da je u Hrvatskoj trenutno imam formalno pravnih problema sa dokazivanjem 7. razine visokoškolskog obrazovanja. Naravno, prije ili poslije će se priznati slovenska diploma, ali formalno bi postojala vremenska rupa tijekom koje ne bi imao kvalifikaciju 7. razine. Zaključno: Ako prođe alternativni prijedlog to će značiti da je Republika Hrvatska u moje obrazovanje 7. razine dosad investirala cca. 117 000 kuna kako bih ostvario 420 ECTS i time u jednom trenu formalno pravno bio konkurentniji na austrijskom tržištu rada gdje su moje diplome priznate, i to samo zato jer u Hrvatskoj postoje problemi sa tumačenjem bolonjskog procesa. Kada bi bila izglasana verzija alternativnog prijedloga prema kojoj se 7.1. razina u HKO-u povezuje sa razinom 6 u EKO-u što bi se tada dogodilo sa mojom diplomom stručnog specijalističkog studija elektrotehnike? Molio bih Vas da mi objasnite. Naime, u tom slučaju bi na prednjoj stani diplome imao kvalifikaciju Republike Hrvatske koja je međunarodno povezana sa razinom 6 u EKO-u, ali bi na poleđini istog dokumenta imao zalijepljenu i pečatiranu nostrifikaciju austrijskog Ministarstva za znanost, istraživanje i gospodarstvo koje jamči da se radi o kvalifikaciji razine 7 u EKO-u. Da li to prakički znači da jedna strana dokumenta demantira drugu? Evo, ovim primjerom sam želio pokazati do kakvih nas besmislenih situacija slijepo birokratiziranje može dovesti, a da pritom nismo promislili o mogućim posljedicama. 2. Razlika između ECTS bodova na stručnim i specijalističkim studijima Formalno gledajući razlika između 300 ECTS bodova na veleučilištu i sveučilištu nema jer je uloženi trud studenata i 5 godina studija za njihovo stjecanje jednak na oba studija. Pritom je jedino bitno da minimalno 60 od tih 300 ECTS bodova stečeno na ishodima učenja 7. razine čime je i taj studij 7. razine. Temeljna razlika između stručnog i sveučilišnog studija proizlazi iz različitih i specifičnih ishoda učenja koji se stječu na različitim vrstama studija. Studenti stručnih studija zato nisu loši nego su prema profilu jednostavno drugačiji od studenata sveučilišnih studija. To ću Vam najlakše pokazati na konkretnom primjeru studija na kojem radim. Studenti smjera automatizacije na stručnom studiju elektrotehnike TVZ-a stječu znanje, vještine i kompetencije iz područja razumijevanja rada i primjene sklopne i upravljačke za elektro-upravljačke razdjelnike, crtanje i projektiranje električnih shema za tu istu opremu u programskim alatima (npr. Eplan P8, AutoCAD), učenje i podešavanje industrijskih računalnih mreža, programiranje programirljivih logičkih kontrolera (PLC) u jezicima LAD, FBD, STL, izradu nadozorno upravljačkih sustava (SCADA). Regulacijskom tehnikom se ne bave detaljno i završtekom studija sposobni su upotrebom tzv. inženjerske metode okvirno podesiti parametre PID regulatora (MATLAB Simulink). Nasuprot tome, studenti FER-a na smjeru automatika detaljno kroz više predmeta i semestara koriste program MATLAB Simulink na raznim klasičnim i naprednim regulacijskim i upravljačkim sustavima (PID, Fuzzy, Neuro). Nadalje studenti FSB-a na svojem studiju automatike imaju prilike upoznati se robotskim sistemima što ukazuje na najnapredniju razinu automatizacije. Međutim, studenti sveučilišnog studija sa oba fakulteta se upoznaju sa PLC, SCADA, Eplan P8 i sl., ali niti približno tako detaljno kao studenti stručnih studija jer to jednostavno nije njihov ishod učenja. Kada ih udružimo zajedno su kao tim sposobni projektirati, izgraditi i pustiti u pogon i najkompleksnije sustava automatizacije u industrijskim postrojenjima tako da su kompaniji sa stajališta kompetencija koja se time bavi jednako vrijedni i jednako potrebni što je upravo izjavio USRH u svojoj Odluci U-I-351/2016 za stručne studije. Primjerice, da li je za izvesti uspješnu operaciju potreban bolji kirurg ili anesteziolog? Pa naravno da oboje moraju jednako vrijediti jer su za život pacijenta jednako potrebni! Međutim, realni je problem da u Hrvatskoj postoji jako malo gdje bi studenti takva oba studija mogli udružiti znanje na zajedničkim projektima. Kao primjer Vam navodim komentar direktora i vlasnika kompanije Proton EL d.o.o. sa cca. 30-ak zaposlenika (FER i TVZ) u ovoj raspravi (05.04.2017). „Poštovani, Kao poduzetnik koji se bavi automatizacijom u industrijskih postrojenja i koji zapošljava nekoliko inženjera poniklih sa TVZ smatramo ukidanje studija ogromnom štetom za privatno poduzetništvo. Inženjeri ponikli sa TVZ-a su se pokazali kao istinski i pravi stručnjaci sa praktičnom upotrebom. Nama kao firmi upravo treba praktično znanje na terenu dok znanstvenih i razvojnih poslova nemamo u velikoj mjeri. I sam sam studirao na TVZ-u pa bih prvi stao u obranu Vašeg učilišta. Srdačan pozdrav, Dario Novak“ Dakle, Hrvatska nažalost nema puno velikih kompanija gdje ima puno istraživačkih, znanstvenih i razvojnih projekata, te su student studenti stručnih studija jako bitno ovakvim manjim tvrtkama jer su ishodi učenja studenata automatizacije na TVZ prilagođeni upravo ovakvim ovakvim manjim tvrtkama sa terenskim poslom puštanja postrojenja u pogon. Dakle, svaki profil poslodavca ima svoju ciljanu skupinu potencijalnih zaposlenika. Milsim da prošla dva primjera pokazuju da je sa (1) formalne i (2) stručne strane pogrešno prihvatiti alternativni put kao pravi za hrvatsko visoko obrazovanje. Na kraju bih podijelio sa Vama komentar mojeg bivšeg studenta stručnog studija koji sa tim manje važnim studijem sada gradi uspješnu karijeru u njemačkom automobilskom koncernu. Mislim da bi njegova zadnja rečenica trebala biti jedini put za visokoškolski obrazovni sustav RH kojeg jamči jedino originalni prijedlog kojeg zato u Ministarstvo odabrati! „Ja mislim da nekakvi ECTS bodovi nebi trebali određivati vrijednost neke osobe prema sveučilištu ili veleučilištu na kojem je završio studij. To je jednostavno tako, eto, netko ima više novca uložiti u razna istraživanja, netko manje. Bilo bi puno važnije da studenti u Hrvatskoj imaju pored studiranja priliku negdje i to znanje u praksi isporbati u nekoj kompetetivnoj industriji, a ne da je vrhunac komepetencija tijekom i odmah nakon studija dijeljenje letaka i hostesiranje. Koja bi po redu na svjetskim ljestvicima bila naša sveučilišta (kamo ja nisam nikada pripadao) ako bi uzeli takve kriterije u obzir kao broj sati i ozbiljnost / stručnost posla i prakse koji su studenti obavljali tokom studija ili istraživačkih projekata na kojem su aktivno sudjelovali i koliko su adekvatno bili plaćeni za svoje trud. Primjerice u Austriji i Njemačkoj sam upoznao puno ljudi raznih struka i tu se gotovo pa podrzumijeva da tokom master studija praktički svi imaju part time posao u nekoj ozbiljnoj firmi i rade upravo ono što studiraju i pritom zarade dovoljno za samostalno pokrivanje osnovnih životnih potreba (odvojen život od roditelja, hrana, izlasci, putovanja i ostalo). Kod nas su nažalost studenti često prisiljeni biti jeftina radna snaga idealna za najgluplje poslove preko SC-a. Zato i nikamo ne napredujemo i svi nas investitori kao moja kompanija zaobilaze. Za Hrvatsku bi bilo najpametnije da se ojača sprega između stvarne ekonomije, industrije i visokog školstva (bilo ono stručno ili sveučilišno), kako bismo stvorili preduvjete da nekome uopće postanemo zanimljivi za velike investicije.! Mislim da se nakon ovakvog komentara jasno vidi koliko je cijela ova rasprava veliko trošenje energije i vremena na krivi način. Ipak, ono što je u njoj je ipak jako dobro je sljedeće – pokazala je da se svi možemo ujediniti na istom cilju mada on bio u potpunosti promašen. Sveučilišta su se sva složna uspjela ujediniiti protiv Veleučilišta koja su se pak uspjela ujediniti u borbi protiv njih, dok je realni sektor stao na stranu stručnih studija jer im treba stručan kadar bez obzira čiju diplomu imao. Zato je jedino rješnje da Ministarstvo odbaci sve alternativne prijedloge i novonastalo zajedništov svih triju interesnih skupina usmjeri prema nekom zajedničkom i konstruktivnijem cilju! Lijep pozdrav Danijel Maršić, bacc.ing. el.; struč.spec.ing.el.; mag.gosp.inž. (ili BSc, MSc, MSc samo 150 km dalje od Zagreba) Primljeno na znanje Prihvaća se.
44 Lorena Lovrić   Poštovani, Studentica sam Zdravstvenog veleučilista u Zagrebu,3.godina Sanitarnog inženjerstva te podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja,te se protivim alterativnom prijedlogu zbog toga što nas to stavlja u inferiorniji položaj te nam se tako smanjuju mogućnosti napredovanja. S Poštovanjem, Lorena Lovrić Prihvaćen Prihvaća se.
45 Sonja Zlatović   Poštovani, Što se tiče specijalističkih diplomskih stručnih studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, slobodna sam prenijeti izvadak iz „Detaljne analize na temelju standarda i kriterija za reakreditaciju“, datirane sa srpanj 2012., kako ju je, u procesu reakreditacije, provelo povjerenstvo imenovano od strane Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, i prema kojoj je 1.03.2013. izdana Akreditacijska preporuka: "U dopunskoj ispravi o studiju (dodatak diplomi) trebalo bi se jasno navoditi da se specijalistički diplomski stručni studij nalazi na drugoj razini visokoškolskog obrazovanja i da je stručni specijalist struke na istoj razini kao i akademski naziv magistar struke." S poštovanjem i najboljim željama dr.sc. Sonja Zlatović, profesor visoke škole član Odbora za kvalitetu Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Prihvaćen Prihvaća se.
46 Neven Maršanić   Poštovani, Završio sam stručni i specijalistički studij na Veleučilištu u Rijeci. S obzirom da alternativni prijedlog dolazi od rektora Borasa, ne čudi me što je degradirajući, sramotan i diskriminirajući. Podržavam originalni prijedlog zakona Ministarstva znanosti Neven Maršanić Prihvaćen Prihvaća se.
47 Tin Dvorski   Poštovani, ja kao student veleučilišta podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
48 Marin Budimir   Poštovani, student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i podržavam originalni prijedlog zakona Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram da je alternativni prijedlog neprihvatljiv jer diskriminira i degradira studente stručnih studija. Smatram da studenti na stručnom studiju ulažu jednaki trud u odnosu na studente sa sveučilišta za svaki ECTS bod te se zbog toga nebi smjelo degradirati studente stručnih studija. Mišljenja sam da bi usvajanjem alternativnog prijedloga došlo do gubitka kompetentnosti na tržištu rada. S poštovanjem, Marin Budimir Prihvaćen Prihvaća se.
49 Katarina Drk   Poštovani, studentica sam Međimurskog veleučilišta i protivim se alternativnom prijedlogu, prihvaćanjem istog, studente stručnih studija dovelo bi se u nepovoljan položaj. Prihvaćen Prihvaća se.
50 Josip Gregurić   Poštovani, prihvaćanjem alternativnoga prijedloga došlo bi do daljnje diskriminacije i onako diskriminirani diplomanata specijalističkih studija. Diskriminaciju u nekim sadašnjim zakonima je utvrdila i pučka pravobraniteljica ali pod utjecajem određenih lobija jednostavno se ne uvrštavaju u zakonska rješenje a, tiče se čisto stručnoga dijela ne znanstvenoga. U potpunosti podržavam predložene izmjene HKO bez ALTERNATIVNOG. Bilo bi još bolje da bude bez dodatne podjele (7.1 A,B,) već da se kao u cijeloj Europi svrstaju na istu razinu 7 (sveučilišni/specijalistički stručni). Prihvaćen Prihvaća se.
51 Tanja Horvat   Poštovani, ovim putem iskazujem svoju podršku članku 8. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u kojem se specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju u istu razinu 7.1., dok se protivim alternativnom rješenju. U ovom osvrtu neću se doticati dosadašnje zakonske regulative, niti uobičajenih praksi u EU, već ću iznijeti isključivo osobne stavove. Što se tiče formalnih osvrta, u potpunosti se slažem s dopisom Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (autori dr.sc. Slavica Ćosović Bajić i mr.sc. Goran Malčić). Studenti stručnih studija redovito se suočavaju s brojnim pitanjima, predrasudama i nerazumijevanjem. Nerazumijevanje okoline počinje već upisom studija, ljudi često nisu upoznati s pojmom stručnih studija ili veleučilišta, ne razumiju ideju koja stoji iza pojma, najčešće misle da se radi isključivo o privatnim učilištima ili da te studije upisuju samo oni koji nisu uspjeli završiti studij na nekoj od sastavnica sveučilišta. Kasnije se završenim studentima poslodavci čude tituli i pitaju se što stoji iza toga. Bitno je shvatiti da su već i ovakvi stavovi problematični, potrebno je upoznati širu javnost sa stručnim studijima, a ne ih, kroz zakonske okvire, degradirati. Završila sam prediplomski i diplomski stručni studij elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, a na istom Veleučilištu sam i radila preko 5 godina. Kroz studij i kroz rad upoznala sam brojne inteligentne, talentirane i marljive ljude čije znanje, rad i trud vrijede isto koliko i studenata sveučilišnih studija. Što se formalno samo potvrđuje jednakim brojem stečenih ECTS bodova po završetku studija. Trenutno radim u realnom sektoru, u radnoj okolini gdje je nebitno koji tip studija je završen, bitna su znanja i vještine. A upravo ta stečena znanja i vještine su neotuđive, izmjena "razine kvalifikacije" neće utjecati na to. Uvjerena sam da će stručni studiji, neovisno o ishodu javne rasprave, nastaviti predano raditi na svojoj kvaliteti te poticati svoje studente na podizanje kompetencija formalnim i neformalnim putem. Ako se pojedine sastavnice sveučilišta osjećaju ugroženo time, bolje rješenje je poraditi na vlastitoj kvaliteti nego mijenjati zakonske okvire. Tanja Horvat, struč.spec.ing.el Prihvaćen Prihvaća se.
52 Sara Lipošćak   Poštovani! Protivim se alternativnom prijedlogu. Smatram da je alternativni prijedlog degradirajući za studente koji završavaju stručne studije. Vjerujem kako je svaki ECTS bod na stručnom studiju jednako važan kao i na sveučilišnom te se zbog toga ne bi smjela uvoditi razlika. Lijep pozdrav, Sara Lipošćak Prihvaćen Prihvaća se.
53 Ante Žigman   Poštovani Smatram da je izvorni prijedlog Ministarstva znanosti korektan i rješava problematiku na najbolji mogući način te ga zbog toga podržavam. S druge strane alternativni prijedlog stvara diskriminaciju između studenata koji su završili gotovo istovjetan program, pa donošenje alternativnog prijedloga ne bi ispunilo svoju svrhu. Prihvaćen Prihvaća se.
54 Mladen Jarmanović   Poštovani, Smatram da alternativni prijedlog može dovesti do diskriminacije osoba koje su uspješno završile diplomski stručni studij, te sam siguran da bi taj prijedlog doveo do dodatnog iseljavanja mladih stručno obrazovanih ljudi. Prihvaćen Prihvaća se.
55 Mateo Erceg   Poštovanje, Student sam Veleučilišta u Šibeniku. Smatram da alternativni prijedlog nije prihvatljiv iz razloga što diskriminira specijalista struke, koji već imaju međunarodnu neprevodivu titulu, će izazvati iseljavanje i odlazak onih alumnija kojima se oteža položaj na tržištu rada, čemu je podloga upravo ovom razdvajanju kvalifikacija. Prihvaćen Prihvaća se.
56 Dijana Perica   Poštovani, slažem se s izvornim prijedlogom Ministarstva. Protivim se Alternativnom prijedlogu. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
57 Nikola Ristić   Pozdrav. Ne slažem se sa alternativnim prijedlogom zakona gdje se dijeli 7 razina na 7.1 za stručne specijalističke diplomske studije i 7.2 za sveučilišne diplomske studije. Takav prijedlog je čisti oblik manipulacije i stvaranja monopola kod potražnje visoko obrazovanog kadra ljudi u zapošljavanju. Izglasavanjem alternativnog prijedloga zakona o razdvajanju specijalističkih stručnih diplomskih studija i sveučilišnih diplomskih studija bi se napravio korak unazat u hrvatskome obrazovanju gdje bi se degradiralo i omalovažilo svo ono zalaganje studenata i profesora, njihovo uloženo vrijeme, trud i novac u namjeri stručnog obrazovanja, te obezvrijedila stečena kvalifikacija. Ovakav prijedlog je totalni apsurd i znanje dobiveno na stručnim studijima nije ništa manje vrijedno od onoga na sveučilišnim, a što se tiče neopravdane sumnje u to, nad TVZ-om se kontinuirano provode kontrole kvalitete od strane AZVO te imaju dopusnice za studijske programe u skladu sa svim odredbama dobivene od MZO. Stoga, nedopustiv je ovakav način deklariranja jer dobivena razina znanja je jednaka. Zahvaljujem, Nikola Ristić, bacc.ing.aedif Prihvaćen Prihvaća se.
58 Bim bus d.o.o.   Poštovani, binarni sustav obrazovanja prema Izvješću Europske komisije je svojstven upravo onim zemljama koje su među prvima izašle iz financijske krize koja je u Europi započela 2008. godine. GLAVNI prijedlog (rješenje) njeguje i dalje postojeći uhodani binarni sustav, dok ALTERNATIVNI ruši isti iz temelja. Je li stoga bolje održavati binarni sustav ili ga srušiti? Binarni sustav iznjedrio je mnoge stručnjake koji su „iznijeli na svojim leđima“ dio tereta financijske krize RH. Mi kao članovi gospodarstva RH sa strane poslodavca trebamo obrazovane i stručne ljude. Usvajanjem alternativnog prijedloga (rješenja) čl. 6. u predloženom Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru npr. smanjit će se indirektno atraktivnost upisa na stručni studij ugostiteljstva na Veleučilištu Karlovcu i smanjuje nam se potencijalan radni kontingent radne snage u ugostiteljstvu koji je već sada deficitaran s aspekta kvalitetne i obrazovane radne snage, također, smanjit će se broj novo obrazovanih ljudi na Veleučilištu u Rijeci na stručnom studiju prometa, na Veleučilištu Nikola Tesla u Gospiću na stručnom studiju cestovnog prometa, na Sveučilištu u Rijeci, na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, točnije stručnom studiju "Malo i srednje poduzetništvo u turizmu i ugostiteljstvu" itd. svi oni studiji koji nama kao mikropoduzeću su nužni za priljev kvalitetne i obrazovane radne snage. Ako se usvoji alternativni prijedlog, što će pravno-formalno te materijalno-pravno biti sa hrvatskim zaposlenicima koji su zaposleni na postojećim radnim mjestima upravo na temelju kvalifikacija kojima su udovoljavali uvjetima natječaja za radno mjesto? Ukoliko se usvoji alternativni prijedlog, je li kasnije moguće na temelju tako donesenog Zakona o HKO-u donositi Zakone o izmjenama i dopunama povezanih zakona npr. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, nepovezanih Zakona npr. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, ostalih podzakonskih propisa (uredbi, pravilnika, kolektivnih ugovora) npr. Uredba o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike? Dakle pitanje se odnosi na sve propise koji uređuju materijalno-pravne aspekte te mogućnosti formalnog napredovanja u radnoj organizaciji. Znači li to onda u negativnom, degradirajućem i ograničavajućem smislu, indirektno interveniranje u mogućnosti i prava napredovanja u organizacijama i javnopravnim tijelima te državnim službama koje su u obvezi (čelnici ustrojstvenih jedinica i tijela su odgovorni za takvu provedbu) primjenjivati i provoditi tako donesene zakone, uredbe i pravilnike koji obuhvaćaju njihove zaposlenike? Mi ne moramo primjenjivati navedene akte, ali mnogi u RH moraju, a radi se o velikom udjelu zaposlenika u ukupnom radnom kotingentu. 8. cilj iz čl. 3. st. 1. HKO-a: „jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koje se temelji na ljudskim potencijalima“ – to bi mi kao poduzeća trebali osjetiti, međutim, ovakvim alternativnim prijedlozima nećemo nikada. Zaključno: podržavamo GLAVNI prijedlog čl. 6., a NE alternativni. Srdačan pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
59 Hrvoje Haraminčić   Poštovani, kao student specijalističkog diplomskog stručnog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu u potpunosti podržavam izvorni članak 6. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji specijalističke diplomske stručne studije smještaju na razinu 7.1. a) , a sveučilišne diplomske studije te integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije na razinu 7.1. b). Moram naglasiti kako se izričito protivim i smatram neprihvatljivim alternativni prijedlog za koji je diskriminirajući za studente stručnih studija, a pogotovo prijedloge Rektorskog zbora, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te većine institucija Sveučilišta u Zagrebu (Pravnog fakulteta, Prirodoslovnog – matematičkog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta, i dr.) za koje ne samo da smatram da su dikriminirajući, nego su i protuustavni, protuzakoniti te se kao takvi ne mogu niti ne smiju uzeti u obzir te ću to u daljnjem tekstu obrazložiti. Pozivajući se na odluku Ustavnog suda broj: U-I-351/2016 donešenu 20. travnja 2016. godine, želim ukazati da je sporna točka u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru bila samo jasnije definiranje pristupa na razinu 8.2. (i 8.1.): „...Iz navedenog slijedi da ZoHKO:22/13 omogućava osobi koja je završila odgovarajući stručni (vokacijski) studij stjecanje kvalifikacije na razini 8.2 HKO-a (akademski stupanj doktora), a da ta osoba prethodno nije pohađala nijedan diplomski sveučilišni studij odnosno odgovarajući sveučilišni razlikovni program...“ Sporna točka o pristupu razini 8.2. (i 8.1.) je inače bila definirana Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu ZoZDiVO) te je Ustavni sud ukazao na taj propust u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru: „...Ustavni sud s tim u vezi primjećuje da članak 73. stavak 2. ZoZDiVO-a:123/03-60/15 izrijekom propisuje da se poslijediplomski sveučilišni studij (razina 8.2 HKO-a) može upisati samo »nakon završetka diplomskog sveučilišnog studija« (razina 7 HKO-a)...“ , iz čega slijedi zaključak Ustavnog suda: „...Dosljedno tome, unutar postojećeg ustavnog okvira i binarnog sustava visokog obrazovanja, pristupanje razini 8.2 (i 8.1) HKO-a ne pokazuje se ustavnopravno prihvatljivim bez završetka sveučilišnog diplomskog studija, odnosno bez završetka stručnog diplomskog specijalističkog studija uz koji mora biti završen i odgovarajući sveučilišni razlikovni program, sve u okvirima javnih politika visokog obrazovanja...“ Ustavni sud je također obrazložio povezivanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu HKO) sa Europskim kvalifikacijskim okvirom (u daljnjem tekstu EQF): „... Po donošenju Zakona, Republika Hrvatska je predstavila Izvješće o povezivanju HKO-a s EQF-om i QF-EHEA-om (u daljnjem tekstu: Izvješće o povezivanju) ostalim zemljama članicama Europske unije, Europskoj komisiji (nadležnoj za EQF) i Vijeću Europe (nadležnom za QF-EHEA) na sjednici Savjetodavne skupine za EQF 2013. godine kada je Izvješće o povezivanju prihvaćeno. Prihvaćanje Izvješća o povezivanju, u provedbenom smislu znači da su ostale zemlje članice Europske unije prihvatile kvalifikacije stečene u Republici Hrvatskoj priznavati na odgovarajućim razinama kako je navedeno u Izvješću o povezivanju, odnosno u Zakonu. Kvalifikacijski okviri su stoga instrumenti koji omogućavaju mobilnost studenata i radne snage unutar Europske unije i Europskog prostora visokog obrazovanja što je sukladno i članku 69. stavku 4. ZZDVO-a u kojem se navodi da se ‘sveučilišni i stručni studiji usklađuju s onima u europskom obrazovnom prostoru’.“ Ustavni sud se i osvrnuo na svrhu uspostavljanja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu HKO): „...HKO ne uvodi razine različitih studija, već razine kvalifikacija koje se stječu, između ostaloga, različitim studijima u Hrvatskoj. To znači da HKO ne ulazi u procese obrazovanja, već se isključivo odnosi na ishode učenja i kvalifikacije koje se stječu različitim učenjima i odgovarajućim vrednovanjima. Stoga, HKO ne uređuje sustav visokog obrazovanja, već, sukladno članku 3. Zakona, između ostaloga, ima za cilj razumijevanje različitih kvalifikacija i ishoda učenja te njihovog međuodnosa, uspostavljanja koordiniranog sustava osiguravanja kvalitete kvalifikacija te jednostavnosti prepoznavanja i priznavanja hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu. Za bolje razumijevanje kvalifikacija, novo svojstvo koje HKO izrijekom uvodi je razina stečenih kvalifikacija te način određivanja tih razina kroz opisnice razina ishoda učenja i kvalifikacija. Nadalje, razine EQF-a su primarno određene ishodima učenja koji opisuju što učenik/student zna, razumije i može učiniti na kraju procesa učenja. Ishodi učenja podijeljeni su u kategorije: znanja, vještine (spoznajne, psihomotoričke, socijalne) i pripadajuća samostalnost te odgovornost. Svakoj razini pridodane su opisnice (deskriptori) koje ukazuju na kompleksnost ishoda učenja koje je potrebno steći na određenoj razini. Opisnice su pisane tako da obuhvate puni raspon ishoda učenja, neovisno od institucionalnog konteksta u kojem se oni stječu. To znači da se one odnose i na radno/poslovno i na obrazovno okruženje, akademsko i strukovno obrazovno okruženje te sve oblike obrazovanja tj. učenja: formalno, neformalno i informalno. Također, i sama Europska komisija tvrdi da su sve kategorije opisnice unutar jedne razine jednako važne. Europsko udruženja sveučilišta (EUA), čije su članice i hrvatska sveučilišta, je u svojim studijama iz 2009. godine i 2010. godine zaključilo kako postoje različite vrste studijskih programa i kvalifikacija koje se njima stječu, a koje se postavljaju na drugu Bolonjsku razinu, odnosno razinu 7 EQF-a. Studije, štoviše, ukazuju na to kako takva raznovrsnost upravo čini bogatstvo Europskog prostora visokog obrazovanja u kojem se razvijaju kvalifikacije s različitim ulogama. Zakon po prvi puta formalno uvodi pojam ishoda učenja te se uvodi način njihovog prepoznavanja i izvan Republike Hrvatske čime svim pojedincima upravo HKO omogućava da svoje ishode učenja prikazuje, akumulira, prenosi, i neprestano dopunjuje u skladu sa svojim sposobnostima i interesima i to kroz različite oblike učenja. Vezano za navod prema kojem je ‘sustav visokog obrazovanja obezvrijeđen’, naglašavamo da je po prvi puta tek kroz HKO u formalno-pravnom smislu prezentiran cjeloviti sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj na transparentan način svim zemljama Europske unije i šire, raspravljen i prihvaćen kao relevantan sustav. Upravo kroz HKO, Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao i druge institucije u Hrvatskoj, postaju relevantni čimbenici na svjetskoj razini te su time sve više uključeni u modernizaciju obrazovnih sustava drugih zemalja kroz međunarodne projekte. Dakle, osporavamo tvrdnju da je sustav visokog obrazovanja obezvrijeđen...“ , iz čega se jasno da zaključiti kako su stručni studiji i sveučilišni studiji različite vrste studijskih programa, a smještene su na istu razinu 7 u Europskom kvalifikacijskom okviru. Ustavni sud jasno i glasno ističe kako se stručni studiji ne smiju diskriminirati: „...Ustavni sud prvo naglašava da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju »jednaku vrijednost, odnosno značaj« kao oni sveučilišni. Time se neosnovano potiče neprihvatljivo javno mišljenje da »opće i strukovne kvalifikacije nisu jednako vrijedne« kao one sveučilišne, na što je upozorila i Hrvatska obrtnička komora u svojim dopisima (broj: 14-940-1354-130-2016 od 8. ožujka 2016. te broj: 14-943-1386/1-27-2016 od 9. ožujka 2016.), koji su dostavljeni Ustavnom sudu u prilogu očitovanja Ministarstva znanosti. Treba ponoviti: općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni...“ Iz odluke Ustavnog suda možemo zaključiti kako je u Zakonu o HKO – u bila sporna vertikalna prohodnost, odnosno prisupanje razini 8.2. (i 8.1.) sa završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem te je Ustavni sud naložio izmjenu i dopunu samo toga članka, a ne poništavanje cijelog Zakona o HKO – u. „...za specijalističke diplomske stručne studije i da za te studije propiše posebne uvjete pristupanja razinama 8.1 i 8.2 HKO-a u skladu s pravnim stajalištima izraženima u ovoj odluci. Međutim, to ne priječi zakonodavca da se posluži i drugačijim tehnikama ako se njima ostvaruje isti cilj...“ Ustavni sud je također uvažio očitovanje Ministarstva znanosti o namjeri poboljšavanja cijelog Zakona o HKO – u, a ne samo spornog članka: ...“Ustavni sud uvažio je očitovanje Ministarstva znanosti prema kojem se tijekom 2016. godine predviđa donošenje izmjena i dopuna ZoHKO-a:22/13 koje se neće ograničiti samo na usklađivanje ukinute odredbe s Ustavom...“ „...Tim bi se izmjenama i dopunama ZoHKO-a:22/13 morao osigurati uredan razvitak oba društveno jednako vrijedna sustava visokog obrazovanja utemeljena na ishodima učenja i usklađena s potrebama tržišta rada, pojedinaca i društva u cjelini,...“ Moram napomenuti i kako bi degradiranje stručnih diplomskih studija bilo suprotno Direktivi 2005/36/EC koja govori o priznavanju stručnih kvalifikacija. Direktiva je uz uredbu najvažniji pravni akt Europske unije te je po hijerarhiji iznad naših zakona te bi kao članica Europske unije bili u ozbiljnim problemima i sigurno bi snosili sankcije od Europe. Iz napisanog je jasno vidljivo kako su alternativni prijedlog, a pogotovo prijedlozi Rektorskog zbora, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te većine institucija Sveučilišta u Zagrebu (Pravnog fakulteta, Prirodoslovnog – matematičkog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta, i dr.) ne samo diskriminirajući za studente stručnih studija, nego i protuustavni i protuzakoniti, te ne postoji pravni temelj kojim bi se degradirali stručni studiji. Također, ti isti prijedlozi nikako nisu u skladu sa ostalim europskim zemljama (Njemačka, Austrija, Nizozemska,...) na koje bi se Hrvatska svakako trebala ugledati i težiti. Trebamo se kretati prema naprijed i razvijati, a ne se vraćati godinama unatrag. Još jednom naglašavam, u potpunosti podržavam izvorni članak 6. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji specijalističke diplomske stručne studije smještaju na razinu 7.1. a) , a sveučilišne diplomske studije te integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije na razinu 7.1. b), te se izričito protivim i smatram neprihvatljivim alternativni prijedlog. S poštovanjem, Haraminčić Hrvoje Prihvaćen Prihvaća se.
60 ivanka jurkin-rinkovec   mišljenja sam da svi studiji bilo sveučilišni, bilo specijalistički/stručni trebaju biti izjednačeni ako je student na bilo kojem od njih ostvario isti broj ects bodova, sve ostalo smatram diskriminacijom žalosno je da ste ovim alternativnim prijedlogom zakona izazvali dodatne pomutnje među studentima koji su već ionako isfrustrirani teškim postupkom pronalaskom stalnog zaposlenja žalosno je da primjerice student sveučilišnog studija prometa smatra da je njegov studij teži, ispiti obimniji i zato treba imati viši status u odnosu na studente koji pohađaju spec./str. studije imala bih pitanje za tog studenta da li bi moga završiti npr. spec. studij uprave na pravnom fakultetu i naučiti silne članke iz raznih zakona napamet ili bi možda kao od šale završio spec. studij informatike Prihvaćen Prihvaća se.
61 Rafael Urukalović   Poštovane/i, Smatram da je prijedlog u osnovi ispravan. Ipak, imajući u vidu kvalifikacijske okvire u drugim europskim državama, smatram da nije u redu razine još dijeliti na podrazine, obzirom da to gotovo nigdje nije tako uređeno. Distinkcija je svuda riješena nazivljem - npr. u Austriji Diplomgrade i Baumeister su na razini 7, iako se radi o dva različita sustava obrazovanja (kao kod nas Sveučilište i Veleučilište). Osobno smatram da se i kod nas ta distinkcija može vrlo lako definirati nazivima - primjerice, mag.ing.uni. za sveučilištarce i mag.ing.poly. za veleučilištarce. Apsolutno smatram krivim komentare nekih fakulteta i agencija o snižavanju stupnja obrazovanja za stručne specijaliste. Činjenica jest da naša znanja u teorijskom dijelu nisu jednaka znanjima sveučilišnih studenata, ali isto tako Vas uvjeravam da njihova znanja u primijenjenom dijelu naše struke nisu jednaka našima koji smo završili specijalistički stručni studij. Zamislimo da dvojici dječaka damo isti zadatak: 'Donesi nam jabuku s onog drveta.' Jedan će se pažljivo popeti i rukom ubrati jabuku. Drugi će uzeti obirač iz spremišta za alat i ubrati ju. Obojicu su tako naučili njihovi roditelji. Obojica su izvršili zadatak. Smije li itko reći ijednom od te dvojice dječaka da je manje vrijedan zato jer je koristio drugačije znanje od onog drugog? Zaključno, smatram da bi bilo kakva naknadna degradacija imala za posljedicu tužbe prema državi, koja bi postala kriva za dovođenje u zabludu i stvaranje materijalnih troškova svim studentima specijalističkih stručnih studija, a koji su specijalistički studij upisali većinom zato da iz 6. stupnja uznapreduju u 7. stupanj i tako budu konkurentniji na tržištu rada, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Europskoj Uniji. Nadam se da će zakonodavac prepoznati da je raznovrsnost znanja, kao i raznovrsnost načina stjecanja znanja, jedini ispravni put. Kad ne bi bilo tako, danas bismo još uvijek 'znali' da se Sunce okreće oko Zemlje... Srdačan pozdrav. Rafael Urukalović, struč.spec.ing.aedif. Prihvaćen Prihvaća se.
62 Ured pučke pravobraniteljice   Bolonjskom deklaracijom je u sustav visokog obrazovanja uveden bodovni sustav/sustav kredita, odnosno prikupljanje ECTS bodova. Osim tijekom visokoškolskog obrazovanja, ECTS bodovi se mogu postizati i izvan njega, uključujući i cjeloživotno učenje. Odluku o priznavanju prikupljenih ECTS bodova, neovisno o tome kako i gdje su stečeni, donosi visokoobrazovna institucija odnosno sveučilište koje, prihvaćajući prikupljene bodove, prihvaća i potencijalnog studenta. Upravo ECTS bodovi predstavljaju temelj studentske mobilnosti, kako u horizontalnom tako i u vertikalnom smislu, i kao takvi ključni su mehanizam za osiguranje slobodnog kretanja studenata kao jednog od velikih ciljeva Bolonje. Uvođenjem ECTS bodova studentima se željela osigurati prilika za učenje i pristup studiju, mobilnost i pristup relevantnim službama. Procjena kvalitete prikupljenih ECTS bodova, kao preduvjeta za uključivanje studenata u više razine obrazovanja, zajamčena je sveučilištima. Uvažavajući navedeno uspostavljen je i Europski kvalifikacijski okvir (EQF) koji obuhvaća osam razina kvalifikacija. Njime je kvalifikacija definirana kao formalni ishod procesa ocjenjivanja i vrednovanja, a stječe se kada kompetentno tijelo utvrdi da je osoba dosegla ishode učenja prema zadanim standardima (teorijsko znanje, vještine primjene i korištenja znanja te kompetencije odgovornog i samostalnog rada). Kvalifikacije se mogu steći u općem, strukovnom i akademskom obrazovanju i osposobljavanju, kroz inicijalno i kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje. Kako se EQF temelji se na ishodima učenja, svrha za koju se pojedinac obrazuje (sveučilišni ili stručni studij) nije u njegovom fokusu. Rezultati učenja očituju se kroz stečeno znanje, vještine i kompetencije. Kako se u EQF-u navodi, kvalifikacije obuhvaćaju širok opseg ishoda učenja, uključujući teorijska znanja, praktične i tehničke vještine te socijalne kompetencije. Koristeći ishode učenja kao zajedničku referentnu točku, EQF omogućava usporedbu i prenosivost kvalifikacija između različitih zemalja, sustava i institucija, čime se podupire mobilnost učenika i radnika i pristup cjeloživotnom obrazovanju. Sukladno Zakonu u znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, dalje: ZZDVO) isti broj ECTS-a (300) stječe se završetkom diplomskog sveučilišnog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija. Razlika između njih bila bi u tipičnim očekivanjima vezano uz postignuća i sposobnosti povezanih s vrstom studija. No, jedan ECTS bod predstavlja istu vrijednost bez obzira na vrstu studija. Temeljna razlika između stručnog i sveučilišnog studija proizlazi iz različitih i specifičnih ishoda učenja koji se stječu na različitim vrstama studija. U svakom slučaju, za njihovu kvalitetu, kao i kvalitetu svih kvalifikacija koje proizlaze iz nacionalnih kvalifikacijskih okvira, odgovorne su države. Stručne studije izvode i sveučilišta i druga visoka učilišta, a različitost kriterija u pogledu nastavnika i nastavne aktivnosti, znanstvene izvrsnosti, prostornih i svih drugih kapaciteta mora se, prije svega, temeljiti na razlikama u sadržaju, željenim ishodima učenja odnosno samom sadržaju/curriculumu obrazovanja, a ne vrsti studija. O svemu navedenome treba voditi računa i pri donošenju odluke o tome koji će se zakoni i u kojem obimu izmijeniti kako bi se izvršila Odluka Ustavnog suda. Iako članak 73. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15) propisuje kako se poslijediplomski sveučilišni (doktorski studij) može upisati nakon završetka diplomskog sveučilišnog studija, iz njegovih daljnjih odredaba proizlazi kako su sveučilišta jedine institucije u obrazovnom sustavu koje obrazuju na osmoj razini HKO-a (doktorski studiji). Sveučilišta autonomno odlučuju pod kojim će uvjetima upisati studente u doktorski studijski program (članak 77. u stavcima 2. i 3. propisuje kako sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju kriterije - uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta završenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebna znanja, vještine ili sposobnosti i sl. na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis). U stavku 6. istog članka je propisano kako poslijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij. Uz mogućnost da sveučilište može propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija, nigdje se ne definira pojam „odgovarajućeg diplomskog studija“. ZZDVO diplomske stručne studije svrstava na istu razinu kao i sveučilišne diplomske odnosno integrirane studije. Stoga će upravo na temelju definiranih ishoda učenja, sveučilišta moći vrlo precizno odlučiti koja znanja i vještine moraju studenti imati da bi upisali određeni doktorski studij. Čak i u slučaju kada sveučilište, u skladu sa ZZDVO, izvodi stručne studije ono može procijeniti da ishodi učenja studenata specijalističkog diplomskog stručnog studija nisu dostatni ili ne odgovaraju potrebama doktorskih studija. Uvažavajući takvu procjenu sveučilište može, kao autonomna institucija, uvjete upisa prilagoditi svojim potrebama. Svako drugo, administrativno zadiranje u takvu odluku, moglo bi dovesti do zabranjene diskriminacije temeljem obrazovanja, o kojoj smo, baš kada je riječ o specijalističkim diplomskim stručnim studijima u više navrata pisali u našim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru. Uvažavajući navedeno predlažemo da se, prije pristupanja predmetnim izmjenama, provede detaljna analiza pravnog okvira u sustavu visokog obrazovanja, i usvoje rješenja koje će, uz uvažavanje uvriježene prakse drugih zemalja EU (gdje uglavnom, nema prepreke za uključivanje diplomanata stručnih studija u ciklus poslijediplomskog obrazovanja), hrvatskim studentima omogući studiranje pod jednakim uvjetima kao i u drugim zemljama EU. Podržavamo i zaključak kojeg je u javnoj raspravi ponudio Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a u kojem stoji da se u RH tek trebaju stvoriti pretpostavke za punu implementaciju ciljeva koji proizlaze iz Bolonjske deklaracije i EQF, za što je potrebna sveobuhvatna reforma područja znanosti i obrazovanja. Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja slaže se da treba jasno razlikovati sveučilišne i stručne studije s obzirom na razliku u ishodima učenja predviđenima i ostvarenima kroz sveučilišne i stručne studije, stoga se u zakonskom prijedlogu dodatno naglašava postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja. Smatramo da se razlikovanjem vrsta studija (sveučilišnih i stručnih) postiže transparentnost koja je temelj povjerenja među različitim dionicima sustava. Ovaj je zakonski prijedlog izrađen polazeći od Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Odluke Ustavnog suda. Prema članku 73. stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju(dalje: Zakon), poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) može se upisati nakon završetka diplomskog sveučilišnog studija. Nadalje, odredbom članka 77. stavka 6. Zakona propisano je kako poslijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij. Sveučilište može propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija. Stavak 7. istoga članka navodi da iznimno, pod uvjetima koje propiše visoko učilište, studij se može upisati i bez prethodno završenoga odgovarajućeg školovanja, ako je riječ o iznimno nadarenim osobama za koje se može očekivati da će i bez završenoga prethodnog školovanja uspješno svladati studij i ako je sveučilište, veleučilište i visoka škola općim aktom definiralo kriterije za takve procjene. Sukladno trenutnom zakonodavnom okviru, za upis poslijediplomskog studija potreban je završen odgovarajući diplomski sveučilišni studij, osim u gore navedenim iznimnim slučajevima koje se međutim u slučaju poslijediplomskih studija odnose na iznimke vezane uz završen "odgovarajući" sveučilišni studij. Slijedom navedenoga, sukladno odredbama Zakona, osobe sa završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijima ne mogu pristupiti poslijediplomskim sveučilišnim studijima. Sukladno navedenom te uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda, isto je propisano predmetnim Nacrtom zakona. Vezano uz komentar Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kojem stoji da se u RH tek trebaju stvoriti pretpostavke za punu implementaciju ciljeva koji proizlaze iz Bolonjske deklaracije i EQF, za što je potrebna sveobuhvatna reforma područja znanosti i obrazovanja, očitujemo se kako slijedi. Neovisno o tome što navedeno prelazi granice razmatranih parcijalnih izmjena Zakona o HKO-u, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da reformski procesi trebaju voditi dogovorenim strateškim ciljevima. Stoga, paralelno s upućivanjem ovog Zakona u proceduru Vlade Republike Hrvatske, radi se na izmjenama i dopunama propisa kojima se, kod uvođenja novih studijskih programa, i kod svih postupaka vrednovanja postojećih studijskih programa, propisuju kriteriji u pogledu nastavnika i nastavne aktivnosti, znanstvene izvrsnosti, prostornih i svih drugih kapaciteta koje trebaju zadovoljiti visoka učilišta koji su nositelji sveučilišnih i stručnih studijskih programa na način da različiti kriteriji koje te dvije različite vrste studija moraju zadovoljavati osiguravaju kvalitetu koja opravdava smještanje različitih vrsta studija na istu razinu HKO-a.
63 Karlo Šestak   Poštovani, kao student TVZ-a protivim se alternativnom prijedlogu zbog nepravednog gubitka kompetentnosti na tržištu rada. Smatram kako je za svaki ECTS bod na stručnom studiju uloženo jednako truda kao i na sveučilišnom te se zbog toga ne bi smjela uvoditi razlika. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
64 Danijela Senzel   Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka, a kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. U cijelosti se protivim mišljenju Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na javnoj raspravi o prijedlogu nacrta Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, jer je činjenično neutemeljen i nedovoljno argumentiran. Specijalistički diplomski stručni studij i sveučilišni diplomski studij su na istoj razini Europskog kvalifikacijskog okvira i ostale zemlje članice jednako vrijedno promatraju obje obrazovne vertikale. Hrvatski kvalifikacijski okvir bi trebao biti usklađen s europskim. Završetkom i sveučilišnog i stručnog studija stječe se jednaki broj ECTS bodova - njih 300, koji zajedno sa ishodima učenja definiraju jednaku, 7. razinu obrazovnog sustava. Razlika između te dvije vertikale trebala bi biti u sadržajima studijskih programa gdje se jedni osposobljavaju za obavljanje ne samo strukom već i znanošću, a drugi stječu prvenstveno vještine za rad u struci, ili, primjerenije rečeno, manje konceptualnih, a više praktičnih znanja. I jedni i drugi su jednako vrijedni i potrebni društvu, te ne postoji manje vrijedan akademski put ili manje vrijedan društveni doprinos. Alternativnim prijedlogom Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru na umjetan način se razdvajaju ta dva studija, u svijetu uobičajeno iste razine, na način da se specijalistički diplomski studij spušta na nižu podrazinu od onog sveučilišnog. Time se opasno intervenira u sustav, nejednako se tretiraju studenti stručnog studija i to retroaktivno sve od 2004., koji uz neprepoznatljivu titulu Stručnog specijalista koja postoji jedino u Hrvatskoj, postaju još nekonkurentniji na tržištu rada. Ne zaboravimo da se radi o gotovo 55.000 studenata. Time se nanosi velika nepravda i samom hrvatskom obrazovnom sustavu koji baš tom intervencijom postaje izoliran i loš primjer, neusklađen s europskim i svjetskim standardima. Posebno je zabrinjavajuće što se time direktno potiču negativni trendovi daljnjeg iseljavanja mladih iz Hrvatske. Osobit problem je ovakvo očitovanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji na matičnoj instituciji uz sveučilišni izvodi i stručni studij, i čiji smo jednako vrijedni studenti. Ovakvim očitovanjem mi se nastoji umanjiti prava zbog kojih sam ga i upisala - pravo na jednako vrijednu diplomu cijenjene institucije. Vjerujem da za to nema uporišta u zakonu niti će takva inicijativa naići na odobravanje od strane nadležnih europskih institucija. Smatram da će to dodatno otežati i prohodnost između dvije vertikale, ukoliko se stručni studij formalno spusti na nižu podrazinu, te rezultirati time da će studenti odlaziti s matične institucije i daljnje obrazovanje potražiti drugdje. Posebno je zabrinjavajuće što u svom očitovanju naš Fakultet ide i dalje od nekih drugih, pa predlaže ono što čak nije ni predviđeno od strane zakonodavca u okviru ove rasprave - razdvajanje i 6. razine, koja je temeljna razina visokog obrazovanja u RH. EFZG bi trebao, zajedničkim naporom studenata i fakultetskog osoblja, poraditi na izraženijem razlikovnom sadržaju te dvije vertikale, te se i dalje kvalitetom boriti protiv eventualne konkurencije. Vjerujemo da su obrazovne institucije svjesne da se kvaliteta obrazovnog sustava ne može postići izmjenom jednog zakona, posebno ne umjetnim zakonskim rješenjima na štetu vlastitih, studenata ostalih stručnih studija i u konačnici na štetu ozbiljnosti obrazovnog sustava punopravne članice EU. Od nadležnog Ministarstva tražim usklađenje akreditacijskog procesa u obrazovanju sa Europskom unijom, kako ovakve intervencije u kvalifikacijski okvir, koje pridonose jedino nestabilnosti pravnog i obrazovnog sustava te tržišta rada, ne bi bile potrebne. S poštovanjem, Danijela Senzel Prihvaćen Prihvaća se.
65 Petra Jurišić   Poštovani, Studentica sam preddiplomskog stručnog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu smjer mehatronika i uistinu sam zabrinuta vezano za mijenjanje razina na HKO. Smatram da alternativni prijedlog je degradirajući za studente koji završavaju stručne studije. Isto tako smatram da se diplome sveučilišnih i stručnih studija ne bi trebale razlikovati u razini. Alternativni prijedlog nije usklađen s EQF, a u svim ostalim državama je sve usklađeno i svi imaju iste titule i sa sveučilišnih i stručnih studija. Stoga se postavlja pitanje zašto samo kod nas u državi se moraju praviti razlike u titulama i razinama?? Lijep pozdrav, Petra Jurišić Prihvaćen Prihvaća se.
66 Savez samostalnih sindikata Hrvatske   Savez samostalnih sindikata Hrvatske podržava Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru onako kako je predložilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja temeljem prijedloga koji je izradilo Povjerenstvo za izmjene i dopune Zakona o HKO-u. Savez samostalnih sindikata Hrvatske ne podržava alternativni prijedlog sadržan u članku 6. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Obrazloženje: Savez samostalnih sindikata Hrvatske podržava Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u onako kako je predložilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja temeljem prijedloga koji je izradilo Povjerenstvo za izmjene i dopune Zakona o HKO-u jer u cijelosti provodi Odluku Ustavnog suda RH, Broj: U-I-351/2016 od 20. travnja 2016. zbog koje se i pristupilo izmjenama i dopunama Zakona (mada je iz ZZDVO-a već bilo jasno da završeni studenti diplomskih stručnih studija ne mogu upisivati doktorske studije, ali je činjenica da Zakon o HKO-u svojim odredbama to nije, na odgovarajući, način uredio). Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u na 7. razini HKO-a, na kojoj su smješteni stručni i sveučilišni studiji, ne izjednačava te dvije vrste studija već, definiranjem njihovih ishoda učenja, opisuje njihove različitosti. Novi članak 8. Zakona o HKO-u jasno, transparentno i ispravno pridružuje cjelovite i djelomične kvalifikacije koje se stječu završetkom programa određene obrazovne razine s razinama HKO-a. Savez samostalnih sindikata Hrvatske ne podržava alternativni prijedlog stoga što nije utemeljen. On, naime, ne prepoznaje osnovne komponente kvalifikacija, koje se sastoje od razine, obujma i profila. Sveučilišni i stručni studiji razlikuju se po ishodima učenja, budući da je profil sveučilišnog studija znanstvenog, a stručnog studija ekspertnog karaktera no, različitost profila ne zahtijeva različitu razinu kvalifikacije. Savez samostalnih sindikata Hrvatske ne podržava alternativni prijedlog i stoga što bi njegovo prihvaćanje za posljedicu imalo, primjerice: • urušavanje binarnog obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj • dovođenje u pitanje već stečenih kvalifikacija za više od 100.000 sadašnjih radnika (bivših studenata) kao i oko 55.000 sadašnjih studenata stručnih studija • neatraktivnost odnosno neprivlačnost stručnih studija za potencijalne studente jer sustav ne bi osiguravao dostatnu protočnost odnosno mogućnost kontinuiranog napretka kroz obrazovni sustav (ponovo bismo imali “korak naprijed, dva koraka nazad“) • urušavanje koncepta policentričnog razvoja Republike Hrvatske • nastavno na prethodne dvije točke, nedovoljnu teritorijalnu i profesionalnu mobilnost osoba (studenata, radnika, nastavnika ...) • neusporedivost, neprepoznavanje i nepriznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada (pa i globalnom) • stvaranje podjela među studentima na vrjednije i manje vrijedne, a jednako tako i među nastavnim kadrom • dovođenje u pitanje opstanak niza visokih škola i veleučilišta te radnih mjesta u njima • itd. Savez samostalnih sindikata Hrvatske smatra kako u cilju podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na globalnom tržištu Hrvatskoj trebaju i sveučilišni i stručni studiji, a iznad svega ova zemlja treba manje društvenih podjela a više zajedništva i zajedničkog djelovanja na ostvarivanju konsenzualno utvrđenih ciljeva. Stoga uski interesi pojedinih grupa, ali i osobni interesi pojedinaca na pozicijama odlučivanja, moraju prestati preovladavati nad interesima društva u cjelini. Stoga se nadamo da će predlagatelj Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ostati pri svome prijedlogu temeljenom na prijedlogu Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o HKO-u, bez alternative. Mladen Novosel, Predsjednik Prihvaćen Prihvaća se.
67 Bojan Kovačević   Poštovani članovi Vlade RH i pripadajućih nadležnih ministarstava te članovi Zakonodavnog tijela RH, koristim ovu priliku da vas možda malo osvijestim o ljudskoj dimenziji ove priče oko nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru s konačnim prijedlogom zakona. Kažu mudraci da je bitno tko govori, a ne što govori. U ovom slučaju, MZOŠ je instrumentaliziran kao megafon od strane onoga TKO doista govori, iz sastava ljudi koji da su bili na čelu RH prilikom pristupanja EU, sudeći po Ustavnoj tužbi te direktno povezanoj Odluci Ustavnog suda od 20.04.2016. ne bi uskladili hrvatski zakonodavni okvir s pravnom stečevinom EU u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i tko zna kada bi Hrvatska pristupila EU. Srećom pa je megafon bio malo i dovoljno u rukama ljudi koji su svjesni važnosti usklađenosti Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim pa je dan GLAVNI prijedlog (rješenje) uz ALTERNATIVNI o kojima sada imamo pravo raspravljati. Parlamentarnost i vladavina naroda su simboli demokracije. Jesam li u pravu? Zašto izmišljamo gluposti i diramo u nešto što funkcionira? Kaže se: "Ne diraj ništa što funkcionira sve dok funkcionira!" Zašto si kao građani RH stvaramo područje visokog rizika od tužbi protiv RH-e na Europskom sudu pravde, zar ne volimo državu u kojoj živimo i koju predstavljamo? Znači li to da bi trebali emigrirati iz visokorizičnog područja koje nam nije komforno i odgovarajuće umjesto da zloupotrebljavamo povjerenu vam državu Republiku Hrvatsku na upravljanje. Iz Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, točnije čl. 3. st. 1. toč. 14. koji govori o CILJEVIMA I NAČELIMA HKO-a, glasi alineja: „sudjelovanje u procesu europskih integracija uz uvažavanje odrednica koje daju EQF i QF-EHEA, smjernica Europske unije i međunarodnih propisa“. Dakle, hajdemo ostaviti sve kako je bilo do sada jer je to sve odobreno od Europske komisije. Ako je EU sa svojim tijelima odredila Europski kvalifikacijski okvir, mi smo ga uskladili u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Ostanimo pri tome i dalje. Zna se da je unificiranost važna i da samo unificirani s naprednijim obrazovnim sustavima možemo ostati u toku i spremni na implementacije novih razvojnih promjena. Je li bolje da smo usklađeni ili da nismo? Na to sami sebi odgovorite i odgovorit ćete si na to koji prijedlog (rješenje) da usvojite. Binarni sustav obrazovanja prema Izvješću Europske komisije je svojstven upravo onim zemljama koje su među prvima izašle iz financijske krize koja je u Europi započela 2008. godine. Zato ga smatram nepobitnim čvrstim temeljem za stabilno i pouzdano unutarnje okruženje obrazovnog sustava RH-e. GLAVNI prijedlog (rješenje) njeguje i dalje postojeći uhodani binarni sustav, dok ALTERNATIVNI ruši isti iz temelja. Uz pretpostavku da će se u ovom slučaju postupati s pažnjom dobrog gospodarstvenika, dužnost je postupati u najboljoj vjeri i sa širokom upućenošću u moguće posljedice odluka. Je li stoga bolje održavati binarni sustav ili ga srušiti? Postupite po savjesti. Na kraju je najvažnije kakav si čovjek i gleda se jesi li bio dobar. Samo pripazite da u ovom slučaju ne počinite kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora duža od 5 godina. Da zbog gluposti izgubite svoju atraktivnu poziciju. Mandatno-imunitetno povjerenstvo je već uhodano povjerenstvo s efikasnim postupcima. Želite li to? Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije Republika Hrvatska je uskladila svoj visokoškolski sustav sa EHEA (European Higher Education Area – Europski prostor visoke naobrazbe), stoga je tijekom 2004. godine na inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pokrenut proces izrade nastavnih planova i programa sveučilišnih i veleučilišnih studija usklađenih sa sličnim studijima u Europi (dakle bitno je kakav je obrazovni sustav u zemljama članicama EU). Svakako je potrebno slijediti sustav binarnog visokog obrazovanja prema načelima Europskog prostora visokog obrazovanja te uzeti u obzir stav Ustavnog suda Republike Hrvatske: "Općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni. Nužno je i da se što prije riješi problem s akademskim titulama te da se umjesto dosadašnjih magistar/specijalist, iste usklade s onima u svijetu, gdje je za obje obrazovne vertikale naziv "Master", za sveučilišnu vertikalu = academic, a za stručnu vertikalu = professional. Kada već raspravljamo o izmjenama u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, da vidimo koji su ciljevi toga HKO-a koji se postižu GLAVNIM, a koji ALTERNATIVNIM prijedlogom te koji od njih ne postiže neke od ciljeva: 1. cilj iz čl. 3. st. 1. toč. 1. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru: …“UKIDANJE SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE.“ -> „Budući da su i temeljnim Zakonom (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju - ZZDVO) i Zakonom o HKO kvalifikacije diplomske razine stručnih i sveučilišnih studija istog trajanja (broj godina) i istog obujma (broj ECTS bodova), te da imaju ishode učenja iste razine složenosti (prema Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF) i HKO-u ne tvori se razlika između razina kompleksnosti ishoda učenja, neovisno radi li se o znanjima ili vještinama), NEMA OSNOVE ZA UTVRĐIVANJE RAZLIČITE RAZINE KOD DIPLOMSKE KVALIFIKACIJE U STRUČNOM I SVEUČILIŠNOM OBRAZOVANJU.“ – gotova priča. Da se usvoji alternativni prijedlog, opet bi nakon toga na Ustavni sud bio predan Zahtjev za ocjenom ustavnosti predmetnog zakona i opet brdo posla i stresa oko iste stvari ( i ako se tada vrati ovaj Zakon na sadašnju verziju, onda je to metoda "povuci-potegni". Samo rasipamo i trošimo resurse, a mogli smo ih pametnije iskoristit; ostarit ćemo u raspravljanju javno, a nigdje uspjeha privatno). Želimo li to? Među ostalim, NE dajte da studenti SPECIJALISTIČKIH DIPLOMSKIH STRUČNIH STUDIJA U RH KOJI STUDIRAJU NA SVEUČILIŠTIMA (ali su i dalje zakonski klasificirani kao specijalistički diplomski stručni studiji, dakle nije po kriteriju javnosti tj. po privatnom ili javnom) budu kolateralne žrtve ovog realnog pokušaja da se stručni studiji na visokim školama privatnog izvora kapitala i na veleučilištima devalviraju u odnosu na diplomske sveučilišne studije na sveučilištima. Nadam se da razumijete da su specijalistički diplomski stručni studiji prisutni na privatnim, ALI I NA JAVNIM sveučilištima, veleučilištima i učilištima. JA podržavam GLAVNI PRIJEDLOG (rješenje), jer ne želim dirati nešto što funkcionira, jer ne želim rizičnost od tužbi pred Europskim sudom pravde, jer ne želim emigrirati iz rodne RH-e zbog sljedećeg: jer Vam želim sve najbolje i što manje rizika od ukidanja saborskog imuniteta, jer nema osnove za utvrđivanje različite razine i podrazine diplomskih kvalifikacija u stručnom i sveučilišnom obrazovanju, jer ne želim rasipati oskudne resurse i ostariti raspravljajući, a privatno ne uspjeti i jer mi to govori moja savjest. Također, podržavam ga, jer je u skladu s više ciljeva HKO-a nego li je to alternativni prijedlog. GLAVNI prijedlog (rješenje) je u skladu s čl. 3. st. 1. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru u sljedećim točkama istog članka i stavka: toč. 1. (cilj: …“ukidanje svih oblika diskriminacije“) toč. 5. (cilj: „razumijevanje različitih kvalifikacija i ishoda učenja te njihovih međuodnosa“) toč. 6. (cilj: „osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života, za višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost, stjecanje i priznavanje kvalifikacija“) toč. 8. (cilj: „jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koje se temelji na ljudskim potencijalima“) toč. 13. (cilj: „jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu“) toč. 14. (cilj: „sudjelovanje u procesu europskih integracija uz uvažavanje odrednica koje daju EQF i QF-EHEA, smjernica Europske unije i međunarodnih propisa) dok ALTERNATIVNI PRIJEDLOG čak direktno sam sebe unaprijedno kontradiktira, tj. kontradiktira postojeći Zakon o HKO-u u čl. 3. st. 1. toč. 13., a indirektno u toč. 8. istog čl. istog Zakona. Dajte mi jedan, ne dva, samo jedan valjani razlog da počnem pušiti duhanske cigarete i počet ću. Isto tako, dajte mi samo jedan, ne dva, samo jedan valjani razlog da se stručni i sveučilišni diplomski (podrazumijeva se i preddiplomski) razdvoje po razinama kvalifikacija! Gdje su ti kriteriji, gdje su te brojke koje kvantificiraju zakonsko uporište da se to napravi? Dakle gospodo, ne treba dokazivati da se ostavi ovakva situacija kakva je sada i da je ona ispravna, već treba pravno dokazati da je tu „alternativnu“ promjenu na razini 7 HKO-a potrebno napraviti. Brojke, brojke i samo brojke i onda se tek MOŽDA ozbiljno uzme alternativni prijedlog u obzir od strane najefikasnijih obrazovnih sustava na svijetu počevši od finskog i estonskog, ali će se opet gledati TKO govori, a ne ŠTO govori. Možemo na točki komparacije studija na diplomskoj razini (u bilo kojem obrazovnom sustavu unutar EU) govoriti samo o kvalifikacijama RAZLIČITIH VRSTA, no ne i o kvalifikacijama RAZLIČITE RAZINE VRIJEDNOSTI i SLOŽENOSTI. Ako se usvoji alternativni prijedlog, što će pravno-formalno te materijalno-pravno biti sa hrvatskim zaposlenicima koji su zaposleni na postojećim radnim mjestima upravo na temelju kvalifikacija kojima su udovoljavali uvjetima natječaja za radno mjesto? Također, isto pitanje vrijedi i za studente koji planiraju ostvariti akademski stupanj završavanjem specijalističkog diplomskog stručnog studija te su njime planirali zaposlenje i ostale sfere svojeg života. Ukoliko se usvoji alternativni prijedlog, je li kasnije moguće na temelju tako donesenog Zakona o HKO-u donositi Zakone o izmjenama i dopunama povezanih zakona npr. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, nepovezanih Zakona npr. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, ostalih podzakonskih propisa (uredbi, pravilnika, kolektivnih ugovora) npr. Uredba o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike? Dakle pitanje se odnosi na sve propise koji uređuju materijalno-pravne aspekte te mogućnosti formalnog napredovanja u radnoj organizaciji. Znači li to onda u negativnom, degradirajućem i ograničavajućem smislu, indirektno interveniranje u mogućnosti i prava napredovanja u organizacijama i javnopravnim tijelima te državnim službama koje su u obvezi (čelnici ustrojstvenih jedinica i tijela su odgovorni za takvu provedbu) primjenjivati i provoditi tako donesene zakone, uredbe i pravilnike koji obuhvaćaju njihove zaposlenike? Hoće li u velikim operativno-radnim problemima biti hrvatski sudovi te sama RH-a pred Sudom za ljudska prava u Strasbourg-u ako se oko 55.000 aktualnih studenata stručnih studija + oko 100.000 ljudi s već završenim takvim studijima, odluče na zahtjeve za naknadu štete (za nastale štete, za propuštene prihode itd.)? Želi li aktualna Vlada RH-e aktivnom politikom stvaranja uvjeta za emigriranje poboljšati demografsku sliku? Želi li da doista sve i jedna mlada i visokoobrazovana osoba emigrira radi boljih od loših životnih uvjeta? Troškovi prijevoza iz godine u godinu padaju, ne treba se čak daleko ići, Slovenija je „tu“ već kao jedna država koja je u ovom pitanju uredna. Za kraj: 8. cilj iz čl. 3. st. 1. HKO-a: „jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koje se temelji na ljudskim potencijalima“ i 13. cilj: „jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu“. Ilustracija: kako vam zvuči situacija u kojoj svjedodžbe preddiplomskog stručnog studija i diplome specijalističkog diplomskog stručnog studija ostvarene u ostalim članicama EU-e, u našoj domovini vrijede najmanje uspoređujući sve članice EU, dakle u cijeloj EU? Primjera radi, netko živi, studira i radi u EU, a izvan RH, i poželi imigrirati u RH, a ima stečenu diplomu sa specijalističkog diplomskog stručnog studija u matičnoj zemlji EU. U razgovoru s drugom osobom sazna da mu njegova diploma neće vrijediti ni zakonski ni na tržištu rada koliko mu vrijedi u matičnoj zemlji EU. To mu povlači odricanje mnogo materijalnih prava i stvara osjećaj umanjivanja njegovog obrazovnog postignuća (samo-aktualizacije). Je li to Vama motivirajuće i atraktivno kao jedan od inputa nacionalnog modela privlačenja obrazovane radne snage iz inozemstva (kada i ako se dogodi deficit obrazovane radne snage u RH)? Sretno s poslom, sve najbolje i srdačan pozdrav od jednog člana hrvatske budućnosti (za sada)! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Monika Bortek   Poštovani, slažem se s izvornim prijedlogom Ministarstva. Protivim se Alternativnom prijedlogu. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
69 Asja Eškinja   Poštovani, u potpunosti se protivim alternativnom rješenju koji diskriminira i umanjuje trud velikog broja studenata stručnih studija u Hrvatskoj. Smatram da sveučilišni diplomski studiji i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji, kao i specijalistički diplomski stručni studiji moraju ostati na razini 7.1. Binarnost visokog obrazovanja je prisutna u najrazvijenijim članicama Europske unije, pa ne vidim razlog zašto ne bi bilo tako i u Hrvatskoj koja je također članica Europske unije. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
70 Anja Kaselj   Poštovani, Kao studentica sveučilišnog studija smatram da je JEDINI PRIHVATLJIV oblik zakona o HKO-u onaj ALTERNATIVNI* u kojem se diplomski sveučilišni i specijalistički stručni studij dijele na razine 7.1. i 7.2., jednako kao što smatraju i najvažniji dionici sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj,Rektorski zbor te Hrvatski studentski zbor. Smatram da sveučilišni studij sigurno nije jednak stručnom jer kolege koje upisuju stručni studij imaju drugačije kriterije upisa, a i sam studij je postavljen na potpuno drugačiji način sa potpuno različitim ishodima učenja. Nikoga ne želim diskriminirati, ali smatram da se mene diskriminira ako se kaže da je moj studij jednak nečemu što je u svojoj suštini potpuno različito. Studenti na sveučilišnim studijima obrazuju se i za struku i za istraživanje (kako se nešto radi i zašto se tako radi), a studenti na stručnim studijima samo za struku (kako se nešto radi). Uz to, sveučilišni studiji prolaze mnogo zahtjevnije reakreditacije te su općeniti uvjeti za izvođenje sveučilišnih studija mnogo teži i zahtjevniji nego uvjeti za izvođenje stručnih studija. S poštovanjem, Anja Kaselj Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvaća argumente iznesene u prilog prijedlogu alternativnog članka te iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom stručnih specijalističkih diplomskih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. ignorira razlikovanje kvalifikacija prema vrsti te negira mogućnost da različite vrste kvalifikacija budu smještene na istu razinu kvalifikacijskog okvira. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Na kraju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije.
71 Milan Ajduković   Poštovani, Apsolutno se protivim alternativnom prijedlogu članka 6., budući da diskriminira studente stučnih studija. Uz lijep pozdrav, Milan Ajduković Prihvaćen Prihvaća se.
72 Uljanik d.o.o.   Poštovani, Zapošljavamo više mlađih prvostupnika inženjera građevinarstva (bacc.ing.aedif), koji su polaznici, ili su bili polaznici uglavnom diplomskih specijalističkih studija građevinarstva na TVZ-u i tako stekli titulu stručnih specijalista inženjera građevinarstva (struč.spec.ing.aedif.). Kao poslodavac, podržavamo i potičemo edukaciju i usavršavanje naših djelatnika. Posebno ističemo prednost TVZ-a u organizaciji nastave kao izvanredan specijalistički diplomski stručni studij, čime je omogućeno da se nastava odvija izvan radnog vremena. Dio djelatnika je diplomirao, neki su položili i stručni ispit te su u postupku ulaska u komoru, a neki su u odmaklom stadiju studiranja. Koliko smo informirani planiranim izmjenama zakona postoji mogućnost da sav trud naših djelatnika i nas bude uzaludan čime bi se direktno negativno utjecalo na našu konkurentnost na tržištu. Naglašavamo još jednom da smo odlučivali i djelovali u okviru hrvatskih zakona i mogućnosti, te smo utrošili značajno vrijeme, energiju i sredstva u edukaciju svojih djelatnika na taj način. Smatramo da je razlika između specijalističkog stručnog i sveučilišnog studija u sadržaju, a ne razini. Binarni obrazovni sustav proveden kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir je izrađen prema Europskom kvalifikacijskom okviru gdje je jasno prikazano povezivanje razine 7 specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija. Svrstavanje specijalističkih stručnih studija na nižu razinu od sveučilišnih rezultira degradacijom studenata stručnih studija, a samim time i naših djelatnika i nas samih na profesionalnom polju čime se i njih i nas dovodi u konkurentno nepovoljniji položaj na tržištu rada. Potrebno je istaknuti i da smo kroz godine rada zapošljavali inženjere koji su studij završili kako na stručnim, tako i na sveučilišnim studijima. U odnosu na njihovo znanje, te predanost i angažiranost radu, nismo primijetili apsolutno nikakvu razliku. Inženjeri sa završenim stručnim studijem pokazali su se kao iznimno stručni i profesionalni u svojim područjima, dapače spremniji na izazove i zadatke koji dolaze sa tržišta. Inga Orešković, univ. bacc. oec - direktor Prihvaćen Prihvaća se.
73 ALTPRO d.o.o.   Mišljenja smo kako se prava studenata koji su završili svoje obrazovanje ne bi smjela retrogradno umanjivati. Studenti su završili studij i stekli određena prava koja im se izmjenama Zakona umanjuju. Lijep pozdrav, Altpro d.o.o. Prihvaćen Prihvaća se.
74 Zdravka Bilić   Poštovani, Radna skupina Ministarstva znanosti i obrazovanja je napravila kvalitetan prijedlog i isti podržavam. Protivim se usvajanju apsurdnog alternativnog prijedloga jer bi njegovim usvajanjem došlo do diskriminacije po osnovi obrazovanja, a što bi za sobom povuklo nepopravljivu štetu i moguće kolektivne tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava. Zdravka Bilić Prihvaćen Prihvaća se.
75 Antonio Licitar   Poštovani , U potpunosti podupirem glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja koji je upućen u javnu raspravu prema kojemu se sveučilišni diplomski studiji i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji svrstavaju na istoj razini (razina 7.1) sa specijalističkim diplomskim stručnim studijima, te sukladno kojemu su poslijediplomski specijalistički studiji definirani na razini 7.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Kako sam završio stručni specijalistički studij cestovnog prometa na Veleučilištu u Rijeci, već na samom početku i traženju posla nakon završetka studija naišao sam na probleme zbog gore navedenih razina te imam prepreke i ograničenja kod zapošljavanja (npr. sa mojih završenih 5 godina ne mogu dobiti posao kao Ispitivač u Hrvatskom Autoklubu (HAK-u) kod provođenja vozačkih ispita dok student koji ima završen isti studij u trajanju od 3 godine što znači da je prvostupnik na Sveučilištu prometnog fakulteta u Zagrebu i zadovoljava uvjetima za nevedeni posao) . Mislim da to nije pravedno i da 1 ECTS bod "veleučilišta" i 1 ECTS bod "sveučilišta" je ista stvar. Rangiranja trebaju ostati i jesu ista. Republika Hrvatska je članica EU te stoga se mora tako i ponašati. Lijep pozdrav Antonio Licitar, struč. spec. ing. traff. Prihvaćen Prihvaća se.
76 Tatjana Badrov   Podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaća se.
77 Eva Fortner   Protivim se Alternativnom prjedlogu. Studentica sam specijalističkog studija fizioterapije i u trenutku upisa sveučilišni i specijalistički studiji vrednovali su se jednako i smatram da bilo kakva naknadna promjena krši moja prava koja su mi zajamčena upisom. Također smatram da se ovakvom promjenom diskriminiraju stručni studiji. Prihvaćen Prihvaća se.
78 Lorenso Vudrić   Poštovani, Ne slažem sa alternativnim prijedlogom za uvođenjem diskriminacija na 7-oj razini. Vrijednost ECTS boda je jednaka i na stručnom i na sveučilišnom studiju. To znači da 300 ECTS bodova na stručnom studiju su jednako vrijedni 300 ECTS bodova na sveučilišnom studiju. Stručni studij je usklađen sa odredbama Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, te se izvodi pod nadzorom Agencije za znanost i obrazovanje. Dakle studijski programi na stručnim studijima se izvode na jednako kvalitetan način kao i sveučilišni programi, što potvrđuju i prethodno spomenute institucije. Država Hrvatska kao članica Europske Unije, treba imati obrazovni sustav usklađen sa obrazovnim sustavom razvijenih Europskih zemalja poput Njemačke, Austrije, Nizozemske, Slovenije, koje sukladno Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF) diplomski stručni ili sveučilišni studij drže na istoj razini. Pošto je Hrtvatski kvalifikacijski okvir (HKO) usklažen sa Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF), odnosno na određeni način dio EQF-a, nema nikakvog razloga da se razine HKO ne podudaraju s razinama EQF. Lijep pozdrav, Lorenso Vudrić Prihvaćen Prihvaća se.
79 Ana Zadro   Poštovani, slažem se s izvornim prijedlogom Ministarstva. Protivim se Alternativnom prijedlogu. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
80 Željka Antonina   Mišljenja sam da i sveučilišni i stručni studij zadrže istu razinu jer se u ničemu ne razlikiju osim u nazivu. Stručna sam specijalistica ekonomije i spuštanjem stručnih studija na nižu razinu obrazovanja umanjio bi se i obezvrijedio moj trud i rad kroz moje stručno obrazovanje. I da, slažem se s napomenom u jednom od komentara da je jedan od razloga spuštanja stručnih studija na nižu razinu kako bi nas se onemogućilo u ravnopravnom natjecanju na tržištu rada s kolegama sa sveučilišnih studija, što je potpuno nefer i nekorektno! Stava sam da smo svi mi, bez obzira diplomirali na sveučilišnom ili stručnom studiju, pošteno zaslužili svoju diplomu i stekli akadamski ili stručni naziv i sva prava koja nam uz taj naziv pripadaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Martina Galjar   Protivim se alternativnom prijedlogu Zakona! Prihvaćen Prihvaća se.
82 Ivana Ban   Poštovani, protivim se prijedlogu o izmjenama zakona o kvalifikacijskom okviru. Kada sam upisala specijalistički stručni studij, upisala sam sa saznanjem da se isto vrednuju sveučilišni i specijalistički studiji stoga smatram da promjenom zakona diskriminirate nas kao studente te da smo svi bili u zabludi kada smo upisivali fakultet. Prihvaćen Prihvaća se.
83 Davor Brajko   Poštovani, student sam prve godine na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave na Pravnom fakultetu u Osijeku i ne slažem se s alternativnim prijedlogom zakona vezano za sedmu razinu kojom se jasno diskriminira pozicija svih stručnih studija. Vrijednost ECTS bodova je jednaka bez obzira na obrazovnu ustanovu te samim time bez eventualne izmjene broja ECTS bodova na stručnim studijima, ovaj prijedlog zakona je besmislen! Srdačan pozdrav, Davor Brajko student Pravnog fakulteta u Osijeku Prihvaćen Prihvaća se.
84 Prirodoslovno-matematički fakultet   Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu podupire cjelovitu primjenu Odluke Ustavnog suda RH (U-I-351/2016. od 20. travnja 2016. godine) o poštivanju binarnog sustava visokog obrazovanja u RH, tj. o potrebi razlikovanja razina kvalifikacija stečenih sveučilišnim preddiplomskim, odnosno diplomskim obrazovanjem od onih stečenih stručnim preddiplomskim, odnosno specijalističkim diplomskim obrazovanjem u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (dalje: HKO), kao i njihovog adekvatnog pridruživanja razinama Europskog kvalifikacijskog okvira (dalje: EQF) i QF - EHEA. Stoga podržavamo mišljenje Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (KLASA: 003-08/17-15/0002, URBROJ: 355-08-17-0003 od 22. ožujka 2017. godine) o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (dalje: ZIDZHKO). U skladu s time, u članku 6. Nacrta prijedloga ZIDZHKO: • podržavamo inačicu članka 8. stavka 2 Zakona o HKO-u označenu kao ALTERNATIVNO*, kojom se predlaže razlikovanje HKO-razine 7.1 za specijalističke diplomske stručne studije, razine 7.2 za sveučilišne diplomske studije i integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije te razine 7.3 za poslijediplomske specijalističke studije te • smatramo da bi istovrsnu izmjenu trebalo načiniti i na HKO-razini 6, pri čemu bi preddiplomskim stručnim studijima trebalo pridružiti HKO-razinu 6.1, a preddiplomskim sveučilišnim studijima razinu 6.2. Posljedično, u članku 9. Nacrta prijedloga ZIDZHKO podržavamo sljedeće pridruživanje HKO-razina razinama EQF-a iz članka 16. stavka 2 Zakona o HKO-u: • razine 7.1 u HKO-u razini 6 u EQF-u • razina 7.2 i 7.3 u HKO-u razini 7 u EQF-u. Također, u članku 10. Nacrta prijedloga ZIDZHKO podržavamo sljedeće pridruživanje razinama QF-EHEA iz članka 17. Zakona o HKO-u: • razine 7.1 u HKO-u razini razini 1 u QF-EHEA • razina 7.2, 7.3 i 8.1 u HKO-u razini 2 u QF-EHEA. Konačno, smatramo da je razlike između stručnog i sveučilišnog visokog obrazovanja potrebno jače naglasiti i u Dodatku A Zakona o HKO-u, osobito u kompetencijskim dimenzijama znanja te spoznajnih vještina. Dekanica PMF-a: Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja slaže se da treba jasno razlikovati sveučilišne i stručne studije, stoga se u zakonskom prijedlogu dodatno naglašava postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja. Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije. Iz istih razloga Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije predvidjelo interveniranje u razinu 6 tako da na razinu 6.1 smjesti preddiplomske stručne studije, a na razinu 6.2 preddiplomske sveučilišne studije. Budući da se alternativni prijedlog ne prihvaća, u odgovoru se ne razmatra dio komentara kojim se predlažu daljnje izmjene i dopune zakonskog prijedloga iz perspektive alternativnog prijedloga. Napominjemo da je upravo u Dodatku A Zakona u kojem se navode opisnice razina ishoda učenja napravljena izmjena kako bi se opisnice za razinu 7 (u domeni znanja) bolje uskladile s opisnicama razina u Europskom kvalifikacijskom okviru.
85 Martin Purgar   Poštovani, ne slažem se s alternativnim prijedlogom zakona vezano za sedmu razinu kojom se jasno diskriminira pozicija svih veleučilišta. Vrijednost ECTS bodova je jednaka bez obzira na obrazovnu ustanovu (upravo zato jer svi prolaze iste provjere) te samim time bez eventualne izmjene broja ECTS bodova na veleučilištu, ovaj prijedlog je besmislen. L.P. Martin Purgar student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Prihvaćen Prihvaća se.
86 Marina Lolić Čipčić   Sveučilišni odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu pokrenulo je specijalističke diplomske stručne studije 2010. godine (društveni studiji), odnosno 2011. (tehnički studiji). Predmetni su studiji u potpunosti usklađeni sa svim odredbama dobivenim od MZO od kojeg su dobivene dopusnice za studijske programe, s tim da kontrolu nad njihovim izvođenjem kontinuirano provodi AZVO. Svoje mišljenje o primjerenosti ishoda učenja svih studijskih programa dali su svi značajniji gospodarski subjekti u okruženju. Svojim zakonskim i pod zakonskim aktima, kao i strategijom razvoja znanosti i visokog obrazovanja Republika Hrvatska se jednoznačno opredijelila za binarni visokoškolski obrazovni sustav kao što je to već ranije ugrađeno u većinu europskih zemalja. Binarnost sustava provedena je kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir koji je u potpunosti usklađen s Europskim (EQF) kao i kvalifikacijskim okvirom u europskom prostoru visoke naobrazbe EHEA. Svi navedeni kvalifikacijski okviri neposredno su povezani s brojem ostvarenih ECTS-a (300) i odgovarajuću 7. razinu i niti jedan ne predviđa daljnje pod razine. Odlukom Ustavnog suda RH je decidirano rečeno kako su sustavi sveučilišnih i stručnih studija jednako vrijedni i jednako potrebni. Ustavni sud RH je ujedno tražio i usklađivanje Zakona o znanosti i visokom obrazovanju i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Iz očitovanja Ustavnog suda se nikako ne može zaključiti da se specijalistički diplomski stručni studiji trebaju spustiti na nižu razinu (6.). Bilo kakve promjene razina imale bi nesagledive posljedice ne samo za veliki broj studenata koji su po jasno definiranim pravilima upisali i završili svoj studij, nego i cjelokupno gospodarstvo RH, a da ne govorimo o razini pravne nesigurnosti koja bi se tim unijela u naš visokoobrazovni sustav. Prava je istina da u nekim područjima studenti stručnih studija postaju konkurencija studentima sveučilišnih studija i zato se žele postaviti administrativne blokade. U cijelom je ovom procesu jedina stvarna dvojba: ukinuti binarni sustav, a time i stručne studije ili im dati tretman koji im u binarnom sustavu pripada, a što je u skladu s praksom u svim razvijenim europskim društvima. Sveučilišni odjel za stručne studije u cijelosti podržava priloge raspravi Tehničkog veleučilišta iz Zagreba, Vijeće studenata VVIVŠ, a osobito Studentskog zbora našega Odjela te naših završenih studenata. Sveučilište u Splitu Sveučilišni Odjel za stručne studije Pročelnik Odjela: Ivan Akrap, v. pred. Pomoćnici pročelnika: Marina Lolić Čipčić, v. pred. Dr. sc. Ljubomir Malešević, prof. v. š. Dr. sc. Bože Plazibat, prof. v. š. Prihvaćen Prihvaća se.
87 Jasenka Šeb   Kao studentica Sveučilišta u Splitu Odjela za stručne studije protivim se diskriminaciji studenata koji su završili specijalističke stručne studije i podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja da se isto vrednuju sveučilišni i specijalistički studiji. Studirala sam uz rad i stečeno znanje na specijalističkom studiju sam mogla primijeniti na svom poslu. Osim profesora sa Sveučilišta vježbe su nam držali ljudi iz prakse koji su znali objasniti konkretne situacije sa kojima se svakodnevno susrećemo u svom radu. Prihvaćen Prihvaća se.
88 Tomislav Uroić-Štefanko   Poštovani, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama je nepravedan te je ponižavajući i degradirajući za sve specijalističke studije, tako ponižavati visokoobrazovane osobe koje su svoj specijalistički studij odradili na način 3 godine redovne više škole plus 2 godine specijalizacije (5 godina ukupno sa položenih u prosjeku 35 predmeta!!) svrstavati u diplomske studije ''bakalara'' koje traje 2 godine i zakonski provesti da je to jednakovrijedno je totalno nevjerojatno. Ne mogu vjerovati da se takvo što uopće može izreći!! Zar je specijalistički studij sa 300 ECTS bodova završen preko noći? U mjesec dana? Ubrzani tečaj? Stvarno ne razumijem takvu degradaciju i javno ponižavanje. Nadalje, nevjerojatno je izjava koju sam pročitao da su studenti koji su ostvarili 300 ECTS bodova kod npr. FER-a, više vrijedni i sa većim stečenim znanjem nego 300 ECTS bodova na TVZ-u?? Poštovani zar stvano mislite da student FER-a koji je završio studij sa recimo ocjenom dovoljan ili dobar, ''iznad'' studenta specijalista koji je završio specijalistički sa vrlodobrim ili odličnim?? Realno gledano, dragi predlagatelji Zakona, zar stvarno mislite da su sa 300 ECTS sveučilišnih bodova studenti spremni za tržište rada? Niti slučajno! Potrebne su im godine usavršavanja u svojem odabranom poslovnom okruženju. Npr. poslovi projektiranja sa ishođenjem građevinskih dozvola je jedan postupak koji studenti sveučilišni (ali i specijalistički) sigurno ne mogu samostalo odmah krenuti, ili npr. pretpostavimo hipotetski da se studenti zaposle u nekom telekom operateru, mislite li da su sami sposobni ući u centralu i izvršiti neki popravak ili pročirenje centrale ili da li su stručni u projektiranju sustava telekomunikacijska, niti blizu! SVI ali baš SVI studenti i specijalističkih i sveučilišnih studija moraju započeti svoj radni staž uz nadgledanje i stalno stručno usavršavanje te praćenje Zakona, Pravilnika i Propisa. Nadalje ispričavam se na ovom možda NE pravno sastavljenim izjavama, koji bi imale neku težinu u Zakonu, već sam samo htio ukazati na konkretne probleme. Prihvaćen Prihvaća se.
89 jasna Hanić   Smatram da je alternativni prijedlog zakona u nepravedan i nikome ne donosi ništa dobro. Ako bi se alternativni prijedlog usvojio bila bi to jako velika blamaža RH u europskim okvirima. Kao jedino rješenje prihvaćam izvorni prijedlog ministarstva, postavljanje sveučilišnih diplomskih i stručnih studija na istu razinu ( 7.1 ). Za isti broj ECTS isti nivo obrazovanja ! Prihvaćen Prihvaća se.
90 Dora Mužević   Poštovani, studentica sam veleučilišta i smatram da bi stručni specijalistički diplomski studiji morali ostati na istoj razini kao i sveučilišni. Podržavam izvorni prijedlog ministarstva, a protivim se alternativnom prijedlogu i smatram da bi svi trebali imati ista prava. Prihvaćen Prihvaća se.
91 Josip Jukić   U potpunosti podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s konačnim prijedlogom Zakona koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, naravno i predloženi način uređenja dijela Zakona koji se odnosi na cjelovite i djelomične kvalifikacije i njihovo pridruživanje razinama HKO-a kako su isti predloženi u članku 6. prijedloga Zakona (u konačnici članak 8. novoga Zakona). Dekan VUSB-a Josip Jukić Prihvaćen Prihvaća se.
92 Maja Puljić   Poštovani, smatram da bi stručni specijalistički diplomski studiji morali ostati na istoj razini kao i sveučilišni. Te izvorni prijedlog ministarstva podržavam, a oštro se protivim alternativnom prijedlogu. Mislim da bi trebali imati svi ista prava,a ne da postoji diskriminacija za isti broj ECTS bodova! Prihvaćen Prihvaća se.
93 Ivan Šušić   Podržavam izvorni prijedlog ministarstva te se oštro protivim alternativnom prijedlogu. Smatram da bi stručni specijalistički diplomski studiji morali ostati na istoj razini kao i sveučilišni. Po alternativnom prijedlogu se jasno može zaključiti da se prije okrećemo znatno nerazvijenijim zemljama kao što su Srbija, Bosna, Makedonija. Zašto sam se školovao i stekao znanja za razinu 7 EQF – a, ako će me spustiti na razinu 6 EQF – a? Smatram da je alternativni prijedlog zakona u najmanju ruku sulud te nikome ne donosi ništa dobro. Ako bi se alternativni prijedlog usvojio bila bi to blamaža RH u europskim okvirima. Kao jedino rješenje prihvaćam izvorni prijedlog ministarstva, postavljanje sveučilišnih diplomskih i stručnih studija na istu razinu, sve ostalo će dovesti do prosvjeda masivnih razmjera koje ne možete ni zamisliti. Sveučilišni odjel za stručne studije, Ivan Šušić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 Dario Struški   Prijedlog Ministarstva da sveučilišni i stručni studij ostanu na istoj razini je jedini prihvatljivi prijedlog koji će naš obrazovni sustav donekle ostaviti u ravnoteži dok se onaj alternativni temelji na rušenju te ravnoteže gdje se 55.000 studenata u Hrvatskoj želi diskriminirati, poniziti i učiniti manje vrijednim samo da bi oni na tzv "višoj" razini dobili što? Osobnu satisfakciju? Nemojte biti smiješni te stoga alternativni prijedlog nemojte ni u kom slučaju uopće dovoditi u kontekst ozbiljnog razgovora u ovoj temi. LP Prihvaćen Prihvaća se.
95 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja   OČITOVANJE NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru prvenstveno je usmjeren na usklađivanja koja su pretpostavljena Odlukom Ustavnog suda RH , U-I-351/2016 od 20. travnja 2016. Spajanjem članaka 7. i 8. u novi članak 8. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru postiže se jasan, transparentan i nedvosmislen opis cjelovitih kvalifikacija koje se stječu u obrazovnom sustavu u RH, te im se pridružuju razine HKO-a od 1. do razine 8., uključujući i pod-razine na razinama 7. i 8., čime se uspostavlja jedanaest razina cjelovitih kvalifikacija. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HKO-u uključuje dva ponuđena rješenja u okviru članka 8. Nacrta prijedloga Zakona. Od navedena dva rješenja, rješenje označeno kao „alternativno“ nije prihvatljivo jer je u suprotnosti s razvojem binarnog sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Visokoobrazovni sustav u RH počiva na stupu sveučilišnih i stručnih studija te se u tom smislu hrvatski visokoobrazovni prostor svrstava među europske zemlje čije gospodarstvo, razvoj visokog obrazovanja i lokanih zajednica ovisi o binarnom sustavu obrazovanja. Alternativni prijedlog ne prepoznaje osnovne komponente kvalifikacija, koje se sastoje od razine, obujma i profila. Sveučilišni i stručni studiji razlikuju se po ishodima učenja, budući da je profil sveučilišnog studija usmjeren prema znanstvenom, a stručni studij je ekspertnog karaktera. Različiti profili ne pretpostavljaju različitu razinu kvalifikacije. Navedena tvrdnja u suglasju je s odrednicama Europskog kvalifikacijskog okvira te ustaljenom praksom i tradicijom koju određuje i poznaje binarni sustav u RH. Povezivanje kvalifikacija koje se stječu na specijalističkim diplomskim stručnim studijima s razinama koje su ispod razine 7. Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) i ispod razine 2. Kvalifikacijskog okvira visokog obrazovanja (QF-EHEA) značilo bi izgubiti međunarodnu prepoznatljivost kvalifikacija u obrazovnom području, ali i na tržištu rada. Sveučilišni i stručni diplomski studiji su na međunarodnom planu prepoznati na istoj razini kvalifikacije (kvalifikaciji 7.) i kroz međunarodno priznati standard klasifikacija obrazovanja (ISCED). U RH na stručnim studijima studira 55.000 studenata, što čini trećinu ukupne studentske populacije. Na tržištu rada, u ovom trenutku je preko 100.000 osoba s diplomama stručnih studija. Degradiranje kvalifikacije koja se stiče stručnim studijima, i koja je prepoznata i na razini međunarodnih standarada, predstavlja diskriminaciju studenata stručnih studija i narušava razvoj visokoobrazovnog sustava u RH. Stručni studiji omogućavaju policentrični razvoj RH, jer regionalni centri poput Šibenika, Knina, Vukovara, Krapine, Slavonskog Broda, i mnogi drugi, nude mogućnost studentima da studiraju u mjestu stanovanja, a sami studijski programi prilagođeni su potrebama gospodarskog i društvenog razvoja lokalne sredine u kojoj djeluju. Zbog svega navedenog, Sindikat znanosti apelira da se u finalni prijedlog Zakona uvrsti rješenje koje je inicijalno ponudilo Povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u koje je djelovalo u sklopu MZO-a. Alternativno rješenje smatramo neprihvatljivim kako zbog toga što bi usvajanje takvog prijedloga dovelo do ozbiljnog narušavanja binarnog sustava obrazovanja u RH, što je u suprotnosti s gospodarskim interesima, tako i zbog toga što bi produbilo ionako već velike socijalne nejednakosti među mladima i uvećalo nejednakost pristupa visokom obrazovanju, što je protivno društvenim interesima. Konačno, prihvaćanjem alternativnog rješenja podijelio bi se sustav visokog obrazovanja na dvije kategorije visokih učilišta i studija bez opravdanog razloga. Prof. dr. sc. Igor Radeka Predsjednik Sindikata znanosti Prihvaćen Prihvaća se.
96 Antonio Morić   Poštovani, Kao bivši student Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu, ovim putem izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja, te smatram jedino prihvatljivim izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, gdje se sveučilišni diplomski studiji i specijalistički diplomski stručni studiji svrstavaju u istu razinu. Alternativni prijedlog zakona smatram neprihvatljivim, nepravednim i diskriminirajućim. S poštovanjem, Antonio Morić Prihvaćen Prihvaća se.
97 Teuta Benković-Lačić   U potpunosti podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s konačnim prijedlogom Zakona koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.Predloženo uređenje Razine 6 – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija, koja obuhvaća; a)preddiplomski stručni studij i b)preddiplomski sveučilišni studij te Razine 7.1 – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija, koja obuhvaća; a)specijalistički diplomski stručni studij i b)sveučilišni diplomski studij i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, predstavlja jedino logično, razumno i razvojno rješenje za visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.Jedino je ovakvim prijedlogom Zakona moguće ispuniti osnovna načela o znanosti i visokom obrazovanju kao što su; europska humanistička i demokratska tradicija te usklađivanje s europskim sustavom visokog obrazovanja, uzajamnost i partnerstvo pripadnika akademske zajednice, poštivanje i afirmacija ljudskih prava, jedinstvo stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine i druga.Odredba članka 69. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju RH glasi: „Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.“ Ne postoji dakle objektivna i stvarna razlika koja bi pojedine sveučilišne i stručne studije smještala na različite razine kvalifikacija unutar kvalifikacijskog okvira i stvarala različitu vrijednost u težini ostvarenih ECTS bodova unutar istog nastavnog opterećenja. Pravilno smještanje stručnih studija unutar kvalifikacijskog okvira, kako je predložilo nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prilika je za daljnji razvoj visokog obrazovanja u RH i potporu gospodarstvu RH stvaranjem kvalitetnih stručnjaka koje je moguće neposredno uključiti u radne procese. S poštovanjem, dr. sc. Teuta Benković-Lačić Prihvaćen Prihvaća se.
98 Monika Sandelić   Poštovani, kao student sveučilišnog studija želim izraziti svoje neslaganje sa alternativnim prijedlogom koji je diskriminirajući za studente veleučilišta. Podupirem glavni prijedlog MZO-a koji ne diskriminira studente stručnih studija. Alternativni prijedlog dovodi do diskriminacije, jer naime stručni studiji sadrže jednak broj ECTS bodove, kao i definirane ishode učenja. Ovim izmjenama nastale bi velike nejednakosti unutar Republike Hrvatske. Posljednično, još već trend iseljavanja mladih. Monika Sandelić Prihvaćen Prihvaća se.
99 Mladen Vragović   Zagovaram izvorni prijedlog ministarstva te se oštro protivim alternativnom prijedlogu. Smatram da bi stručni specijalistički diplomski studiji morali ostati na istoj razini kao i sveučilišni. Dok zemlje EU-a razvijaju svoje stručne studije – kod nas ih se želi degradirati. Zar se nije lijepo ugledati na jednu Njemačku, Austriju, UK, Sloveniju. To su zemlje koje uspješno provode binarni sustav stoga imaju gospodarstvo o kakvom mi možemo samo sanjati. To su zemlje koje školuju i doktore struke (dr. ing.). Probajte njima objasniti da bi njihovi diplomski stručni studiji trebali biti na razini 6 EQF – a. Po alternativnom prijedlogu se jasno može zaključiti da se prije okrećemo znatno nerazvijenijim zemljama kao što su Srbija, Bosna, Makedonija… Molim da mi se odgovori na sljedeća pitanja: Što je ECTS bod? Zašto 300 ECTS-a stručnih nije jednako 300 ECTS-a sveučilišnih? Zašto smo se školovali i stekli znanja za razinu 7 EQF – a, ako će nas se spustiti na razinu 6 EQF – a? Tko će poslodavcima nadoknaditi štetu u vidu školarina za školovanja zaposlenika za razinu 7 EQF – a? Tko će nadoknaditi štetu studentima i završenim specijalistima ukoliko počinju dobivati tužbe u svoju korist, a vrlo je vjerojatno da će sve otići u europske pravosudne okvire? Smatram da je alternativni prijedlog zakona u najmanju ruku sulud te nikome ne donosi ništa dobro. Ako bi se alternativni prijedlog usvojio bila bi to blamaža RH u europskim okvirima. Kao jedino rješenje prihvaćam izvorni prijedlog ministarstva, postavljanje sveučilišnih diplomskih i stručnih studija na istu razinu ( 7.1 ). Lijep pozdrav, Mladen Vragović, bacc. ing. aedif. (uskoro struč. spec. ing. aedif.) Prihvaćen Prihvaća se.
100 Vladimir Klapač   Poštovani, Završio sam specijalistički diplomski stručni studij elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu Zagreb još davne 2008.g., i svojim sam radom, trudom i odricanjem uspješno stekao svojih 301 ECTS bodova a s njima i svo svoje znanje, vještine i stečene kompetencije. Smatram da je originalni prijedlog novog zakona od strane Ministarstva Znanosti i Obrazovanja pravi odabir u ovom slučaju. Alternativni prijedlog članka 6. treba odbaciti jer potiče diskriminaciju i stavlja studente stručnih studija u loš položaj bez opravdane osnove. Binarnost visokog obrazovanja je prisutna u najrazvijenijim članicama Europske unije pa ne vidim razlog zašto odjednom ne bi bilo tako i u našoj Hrvatskoj, također članici Europske unije. Nadam se da će biti pročitan svaki naš komentar te da će zdrav razum prevladati jer u protivnom naša Hrvatska će imati nažalost još veći "odljev mozgova" koji ne trpi ovakve prijedloge koji diskriminiraju trud i rad studenata stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Država ne smije dijeliti studente na one više i niže klase, mora poštivati već donesene zakone usklađene s EU propisima, poštivati različitosti, promovirati i poticati cjeloživotno obrazovanje, pružiti našoj djeci mogućnost da studiraju one programe koji ih zanimaju i da zaista postanemo zemlja znanja. Posljedica toga će biti ostvarena barem pretpostavka da će nam kćeri i sinovi, naši mladi ostati živjeti, studirati i raditi u našoj domovini. Ukoliko se stvarno dogodi da se donese novi Zakon na temelju alternativnog prijedloga, zahtijevam da se nama, postojećim i budućim stručnim diplomiranim inženjerima odgovori na sljedeća pitanja: 1. Kako će se regulirati novi položaj stručnih studija u Komorama inženjera, postojećih i budućih? 2. Kako će se regulirati novi položaj stručnih studija u zakonskoj regulativi (Zakon o graditeljstvu, stručni ispit itd.)? 3. Koja će biti nova svrha stručnih studija i njihovih studenata, te njihov položaj na tržištu rada? 4. Kako će inženjeri sa završenim stručnim studijem u Hrvatskoj konkurirati na EU tržištu rada, pošto neće bit u ravnopravnom položaju (nećemo imati isti kvalifikacijski okvir)? 5. Što će biti sa postojećim diplomama stručnih studija (mijenjanje? poništenje?) i sa postojećim ovlaštenjima Komora izdanim na temelju postojećeg Zakona? Još jednom izričito se protivim alternativnom rješenju i nadam se opstanku postojećeg kvalifikacijskog okvira. Lijep pozdrav, Vladimir Klapač, struč.spec.ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
101 Moreno Periša   Poštovani, zbog raznih razloga i situacija diplomirao sam na TVZ-u već u ozbiljnim godinama (1977. godište)i stekao zvanje struc. spec. ing. aedif. koje se savršeno nadopunjuje sa mojim 20 godišnjim iskustvom u izvođenju radova i vođenju raznih gradilišta. Molim Vas odgovor na pitanje tj. prijedlog rješenja sljedeće situacije: kao struc. spec. ing. aedif. sa 20 godina iskustva u vođenju raznih gradilišta, usvajanjem alternativnpog prijedloga Zakona, mogu doću u situaciju snižavanja razine stručne spreme a naknadno i ukidanja članstva u komori inženjera. Pitanje je - što će biti sa mojim statusom ovlaštenog inženjera građevine, hoće li se ukidati ovlaštenje za vođenje nadzora na radilištima, što sa već izvedenim poslovima na kojima sam sudjelovao kao nadzorni inženjer (dali će se ukidati situacije i raditi novi nad-nadzori?)? Bojim se da ukidanjem razine stručne spreme odjednom postajem nekompetentan za obavljanje tih poslova! Zaključno smatram da je prihvaćanje Alternative u suprotnosti sa stavom Ustavnog suda, iznijetog u točci 36. Odluke ustavnog suda o HKO: „Ustavni sud prvo naglašava da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju »jednaku vrijednost, odnosno značaj« kao oni sveučilišni.“ S poštovanjem, Moreno Periša. Prihvaćen Prihvaća se.
102 Hrvoje Bićanić   Poštovani, kao student podržavam nacrtni prijedlog te smatram da ako svi studiramo po Bolonji onda nas mora pripadati ista diploma. Nema potrebe za stvaranjem razlika između studenata i degradiranjem diploma stečenih na Veleučilištima. Alternativni prijedlog smatram potpuno neprihvatljivim. Lijep pozdrav Hrvoje Bićanić Prihvaćen Prihvaća se.
103 Bože Plazibat   Poštovane kolegice i kolege, sudionici rasprave o HKO-u, iako sam sudjelovao u kreiranju stava Sveučilišnog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu glede problematike koja je predmet ove rasprave, odlučio sam, kao možebitni doprinos, poslati svoje izdvojeno mišljenje. Ponukan činjenicom da pokretači teze o potrebi spuštanja stručnih specijalista na nižu razinu HKO-a nisu pošteno i javno istupili sa stavom o besmislenosti binarnog sustava visokog obrazovanja i potrebi njegovoga ukidanja (uz iznošenje argumenata koji bi to ukidanje opravdali), nego se kriju iza ekstenzivnoga tumačenja jednog mišljenja Ustavnog suda RH, ja sam ih odlučio podržati. Zašto? Vjerujem da će to pomisliti svi koji me poznaju. Odgovor je jednostavan: ako Hrvatska ima najljepše more na svijetu, najljepšu obalu i otoke, najljepše nacionalne parkove i parkove prirode na svijetu; najbolju ribu, školjke, janjetinu, kulen, čvarke, vina (i druge prehrambene proizvode) – naravno – na svijetu; najtalentiranije sportaše na svijetu i najljepše žene na svijetu, ..., nema razloga da ne uspostavi i najbolji visokoškolski obrazovni sustav na svijetu, tako specifičan i drugačiji od onih koji se s nama ni u čemu ne mogu mjeriti. Naravno da s gnušanjem odbacujem bilo kakve insinuacije o eventualnim drugim, skrivenim nakanama predvodnika inicijative koju ja, sa skromnim 40-godišnjim stažem u visokom obrazovanju, evo podržavam. dr. sc. Bože Plazibat, prof. v. š. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Ena Jobst   Poštovani, kao studentica Specijalističkog diplomskog stručnog studija, protivim se alternativnom prijedlogu Zakona. Prije svega, svaki student uči, odriče se i radi da bi učio, odnosno zaslužio diplomu. Štoviše, na stručnim studijima podrazumijeva se da osobe rade, kako bi si mogli priuštiti mogućnost studiranja. Prema tome, svi smo svoju diplomu zaslužili! Umanjivanje vrijednosti dovodi do diskriminacije, dok stručni studiji sadrže jednake ECTS bodove, kao i definirane ishode učenja. Degradiranje studenata dovesti će do stvaranja velikih nejednakosti unutar Republike Hrvatske i još većeg iseljavanja mladih. Jednako tako, položaj osoba s već završenim stručnim studijima će postati nesiguran. Zaključno, ovakav prijedlog čini jasnu diskriminaciju koja ne smije postojati. S poštovanjem, Ena Jobst Prihvaćen Prihvaća se.
105 HOK   Od samog početka Hrvatska obrtnička komora aktivno je uključena u proces osmišljavanja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira a kasnije i procesa donošenja Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Cijelo to vrijeme isticali smo uloge Nacionalnog kvalifikacijskog okvira a to su: - potreba da kvalifikacije koje treba tržište rada budu razumljive i usporedive unutar EU-a, - da njihovim građanima u Europi bude lakše zapošljavanje te - da ne degradiraju vlastite građane na tom istom tržištu. Slijedom toga, Hrvatski kvalifikacijski okvir trebao bi biti prije svega instrumentarij tržišta rada koji upozorava prosvjetu (kako na srednjoškolskoj tako i visokoškolskoj razini) koga i kako treba obrazovati. Kod klasifikacija kvalifikacija obrtništvo se zalaže za princip jednake vrijednosti. Kvalifikacije nisu iste vrste ali su jednako vrijedne. Nacionalni kvalifikacijski okvir treba služiti kao neutralna referentna točka, koja omogućuje transparentnost i usporedivost kvalifikacija, koje se stječu u različitim sustavima i na različitim razinama. Hrvatski kvalifikacijski okvir opisuje osam razina kompetencija, koje su bitne za dobivanje neke kvalifikacije. Pri tome se stručne kompetencije dijele na znanja i vještine, a osobne kompetencije na socijalne kompetencije i samostalnost. Prema tim kriterijima orijentira se smještanje kvalifikacija, koje se stječu primjerice u okviru akademskih ili stručnih obrazovnih putova. Pri tome je važno imati na umu da se na jednoj razini nalaze kvalifikacije jednake vrijednosti, ali različite vrste, jer se do svake razine u načelu može doći putem različitih obrazovnih putova. Prilikom donošenja Zakona čak smo se zauzimali da majstorska zvanja budu na istoj razini kao i prvostupnik. Iako prvostupnik i majstor imaju različite profile kompetencija i razlikuju se također što se tiče profila zadaća, profil kompetencija obje kvalifikacije (opisan npr. sposobnošću ophođenja kompleksnošću i promjenama ili samostalno djelovanje) treba smjestiti na istu razinu. Do tog rezultata došle su tijekom višegodišnjeg procesa grupe stručnjaka koje su radile na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Ponovno ističemo da se radi o jednakoj vrijednosti profila kompetencija, a ne o jednakosti kvalifikacija. U okviru Europskog kvalifikacijskog okvira priznaje se načelna jednaka vrijednost općih i specijaliziranih kvalifikacija. Isto treba vrijediti i za nacionalne kvalifikacijske okvire. Osim toga, ono o čemu treba razmisliti pri promatranju općeg akademskog obrazovanja i stručnog specijalističkog studija je također stupanj samostalnosti u rješavanju problema. Dok se u općem akademskom obrazovanju zbog nedostatka neposrednog područja primjene prenose primarno opća znanja i vještine, koje trebaju osposobiti za samostalno rješavanje problema u različitim kontekstima, područje primjene naučenog u stručnom specijalističkom studiju je neposredno prisutno. Stečene stručne i socijalne kompetencije znatno se razlikuju u navedenim kvalifikacijama. Stoga ne postoji mogućnost njihove međusobne zamjene, primjerice pri zapošljavanju. U skladu s prethodno navedenim smatramo da bi Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s konačnim Prijedlogom Zakona kao moguću posljedicu imao urušavanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira što bi moglo utjecati na razvoj hrvatskog gospodarstva te na građane Republike Hrvatske na nacionalnom tržištu rada a još i više na europskom tržištu rada gdje bi se našli u neravnopravnom položaju. Prihvaćen Prihvaća se.
106 Stanislav Sviderek   Poštovani, kao nastavnik na stručnom studiju podržavam prijedlog Ministarstva, a protivim se degradirajućem alternativnom prijedlogu. Srdačan pozdrav, Stanislav Sviderek Prihvaćen Prihvaća se.
107 Filip Murković   Kao završeni student specijalističkog diplomskog stručnog studija i zaposlenik visoko obrazovne institucije podržavam prijedlog nadležnog ministarstva. Prihvaćen Prihvaća se.
108 Marko Grančić   Poštovani, prijedlog zakona za postavljanje sveučilišnih diplomskih i stručnih studija na razinu 7.1 s podtočkama a) i b) je prihvatljiv s obzirom da oba studija imaju jednako opterećenje u smislu trajanja te ECTS bodova koji su ujedino i mjera opterećenja. No alternativno rješenje je neprihvatljivo jer postavlja studente stručnih studija u nepovoljan položaj. Razlika između znanstvenih i stručnih studija mora postojati, no to ne znači da je potrebno degradirati veliku skupinu studenata u kvalifikacijskom okviru. Jedni se bolje snalaze od drugih na određenom poslu no alternativnim zakonom bi se lako iskoristilo postavljanje nestručnih ljudi na bitne pozicije što je i dovelo državu u stanje kakvo je danas. Prihvaćen Prihvaća se.
109 Vanna Boroša   Poštovani, Studentica sam Veleučilišta u Rijeci te u potpunosti podržavam stav Vijeća veleučilišta i visokih škola RH, kao i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a posebno normiranje razine 6. i 7.1. koje se odnose na stečene kvalifikacije stručnih i sveučilišnih studija na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Također, valja upozoriti da bi se prihvaćanjem alternativnog prijedloga mogao dogoditi potpuni zastoj u razvoju stručne vertikale visokog obrazovanja u Hrvatskoj te imalo negativne posljedice za sve studente koji su završili ili trenutno studiraju na istim studijima. Vjerujem kako će se donjeti što kvalitetetnija odluka na dobrobit svih studenata RH te da se u budućnosti neće degradiradi studente Veleučilišta i Visokih škola. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
110 Boris Herceg   Prijedlog Zakona koji uključuje postavljanje sveučilišnih diplomskih i stručnih studija na razinu 7.1 s podtočkama a) i b) je prihvatljiv s obzirom da oba studija imaju jednako opterećenje u smislu trajanja te stjecanja ECTS bodova. Alternativno rješenje s razinama 7.1 i 7.2 je apsolutno neprihvatljivo, kao i u suprotnosti s Odlukom Ustavnog suda o jednakovrijednosti navedenih studija. Prihvaćen Prihvaća se.
111 Hana Softić   Poštovani, studentica sam stručnog studija, ali čak i da nisam smatram da je alternativni prijedlog Zakona u potpunosti neprihvatljiv. To je diskriminacija jedne velike grupe studenata koji se bore i uče isto koliko i studenti sveučilišnih studija, a za to nisu cijenjeni. U potpunosti bi izgubili sve mogućnosti zaposlenja van Republike Hrvatske, a čak i u "lijepoj našoj" bi zaposlenje bilo upitno. Mi smo također ocijenjivani po sustavu Bologne i apsolutno ne vidim razloga za takvo omalovažavanje stručnih studija. Prihvaćen Prihvaća se.
112 Katarina Nekić   Lijep Pozdrav! Studentica sam na Veleučilištu u Rijeci, stručni studij prometa, smjer cestovni, druga godina. Podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim su diplomski studiji (stručni i sveučilišni) na razini 7.1, a poslijediplomski specijalistički studiji na razini 7.2 te poslijediplomski znanstveni magistarski studiji 8.1 s poslijediplomskim sveučilišnim doktorskim studijima na razini 8.2. Smatram da alternativni prijedlog nikako nije prihvatljiv studentima stručnih studija jer dovodi u pitanje samu smisao njihovog studiranja, jer neće moći konkurirati na tržištima EU zbog razlike u razinama koje nisu jednake razinama drugih država u EU. Na taj način alternativni prijedlog ugrožava i diskriminira studente stručnih studija u odnosu na studente sveučilišnih studija. Prihvaćen Prihvaća se.
113 Ema Leto   Poštovani, Studentica sam 3. godine stručnog prediplomskog studija Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Kao osoba koja bi kroz pola godine trebala dobiti svoju diplomu u ruke, s ništa manje rada, truda, učenja i pohađanja predavanja u odnosu na osobe na sveučilišnim prediplomskim studijima, podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja i izvorni prijedlog Nacrta kvalifikacijskog okvira. Gledajući na našu zemlju kao članicu Europske Unije koja teži napredovanju i boljitku, sasvim mi je logično da se obrazovni sustav uskladi s zemljama razvijenijeg obrazovnog sustava, kako je i određeno po Bologni - svaki ECTS vrijedi jednako, a s obzirom da se i na stručnim i sveučilišnim fakultetima na oba stupnja stječe jednak broj bodova i da traju jednako dugo, ne vidim razloga da diplome ne bi vrijedile jednako. Uz to je opće poznato da se problemi oko toga stvaraju jedino u Republici Hrvatskoj, dok nitko od nas sa ''druge kategorije'' studija ne bi imao i nema nikakvih problema s nastavkom studija i zapošljavanjem u struci u inozemstvu. Smatram da bi prolazak prijedloga Ministarstva podigao kvalitetu oba tipa studija na višu razinu, stvarajući pozitivnu konkurentnost i potencijal, a svako daljnje uspoređivanje i kalkuliranje ostavila bih tržištu rada i budućim poslodavcima. Alternativni prijedlog svojih kolega smatram degradirajućim, diskriminirajućim i prije svega neosnovanim te se zaista nadam da do takve bezrazložne uvrede i smanjivanja vrijednosti ravnopravnih studenata neće doći. S poštovanjem, Ema Leto Prihvaćen Prihvaća se.
114 Ante Madžar   Poštovani, Student sam 1. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu. Kao i mnoge kolege protivim se alternativnom prijedlogu zakona jer smatram da je taj prijedlog diskriminirajući. Alternativni prijedlog direktno stavlja u nepovoljni položaj sve studente stručnih studija i negativno utječe na budućnost svih studenata stručnih studija koji trenutno studiraju ili će u budućnosti studirati na stručnim studijima, a također na isti način utječe i na sve one koji su taj studij već završili. Smatram da bi se alternativnim rješenjem kriza u obrazovnom sustavu još dodatno produbila u smislu još većih odlazaka mladih i sposobnih ljudi van države čija je budućnost već odavno dovedena u upitno stanje, a također sam i mišljenja da bi se zakoni koji se donose trebali donositi u korist studenata neovisno o tome bili oni studenti stručnog diplomskog studija ili sveučilišnog diplomskog studija. Prihvaćen Prihvaća se.
115 Andrijana Šarić   Protivim se alternativnom prijedlogu čl. 6. Navedeni članak diskriminira studente stručnih studija izmještajući stručne diplomske studije na drugu, nižu podrazinu od sveučilišnih diplomskih studija. Na ostalim razinama gdje je primijenjeno ovakvo rješenje (razina 4 sa podjelama na 4.1. i 4.2. te razina 8 sa razinama 8.1. i 8.2.), radi se o drugačijem opsegu i kvaliteti rada kako bi se stekla navedena kvalifikacija. Shodno tome, ograničene su i mogućnosti koje imaju nositelji kvalifikacija niže podrazine (4.1. naspram 4.2. te 8.1. naspram 8.2.). Nasuprot tome, stručni i sveučilišni diplomski studiji predviđaju jednako opterećenje studenata (obje diplome traže 300 ostvarenih ECTS bodova; svaki ECTS bod znači 40 sati rada prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju). Navedene diplome se razlikuju samo po različitim ishodima učenja, no po složenosti njihovog stjecanja, na potpuno su jednakoj razini. Zbog toga, smještanje stručnog diplomskog studija na nižu podrazinu od sveučilišne otvara prostor diskriminaciji koja je prisutna na ostalim razinama na kojima je primijenjeno ovakvo rješenje. Prihvaćen Prihvaća se.
116 Nikola Šoljić   Poštovani , Student sam 3. godine prediplomskog studija na TVZ-u i smatram da alternativni prijedlog izmjene Zakona o HKO-u nije rješenje problema našeg obrazovnog sustava, već samo te probleme još više ističe i produbljava. Taj prijedlog degradira studente koji studiraju i studente koji su završili stručne studije . Lp. Prihvaćen Prihvaća se.
117 Neven Pintarić   Poštovani, Kao student druge godine stručnog studija prometa na Veleučilištu u Rijeci, podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena Zakona o HKO. Alternativni prijedlog je sramotan i žalosno je da se ovako nešto uopće razmatra. U potpunosti se protivim potonjem kojim se studente stručnih studija spušta na nižu razinu. Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije trebala bi se ugledati na uspješnije države članice, a ne raditi suprotno! S poštovanjem, Neven Pintarić Prihvaćen Prihvaća se.
118 DRAGUTIN GUZALIĆ   Poštovani, Nakon završenog VI stupnja na Građevinskom fakultetu u Zagrebu davne 1987.g. i stjecanja stručnog naziva inženjer građevinarstva, 2010.godine sam nakon 22 godine rada u struci na TVZ uz rad upisao Specijalistički diplomski stručni studij graditeljstva, diplomirao 2014, stekao dodatnih 120 ECTS te sada imam pošteno i mukotrpno zarađenih 300 ECTS i pošteno zarađeni stručni naziv stručni specijalist inženjer graditeljstva (struč.spec.ing.aedif.). Uz poštivanje isto tako pošteno zarađenih 300 ECTS , zvanje magistar /magistra struke na sveučilišnom studiju i poneke razlike i težišta usmjerena na možda šira teoretska znanja, sa sigurnošću mogu reći da moja stečena znanja na TVZ u sinergiji sa dugogodišnjim radom u struci i time stečena praktična znanja u najmanju ruku imaju istu ako ne i veću težinu od znanja i vještina kolega koji završavaju isti nivo sveučilišnog studija. To mogu i oni sami potvrditi jer izlaskom iz fakulteta i zapošljavanjem se tek počinje učiti i dostizati nivo koji imamo mi koji smo radili i usavršavali svoja znanja cjeloživotnim obrazovanjem. Naš cilj nije bio doktorat i to smo znali kod upisa na TVZ , iako ne vidim razlog zašto i to ne bi bilo moguće i logično kao sa sveučilišnim studijem. Naveo sam samo neke od argumenata zbog kojih nitko nema pravo dovoditi u pitanje nivo mojih stečenih znanja na stručnom studiju koji sam završio u odnosu na sveučilišni studij. Idemo li dalje sa usporedbama i potvrdom nepromišljenosti onih koji pokušavaju danas napraviti razlike mogli bismo se upitati je li moja stečena diploma , 300 ECTS i stručni naziv možda u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja i osvježavanja znanja i vještina kolegijima koji su danas redovni na TVZ , sa većom težinom od diploma kolega koji su nekada diplomirali na sveučilištu, stekli stručni naziv dipl.ing.građ., danas ga preveli u magistar ing aedif i nikada se nisu usavršavali u struci. Zbog svega navedenog, a bilo bi još mnogo toga, molim da se ne otvaraju Pandorine kutije . Podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja ,a alternativni prijedlog je u najmanju ruku uvredljiv te tendenciozan i nije jasno kako netko uopće može doći na takvu ideju i koji su mu motivi,odnosno ,stječe se dojam da je to pokušaj suzbijanja zdrave konkurencije kroz nametanje zakonskih prijedloga te uspostavljanje monopola. Na kraju tržište rada procjenjuje kompetencije i znanja u struci , a u sveučilišnom znanstvenom napredovanju niti sada specijalistički stručni studiji nisu prijetnja . Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
119 Robert Belković   Kao osoba koja je diplomirala i na stručnom i na sveučilišnom studiju, podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja, jer je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o HKO pravno valjan i prihvatljiv, pošto studiranje na stručnom studiju nije ništa lakše ni manje vrijedno od studiranja na sveučilišnom studiju. Alternativni prijedlog degradira, diskriminira i vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH jer ih na sramotan način stavlja u nepovoljan položaj. Samim time alternativni prijedlog znači ukidanje binarnog sustava i kao takav ne postoji nigdje u Europi. Zagrebačko sveučiliste pokušava preko studenata stručnih studija liječiti svoje frustracije koje proizlaze iz činjenice da su svake godine sve lošije ocijenjeni na ljestvici svjetskih sveučilišta, a prema pisanju medija iz rujna 2016. nalaze se među najlošijima na svijetu. Jako su „zabrinuti“ da im ne bude narušena autonomija sveučilitšta, a ne vide da bi tu svoju autonomiju mogli osnažiti podizanjem kvalitete obrazovanja te pojačanim zalaganjem svakog pojedinca. Na taj način ugled bi im porastao a porasli bi i na ljestvici svjetskih sveučilišta, pa više ne bi imali potrebu tražiti krivca za vlastite promašaje u nekome drugome. Osim navedenog, upitan je i trenutak u kojem se ovo dešava. Zašto se baš sada, dok treba pokrenuti gospodarstvo i zaustaviti iseljavanje mladih iz Hrvatske, unosi razdor među studente? Zar Sveučilište ne bi trebalo spajati i svesrdno doprinositi gospodarskom razvoju? Jos jednom, apsolutno se zalažem za prijedlog koji svrstava specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije na razinu 7.1 a poslijediplomske specijalističke studije na razinu 7.2. Sve ostalo bio bi ozbiljan presedan. S poštovanjem Prihvaćen Prihvaća se.
120 Marin Stojanović   Poštovani, Student sam 3.godine preddiplomskog stručnog studija na TVZ-u. Ne slažem se s alternativnim prijedlogom koji diskriminira velik broj studenata stručnih studija u Hrvatskoj. I hrvatski i europski kvalifikacijski okvir definira 8 razina kompleksnosti ishoda učenja koje razlikuju znanja i vještine. Ne treba činiti razliku između razine kompleksnosti ishoda učenja, neovisno radi li se o znanjima ili vještinama. Zašto sada kvalifikacije diplomske razine stručnih i sveučilišnih studija koji traju jednak broj godina, imaju isti broj ECTS bodova te za koje je potreban jednak trud i zalaganje da bi se završili razlikovati? Prihvaćen Prihvaća se.
121 Tin Trupeljak   Poštovani, nisam se mislio uključivati u ovu raspravu, ali kao mlad čovjek koji očekuje zvanje nakon što završi specijalistički diplomski stručni studij ostao sam nemalo iznenađen činjenicom da mi se to zvanje diskriminira od onih koji bi morali znati da se ne smiju ni na koji način diskriminirati studenti po razinama propisanim u zakonima. Čak idu tako daleko da bi tu vrstu diskriminacije htjeli i ozakoniti. Nisam ja upisao studij na TVZ-u zbog toga što sam se plašio bilo kojeg drugog sveučilišnog diplomskog studija ili što sam iz srednje škole došao s manje znanja od onih koji su upisali sveučilišni diplpmski studij. Mi smo iz istih škola došli. Odluka da se upišem na ovaj studij je za mene i danas ispravan izbor jer se specijaliziram u svojoj struci i ni na koji način ne želim da mi se danas-sutra uskrati pravo da mogu upisati i sveučilišni poslijediplomski studij jer sam siguran da je razina znanja koju mi pruža moj studij ista kao i ona na sveučilišnom studiju, ako ne i bolja u pojedinim segmentima. Također ne želim da prilikom eventualnog zaposlenja razina 7.1 mene izbaci ispred razine 7.2. Mislite li možda da je sveučilišni studij na višoj razini elitizma. Jer ovakvim prijedlozima upravo to promovirate. Poštovana elito sveučilišna, ne pohađam ja kurs ili trodjedni tečaj prodaje magle već s najvećom ozbiljnošću pristupam svim zadaćama koje pred mene stave moji profesori. Čak i više angažmana ulažem od traženog. Vremena se mijenjaju i dinosauri moraju lagano odlaziti te ubrzani razvoj prepuštati mladim, ambicioznim ljudima koji su svojim osobnim promišljanjem i odlukama odabrali ovaj ili onaj studij. Nemojte tako rigidno braniti instituciju sveučilišnih studija samo zato što se plašite još nekome dati isti status koji i sami imate. Ne tražimo mi ništa više. Samo ono što sami imate, pružite i nama. A naši studenti koji su diplomomirali i zaposlili se, profilirali su se već u tvrtkama ili kao samostalni poduzetnici u Našoj lijepoj, ali i u inozemstvu. Pa ako je već binarni sustav u cijeloj Europi prepoznat kao kvalitetan obrazovni sustav, tko ste vi da ga osporavate. I tko ste vi da mi osporavate moje pravo da se s istom razinom obrazovanja natječem na tržištu s bilo kime tko je završio sveučilišni diplomski ili poslijediplomski studij pod istim uvjetima. Ne možete mi to osporiti, a ako mi to pak i osporite, spreman sam s ovoga mjesta testirati svoja znanja s bilo kojim studentom sveučilišnog kompatibilnog studija. Ma moglo bi se puno još reći o ovoj temi, ali nema smisla trošiti riječi i vrijeme jer čeka me programiranje i učenje, a vi razmislite zašto me diskriminirate i povređujete moje sposobnosti i znanja stečena u dosadašnjem školovanju. S poštovanjem, Tin Trupeljak Prihvaćen Prihvaća se.
122 Luka Jug   Poštovani, student sam 2. godine na Visokoj školi za međunarodne odnose i diplomaciju Dag Hammarskjöld. Slažem se s izvornim prijedlogom Nacrta kvalifikacijskog okvira. Drugi, alternativni prijedlog smatram u potpunosti neprihvatljivim i diskriminirajućim, te se nadam odbacivanju istog. Napomenuo bih da takvo nejednako rangiranje nije ni u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. S poštovanjem, Luka Jug Prihvaćen Prihvaća se.
123 Nensi Dimitrijević   Poštovani, Studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija Menadžment javnog sektora na Veleučilištu Baltazar Zaprešić i smatram da je alternativni prijedlog Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u potpunosti neprihvatljiv i diskriminirajući. Doista ne razumijem iz kojeg razloga mi, u RH, ne bi trebali slijediti razine kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja. Zar nam nije cilj potaknuti obrazovanje u sredinama koje nemaju sveučilišta? Ili bolje rečeno zar nam nije cilj generalno potaknuti visoko obrazovanje u RH? Alternativni prijedlog Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je doista jedan korak unazad za cijelu zemlju. Ili bolje rečeno još jedan razlog da mladi ljudi bježe iz ove zemlje glavom bez obzira i nalaze ispunjenje svojih životnih ciljeva u zemljama koje će cijeniti njihov trud, intelekt i sposobnosti. Vjerujem da ovaj nerazuman alternativni prijedlog neće biti prihvaćen. Prihvaćen Prihvaća se.
124 Kruno Štriga   Izričito sam protiv alternativnog prijedloga ZoHKO. Osnovni prijedlog ZoHKO na odgovarajući način ispravlja Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske osporeno zakonsko rješenje. Iznimno zanimljivo bilo bi vidjeti podatak koliko je osoba konzumiralo odlukom ukinutu mogućnost i steklo kvalifikacije razine 8.2. a da su prethodno razinu 7 ostvarili na stručnom diplomskom specijalističkom studiju. Osnovnim se prijedlogom izbjegava stručni studij staviti u podređeni položaj sveučilišnom, a time i usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, što je i Odlukom US RH nazvano pogrešnim. Prihvaćen Prihvaća se.
125 Kristijan Tunjić   Poštovani, student sam 3.godine preddiplomskog stručnog studija na TVZ-u. Iskreno iznenađen sam predstavljenim alternativnim prijedlogom jer se direktno krše moja ljudska prava na obrazovanje. Prema tome želim naglasiti da se protivim alternativnom prijedlogu jer je žalosno to što se uopće mora raspravljati o ovakvim stvarima. Također je žalosno da se osobe, koje su se trudile da steknu što više obrazovanje u nadi da će uz pomoć tog istog obrazovanja steći bolji život, tako degradira od strane institucija te od strane pojedinih ljudi. Molim vas da pomno razmislite kakve bi alternativni prijedlog mogao prouzrokovati posljedice te zaključite da to što radite je jednostavno pogrešno. Hvala. Prihvaćen Prihvaća se.
126 Vanja Matković   Poštovani, smatram da je originalni prijedlog novog zakona od strane Ministarstva Znanosti i Obrazovanja pravi odabir u ovom slučaju. Alternativni prijedlog članka 6. treba odbaciti jer potiče diskriminaciju i stavlja studente stručnih studija u loš položaj bez opravdane osnove. Prihvaćen Prihvaća se.
127 Karla Krivačić   Poštovani, u potpunosti se slažem i podupirem do sada provođeni Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Alternativni prijedlog izmjene i dopune Zakona ne podržavam jer u potpunosti degradira nas studente stručnih studija i dovodi nas u vrlo nezgodan pa vjerujem i neugodan položaj u našem daljnjem obrazovanju, zapošljavanju i budućem životu. Binarnost visokog obrazovanja je prisutna u najrazvijenijim članicama Europske unije pa ne vidim razlog zašto odjednom ne bi bilo tako i u našoj Hrvatskoj, također članici Europske unije. Nadam se da će biti pročitan svaki naš komentar te da će zdrav razum prevladati jer u protivnom naša Hrvatska će imati nažalost još veći "odljev mozgova" koji ne trpi ovakve prijedloge koji diskriminiraju trud i rad studenata stručnih studija u Republici Hrvatskoj. S poštovanjem, Karla Krivačić, studentica preddiplomskog stručnog studija sanitarnog inženjerstva pri Zdravstvenom veleučilištu Prihvaćen Prihvaća se.
128 Antonio Pauletich   Poštovani, student sam 1. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i podržavam glavni prijedlog ovog zakona kojim se u njegovom članku 8. završeni specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju u istu razinu 7.1 te ga smatram jedinim prihvatljivim rješenjem s obzirom na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-351/2016. od 20. travnja 2016. godine. Alternativni prijedlog je apsolutno neprihvatljiv, suprotan Ustavu i svemu što je u gore navedenoj odluci istaknuto te diskriminira sve studente na stručnim studijima. Tu bih posebno istaknuo i reagirao na sramotno očitovanje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji namjerno iskrivljuje odluku Ustavnog suda, a kojeg su kasnije podržali i svi ostali fakulteti sveučilišta, bez da su uspjeli napisati ijednu rečenicu vlastitog mišljenja (kao da smo u Sjevernoj Koreji). Naime u gore navedenoj odluci Ustavnog suda nigdje ne piše da diplomski sveučilišni i stručni specijalistički ne mogu biti na istoj (7.) razini HKO-a odnosno EQF-a, a što PFZG u svom očitovanju tvrdi. Dakle PFZG kaže: „Za razliku od alternativnog, osnovni prijedlog, sadržan u novom članku 8. stavku 2., koji na razini 7.1. HKO-a objedinjuje a) specijalističke diplomske stručne studije i b) sveučilišne diplomske studije te integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije, ne bi bio prihvatljiv u binarnom sustavu visokog obrazovanja kakav danas postoji u Republici Hrvatskoj, kao što je utvrdio i Ustavni sud u svojoj odluci.“ U odluci Ustavnog suda jasno piše: „Ustavni sud prvo naglašava da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju »jednaku vrijednost, odnosno značaj« kao oni sveučilišni. Time se neosnovano potiče neprihvatljivo javno mišljenje da »opće i strukovne kvalifikacije nisu jednako vrijedne« kao one sveučilišne. To, međutim, ne znači da se ta dva sustava visokog obrazovanja smiju poistovjetiti na način na koji je to učinjeno osporenim člankom 8. stavkom 1. alinejom 8. u vezi s člankom 7. stavkom 2. alinejama 9. i 10. ZoHKO-a:22/13 (smještanje sveučilišnog diplomskog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija na istu razinu 7 HKO-a pod jednakim minimalnim uvjetima za stjecanje i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama na razinama 8.1 i 8.2). Iz navedenog slijedi da je osporeno zakonsko rješenje nesuglasno s člankom 14. stavkom 1. u vezi s člankom 65. stavkom 1. Ustava (diskriminacija po naobrazbi) jer bez objektivnog i razumnog opravdanja osobama koje su završile stručni (vokacijski) studij omogućuje stjecanje kvalifikacije razine 8.2 (akademski stupanj doktora) pod jednakim uvjetima kao i osobama koje su završile sveučilišni studij (to su za razinu 8.2 sljedeći uvjeti: »najmanje tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji su rezultat originalni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom« – članak 7. stavak 2. alineja 10. ZoHKO-a:22/13).“ Dakle, Ustavni sud je jasno rekao da diplomski sveučilišni i stručni specijalistički studij ne mogu biti na istoj razini HKO-a sve dok se ovim zakonom ne uvjetuje prelazak na studije razine 8 s „odgovarajućim sveučilišnim razlikovnim programom“. Glavnim prijedlogom ovog zakona u potpunosti je riješen taj problem tj. jasno je definiran način prelaska na razinu 8. Samim time, ispunjen je zahtjev Ustavnog suda te više nema nikakve pravne prepreke da diplomski sveučilišni i stručni specijalistički studiji ne bi mogli biti na istoj (7.) razini HKO-a (a time i EQF-a) kao što je to slučaj i u svim drugim članicama EU-a koje imaju binarni obrazovni sustav. To također znači da i preddiplomski sveučilišni i stručni studiji moraju također biti na istoj (6.) razini HKO-a te je prijedlog PFZG-a gdje žele rušiti i tu 6. razinu apsurdan, sramotan, diskriminirajući, pravno neutemeljen te samim time apsolutno neprihvatljiv. Nadalje, vrlo je zabrinjavajući i daljnji sadržaj očitovanja PFZG-a u kojem navode : „Ocjenjujemo djelomično neprihvatljivim prijedlog rješenja u članku 9. Nacrta Zakona kojim se mijenja članak 16. stavak 2. podstavak 8. Zakona o HKO, te u članku 19. Nacrta Zakona kojim se mijenja članak 17. stavak 2. podstavak 3. Zakona o HKO. Konkretno, prijedlog je neprihvatljiv u dijelu kojim se predlaže da se razina 7.1 u HKO-u poveže s razinom 7 u EKO-u, odnosno da se pridruži razini 2 u QF-EHEA. Pravilno čitanje EKO tablice nužno dovodi do zaključka: 1) da se razina 7.1 u HKO-u mora povezati s razinom 6 u EKO-u i pridružiti razini 1 u QF-EHEA; 2) da se razine 7.2 i 7.3 u HKO-u moraju povezati s razinom 7 u EKO-u; 3) da se razine 7.2 i 7.3 u HKO-u, zajedno s razinom 8.1 u HKO-u, moraju pridružiti razini 2 u QF-EHEA.“. PFZG nigdje ne objašnjava kako su došli do tog „pravilnog čitanja EQF tablice“ i kako to nužno dovodi do tih zaključaka, jer naravno da nikakvog racionalnog objašnjenja za to nema. Radi se o čistom pokušaju degradacije stručnih diploma zbog interesa Sveučilišta u Zagrebu. Za shvaćanje ove teme potrebno je shvaćanje pojmova poput kvalifikacija i ishoda učenja. Kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. Za svaku kvalifikaciju i skup ishoda učenja određuje se obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje te kvalifikacije, odnosno tog skupa ishoda učenja. Prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se u ECTS bodovima u visokom obrazovanju. Razine EQF-a su primarno određene ishodima učenja koji opisuju što učenik/student zna, razumije i može učiniti na kraju procesa učenja. Ishodi učenja podijeljeni su u kategorije: znanja, vještine (spoznajne, psihomotoričke, socijalne) i pripadajuća samostalnost te odgovornost. Svakoj razini pridodane su opisnice (deskriptori) koje ukazuju na kompleksnost ishoda učenja koje je potrebno steći na određenoj razini. Europski kvalifikacijski okvir (EQF) definira 8 razina kompleksnosti ishoda učenja te za njih daje opisnice u tri dimenzije (znanja, vještine i kompetencije). Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) prepoznaje istih 8 razina. Europski kvalifikacijski okvir (EQF) ali i HKO ne čine razliku između razine kompleksnosti ishoda učenja, neovisno radi li se o znanjima ili vještinama. Dakle, i EQF i HKO prepoznaju mogućnost postojanja ishoda učenja svake od 8 razina složenosti neovisno o tome radi li se o znanjima ili vještinama. Jasan je stav EU komisije koji pojašnjava da znanja i vještine mogu pripadati istoj razini, pa tako i kvalifikacije (neovisno sadržavaju li više znanja ili vještina) mogu postojati na svim razinama. Prema EQF-u diplomski se studiji, bili oni stručni ili sveučilišni, nalaze na istoj razini, što znači da su studenti sveučilišnih i stručnih studija jednako cijenjeni na tržištu rada. U skladu s EQF-om izrađen je i glavni prijedlog članka 6. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kojeg smatram jedinim prihvatljivim rješenjem. Završeni studenti stručnog specijalističkog diplomskog studija jednako kao i sveučilišnog diplomskog studija stječu jednaki broj od 300 ECTS bodova od kojih je minimalno 60 ECTS bodova stečeno na ishodima učenja koji su razine 7 te je samim time i završeni studij razine 7 što znači da se razina 7.1 HKO-a mora povezati s razinom 7 u EQF-u. Dakle veleučilišta su u skladu sa zakonom dobila dopusnice za izvođenje diplomskih specijalističkih stručnih studija te su ishodi učenja za pojedine kolegije pisani na način da se barem 60 ECTS bodova ostvaruje na ishodima učenja razine 7. Da su ti ECTS bodovi jednakovrijedni onima koji su ostvareni na Sveučilištu garantira akreditacija i reakreditacija studijskih programa i visokih učilišta od strane AZVO-a. Samim time nema nikakve osnove da se ti isti studiji ne bi nalazili na 7. razini HKO-a i EQF-a. Ista stvar vrijedi i za 6. razinu za preddiplomske stručne studije. Svaki prijedlog zakona o HKO-u koji bi negirao takvo činjenično stanje (poput ovog alternativnog prijedloga i dodatnih ovih prijedloga PFZG-a) su apsolutno neprihvatljivi te bi svi studenti stručnih studija imali osnovu za tužbe za nadoknadu financijske štete koja bi uslijedila nakon takvog (eventualnog) degradiranja stručnih diploma. Također je potrebno upozoriti da su izmjene ovog zakona tek početak jer je u planu normativnih aktivnosti za 2017. MZOS-a navedeno kako je u 4. tromjesečju ove godine predviđen i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Iz tog razloga je vrlo bitno da se ovaj alternativni prijedlog ne usvoji jer bi kasnije to (očito) dovelo do daljnjeg degradiranja vrijednosti stručnih diploma i titula. S poštovanjem, Antonio Pauletich, bacc. ing. techn. inf. Prihvaćen Prihvaća se.
129 Robert Nestić   Poštovani, protivim se i ne podržavam alternativni prijedlog Zakona. Bazićna razlika između sveučilišnih i stručnih studija očituje se u programu, a ne u kvaliteti i "težini" tih dvaju programa. Alternativni prijedlog je krajnje diskriminirajući prema studentima stručnih studija, te bi mogao naštetiti velikom broju pojedinaca kao i vrednovanju razine obrazovanja općenito. Podržavam izvorni prijedlog Zakona. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
130 Andrea Jovanović   Poštovani, kao studentica 1. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija, prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Smatram da je alternativni prijedlog nepromišljen i diskriminirajući, jer i sveučilišni i stručni studij imaju istih 300 ECTS bodova, a kvaliteta učenja i težina studija ne ovise o tome je li studij sveučilišni ili stručni, pa nema smisla praviti razliku i studente stručnih studija dovoditi u nepovoljan položaj. Ovim alternativnim prijedlogom se umanjuje sav naš trud, vrijeme i novac koji ulažemo u studiranje, te degradira položaj na tržištu rada. Lijep pozdrav, Andrea Jovanović Prihvaćen Prihvaća se.
131 Kristina Tolić   Poštovani, studentica sam na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i protivim se alternativnom prijedlogu zakona. Smatram da se takvim prijedlogom potiče akademska diskriminacija te umanjuju prava studentima stručnih studija. Osim toga, apsolutno je nepojmljivo govoriti o tome koliko koji student ulaže rada, truda i napora tijekom svog obrazovanja kako bi stekao isti broj ECTS bodova, studirao on na sveučilištu ili pak veleučilištu, budući da su to individualne razlike. Lijepo pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
132 Irena Bulović   Poštovani, Zovem se Irena Bulović. Studentica sam 3. godine Računovodstva i financija na Sveučilišnom odjelu za stručne studije u Splitu. Ne slažem se sa alternativnim prijedlogom! Lijep pozdrav, Irena Bulović Prihvaćen Prihvaća se.
133 Zvonko Gršeta   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO. Alternativni prijedlog Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatram neprihvatljivim. Kolika bi bila šteta po proračun u slučaju usvajanja alternativnog prijedloga i sudskih tužbi studenata stručnih studija (nadoknada troškova, izgubljena dobit, otkazi...) kojih je cca 55000? Lijepi pozdrav, Zvonko Gršeta Prihvaćen Prihvaća se.
134 Sanda Drvar Matković   Poštovani, pratim ovu raspravu kao majka čiji sin je pred diplomom Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu. Sama sam magistar znanosti s diplomom Sveučilišta u Zagrebu. Ne mogu se ne zgražavati nad idejom da se studenti stručnih studija degradiraju i to retrogradno, što je neetično i u pravilu protivno zakonu jer znači da su prilikom upisa svi bili obmanuti, i studenti i roditelji. Očito se želi osigurati povlašten status Sveučilišta koji bi ono trebalo osigurati svojim stručnim i znanstvenim radom, a ne na ovakav način. Takav pokušaj me podsjeća na tzv. Šuvarovu reformu koja je, u skladu s onim vremenom, 80-ih godina 20. stoljeća htjela neprirodno uravnotežiti srednjoškolsko obrazovanje, pa je tako gimnazajalac postao "Suradnik u odgojno'obrazovnom procesu-xxx" ili nešto slično, pa kad je izašao sa svjedodžbom nije ni sam znao što je i na koji natječaj za posao bi se trebao javiti, jer natječaja za takvo radno mjesto nije bilo. Naravno da je ta reforma, kao i mnoge druge motivirane pogrešnim razlozima, propala jer je napravila punoviše dugoročne štete nego koristi, kao što bi i ovaj alternativni prijedlog završio. Altrenativnim prijedlogom umanjuje se evidentno mogućnost zapošljavanja svih završenih studenata Stručnih studija i to RETROGRADNO, bez njihovog znanja i pristanka prilikom upisa što je nedopustivo i protuzakonito. Vjerujem da cete odbaciti alternativni prijedlog kao neprihvatljiv i pokušati ne razočarati mlade ljude koji svoju egzistenciju pokušavaju osigurati u Hrvatskoj, a ne u inozemstvu. Lp, Sanda Drvar Matkovic Prihvaćen Prihvaća se.
135 Mia Matijević   Poštovani, sstudent sam Zdravstvenog veleučilišta te se izričito protivim alternativnom prijedlogu iz više razloga. Ljudi bi masovno počeli ispisivati fakultete, buduće bi generacije ako i odluče otići na sveučilište imale ograničenja, ogroman dio ne bi upao na fakultet, a ovim zakonom bi ljudi masovno počeli izbjegavati upisati stručne studije. I koliko sam informirana, ukidale bi se diplome sve do 2004.godine, što ima još manje smisla jer bi se ljudima automatski smanjivale place te bi mnogo i bili otpušteni ili bi im pak još teže bilo naći posao nego dosada, što opet dovodi do siromaštva. smatram da nema potrebe za tom mjerom jer donosi više štete nego koristi, osim toga, sveučilišni studij je usmjeren na znanost, a stručni na struku. svatko je kompetentan u svome području i takve se stvari ne bi smjele ukidati. Prihvaćen Prihvaća se.
136 Goran Kemfelja   Poštovani, Ne podržavam i u potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu, a prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO. Nije mi jasno zbog kojeg se razloga mijenja zakon, ako je isti preuzet ulaskom RH u EU i koje svim diplomama osiguravaju prepoznatljivost na razini EU. Promjena zakona bi bio jedan veliki korak unazad. Pozdrav! Goran Kemfelja, struč.spec.ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
137 Marina Beljan   Poštovani, Studentica sam preddiplomskog stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.Protivim se alternativnom prijedlogu,te smatram da je diskriminirajući prema studentima stučnih studija. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
138 Mario Goleš   Poštovani, Protivim se alternativnom prijedlogu. Stručni studiji su manji nego sveučilišta, spremniji za promjene koje traži tržište rada što je u Europi cijenjeno, ali, eto u Hrvatskoj nije, jer bismo trebali nastaviti obrazovati mlade znanstvenike kojih, začudo, nikad manje. Stručnjaci nam nisu potrebni. Lijep pozdrav, Mario Goleš Prihvaćen Prihvaća se.
139 Ivica Šimunec   Poštovana velemožna gospodo, rektorski zbore, na čelu s uvaženim gospodinom Damirom Borasom, Umjesto da tražite način, kako da što prije i što bolje pripremite studente za ono što ih očekuje u daljnjoj životnoj borbi i stalnim previranjima u našoj sporohodnoj privredi, vi razmišljate kako zadržati svoje fotelje i život u još debljoj hladovini. Kraj vas svakodnevno propadaju hrvatska radna mjesta, mladi traže bolji život, tamo, gdje nikad neće biti prihvaćeni, osim ako ne pristaju na sužanjstvo. I to zbog Vas, kojima je najbolje, da stojimo tu gdje jesmo, jer to od Vas traži najmanje napora. Kako objasniti danas nekome, da na našem studiju građevine, studenti muku muče crtanjem sa tušem na daskama za crtanje, a da nisu uključili računalo. Je li to zbog toga, da se sačuva nečije radno mjesto, Ili je to stvarna potreba? Zbog čega želite onemogućiti napredovanje mladih ljudi željnih znanja, kojeg nama u privredi toliko nedostaje? Kroz ovakve ideje, koje zastupate, borite se samo za svoje privilegije u društvu (financije), a ne za poboljšanje stanja u obrazovnom sustavu, koji je i tako jadan i na nivou prošlog stoljeća. Najveću uslugu našem obrazovnom sustavu bi napravili, ne da povučete ovaj alternativni prijedlog o izmjenama zakona, nego da povučete sebe. Nadam se da će odgovorni, ali i sveopća javnost, koja se nažalost kasno uključila u ovu diskusiju, jer je sve prolazilo nekako potiho, uvidjeti sav jad ovog alternativnog prijedloga i da će se isti na vrijeme odbaciti, a predlagači barem opomenuti. Ovo pišem kao čovjek, koji je kroz 35 godina radnog staža, stvarao privatnu tvrtku, a koja danas zapošljava pedesetak ljudi, koji pokušava preživjeti u ovom sveopćem privrednom kaosu i koji muku muči sa zapošljavanjem kvalitetnog, visokoobrazovnog kadra, a kojeg Vi stvarate. Prihvaćen Prihvaća se.
140 Matko Radanović   Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda! Ostavite se Agrokora koji ovaj problem stavlja u sjenu, ovo je puno veći problem na duže staze. Prihvaćanje ovog prijedloga zakona o HKO je u potpunosti nedopustiv jer ova država ostaje na mladim i prosperitetnim ljudima koje kreira. Nas studente čeka barem 40ak godina rada, guranja ove države naprijed kao punjenje proračuna i treba razmisliti koje probleme sve otvara ovaj zakon ukoliko se prihvati (pitanje Komore za inženjere/magistre koja može propisati zakone da treba imati zadovoljenu 7.2 razinu kako bi imali zakonske ovlasti, pitanje zapošljavanja, pitanje konkurentnosti unutar države kao i izvan nje, što mi kao deklarirana "zemlja znanja" govorimo o sebi kao cjelini, itd). Ovo bi također trebala biti jedna od standardnih nepromišljenih mjera kao pronatalitetna politika kojom bi se zadržali ljudi u državi ne razmišljajući o posljedicama koje se mogu eventualno dogoditi. No, kad se problemi kroz koju godinu pokažu svi peru ruke i prozivaju prehodnike ne čineći ništa po tom pitanju. Nisam zadovoljan sveukupnom situacijom koja se događa u državi, iako potaknut na razmišljanje ne bih želio skupiti "prnje" i pobjeći glavom bez obzira negdje gdje bi me trebalo grijati "tuđe" sunce i u debeloj starosti prozivati sve one koji su to prouzročili. Nezadovoljni student, Matko Radanović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Nina Novak   Poštovani, studentica sam dva stručna studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Smatram da je alternativni prijedlog neprihvatljiv i degradirajuć za sve studente stručnih studija Republike Hrvatske, dok podržavam osnovni prijedlog Zakona koji svim studentima naše države daje ravnopravnost i adekvatno priznavanje njihovog akademskog uspjeha. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
142 Lana Kvaternik   Poštovani, Protivim se alternativnom prijedlogu. Smatram da je temeljna razlika između sveučilišnih i stručnih studija u samom programu, a ne u kvaliteti samih program. Isto tako sam prijedlog je diskriminirajući prema studentima stručnih studija, posebice zato što se određeni broj stručnih studija izvodi na sveučilištima, a ne isključivo na veleučilištima. Smatram da će se to reflektirati na samu mogućnost zapošljavanja studenata nakon stručnih studija i općenito na njihovu vrijednost na tržištu rada. Nadam se da će se uvidjeti koliko takav alternativni prijedlog zakona može naštetiti velikom broju pojedinaca, a isto tako i samom sustavu obrazovanja. S poštovanjem, Lana Kvaternik Prihvaćen Prihvaća se.
143 Davorka Tonković   Poštovani, Studentica sam 3. godine stručnog studija Telematike na Veleučilištu u Rijeci i protiv sam alternativnog prijedloga zakona. Smatram da se prijedlogom degradira određeno zvanje i zanimanje studenata stručnih studija i dovodi ih se u podređeni položaj. Obrazovni sustav ne bi trebao raditi razlike između svojih studenata te ih svjesno diskriminairati. Na ovakav način se umanjuje naš rad, trud i vrijeme koji smo uložili tijekom studiranja jednako kao i studenti sveučilišnih studija. Lijep pozdrav, Davorka Tonković Prihvaćen Prihvaća se.
144 Hrvoje Španiček   Poštovani, podržavam osnovni prijedlog HKO-a. Alternativni prijedlog je diskriminatoran i protuustavan. Pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
145 Ivana Kardum Goleš   Poštovani, ovim putem izražavam snažno šrotivljenje alternativnom prijedlogu čl. 6. jer smatram da navedeni članak diskriminira studente stručnih studija izmještajući stručne diplomske studije na drugu, nižu podrazinu od sveučilišnih diplomskih studija. Na ostalim razinama gdje je primijenjeno ovakvo rješenje (razina 4 sa podjelama na 4.1. i 4.2. te razina 8 sa razinama 8.1. i 8.2.), radi se o drugačijem opsegu i kvaliteti rada kako bi se stekla navedena kvalifikacija. Shodno tome, ograničene su i mogućnosti koje imaju nositelji kvalifikacija niže podrazine. Međutim, stručni i sveučilišni diplomski studiji predviđaju jednako opterećenje studenata 300 ostvarenih ECTS bodova. Navedene diplome se razlikuju samo po različitim ishodima učenja, no po složenosti njihovog stjecanja, na potpuno su jednakoj razini. Stoga je ovakav alternativni prijedlog usmjeren ka jasnom smještanju stručnih studija u podređeni položaj. Nadalje, predloženo alternativno rješenje nije u suglasju s praksom na području EU . Kao primjer usklađenost sa EQF možemo uzeti njemačke strukovne visoke škole (Fachhochschule) koje odgovaraju našem specijalistu struke, a koji su ravnopravni sveučilišnim studijima, čak i u mjeri da je s njima dopušteno upisivati doktorate). Za to imamo potvrdu na instituciji na kojoj radim, a to je Veleučilište u Šibeniku gdje nam upravo dolazi grupa međunarodnih studenata na doktoratu koji će sa nama surađivati na jednom projektu. Jasan je stav Europske Komisije koji pojašnjava da znanja i vještine mogu pripadati istoj razini, pa tako i kvalifikacije (neovisno sadržavaju li više znanja ili vještina) mogu postojati na svim razinama, neovisno o tome kako se kvalifikacija naziva (specijalist ili magistar struke). Nadalje, postavlja se pitanje povratnog djelovanja ovakve diskriminacije za sve kadrove koji rade i privređuju sa svojim diplomama specijalista struke. Na razini 8.1. koja se odnosi na danas nepostojeći studij magistra znanosti jasno je da je potrebno putem HKO čuvati stečena prava, što se u slučaju razdvajanja kvalifikacija na nižu i višu podrazinu ne izvodi na odgovarajući način. Naposljetku, zaista ne treba biti vidovit da bi se iščitalo interesno zaleđe ovakvih nastojanja, a istina je da binarni sustav visokoškolskog obrazovanja treba priznati različitost, ali jednakovrijednost sveučilišnih i stručnih studija. S poštovanjem, Ivana Kardum Goleš Prihvaćen Prihvaća se.
146 Marina Demšić   Poštovani, 1997. g. završila sam Građevinski fakultet VI/1 stupanj Sveučilišta u Zagrebu , a 2014. uz rad Specijalistički diplomski stručni studij, specijalizacija graditeljstvo -TVZ, te sam upisana u komoru HKIG kao Ovlaštena inženjerka graditeljstva. Ukupno imam preko 19 godina radnog staža. Ovim putem izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o HKO pravno valjan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata, sadašnjih i budućih stručnih inženjera, kako u RH, tako i u inozemstvu. Samim time alternativni prijedlog znači ukidanje binarnog sustava, te time i presedan u Europi. Ukoliko bi se prihvatio alternativni prijedlog želi li se onemogućiti razvoj visokih učilišta i veleučilišta u našoj državi, suprotno važećim propisima Europske unije koja priznaje istu razinu sveučilišnih i stručnih studija, a čiju pravnu regulativu je i Republika Hrvatska dužna poštovati? Smatrate li da bi ukoliko bi prošao alternativni prijedlog došlo do kaskadnog rušenja svih kvalifikacija u RH, odnosno degradacija diploma sa stručnih studija? Da li će biti moguće članstvo u komoru HKIG nakon završetka specijalističkih diplomskih stručnih studija? Kakva će biti konkurentnost stručnih specijalista na tržištu rada? Smatrate li da ukoliko prođe alternativni prijedlog i preko 100.000 ljudi se nađe oštećeno uslijed te odluke da će to pozitivno utjecati na razvoj gospodarstva u RH i zadržavanje mladih ljudi da ostanu živjeti u našoj zemlji? Srdačan pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
147 Vlatka Bužanić   Poštovani, završila sam specijalistički diplomski stručni studij javne uprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Imam 23 godine staža u javnoj upravi. Počela sam raditi na poslovima srednje stručne spreme i cijelo vrijeme se školovala uz rad. Prvo sam stekla zvanje "upravnog pravnika", nakon toga položila popriličan broj ispita tzv. razlike kako bih izjednačila svoju diplomu sa "bolonjcima"(da bi to naknadno bilo priznato i onima koji nisu polagali razlike). Upisala sam specijalitički studij i završila ga. Sada mi netko želi reći da je neki student sveučilišnog studija, u ovom slučaju magistar prava, kvalificiraniji od mene za obavljanje mog posla? Upravo tako će poslodavci gledati na naše kvalifikacije ako prihvatite alternativni prijedlog i postavite specijalistički diplomski stručni studij i diplomski sveučilišni studij u različite stupnjeve. Nažalost, većina onih koji su u sustavu odranije uopće ne razumiju sadašnji obrazovni sustav, oni samo pokušavaju sve diplome "utrpati" u nekadašnji VŠS i VSS i od toga ne odustaju. Ovakvom podjelom degradirat ćete sve naše stečene diplome za koje smo se morali boriti ne samo na studiju nego i nakon toga, da bude prepoznat njihov satus. Ne poričem razliku stručnog i sveučilišnog studija, ali ona ne postoji u kvaliteti naših studija i naših diploma. Ne želim reći da nam se bezuvjetno treba omogućiti pristup višoj razini,taj dio mogu razumjeti. Ali zamislite kako bi bilo da se netko dosjeti i predloži da oni sa završenim sveučilišnim studijem ne mogu konkurirati za rad u struci jer za to nisu obrazovani. Ponekad treba sagledati stvari i iz druge perspektive, i pokušati predvidjeti sve posljedice koje će to izazvati, na svim poljima. Protivim se alternativnom rješenju, jer bi ono dovelo u neravnopravan položaj studente stručnih studija u očima poslodavca, a nama je u konačnosti samo to važno. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
148 Dominik Galić   Poštovani, kao student 3.godine preddiplomskog stručnog studija sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu podržavam i slažem se s izvornim nacrtom prijedloga, dok se alternativnom prijedlogu protivim te ga smatram krajnje neprihvatljivim i diskriminirajućim za sve studente stručnih studija. Alternativni prijedlog, a samim time i umanjivanje diplome studenata stručnih studija degradacija je svog truda, vremena i rada uloženih u dobivanje iste. Lijep pozdrav Dominik Galić Prihvaćen Prihvaća se.
149 Vitomir Vela   Poštovani, kao student stručnog studija koji je prošao i sveučilišni studij podržavam prijedlog Ministarstva, dok se protivim alternativnom prijedlogu Zakona. Smatram da bi usvajanje alternativnoga prijedloga dovelo do diskriminacije velikog broja bivših i sadašnjih studenata stručnih studija. Diplome stručnog i sveučilišnoga studija moraju biti jednakovrijedne sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Svaka alternativa može dovesti do novih podjela u društvu, dugoročno do smanjenja broja visokoobrazovanih osoba te smanjenog interesa za ili zatvaranja regionalnih stručnih studija koji su pokretači i inkubatori razvoja svojih zajednica. Zaključno, energiju bi trebali usredotočiti na unaprjeđenju i stručnih i sveučilišnih studija. Unaprjeđenju kurikuluma, nastavnog kadra, materijalno tehničkih uvjeta, kako bi svi sadašnji i budući studenti bili što bolje pripremljeni za ono što sve čeka nakon završetka studija. A to je život, borba za posao, sve u svemu jedna vrlo neizvjesna budućnost. Nešto, čega bojim se oni koji predlažu alternativno rješenje koje izravno diskriminira, nisu svjesni. Ugodan dan želim, Vitomir Vela Prihvaćen Prihvaća se.
150 Jerko Bačić   Poštovani, kao prvo i drugo, izjasnio bih se da se apsolutno protivim alternativnom prijedlogu. A kao treće, zbilja više ne mogu vjerovati sa čime se sve ova država bavi. Prijatno! Prihvaćen Prihvaća se.
151 Zvonimir Ristovski   Poštovani, Alternativni prijedlog smatram diskriminirajući i dovodi u nepovoljan položaj studente stručnih studija koji su uložili trud i vrijeme za dobivanje diplome. S poštovanjem Prihvaćen Prihvaća se.
152 Doris Mateljak   Poštovani, Studentica sam treće godine Radne terapije i u potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu. Smatram da je prijedlog diskriminirajući iz razloga što mislim da bi svi trebali imati ista prava s obzirom da tijekom skolovanja ostvarujemo isti broj ECTS bodova. Prihvaćen Prihvaća se.
153 Tomislav Zadro   Poštovani, od 2007. godine na snazi je Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Znači 10 punih godina studenti završavaju diplomske studije i stječu 300 ECTS bodova odnosno Visoku stručnu spremu kao i studenti koji su završili diplomske sveučilišne studije. Ne vidim koji je razlog da se nakon 10 godina stvara razlika između kompetencija sveučilišnog i stručnog studija, osim ega pojedinih interesnih skupina Sveučilišta koji ne žele prihvatiti činjenicu da se na stručnim studijima može steći jednako vrijedno znanje kao i na sveučilišnim i ne žele dozvoliti da javnost prihvatiti spoznaju da na stručnim studijima predaju izvrsni profesori koji su jednako stručni i s jednakim znanjem kao i na sveučilišnim studijima. Bitno je od koga učiš, kakvo je njegova želja da ti preda znanje, a ne formalni naziv studija. Što je sa studentima koji sada još uvijek pohađaju studije? Upisali su stručne studije s jednim mogućnostima, a završili bi s drugima? Zar je to korektno? Zar nisu i njima narušena prava? Umjesto da se ide naprijed i stvara nova visokoškolska generacija ljudi, ovim Zakonom se sve vraća unatrag. Zašto se ne bi omogućila i stjecanje znanstvenog naziva doktora na stručnim studijima. Iz ovog Zakona se može samo iščitati da iskustvom stečeno znanje u struci ne vrijedi. Jedino vrijedi ako je završen sveučilišni studij. Alternativni prijedlog nikako ne podržavam. Molim Vas da se ne poigravate s budućnostima ljudi. Pogotovo mladih. Sa štovanjem, Tomislav Zadro struč.spec.ing.aedif. Prihvaćen Prihvaća se.
154 Tomislav Lovrić   Poštovani, ne slažem se s ovim alternativnim promjenama zakona jer se umanjuje vrijednost svih studenata na stručnim studijima. Prihvaćen Prihvaća se.
155 Nina Pancirov   Ne slažem se s alternativnim prijedlogom zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
156 Antonio Debeljak   Poštovani, Student sam druge godine stručnog studija Poduzetništva. Smatramo kako je glavni prijedlog koji svrstava specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije na razinu 7.1. logičan, a budući da se navedeni studiji razlikuju isključivo po vrstama ishoda učenja. Smatram da bi svaki drugi ishod osim prihvaćanja glavnog prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja bio neprihvatljiv, budući da binarni sustav Republike Hrvatske vrednuje sveučilišni i stručni stup visokog obrazovanja kao jednakovrijedne vrste obrazovnog procesa. Smatram da alternativni prijedlog u sklopu kojeg se specijalističke diplomske stručne studije stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilišne diplomske nije prihvatljiv s obzirom na jednako opterećenje ECTS bodovima kod obje vrste studija. Prihvaćanje alternativnog prijedloga još više bi potaknulo negativan trend odlaska mladih, trbuhom za kruhom iz RH. Prihvaćen Prihvaća se.
157 Ivija Bernatović   Poštovani, u potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu, jer je diskriminirajući i nepravedan.Podržavam izvorni prijedlog zakona, razina 7.1. a) specijalistički diplomski stručni studiji i b) sveučilišni diplomski studiji te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji. Što se tiče kvalitete, stručni studiji su kvalitetniji od sveučilišnih, niti jedno sveučilište ne ulaže u inozemne akreditacije koje su pravi pokazatelj kvalitete i izvrsnosti, poput AACSB-a i EQUIS-a. S poštovanjem, Ivija Bernatović Prihvaćen Prihvaća se.
158 Hrvoje Pučak   Poštovani, student sam treće godine Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Ne slažem se s alternativnim prijedlogom jer smatram da studenti stručnih i sveučilišnih studija koji po završetku studiranja steku 300 ECTS bodova trebaju biti jednako vrednovani. Ako su ECTS bodovi mjera za opterećenje studenata odnosno vrijeme rada uloženog za stjecanje ishoda učenja, zašto bi onda vrijeme i trud studenata sveučilišnih studija vrijedili više od studenata stručnih studija. Smatram da su i stručni i sveučilišni studiji jednake važnosti, a jedina je razlika što su sveučilišni studiji više orijentirani na znanstvenu karijeru dok su stručni studiji više orijentirani na primjenu znanja i vještina u praksi. Usvajanjem alternativnog prijedloga studenti stručnih studija bili bi diskriminirani i njihova konkurentnost na tržištu rada bila bi narušena. Ako su stručni i sveučilišni studiji stavljeni na istu razinu u svim zemljama članicama EU, zašto bi mi onda napravili drugačije? Lijep pozdrav, Hrvoje Pučak Prihvaćen Prihvaća se.
159 Slavko Džalto   Poštovani, student sam druge godine Stručnog studija sigurnost na radu na Veleučilištu Rijeci i apsolutno se protivim alternativnom prijedlogu Zakona. Takav prijedlog je u potpunosti diskriminirajući prema svim studentima koji studiraju na stručnim studijima, uvelike umanjuje njihov trud i stečeno znanje, te najbitnije od svega, smanjuje njihovu konkuretnost u budućem traženju zanimanja i daje im još jedan razlog više za napuštanje ove već napola prazne države. Koliko je prijedlog besmislen pokazuje i činjenica da sve razvijenije zemlje EU (čijim standardima ,kako vladajući već godinama ponavljaju,i mi težimo) ne prave nikakvu razliku između stručnih i sveučilišnih studija. Nadam se da će krajnje riješenje biti jedino razumno, a to je prihvaćanje izvornog prijedloga Zakona, jer ćemo u suprotnom ja, kao i brojne druge kolege, moći započeti pakiranje kofera i nadati se da će nas u nekoj drugoj državi ipak malo više cijeniti. Lijep pozdrav! Slavko Džalto Prihvaćen Prihvaća se.
160 Amar Chouehne   Poštovani, podupirem glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim se predlaže da sveučilišni diplomski studiji i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji (kao što su bili i dosada) na istoj razini (razina 7.1) sa specijalističkim diplomskim stručnim studijima, dok bi se poslijediplomski studiji definirali na razini 7.2. Isto tako, smatram kako je glavni prijedlog koji svrstava specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije na razinu 7.1. logičan, a BUDUĆI DA SE NAVEDENI STUDIJI RAZLIKUJU ISKLJUČIVO PO VRSTAMA ISHODA UČENJA. Smatram da bi svaki drugi ishod osim prihvaćanja glavnog prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja bio neprihvatljiv, budući da binarni sustav Republike Hrvatske vrednuje sveučilišni i stručni stup visokog obrazovanja kao jednakovrijedne vrste obrazovnog procesa. Smatram da alternativni prijedlog u sklopu kojeg se specijalističke diplomske stručne studije stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilišne diplomske nije prihvatljiv s obzirom na jednako opterećenje ECTS bodovima kod obje vrste studija. U slučaju prihvaćanja alternativne opcije Hrvatski sustav obrazovanja postao bi jedini s podrazinama, odnosno razlikama u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira u uposredbi s drugim Europskim zemljama koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja. S poštovanjem! Prihvaćen Prihvaća se.
161 Luka Kapraljević   Poštovani, Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Završetkom stručnog diplomskog studija (u trajanju ukupno 3+2 godine) stječe se 300 ECTS bodova, jednako kao i sa završetkom sveučilišnog diplomskog studija. Ono što se vrednuje sa istom mjernom jedinicom može se razlikovati jedino u količini iste. U našem slučaju se i sveučilišni i stručni diplomski studij vrednuju mjernom jedinicom ECTS bod i količinom 300 bodova, što znači da jednako vrijede (npr. 10 kn = 10 kn bez obzira u čijem se novčaniku nalaze). S obzirom da bi se prihvaćanjem ovog alternativnog prijedloga izravno kršile obveze koje je RH preuzela ulaskom u EU i pravnim stečevinama EU koje svim diplomama osiguravaju prepoznatljivost na razini EU, smatram da bi taj prijedlog trebalo odbiti. Kao posljedicu prihvaćanja ovog prijedloga vidim još veći odljev mozgova iz RH, kako ljudi sa već stečenom diplomom stručnog studija, tako i trenutnih i budućih studenata. Srdačan pozdrav! Luka Kapraljević, struč.spec.ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
162 Lea Dujmić   Poštovani, od nedavno sam diplomirana prvostupnica fizioterapije i zgraža me sama pomisao alternativnog prijedloga ovog Zakona koji sam evo imala priliku sresti netom što sam zapravo izašla na tržište rada. Ne mogu nikako opravdati razmišljanja i intencije onih koji zagovaraju alternativni prijedlog koji me ograničava u bilo kojem pogledu napredovanja i dapače pokušava mi oduzeti stečena priznanja već u ovom trenutku. Osobno podržavam osnovni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja koji na razinu 7.1 smješta specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije tako ističući njihovu jednakovrijednost, ali njegujući binarnost hrvatskog visokog obrazovanja. Nadam se kako ova zemlja zaista ima intenciju ići u korak s ostalim članicama EU i da se neće podvoriti interesima pojedinaca, profitera i agresora. U ovoj zemlji nema prostora za podjele, ionako nas je sve manje, ne treba nam još sukoba i mržnje koji se sada potiču među studentima zbog dezinformacija i naredbi. Neka zdravi razum pobijedi barem jednom! Lijepi pozdrav, Lea Dujmić Prvostupnica fizioterapije Prihvaćen Prihvaća se.
163 Danica Cetin Pajer   Poštovani, završila sam specijalistički diplomski stručni studij na Veleučilištu u Požegi i stekla sam naziv stručna specijalistica ekonomije. Kroz školovanje u trajanju od 5 godina a sukladno Bolonjskom Procesu, ostvarila sam 300 ECTS bodova. Strogo se protivim alternativnom prijedlogu koji je diskriminirajući, omalovažavajući i što je najbitnije od svega - u suprotnosti je s Europskim smjernicama i propisima koji se primjenjuju u drugim zemljama članicama EU. Podržavam izvorni prijedlog zakona, razina 7.1. a) specijalistički diplomski stručni studiji i b) sveučilišni diplomski studiji te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji. Nemam riječi koliko sam u šoku, da nakon zaslužene diplome koju imam u rukama već 5 godina, da moram sudjelovati na javnoj raspravi i potpisivati peticije kao me ne bi degradirali (kao i sve ostale kolege) i uzeli nam zasluženo. Apsolutno sam protiv alternativne izmišljotine koja nije u skladu sa Europskim Direktivama. I samo se pitam što je sljedeće što možemo očekivati?! S poštovanjem, Danica Cetin Pajer, struč.spec. oec, Prihvaćen Prihvaća se.
164 karla ostojić   Poštovani, studentica sam 2. godine preddiplomskog studija Medicinsko laboratorijske dijagnostike na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te se protivim alternativnom prijedlogu. Smatram da je sam prijedlog diskriminirajući prema studentima stručnih studija, posebice zato što se određeni broj stručnih studija izvodi na sveučilištima, a ne isključivo na veleučilištima. Mislim da je razlika između sveučilišnih i stručnih studija u samom programu, a ne u kvaliteti programa. Smatram da se radi o diskriminaciji stručnih studija te da će to imati velike posljedice na samu mogućnost zapošljavanja studenata i njihovu vrijednost na tržištu rada. Smatram da je to loše za cjelokupni sustav obrazovanja. S poštovanjem Prihvaćen Prihvaća se.
165 Daniela Katić   Poštovani, Studentica sam preddiplomskog stručnog studija na Zdrastvenom veleučilištu.Protivim se alternativnom prijedlogu koji diskriminira nas studente (1/3) ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.Prijedlog nam onemogućuje jednako obrazovanje kao studentima na sveučilištima iako se određeni broj stručnih studija izvodi na sveučilištima. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
166 Tomislav Jurak   Ne slažem se sa alternativnim prijedlogom!!!! Prihvaćen Prihvaća se.
167 Klaudia Fintić   Poštovani, Alternativni prijedlog smatram diskriminirajući i dovodi u nepovoljan položaj studente stručnih studija koji su uložili trud i vrijeme za dobivanje diplome. S poštovanjem Prihvaćen Prihvaća se.
168 Dino Lukić   Ne slažem se sa alternativnim prijedlogom! Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
169 Ivan Majdandžić   Poštovani, Zovem se Ivan Majdandžić, student sam treće godine Tehničkog veleučilišta u Zagrebu te sam protiv alternativnog prijedloga zakona zbog toga što se time degradiraju diplome nas studenata stručnih studija što nam smanjuje poslovne prilike u budućnosti u Hrvatskoj i Europskoj uniji, te smatram da se ne trebaju razdvajati stručne i sveučilišne diplome zato što se studiranjem steče isti broj ECTS-a, jedino što se razlikuje što se postiže drugačija vrsta znanja i vještina, ali se time ne smije degradirat diploma sa stručnih studija. S poštovanjem, Ivan Majdandžić Prihvaćen Prihvaća se.
170 Ines Fabrični   Poštovani, završila sam Specijalistički diplomski stručni studij, specijalizacija graditeljstvo na TVZ-u. Alternativni prijedlog članka 8. smatram neprihvatljivim iz razloga što sam završetkom studija stekla 300 ECTS bodova kao i kolege koji su završili sveučilišni studij. Školovanje na oba studija traje jednak broj godina 3+2. Alternativni prijedlog razdvaja stručne i sveučilišne studije, te stručne studije spušta na razinu 6 u EKO-u, odnosno razinu 1. u QF-EHEA. što je neprihvatljivo i diskriminirajuće. Po čemu je mag. ing. aedif iznad struč. spec. ing. aedif? Sto će biti s mojom stečenom kvalifikacijom? Što će biti s ovlaštenjima u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva? Hoće li mi biti ukinuto? Kakav će biti moj položaj na tržištu rada? Hoću li dobiti otkaz jer više neću biti kvalificirana za posao koji sam obavljala?! Tko ima pravo obezvrijediti moj trud i odakle mu to pravo? S poštovanjem Ines Fabrični Prihvaćen Prihvaća se.
171 Dino Harš   Poštovani, Student sam preddiplomskog stručnog studija na Zdravstvenom Veleučilištu i protivim se alternativnom prijedlogu koji bi diskriminirao 1/3 studenata u Hrvatskoj. Također, kada bi alternativni prijedlog zaista bio prihvaćen bili bi jedina zemlja u Europi koja snižava razinu obrazovanje stručnim studijima. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
172 Bruno Gale   Poštovani, prođe li ovaj prijedlog o izmjenama i dopunama zakona smanjit će se konkurentnost na hrvatskom trzistu i smatram da to nije nikome u cilju, a pogotovo ne poslodavcima koji će time dobiti suženi izbor radnika. S poštovanjem, Bruno Gale Prihvaćen Prihvaća se.
173 Lucijana Šimunović   Poštovani, Studentica sam 2. godine preddiplomskog studija Arhitektonskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu te se protivim alternativnom prijedlogu. Smatram da je sam prijedlog diskriminirajući prema studentima stručnih studija, posebice zato što se određeni broj stručnih studija izvodi na sveučilištima, a ne isključivo na veleučilištima. Dalje, smatram da je temeljna razlika između sveučilišnih i stručnih studija u samom programu, a ne u kvaliteti samih programa. Također, smatram da će to imati velike posljedice na samu mogućnost zapošljavanja studenata nakon stručnih studija i općenito na njihovu vrijednost na tržištu rada. Nadam se da će te uvidjeti koliko takav prijedlog zakona može naštetiti velikom broju pojedinaca, ali i samom sustavu obrazovanja. Lijep pozdrav, Lucijana Šimunović Prihvaćen Prihvaća se.
174 Matea Obradović   Poštovani, studentica sam 3. godine na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije "Dag Hammarskjold" i ovo ljeto ću dobiti svoju prvostupničku diplomu. Inicijativu alternativnog prijedloga da se različito vrednuju diplome stručnih i sveučilišnih studija smatram diskriminirajućom, nelegitimnom i neprihvatljivom. Razlika između stručnih i sveučilišnih studija očituje se u različitim ishodima učenja, a ne u razini kvalitete kako se to, usudila bih se reći, nepravedno prikazuje! Upisala sam stručni studij jer mi je jedino takva vrsta studija mogla ponuditi znanje u područjima koja su me zanimala u trenutku upisivanja na fakultet. I danas ne žalim. Na Visokoj školi čiji sam student imam priliku slušati predavanja vrhunskih stručnjaka s područja međunarodnog javnog prava, povijesti, međunarodnih odnosa itd. Zbog čega bi diploma mojih kolega i mene sa stručnog studija sutradan bila manje vrijedna od nečije sa sveučilišnog studija? Svi smo se jednako mučili da bismo došli do tih diploma. Što se zaposlenja tiče, za svako radno mjesto postoje natječaji koji propisuju koji su uvjeti dobivanja zaposlenja. Zbog čega se onda kolege sa sveučilišnih studija osjećaju ugroženima? Tko se trudio tokom studiranja, taj će biti zaposlen! Rade se podjele među studentima koji su prava snaga ove jadne države. Iskreno se nadam odbijanju alternativnog prijedloga kvalifikacijskog okvira. S poštovanjem, Matea Obradović Prihvaćen Prihvaća se.
175 Renato Rajzer   Poštovani Prije dva dana dao sam svoj komentar na ovom e-savjetovanju i to kao ovlašteni inženjer građevinarstva koji je završio stručni specijalistički diplomski studij graditeljstva na TVZ-u, a želio bih dati još jedan komentar i to kao inženjer koji je završio i sveučilišni diplomski studij i to Geotehnički studij u Varaždinu. U svom životu sam do današnjih dana i starosne dobi od 45 godina ukupno položio, zajedno sa višom građevinskom školom, 66 ispita. Dobar dio tih ispita sam položio uz rad i danas imam i preko 20 godina radnog staža u struci na poslovima ispitivanja i kontrole kvalitete i nadzora u građevinarstvu. Snažno odbacujem alternativni prijedlog nacrta zakona o HKO jer ga smatram diskriminirajućim te suprotnim odluci Ustavnog suda RH koji izričito navodi da su i sveučilišni i stručni studij za društvenu zajednicu jednako vrijedni i potrebni. Iz svog primjera mogu potvrditi da mi je svaki od tih studija koji sam završio jednako važan i jednako mi je dao potrebna znanja za moj profesionalni život i važno je napomenuti da ti nikakva diploma neće pomoći ako nisi kvalitetna osoba te vrijedan i discipliniran stručnjak koji će težiti učenju cijeli život i svoje znanje u poslu pokušati prenijeti na mlađe kolege. Na jednom i na drugom studiju sam ostvario istih 300 ECTS bodova i nisam osjetio da mi je bilo negdje lakše i dio sebe koji je završio sveučilišni diplomski studij ne smatram superiornijim od onog dijela mene koji je završio specijalistički diplomski stručni studij. Moja poruka odgovornima u RH koji donose propise je da prepoznaju ovaj trenutak kao prijelomni. Nemojte dijeliti studente na one više i niže klase, poštujte već donesene zakone usklađene s EU propisima, poštujte različitosti, promovirajte i potičite cjeloživotno obrazovanje, pružite našoj djeci mogućnost da studiraju one programe koji ih zanimaju i da zaista postanemo zemlja znanja. Posljedica toga će biti ostvarena barem pretpostavka da će nam naši mladi ostati živjeti, studirati i raditi u našoj domovini. Srdačan pozdrav Renato Rajzer, bacc.ing.aedif., struč.spec.ing.aedif. i mag.ing.geoing. Prihvaćen Prihvaća se.
176 Maja Marija Želimorski   Poštovani, Alternativni prijedlog članka Nacrta Prijedloga izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru smatram izuzetno neprihvatljivim i diskriminirajućim. Mišljenja sam da je svaka diploma zaslužena isključivo trudom i radom pojedinca, neovisno o tome da li je edukacija za stjecanje iste provođena na stručnom ili sveučilišnom studijskom programu. Vaš pokušaj obezvrjeđivanja diploma stečenih na stručnim studijima apsolutno nije prihvatljiv. Lijep pozdrav, Maja Marija Želimorski, bacc.physioth. Prihvaćen Prihvaća se.
177 Bojan Gradišek   Poštovani, Smatram da je neprihvatljiv i nepotreban alternativni prijedlog članka Nacrta Prijedloga izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru jer dovodi velik broj studenata stručnih studija u stanje nesigurnosti i nezadovoljstva ugrožavajući status i budućnost istih diljem Republike Hrvatske. Za svakog studenta važna je jednakost diplome u svim zemljama EU. Alternativni prijedlog ugrožava to pravo u državama članicama EU te se dovodi u pitanje pravo mobilnosti, jednakosti te zapošljavanja studenata. Lijep pozdrav, Bojan Gradišek Prihvaćen Prihvaća se.
178 Mateja Jančin   Poštovani, studentica sam 4. godine specijalističkog dipl. stručnog studija javne uprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nikako se ne slažem sa alternativnim prijedlogom jer, kao što je već rečeno, diskriminira studente stručnih studija i što je najgore želi retroaktivno izmijeniti zakon te izmijeniti već stečene diplome. Alternativnim prijedlogom bi nam se smanjili ECTS bodovi te umjesto 300 imali bi manje, što povlači za sobom restrukturiranje cijelog programa stručnih studija i dodjelu manjeg broja ECTS bodova pojedinim kolegijima. Drugim riječima, napravila bi se ogromna zbrka. Isto tako pitam se kako je moguće da se zaboravlja da osim veleučilišta i visokih škola postoje i stručni studiji koji se izvode na sveučilištima? Na našim diplomama piše Sveučilište, predaju nam isti profesori sveučilišta, a i materija i literatura, kao i pristup prema nama studentima stručnih studija vrlo je sličan. Kako je moguće da naših 300 ECTS bodova ne vrijede jednako kao i bodovi studenata sveučilišnih studija? Ono što je najgore što u cijeloj EU su stručni i sveučilišni studiji stavljeni na jednaku razinu ali sada se eto kod nas želi to ignorirati i „otkrivati toplu vodu“. Zašto jedna RH kao članica EU nije dovoljno sposobna da usvoji principe koji u EU su dobro poznati. Na mojem sam studiju javne uprave u ove 4 god toliko puta učila principe Europske unije, slušala profesore i znanstvenike kako se trebamo približiti EU, kako nam je to cilj, kako trebamo slijediti njihov primjer. I sada kada to treba učiniti donese se ovakav sramotan prijedlog. Zašto smo onda i ulazili kao član u EU kada mi znamo bolje i kada njihove demokratske i napredne stavove i rješenja ne uvažavamo? Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva. Lijep pozdrav, Mateja Jančin, bacc. admin. publ. Prihvaćen Prihvaća se.
179 Kristina Kobelja   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji je upućen od strane Ministarstva za obrazovanje i znanost. Akademske titule studenata sveučilišnih i stručnih studijskih programa, trebaju ostati na istim razinama i usklađene s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Prihvaćen Prihvaća se.
180 Blaženka Balent   Poštovani, u potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu zakona, jer ne postoji nikakva osnova da se stručni studij stavlja na nižu razinu od sveučilišnog studija, pošto jedan i drugi traju isti broj godina i nakon završetka stječu isti broj ECTS bodova. S poštovanjem, Blaženka Balent, stuč. spec. ing. aedif. Prihvaćen Prihvaća se.
181 Lucia Ljevar   Poštovani, Studentica sam Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu i ne slažem se s alternativnim prijedlogom zakona. Smatram da se njime omalovažava znanje i rad kako i studenata tako i profesora veleučilišta i visokih škola. Ovakvi postupci natjerati će novi val studenata da ode iz ove zemlje upravo zbog degradacije istih kao znak revolta i razočaranja. Lijep pozdrav, Lucia Ljevar Prihvaćen Prihvaća se.
182 Anamaria Dujlović   Poštovani, studentica sam Očne optike na Veleučilištu Velika Gorica, i apsolutno ne podržavam alternativni prijedlog članka 8. Prvenstveno ga smatram diskriminirajućim i nepromišljenim, jer kao što je navedeno, i sveučilišni i stručni studijski program donose 300 ETCS bodova, a ono što ih razlikuje jest sadržaj, a ne razina. Uistinu ne razumijem osobe koje to iniciraju i kako bilo kome u interesu može biti demotivacija mladih ljudi, stvaranje (negativnih) razlika na mjestima na kojima ih ne treba biti, te na kraju (in)direktno poticanje na odlazak iz ove države (koju isti ti i postupno pretvaraju u neiskorišteni potencijal). Postoji toliko stvari i problema na koje bi se ista ta energija mogla uložiti, a koje bi u realizaciji završile kao pozitivna promjena. Nadam se da će oni koji mogu utjecati na ovu izmjenu vidjeti na vrijeme kako to nije odgovarajuće rješenje. Lijep pozdrav, Dujlović Anamaria Prihvaćen Prihvaća se.
183 Eugen Oreč   Poštovani, student sam preddiplomskog stručnog studija fizioterapije pri Zdravstvenom veleučilištu i za početak volio bih odgovor na nekoliko pitanja. Tko je zaslužan za sadržaj alternativnog prijedloga i čime je bio povođen napisati takvo diskriminirajuće štivo za akademsku zajednicu RH. Je li time želio uvrijediti inteligenciju građana ove zemlje koji bi se prisvojili takvom prijedlogu zbog titula ispred i iza imena kreatora, a da predhodno o njemu kritički ne razmisle? Jasno ću reći kako ne podržavam, ne odobravam i ne vidim objašnjenje alternativnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o HKO. Jedino ispravno stupnjevanje i vertikala studija prema ovom Zakonu jest smještanje diplomskih studija na 7 razinu unutar iste podrazine ili takoreći segmentacije, u ovom slučaju 7.1. Želio bih napomenuti kako sam imao prilike istražiti sustave visokog obrazovanja ostalih članica EU i zamislite čudo, sve zemlje članice, a pogotovo one najrazvijenije njeguju binarnost visokog obrazovanja ne stvarajući nikakvu razliku između stručnih i sveučilišnih studija. Napominjem kako je emigracija iz tih zemalja iznimno niska i njihovo je gospodarstvo za zavidjeti počevši od samog uređenja pa sve do rezultata. Za kraj, kako ne bi bilo zabune, napominjem da podržavam izvorni prijedlog Zakona s nadanjem kako u ovoj zemlji ipak ima budućnosti za mlade, obrazovane, radno sposobne građane. Lijep pozdrav, Eugen Oreč Prihvaćen Prihvaća se.
184 Anica Dojmi   Smatram da je moguće dualni model obrazovanja razvijati jedino ako postoji jednakost razina između ove dvije vrste studija jer će u protivnom jedna vertikala zaostajati i polako ali sigurno odumirati. Ono što nije prihvatljivo je to da alternativni prijedlog donosi jedan novi model obrazovanja koji EU kao dio Bolonjskog procesa ne poznaje a to je razdvajanje razina na stručnim i sveučilišnim studijima a u korist sveučilišnih studija. Taj model zemlje EU ne poznaju i prihvaćanjem alternativnog modela sigurno bi bili zemlja presedan u Europi i pitanje je kako bi druge zemlje gledale na takav sustav a moguće je da bi bili nekako i sankcionirani. Alternativnim prijedlogom se dovodi u pitanje mogućnost studentske razmjene između zemalja sudionica Bolonjskog procesa i bojim se da bi time Hrvatska znatno zaostajala za drugim zemljama. Pitanje je zapošljivosti mladih stručnjaka sa stručnim diplomama koji poslodavcima zbog niže razine neće biti atraktivni. Podržavam glavni prijedlog Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta kojim se na istoj razini ostavljaju i sveučilišni i stručni diplomski studiji,zato što je to jedino pravedno, ispravno i u skladu sa Europom. Prihvaćen Prihvaća se.
185 Katarina Jager   Poštovani, Smatram da Ustavni sud uopće nije trebao odlučivati o politikama visokog obrazovanja. Ustavni sud je u svojoj odluci U-I-351/2016 od 20. travnja 2016. izostavio bilo kakvu komparativnu analizu uvriježene međunarodne prakse u klasifikaciji obrazovanja, koja bi mogla pomoći u razumijevanju teme i pronalaženju zadovoljavajućeg rješenja. Primjerice, Ustavni sud nije uzeo u obzir međunarodno priznatu klasifikaciju International Standard Classification of Education ISCED 2011, koja predstavlja globalni standard u klasifikaciji obrazovanja koji je donio UNESCO. Tako primjerice ISCED razina 7 u sebi uključuje sveučilišne i stručne diplomske studijske programe, gotovo identično kao i naš HKO (kojeg se pokušava srušiti). Isto tako, zanimljivo je kako UNESCO ne uviđa probleme koje navodi Ustavni sud, ni u stavljanju na istu razinu (ISCED 7 razina) sveučilišne i stručne diplomske studije, kao ni u uvjetima njihovog pristupanja najvišoj doktorskoj razini (ISCED 8 razina). Stoga ne vidim valjani razlog zašto bi se stručne studije degradiralo. Ovom prilikom htjela bih skrenuti pažnju na problem Specijalističkih dipl. Stručnih studijia koji su pod Sveučilištem u Zagrebu. Konkretno, završila sam Specijalistički diplomski stručni studij javne uprave pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nastavu izvode isti profesori, program je zahtjevan i vrlo sličan, isti su kriteriji prilikom ocjenjivanja, po završetku oba studijska programa stječe se 300 ECTS bodova. U konačnici, jedina razlika je u zvanjima koje se stječu završetkom studija i u tome što nismo promovirani kao vrsta studija. Nadalje, mi nemamo nikakvu praksu tijekom studiranja što je i temeljna odrednica prema kojoj se svrstavaju Sveučilišni i Stručni studijski programi. U svim razvijenim zemljama EU postoje Sveučilišni Fakulteti za javnu upravu pa čak i u Sarajevu, a titula koja se stječe završetkom studija je: MAGISTAR JAVNE UPRAVE. Nedopustiva je i sramotna degradacija svih studenata stručnih studija koja se želi progurati alternativnim prijedlogom pod krinkom "narušavanja autonomije Sveučilišta" Žalosno je da se Sveučilište protiv konkurencije bori na ovakav podmukli način te da je ovakvo što moguće u jednoj državi članici EU. Stoga se protivim usvajanju apsurdnog alternativnog prijedloga jer bi njegovim usvajanjem došlo do diskriminacije po osnovi obrazovanja što bi za sobom povuklo nepopravljivu štetu a i moguće kolektivne tužbe pred ESLJP. Nadam se da ćete donijeti pravilnu odluku o ovom važnom pitanju koja će biti na korist javnog interesa. Usvajanjem alternativnog prijedloga nećete unaprijediti visoko obrazovanje, već ga samo unazaditi. LP Katarina Jager Prihvaćen Prihvaća se.
186 DENIS ŠOKAC   Poštovani, ovim putem bi htio podržati izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a predloženi alternativni prijedlog zakona oštro osuditi. Europa kojoj toliko težimo i njen obrazovni sustav ne radi razlike između svojih studenata te ne radi svjesno diskriminaciju prema njima, držeći ih jednakovrijedne za buduća zanimanja i područja u kojima će dati svoj maksimum i doprinos. Molim vas da još jednom razmotrite naš apel te da nas ne tjerate da nas cijene u drugim državama. Srdačno, Denis Šokac, struč. spec. ing. traff. Prihvaćen Prihvaća se.
187 Ivan Kukuljan   Poštovani, Student sam 3. Godine stručnog studija cestovnog prometa na Veleučilištu u Rijeci. Smatram da je alternativni prijedlog članka Nacrta Prijedloga izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru diskriminirajuć za trećinu hrvatskih studenata jer nas dovodi do velike bojazni za budućnost. Stručni studij za razliku od sveučilišnog koji se zasniva na obrazovanju studenata za istraživanje i znanstvene aspekte struke, se zasniva na praktičnom provođenju i struke što se ne bi trebalo diskriminirati. S poštovanjem Ivan Kukuljan Prihvaćen Prihvaća se.
188 Tomislav Fabrični   Poštovani, alternativni prijedlog članka 8. smatram neprihvatljivim i diskriminirajućim spram diplomanata stručnih i specijalističkih studija. Ovakav prijedlog stavlja polaznike navedenih studijskih programa u nepovoljan položaj po više osnova: 1. Bolonjskim procesom razina kvalifikacije vezuje se uz ukupno opterećenje studija izraženo ETCS bodovima. Slijedom navedenog 300 ETCS bodova je razina propisana za specijalističke studije kao i sveučilišne studije stoga bilo kakvo razlikovanje unutar HKO nema osnove. 2. Alternativni prijedlog svrstava specijalističke studije na razinu 6 EQF, odnosno razinu 1. QF-EHEA , što odgovara razini 180 ETCS bodova 3. usvoji li se predložena alternativa krajnja posljedica biti će gubitak (degradacija) na tržištu rada nosilaca diploma specijalističkih studija te do gubitka stečenih prava iz radnog odnosa, kao posljedica niže razine vrednovanja kvalifikacije 4. također smatram da alternativni prijedlog članka 8. nije prihvatljiv jer predstavlja kršenje ljudskih prava i Ustava RH, te nekolicina međunarodnih propisa kojima je Republika Hrvatska pristupila, posebice Konvencije o ljudskim pravima Vijeća Europe i Povelje o ljudskim pravima Prihvaćen Prihvaća se.
189 Josip Barišić   Poštovani, Student sam stručnog studija Vinarstva na Veleučilištu u Rijeci te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a s alternativnim prijedlogom zakona uopće se ne slažem. Smatram da je alternativni prijedlog zakona veoma diskriminirajući te da se ovim prijedlogom studente Veleučilišta i Visokih škola SVJESNO tjera izvan države govoreći im da su manje vrijedni nego ostali koji su završili na sveučilištima. S poštovanjem Josip Barišić Prihvaćen Prihvaća se.
190 Ana Hršak   Poštovani, Kao studentica stručnog preddiplomskog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu izražavam svoje nezadovoljno alternativnim prijedlogom koji je u potpunosti neprihvatljiv i diskriminirajući te u potpunosti podržavam prijedlog MZOS-a. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
191 Ivana Trošić   Poštovani, kao studentica veleučilišta ne odobravam alternativni prijedlog te smatram da je besmislen, a također ne vidim razlog zašto bi se nama, studentima veleučilišta, uskratila titula magistra. Cijelu priču vidim kao totalni apsurd, pošto smo kao studenti veleučilišta ili sveučilišta jednako (ne)spremni za budućnost. Cilj obrazovanja je steći znanje, a ono možemo i ne moramo imati bili mi magistri, specijalisti ili doktori. Lijep pozdrav Ivana Trošić Prihvaćen Prihvaća se.
192 Martina Klinžić   Poštovani, studentica sam druge godine stručnog studija Ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu . Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativni prijedlog diskriminira studente stručnih studija u RH . I smatram da nema potrebe za stvaranjem razlika između studenata Lijepi pozdrav Martina Klinžić Prihvaćen Prihvaća se.
193 Mirna Jagodanović   Alternativni prijedlog smatram diskriminirajućim prema svim studentima stručnih studija te mu se kao takvom protivim. Umjesto da radite na poboljšanju kvalitete svih studija, samo izmišljate nove načine kako da nam još više zakomplicirate život koristeći obrazovni sustav, a posljedično i poslovnu budućnost. Završila sam specijalistički diplomski stručni studij na Veleučilištu u Karlovcu. Ne smatram da je moje obrazovanje išta bolje ili lošije od srodnih sveučilišnih programa. Krajnji ishod obrazovanja i tako ponajviše ovisi o samom studentu, jer dobrih, pa i loših profesora ima i na veleučilištima i na sveučilištima. Ukoliko smatrate da smo mi s veleučilišta manje sposobni ili manje pametni, uvedite u cjelokupni sustav obrazovanja vrednovanje profesora- nemojte vi, među kojima su mnogi diplome i nezasluženo dobili (da se ne izrazim drugačije, ružnije) odlučivati o cjelokupnoj vrijednosti studija i pojedinog studenta- jer neki s veleučilišta su možda radili mnogo više i imali bolja predavanja, bolje rasprave i više primjene znanja(stavka koja se od nas nakon studija i očekuje) od nekih na sveučilišnim studijima. Ako nešto želite promijeniti, uskladite nazive tek toliko da nas i u Europi prepoznaju.. Tako će vam se ti "manje vrijedni" veleučilišni studenti lakše maknuti s očiju i ostaviti vas same sa svojim besmislom. Mi bez vas možemo. A vi bez nas... da, ali do kad? Lijepi pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
194 Dominik Andrašević   Poštovani, Student sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija sanitarnog inženjertsva na Zdravstveno veleučilištu u Zagrebu te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok alternativni prijedlog smatram potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim za sve studente stručnih studija. Ne vidim razlog zbog kojeg bi mojih ostvarenih 300ECTS bodova nakon završenog specijalističkog studija vrijedili manje od 300ECTS bodova stečenih na nekom od sveučilišta u RH .Degradiranjem naših diploma, degradirali ste i naše znanje. Alternativnim prijedlogom narušavate rad i trud mojih kolega sa stručnih studija te ih motivirate za odlaskom u inozemstvo gdje postoji ravnopravan odnos između već navedena dva studija. S poštovanjem, Dominik Andrašević Prihvaćen Prihvaća se.
195 Marko Jandrijević   Poštovani, Kao student preddiplomskog stručnog studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu slažem se s izvornim nacrtom prijedloga, dok se s alternativnim ne slažem i smatram ga potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim. Smatram da kvaliteta i težina studija ne ovise o tome je li to stručni ili sveučilišni studij nego o mnogim drugim stvarima i stoga je potpuno besmisleno i nepravedno raditi razliku na temelju toga. Broj ostvarenih ECTS bodova koji je jednak završetkom stručnih i sveučilišnih studija također nam pokazuje da ne postoji razlika i stoga bi studenti po završetku studija trebali biti u ravnopravnom položaju. S poštovanjem, Marko Jandrijević Prihvaćen Prihvaća se.
196 Matija Orešković   Poštovani, Student sam stručnog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a s alternativnim prijedlogom zakona uopće se ne slažem. Smatram da je alternativni prijedlog zakona veoma diskriminirajući te da se studente stručnog studija na taj način obescjenjuje. Stvarno je sramotno i žalosno da se ovako nešto uopće predlaže i pokušava uvesti, odnosno izmijeniti. Ako je ovo neki način pokušaja zadržavanja mladih u Hrvatskoj, teško da će biti uspješan. Štoviše, vjerujem kako će se još više mladih iseliti iz RH ukoliko se zakon provede. S poštovanjem, Matija Orešković Prihvaćen Prihvaća se.
197 Ante Slavić   Poštovani, Student sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija sanitarnog inženjertsva na Zdravstveno veleučilištu u Zagrebu te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok alternativni prijedlog smatram potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim za sve studente stručnih studija. Ne vidim razlog zbog kojeg bi mojih ostvarenih 300ECTS bodova nakon završenog specijalističkog studija vrijedili manje od 300ECTS bodova stečenih na nekom od sveučilišta u RH .Degradiranjem naših diploma, degradirali ste i naše znanje. Alternativnim prijedlogom narušavate rad i trud mojih kolega sa stručnih studija te ih motivirate za odlaskom u inozemstvo gdje postoji ravnopravan odnos između već navedena dva studija. S poštovanjem, Ante Slavić Prihvaćen Prihvaća se.
198 Lucia Margarin   Poštovani, Studentica sam druge godine stručnog prediplomskog studija i smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Alternativni prijedlog smatram diskriminirajućim i sramotnim prema svim studentima stručnih studija kojima se na taj način degradira rad, trud i učenje. S alternativnim prijedlogom se vrijeđaju i stavljaju u nepovoljan položaj svi bivši, sadašnji i budući studenti stručnih studija. Također, u svemu tome me zabrinjavaju čelnici visokih učilišta koji sasvim jasno podržavaju upravo sporni alternativni prijedlog u ovoj javnoj raspravi unificiranim odgovorima prateći nečiju šprancu i pridajući ovom cijelom pitanju minimalni interes ili još gore konformirajući se s htjenjima ljudi koji ih upravljaju ili zastrašuju. Lijep pozdrav, Lucia Margarin Prihvaćen Prihvaća se.
199 Mateo Galošić   Poštovani, Koliko sam razumio (a nisam pravnik), novi zakon bi diskriminirao veliki broj studenata koji su upisali stručne studije. Među njima se nalazim i ja. Studiram na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold, te smatram da ako svi studiramo po Bolonji onda nas mora pripadati ista diploma. ECTS bodovi na stručnim studijima vrijede isto kao i na sveučilišnim studijima, ili možda postoji neko drugo bodovanje za koje ja još nisam čuo. Ne možemo samo prihvatiti zakone EU-koji nekolicini odgovara. Mislim da nama mladima i bez ove promjene zakona ne predstoji lijepa budućnost, ali nema problema učinite je još težom. Umjesto da više kao država ulažemo u edukaciju mladih Vi ćete i one, koji pokušavaju svoj život osmisliti, već u startu uništiti. Veliki broj mladih odlazi iz države tražeći sebi neki smisao u životu, a sa ovom promjenom zakona još će ih više otići. Htio bih samo podsjetiti da sutra neće biti radno sposobnih mladih ljudi koji će plaćati Vaše mirovine. Prije nego donesete ovaj zakon razmislite i o svojoj djeci, jer papir podnosi svašta, a život je ipak nešto sasvim drugo što bi Vi trebali bolje znati nego ja. S poštovanjem Prihvaćen Prihvaća se.
200 Vlatka Tokić   Poštovani, Studentica sam druge godine stručnog prediplomskog studija i smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Alternativni prijedlog smatram diskriminirajućim prema svim studentima stručnih studija kojima se na taj način degradira rad i trud. S alternativnim prijedlogom se vrijeđaju i stavljaju u nepovoljan položaj svi bivši, sadašnji i budući studenti na stručnim studijima. Također u svemu tome me zabrinjavaju čelnici visokih učilišta koji sasvim jasno podržavaju upravo sporni alternativni prijedlog u ovoj javnoj raspravi unificiranim odgovorima prateći nečiju šprancu i pridajući ovom cijelom pitanju minimalni interes ili još gore konformirajući se s htjenjima ljudi koji ih upravljaju ili zastrašuju. Lijep pozdrav, Vlatka Tokić Prihvaćen Prihvaća se.
201 Ella Cink   Poštovani, Studenticam sam Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold i slažem se s izvornim prijedlogom nacrta kvalifikacijskog okvira. Međutim, smatram da je alternativni prijedlog sramotan i neprihvatljiv! On izravno diskriminira 55 000 studenata koji čine 1/3 svih studenata RH. Razlika stručnih i sveučilišnih studija se očituje u različitim ishodima učenja, a ne u razini kvalitete kako se to nepravedno prikazuje. Treba naglasiti da se to u potpunosti razlikuje od stečevine Europske Unije kojoj, vjerujem, svi težimo. Stoga taj alternativni prijedlog nema nikakve legitimne temelje i nadam se njegovom odbijanju. S poštovanjem, Ella Cink Prihvaćen Prihvaća se.
202 Emilijo Kauzlarić   Poštovani, student sam treće godine stručnog studija prometa, smjer cestovni promet na Veleučilištu u Rijeci. Samo razmatranje ovakvog prijedloga je bez smisla i diskriminirajuće. Već sada su studenti koji studiraju na stručnim prediplomskim studijima i stručnim specijalističkim studijima zakinuti jer samo tržište rada ne razumije titule koje dobivaju ti studenti završetkom školovanja. Poslodavci već sada ne razumiju kada im dolaze studenti sa titulama sa stručnih studija, što te titule znače. Nadalje ići na ruku određenom dijelu ljudi u Republici Hrvatskoj je krajnje nerazumno te samim time bezobrazno. Zapitajmo se zašto mladi ljudi odlaze iz domovine i zašto strani poslodavci prije zaposle studente sa stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Poštovani kolege studenti ,profesori i svi ostali koji smatraju ovakav prijedlog besmislenim i diskriminirajućim sada se moramo izboriti za naša prava i za ono što nam pripada. S poštovanjem, Emilijo Kauzlarić Prihvaćen Prihvaća se.
203 Andrija Perišić   Poštovani, ukoliko se prihvati prijedlog izmjene odnosno ukoliko jedna ovakva diskriminatorna odluka zaživi, morate znati kako će dotična samo potaknuti na još veći egzodus mladih ljudi iz naše zemlje kojima je zaista dosta gledati da se svakih nekoliko godina prilagođavaju i mijenjaju propisi koji se tiču njihovih diploma. Mnogi smatraju kako je apsurdno na ovakav način "kažnjavati" studente stručnih studija. Umjesto da se honorira činjenica kako se takvi studenti puno lakše po završetku studija uključuju na tržište rada, jedan ovakav kvalifikacijski okvir odnosno prijedlog njegove izmjene bi izravno išao na štetu ne samo studentima, već i poslodavcima. U mnogim zemljama svijeta se uvažava činjenica da nije dovoljno samo teoretizirati o primjeni naučenog, već naučeno doista moći primijeniti pri čemu su upravo stručni studiji odličan vid pripreme za tržište rada i budućeg poslodavca, ponajprije zbog omjera praktične odnosno vježbovne nastave i predavanja. Pri tome, predavanja mnogima nisu ništa lakša ili jednostavnija od onih na sveučilišnom studiju, a 300 ECTS bodova koje na kraju studija studenti zavrijede zasigurno nije nikome dano na poklon. Dakle, umjesto da se pruži poticaj studentima stručnih studija, ide se na reduciranje njihovih prava što predstavlja jednu izrazito apsurdnu situaciju u zemlji u kojoj je ogroman broj mladih nezaposlen te smatra da država ne čini dovoljno za njih. Nadam se da će zakonodavac to imati na umu kada će odlučivati o ovom prijedlogu. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
204 Nenad Antolović   Smatram kako sveučilišni diplomski studiji, kao i specijalistički diplomski stručni studiji moraju ostati na istoj razini (razina 7.1) s obzirom da se navedeni studiji razlikuju isključivo po vrstama ishoda učenja, dok razina obrazovanja (uključujući i broj ECTS bodova) ostaju isti. Svaki drugi prijedlog diskriminira studente stručnih studija, što je u neskladu i s odlukom Ustavnog Suda Republike Hrvatske ali i Europske obrazovne regulative, te bi rezultirao brojnim negativnim posljedicama za studente, zapšljivost, mobilnost studenata, ali i za samu kvalitetu hrvatskog visokog obrazovanja Nenad Antolović, Visoka poslovna škola PAR Prihvaćen Prihvaća se.
205 Luka Himelreich   Poštovani, slažem se s prijedlogom Ministarstva da stručni diplomski studij ostane na razini 7.1. zajedno sa sveučilišnim diplomskim i da na razini 7.2. budu poslijediplomski sveučilišni studiji. Cilj je uređeno društvo gdje jedino tržište rada adekvatno procjenjuje stečena znanja i vještine za obavljanje različitih djelatnosti, a ne nazivi u zakonu koji sudjeluju u početnim nejednakostima, to jest diskriminaciji. Prihvaćen Prihvaća se.
206 Rok König-Antolić   Postovani, student sam apsolventske godine Strucnog specijalistickog studija na Tehnickom veleucilistu u Zagrebu i trenutno sam na izradi prakticnog diplomskog rada u njemackoj tvrtki Daimler AG. Prethodno tome sam odradio sestomjesecnu Erasmus praksu kod iste tvrtke te praksu kod tvrtke BMW AG. Zbog navedenih cinjenica i mog zivota u inozemstvu mogu reci da sam vrlo dobro upoznat sa njemackim (europskim) obrazovnim sustavom, njihovim sustavom vrednovanja diploma, akademskih titula i ljudi generalno. Alternativnim prijedlogom cete dodatno produbiti jaz u nasem sustavu akademskih vrijednosti, a isti je vec dovoljno iskrivljen, pogresan i pun neopravdanih predrasuda. Ovim prijedlogom Republika Hrvatska ne samo da nece otici korak naprijed, sto bi bila regulacija akademskih titula po europskim okvirima, vec ce otici korak unatrag i dodatno nas udaljiti od europskih standarda. Sve to na inicijativu nekih poznatih hrvatskih sveucilista, koja u cijeloj prici imaju vrlo upitne motive. Kolege iz Mercedesa ne mogu vjerovati da u Republici Hrvatskoj uopce moze doci do prijedloga takve vrste, a jos manje da bi isti mogle gurati neke institucije sa takvom dugogodisnjom tradicijom poput nekih od nasih najvecih sveucilista. Apeliram i molim Vas da prekinete ovu farsu i okrenete se regulaciji akademskih titula po europskim okvirima i daljnjem uskladivanju naseg sustava sa europskim. Lijep pozdrav iz Ulma, Rok König-Antolic PS: Postovani rektori i dekani nekad respektabilnih sveucilista i fakulteta, moji veleucilisni kolege i ja necemo pred nikim pognuti glavu i ovo Vam nece proci Prihvaćen Prihvaća se.
207 Renato Gastović   Poštovani, završio sam specijalistički specijalistički diplomski stručni studij 2013 godine na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. 2005 godine sam zavšio preddiplomskom stručnom studiju elektrotehnike na istom učilištu. 2011 godine sam položio stručni ispit na Ministarstvu graditeljstva za ovlaštenog inženjera elektrotehnike, te sam od tog trenutka i član Hrvatske komore inženjera elektrotehnike. 10 godina radim u struci kao projektant suradnik na projektiranju projekata niskonaponskih i srednjenaponskih postrojenja, a zadnjih godinu dana i kao samostalni ovlašteni projektant uz bok sveučilišnim diplomiranim inženjerima elektrotehnike. Protivim se alternativnom prijedlogu, te podržavam prijedlog iz članka 7.1 na temelju svog iskustva i uvida u stvarno stanje u praksi. Naime radeći uz bok sveučilišnim diplomiranim inženjerima elektrotehnike nisam uvidio njihovu prednost nad stručnim specijalističkim inženjerima elektrotehnike, te sam stvarno iznenađen novi neralnim alternativnim prijedlogom i diskriminirajućim novi altenativnim položajem stručnih studija . Ukoliko se stvarno dogodi da se donese novi Zakon na temelju alternativnog prijedloga, volio bi da se nama, postojećim i budućim stručnim diplomiranim inženjerima odgovori na sljedeća pitanja koja sa sama nameću: 1. Kako će se regulirati novi položaj stručnih studija u Komorama inženjera, postojećih i budućih, 2. Kako će se regulirati novi položaj stručnih studija u zakonskoj regulativi (Zakon o graditeljstvu, stručni ispit itd.), 3. Koja će biti nova svrha stručnih studija i njihovih studenata, te njihov položaj na tržištu rada, 4. Kako će inženjeri sa završenim stručnim studijem u Hrvatskoj konkurirati na EU tržištu rada, pošto neće bit u ravnopravnom položaju (nećemo imati isti kvalifikacijski okvir), 5. Što će biti sa postojećim diplomama stručnih studija (mijenjanje?), i sa postojećim ovlaštenjima Komora izdanim na temelju postojećeg Zakona, Još jednom izričito se protivim alternativnom rješenju i nadam se opstanku postojećeg kvalifikacijskog okvira. Lijepi pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
208 Tamara Cerovečki   Poštovani, studentica sam stručnog studija fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok se s alternativnim prijedlogom zakona uopće ne slažem. Smatram da je alternativni prijedlog zakona diskriminirajući i postavlja sve nas studente visokih škola i veleučilišta u podređen položaj. Lijepi pozdrav, Tamara Cerovečki Prihvaćen Prihvaća se.
209 Dora Šušković Stipanović   Kao studentica strucnog studija fizioterapije, mislim da bi se nepriznavanjem jednake razine strucnih i sveucilisnih studija, degradiralo, ne samo studente strucnih studija vec i mnoge struke opcenito kao sto su medicinsko sestrinstvo, medicinsko labaratorijska dijagnostika, radna terapija, sanitarno inzenjerstvo, radioloska tehnologija i fizioterapija kao i druge struke za obavljanje kojih se obrazovanje stjece na strucnim studijima. Prihvaćen Prihvaća se.
210 Nikola Šale   Poštovani, Kao student sveučilišnog studija, kao i najvažniji dionici sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj,Rektorski zbor te Hrvatski studentski zbor smatram da je jedini prihvatljiv oblik zakona o HKO-u onaj alternativni u kojem se diplomski sveučilišni i specijalistički stručni studij dijele na razine 7.1. i 7.2. Ne vidim načina kako studiji koji po svom sadržaju, načinu upisa i težini ispita nisu isti mogu biti jednaki pred zakonom.Što se tiče 300 ECTS bodova, sam sustav bodovanja je loše zamišljen i proveden kao cijeli bolonjski proces te ne može biti nikakva osnova za izjednačavanje vrijednosti studija jer veći dio ECTS boda otpada na samostalni rad studenta, pa tako možete napisati da student ima 200 sati samostalnog rada i 10 sata nastave i kolegiju dodijeliti 7 ECTS bodova, a nitko nema kontrolu nad stvarnom težinom kolegija što ostavlja velike mogućnosti za manipulaciju što se pogotovo odnosi na privatne stručne studije koji se masno plaćaju. Ukoliko se odluči drugačije smatram da bi studenti sveučilišnog studija, njihov trud i rad bili diskriminirani te da bi sustav visokog obrazovanja bio narušen i podložan privatizaciji. Lijep pozdrav Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvaća argumente iznesene u prilog prijedlogu alternativnog članka te iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom stručnih specijalističkih diplomskih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. ignorira razlikovanje kvalifikacija prema vrsti te negira mogućnost da različite vrste kvalifikacija budu smještene na istu razinu kvalifikacijskog okvira. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Na kraju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije.
211 Lucija Jureković   Poštovani, studentica sam 1. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija i podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a alternativni prijedlog se smatra potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim za sve studente stručnih studija, te svo naše vrijeme,trud i novac će biti uzaludan. Prihvaćen Prihvaća se.
212 Melani Halusek Sorić   Kao student druge godine specijalističkog diplomskog stručnog studija poslovnog upravljanja na Veleučilištu u Karlovcu, podržavam izvorni prijedlog zakona jer alternativa dovodi studente stručnih studija u nepovoljan i diskriminirajući položaj. U vremenu kada, ne samo Europa, već cijeli svijet, iznimno potiče i cijeni stručnost i stručnu usmjerenost, uistinu mi nije jasno zašto uvijek u Hrvatskoj neke skupine imaju potrebe stvarati razlike koje nigdje drugdje ne postoje. Alternativa je diskriminirajuća i omalovažavajuća za veliki dio populacije. Prihvaćen Prihvaća se.
213 Maša Dizdar   Poštovani, Studentica sam druge godine Medicinsko laboratorijske dijagnostike na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Slažem se s izvornim nacrtom prijedloga i nikako ne podržavam alternativni prijedlog koji izdvaja i omalovažava studente stručnih studija. Svi studenti stručnih studija ulažu veliki trud , vrijeme i novac kao i studenti svečilišnih studija. Smatram da ne bi bilo u redu da poslije završenog obrazovanja studenti stručnih studija budu manje plaćeni i cijenjeni. Lijep pozdrav, Maša Dizdar Prihvaćen Prihvaća se.
214 Gabrijela Mikac   Poštovani, Kao bivša studentica jednog sveučilišta te trenutna iseljenica s prebivalištem u Njemačkoj ne mogu samo zaobići i ne komentirati ovaj nacrt prijedloga zakona. Smatram vrlo diskriminirajuće i ponižavajuće raditi razlike među veleučilištima i sveučilištima. Smatram da ljudi koji završavaju ili su završili stručne studije ne vrijede manje, kao ni njihove diplome. Isto tako, smatram da bi Hrvatski sustav obrazovanja trebao biti jednak Europskom sustavu i da naša država i političari, uz dužno poštovanje, imaju puno važnijih zadaća od ponižavanja vlastitih državljana i namjernog srozavanja njihovog uspjeha. To što nekim studentima nećete priznati diplome koliko one zaista vrijede ne znači da ćete spriječiti mlade ljude da iseljavaju jer "nisu dovoljno školovani" za druge članice EU, zato što su svi ti mladi ljudi svjesni da u drugim, bolje uređenim državama mogu završiti školu i biti u potpunosti priznati samo što, kad su upisivali studije nisu htjeli dići ruke od RH kao što vi sada dižete od njih. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
215 Filip Franjković   Poštovani, Student sam 3.godine stručnog studija prometa na Veleučilištu u Rijeci i oštro se protivim alternativnom prijedlogu zakona jer je diskriminacija prema svim studentima stručnih studija. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
216 Marko Krajinović   Poštovani, student sam stručnog studija Informatike na Veleučilištu u Rijeci, te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok se s alternativnim prijedlogom zakona uopće ne slažem. Smatram da je alternativni prijedlog zakona diskriminirajući i postavlja sve nas studente visokih škola i veleučilišta u podređen položaj. Prihvaćen Prihvaća se.
217 Milan Jukić   Poštovani, slažem se s prijedlogom Ministarstva da stručni diplomski studij ostane na razini 7.1. zajedno sa sveučilišnim diplomskim studijem. Nije jasno na koji se način diskriminacija podudara sa ciljem Republike Hrvatske da bude društvo znanja, te nije jasno tko će biti odgovoran za štetu i posljedice diskriminacije. Prihvaćen Prihvaća se.
218 Nikolina Lesar   Poštovani, studentica sam prve godine stručnog studija fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, ne slažem se sa alternativnim prijedlogom zakona jer je diskriminirajući za sve studente svih stručnih studija. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
219 Iva Supan   Poštovani, student sam stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Iva Supan Prihvaćen Prihvaća se.
220 Ivan Miljančić   Poštovani, studiram na preddiplomskom stručnom studiju te podržavam prijedlog iz članka 7.1 te se ne slažem s alternativnim prijedlogom jer ne smatram da je poštena degradacija stručnog studija u bilo kojem pogledu. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
221 Ivan Burić   Poštovani, Završio sam specijalistički diplomski stručni studij te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok alternativni prijedlog smatram potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim za sve bivše, sadašnje i buduće studente stručnih studija. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
222 Institut za razvoj obrazovanja   STAV INSTITUTA ZA RAZVOJ VISOKOG OBRAZOVANJA (IRO) O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU Institut za razvoj obrazovanja (IRO) najvećim dijelom podržava Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u jer uvodi poboljšanja koja će omogućiti efektivniji daljnji razvoj HKO-a. Posebno podržavamo izmjene koje su bile vođene idejom da se razine HKO-a pridružuju kvalifikacijama, a ne studijima. Također, podržavamo predložene izmjene na 7. razini HKO-a putem kojih se uvode razina 7.1. (na koju se smještaju kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija, kvalifikacije integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kvalifikacije specijalističkih diplomskih stručnih studija) i razina 7.2. (na koju se smještaju kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija). IRO ne podržava alternativni prijedlog na 7. razini HKO-a koji predviđa uvođenje tri podrazine 7.1., 7.2. i 7.3. IRO smatra kako navedeni alternativni prijedlog nije u skladu s dobrom europskom praksom razvoja kvalifikacijskih okvira zato što ovaj alternativni prijedlog razlikovanje razina na kojima su smještene kvalifikacije vezuje primarno uz vrstu studija i institucionalni kontekst u kojemu se kvalifikacije stječu, a ne uz kompleksnost i sadržaj ishoda učenja koji se stječu određenim studijskim programima. U tom smislu, IRO podržava Stav Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala o Nacrtu prijedloga ovog Zakona koji je objavljen na portalu e-Savjetovanja 06.04.2017. u kojem se navodi kako bi prihvaćanjem alternativnog rješenja iz Nacrta „sustav stručnih studija postao neatraktivan i na taj bi se način urušio koncept policentričnog razvoja Republike Hrvatske, dovele bi se u pitanje stečene kvalifikacije i legitimna očekivanja studenata koji su završili ili danas pohađaju stručne studije“. Prihvaćen Prihvaća se.
223 Andreja Bartolac   Poštovani, Iznenađena sam ovim nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o HKO, kojeg smatram duboko diskriminirajućim i potpuno nesukladnim dogovorenim i utvrđenim europskim standardima i praksama. Posebice vezano uz članak 16. zastupam mišljenje da se sve razine cjelovitih kvalifikacija HKO povezuju s identičnim razinama EQF (a ne predloženim alternativnim razinama HKO), kao što je i praksa u drugim zemljama EU. Upravo je prepoznatljivost, unificiranost i ekvivalentnost u priznavanju studentskog opterećenja na svim razinama temelj Europskog kvalifikacijskog okvira (https://ec.europa.eu/ploteus/content/how-does-eqf-work ) dogovorenog na EU razini kao i bolonjskog sustava (tri ciklusa) visokog obrazovanja kojim je namjera postići usporedivost završenih razina obrazovanja u Europi i na taj način OMOGUĆITI (a ne ONEMOGUĆITI) horizontalnu i vertikalnu prohodnost, nastavak studiranja izvan Republike Hrvatske, te u konačnici priznavanje razina kvalifikacije i na taj način omogućavanje prohodnosti i na tržištu rada. Nažalost, ovaj nacrt prijedloga zakona postavlja prepreke u pristupu svim ovim razinama te na taj način ugrožava pravo na jednakost pristupu visokom obrazovanju, odnosno posljedično ograničava šanse za zaposlenje zbog neprepoznavanja (nemogućnosti usporedivosti) završenih razina obrazovanja. Prihvaćen Prihvaća se.
224 Tomislav Mrla   Postovani, Student sam druge godine Medicinsko-laboratorijske dijagnostike Zdravstvenog veleucilista u Zagrebu. Slazem se s izvornim nacrtom prijedloga odnosno protibim se alternativnom prijedlogu znog diskriminacije strucnih studija. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
225 Ivana Jović   Poštovani, student sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve studente svih stručnij studija u RH. Lijep pozdrav Ivana Jović Prihvaćen Prihvaća se.
226 Krešimir Vuk   Poštovani, protivim se dijeljenju 7. razine na 7.1 za stručne specijalističke diplomske studije i 7.2 za sveučilišne diplomske studije. Podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok alternativni prijedlog ne podržavam. Sa završenim specijalističkim stručnim studijem stječe se 300 ECTS bodova kao i nakon završetka diplomskog sveučilišnog studija. Sva daljnja degradiranja i razdvajanja bila bi kršenje stečenih prava studenata. Postavljam pitanje, tko će nadoknaditi moje utrošeno vrijeme, trud i novac koji će biti uzaludni ukoliko se prihvati alternativni prijedlog ? Hvala. Krešimir Vuk, bacc.ing.aedif. Prihvaćen Prihvaća se.
227 Luka Pavković   Poštovani, Student sam 2. godine stručnog studija Telematika - Veleučilište u Rijeci i protivim se sa alternativnom prijedlogu zakona. Donošenjem takvog zakona potiče se studiranje izvan RH, te izravno diskriminira stručne studije. Prihvaćen Prihvaća se.
228 Monika Tivadar   Studentica sam 1.godine studija Menadžmenta turizma i sporta na Veleučilištu u Čakovcu i protivim se alternativnom prijedlogu te podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram diskriminacijom studenata stručnih studija. Prihvaćen Prihvaća se.
229 Elektrocentar Petek d.o.o.   Poštovani, U ime trgovačkog društva Elektrocentar Petek d.o.o. Ivanić Grad, uključujemo se ovim putem u javnu raspravu o prijedlogu ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU. Dio prijedloga izmjena i dopuna na koji bismo se htjeli referirati odnosi se na čl. 6. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO. Prihvatljivim smatramo izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatramo alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Elektrocentar Petek d.o.o. iz Ivanić Grada, Etanska cesta 8, je tvrtka koja je osnovana 1993. godine i u privatnom je vlasništvu, te je trenutno jedna od vodećih u Hrvatskoj koja se bavi radovima u svim područjima elektroenergetike (elektromontažni radovi, automatizacija, instrumentacija), nabavom i prodajom raznih roba za koje smo i zastupnici, kao i svim vrstama građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova (niskogradnja i visokogradnja). Trenutno zapošljavamo preko 500 radnika i ostvarujemo godišnji promet od preko 350 milijuna kuna, sa tendencijom daljnjeg rasta, i zapošljavanja i opsega posla. Od navedenog broja zaposlenika, preko 50 je inženjera raznih tehničkih struka (elektrotehnika, građevina, stojarstvo i sl.), te od tih 50 inženjera, dobar dio njih je stekao svoje kvalifikacije na stručnim studijima. Svi ovi inženjeri u svojem su se radu dokazali svojom stručnošću, znanjem i kompetencijama, te njihove kvalifikacije nikad nisu dolazile u pitanje, bez obzira jesu li se obrazovali na specijalističkim stručnim ili sveučilišnim studijima. Elektrocentar Petek d.o.o. kao poslodavac i subjekt na kojeg bi predložena izmjena zakona direktno utjecala, mišljenja je kao što je gore navedeno, da bi alternativno rješenje čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO prvenstveno dovelo studente stručnih studija u podređeni položaj, ali i dovelo do brojnih drugih štetnih posljedica, od osobnih gubitaka zaposlenika, financijskih gubitaka pojedinaca i kompanija, izgubljenih investicija, diskriminacije, zatvaranja veleučilišta, a ono što bi zaista bilo pogubno – daljnjeg odljeva mladih obrazovanih ljudi u inozemstvo gdje će se njihov trud i znanje ipak više cjeniti. Smatramo kako izjednačavanje razine sveučilišnih i stručnih studija nipošto ne narušava autonomiju Sveučilišta od strane stručnih studija, te zaista ne vidimo temelje za mišljenja da hrvatski stručni studiji trebaju postati razina ispod sveučilišnih. Na kraju krajeva, Republika Hrvatska je preuzela ulaskom u EU pravnu stečevinu EU, koja svim diplomama osigurava prepoznatljivost na razini EU, pa tako 300 ECTS bodova ostvarenih tokom studija, mora biti kvalificirano na istoj razini, bez obzira radi li se o sveučilišnom ili stručnom studiju. Mi smo kao poslodavac uvijek poticali, ulagali i omogućavali svojim zaposlenicima dodatna školovanja i usavršavanja, te su i naši zaposlenici sami pokretali te teme i inicijative, ali ovakvim pokušajem degradacije stručnih studija, gubi se prvenstveno interes i motivacija zaposlenika za dodatnim stručnim školovanjem i usavršavanjem, a i interes poslodavca da potiče stručno usavršavanje svojih djelatnika, jer bi se prema predloženim alternativnim rješenjima, stjecale kvalifikacije nižih razina, koje u krajnosti ne bi imale pozitivnog ishoda. To u praksi može značiti smanjivanje šansi za posao ljudima sa postojećim diplomama stručnih studija u Hrvatskoj i njihovo daljnje tjeranje na nižerangirane poslove u inozemstvo budući da neće imati međunarodno prepoznate diplome. Elektrocentar Petek d.o.o. kao društvo koje izvodi radove i pruža usluge, ovisi o kvalificiranim inženjerima, prvenstveno članovima Komora inženjera, a degradacijom diploma stručnih studija, došla bi u pitanje i postojeća članstva inženjera sa završenim stručnim studijima u Komorama inženjera, te samim time i njihove prisilne degradacije i rušenja stečenog statusa i integriteta. Na kraju, kao sukus svega gore navedenog, još jednom se zalažemo za prihvaćanje izvornog prijedloga članka 6. izmjena zakona o HKO, te jednaku razinu kvalifikacija stručnih i sveučilišnih studija. Elektrocentar Petek d.o.o. URED UPRAVE Prihvaćen Prihvaća se.
230 Kristina Đurman   Poštovani, Studentica sam prve godine upravnog studija na Veleučilištu u Šibeniku, ne slažem se sa alternativnim prijedlogom zakona jer je diskriminantan prema studentima stručnih studija. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
231 Sara Čerina   Poštovani, Studentica sam 1. godine upravnog studija na Veleučilištu u Šibeniku, i ne slažem se sa alternativnim prijedlogom zakona. Srdačan pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
232 Sara Gračan   Poštovani, moje ime je Sara Gračan i studentica sam treće godine na Veleučilištu u Karlovcu. Podržavam prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativa izuzetno diskriminatorna. I stručni i sveučilišni studiji imaju isti broj ECTS bodova i traju isti vremenski period. Poslodavci već sada rade razliku između ta dva studija, a država ne bi trebala raditi još veće razlike i omalovažavati studente već podržati obje vrste studija za kvalitetnije tržište rada. Samim time, alternativa je za mene neprihvatljiva i sramotna. S poštovanjem, Sara Gračan Prihvaćen Prihvaća se.
233 Sandra Lukšić   Protivim se alternativnom prijedlogu te podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram diskriminacijom studenata stručnih studija. Prihvaćen Prihvaća se.
234 Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu   Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu podržava mišljenje i stavove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Dekan prof.dr.sc. Zvonimir Guzović Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvaća argumente iznesene u prilog prijedlogu alternativnog članka te iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja slaže se da treba jasno razlikovati sveučilišne i stručne studije, stoga se u zakonskom prijedlogu dodatno naglašava postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja. Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja slaže se da postoji razlika između ishoda učenja stručnih i sveučilišnih studija. Međutim, ističemo da se koncept ishoda učenja ne sastoji u tome da nastavnici omogućuju ishode učenja, već ih studenti stječu. Zadaća je, dakle, nastavnika, da potiču studente na stjecanje znanja i vještina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Na kraju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije.
235 Gordan Šamarinec   Smatram da alternativni prijedlog nove klasifikacije degradira sve studente stručnih studija i da se taj priedlog nikako ne smije usvojiti. Hrvatsko školstvo je ionako među najgorima u EU i umjesto da se stanje popravi, ovim prijedlogom bi se još više pogoršalo. Nije mi nikako jasno zašto se kod nas uvijek moraju izmišljati nova pravila i standardi koji na kraju ispadnu katastrofalno loši za cijelu naciju. Postoji EU okvir propisan u Bolonjskom procesu i zašto se naši profesori smatraju pametnijima i boljima od ostatka EU!? Niti Bolonjski proces nije proveden u Hrvatskoj prema pravilima, nego si svaki fakultet i visoka škola daju za pravo da ga tumače i sprovode kako žele, a samo nadležno ministarstvo već godinama ne poduzima ništa po tom pitanju. Ako se usvoji alternavitni prijedlog zakona, to će biti samo još jedan razlog da se mladi ljudi isele iz Hrvatske kako im nitko ne bi degradirao stupanj kvalifikacije. Sumirano, ne podržavam alternativan prijedlog zakona o kvalifikacijskom okviru, jer će imati katastrofalne i nesagledive posljedice po cijelo društvo, a i protivan je EU direktivama te će biti jako puno sudskih procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 Doris Šestan   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativa nije pravedna i da se studente (bivše, sadašnje i buduće) stručnih studija diskriminira. Svi studenti u RH trebaju imati ista prava. Prihvaćen Prihvaća se.
237 Ana Drešar   Poštovani, Moje ime je Ana Drešar. Studentica sam 2. godine, stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Smatram da alternativni prijedlog diskriminira i omalovažava u krajnosti sve studente veleučilišta i stručnih stucija te umanjuje njihov rad i trud koji pokazuju kroz školovanje. Također smatram da bi trebali poduprijeti obrazovnje koje je budućnost Republike Hrvatske a ne svojim odlukama poticati da mladi ljudi odlaze iz Hrvatske! Ne razumijem koji je razlog ovakve diskriminacije između Veleučilišta i Sveučilišta? Zašto gazite studente,zašto ih ne potičete? Nije niti čudno da je u Hrvatskoj sve veća iseljenost i depopulacija! S poštovanjem, Ana Drešar Prihvaćen Prihvaća se.
238 Martina Budinšćak   Poštovani, Studentica sam treće godine sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, i danas sam dobila bukvicu sa strane jednog kolege sa jednog sveučilišnog smjera kako naše znanje nije dovoljno kompetentno, kako mi nismo "znanstveni" studij i kako se naša praksa ne može mjeriti sa njihovim znanjem. Sad se ja pitam tko je tu lud? Očito svi moji kolege studenti, i ja, koji smo završili četri godine srednje škole, koji smo se jednako mučili državnom maturom, putovali u Zagreb na OBAVEZNA predavanja i prakse i davali ispite u roku, a po ovome nismo dovoljno sposobni niti pametni za rad. Nismo zaslužili da nas ovako degradirate i sputavate u napretku i životu. Smiješno je da je ovakav alternativni prijedlog uopće dan. Stvarno je strašno da ugledna veleučilišta koja su uvijek davala prave radnike i stručnjake uništavate na ovakav način. S poštovanjem, Martina Budinšćak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Donat Šušak   Ovom prilikom želim podržati prijedlog formulacije članka 8.HKO kojim su diplomski studiji ( stručni i sveučilišni ) na razini 7.1. a poslijediplomski specijalistički studiji na razini 7.2. Alternativa mi je u potpunosti neprihvatljiva jer uvodi podrazine na razini 7. odvajajući istovrijedne diplomske studije koji imaju ekvivalentnu vrijednost od 300 ECTS-a. Prihvaćanje Alternative je u izravnoj suprotnosti sa stavom Ustavnog suda, iznijetog u točci 36. Odluke ustavnog suda o HKO: „Ustavni sud prvo naglašava da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju »jednaku vrijednost, odnosno značaj« kao oni sveučilišni.“ Uz sve argumente navedene, smatram da bi posljedice prihvaćanja Alternative bile poticanje nejednakosti, diskriminacije i općenitog degradiranja svih studenata stručnih studija što bi još dodatno povećalo odljev mladih ljudi izvan Hrvatske. Takav pothvat bio bi negativni presedan u EU među zemljama koje imaju binarni sustav te bi pokazali kako umjesto napretka radimo povratak na zastarjeli sistem koji ne može biti primjenjiv u današnjoj Hrvatskoj. Prihvaćen Prihvaća se.
240 Katarina Jelinić   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativa nije pravedna i da studente (bivše, sadašnje i buduće) stručnih studija diskriminira. Budući po završetku studija stječemo isti broj ECTS-a, smatram kako je nastavno opterećenje jednako, te se zalažem za jednakost svih. Zbog diskriminacija i podjele (po raznim osnovama) i jesmo u situaciji da nam mladi obrazovani ljudi odlaze iz zemlje. žalosno je da se uopće za jednakost moramo boriti. Svi studenti u RH trebaju imati ista prava. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
241 Anita Sabol   Poštovani, studentica sam spec. dipl. struč. studija na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu i podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram da alternativni prijedlog degradira i diskriminira studente stručnih studija. S poštovanjem, Anita Sabol, bacc.oec. Prihvaćen Prihvaća se.
242 Snježana Benko   Upravno vijeće Hrvatskog zbora fizioterapeuta, nacionalne, stručne organizacije fizioterapeuta smatra: 1. da je alternativni prijedlog izmjene članka 8. (uvođenje razina 7.1, 7.2 i 7.3) i uspostave 12 razina cjelovitih kvalifikacija u potpunom suglasju s Odlukom USRH i Hrvatski zbor fizioterapeuta podržava takav prijedlog. 2. potrebno je jasnije definiranje horizontalne prohodnosti unutar 7. razine Prijedlozi koji idu prema povezivanju 7.1 razine HKO-a s 6. razinom EKO-a Hrvatskom zboru fizioterapeuta nisu prihvatljivi i smatramo da ishodi znanja na 7.1 i 7.2 razini podržavaju stav da se radi o paralelnom, binarnom sustavu 7. razine. Iako se radi o istoj razini, različitih paralela, potrebno je izgraditi jasne mostove između njih kako bi se osigurala prohodnost. Neka radna mjesta u praksi zahtijevaju 7.1, neka 7.2 razinu. Apsolutno ne podržavamo spuštanje razine sa 7. na 6. razinu. Snježana Benko, dipl. physioth. Predsjednica hrvatskog zbora fizioterapeuta Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvaća argumente iznesene u prilog prijedlogu alternativnog članka te iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom stručnih specijalističkih diplomskih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. ignorira razlikovanje kvalifikacija prema vrsti te negira mogućnost da različite vrste kvalifikacija budu smještene na istu razinu kvalifikacijskog okvira. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Na kraju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na horizontalnu prohodnost unutar razine 7, napominjemo da će se primjenom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i uspostavom jasnih nacionalnih standarda povećati transparentnost obrazovnih sadržaja što će posljedično olakšati i horizontalnu prohodnost između različitih vrsta studija.
243 Mihovila Marinčić   Studentica sam na Hrvatskim studijima. NE podržavam alternativni prijedlog jer diskriminira ljude sa stručnih studija i podržavam prijedlog ministarstva! Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
244 Iva Čupić   Poštovane/i, Kao predavačica na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu izražavam svoju podršku izvornom prijedlogu nacrta Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Sa strane nastavnog osoblja hrvatskih veleučilišta i visokoh škola, smatram da govorim u ime mnogih kolegica i kolega koji smo svjedoci diskriminiranog položaja naših studentica i studenata u odnosu na takozvane sveučilišne studije u već postojećoj konstelaciji, a koja se novim prijedlogom potencijalno dodatno narušava i neopravdano obezvređuje. Njime se dovodi u pitanje i opstojnost samoga binarnog sustava visokog obrazovanja, koji jest (ili bi barem trebao biti) odraz prepoznate potrebe i utemeljene odluke za obrazovanje kadrova sa stručnim kompetencijama koje odgovaraju tržištu rada. Prihvaćen Prihvaća se.
245 Maria Vučkov   Poštovani, Kao studentica stručnog preddiplomskog studija snažno se protivim prijedlogu Vlade RH koji degradira svakog studenta stručnih studija. Novi prijedlog sigurno neće doprinijeti razvoju našega društva niti zadržavanju mladih i radno sposobnih ljudi na hrvatskome tržištu. Zašto komplicirati i ovako loše stanje u državi? S poštovanjem, Maria Vučkov Prihvaćen Prihvaća se.
246 Damjan Dabo   Poštovani, Student sam treće godine Redovitog preddiplomskog stručnog studija informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Podržavam izvorni prijedlog formulacije članka 8. HKO-a kojim su specijalistički diplomski stručni studiji, sveučilišni diplomski studiji, te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji svrstani na razinu 7.1 HKO-a., a poslijediplomski specijalistički studiji na razinu 7.2. Protivim se prijedlogu sadržanom u članku 8. stavku 2. označenom kao ALTERNATIVNO* koji uvođenjem podrazina razdvaja stručne i sveučilišne studije te degradira specijalističke diplomske stručne studije. Smatram da takav model diskriminira studente stručnih studija jer ih stavlja u nepovoljan i nezahvalan položaj. Također umanjuje vrijednost studiranja na stručnim studijima čija kvaliteta bi istovremeno opadala. Takvo rješenje bi izravno utjecalo na smanjenje kvalitete obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Umjesto da sveučilišta i veleučilišta surađuju na poboljšanju standarda i kvalitete obrazovanja, događa se upravo suprotno. Kako bi uvećali vlastitu vrijednost, fakulteti prihvaćanjem alternativnog prijedloga ruše stručne studije na nižu razinu. To možda može pridonijeti pojedinim fakultetima, ali samo na račun kvalitete obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Mnogi studenti sa sveučilišnih studija kažu da su neki stručni studiji lagani te zbog toga ne zaslužuju biti na istoj razini kao i sveučilišni. Smatraju da ti studiji nisu dovoljno kvalitetni. Istovremeno velik broj sveučilišnih studija ima zastarjeli program čijim unaprjeđenjem bi se kvaliteta obrazovanja značajno poboljšala. Zato predlažem da sveučilišta i veleučilišta surađuju na poboljšanju obrazovanja radeći na novim mjerama i standardima kako bi povećali kvalitetu i sveučilišnih i stručnih studija. Ako želimo bolje sutra za sadašnje i buduće generacije studenata, onda moramo zajedno graditi naše obrazovanje misleći na bolju budućnost za sve nas. Lijep pozdrav, Damjan Dabo Prihvaćen Prihvaća se.
247 Tanja Radić Lakoš   Poštovani, Podupirem glavni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te sam snažno protiv alternativnog prijedloga predmetnog Zakona. Dozvolite mi da Vam u nekoliko rečenica argumentiram svoje stajalište: 1. U Republici Hrvatskoj već dvadeset godina ustrojen je i izvodi se binaran sustav visokog obrazovanja koji je, potvrdilo se, ispunio svoja očekivanja a to je međuostalim bio i policentrični razvoj Republike Hrvatske kao jedan od alata regionalnog razvoja osiguravajući ujednačen regionalni razvoj, a što se posebno pokazalo učinkovito u regijama u kojima do tada nije bilo ustanova visokog obrazovanja. Na primjer u Šibenko-kninskoj županiji, u kojoj od 1997. djeluje Visoka škola za turizam (danas Veleučilište u Šibeniku) i od 2005. Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, prema popisu stanovništva iz 2001. udio visokoobrazovanog stanovništva starijeg od 15 godina bio je svega 9,45%, a prema posljednjem popisu iz 2011. taj udio iznosi 13,2%. Ukoliko se gleda udio visokoobrazovanog stanovnišva u grupi od 25 - 64 godine starosti, što je za ove potrebe relevantniji podatak, on u ŠKŽ iznosi 17%. Posljedično, veći udio kvalificiranih stučnjaka došao je na tržište rada i time pomogao u razvoju ove županije, a što je primjetno iz realizianih projekata, ali i iz povećanja indeksa razvijenosti koji je ranije iznosio 75%, a danas iznosi 81%. Prihvaćanjem alternativnog prijedloga Zakona o HKO-u došlo bi do tektonskih poremećaja u postojećem binarnom sustavu, jer je nemoguće da dva stupa obrazovanja, koja u tom slučaju više ne bi bila jednako vrijedna tj. jednako snažna i stabilna održavaju gospodarski sustav koji se nad njima gradi. Binarni sustav također se pokazalo, posebice u godinama ekonomske krize, u onim zemljama koje ga imaju razvijenog (poput Austrije i Njemačke), olakšao je izlazak iz krize. To je iz razloga što se sustav stručnih studija vrlo lako i brzo prilagodio zahtjevima poslodavaca, tj. tržišta rada na način da je razvio nove stručne studijske programe koji su u kratkom roku zadovoljili postojeće potrebe. Opće je poznata činjenica kako su sveučilišni studiji tromi i neskloni promjenama te da vrlo sporo reagiraju na zahtjeve tržišta rada; ovo argumentiram činjenicom kako već više od 40 godina živimo u tzv. digitalnoj eri, a sveučilišni obrazovni sustav nedovoljno brzo odgovara potrebama tržišta i kreiranju novih obrazovnih profila za razliku od manjih, ambicioznijih i propulzivnih ustanova poput nekih veleučilišta i visokih škola. 2. Prihvaćanje alternativnog prijedloga Zakona o HKO-u značilo bi ugrožavanje 55 000 aktivnih studenata stručnih studija te preko 100 000 onih koji su do sada završili studij i stekli svoje stručne kvalifikacije. Osim mogućnosti tužbi, veća je prijetnja za državu što bi ovakvo rješenje za posljedicu imalo isključivanje ovih osoba sa tržišta rada jer više na bi bili "na razini" potpisivati različita odobrenja, projekte, planove, strategije i dr. bez obzira što su apsolutno kvalificirani za to, a što su dokazali završetkom svog studija u određenom obujmu tj. trajanju a koji je pod kontrolom Agencije za znanost i visoko obrazovanje s aspekta kvalitete izvođenja studija. Suvišno je dalje elaborirati kako bi se to odrazilo na, na žalost, postojeće stanje zaposlenosti u Republici Hrvatskoj. 3. Prihvaćanje alternativnog prijedloga Zakona o HKO-u također bi za posljedicu imalo i utjecaj na mobilnost radne snege, a što je bio jedan od ključnih argumenata za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Zaključno, smatram da je glavni prijedlog Zakona o HKO-u ispravan i podupirem ga. Njime se osigurava reguliranje hrvatskih kvalifikacija i usporedba s europskim, a također se osigurava razlika u klasi, kvaliteti, obujmu, profilu, razini i vrsti kvalifikacija. Također smatram da je nakon uvođenja Bolonjskog procesa u visokoobrazovni sustav RH Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru visokokvalitetan alat za povezivanje područja obrazovanja i područja tržišta rada. Jednako tako, čvrsto vjerujem da politika Vlade gospodina Plenkovića neće dozvoliti uništavanje postojećeg obrazovnog sustava. S osobitim poštovanjem, mr. sc. Tanja Radić Lakoš, v.pred. prodekanica za nastavu na Veleučilištu u Šibeniku Prihvaćen Prihvaća se.
248 Josipa Vištica   Poštovani kolege studenti, profesori i svi ostali koji su uključeni u ovu raspravu, Zašto komplicirati situaciju? Zar i ovako već nije loše stanje u našoj lijepoj Republici Hrvatskoj?Čemu još jedna podjela? Zar ih i ovako nema već previše? Ovdje smo svi jednaki, svi želimo isto, svi se želimo izboriti za sebe, za svoj status i u konačnici za svoju budućnost. I onda bi to trebali raditi svi zajednoo, boriti se za jedan viši cilj, za neke druge priveligije, da nam danas sutra svima bude bolje, a ne da ovakvim načinom tonemo sve dublje. Niti može praksa bez znanja, niti može znanje bez prakse stoga je apsurdno o bilo čemu drugom raspravljati. Čemu graditi zidiće i mostićee, degradirati jedne druge kad to dugoročno nema uspjeha? Zašto Hrvatska ne bi bila baš ta "bajna" zemlja u kojoj bi mladi ljudi ostavali i razvijali se, a ne bježali glavom bez obzira zbog vlastite egzistencije? I onda kažu visoka stopa nezaposlenosti i depopulacija... Smatram da bi alternativni prijedlog zakona samo dodatno zakomplicirao situaciju na tržištu rada i ugrozio sadašnje i potencijalne studente stručnih studija kao i one koji su završili istoimene studije , stoga mu se oštro protivm.. Smatram da bi se Hrvatska trebala "europizirati" i unaprijediti svoj sustav obrazovanja, a ne ga dodatno nazadovati.. Jer gdje još ovo ima osim kod nas, da godine borbe, truda i učenja preko noći mogu past u vodu?!!Sramota! S poštovanjem, Josipa Vištica Prihvaćen Prihvaća se.
249 Tonko Kovačević   Poštovani, Binarnost sustava osigurava postojanje stručnih i sveučilišnih studija što znači da ih ne izjednačava već kroz odgovarajuće ishode učenja definira njihovu različitost. Definirani ishodi učenja i njihova provedba osiguravaju studentima koji završe specijalističke diplomske stručne studije izravno uključivanje u radni proces bez ikakve dodatne obuke. U potpunosti podržavam stav Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala da kvalifikacije koje se stječu završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija ostanu na 7. razini HKO-a, kao i kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija. Prihvaćen Prihvaća se.
250 Ivan Sudarić   Poštovani, nedavno sam diplomirao na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (bivši EFTOS) pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Stekao zvanje magistra inženjera računarstva (mag.ing.comp), titulu koja me slijedi po Ustavu Republike Hrvatske. Kroz svoje akademsko obrazovanje, stekao sam 300 ECTS bodova (180+120) te sam prema bolonjskom procesu završio svoje obrazovanje. Sebe, koji sam diplomirao na sveučilištu, umjesto na visokom učilištu ili veleučilištu, ne smatram nešto više vrijednim ili superiornijim ponad ostalih koji su za svoj smjer obrazovanja odabrali stručne ili specijalističke studije. Uz dužno poštovanje, trud svih studenata treba biti ravnopravno vrednovan, naročito iz razloga što u mnogim obrazovnim ustanovama (koje sada želite diskriminirati), studenti po završetku imaju jednak broj ECTS bodova, za podsjetnik - 300! Smatram da je suludo na ovaj način diskriminirati studentsku zajednicu i raditi podjele, pogotovo sada u vrijeme kada nam mladost odlazi i događa se pravi odljev mozgova, intelktualno jakih i visoko obrazovanih individua. Elitizmu i osobnim interesima treba stati na kraj, bez obzira na stranačku pripadnost, ekonomske interese ili potencijalno "višim" ciljevima. (tl;dr) Protivim se alternativnom prijedlogu te smatram da je izvorni nacrt Zakona pravičan i jedino ispravan. S nadom da ćete uvažiti i čuti glas svoje mladosti - budućnosti, Srdačan pozdrav, Ivan Sudarić, mag.ing.comp. Prihvaćen Prihvaća se.
251 Andrea Tomšić   Poštovani, Kao studentica stručnog preddiplomskog studija snažno se protivim alternativnom prijedlogu. Mnogo je argumenata koji se mogu navesti protiv takvoga prijedloga (npr. jednaki broja ECTS bodova i godina studiranja ili pitanje retroaktivnosti zakona), ali onaj najosnovniji, koji bi trebao svima biti jasan, je očita diskriminacija studenata specijalističkih studija. Ta diskriminacija drugačijeg načina obrazovanja sigurno neće doprinijeti razvoju našega društva niti zadržavanju mladih i radno sposobnih ljudi na hrvatskome tržištu. S poštovanjem, Andrea Tomšić Prihvaćen Prihvaća se.
252 Dario Buljan   Poštovani, Student sam 4 semestra specijalističkog diplomskog stručnog studija elektrotehnike u Zagrebu i protivim se prijedlogu izmjene članka 6. Zakona o HKO koji navedenim izmjenama degradira svakog studenta stručnog studija. Kao zaposlenik imam obaveze prema poslodavcu koji mi je omogućio danje školovanje (stjecanje kvalifikacije razine 7) i jedna od obaveza je završiti školovanje u roku i ostati zaposlen na određeno vrijeme. Izmjenu koju predlažete uvelike će zakomplicirati nastalu situaciju te neću imati kvalifikaciju razine 7 i time će doći do velikih problema oko plaćanja i dogovorenih obaveza. Tko je odgovoran za nastalu financijsku situaciju jer poslodavac i zaposlenik nisu ni pomišljali da postoji mogućnost da bi tokom školovanja došlo do navedenih promjena? Šta je sa bivšim studentima koji su završili isti studij, položili stručan ispit, učlanili se u komoru i kao takvi postali voditelji gradilišta? Da li njihovi projekti više nisu priznati i da li će biti izbačeni iz komore inženjera elektrotehnike? Izvorni prijedlog smatram prihvatljivim koji stručne i sveučilišne diplomske studije stavlja na razinu 7.1 jer oba studija imaju po 300 ECTS bodova. Promjenu koju predlažete uvelike smanjuje šanse studentima za danje zapošljavanje i napredovanje. Lijepi pozdrav, Dario Buljan Prihvaćen Prihvaća se.
253 RIT Croatia   Jelena Zvono, RIT Croatia Poštovani, Kao predstavnici RIT Croatia, a u isto vrijeme predstavnici američkog sustava visokog obrazovanja, snažno se protivimo alternativnom prijedlogu. Smatramo da sveučilišni diplomski studiji i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji, kao i specijalistički diplomski stručni studiji moraju ostati (kao što su bili i do sada) na istoj razini (razina 7.1). Smatramo kako je ovaj prijedlog koji svrstava specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije na razinu 7.1. logičan, budući da se navedeni studiji razlikuju isključivo po vrstama ishoda učenja, dok razina obrazovanja (uključujući i broj ECTS bodova) ostaju isti. Alternativni prijedlog je stvoren s jasnom namjerom diskriminacije studenata stručnih studija, što je u neskladu i s odlukom Ustavnog Suda Republike Hrvatske koja jasno identificira kako ˝su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni.˝ To ujedno potvrđuje i činjenica da studenti ostvaruju isti broj ECTS bodova. Alternativni prijedlog i razdvajanje navedenih studija bilo bi u potpunom neskladu s europskom (i američkom) praksom te bi zasigurno imalo negativne posljedice na HKO i hrvatski sustav visokog obrazovanja. Alternativni prijedlog doveo bi u pitanje kvalitetu hrvatskog visokog obrazovanja, usporedivost, priznavanje te imao negativne posljedice na mobilnost, jednakost i zapošljavanje studenata. U slučaju prihvaćanja alternativne opcije Hrvatski sustav obrazovanja postao bi jedini s podrazinama, odnosno razlikama u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira u usporedbi s drugim Europskim zemljama koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja. RIT Croatia Prihvaćen Prihvaća se.
254 Josipa Pavić   Poštovani, Studentica sam Sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim jer stručne studije stavlja u niži položaj i time samo potiče mlade ljude na razmišljanje o odlasku u inozemstvo. Lijep pozdrav, Josipa Pavić Prihvaćen Prihvaća se.
255 Antonia Baričić   Poštovani, Studentica sam sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Slažem se s izvornim nacrtom prijedloga zakona odnosno protivim se alternativnom prijedlogu zbog odudaranja od zakona zemalja EU te poticanja diskriminacije stručnih studija. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
256 Lucija Glavičić   Poštovani, studentica sam Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu i ne slažem se s alternativnim prijedlogom koji je izravna diskriminacija 55 000 studenata u Republici Hrvatskoj. Smatram da je ikakva rasprava o stvaranju razlika između razina obrazovanja studenata s jednakim brojem ECTS bodova, nakon istog broja godina studiranja, van svake pameti. Naravno da se stručni i sveučilišni studiji razlikuju, zato i postoje tako odvojeni. Ali ne u težini i količni znanja, već u ishodima učenja. Svjesno sam odabrala stručni studij jer se nisam htjela baviti znanošću na što su orijentirani sveučilišni studiji, nego naučiti nešto u praksi da jednog dana kada završim svoj studij mogu to izravno primjeniti na tržištu rada. Rasprava o tome što je "lakše" ili "teže" je suluda, tko je tu da o tome sudi? Pa nismo valjda svi za isto zainteresirani i nešto što je meni lako bi nekome s sveučilišnog studija bilo teško, i obratno. Taj argumet je u potpunosti neosnovan. Također na veleučilištima i visokim školama predaju profesori koji predaju i na sveučilišnim fakultetima, zar postoji pravilo o tome da nama prenose manji dio svoga znanja? Ljudi koji iznose takve argumente su jako dobro upoznati s tim da oni nemaju smisla, ali ciljaju na sramotni uvriježeni stav u našoj državi da je sve što je privatno i gdje te se zapravo doživljava kao osobu, a ne broj, pogrešno i manje vrijedno. Umjesto da orijentir i zajednički cilj bude stvaranje sposobnih mladih ljudi, neovisno o ishodu koji su odabrali, nas se diskriminira i još jednom dokazuje da je obrazovanje u Republici Hrvatskoj ˝zadnja rupa na sviralu˝. Međutim najveća sramota od svega su sveučilišni studiji koji podržavaju ovaj alternativni prijedlog i time izravno štete stručnim studijima koji su u sklopu njih. To je jasan pokazatelj da se tu ne radi o legitimnim argumetima već o pokvarenim interesima sveučilišnog lobija. Također me zanima ukoliko se usvoji ovaj prijedlog, što će se dogoditi sa ljudima sa stručnih studija koji već godinama rade? Hoće li vraćati dio do tada primljenih plaća jer više nisu ista razina obrazovanja? Iskreno se nadam da ovaj prijedlog neće biti usvojen jer bi to bio težak udarac na usklađenost sa stečevinom Europske unije i zdrav razum. S poštovanjem, Lucija Glavičić Prihvaćen Prihvaća se.
257 Ana Lončar   Poštovani, kao studentica Zdravstvenog veleučilišta smatram navedeni prijedlog diskriminirajućim i u potpunosti se ne slažem s navedem. Posve se zanemaruje naš rad i trud tokom godina studiranja, to nikako nismo zaslužili. Lijep pozdrav, Prihvaćen Prihvaća se.
258 Nikola Vidaković   Poštovanje! Studiram Sanitarno inženjerstvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te se protivim alternativnom prijedlogu jer umanjuje, degradira i omalovažava rad studenata stručnih studija koji su se jednako trudili da steknu svoje znanje kao i studenti sveučilišnih studija. Lijep pozdrav! Nikola Vidaković Prihvaćen Prihvaća se.
259 Alen Tolj   Mislim da je jasno vidljivo iz očitovanja većeg dijela akademske zajednice da je potrebno uvesti jasnu distinkciju između sveučilišnih i stručnih studija. Uostalom Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te Pravni fakultet Zagreb su dali najbolje objašnjenje situacije. Lp, Alen Tolj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Petra Pugar   Poštovani, protivim se alternativnom prijedlogu zakona jer smatram da hrvatske studente stavlja u nepovoljan položaj u europskom kontekstu, otežavajući studentima stručnih studija ne samo zaposlenje već i eventualne mogućnosti za studentsku mobilnost, kako između naših obrazovnih ustanova, tako i u inozemstvu. Srdačan pozdrav, Petra Pugar, mag. educ. philol. ital. et angl. Prihvaćen Prihvaća se.
261 Petra Šeparović   Poštovani, Studentica sam preddiplomskog stručnog studija VŠMOD-a Dag Hammarskjold i prijedlog Ministarstva smatram apsolutno neprihvatljivim i degradirajućim. Kao da je Republika Hrvatska jedina država u svijetu koja nudi obrazovanje pa se nema izbora otići, bolje rečeno POBJEĆI. Ulaskom u Europsku uniju i Hrvatska je dio Europe i slijedi pravila i standarde ostalih europskih država, zar ne? Zašto moja prvostupnička i/ili specijalistička diploma danas sutra vrijedi gotovo svugdje u Europi, a u državi čije sam državljanin ne bi trebala?! Doista se radi o 55 000 mladih ljudi s ambicijama, perspektivom, željom za radom i samoostvarenjem. Upravo ovaj prijedlog nas stavlja u koš brojeva, a ne persona s identitetom i jednakim pravima koje imaju studenti sa Sveučilišta i to smatram golemom nepravdom koja će ukoliko dođe do izmjene otjerati mnoge, što vjerujem nikome nije u interesu. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Dubravka Filipec   Diplomirala sam na specijalističkom diplomskom stručnom studiju 2102. godine. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO smatram diskriminirajućim za studente specijalističkih diplomskih stručnih studija kao i sve one koji su diplomirali na stručnim studijima. Apsolutno je neprihvatljivo da se „vrijednost“ stručnog studija umanjuje u odnosu na sveučilišni. Završetkom oba studija stječe se minimalno 300 ECTS bodova te nema razloga za diferencijacijom razina. Smatram da oba studija trebaju ostati na istoj razini. Da li se tko zapitao što će biti s osobama koje su već diplomirale ili trenutno pohađaju diplomski stručni studij, a završile su ili upisale studij pod uvjetima koje je definirao HKO, a to je da završetkom studija stječu istu razinu obrazovanja kao i oni na sveučilišnom studiju. Je li nekoga briga da nas ima mnogo koji radimo na radnim mjestima za koje je propisan uvjet: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij. Znači li to da ćemo svi „jednim potezom pera“ biti degradirani? U potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu članka 6. izmjena zakona o HKO koji degradira studente stručnih studija i smatram ga diskriminirajućim. S poštovanjem, Dubravka Filipec, struč. spec. oec. Prihvaćen Prihvaća se.
263 Patrik Šeparović   Poštovani , kao student stručnog studija , ovim putem želim izraziti nezadovoljstvo diskriminirajućim alternativnim prijedlogom , te podržavam izvorni prijedlog MZO- a kao jedini prihvatljiv . Apsurdno je da prijedlog potiče od istog Ministarstva koje je dalo odobrenje za stvaranje stručnih studija . Poštovana gospodo , ukoliko degradirate 55 000 studenata stručnih studija , molim Vas da mi objasnite kako mislite regulirati / kompenzirati svo ulozeno vrijeme , trud i novce kako bivsih , tako i sadasnjih studenata ? Lijep pozdrav , Patrik Šeparović Prihvaćen Prihvaća se.
264 Bruno Korea Gajski   Podržavam originalan nacrt zakona o HKO-u te podržavam mišljenje istaknuto od strane Vijeća veleučilišta i visokih škola. Bruno Gajski Predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld Prihvaćen Prihvaća se.
265 Matija Perić   Poštovani, Podržavam izvorni prijedlog članka 6. a nikako ne podržavam alternativni prijedlog, koji će imati negativne ekonomske posljedice na gospodarstvo RH. Ovaj moj osvrt bit će iz ekonomskog aspekta kojeg Sveučilište u Zagrebu očito nije svjesno ili ga namjerno prešućuje, pošto su se složili s alternativnim prijedlogom. Prihvaćanjem alternativnog prijedloga dolazi do negativnog uplitanja u tržište rada, što je pitanje ekonomskih odnosa kojeg svi zagovaratelji alternative očito nisu svjesni ili ih nije briga. U tržišnoj ekonomiji svako uplitanje na tržištu dovodi do negativnih utjecaja na cijelu ekonomiju. Svaki pokušaj formiranja ili ograničenja cijena, količina roba, usluga i radne snage dolazi do poskupljena i nestašica tih istih roba, usluga i radne snage. Prihvaćanjem alternative eliminirat će se svi oni koji su do sad završili specijalističke studije, što će dovesti do nedostatka radne snage i nepotrebne štete za gospodarstvo, kojem već sad nedostaje visokoobrazovane radne snage. Degradiranjem diploma specijalističkih diplomskih studija dogodit će se da odjednom „preko noći“ ljudima njihova diploma više ne vrijedi isto, iako već godinama rade i imaju iskustva u svom poslu. Degradiranjem diploma poslodavci imaju osnovu tražiti povrat novca na temelju plaća koje su isplaćivali svojim zaposlenicima, koji očito cijelo vrijeme imaju krivu kvalifikaciju. Kome se poslodavci mogu žaliti? Sveučilište u Zagrebu znade da prihvaćanjem alternative, poslodavci automatski mogu smanjiti plaće svojim zaposlenicima jer odjednom njihovi zaposlenici imaju manju kvalifikaciju, ne mogu više postati ovlašteni inženjeri itd. Netko može reći to se neće dogoditi a taj netko NIKAD nije radio u privatnoj firmi. Upitna su ovlaštenja inženjera kojima se ona mogu oduzeti. Onda dolazimo do problema nagle nestašice npr. ovlaštenih inženjer, što će dovesti do poskupljenja usluga koje pružaju ovlašteni inženjeri. Ista je stvar i s drugim strukama gdje naglo „nestaju“ diplome i gdje će isto tako doći do poskupljenja usluga, zato što sve to netko drugi mora odraditi. Isto tako treba reći da ako se naglo smanje plaće cca 50.000 ljudi koji su do sada završili specijalističke studije, doći da smanjenja potrošnje koja je glavna komponenta našeg BDP-a. U ekonomiji će se to negdje sigurno osjetiti a neki ljudi zbog kredita mogu vrlo lako upasti u probleme i to sve „preko noći“. Na prvu ispada da se radi o pogodovanju poslodavcima jer prihvaćanjem alternative imaju osnovu za smanjenje plaća, što znači da bi poslodavci trebali biti za alternativu? E pa to nije tako jer Hrvatska udruga poslodavaca je protiv alternative zato što oni razumiju ekonomske posljedice (za razliku od Sveučilišta u Zagrebu) i znaju da to dovodi do niza problema koje sam već naveo. Ne može sveučilište i svi predlagatelji alternative znati što je dobro za poslodavce i zaposlenike od samih poslodavaca i zaposlenika. Zaključak bi bio da predlagatelji alternative i svi njihovi podržavatelji ne znaju osnove ekonomije i ne znaju (ili ih nije briga) kakve će to negativne posljedice imati na cijelo gospodarstvo a ne samo na ljude na koje se ove izmjene odnose. Kakvu poruku to ova država šalje u svijet kada kaže da odjednom „preko noći“ cca 50.000 ljudi nema potrebne kvalifikacije? Da se odjednom smanjuje udio visokoobrazovanog stanovništva u populaciji. Kako će na to sve gledati strani investitori i kakva će biti naša konkurentnost u svijetu? Valjda je poanta u dizanju udjela visokoobrazovanog stanovništva u populaciji (naravno ne na uštrb kvalitete) a ne ići u suprotnom smjeru. Uglavnom alternativa smanjuje ili postavlja temelje za daljnje smanjenje udjela visokoobrazovanog stanovništva RH u 21. stoljeću koje će biti stoljeće znanja, tehnologije i znanosti. Eto tako da podržavatelji alternativnog prijedloga znaju da nam u ovom stoljeću s takvim pristupom visokom obrazovanju sigurno neće biti bolje nego nam je danas. Mogu oni reći, da se sve što sam gore naveo neće dogoditi ali onda se postavljaju pitanje koje su garancije za to? Gdje su dokazi da se to neće dogoditi, gdje je analiza utjecaja itd. Nigdje! Nisu ni promislili kakav će utjecaj to sve imati, jer gledaju samo svoj interes. Postoji razlog zašto Sveučilište u Zagrebu (uzeo sam za primjer jer je najveće) nije među prvih 500 sveučilišta u svijetu. Razlog je isto tako ekonomski a to je nedostatak konkurencije! Konkurencija te tjera naprijed, tjera te da se mijenjaš i prilagodiš novim trendovima, tjera te na inovacije jer ako nema konkurencije onda sve može ostati isto i tome nas uči ekonomska povijest. Najbolji primjer nedostatka konkurencije je usporedba Trabanta iz Istočne Njemačke i bilo kojeg auto iz Zapadne Njemačke. Zašto se Trabant nije mijenjao pa upravo zbog nedostatka konkurencije, nije ga imao tko natjerati i zbog toga je ostao isti i postao predmet ismijavanja. S druge strane granice u Zapadnoj Njemačkoj ne treba puno govoriti kakvi su se auti proizvodili upravo ZBOG konkurencije. Konkurencija Sveučilištima u RH su upravo stručni studiji. Prihvaćanjem alternative Sveučilišta se rješavaju ovo malo konkurencije, što će dovesti do daljnjeg pada kvalitete cijelog visokog obrazovanja u RH. To je taj skriveni cilj iza cijele ove priče i to naravno nitko neće priznati ali na temelju svih ovih činjenica koje sam naveo to je jedini logični zaključak. Isto tako treba reći da sve predlagatelje alternative (Sveučilište u Zagrebu, EFZG, Pravni fakultet, Rektorski Zbot, itd.) nije briga što će se događati na tržištu rada. Oni nisu dio tržišta (jer dobivaju novce iz proračuna) i na njih ta odluka neće utjecati, tako da sigurno nisu potpuno objektivi oko ove tematike i ne može im se u potpunosti vjerovati jer opet ponavljam NISU dio tržišta. Svi koji su dio tržišta, koji na njemu sudjeluju svaki dan, posluju, zapošljavaju, stvaraju dodanu vrijednost, svi oni su protiv alternative i to sve govori koliko je ta alternativa štetna. Prihvaćanjem alternativnog prijedloga, ugrožava se policentričnog razvoja RH, jer se lokalna gospodarstva u manjim gradovima i općinama, oslanjaju upravo na svoja veleučilišta, koja su prilagođena njihovim specifičnim potrebama. Policentrični razvoj RH je suprotan centralizaciji, koja se trenutno provodi i pogoduje razvoj velikih gradova a najviše Zagrebu. Jednakost prilika studenata u manjim gradovima i općinama bila bi smanjena, jer ne bi imali pristup visokom obrazovanju kao i studenti u velikim gradovima. Razvoj tih sredina bio bi dodatno ugrožen, što znači da bi se nastavila daljnja depopulacija. Dakle moja pitanja su: 1) Kako će prihvaćanje alternativnog prijedloga utjecati na gospodarstvo RH (smanjenje plaća, nedostatak radne snage, oduzimanje ovlaštenja, daljnje poslovanje specijalističkih studija)? 2) Kome se poslodavci mogu žaliti za povrat preplaćenog novca kojeg su uplaćivali sve ovo vrijeme zbog krive kvalifikacije? 3) Kome se mogu žaliti poslodavci i studenti koji su sami plaćali specijalističke stručne studije svojim zaposlenicima? 4) Kako će prihvaćanje alternative utjecati na interes studenata za upis visokih učilišta? 5) Kako će prihvaćanje alternative utjecati na policentrični razvoj RH (koja visoka učilišta će upisivati studenti u manjim sredinama ako diplome budu manje vrijedile)? 6) Za koliko će se smanjiti udio visokoobrazovanih (preddiplomskih i diplomskih) stanovnika u populaciji? 7) Kako će smanjenje udjela visokoobrazovanih stanovnika utjecati na našu međunarodnu konkurentnost i privlačenje investicija? 8) Kako će smanjenje udjela visokoobrazovanih stanovnika utjecati na sposobnost RH da se u nastavku 21. stoljeća natječe s ostalim zemljama svijeta u razvoju znanosti i tehnologije? Unaprijed se zahvaljujem na odgovorima. Kada se Sveučilište u Zagrebu neće brinuti oko negativnih učinaka na gospodarstvo onda valjda moraju studenti. Srdačan pozdrav, Matija Perić, student Prihvaćen Prihvaća se.
266 Dušan Dragojlović   Ne podržavam alternativan prijedlog! Ovakvim zakonima tjerate svu mladost van, sramota! Prihvaćen Prihvaća se.
267 Magdalena Gustin   Poštovani, samo bih se kratko nadovezala na komentar koji sam već ostavila. To što se naša znanja stečena na stručnim studijima razlikuju, ne znači da su manje vrijedna. Isto tako, po mišljenju mnogih, mahom studenata sveučilišnih studija-stručne studije mnogi od nas nisu upisali "jer je lakše završiti" i "jer nismo nigdje drugo mogli upasti". Prilikom upisa studija-moja odluka je pala na stručni studij zbog nastavnog programa koji je po mom mišljenju pružao široka i konkretna znanja iz područja kojim se želim baviti u budućnosti. Srdačan pozdrav, Magdalena Gustin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Antonio Filipović   Poštovani! Kao student koji paralelno studira sveučilišni studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stručni studij na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, vjerujem da sam osobno dovoljno upućen u stanje i jedne i druge vrste studija. Zalažem se za izvorni prijedlog zakona jer smatram da su argumenti za alternativni prijedlog neutemeljeni. Argumenti o različitim ishodima učenja, različitom opterećenju i vrijednosti ECTS bodova postaju očigledno nelogični ako samo pogledamo situaciju unutar samog sveučilišta. Poprilično sam siguran da bi se svi ovi argumenti mogli upotrijebiti ako bi se pokušala napraviti zakonska razlika u vrijednosti npr. mog studija komparativne književnosti i studija medicine. Dakle, jasno je da se argumenti kojima se vodi alternativni prijedlog svode na plitke nestručne rasprave poput "je l' teži FER il' medicina?". Ipak, ovakve rasprave donose jednu pozitivnu stvar - postavljaju pitanje je li potreban toliki broj sveučilišnih studija i upućuju na očiti nesrazmjer sveučilišnih i stručnih studija u suvremenom hrvatskom obrazovnom sustavu koji nije u skladu s logikom suvremenog društva i gospodarstva u kojem funkcioniramo. Dakle, jedino pitanje koje preostaje je: Hoće li se Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH voditi principom akademskog elitizma, privatnih interesa određenih sfera te potpuno anakronim pristupom oblikovanja hrvatskog obrazovnog sustava i pritom izravno diskriminirati oko 55000 mladih ljudi, ili će svoje odluke usmjeriti putem suvremenih europskih obrazovnih tendencija, koje su uostalom i propisane EQF-om? Unaprijed hvala na odgovoru. Prihvaćen Prihvaća se.
269 Petra Ivanišić   Poštovani, studentica sam 3. godine stručnog studija sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, Budući da sam na kraju svog preddiplomskog studija i imam želju dalje se školovati u svome području, alternativni prijedlog zakona me stavio pred zid. Prihvačanjem takvog zakona, moj daljnji put na stručni diplomski studij bi bio besmislen. Studenti stručnih studija su već uveliko diskriminirani pred kolegama sa sveučilišnog i zbog toga ne možemo dopustiti da budu diskriminirani i pred zakonom. Jednak trud, jednako vrijeme, jednako odricanje i jednaka želja je uložena u školovanje studenata kako na stručnim tako i na sveučilišnim studijima. Aleternativni prijedlog nam smanjuje mogućnost napredovanja. Podržimo jednakost. Lijep pozdrav, Petra Ivanišić Prihvaćen Prihvaća se.
270 Lara Vitasović   Poštovani, studentica sam na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ne slažem se s alternativnim prijedlogom jer diskriminira studente stručnih studija koji svojim trudom i zalaganjem ne odskaču od svojih kolega koji studiraju na sveučilišnim studijima. Smatram da maturanti kad upisuju fakultet, upisuju prema svom zanimanju što je dobro i tako treba bit jer što je neko više posvećen određenom području to će u njemu biti i učinkovitiji, a ovim se alternativnim prijedlogom dovodi do toga da se fakultet nažalost bira po vrijednosti diplome što ne vodi ničem dobrome. S poštovanjem Lara Vitasović Prihvaćen Prihvaća se.
271 Filip Kokotović   Kao asistent na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, snažno se protivim alternativnom prijedlogu te podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. U nastavku donosim samo neke od argumenata koji se u ovoj raspravi često zanemaruju, a izrazito su u neskladu s deklariranim ciljevima svih institucija Republike Hrvatske, a tiču se ostvarivanja jednakosti u visokom obrazovanju i smanjenja odlaska mladih ljudi u inozemstvo. Naime, titula ''specijalista'' koju studenti stručnih specijalističkih diplomskih studija stječu nakon ostvarenih 120 ECTS bodova je pravni sui generis koji je uveden u Republici Hrvatskoj, nije u skladu s europskom praksom te umanjuje konkurentnost mladih ljudi na tržištu rada. Položaj studenata stručnih studija je i prije pojave alternativnog prijedloga zakona bio, s pravnog gledišta, nepovoljan u odnosu na studente sveučilišnih studija. Daljnje derogiranje položaja studenata stručnih studija, bilo privatnih bilo javnih institucija, može predstavljati težak udarac za oko 55,000 studenata koji trenutno studiraju na toj vrsti studija, a da pri tome ne postoji jasna korist niti za studente sveučilišnih studija. Alternativni prijedlog je stvoren s jasnom namjerom diskriminacije studenata stručnih studija, što je u neskladu i s odlukom Ustavnog Suda Republike Hrvatske koja je započela ovu raspravu i koja jasno identificira kako ˝su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni.˝ Uvažavajući upravo činjenicu kako su stručni studiji potrebni, jednako vrijedni sveučilišnima i korisni za društvenu zajednicu, nadam se kako postoji dovoljno razuma da se ne kreira novi presedan za sustav visokog obrazovanja u kojemu bi dva programa, sveučilišni i stručni, koji nose identičan broj ECTS bodova, bili valorizirani na drugačiji način. Takav bi postupak bio u potpunom neskladu s europskom praksom te je potpuno nejasno zašto bi se alternativnim prijedlogom zakona išlo na štetu 55,000 studenata stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Iz tih razloga, snažno podupirem originalan nacrt zakona te argumente koje je istaknulo Vijeće veleučilišta i visokih škola. S poštovanjem, Filip Kokotović, mag.oec. Prihvaćen Prihvaća se.
272 Dorothea Dundović   Poštovani, protivim se alternativnom prijedlogu jer se time dovode u nepovoljan položaj kako bivši tako sadašnji i budući studenti stručnih studija. Nakon 5 godina studiranja, uloženog truda, rada, odricanja, žrtve roditelja te stečenih 300 ECTS bodova, netko je odlučio, iz samo njemu poznatih razloga, pokrenuti postupak i obrušiti se na studenete stručnih studija, dikriminirajući njihov položaj u društvu. Upravo oni koji bi se trebali zalagati za ravnopravnost i biti uzor mladim obrazovanim ljudima, očito nisu svjesni da diploma ne definira ono "tko smo", našu sposobnost, volju za radom i učenjem, već je samo pokazatelj onoga čime se bavimo ili se želimo baviti. Nisam sigurna kako će se odviti ova priča, ali znam da se još jednom potvrdila znana istina - homo homini lupus - pametnom dosta. S poštovanjem, Dorothea Dundović Prihvaćen Prihvaća se.
273 Stella Stić   Studentica sam na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu i smatram da se stručni studiji ne smiju smatrati manje važnim od sveučilišnih. Naš trud nije manje vrijedan od studenata na sveučilišnim studijima. Nije pravedno da mi studiramo 5 godina kao i sveučilišni studenti, a da se nama broje samo 3 godine! Trebamo biti ravnopravni! Zato podržavam osnovni prijedlog, a NE alternativni. S poštovanjem! Prihvaćen Prihvaća se.
274 Katarina Sudarić   Studentica sam druge godine preddiplomskog stručnog studija Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold u Zagrebu te smatram da je glavni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o HKO-u u potpunosti prihvatljiv i jednako pravedan za sve studente. S druge strane, alternativni prijedlog smatram devijantnim i diskriminirajućim za velik broj studenata, ali i onih koji su ranije diplomirali na veleučilištima i visokim školama. Zanima me što će se dogoditi s njihovim diplomama i kako bi ova eventualna promjena razina utjecala na njih? Svoj fakultet upisala sam svjesna tog žalosnog stava u Hrvatskoj da sve što ima riječ „privatno“ automatski priziva negativnu konotaciju. No razlog zbog kojeg sam upisala Visoku školu je ono što dobivam za cijenu svoje školarine i ne, ne dobivam samo diplomu. Kroz pet godina svojeg obrazovanja od svojih profesorica i profesora dobivam znanje i iskustvo koji me pripremaju za daljnje zaposlenje. S obzirom da velik broj tih istih profesora paralelno predaje nama na Visokoj školi i nekom od sveučilišta, kako to da se naše znanje pokušva umanjiti? Zar je onda pretpostavka da ti profesori na sveučilištima predaju „bolje“, a na veleučilištima i visokim školama „lošije“? Svaki studij zaslužuje poštovanje i mislim da je važno cijeniti svačiji trud i rad uložen u obrazovanje, odnosno vlastiti daljni prosperitet. Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, obvezala se poštivati europske stečevine te je, kao jednu od reformi, usvojila ECTS bodove kao sistem vrednovanja rada studenta. S obzirom da ne postoje sveučilišni i stručni ECTS bodovi i da i jedni i drugi završavanjem studija ostvaruju jednak broj bodova, zašto bi Hrvatska izvodila svoje opcije koje su nepotrebne, neutemeljene i prije svega diskriminirajuće. Ovakvim omalovažavanjem stručnih studija ugrožava se napredak, ne samo trećine ukupnog broja studnata, nego i napredak ove zemlje, koja vapi za mladim ljudima koji će ju pokrenuti. Umjesto da se zajednički bavimo tim pitanjima, trošimo vrijeme i energiju na ovakav besmislen i žalostan pokušaj onih kojima nije bitna ni ova zemlja ni njezini stanovnici. S poštovanjem, Katarina Sudarić Prihvaćen Prihvaća se.
275 Lara Demarin   Poštovani, studentica sam na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Ne podržavam alternativni prijedlog jer smatram da studenti stručnog studija, kao i studenti na Sveučilištima, završavaju svoje obrazovanje s istim brojem ECTS bodova i stoga ne vidim razlog za diskriminaciju i omalovažavanje studenata stručnih studija. S poštovanjem, Lara Demarin Prihvaćen Prihvaća se.
276 Željka Raič   Poštovani, NE podržavam alternativni prijedlog koji degradira sve studente stručnih studija. Provođenje takvog prijedloga izuzetno je štetno za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj i definitivno nije dobra mjera kojom će se zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske. Podržavam isključivo glavni prijedlog. Srdačan pozdrav, Željka Raič Prihvaćen Prihvaća se.
277 Davor Šamec   Poštovani, Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Čitav binarni sustav visokog obrazovanja u Europskoj uniji je izrađen i funkcionira na način da sveučilišta uče ljude za znanstveni rad prvenstveno, a veleučilišta za profesionalni, praktični rad. Samim time su drugačije postavljeni ishodi učenja, ali kao što i Ustavni sud kaže: različiti , ali jednako vrijedni. Podržavam i dapače potičem kritike kvalitete stručnih, ali i sveučilišnih studija u RH, stoga bi napredak trebali raditi zajedno u jednom zajedničkom cilju obrazovanijeg i uspješnijeg društva. Degradiranje dijela studenata koji uče, studij plačaju velikim svotama novca i u isto vrijeme rade da bi mogli sve to financirati je krivi put. Za kraj jedna poruka Gospodi koja su pokrenula sve ovo: "Pravo znanje je znati granice svog neznanja." ~ Konfucije Srdačan pozdrav, Davor Šamec, ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
278 Romana Franjić   Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja, a protivim se alternativnom prijedlogu jer se njime diskriminiraju studenti stručnih studija i stavljaju se time u startu u nepovoljan položaj. Dr.sc. Romana Lekić, prof. visoke škole, predavač i nositelj kolegija na stručnim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu Prihvaćen Prihvaća se.
279 Iva Ivanković   Pozdrav svim ljudima dobre volje, nisam previše upoznata sa ovom tematikom, jer me se ne tiče direktno. Međutim, možebitna nepravda se tiče svakog građanina, pa tako i mene. Načula sam bojazni o budućem neizjednačavanju stručnih i sveučilišnih studija. Sročila bih nekoliko misli o toj tematici, pokušavajući zadržati maksimalnu objektivnost. Neovisno o tome što uvaženi kolege misle o stručnom ili sveučilišnom studiju, posve je legitimno raditi na zakonima koji u budućnosti možda ne bi izjednačavali studije. Međutim, pomisli o retroaktivnosti zakona teško su izvedive. Po mom mišljenju, takve odredbe dovodile bi u zabludu studente koji su u dato vrijeme legitimno upisivali fakultete i izvršili svoje obveze, i za to su bili nagrađeni svojom diplomom ili su na temelju nje već stekli određena prava ili obveze. Time bi se našli na vrlo skliskom terenu, otvarajući Pandorinu kutiju, kojom bi se dodatno opteretili novonastalim situacijama i problemima. Zar je to potrebno hrvatskom društvu? Radilo bi se o nepoštenoj praksi, s etičkog stajališta vrlo upitnoj, ako ne i izvan sfere bona fides. Također, Sveučilište kao akademska institucija, trebala bi njegovati svojevrsni integritet i svojim stajalištima i odlukama biti, pa čak i moralni korektiv društva. Nadam se da je Sveučilište svjesno svoje uloge u društvu, i činjenice da se mladi studenti ugledaju na Akademsku zajednicu, i njoj teže. Imajući vjeru u Sveučilište kao Instituciju, mislim da se bojazni o retroaktivnosti zakona neće obistiniti. Svako društvo teži ići naprijed, a predmetna odluka vodi samo nazad. Želim čestitati, svim studentima što su se probudili i preuzeli ulogu koju su, kao mladi i idealistični ljudi oduvijek imali. Borci za kvalitetniji i bolji život. S poštovanjem, Iva Ivanković, magistra prava Prihvaćen Primljeno na znanje.
280 ozren rađenović   Poštovani, djelatnik sam u sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja na Veleučilištu te sam kroz ovih 18 godina rada nailazio na razne prijedloge koji su bilo od Ministarstva, bilo od strane pojedinih pravnih sastavnica Ministarstva dolazile na razmatranje. Ali ovo posljednje koje predlažu gospoda s Pravnog fakulteta u kojem podržavaju diskriminaciju svih studenata koji su završili studije na Veleučilištima stvarno je van svake pameti. Strašno je upravo ta spoznaja da je to Pravni fakultet, znači tamo se školuju budući suci Ustavnog suda, upravo oni koji su u roku od tri mjeseca riješili zahtjev podnesen od strane Sveučilišta u Zagrebu te potezom pera poništili sve dotada iznese razumne prijedloge HKO-a? Gospodo, pa kako vas nije sram? Očito nije jer kako ste s Pravnog fakulteta, očito ste u pravu! Želite li tada reći da je također pravedno da se danas sutra prihvati nečiji prijedlog da se svi doktorati koji su stečeni na Sveučilištu u Mostaru manje vrijedni i jednostavno ih spuštamo na nižu razinu? Ili se svim studentima koji završe razinu 7.1. na Sveučilištu u Rijeci, automatski spušta na nižu jer nisu završili na Sveučilištu u Zagrebu? Pa kuda to vodi? Protivim se alternativnom prijedlogu jer je nepravedan, nepošten i diskriminirajući. Iskreno se nadam da će svi oni koji će voditi proces usvajanja ovog Nacrta prijedloga, kritički sagledati napisane komentare te u argumentiranoj raspravi donijeti najbolje za razvoj kvalitetne edukacije kao temelj boljeg društva u cjelini. Prihvaćen Prihvaća se.
281 Filip Škriljak   Poštovani, student sam stručnog studija Informatički menadžment. Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u nepovoljniji položaj. Predložena alternativa je degradirajuća i nemotivirajuća. Uloženi trud studenata za stjecanje 300 ECTS bodova jednak je i na sveučilištu i na veleučilištu jer je upravo iz tog razloga i uvedeno bodovanje da bi se znalo i bilo moguće odrediti koliko je radno opterećenje studenta što dovodi do diskriminacije. Diskriminiranje studenata navedenom Alternativom se odnosi na prošle, sadašnje i buduće studente stručnih studija čime gubimo veliku prednost na tržištu rada, neovisno o uloženim istim naporima i vremenu tokom obrazovanja. S poštovanjem, Filip Škriljak Prihvaćen Prihvaća se.
282 Taha Abou Haikal   Dobar Dan, Slušajte, ja došao lijepo iz Libanona studirati kod vas u Hrvatsku smatrajući da ova država je napredna država, država kao članice EU trebala biti na nivo ostale zemlje EU-a , no nažalost što se tiče pitanja obrazovanije, Libanon izgleda puno naprednije nego Hrvatska, a takva slika je sramota za HRV da zemlja iz trećeg svijeta bolje školuje njezina djeca nego zemlja prvog svijeta i to još članica EU! Prema tome, molim vas, mi živimo u zemlja koja promovira demokraciju, i promovira slobodu, i zato bi trebala i očekuje se da i promovira jednakost, i ovom slučaju posebno jednakost između svih studenata lijepe naše! Kao Student Visoke Škole Međunarodnih Odnosa i Diplomacije, molim vas lijepo da podržavate izvorni prijedlog zakona, a nikako nikako nikako alternativnog! Hvala & najljepši pozdrav! :) Prihvaćen Prihvaća se.
283 Nevena Bjeliš   Poštovani, Prvenstveno bih se osvrnula na stavak 2., članak 69. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „ Država potiče i promiče razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.“ Smatrate li da ovim zakonom zaista država potiče i promiče razvitak znanosti? Ili svjesno degradirate i diskriminirate studente stručnih studija jer u 2017. godini dozvoljavate pogodovanje interesnim lobijima i to na štetu 55 000 mladih ljudi kojima su koferi ionako već spakirani? Kolege u prethodnim komentarima su jasno objasnili kako binarni sustavi funkcioniraju u ostalim državama EU, moramo li uvijek biti loša iznimka? Kao što nikom nije u interesu 60 000 radnika Agrokora na ulici, tako nije ni 55 000 studenata i njihovih obitelji na ulici. Posebno je zanimljiv okvir privatnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj i mogućnosti koje oni nude, pa ovaj zakon ide u direktnu korist njima jer studenti stručnih studija imaju prohodnost na sveučilišnom nivou samo prema privatnim sveučilištima. Je li državi u interesu da privatni stručni studiji stave ključ u bravu zbog neprofitabilnosti i tako država izgubi namete koje im naplaćuje? Zaista je žalosno da se stranački, politički, financijski i ostali interesi lome preko sudbina mladih ljudi. Ovaj zakon zasigurno nije usklađen s europskim direktivama i vjerujem da će svi studenti, ako do njegovog donošenja dođe izaći na ulice, a nakon toga i kupiti karte u jednom smjeru. Ovo je čisti primjer diskriminacije. Zašto državne institucije iz državnog proračuna, odnosno od novca poreznih obveznika plaćaju stručne studije svojim zaposlenicima ako su stručni studiji manje vrijedni kako je prikazano u prijedlogu zakona? Ovaj zakon nije mjera koja će spriječiti iseljavanje, koja će potaknuti demografsku politiku, nije mjera koja pozitivno mijenja obrazovni sustav. Ovaj prijedlog zakona je pokazatelj svima nama u kakvoj državi živimo i da su interesni lobiji jači od interesa cijelog društva, a oni koji su pokrenuli sve ovo mogu se zapitati koliko im vrijedi titula, sveučilišna titula. S poštovanjem, Nevena Bjeliš, bacc.rel.int. Prihvaćen Primljeno na znanje.
284 Marina Zubović   Poštovani, Studentica sam diplomskog specijalističkog stručnog studija graditeljstva. Za početak željela bi iskazati ogorčenost kolegama sa sveučilišta, ne razumijem kako mogu stati na suprotnu stranu tj. podržavati alternativni prijedlog? Ne razumijem od kuda predrasuda da studenti stručnih studija trebaju manje učiti, manje se truditi da bi došli do svoje diplome i sad ih treba doslovno uništiti. Svi smo mi studenti i trebali bi se zajedno boriti za svoja prava, a ne raditi podjele. Osobno smatram da alternativni prijedlog degradira sve studente stručnih studija i štetan je za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Ukoliko dođe do prihvaćanja ovoga prijedloga o izmjeni zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, što možemo očekivati što će biti sa nama koji pohađamo stručne studije, znači li to teže zapošljavanje, da nas se manje vrednuje u našoj zemlji, a više u ostalim zemljama svijeta? Što će biti s upisom u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva? Stalno se priča da se mora zaustaviti iseljavanje mladih iz Hrvatske, a Vi upravo suprotno radite. Prihvaćanjem ovoga prijedloga o izmjeni zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru pa Vi ćete samo potaknuti mlade da idu iz Hrvatske, zašto bi živjeli u zemlji gdje im diploma ne vrijedi? Što planirate s ljudima koji već dugi niz godina rade s diplomom, diplomskog specijalističkog stručnog studija ? Evo na kraju možete li mi molim Vas objasniti zašto uopće postoji diplomski specijalistički stručni studij kad ga se uopće NE prizna u Hrvatskoj? Marina Zubović, bacc.ing.aedif. Prihvaćen Prihvaća se.
285 Blaženka Divjak   STAV NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala raspravljalo je na svojoj 18. sjednici o Odluci Ustavnog suda RH, Broj: U-I-351/2016 od 20. travnja 2016. vezano uz Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te na svojoj 19. sjednici o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kojega je predložilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić sudjelovala je u radu Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i iznijela je stavove Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala tijekom rasprava o Nacrtu Zakona. Zaključak je Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala da podržava predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kojega je predložilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a alternativni prijedlog ocijenilo je neprihvatljivim. Obrazloženje: Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Zakon o HKO-u) u Glavi II. regulira svrstavanje kvalifikacija (članak 4.), obujam kvalifikacija i obujam ishoda učenja (članak 5.), opisnice i razine ishoda učenja (članak 6.), razine cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija te minimalne uvjete za stjecanje i pristupanje cjelovitim i djelomičnim kvalifikacijama (članak 7.), tijela i dionike u razvoju i primjeni HKO-a (članak 9.) i njihove nadležnosti (članci 10.-12.) u svrhu uređenja sustava kvalifikacija te osiguravanja relevantnosti, jasnoće, prohodnosti i kvalitete kvalifikacija. Primjena Zakona zasniva se na izradi standarda zanimanja i standarda kvalifikacija utemeljenih na ishodima učenja koji se usklađuju s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Treba naglasiti da je ključni članak Zakona o HKO-u članak 7. kojim je regulirano definiranje razina kvalifikacija kao funkcija obujma i razina skupova ishoda učenja te je on mjerodavan i dovoljan za određivanje razina kvalifikacija, a članak 8. stavak 1. imao je ulogu da široj javnosti olakša razumijevanje i povezivanje razina kvalifikacija s vrstama obrazovnih i studijskih programa u hrvatskom kvalifikacijskom sustavu. Stav je Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja opravdano postupilo spajanjem članaka 7. i 8. te da novi članak 8. Zakona o HKO-u jasno, transparentno i ispravno pridružuje cjelovite i djelomične kvalifikacije koje se stječu završetkom programa određene obrazovne razine s razinama HKO-a. U članku 16. i članku 17. ispravno ih se povezuje s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira i Kvalifikacijskog okvira europskog prostora visokog obrazovanja. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru predstavlja rješenje koje je u skladu s praksom uspješnih i usporedivih obrazovnih sustava u EU. Prihvaćanjem alternativnog rješenja sustav stručnih studija postao bi neatraktivan i na taj bi se način urušio koncept policentričnog razvoja Republike Hrvatske, dovele bi se u pitanje stečene kvalifikacije i legitimna očekivanja studenata koji su završili ili danas pohađaju stručne studije. Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala vezano uz Odluku Ustavnog suda RH, Broj: U-I-351/2016 od 20. travnja 2016. i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru želi naglasiti i sljedeće činjenice. 1. Glavni je koncept HKO-a da standarde kvalifikacija temelji na skupovima ishoda učenja, a temeljna razlika između stručnoga i sveučilišnog studija proizlazi iz različitih ishoda učenja koji se stječu na različitim vrstama studija, a ne primarno iz razine na kojoj su smješteni u HKO-u. Opisnice ishoda učenja definirane HKO-om usmjerene su na kompleksnost, složenost i sadržaj ishoda učenja, a ne na vrstu studija ili institucionalni kontekst u kojemu se ti ishodi stječu. Drugim riječima, 7. razina HKO-a na kojoj su smješteni stručni i sveučilišni studiji ne izjednačava te dvije vrste studija, već upravo suprotno, putem definiranja njihovih ishoda učenja vrlo detaljno opisuje njihove različitosti. 2. Europski kvalifikacijski okvir (EQF), kao i HKO, definira osam razina kompleksnosti ishoda učenja te za njih daje opisnice u tri dimenzije – znanja, vještine i pripadajuće kompetencije (knowledge, skills and competence). Jasan je stav Europske komisije da znanja i vještine mogu biti jednako kompleksni i pripadati istoj razini. Posljedično, kvalifikacije mogu pripadati istoj razini, neovisno o tome sadržavaju li više znanja ili vještina. 3. Neutemeljeno je da se kvalifikacije koje se stječu završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija smjeste na različitu razinu od kvalifikacija stečenih završetkom sveučilišnih diplomskih studija. U usporedivim državama EU koje imaju binarne sustave u visokom obrazovanju (Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska i Ujedinjeno Kraljevstvo) ne postoji praksa pozicioniranja usporedivih stručnih i sveučilišnih kvalifikacija i programa na različite razine kvalifikacijskog okvira. Hrvatska bi u slučaju smještanja kvalifikacija koje se stječu na specijalističkim diplomskim stručnim studijima na razinu nižu od razine kvalifikacija koje se stječu završetkom sveučilišnih diplomskih studija postupila suprotno praksi EU te bi činila štetu, prije svega, vlastitim građanima i društvu. Nadalje, nije uloga kvalifikacijskog okvira ocjena kvalitete studija, već HKO treba postaviti temelje za usporedivost kvalifikacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini te omogućiti jasnije povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Vrednovanje kvalitete studija uređuje se Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, odnosno Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 4. Stručno neprihvatljivo bi bilo kvalifikacije koje se stječu na specijalističkim diplomskim stručnim studijima povezati s razinama nižim od 7. razine Europskoga kvalifikacijskog okvira (EQF-a), odnosno razinom nižom od 2. razine Kvalifikacijskog okvira europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA). Time bi te kvalifikacije izgubile prepoznatljivost i usporedivost s kvalifikacijama iz drugih europskih zemalja koje su specijalističke diplomske stručne studije povezale sa 7. razinom EQF-a, odnosno s 2. razinom QF-EHEA. Nadalje, obujam koji je važan element standarda kvalifikacije, smještanjem kvalifikacija koje se stječu specijalističkim diplomskim stručnim studijima na 6. razinu EQF-a i HKO-a, znatno bi premašivao obujam koji se predviđa za kvalifikacije na 6. razini. 5. Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala smatra važnim uzeti u obzir i uvriježene međunarodne prakse u klasifikaciji obrazovanja, kao što je međunarodno priznata klasifikacija ISCED 2011 (International Standard Classification of Education 2011) koja predstavlja globalni standard u klasifikaciji obrazovanja koji je donio UNESCO, a koja na istu razinu ISCED 7. smješta sveučilišne i stručne diplomske studije. Jedan od argumenata Ustavnog suda za uklanjanje specijalističkih diplomskih stručnih studija s iste, 7. razine HKO-a na kojoj su smješteni i sveučilišni diplomski studiji, jest taj da je protuustavna mogućnost pristupanja doktorskim studijima (8.2. razina HKO-a) za diplomante specijalističkih stručnih studija. Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u potpunosti je riješen ovaj problem kroz detaljno opisan uvjet pristupanja razini 8.2.: „uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice“. Dodatno, pristupanje doktorskim studijima ionako je riješeno Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Čl. 73 (2), NN 94/13) na način „Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.“ 6. Treba također uzeti u obzir da prijedlog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvažava tradiciju hrvatskoga visokog obrazovanja i činjenicu da su nekadašnji dodiplomski stručni studiji koji su trajali najmanje četiri godine (npr. nastavnički), kao i sveučilišni studiji, bili imanentni razini 7., odnosno visokoj stručnoj spremi. Time predloženi Nacrt osigurava kontinuitet naše obrazovne tradicije. Zakon o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima (NN 128/99) u članku 6. navodi: Osobe koje završe stručni dodiplomski studij u trajanju od najmanje četiri godine stječu stručni naziv uz oznaku diplomirani kao što to imaju i osobe koje završe sveučilišni dodiplomski studij. Osobe koje završe studij iz stavka 1. ovoga članka u trajanju od najmanje četiri godine stječu visoku stručnu spremu, a osobe koje završe studij iz stavka 1. ovoga članka u trajanju kraćem od četiri godine stječu višu stručnu spremu. 7. Za predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ključna je činjenica da su hrvatskome društvu potrebni stručni specijalisti (struke) koji posjeduju znanja, spoznajne, psihomotoričke i socijalne vještine na 7. razini HKO-a. Različitost sveučilišnih i stručnih studija prepoznaje se primjenom HKO-a u sadržaju i složenosti ishoda učenja te njihovoj namjeni; diplomante sveučilišnih studija usmjeravaju obavljanju poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, javnom sektoru i dr. te im otvaraju mogućnost upisivanja doktorskog studija, ali također ih osposobljavaju i za obavljanje stručnih zanimanja. S druge pak strane, diplomante stručnih studija usmjeravaju primarno obavljanju stručnih zanimanja i neposrednom uključivanju u radni proces. 8. Kvalifikacije koje se stječu na sveučilišnim i stručnim studijima razlikuju se po zastupljenosti znanja i vještina u ishodima učenja, međutim, one u svim usporedivim kvalifikacijskim okvirima europskih država pripadaju istoj razini. S obzirom na činjenicu da je specijalistički diplomski stručni studij definiran kao diplomski studij zakonom kojim je regulirano visoko obrazovanje (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju definira specijalistički diplomski studij kao studij diplomske razine s ukupno 300 ECTS-a), a kvaliteta kvalifikacija osigurana provedbom zakona kojim je regulirano osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala smatra da kvalifikacije koje se stječu završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija trebaju zadovoljiti minimalne uvjete propisane novim člankom 8. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u te biti smještene na istu razinu HKO-a na koju su smještene kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih diplomskih studija. Pritom je važno razlikovati kvalifikacije 7.1. i 7.2. unutar navedene razine koje trebaju biti povezane s razinom 7. Europskoga kvalifikacijskog okvira. Predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala: Prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić Prihvaćen Prihvaća se.
286 Magdalena Pranjić   Poštovani, Zovem se Magdalena Pranjić, studentica sam pete godine Specijalističkog stručnog studija Cestovnog prometa na Veleučilištu u Rijeci i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativa nije pravedna i da studente (bivše, sadašnje i buduće) stručnih studija diskriminira. Budući po završetku studija stječemo isti broj ECTS-a, smatram kako je nastavno opterećenje jednako, te se zalažem za jednakost svih. Zbog diskriminacija i podjele (po raznim osnovama) i jesmo u situaciji da nam mladi obrazovani ljudi odlaze iz zemlje. žalosno je da se uopće za jednakost moramo boriti. Svi studenti u RH trebaju imati ista prava. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
287 Ana Lisak Hegediš   Poštovani, Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Prijedlogom Rektorskog zbora bit će počinjene višestruke štete za Republiku Hrvatsku u cijelosti, te vas molim odgovore na sljedeća pitanja: a) Jeste li svjesni da će sada deseci tisuća osoba biti diskirimirani na tržištu rada, te možda i na postojećim radnim mjestima jer im vi sada rušite nivo stečenih kvalifikacija? b) Jeste li svjesni da će alternativni prijedlog doprinijeti još većem odljevu mladih radno sposobnih osoba izvan Republike Hrvatske? Kojim mjerama ćete spriječiti odljev navedenog kadra u inozemstvo? Molim Vas razmislite o budućnosti svih osoba i to ne samo „mladih“ koji žele studirati, imati obitelji i izgraditi dobru karijeru u Republici Hrvatskoj. Lijep pozdrav iz „zasada“ Lijepe naše, Ana Lisak Hegediš Prihvaćen Prihvaća se.
288 Jan Uroda   Poštovani, Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a NEPRIHVATLJIVIM smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Prihvaćen Prihvaća se.
289 Nikolina Perak   Poštovani, jedna sam od mnogim studenata i studentica koji studiraju bilo koji stručni studij diljem Hrvatske. Smatram da stručni studiji vrijede te da nas na ovakav način ne treba diskriminirati i podcjenjivati naš trud, rad i znanje. Stoga podržavam IZVORNI prijedlog Zakona, nikako ne alternativni prijedlog. Prihvaćen Prihvaća se.
290 jasna Kralj   ne slažem se sa alternatvnim prijedlogom iz čl. 6. Prihvaćen Prihvaća se.
291 Milena Marić   Poštovani, Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a NEPRIHVATLJIVIM smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Prijedlogom Rektorskog zbora bit će počinjene višestruke štete za Republiku Hrvatsku u cijelosti, te vas molim odgovore na sljedeća pitanja: 1. Zašto ćete oštetiti desetke tisuća mladih osoba koju su obrazovani u hrvatskom sustavu te trenutno doprinose (svojim radom i doprinosima na plaćama) na hrvatskom radnom tržištu? 2. Jeste li svjesni da će sada deseci tisuća osoba biti diskirimirani na tržištu rada, te možda i na postojećim radnim mjestima jer im vi sada rušite nivo stečenih kvalifikacija? 3. Jeste li svjesni da će alternativni prijedlog doprinijeti još većem odljevu mladih radno sposobnih osoba izvan Republike Hrvatske? Kojim mjerama ćete spriječiti odljev navedenog kadra u inozemstvo? Ljubazno vas molim konkretne odgovore! Ljubazno vas molim, razmislite o budućnosti svih osoba i to ne samo „mladih“ koji žele studirati, imati obitelji i izgraditi dobru karijeru u Republici Hrvatskoj. Unaprijed hvala! Lijep pozdrav iz lijepe naše, Milena Marić Prihvaćen Prihvaća se.
292 Matea Kelava   Poštovani, kao studentica stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu, smatram alternativni prijedlog krajnje nepravednim i diskriminirajućim. Smatram da tri godine na stručnom studiju nisu manje vrijedne od onih na sveučilišnom, štoviše studenti koji završe stručni studij već imaju veliko predznanje za rad, ali i dalje imaju mogućnost nadograđivati svoje znanje kao i studenti sa sveučilišnog studija. S obzirom na to da preddiplomski sveučilišni i stručni studiji traju jednako dugo, odnosno tri godine i nose isti broj ECTS bodova, ne vidim razlog zašto bi se razdvajali i klasificirali, kao viša, odnosno niža razina obrazovanja. Lijep pozdrav, Matea Kelava Prihvaćen Prihvaća se.
293 Marija Ivok Bakšić   Poštovani, studentica sam 2. godine stručnog specijalističkog studija javne uprave. Potpuno se protiv alternativnom prijedlogu Zakona jer diskriminira, omalovažava i na kraju vrijeđa. Puna su Vam usta cjeloživotnog obrazovanja, a onda kada čovjek to učini kao ja u 40. godini života, onda nam želite udariti šamarčinu. Je li netko od uvaženih ikada razmišljao o ljudima koji upisuju stručne studije Svi moji kolege sa stučnog studija su vrijedni ljudi, zaposleni, te od svojih često malih i skromnih primanja ulažu velik novac i slobodno vrijeme, kako bi učinili nešto za svoju budućnost. Govorim Vam iz perspektive zaposlene žene, supruge i majke, čija se cijela obitelj uključila i na neki način žrtvovala. Jer ne želimo ostatk života provesti u neizvjesnoti, jer ne želimo da nas tržište pregazi, jer želimo pokazati svojoj djeci da nikad nije kasno za učenje i rad na sebi. Ako zaista prihvatite alternativni prijedlog samo ću vam zapljeskati i reći : " Vjerodostojno"! Prihvaćen Prihvaća se.
294 Taiba Hadžiefendić   NE podržavam alternativni prijedlog. Prihvaćen Prihvaća se.
295 Tihomir Jagarčec   Poštovani, student sam zadnje godine diplomskog stručnog studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Strogo se protivim alternativnom prijedlogu članka 6. izmjena zakona o HKO koji degradira studente stručnih studija. Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog istog članka koji stručne i sveučilišne diplomske studije stavlja na razinu 7.1 pošto oba studija imaju po 300 ECTS bodova. Alternativni prijedlog ne samo da je degradirajući za studente stručnih studija, već im i smanjuje šanse za daljnje zapošljavanje i napredovanje. Razlika između sveučilišnih i stručnih diplomskih studija je u ishodima učenja, tj. na sveučilišnim studijima prevladava stjecanje znanja, a na stručnim studijima prevladava stjecanje vještina. Razina obrazovanja je jednaka. Srdačan pozdrav, Tihomir Jagarčec, bacc.ing.el Prihvaćen Prihvaća se.
296 Ivan Puljiz   Student sam 1. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija smjera Elektrotehnike na Sveučilišnom Odjelu za Stručne studije u Splitu. U potpunosti sam protiv alternativnog prijedloga i podržavam izvorni prijedlog po kojem su specijalistički diplomski stručni studij i sveučilišni diplomski studij na razini 7.1. Smatram da alternativni prijedlog diskriminira studente stručnih studija s obzirom da se završetkom oba studija stječe 300 ECTS bodova. Prihvaćen Prihvaća se.
297 Marta Slunjski   Studiram Radiološku tehnologiju, 3. sam godina. Smatram da je ovo čisti primjer diskriminacije i da krši Ustav, Naša zanimanja nisu ništa manje vrijedna ili manje bitna od onih sveučilišnih. Svi imamo jednake obaveze prema fakultetima koje pohađamo i svačija diploma treba vrijediti jednako. Nemojte dozvoliti da još više mladih i kvalitetno školovanih ljudi ode iz ove države. Nije fer da sada, kad smo na kraju školovanja, sav naš trud padne u vodu i da doslovce postanemo bezvrijedni. Nemojte to dozvoliti! Prihvaćen Prihvaća se.
298 Danijela Korade   NE podržavam alternativni prijedlog ! Prihvaćen Prihvaća se.
299 Marinko Tuček   Poštovani, Apsolutno smatram da je alternativni prijedlog zakona protuustavan, nezakonit, diskriminirajući te totalno neljudski. Kao običan čovjek i kao osoba koja je završila Specijalistički stručni studij Elektrotehnike u Zagrebu na TVZ-u, PROTIVIM SE alternativnom prijedlogu s kojim žele degradirati naše diplome i stečena zvanja. Naime, pojedinci koji nam žele nametnuti ovu izmjenu Zakona, ne shvaćaju ili ne žele shvatiti zašto studenti upisuju Stručne studije, ne shvaćaju da nisu svi ljudi u financijskoj mogućnosti studirati 5 godina neprekidno, nego ljudi završavaju Stručne studije, zapošljavaju se, rade i financiraju se sami i uz pomoć roditelja, upisuju Specijalističke studije u svojim strukama, skupljaju iskustvo, polažu stručne ispite, te se upisuju u Komoru inženjera, što znači da rade na cjeloživotnom obrazovanju te se NE ograničavaju niti ih do sada DRUGI NISU ograničavali što NEBI BIO slučaj ako se usvoji ovaj Prijedlog Zakona. Ovim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama želite reći da OGRANIČAVATE ljude koji su završili ili pohađaju stručne i specijalističe stručne studije? Zar ne živimo u demokratskoj i slobodnoj državi Hrvatskoj???? Molim Vas odgovor kako i na koji način bi Republika Hrvatska nadoknadila štetu, ukoliko se usvoji ovaj Prijedlog Zakona, samim ljudima za utrošeni novac, vrijeme, trud, učenje, poslodavcima isplaćene plaće, za plaćene stručne ispite, pristojbe plaćene Državi, naknade za upis u Hrvatsku Komoru inženjera ????? Molim odgovor što s tekućim ili već provedenim projektima (idejnim, glavnim i izvedbenim) za pojedine građevine koje potpisuju ili su potpisali Ovlašteni Projektanti sa stečenim zvanjem stručni specijalist određene struke, oni ostaju legalni ili postaju nelegalni? Molim odgovor kako će Republika Hrvatska i kojim Zakonom objasniti Poslodavcima kakav stručni kadar ima u svojim zaposlenim stručnim specijalistima, do sada je bilo jasno, ali ukoliko se usvoji prijedlog zakona NEĆE BITI JASNO. Molim Vas objasnite mi zašto pojedine tvrtke, uz stručni kadar od magistara i stručnih specijalista, ipak odabiru i stručne specijaliste za upis u komoru inženjera, mislite li da se to događa slučajno ili su prepoznali znanje i iskustvo koje su stručni specijalisti stekli tokom paralelnog studiranja i rada, a to isto znanje, iskustvo, stečena zvanja i kvalifikacije pojedinci koji su napravili ovaj nacrt prijedloga zakona NE PREPOZNAJU i žele DEGRADIRATI. Mogu samo napomenuti da jedino u našoj državi, Domovini Hrvatskoj, naši ljudi rade protiv svog naroda-dokaz ovaj nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama. U iščekivanju Vašeg odgovora Vas srdačno pozdravljam. Tuček Marinko, struč.spec.ing.el. Ovlašteni inženjer elektrotehnike E2874 Prihvaćen Prihvaća se.
300 Mia Bilogrević   Poštovani, U potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu jer smatram da je za istovrijedne diplomske studije koji imaju identičnu vrijednost od 300 ECTS-a diskriminirajuće raditi distinkciju u razinama. Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva jer smatram da alternativno rješenje dovodi studente stručnih studija u diskriminirajući i nepovoljan položaj u odnosu na studente sveučilišnih studija. Lijep pozdrav, Mia Bilogrević Prihvaćen Prihvaća se.
301 Mislav Ramljak   Poštovani, Studiram sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij i podržavam prijedlog izmjena predložen u ovom nacrtu. Do sada su studenti poslijediplomskih specijalističkih studija bili zakinuti, a ipak se radi o dodatnom stručnom i znanstvenom usavršavanju te sticanju novih znanja i specijaliziranih vještina na sastavnicama Sveučilišta koje bi trebalo na pravilan način i tretirati. S poštovanjem, Mislav Ramljak, mag. ing. mech. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Tomislav Odak   Poštovani, Student sam 3. godine TVZ-a, ovim putem izražavam svoje protivljenje alternativnom prijedlogu, jer se studenti stručnih studija stavljaju u diskriminirajući položaj. Smatram da su stručni studiji izuzetno kvalitetni studiji jer studente u većini slučajeva bolje pripreme za sami posao koji će raditi, također mislim da se ovim alternativnim prijedlogom poslodavci stavljaju u nezgodan položaj jer dobra većina studenata koji pohađaju stručne studije već rade te im poslodavci stipendiraju školovanje. Ovim putem želim postaviti pitanje ukoliko se usvoji ovaj alternativni prijedlog tko će odgovarati na nastale financijske štete.? Svi govorimo kako smo zemlja "obrazovanja", političari se lupaju u prsa kako imamo najkvalitetniji kadar, navodno RH vodi veliku bitku protiv tkz "odljeva mozgova" mišljenja sam da alternativnim prijedlogom samo pospješuju iseljavanje budućih inženjera i stručnih specjalista. Pitam se kakva je to država kad su joj studenti s diplomom stručnog specjalista npr. TVZ-a konkurentiji na tržištu rada u Njemačkoj nego u RH? lp, Tomislav. Prihvaćen Prihvaća se.
303 Marko Fresl   Poštovani, apsolvent sam specijalističkog diplomskog stručnog studija informacijskih tehnologija u poslovnim sustavima Veleučilišta u Rijeci te smatram alternativni prijedlog suludim i omalovažavajućim. Naime iako su Sveučilišni i Veleučilišni programi različiti smatram da količina znanja koju student stekne tijekom studija ovisi najviše o njegovoj volji za učenjem te interesu u "polje" koje studira. Iz toga razloga smatram da kompetencije koje sam osobno stekao tijekom studija nisu ništa manje vrijedne od onih koje je kolega/prijatelj stekao na Sveučilištu. Iz navedenoga , tražim, u svoje te ime 55 000 kolega da alternativni prijedlog bude u potpunosti odbijen. Lijepi pozdrav, bacc. inf. Marko Fresl Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Sara Mihalj   Poštovani, Studentica sam stručnog studija Sigurnosti i zaštite na radu u Karlovcu i ne podržavam alternativni prijedlog. Smatram ga degradirajućim i diskriminirajućim te takav prijedlog dovodi studente stručnih studija u nepovoljan položaj. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a. Lijep pozdrav, Sara Mihalj Prihvaćen Prihvaća se.
305 Leonardo Tomić   Poštovani, zovem se Leonardo Tomić, student sam prve godine Stručnog studija Sigurnosti i zaštite na radu na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativa nije pravedna i da studente stručnih studija omalovažava i smatram da svi studenti u RH trebaju imati ista prava!! Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
306 Zoran Bubaš   Poštovani, Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja i mislim da alternativni prijedlog treba u potpunosti odbaciti. Tmurna je budućnost pred zemljom koja ne poštuje svoje studente i umjesto mostova im gradi zidove. S poštovanjem, dr.sc. Zoran Bubaš Prihvaćen Prihvaća se.
307 Mateja Lokmer   Poštovani, mislim da je sve već rečeno u prethodnim komentarima te bih samo dodala da mi je nevjerojatno da netko razmišlja kako ovoj državi trebaju samo teoretičari i znanstvenici. Kao studentica stručnog studija na Veleučilištu u Karlovcu podupirem glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja da sveučilišni diplomski studiji i specijalistički diplomski stručni studiji budu na istoj razini. Smatram da bi se trebalo ozbiljno pozabaviti strategijom kako zadržati visoko obrazovni kadar u Hrvatskoj, a ne izmišljati zakone kako ga natjerati da što prije ode trbuhom za kruhom. S poštovanjem, Mateja Lokmer Prihvaćen Prihvaća se.
308 Marina Kirinčić Zupičić   Poštovani, studentica sam preddiplomskog stručnog studija na Veleučilištu Vern'. Glavni prijedlog Zakona MZO-a jedini je prihvatljivi prijedlog kojim se ne diskriminiraju studenti stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Svaki student treba imati jednaka prava te bi alternativni zakon djelovao demotivirajuće i degradirajuće na studente stručnih studija. Činjenica je da sveučilišni i stručni studiji imaju jednak broj ECTS bodova i trebaju biti jednako vrijedni. Lijep pozdrav, Marina Kirinčić Zupičić Prihvaćen Prihvaća se.
309 Ana klanac   Ne slazem se s novim prijedlogom formulacije obrazovanja. Smatram kako se nas studente strucnih studija degradira u odnosu na druge. Zanima me koja je svrha moje diplome (EFZG strucni studij) na trzistu rada ukoliko ce biti nizeg ranga od sveucilisne diplome? Gdje su bacene godine studija i sav trud ako cu biti rang nize od sveucilisnih kolega, a u principu smo se skolovali za isto?! Prihvaćen Prihvaća se.
310 Petar Ramljak   Poštovani, kao predsjednik Hrvatskog studentskog zbora u ovom komentaru iskazati ću službeni stav HSZ-a. Hrvatski studentski zbor kao krovno nacionalno koordinativno tijelo za sve studente u Republici Hrvatskoj podupire alternativni prijedlog u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. HSZ kao i Ustavni sud smatra da su oba stupa obrazovanja u RH jednako vrijedna i ovim zakonom se ne smije to dovesti u pitanje. No, isto tako smatramo da postoji i mora postojati razlika između sveučilišnih i stručnih studija u ishodima učenja predviđenima i ostvarenima kroz ove studije. To je prijedlog gdje bi se na razinu 7.1. smjestili specijalistički diplomski stručni studiji, na 7.2. sveučilišni diplomski studiji, a na razinu 7.3. poslijediplomski specijalistički studiji. Podupiremo ovaj prijedlog jer smatramo da je pravedan prema svim studentima jer pokazuje razliku u sadržaju dva stupa obrazovanja u RH.Ovaj prijedlog podržavamo također kako bi se jasnije prikazale sadržajne razlike studija i prema tržištu rada i prema učenicima srednjih škola koji razmišljaju o visokom obrazovanju. Također bi se ojačala transparentnost i povjerenje između različitih dionika sustava obrazovanja jer bi ga bilo lakše za razumjeti. Oba studija se referenciraju na deskriptore razine 7 u Europskom kvalifikacijskom okviru(EQF) i razine 2 Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA).Raspravu je važno držati unutar okvira deskriptora jer ECTS bodovi nisu mjerodavni za HKO niti se pomoću njih može određivati razina kvalifikacije. Vertikalna i horizontalna prohodnost neće biti onemogućena ovim Zakonom jer je točno propisano kako se ulazi na koju razinu i koji su uvjeti koji se moraju ispuniti za ulazak na određenu razinu. Važno je zadržati oba studija na razini 7 u EQFu kako bi se svugdje prepoznalo da se radi o drugoj razini visokog obrazovanja. Time bi se naši studenti mogli i dalje dokazivati kao ravnopravni pripadnici radne snage diljem Europe. Lijep pozdrav, Petar Ramljak Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvaća argumente iznesene u prilog prijedlogu alternativnog članka te iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja slaže se da treba jasno razlikovati sveučilišne i stručne studije s obzirom na razliku u ishodima učenja predviđenima i ostvarenima kroz sveučilišne i stručne studije, stoga se u zakonskom prijedlogu dodatno naglašava postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja. Smatramo da se razlikovanjem vrsta studija (sveučilišnih i stručnih) postiže transparentnost koja je temelj povjerenja među različitim dionicima sustava. Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/351/2016 od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije.
311 Nevena Hrnjak Ajduković   Poštovani, smatram da je apsolutno diskriminirajući alternativni prijedlog. Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog istog članka koji stručne i sveučilišne diplomske studije stavlja na razinu 7.1 jer oba studija imaju po 300 ECTS bodova. Alternativni prijedlog degradira sve studente stručnih studija i štetan je za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Ujedno smatram da treba primijeniti i zapadnoeuropske nazive za završene titule zbog prepoznavanja na tržištima rada, i to sve naravno bez diskriminacije pojedinog studijskog programa. Izvorni prijedlog članka 6. u potpunosti doprinosi obrazovnom sustavu po kojem su specijalistički diplomski stručni studij i sveučilišni diplomski studij (na razini 7.1) dva jednako važna i vrijedna studija u Republici Hrvatskoj. Uz lijep pozdrav, Nevena Hrnjak Ajduković Prihvaćen Prihvaća se.
312 Jasminka Hržić-Grubelić   Poštovani! Smatram da je razina obrazovanja ove dvije vrste studija neupitna - razina 7. Prema različitim ishodima učenja moguće je razlikovati vrste studija, ali smatram da je neophodno zadržati horizontalnu i vertikalnu prolaznost. Koliko sam razumjela taj se dio realizira na lokalnoj razini. Pitam se: što je s ljudima koji su upisali i završili stručne studije dok sveučilišnih (u njihovom području) nije bilo i koji su uvjeti eventualnog prelaza s jedne vrste studija na drugu? Kako je planirano organizirati taj dio? Da nam ambiciozni i vrijedni ljudi ne odlaze po diplome u inozemstvo. Nadam se da je u nadležnom tijelu netko čuo za pojam "odljev mozgova"... Lijep pozdrav! Jasminka Hržić-Grubelić, bacc. physioth. Prihvaćen Prihvaća se.
313 Stjepan Kolenković   Smatram kako je ovaj mali teatar apsurda od strane gospode s pravnog fakulteta uistinu nepotreban. Zanima me gdje je bila dotična gospoda dok nam se nametao bolonjski sustav školovanja ? Nadalje u društvu bogatom podjelama na crvene i plave, sjever i jug, čiste i dotepence.... nam samo fali još jedna akademska segregacija. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Iva Glumac   Poštovani, Studentica sam stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i ne podržavam alternativni prijedlog. Smatram ga degradirajućim i diskriminirajućim te takav prijedlog dovodi studente stručnih studija u nepovoljan položaj. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a. Lijep pozdrav, Iva Glumac Prihvaćen Prihvaća se.
315 Zrinka Jurjević   Podupirem glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Protivim se alternativnom prijedlogu koji bi bio neutemeljeno diskriminirajući i degradirajući. Sramotno i suvišno za komentirati dalje! Prihvaćen Prihvaća se.
316 Tatjana Gruber   Poštovani, smatram da je alternativni prijedlog potpuno NE prihvatljiv i diskriminirajuć što je direktna povreda Ustava RH koji jamči jednakost svih! Lijepi pozdrav, Tatjana Gruber Prihvaćen Prihvaća se.
317 Dražen Pažameta   Poštovani, Završio sam Specijalistički diplomski stručni studij, zaposlen sam i radim u struci. Izvorni prijedlog članka 6. izmjena i dopuna zakona o HKO, smatram jedinim prihvatljivim, dok alternativni prijedlog smatram degradirajućim i neprihvatljivim jer za sobom povlači mnoga društvena, socijalna, egzistencijalna i druga pitanja. Spomenutim alternativnim prijedlogom zakona povlači se pitanje tko će sanirati troškove poslodavaca koji su omogućili svojim djelatnicima navedeni Specijalistički diplomski stručni studij nakon što diplome budu degradirane i nakon što nam se oduzmu stečena zakonska prava. Sljedeće pitanje je tko će sanirati uložen trud, uloženo vrijeme, odvojenost od obitelji za vrijeme provedeno na spomenutom studiju odobrenom od strane hrvatskog sabora sa svim pravima koja su nam obećana, ukoliko se prihvati alternativni prijedlog zakona? Na koji način će država spriječiti dodatno iseljavanje nezadovoljnih hrvatskih građana zbog primjene alternativnog zakonskog prijedloga zakona? Prihvaćen Prihvaća se.
318 Ante Nakić   Poštovani ! Evo postavljam ista pitanja kao i kolegica Ana Mateljan ! Odgovorite na sljedeće: 1. Poslodavac je zaposleniku omogućio (financirao) dodatno školovanje (za stjecanje kvalifikacije razine 7) uz ugovornu obavezu da po stjecanju te kvalifikacije zaposlenik mora ostati zaposlen kod poslodavca određeno vrijeme, odnosno financijsko obeštećenje poslodavca u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. Dodatno školovanje se odvijalo na specijalističkom studiju veleučilišta (upisano u vrijeme kada nije bila sporna kvalifikacija razine 7). · Tko je odgovoran za nastalu neposrednu financijsku štetu, odnosno obeštećenje – zaposlenik/student nije svojom krivnjom ostao bez kvalifikacije razine 7? · Tko je odgovoran za indirektnu financijsku štetu prouzročenu nižom kvalifikacijom zaposlenika od planirane koja je trebala omogućiti primjerice ovlaštenje inženjera? Ovo potencijalno onemogućuje poslodavcu da sudjeluje u nekim planiranim projektima koji imaju zahtjeve za visokom kvalifikacijom (razine 7) 2. Ukoliko se zakon ne primjenjuje retroaktivno, koje je obrazloženje za nižu kvalifikaciju za buduće studente u odnosu na one koji su ranije završili isti studijski program? 3. Ukoliko se zakon primjenjuje retroaktivno (kao što je predloženo u alternativnom prijedlogu) što se događa s primjerice objektima koji su pušteni u upotrebu na temelju potpisa ovlaštenih inženjera (razina 7) koji u slučaju provođenja ovog prijedloga gube to ovlaštenje? Trebaju li svi takvi objekti (projekti i sl.) ići u reviziju? Smatraju li se ilegalnima, odnosno tehnički neispravnima (bez potpisa ovlaštenog inženjera)? Mogu li se u međuvremenu ti objekti koristiti? 4. Tko je odgovoran za razlike u plaći isplaćene na račun više kvalifikacije (razine 7) koja je retroaktivno ukinuta? - Mogu li poslodavci tražiti povrat sredstava od zaposlenika? - Mogu li poslodavci na račun niže kvalifikacije degradirati zaposlenika? - Mogu li poslodavci tražiti povrat prekomjerno uplaćenih doprinosa od države? Objasnite mi kako vi možete imati pravo da odlučujete o našoj budućnosti !!! U trenutku studiranja i završavanja studija sam imao zakon po kojem sam planirao svoju budućnost i sad ce te ga vi retroaktivno mijenjati ! Po kojim načelima to radite ! Na kraju, što ne bi trebala stečena znanja na studiju biti temelj naših dostignuća, a ne nekakve vase razine koje ce te nam vi odrediti i koje će nas ograničiti. Da se vi vodite po nekakvim načelima i ograničenjima onda bi vaš ministar radio negdje kao pomoćni radnik a ne bi bio ministar u MZOS. Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja u daljnju proceduru upućuje glavni prijedlog Nacrta prijedloga zakona te se u odgovoru ne razmatra dio komentara vezan uz alternativni prijedlog.
319 Hrvoje Ćulumović   Poštovani, student sam zadnje godine diplomskog stručnog studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Strogo se protivim alternativnom prijedlogu članka 6. izmjena zakona o HKO koji degradira studente stručnih studija. Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog istog članka koji stručne i sveučilišne diplomske studije stavlja na razinu 7.1 pošto oba studija imaju po 300 ECTS bodova. Alternativni prijedlog ne samo da je degradirajući za studente stručnih studija, već im i smanjuje šanse za daljnje zapošljavanje i napredovanje. Razlika između sveučilišnih i stručnih diplomskih studija je u ishodima učenja, tj. na sveučilišnim studijima prevladava stjecanje znanja, a na stručnim studijima prevladava stjecanje vještina. Razina obrazovanja je jednaka. Razdvajanjem stručnih i sveučilišnih diplomskih studija, postoji mogućnost za manipulacije kojima nije mjesto u obrazovnom sustavu. Umjesto da idemo korak naprijed s obrazovanjem, mi se vraćamo korak unatrag. Lijepi pozdrav, Hrvoje Ćulumović, bacc.ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
320 Nikolina Dražić   Poštovani, Smatram da je alternativni prijedlog zakona diskriminirajuć te ga kao studentica stručnog studija ne podržavam, protivim se alternativnom prijedlogu s kojim nas hoće spustiti na nižu razinu. Prihvaćen Prihvaća se.
321 Ana Mateljan   Poštovani, ljubazno bih molila odgovore na sljedeća pitanja. 1. Poslodavac je zaposleniku omogućio (financirao) dodatno školovanje (za stjecanje kvalifikacije razine 7) uz ugovornu obavezu da po stjecanju te kvalifikacije zaposlenik mora ostati zaposlen kod poslodavca određeno vrijeme, odnosno financijsko obeštećenje poslodavca u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. Dodatno školovanje se odvijalo na specijalističkom studiju veleučilišta (upisano u vrijeme kada nije bila sporna kvalifikacija razine 7). · Tko je odgovoran za nastalu neposrednu financijsku štetu, odnosno obeštećenje – zaposlenik/student nije svojom krivnjom ostao bez kvalifikacije razine 7? · Tko je odgovoran za indirektnu financijsku štetu prouzročenu nižom kvalifikacijom zaposlenika od planirane koja je trebala omogućiti primjerice ovlaštenje inženjera? Ovo potencijalno onemogućuje poslodavcu da sudjeluje u nekim planiranim projektima koji imaju zahtjeve za visokom kvalifikacijom (razine 7) 2. Ukoliko se zakon ne primjenjuje retroaktivno, koje je obrazloženje za nižu kvalifikaciju za buduće studente u odnosu na one koji su ranije završili isti studijski program? 3. Ukoliko se zakon primjenjuje retroaktivno (kao što je predloženo u alternativnom prijedlogu) što se događa s primjerice objektima koji su pušteni u upotrebu na temelju potpisa ovlaštenih inženjera (razina 7) koji u slučaju provođenja ovog prijedloga gube to ovlaštenje? Trebaju li svi takvi objekti (projekti i sl.) ići u reviziju? Smatraju li se ilegalnima, odnosno tehnički neispravnima (bez potpisa ovlaštenog inženjera)? Mogu li se u međuvremenu ti objekti koristiti? 4. Tko je odgovoran za razlike u plaći isplaćene na račun više kvalifikacije (razine 7) koja je retroaktivno ukinuta? · Mogu li poslodavci tražiti povrat sredstava od zaposlenika? · Mogu li poslodavci na račun niže kvalifikacije degradirati zaposlenika? · Mogu li poslodavci tražiti povrat prekomjerno uplaćenih doprinosa od države? Hvala uz srdačan pozdrav, Ana Mateljan Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja u daljnju proceduru upućuje glavni prijedlog Nacrta prijedloga zakona te se u odgovoru ne razmatra dio komentara vezan uz alternativni prijedlog.
322 Anita Antunović   Poštovani, studentica sam pete godine Visoke škole za financijski menadžment - RRiF, te ću po završetku studija imati ostvarenih 302 ECTS boda s obzirom da sam prve tri godine studija (dodiplomski studij) uspješno završila na Sveučilištu u Splitu - Nastavni centar u Zagreb, smjer: računovodstvo i financije, te ostvarila 182 ECTS boda. Ovim putem želim izraziti svoje krajnje nezadovoljstvo nacrtom prijedloga zakona s obzirom da je isti diskriminirajući, te nije u skladu sa Europskim standarima i bolonjom koja nam je nametnuta i po kojoj već dugi niz godina studiramo, te po kojoj su nam u početku već neka prava bila ukinuta. Smatram da završeni studij od pet godina, bio on Sveučilišni ili Stručni trebaju imati ista, tj. jednaka prava jer ćemo u konačnici svi završiti željeni fakultet sa znanjem i mogućim daljnjem napredovanjem u karijeri na navedenom području, te ostvariti isti broj ECTS boda, a što je i poanta cijele priče. Ovakav način degradiranja u kojem javno izražavate mišljenje da studenti, tj. osobe koje su kvalificirane za pojedino područje (tipa studenti TVZ-a, građevine, određenog smjera poput računovodstva i financija) nemaju prvotno pravo pri zapošljavanju na učenom području, tj. nemaju nikakva prava jer im pokušavate isto oduzeti, dovodi u pitanje integriteta naše divne i krasne Republike Hrvatske. Ni ne čudi me trenutna situacija naše države u kojoj iz dana u dan mladi i obrazovani ljudi pokušavaju ostvariti svoja prava van Republike Hrvatske i isto im uspijeva. Republika Hrvatska je zemlja koja još mora puno učiti od ostalih zemalja, članica EU, te prenijeti njihov sustav i način obrazovanja kod nas. Kakvu sliku u konačnici ostavljate nama mladima koji smo se borili, učili, trudili svih pet godina da postignemo rezultate i uživamo u svojim ostvarenim plodovima?! Hoće li mi Republika Hrvatska, tj. Ministarstvo vratiti sve novce uložene u znanje?! Hoćete li mi garantirati da ću nakon završenog studija moći raditi u svojoj struci bez "povlačenja" veze i poznanstava?! Hoćete li meni kao studentici koja sam pri kraju svog školovanja i usavršavanja, te ostalim studentima (a broji ih se u tisuće i tisuće) reći da nismo uopće niti trebali upisivati navedene fakultete s obzirom da nećemo na kraju imati nikakva prava?!? - jedna riječ: SRAMOTA! Isto tako, pokrenimo pitanje ujedno i ostvarivanje prava docenta na fakultetu koji po novom prijedlogu Zakona mora izdati 12 znanstvenih članaka, a osobe koje su donijele dopunu tog zakona nisu ni kvalificirane da uopće i znaju što je znanstveni članak. Trenutna situacija je takva da neki od izvanrednih profesora imaju manje kvalifikacija od svojih docenata, što je krajnje sramotno i isto tako diskriminirajuće. Poanta mog komentara i mišljenja je da nam ionako sustav obrazovanja ne funkcionira niti će očigledno ikad funkcionirati sa ovakvim ljudima na čelu koji pišu nacrte i dopune prijedloga Zakona, te umjesto da pišete nove prijedloge Zakona kako nešto "uništiti", što mislite o tome da počnete razmišljati o budućnosti i o tome da se nešto zaista i unaprijedi, te smatrate li zaista da je ovaj nacrt Zakona u redu i ide li nama studentima, obiteljima, našoj budućnosti zaista u korist? U daljnjem iščekivanju Vašeg odgovora na gore postavljena pitanja koja nisu retorička, srdačno Vas pozdravljam. Anita Antunović, bacc. oec. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Mario Babić   Poštovani, Prvostupnik sam elektrotehnike, smjer automatizacija, kojeg sam završio 2010.g. na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Kroz dosadašnji radni vijek uvjerio sam se da su moje kolege sa završenim stručnim studijima prepoznati od poslodavaca kao izuzetno stručni i sposobni, i kao inženjeri i kao projektanti, stoga sam protiv alternativnog prijedloga i smatram ga diskriminirajućim, protuustavnim te suprotnim odredbama Europske unije. Ovo je još jedna priča iz Hrvatske: zemlje gdje se zakoni donose u korist nekoliko pojedinaca, (često i samo jedne osobe,) na štetu većine. Ako se ovaj krajnje suludi i diskriminirajući prijedlog usvoji, zanima me na koji način Republika Hrvatska namjerava vratiti studentima novac za uplaćene školarine, te poslodavcima za isplaćene plaće, pošto ćemo ovim činom biti zakinuti i prevareni te ćemo pravdu potražiti na sudu? Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
324 Kruno Koren   Poštovani, Kao student stručnog studija ne slažem se sa navedenim nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Taj prijedlog je vrlo diskriminirajuć i nepravedan. Zašto bi sada netko išao "rušiti" vrijednost specijalistiški stručnih diploma kada se studenti veleučilišta jednako, a možda čak i više trude od studenata sa sveučilišta. Svugdje po Europi u mnogo naprednijim državama nego što je Hrvatska taj zakon ne postoji. Specijalistički diplomski stručni studij i poslijediplomski specijalistički studij su jednaki i ravnopravni. Hrvatska umjesto da radi na politici zadržavanja fakultetski obrazovanih ljudi ona će sa ovim zakonom otjerat još više mladih prosperitetnih ljudi. Kada bi u današnje vrijeme mjerilo bilo znanje a ne neki papir na kojem piše dr.mag.dip.ing. onda taj zakon uopće nebi predstavljao problem. Da li će ovaj prijedlog utjecati na zapošljavanje studenata sa veleučilišta to još nitko nezna, no ja sam siguran da pojedinci koji žele provesti ovakav zakon sigurno imaju i na taj problem rješenje. S poštovanjem, Kruno Koren. Prihvaćen Prihvaća se.
325 Ivica Komljenović   Poštovani, kako bi preventivno djelovali i spriječili nešto loše što se može dogoditi. Ne mogu vjerovati da Ured pučke pravobraniteljice u svom komentaru ukazuje na važnost poštivanja EQF forme i jednakosti ECTS bodova neovisno o tipu studija, a u završnoj riječi podržava zaključak Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji u svom prijedlogu upravo nameće rušenje tih vrijednosti, po kojem 300 ECTS bodova stručnog ne bi bilo jednako 300 ECTS bodova sveučilišnog studija. Iskreno se nadam da je to bila samo potvrda zaključka (jedini dio prijedloga koji nije upitan) kako je u RH potrebna kompletna reforma visokog obrazovanja ali u smjeru stečevina EU-a, a ne loših zakona proizašlih iz još neshvatljivijih namjera autora. Obzirom da sam u prethodnom komentaru već obrazložio loše strane alternativnog prijedloga, sljedećim pitanjima želim ukazati na zabrinjavajuću neuopćenost Nacionalnog vijeća za znanost prema ključnim vrijednostima i pravima koji proizlaze potpisivanjem Bolonjske deklaracije. 1. Ako bi se studentima stručnih specijalističkih diplomskih studija razina HKO 7 spustila na razinu EQF 6 (što je apsurd samo takav), znači li to da studenti koji su diplomirali na stručnom studiju u bilo kojoj drugoj potpisnici Bolonjske deklaracije dolaskom u RH bili degradirani (kao što NVZ želi degradirati nas) za razliku od matične zemlje (i ostalih zemalja) u kojoj je njihova diploma i titula jednaka stupnju 7 EQF-a ? 2. Jesu li svjesni članovi NVZ-a da bi potezom degradacije koji predlažu, s razine HKO 7 na EQF 6, kršili prava studenata stručnih studija RH po stečenim pravima Bolonjske deklaracije i na taj način oštetili iste koji trenutno studiraju i one koji su već završili studij, a prilikom upisivanja studija HKO je definirao drugačiji ishod ? 3. Znači li da degradacijom studenata stručnih specijalističkih diplomskih studija njihovih 300 ECTS bodova nije jednako 300 ECTS-a stečenih na sveučilišnom studiju? Ako da, onda je jasno da je to apsolutni apsurd i presedan (mojih 300 HRK nije jednako njihovih 300 HRK), a ako ne, molim obrazloženje kako je onda moguće predlagati spuštanje razine HKO 7 i povezivanjem s nižom razinom EQF 6, koja odgovara razini preddiplomskih studija (180 ECTS) a studenti imaju 300 ECTS-a ? 4. Molim članove da se očituju o opasnosti domino efekta (koji će se upozoravam sigurno dogoditi), kao posljedica alternativnog prijedloga kojeg očito predlaže NVZ-o. Jasno je iščitati da bi u koliko prođe alternativni prijedlog, oni forsirali sve gore navedeno (HKO 7 u EQF 6) i na taj način dovodili HKO i visoko obrazovanje RH u nezavidan položaj u odnosu na druge potpisnice Bolonje i članice EU-a, a studente koji su završili stručni specijalistički diplomski studija pred gotov čin. Uzmite u obzir da mi koji smo završili stručni specijalistički diplomski studij, svojim zaslugama i radom, u nekim slučajevima djelujemo i na rukovodećim mjestima, kako privatnih tako i državnih institucija, koje su platile naše školovanje, a prijedlogom NVZ-a bi naša titula i stupanj obrazovanja bezrazložno i kršenjem zakona došao u pitanje. Vjerujte, u to slučaju bi svakako išla i protutužba na ustavnost HKO-a. Stručni i sveučilišni diplomski studiji trebaju ostati na razini 7.1 pod stavkama a i b (kao rješenje koje će zadovoljiti Ustavni sud RH). Alternativnom podjelom unutar HKO grupe 7 na 7.1 i 7.2 se degradiraju specijalistički diplomski stručni studiji, a podiže razina sveučilišni diplomski studija, a da je njihova razina opterećenja i dalje jednaka, što nije u skladu s EQF i QF-EHEA okvirima visokog obrazovanja. Mislim da ne treba više ponavljati kakve su daljnje posljedice po RH i visoko obrazovanje. Veliki broj studenata, ako ne i svi, neće imati opravdani razlog da nastave studirati na stručnom diplomskom specijalističkom studiju, a to znači propadanje modela obrazovanja i zatvaranje fakulteta. Možda je to i cilj predlagatelja alternativnog rješenja? Radna skupina MZOS-a je glavnim prijedlogom odabrala kvalitetno rješenje i jedino logično, kako bi se zadovoljila forma i ugradile smjernice za upisivanje doktorskih studija. Žalosno je da u ovo vrijeme vodimo raspravu o nečemu što je očito svim članicama potpisnicama, jasno osim RH tj. NVZ-u. Moramo se zapitati, kako je moguće da visoko obrazovani ljudi, profesori nisu u stanju (ili još opasnije, ne žele) shvatiti ciljeve Bolonjske deklaracije. Također je bitno naglasiti, kako je moguće da je Ustavni sud zahtjev podnesen od strane Sveučilišta u Zagrebu riješio i poništio HKO u roku od tri mjeseca, a zahtjev koji je podnio g. Matko Utrobičić zajedno s kolegama na TVZ-u 2007. godine na istom sudu (na što su se očitovala dva ministra) do dana današnjeg nije riješen, a tiče se naziva titula koje nisu u skladu s EU-om. Neki od članova Ustavnog suda su profesori koji predaju na Sveučilištu u Zagrebu i podređeni su podnositelju zahtjeva za ustavnost HKO-a. Kako je to prof. dr. sc. Leonard Marušić u svom osobnom osvrtu na stanje rekao: ''Možda, ali kako kažu Englezi, if it looks like a duck…''. Molim sve uvažene kolege da osim svojih komentara, slaganja ili ne slaganja s nekim od prijedloga, postave i pitanja uvaženim članovima, kako bi na kraju dobili jasnu sliku stanja HKO-a u RH. Vidljivo je, čitajući komentare da kolege sa sveučilišta samo kopiraju i lijepe jedan te isti tekst i na taj način šalju poruku, da nisu u stanju definirati svoje osobno mišljenje (tj. nemaju što izgubiti, a ne gube i trenutnim zakonom). A neki sudjeluju očito nalogom više instance (što nije problem, ali ipak…), samo radi forme. Žalosno je da netko misli da se na stručnim studijima uči samo KAKO SE NEŠTO RADI, A NE ZAŠTO SE TAKO RADI, kako je to napisala jedna kolegica u raspravi. Da bi naučili kako se nešto radi i to znali efikasno primijeniti, moramo znati i pozadinu tj. način na koji to radi i zašto tako radi. Obzirom da sam završio 5 godina studija, apsolutno se ne mogu složiti s kolegicom koja očito nije upoznata s programom i radom stručnih studija. Kolegama sa sveučilišta koji su shvatili problematiku i podržavaju inicijalni (glavni) prijedlog MZOS-a, ovom prilikom, želim se zahvaliti na podršci. Molim da mi nitko ne zamjeri, ako se osjeti uvrjeđen komentarom (a iskreno ne vidim zašto) jer u pitanju je budućnost svih studenata stručnih studija u RH, a i šire, ako netko odluči doseliti (???) iz neke od zemalja EU-a (potpisnice Bolonjske deklaracije). U iščekivanju odgovora na pitanja, s poštovanjem, Ivica Komljenović Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u daljnju proceduru upućuje glavni prijedlog Nacrta prijedloga zakona.
326 Mario Lisjak   Poštovani Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Mislim da smo svi mi koji diplomiramo na nekom od veleučilišta već samom titulom dosta zakinuti tako da još dodatno omalovažavanje stvarno više nema smisla. Upisao sam i završio stručni studij koji ima dozvolu od nadležnog ministarstva za dodiplomski i diplomski studij. Samim time bio sam upoznat i sa svojim pravima koje steći završetkom studija. Molio bih da mi se odgovori na sljedeće: Kako je moguće da u jednoj članici Europske unije je moguće da se oduzimaju stečena prava kao u neka prošla vremena? Na koji način mislite sve nas koji smo završili stručne studije obeštetiti jer ovakvim alternativnim prijedlogom mi ćemo izgubiti neka stečena prava, a samim time i smanjenje naših plača? Ako dođe do crnog scenarija naši poslodavci nas mogu tražiti obeštećenje za obmanu…tko će za to odgovarati? Što će se desiti sa svim ovlaštenim inženjerima koji su u strukovnim komorama inženjera i koji potpisuju projekte? S poštovanjem Mario Lisjak struč.spec. ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
327 Matija Pavletić   Poštovani, Ovo je samo još jedan apsurd naše "pravne" države, nemam riječi. Bolje bi Vam bilo da se napokon okrenete poboljšanju života u istoj, nego stalnom ispravljanju nečega što se trebalo predvidjeti prvobitnim zakonskim okvirom. Uostalom, nemožete retroaktivno oduzimati prava koja su prethodno zajamčena Ustavom. 300 ECTS bodova je 300 ECTS bodova, Lp! Prihvaćen Prihvaća se.
328 Lela Džidara   Poštovani, Kao studentica stručnog studija protivim se alternativnom prijedlogu zakona, smatram ga diskriminirajućim. Prihvaćen Prihvaća se.
329 Maja Deak   Poštovani, Smatram da je alternativni prijedlog zakona diskriminirajuć te ga kao studentica stručnog studija ne podržavam! Prihvaćen Prihvaća se.
330 Natalija Velić   Poštovani, prije svega krećem s dva pitanja na koje bih voljela jednog dana saznati odgovor: "Što bi bilo kad bi svi hrvatski stručni specijalisti zatražili podršku od svojih kolega sa sličnih studija u Europi, ali i raznih stručnih europskih udruženja i komora, a kojima pripadaju i hrvatska stručna udruženja i komore, a kojima pak hrvatski stručni specijalisti već godinama plaćaju članarine i s kojima surađuju s ciljem unaprijeđenja edukacije i struke? Bi li to bio jedini izlaz da se konačno shvati da su specijalistički diplomski stručni studij i sveučilišni diplomski studij na istoj razini Europskog kvalifikacijskog okvira i da ostale zemlje članice jednako vrijedno promatraju obje obrazovne vertikale?" Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije Republika Hrvatska je uskladila svoj visokoškolski sustav sa EHEA (European Higher Education Area – Europski prostor visoke naobrazbe), stoga je tijekom 2004. godine na inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pokrenut proces izrade nastavnih planova i programa sveučilišnih i veleučilišnih studija usklađenih sa sličnim studijima u Europi. Stručni studiji kao i sveučilišni trebaju međusobno surađivati i nadopunjavati se, raditi na podizanju kvalitete visokog obrazovanja te osluškivati potrebe tržišta rada i prema tome prilagođavati svoje programe. Brojni sveučilišni profesori ionako već predaju i na stručnim studijima, zašto se ne bi ojačala međusobna suradnja kako bi se uvidjele prednosti i jednog i drugog? Svakako je potrebno slijediti sustav binarnog visokog obrazovanja prema načelima Europskog prostora visokog obrazovanja te uzeti u obzir stav Ustavnog suda Republike Hrvatske: "općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni.“ Nužno je i da se što prije riješi problem s titulama te se umjesto dosadašnjih magistar/specijalist iste usklade kao što su i u Europi gdje je za sve naziv "Master" (sveučilišni (academic) i stručni (professional)). Primjeri titula koje je potrebno uskladiti kao što je to učinjeno na sličnim studijima u Europi prema EHEA (European Higher Education Area – Europski prostor visoke naobrazbe) slijede u nastavku: struč. spec. ing. aedif. - stručni/a specijalist/specijalistica graditeljstva struč. spec. ing. techn. inf. - stručni/a specijalist/specijalistica informatike struč. spec. oec - stručni/a specijalist/specijalistica ekonomije struč. spec. ing. politech. - stručni/a specijalist/specijalistica politehnike struč. spec. ing. inf. tech. - stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka informacijskih tehnologija struč. spec. osj. - stručni/a specijalist/specijalistica odnosa s javnošću struč. spec. ing. mech. - stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka strojarstva struč. spec. ing. traff. - stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka prometa struč. spec. ing. sec. - stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka sigurnosti i zaštite struč. spec. crim. - stručni/a specijalist/specijalistica kriminalistike Ne zaboravite da su temeljem čl. 51 stavka 2 i članka 116 stavka 5. ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU spomenutima izdane dopusnice za izvođenje studija čime se prikuplja dodatnih 120 ECTS bodova, odnosno čime se omogućilo da studenti prikupe 300 ECTS bodova. Je li u redu poslati poruku 55 000 ljudi, ali i njihovim obiteljima da su svi uloženi resursi u petogodišnje obrazovanje bili uzaludni? Hoćete li im na kraju cijele ove tragikomedije reći da su znali što upisuju? Ako pogledate cijene školarina na svim studijima koji su dobili dopusnicu za rad (za koje su neki možda štedili godinama, za koje su roditelji odvajali ne bi li omogućili djeci što bolji položaj na tržištu rada, neki su kao ja radili uz studij, a nekima su financirali poslodavci), nije teško izračunati o kojem se vremenskom periodu i financijskim sredstvima radi te da želite obmanuti puno više od 55 000 osoba. Nije li Republika Hrvatska pristupom u EU preuzela pravnu stečevinu od Europske Unije? Ne zaboravite da su brojni stručni specijalisti nakon završenog studija postali i članovi stručnih komora kojima također plaćaju svoje članarine? Kome od vas trebaju studenti, roditelji i poslodavci poslati račun za obmanu? Trebaju li nove generacije razmišljati o završavanju studija negdje drugdje u svijetu, a time i stjecanja radnog iskustva? Što bi na sve ovo rekla Europska komisija? Iz Hrvatske već sad bježe svi- i oni sa sveučilišnom, ali i oni sa diplomom stručnog specijalista. Prihvaćanjem alternativnog prijedloga nove generacije neće ni čekati s upisom, a kamoli završavanjem studija u domovini. Eto, ja sam u proteklih 11 godina završila dva različita stručna studija, uz rad i veliko odricanje mojih roditelja i mene osobno, ali sad ćete mi reći da moje diplome prema svemu navedenom ne vrijede ništa? Tek sam prije mjesec dana stekla diplomu stručnog specijalista odnosa s javnošću i reći ćete mi da manje vrijedim od sveučilišnog studenta iako sam se svojim trudom i zalaganjem svrstala među prvih pet koji su već za vrijeme studija počeli stjecati radno iskustvo i zamislite, nakon šest mjeseci stručne prakse dobila ponudu za posao? Slijedom navedenog podržavam Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja te ne podržavam alternativni prijedlog po kojem su sveučilišni studiji definirani na višoj razini vrijednosti kvalifikacije. Diplomski studiji trebaju biti smješteni prema sljedećim razinama: 7.1.a) stručni diplomski specijalistički studiji; 7.1. b) sveučilišni diplomski i integrirani studiji; 7.2. poslijediplomski sveučilišni specijalistički studiji. Također, kao što je i u Europi omogućeno, stručnim studijima treba omogućiti razvoj do razine 8. U nadi da ćete razmotriti sve navedeno kao i pokušati dati odgovor na prva dva pitanja šaljem srdačan pozdrav, Natalija Velić Prihvaćen Prihvaća se.
331 Sven Marković   Poštovani Alternativni prijedlog je jednostavno rečeno ... loš !!! Osim studente stručnih studija degradira i ponižava , taj prijedlog nas udaljava od EQF tj. Europe ...s kojom se volimo uspoređivati i hvaliti se da smo dio iste... Alternativni prijedlog će samo postići da više mladih ljudi ode iz RH te da "država znanja" postane "država apsurda"... Uvažena gospoda i ustanove koje predlažu alternativni prijedlog trebaju se dobro zapitati da li je to stvarno ono što žele? Prihvaćen Prihvaća se.
332 Marina Lučan   Poštovani, Kao studentica grafičkog fakulteta protivim se alternativnom prijedlogu, smatram ga diskriminirajućim. Prihvaćen Prihvaća se.
333 Goran Jambrešić   Poštovani, budući da se Republika Hrvatska kao članica Europske unije obvezala poštivati europske stečevine trebali bi biti konzistentni s praksom ostalih država koje imaju binarne obrazovne sustave. U tom pogledu alternativni prijedlog zakona nije u skladu s praksom i nepotrebno umanjuje vrijednost naših stručnjaka. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
334 Marko Hirtz   Poštovani, Smatram da je potpuno besmisleno raspravljati se na ovakav način i dovoditi uopće u pitanje vrijednost stručnih studija u odnosu na sveučilišne. Sam broj ECTS bodova koji se stječe po završetku studija ukazuje da je jednako opterećenje studenata stručnih i sveučilišnih studija. Alternativni prijedlog zastupan od strane Rektorskog zbora smatram potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim za sve studente stručnih studija jer ne samo da omalovažava rad i trud studenata kroz sve njihove godine studiranja nego i njihova buduća zanimanja. Umjesto da se studenti nagrađuju za svoj trud i da im se omogući lakše zapošljavanje i bolji uvjeti, odlućuje ih se degradirati što je sramotno! Nikako ne podržavam alternativni prijedlog i ponavljam kako smatram da je sramotno o tome uopće raspravljati. Lijep pozdrav, Marko Hirtz Prihvaćen Prihvaća se.
335 Marina Saili   Poštovani, studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija prometa na Veleučilištu u Rijeci. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a a alternativni prijedlog smatram diskriminirajućim i u potpunosti se NE SLAŽEM! Smatram da je broj ostvarenih ECTS bodova na sveučilišnom i stručnom studiju jednak. Stvarno ne razumijem zašto su osobe koje su ostvarile jednak broj bodova i studirale isti vremenski period manje vrijedne od drugih, dakle nije mi jasno zašto su osobe koje su završile ili će tek završiti stručni studij manje vrijedne. Na ovaj način se samo stvara napetost, izaziva nezadovoljstvo i skreće pažnja sa problema koji se događaju oko nas. Alternativni prijedlog će izazvati još veće nezadovoljstvo i želju za odlaskom gdje će isti ljudi moći primjenjivati svoje znanje i biti cijenjeni, stvarno se ponekad nađemo pred zidom i pitamo: čemu? zašto se uopće više truditi? više nas ništa ne može iznenaditi. Ionako se svi "napatimo" da se zaposlimo a na ovaj način gubimo pravo konkuriranja za brojna radna mjesta. Stoga smatram da je alternativni prijedlog NEDOPUSTIV! Srdačan pozdrav! Marina Saili, bacc.ing.traff. Prihvaćen Prihvaća se.
336 Petra Šušić   Poštovani, Podržavam originalni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram da je alternativni prijedlog neprihvatljiv jer diskriminira i degradira studente stručnih studija. Alternativni prijedlog omalovažava trud studenata stručnih studija. Smatram da bi se trebao prihvatiti prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja i time se onemogući bespotrebno diskriminiranje studenata stručnih studija. Lijepi pozdrav Petra Šušić Prihvaćen Prihvaća se.
337 Maja žabčić   Poštovani, nastavno na temu, zaista smatram da je alternativni prijedlog u potpunosti neprihvatljiv obzirom da je vrlo neprofesionalno i neodgovorno ponovno validirati diplome koje su stečene prije više godina, a smatram da mišljenje svih nas koji smo studij završili dijele i kolege koji svoju diplomu moraju tek steći. Nije ravnopravno da se znanja koja sam stekla u svih pet godina studija umanjuju i omalovažavaju na predloženi način. Trud uložen u svako predavanje, seminar, kolokvij ili ispit ne bi trebalo biti revalorizirano ustanovom na ovakav način. Također, smatram da znanje bilo ono stečeno na stručnom ili svučilišnom studiju, uvelike ovisi i od profesora i cijelokupnog popratnog kadra koji to znanje prenose tako da bi se prihvaćanjem alternativnog prijedloga indirektno umanjila i degradirala njihova predanost, rad i trud. Lijepi pozdrav, Maja Žabčić Prihvaćen Prihvaća se.
338 Filip Kuna   Poštovani, ukoliko dođe do prihvaćanja ovoga prijedloga o izmjeni zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), što možemo očekivati što će biti sa nama koji pohađamo stručne studije, da li to za nas znači teže zapošljavanje, ili čak nezapošljavanje u Republici Hrvatskoj, da li to znači da nas se manje vrednuje u našoj zemlji, a više u ostalim zemljama svijeta, da li to onda znači da je bolje da se iselimo i odemo izvan naše domovine, što nam očito sa ovim zakonom želite i poručiti? Ovo je samo način kojim se potiče iseljavanje mladih i ključnih ljudi ove zemlje što nam nikako nije poželjno niti će ikada biti jer mladi su ljudi nosivi stupovi ove zemlje . I na kraju da li ovo znači ugrožavanje radnih mjesta onima koji su već zaposleni i koji su završili stručni studij? Hvala i srdačan pozdrav! Filip Kuna, student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Prihvaćen Prihvaća se.
339 Zvonimir Šunjić   Poštovani, student sam 4. godine Specijalističkog stručnog studija elektrotehnike u Splitu. Uz to što studiram sam i zaposlen te na taj način promoviram cjeloživotno obrazovanje. Na odjelu za stručne studije zajedno samnom studira velik broj mladih ljudi budućih injženjera, ekonomista te inih drugih zanimanja koji bi u budućnosti trebali pokrenuti našu zemlju. Jer mi želimo biti zemlja znanja. Stoga mi zaista zvuči nevjerojatno još jedan „biser“ u obliku alternativnog prijedloga zakona o klasifikacijskom okviru. Studenti umjesto da se posvete svojim obvezama na sveučilištu su potpuno uznemireni i u nevjerici slušaju i čitaju o ovom novom prijedlogu. Pitaju se da li je sav njihov dosadašnji trud bio uzaludan. Podatci o odljevu mladih ljudi iz Republike Hrvatske su poražavajući. Eventualnim prihvaćanjem ovog novog prijedloga taj broj će biti još i veći. Onda se mjerodavni ne bi trebali čuditi i optuživati jedni druge zašto se to događa. Eventualnim prihvaćanjem alternativnog zakona bi se napravila i diskriminacija određene skupine građana Republike Hrvatske (bivših, sadašnjih i budućih studenata stručnih studija). Kao prilog tome ću citirati odluku Ustavnog suda: „…općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu, jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni.“ Jednako tako prihvaćanjem alternativnog zakona bi se kršile stečevine Europske unije čije smo zakone i pravila prihvatili. Mislim da to nije nikome u interesu. Zbog svega navedenog sam apsolutno protiv prihvaćanja alternativnog prijedloga zakona o klasifikacijskom okviru te u ime svih studenata kako sadašnijih tako i budućih vas molim da ne usvojite alternativni prijedlog zakona. Srdačan pozdrav! Zvonimir Šunjić Prihvaćen Prihvaća se.
340 Marina Jurak   Ne podržavam alternativni prijedlog zakona iz razloga što ga smatram čistom diskriminacijom ! Prihvaćen Prihvaća se.
341 Ivana Brkić   Poštovani, studentica sam Zdravstvenog veleučilišta te smatram alternativni prijedlog u potpunosti neprihvatljivim. Moja znanja koja sam stekla u tri godine školovanja na veleučilištu, kao i trud i vrijeme koje ulažem u svoje obrazovanje smatram potpuno ravnopravnim onome što se stječe završetkom sveučilišnog trogodišnjeg obrazovanja. Nije u redu omalovažavati mene i sve moje kolege sa veleučilišta diljem Hrvatske na ovakav način. Lijep pozdrav, Ivana Brkić Prihvaćen Prihvaća se.
342 Lucian Pavlić   Smatram da je potpuno neprihvatljiv alternativni prijedlog jer dovodi ogroman broj studenata stručnih studija u krajnje ugrožavajući status i vrlo nesigurnu budućnost. Za svakog studenta stručnih studija važna je jednakost diplome u svim zemljama Europske Unije , no alternativni prijedlog ugrožava to pravo u državama članicama te se dovodi u pitanje čak i SLOBODA pojedinca. Prihvaćen Prihvaća se.
343 Bruno Hermanović   Poštovani, kao student druge godine stručnog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu smatram da je alternativni način diskriminirajuć za sve bivše,sadašnje i buduće studente stručnih studija. Svi navedeni su uložili puno truda,novca i živaca da bi stekli zvanje stručnih specijalista i mislim da je alternativni način odnosno prijedlog uvreda za iste. Izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO je prihvatljiv te ga podržavam. Lijep pozdrav, Bruno Hermanović Prihvaćen Prihvaća se.
344 Renato Rajzer   Poštovani Smatram da prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO u članku 6. kojim se završeni specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju u istu razinu 7.1 ispravan i pravedan jer se i na stručnom specijalističkom diplomskom studiju isto kao na sveučilišnom diplomskom studiju stječe jednak broj od 300 ECTS bodova. Studij traje pet godina i na sveučilišnom diplomskom studiju i na specijalističkom diplomskom studiju te je za stjecanje diplome potreban jednak trud, odricanje, volja, potpora sredine u kojoj student živi i radi i financijska sredstva. Apsolutno ne prihvaćam alternativni prijedlog jer ga smatram diskriminirajućim te suprotnim odluci Ustavnog suda RH koji izričito navodi da su i sveučilišni i stručni studij za društvenu zajednicu jednako vrijedni i potrebni. Javljam se s komentarom na ovo e-savjetovanje jer ne mogu vjerovati da se u našoj zemlji može dogoditi ovakav presedan koji bi mogao izazvati nesagledive posljedice na naše gospodarstvo, živote ljudi te najvažnije na živote mladih ljudi koji upravo studiraju na stručnim i specijalističkim studijima. Kroz svoj bih primjer, a koji je i primjer većine mojih kolega generacije iznad 40 godina, pokušao malo pobliže opisati koliko je truda potrebno uložiti da bi se završio studij uz rad, ali i koje je to zadovoljstvo kada ostvariš takav napredak u struci unatoč svim preprekama i teškoćama koje se pojavljuju na putu.Potrebna je nevjerojatna sposobnost organizacije vremena, usklađenja obveza na poslu, obitelji, brizi o djeci, predavanjima, izradi programa, polaganju ispita, diplomskom ispitu i jako je neugodno kada ti netko pokuša sav taj trud obezvrijediti i oduzeti zakonski u Ustavom stečena prava. Višu građevinsku školu (sveučilišni preddiplomski studij VI/1) završio sam 1996. godine i od onda radim u jednoj od naših vodećih institucija u građevinarstvu te nakon višegodišnjeg rada u struci 2009. osjetio sam potrebu za dodatnim usavršavanjem i željom za napredovanjem te stjecanjem dodatnih znanja. U tvrci u kojoj sam radio, a radim i danas, prepoznaju moju želju i moj kapacitet i odlučuju, na moju molbu, financirati studij na specijalističkom stručnom diplomskom studij na TVZ-u. Studij završavam u roku 2013. kao jedan od najboljih studenata svoje generacije. Uz studij konstanto radim na raznim gradilištima kao suradnik nadzornom inženjeru. Krajem 2015. polažem preostali dio stručnog ispita (uži dio struke) i upisujem se u Komoru ovlaštenih inženjera građevinarstva. Dakle sve što sam odradio u tih nekoliko godina je bilo apsolutno u skladu sa svim važećim propisima i zakonima u RH kako bih zadovoljio zahtjeve svih institucija u RH. Specijalistički diplomski studij za TVZ-u je za mene, koji sam došao iz prakse (nadzor kod izgradnje autocesta), bilo ostvarenje sna, a to je da nikada nije kasno za studiranje te zbog teške ratne i poslijeratne situacije kada sam ja studirao od 1993.- 1996. gdje sam 1995. sudjelovao i osobno u obrambenom ratu kao hrvatski branitelj mislio sam da više neću imati priliku studirati ali usklađenjem propisa RH sa propisima u EU ostvarila se i ta mogućnost i to na TVZ-u u Zagrebu. Tijekom studija dobio sam jako mnogo novih informacija i znanja, prisustvovao modernom načinju predavanja od strane iskusnih profesora i predavača s kojima sam mogao izmjenjivati i svoja iskustva s gradilišta, stekao mnoga nova prijateljstva, te bi posebno istaknuo kako mi je studij dao i potrebnu sigurnost da se odvažim u pisanju članaka za naše domaće stručne časopise, da se aktivno uključim u izradu novih propisa kroz rad u tehničkim odborima HZN-a i u stručnim odborima u sklopu MGiPGU i HKIG. Molio bih odgovorne u RH za donošenje propisa da razmisle kuda bi nas odvelo prihvaćanje alternativnog prijedloga, koliki bi ljudi bili povrijeđeni, obezvrijeđeni, razočarani, tvrtke oštećene te da temeljem svega ranije navedenog donesu odluku da stručni specijalistički diplomski studij ostane na razini 7.1 zajedno sa sveučilišnim diplomskim studijem kako je uređeno i u EU čija smo i mi članica. Imam nekoliko pitanja za koja molim da mi date odgovor. Koliko se ECTS bodova stječe završetkom sveučilišnog diplomskog studija? Koliko se ECTS bodova stječe završetkom stručnog specijalističkog diplomskog studija? Temelji li se sustav obrazovanja na odredbama Bolonjskog procesa i koje je godine RH pristupila Bolonjskom procesu? Jeli RH pristupanjem Bolonjskom procesu postala dio Europskoga prostora visokog obrazovanja? Je li Republika Hrvatska pristupom u EU preuzela pravnu stečevinu od Europske Unije i sve dok je članica treba li se pridržavati svih preuzetih obaveza? Smatrate li jesu li studenti koji su upisali ili upisuju određeni stručni studij ili stručni specijalistički diplomski studij prekršili neki od zakona u RH? Smatrate li da ukoliko prođe alternativni prijedlog i preko 100.000 ljudi se nađe oštećeno uslijed te odluke da će to pozitivno utjecati na razvoj gospodarstva u RH i zadržavanje mladih ljudi da ostanu živjeti u ovoj predivnoj zemlji. Vezano za odluku Ustavnog suda RH koji izričito navodi da su i sveučilišni i stručni studij za društvenu zajednicu jednako vrijedni i potrebni zašto je onemogućeno studentima stručnih specijalističkih diplomskih studija upis doktorata za stjecanje kvalifikacije razine 8? Većina studenata koji upisuju specijalistički diplomski studij nemaju te ambicije i spremaju se za tržište rada ali su te mogućnosti dane studentima u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj pa se pitam zašto to kod nas nije omogućeno? Smatrate li da bi ukoliko bi prošao alternativni prijedlog došlo do kaskadnog rušenja svih kvalifikacija u RH? Ukoliko bi se prihvatio alternativni prijedlog želi li se onemogućiti razvoj visokih učilišta i veleučilišta u našoj državi, suprotno važećim propisima Europske unije koja priznaje istu razinu sveučilišnih i stručnih studija, a čiju pravnu regulativu je i Republika Hrvatska dužna poštovati? Ukoliko bi se prihvatio alternativni prijedlog tko će biti odgovoran za masovno iseljavanje mladih? Ukoliko bi se prihvatio alternativni prijedlog tko će biti odgovoran za potrebe uvoza stručnjaka iz „vana“? Smatrate li da je ova konstatacija točna? „Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visoka učilišta. Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.“ Smatrate li da je ova konstatacija točna? „Veleučilište i visoka škola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja organizacijom i izvođenjem stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjetničku djelatnost u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i svojim statutom.“ Srdačan pozdrav Renato Rajzer, struč.spec.ing.aedif. OVLAŠTENI INŽENJER GRAĐEVINARSTVA Prihvaćen Prihvaća se.
345 Luka Živković   Poštovani, maturant sam 4. razreda TUPŠ Bjelovar. Svoje školovanje želio bi nastaviti na Velelucilistu u Karlovcu, smjer Ugostiteljstvo. Slazem se sa izvornim prijedlogom, a alternativni prijedlog smatram diskriminirajucim prema studentima strucnih fakulteta. LP Prihvaćen Prihvaća se.
346 Silvio Adilović   Poštovani, student sam treće godine stručnog studija na Veleučilištu u Karlovcu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO prihvatljiv te ga podržavam. Alternativni način smatram diskriminirajućim te ga nimalo ne podržavam jer stručne studije stavlja u izrazito nepovoljan položaj. Lijep pozdrav, Silvio Adilović Prihvaćen Prihvaća se.
347 Jurica Vlahoviček   Poštovani, student sam specijalističkog studija Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i alternativni prijedlog članka 6 smatram oprečnim čistoj logici i praksi europskih zemalja na koje se tako često ugledamo. S tim da u ovoj situaciji to što su nam oni uzori nema veze s nečijim egom već sa svrhom Europske unije. Svrha je da budemo usklađeni u osnovnim stvarima, a obrazovanje je jedna od najbitnijih stvari u kojem, na žalost, nismo u vrhu pa da bi nas netko uzeo za primjer. Zato me zanima kome je u interesu alternativni prijedlog koji predlaže da ECTS bod ne vrijedi jednako u svim ustanovama? Čemu bi taj prijedlog doprinjeo- međunarodnom renomeu stručnjaka koje druge države više cijene od njihove vlastite? Ako netko na sveučilištu ne smatra bod na veleučilištu jednako vrijednim- hoćemo li uspoređivati pojedinačna sveučilišta ili smjerove? Pa da npr. medicinsko sveučilište nosi 1ECTS, a npr. studij elektrotehnike na FER-u nosi 0.6ECTS-a? Tko će objasniti poslodavcima da su zaposlili ljude koji su imali razinu obrazovanja poduprtu od strane države koja je odobrila programe- a sad ju više nemaju? Tko će im vratiti novce za plaćanje te razine obrazovanja ili za trošak plaćanja studija kojim se postiže ta razina? U državi u kojoj i ovako ima ljudi s lažnim diplomama, tko će objasniti poslodavcu "da, napisao sam u životopisu da imam tu razinu, ali su odlučili od tog datuma da je to zapravo niža razina"? Molim vas da uzmete u obzir sve studente koje bi alternativni prijedlog pogodio i vidite kome zapravo šteti. Koliko vidim, šteti samo studentima koji ne studiraju na sveučilištima. Nitko ne omalovažava vrijednost sveučilišta, a uvreda je da sveučilište smatra (sudeći po očitovanjima većine sveučilišta koja slijepo podržavaju mišljenje PFZG) omalovažavanjem to što su svrstani na istu razinu HKO-a s veleučilištima. Smatram da bi zakoni trebali regulirati i poticati građane na razvoj zajednice u kojoj žive. Alternativni prijedlog to nikako ne radi već unosi nepotrebne podjele u već previše podijeljeno društvo. Prihvaćen Prihvaća se.
348 Matea Pavlenić   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točnim i prihvatljivim te ga podržavam. Alternativni način smatram diskriminirajućim te ga nimalo ne podržavam jer nas stavlja u vrlo nepovoljan položaj. Lijep pozdrav Matea Pavlenić Prihvaćen Prihvaća se.
349 Dijana Mužar   Poštovani, studentica sam prve godine specijalističkog diplomskog studija na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Smatram da je glavni prijedlog MZO-a jedini prihvatljiv prijedlog za studente stručnih studija. U potpunosti se protivim alternativnom rješenju koje degradira i umanjuje trud studenata stručnog studija. Takođe, alternativni prijedlog diskriminira studente stručnih studija u RH. S poštovanjem, Dijana Mužar Prihvaćen Prihvaća se.
350 Petra Lernatić   Poštovani, Studentica sam preddiplomskog stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan te ga podržavam. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim jer se njime umanjuje vrijednost znanja i vještina u koje ulažemo veliki trud tijekom našeg obrazovanja. Nejednakost i neravnopravnost ne ostavljaju nam ništa drugo nego da posao i sreću potražimo izvan granica ove države. Lijepi pozdrav, Petra Lernatić Prihvaćen Prihvaća se.
351 Helena Čičak   Poštovani, studentica sam medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. U potpunosti se protivim donošenju alternativnog prijedloga i iskreno se nadam kako neće stupiti na snagu. Srdačan pozdrav, Helena Čičak Prihvaćen Prihvaća se.
352 Ante Milovac   Poštovani, završio sam na Veleučilištu u Karlovcu 2 specijalistička studija i 1 stručni. Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva, onaj koji je i dosada bio na snazi. Odakle sada ideje da sav naš trud padne u vodu, na i ovako turbulentnom tržištu rada. Kod samog upisa svih tih studija obećavano nam je da smo u istom rangu kao i Sveučilišni studiji, što je bio jedan od Velikih uvjeta da uopće i upišem navedene studije (kao i ostali kolege). Smatram da alternativno rješenje dovodi studente stručnih studija u diskriminirajući i štetan položaj općenito. Smatram da bi prihvaćanje alternativnog rješenja s obzirom na sadašnju situaciju na tržištu završnim kolegama i trenutnim studentima stručnih studija naštetilo, kako i njihovim obiteljima, tako poslodavcima, društvu općenito. Protiv alternative, ovo je udar na znanje i školstvo. Diskriminacija! Prihvaćen Prihvaća se.
353 Marino Mardešić   Poštovani, student sam 3. godine Veleučilišta VERN' i smatram da je alternativni prijedlog potpuno neprihvatljiv te nema nikakvog razumnog uporišta za diferenciranjem ove dvije razine. Očito je da je sve ovo pokrenuto zbog nečijih osobnih interesa, ali generalno gledajući ideja je suluda. Pohađao sam i Sveučilišni studij te ne vidim po kojoj osnovi bi znanje usvojeno na Veleučilištu trebalo vrijediti manje naspram znanju usvojenom na Sveučilištu. U potpunosti podržavam izvorni prijedlog te se nadam da će i ostati na snazi budući da u ovom trenutku imamo velik broj mladih koji su otišli ili to isto tek planiraju pa se pitam se tko će Vam u skoroj budućnosti puniti mirovinski fond ako se scenarij nastavi... Srdačan pozdrav, Marino Mardešić Veleučilište VERN' Prihvaćen Prihvaća se.
354 Elena Ružić   Poštovani, Kao studentica stručnog studija moja diploma u Europi je jednako vrijedna kao i sveučilišna te ne postoji prepreka da u inozemstvu upišem "master" što je kod nas takozvani specijalistički studij. Samim time u Europi smo jednaki i priznati, a u Hrvatskoj očito nećemo ukoliko se izglasa alternativni prijedlog. Alternativni prijedlog je neprihvatljiv svim studentima stručnih studija (od kojih je 18 000 na Sveučilištima) i degradirajući. Očito 55 000 mladih, stručnih i inteligentnih ljudi mora otići.. Irsko, Njemačko, Austrijo eto ti radne snage S poštovanjem Prihvaćen Prihvaća se.
355 Zvonimir Vukić   Studenti Preddiplomskog stručnog studija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prihvatljivim smatraju izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok neprihvatljivim smatraju alternativni prijedlog tog članka, zastupan od strane Rektorskog zbora, a kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Studenti navedenih studija također se u cijelosti protive mišljenju Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na javnoj raspravi o prijedlogu nacrta Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, jer je činjenično neutemeljen i nedovoljno argumentiran. Specijalistički diplomski stručni studij i sveučilišni diplomski studij su na istoj razini Europskog kvalifikacijskog okvira i ostale zemlje članice jednako vrijedno promatraju obje obrazovne vertikale. Hrvatski kvalifikacijski okvir bi trebao biti usklađen s europskim. Završetkom i sveučilišnog i stručnog studija stječe se jednaki broj ECTS bodova - njih 300, koji zajedno sa ishodima učenja definiraju jednaku, 7. razinu obrazovnog sustava. Razlika između te dvije vertikale trebala bi biti u sadržajima studijskih programa gdje se jedni osposobljavaju za obavljanje ne samo strukom već i znanošću, a drugi stječu prvenstveno vještine za rad u struci, ili, primjerenije rečeno, manje konceptualnih, a više praktičnih znanja. I jedni i drugi su jednako vrijedni i potrebni društvu, te ne postoji manje vrijedan akademski put ili manje vrijedan društveni doprinos. Alternativnim prijedlogom Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru na umjetan način se razdvajaju ta dva studija, u svijetu uobičajeno iste razine, na način da se specijalistički diplomski studij spušta na nižu podrazinu od onog sveučilišnog. Time se opasno intervenira u sustav, nejednako se tretiraju studenti stručnog studija i to retroaktivno sve od 2004., koji uz neprepoznatljivu titulu Stručnog specijalista koja postoji jedino u Hrvatskoj, postaju još nekonkurentniji na tržištu rada. Ne zaboravimo da se radi o gotovo 55.000 studenata. Time se nanosi velika nepravda i samom hrvatskom obrazovnom sustavu koji baš tom intervencijom postaje izoliran i loš primjer, neusklađen s europskim i svjetskim standardima. Posebno je zabrinjavajuće što se time direktno potiču negativni trendovi daljnjeg iseljavanja mladih iz Hrvatske. Osobit problem je ovakvo očitovanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji na matičnoj instituciji uz sveučilišni izvodi i stručni studij, i čiji smo jednako vrijedni studenti. Ovakvim očitovanjem Fakultet nam nastoji umanjiti prava zbog kojih smo ga i upisali - pravo na jednako vrijednu diplomu cijenjene institucije. Vjerujemo da za to nema uporišta u zakonu niti će takva inicijativa naići na odobravanje od strane nadležnih europskih institucija. Smatramo da će to dodatno otežati i prohodnost između dvije vertikale, ukoliko se stručni studij formalno spusti na nižu podrazinu, te rezultirati time da će studenti odlaziti s matične institucije i daljnje obrazovanje potražiti drugdje. Posebno je zabrinjavajuće što u svom očitovanju naš Fakultet ide i dalje od nekih drugih, pa predlaže ono što čak nije ni predviđeno od strane zakonodavca u okviru ove rasprave - razdvajanje i 6. razine, koja je temeljna razina visokog obrazovanja u RH. EFZG bi trebao, zajedničkim naporom studenata i fakultetskog osoblja, poraditi na izraženijem razlikovnom sadržaju te dvije vertikale, te se i dalje kvalitetom boriti protiv eventualne konkurencije. Vjerujemo da su obrazovne institucije svjesne da se kvaliteta obrazovnog sustava ne može postići izmjenom jednog zakona, posebno ne umjetnim zakonskim rješenjima na štetu vlastitih, studenata ostalih stručnih studija i u konačnici na štetu ozbiljnosti obrazovnog sustava punopravne članice EU. Alternativno, od nadležnog Ministarstva tražimo usklađenje akreditacijskog procesa u obrazovanju sa Europskom unijom, kako ovakve intervencije u kvalifikacijski okvir, koje pridonose jedino nestabilnosti pravnog i obrazovnog sustava te tržišta rada, ne bi bile potrebne. I zato pozivamo sve da se aktivno uključe u javnu raspravu i podrže naše pravo na jednakost obrazovanja potpisom peticije. Hvala. Prihvaćen Prihvaća se.
356 Andreja Dubravec   Poštovani, protivim se alternativnom prijedlogu i smatram da izmjene i dopune HKO-a diskriminiraju i omalovažavaju studente stručnih studija. Ako su zemlje EU izjednačile ove dvije razine, zašto Hrvatska mora biti "pametnija" i promijeniti zakon? Znanja stečena na stručnim studijima su iznimno važna za rast i razvoj države, jer studenti tih studija imaju praktično znanje i vještine. Zbog toga ih se ne treba smatrati manje važnima i uništavati njihove ciljeve. Također bi željela navesti da sam studentica radne terapije Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu i nisam upisala sveučilišni studij iz razloga što tog smjera nema na nijednom sveučilišnom studiju. Ako moje znanje i znanje mojih kolega ponižavate i stavljate na nižu razinu, hoću li ostati u Hrvatskoj? S poštovanjem, Andreja Dubravec Prihvaćen Prihvaća se.
357 Nino Biankini   Poštovani, Nikako se ne mogu složiti s alternativnim prijedlogom zakona zato što degradira studente veleučilišta i umanjuje njihov trud i zalaganje. Smatram da bi specijalistički stručni studij te sveučilišni diplomski studiji trebali biti na jednakoj razini HKO-a kao što je i u svim europskim zemljama od kojih smo i preuzeli način obrazovanja i vrednovanja studija. ECTS po definiciji mjerilo utrošenih sati tijekom studija, svako umanjenje postignutih ECTS-a je diskriminacija. Zar nije dovoljno što studenti specijalističkih studija moraju nositi s nepoštenom titulom „stručni specijalist inženjer“ nego ih još želimo više unazaditi i degradirati što dovodi do još većeg bijega mladih iz Hrvatske. Molim Vas da zadržite izvorni prijedlog Ministarstva. S poštovanjem, Nino Biankini struč.spec.ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
358 Silvija Burić   Poštovani, Studentica sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija fizioterapije na Zdravstveno veleučilištu u Zagrebu te podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok alternativni prijedlog zastupan od strane Rektorskog zbora smatram potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim za sve studente stručnih studija. Jedan ECTS bod obuhvaća od 25 do 30 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja, stoga 300 ECTS bodova ima jednaku vrijednost za sveučilišni ili stručni studij. Stoga, ne vidim logiku zašto bi ECTS bodovi stručnih studija bili manje vrijedni od sveučilišnih studija. Također, koja je onda bila svrha potpisivanja Bolonjske deklaracije, ako ne težimo svim onim ciljevima koji su navedeni deklaracijom. Nadalje, sve napredne europske zemlje prepoznaju važnost i znanosti i struke te kako njihova kombinacija i uska suradnja dovodi do napretka gospodarstva i društva. U mojoj struci, npr. jednaku važnost u liječenju artroze kuka imam liječnik ortoped koji će ugraditi umjetni kuk, ali također i fizioterapeut koji će kasnije nakon operacije provoditi rehabilitaciju te naučiti osobu ponovno hodati i obavljati aktivnosti svakodnevnog života. Stoga zanima me, zašto se mi onda stalno vraćamo korak unatrag umjesto da napokon krenemo naprijed? S poštovanjem, Silvija Burić Prihvaćen Prihvaća se.
359 Dean Čizmar   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok alternativni prijedlog, zastupan od stane Rektorskog zbora, te očitovanje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, te ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su dali svoje očitovanje, smatram neprihvatljivim. dr. sc. Dean Čizmar, dipl. inž. građ. Prihvaćen Prihvaća se.
360 Dina Dragija   Poštovani, U potpunosti se protivim alternativnom rješenju koje degradira i umanjuje trud studenata stručnog studija. Sramotno je da su u državama poput Njemačke studiji na istoj razini dok vi razmatrate da u Hrvatskoj bude drugačije. Promjenom zakona ne samo da degradirate studente stručnog studija već i gubite kvalitetne mlade ljude koji će svakako otići iz Hrvatske. Uzmite u obzir i to da su mnogi sveučilišni studiji izgubili kvalitetu rada te da su ih neka veleučilišta prestigla. Također u obzir uzmite i korupcije koje se dešavaju upravo na sveučilišnim studijima čiji se studenti danas žale što mi ,,plaćamo i prolazimo'' (afera Indeks). http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/profesor-zelite-prolaz-uzmite-instrukcije-kod-mog-kolege/989906/ Pokažite da su vam bitni interesi Republike Hrvatske, a ne vlastiti. Na mladima svijet ostaje, tako i Hrvatska. Lijep pozdrav, Dina Dragija Prihvaćen Prihvaća se.
361 Ivana Komljenović   Poštovani, zovem se Ivana Komljenović i studentica sam 2. godine, stručnog studija Ugostiteljstva na Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativni prijedlog diskriminira studente stručnih studija u RH i umanjuje njihovo stvarno znanje. Alternativni prijedlog ne podržavam jer u njemu ne vidim nikakvog smisla. Sveučilišni studiji orijentirani su prema teoriji, a stručni su više praktično usmjereni, oni se međusobno razlikuju jedino po tome, ali smatram da se oni međusobno trebaju nadopunjavati i da se stečeno znanje studenata ne smije podcjenjivati na ovaj način. Studenti stručnih studija za stjecanje svojih diploma ulažu jednako vremena i truda na studiranje kao studenti sveučilišnih studija, a na ovakav način umanjuje se upravo sav naš trud i uskraćuju nam se buduća radna mjesta. S poštovanjem, Komljenović ivana Prihvaćen Prihvaća se.
362 Damir Runjak   Teško mi je vjerovati da ista država donosi zakon da bi ga sada rušila. Prema zakonu, gdje su u određenoj mjeri izjednačeni specijalistički i sveučilišni studiji, prilagođen je i Zakon o gradnji i Zakon o komori arhitekata i inženjera, a vjerujem i još neki. Prihvaćanjem alternativnog prijedloga, trebalo bi mijenjati puno toga... Ili je bilo brzopletosti onda kada su se donosili svi ti Zakoni, ili je brzopletost na djelu sada. Nikako nisam za alternativni prijedlog i smatram da kao student Više Tehničke Škole Zagreb (koja je u to vrijeme bila pod Sveučilištem u Zagrebu), te nakon 20 godina rada u struci, položenim Stručnim ispitom i nedavno upisanim Specijalističkim diplomskim studijem elektrotehnike na TVZ na kojem bi po završetku trebao steči još 120ECTS bodova (ukupno 300ECTS bodova), netko dvoji o mojem stečenom znanju i kompetencijama... Strašno i neoprostivo. Jesmo li se za to borili (za vrijeme dok sam studirao na VTŠ-u)...??? Prihvaćen Prihvaća se.
363 Hrvoje Pešut   Poštovani, Smatram prihvatljivim prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o HKO, članak 6, gdje se završeni specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju u istu razinu 7.1., jer je logičan i europski orjentiran. Tijekom školovanja studenti sveučilišnog diplomskog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija stječu 300 ECTS bodova. Još uvijek vrijedi 300=300! Navedeno u Europi ne predstavlja nikakav problem, ali u Hrvatskoj se mora stvoriti problem! Alternativni prijedlog smatram apsolutno neprihvatljivim! Jednostavno je zastrašujuće da se uopće pojavi inicijativa kojom se obezvrijeđuju stečene kvalifikacije, te se uvodi pravna i egzistencijalna nesigurnost. Pripadam generaciji iznad 40 godina, a završio sam specijalistički diplomski stručni studij na TVZ-u, smjer graditeljstvo. Veliki broj ljudi, konkretno mislim na svoje kolege koji su završili specijalistički diplomski stručni studij, u međuvremenu su kroz dodatnu edukaciju stekli ovlaštenja koja su im bitna za posao koji rade. Sve u skladu sa Zakonom o gradnji, Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, te pratećim pravilnicima. Također u nekim slučajevima i poslodavci su dobili određena ovlaštenja temeljem ovlaštenja svojih radnika. U velikom broju slučajeva sami poslodavci su plaćali školovanje svojim radnicima na specijalističkom diplomskom stručnom studiju. Prema alternativnom prijedlogu izgleda da smo svi bili u nevjerojatnoj zabludi! Ovim putem molim odgovore na nekoliko pitanja: • Da li Tehničko veleučilište u Zagrebu svojim dosadašnjim radom krši zakon ili radi suprotno programu po kojemu je dobilo dopusnicu od Ministarstva znanosti za svoje studijske programe? • Kako je moguće da sustav školovanja u RH omogući dobivanje diplome (na neki način sredstva rada) i onda se stvari žele mijenjati obezvrjeđivanjem stečene kvalifikacije? U stvari oduzima se sredstvo rada! • Da li je interes RH obrazovanje, briga za mlade i cjeloživotno učenje? • Da li je provedena ikakva analiza koja bi pokazala stvarni devastirajući utjecaj alternativnog prijedloga? • Na koji način bi se zbrinuli radnici koji bi u slučaju alternativnog prijedloga ostali bez posla? Govorim o slučaju gdje više svojim poslodavcima ne bi bili od koristi! Završio bih s rečenicom iz Vodiča kroz sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj, izdanog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja: „Netko je mudar jednom davno rekao kako je cilj obrazovanja pretvoriti zrcala u prozore“. Gospodo koju alternativu nam nudite s alternativnim prijedlogom? Srdačan pozdrav, Hrvoje Pešut Prihvaćen Prihvaća se.
364 Ivana Milardović   Poštovani, Studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. U potpunosti podržavam glavni prijedlog MZO-a i iznosim izričito neslaganje s alternativnim prijedlogom. S poštovanjem , Ivana Milardović Prihvaćen Prihvaća se.
365 Valentina Štulina   Poštovani, kao studentica Zdravstvenog veleučilišta, apsolutno se protivim alternativnom prijedlogu, obzirom da je i za sveučilišni i stručni diplomski nužno ostvariti minimalno 300 ects bodova - što znači da su isto radno vrijeme, trud i rad uloženi u dobivanje diplome. Smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajući i degradirajući za sve studente stručnih studija. S poštovanjem, Valentina Štulina Prihvaćen Prihvaća se.
366 Tanja Boršćak   Poštovani, smatram kao studentica Međimurskog veleučilišta, da je GLAVNI prijedlog MZO-a jedini prihvatljiv prijedlog za nas studente stručnih studija te želimo imati jednaka prava kao i kolege studenti iz EU. Nismo se bez razloga trudili, učili i usavršavali kako jednog dana ne bi imali priliku da se zaposlimo kao kompetentne osobe u svojoj struci. I sami znate da je jedina razlika između stručnih i sveučilišnih studija u ishodima učenja, a ne u ostvarenim ECTS bodovima ili tituli koju nosimo. Srdačan pozdrav, Tanja Boršćak, bacc.oec. Prihvaćen Prihvaća se.
367 Domagoj Keber   Poštovani, ja sam Domagoj Keber, student sam 3. godine stručnog studija Sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog Ministarstva jer smatram da alternativno rješenje dovodi studente stručnih studija u diskriminirajući i štetan položaj u odnosu na studente sveučilišnih studija. Također smatram da bi prihvaćanje alternative bilo vrlo štetno za gospodarstvo u RH. Treba li nam još mladih ljudi koji odlaze iz domovine!? S poštovanjem, Domagoj Keber Prihvaćen Prihvaća se.
368 Juraj Šimunec   Poštovani, Kao student 3.godine preddiplomskog stručnog studija na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu, podržavam originalni prijedlog zakona koji ne diskriminira i ne umanjuje trud i stečeno znanje bivših, sadašnjih i budućih studenata veleučilišta u Hrvatskoj. Također smatram da originalni prijedlog zakona osigurava daljnje razvijanje i napredak stručnih i specijalističkih studija i omogućava povećanje konkurentnosti mladih stručnjaka na tržištu rada. Alternativnim prijedlogom zakona degradiraju se stručni specijalistički studiji i produbljuje se ionako povelik razdor između sveučilišta i veleučilišta koji neupitno utječe na stanje u obrazovnom sustavu, a u interesu je malog, ali utjecajnog kruga ljudi. Prihvaćen Prihvaća se.
369 Mateja Matijašić   Poštovani, Studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Podržavam izvorni prijedlog ministarstva i u potpunosti se protivim alternativnom rješenju. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
370 Andreja Brajdić   Poštovani, Pustimo na tren titule i nepravedno degradiranje obrazovanih ljudi. Pojedinac će svojim znajem, željom za radom i ulaganjem u sebe, dokazati koliko vrijedi. Svom poslodavcu će biti okosnica u radu, osoba s idejom i rješenjem. Bio on sa sveučilišnog ili stručnog studija, svi znamo koja je prava vrijednost diplome – mi. Znanje koje su nam prenijeli cijenjeni predavači, nije s manje žara niti temelja prenošeno, da bi tako bilo degradirano. Isti predavači nerijetko svoja predavanja drže i na stručnim i na sveučilišnom studijima. (?!?) Okružena sam mladim i pametnim ljudima sa raznih studija. Donošenje ovakvih odluka smatramo bespredmetnim. Iz poštovanja prema kolegama sa sveučilišnih studija, ne želim niti razmišljati da se vrijednost njihove diplome, kao danas moje, dovede u pitanje. Ako danas protuustavno degradiraju stručne studije, od „sutra“ realno možemo svašta očekivati. Ako je znanje jedino mjerilo, onda je pravo pitanje što znaš raditi i koliko jezika govoriš, a ne jesi li završio stručni ili sveučilišni studij. Odbijam razmišljati o posljedicama ovako diskriminirajuće odluke, pitam se u koliko nestabilnom sustavu gradimo svoje znanje. U zemlji znanja i jednakih mogućnosti. S poštovanjem, Andreja Brajdić Diplomirana studentica Veleučilišta u Karlovcu Prihvaćen Prihvaća se.
371 Lukrecija Čurek   Poštovani, Ne podržavam alternativni prijedlog ! Prihvaćen Prihvaća se.
372 Mila Mutarello   Poštovani, Umjesto da sve nas studente stručnih i specijalističkih studija pokušate degradirati, ne bi li bilo razumnije da nam omogućite priliku za daljnjim učenjem i napredovanjem nakon završenog diplomskog studija kao što tu mogućnost imaju studenti sveučilišnih smjerova? Mislim da sama ta činjenica već dovoljno čini razliku među nama. LP Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Matea Lukić   Poštovani, Kao studentica preddiplomskog stručnog studija na Zdravstvenom veleučilistu u Zagrebu, smatram alternativni prijedlog krajnje nerealno postavljenim i diskriminirajućim prema studentima preddiplomskih stručnih studiji koji ulažu jednako vrijeme i ostvaruju jednak broj ECTS bodova te ne postoji nikakva osnova da ih se degradira nasuprot njihovim kolegama. Razlikovni modul koji se polaže prilikom npr, upisivanja diplomskog studija na sveučilištu je sasvim dovoljan da bi se uskladile minimalne razlike, čemu svjedoče brojni studenti stručnih studija koji s jednakim uspjehom završavaju diplomski sveučilišni studij i konkuriraju na tržištu rada, kako u RH tako i u Europi. Pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
374 Ivana Trupeljak   Poštovani, zovem se Ivana Trupeljak, studentica sam 1. godine stručnog studija Ugostiteljstva u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog ministarstva, ne prihvaćam alternativni prijedlog zato što stvara nepotrebnu razliku između studenata. S poštovanjem, Ivana Trupeljak Prihvaćen Prihvaća se.
375 Mihaela Frajt   Poštovani, studentica sam 3. godine stručnog studija Radne terapije na Zdravstvenom veleučilištu. Ne podržavam alternativni prijedlog smatram da je diskriminirajuć i nepotreban, te omalovažava i podcjenjuje trud i napor studenata stručnih studija. Isto tako ugrožava status i budućnost istih tih studenata. Uvođenjem alternativnog prijedloga dovelo bi do odustajanja mladih ljudi od pohađanja stručnih studija, nestali bi određeni smijerovi poput moga, koji u RH postoje samo na Zdravstvenom veleučilištu. LP Mihaela Frajt Prihvaćen Prihvaća se.
376 Marija Galeković   Sramotno je i nedopustivo na takav način "nagrađivati" sve studente stručnih studija čiji su napori i trud bili jednaki onima sa sveučilišnih studija. Pričamo i nadamo se boljoj situaciji u državi za mlade koji su budućnost i onda ih se na takav način odluči degradirati i umanjiti sav trud i vrijeme koje su uložili kako bi završili studij. Protivim se alternativnom prijedlogu za kojeg smatram da je sramotno o njemu uopće razmatrati. Prihvaćen Prihvaća se.
377 Adriana Jurković   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog i u potpunosti se protivim alternativnom rješenju jer smatram da time diskriminirate studente stručnih studija u Hrvatskoj. Na primjerima država poput Njemačke, Austrije i Nizozemske vidljivo je da su kod njih stručni i sveučilišni studij na istoj razini pa je nepojmljivo da jedino u našoj državi to ne bude slučaj jer će to izazvati niz posljedica: problemi sa priznavanjem diplome u Europi, problemi sa kvalifikacijama za poslove jer će poslodavci tražiti određenu razinu obrazovanja, iseljavanje mladih, u budućnosti neće biti zaintersiranih za tu vrstu studija a trenutno jedna trećina studenata studira na stručnim studijima. Alternativni članak ne donosi ništa dobro, naprotiv dovest će do kolapsa na tržištu rada jer će mladima sa diplomom stručnog specijalista biti nemoguće prepoznat od strane poslodavaca stoga se nadam da ćete donijeti rješenje na korist studenata stručnih studija jer naših 300 ECTS je punovrijedno sa sveučilišnim bodovima. S poštovanjem, Adriana Jurković, studentica stručnog studija Prihvaćen Prihvaća se.
378 Igor Sinđić   Poštovani, ovim putem izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram prihvatljivim izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Prema sadržaju kvalifikacija odnosno prema ishodima učenja nema osnove za utvrđivanje različite razine kod diplomske kvalifikacije u stručnom i sveučilišnom obrazovanju. Postoje i moraju postojati razlike u profilu (stručne ili sveučilišne) i nazivu kvalifikacije (magistar odnosno stručni specijalist), ali ne u razini. Budući da su i temeljnim Zakonom (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju - ZZDVO) i Zakonom o HKO kvalifikacije diplomske razine stručnih i sveučilišnih studija istog trajanja (broj godina) i istog obujma (broj ECTS bodova), te da imaju ishode učenja iste razine složenosti (prema točki 1), nema osnove za utvrđivanje različite razine kod diplomske kvalifikacije u stručnom i sveučilišnom obrazovanju. Razlikovanje kvalifikacija diplomske razine vidljivo je iz njihovog profila i naziva (što je jasno propisano kroz ZZDVO), dok bi promjena njihove razine u Zakonu o HKO bila u suprotnosti s: temeljnim zakonom (ZZDVO), Ustavom RH, legitimnim očekivanjima studenata, što bi imalo za posljedicu diskriminaciju studenata koji su takve studije upisali ili završili u proteklih 12 godina. S poštovanjem, Igor Sinđić, dr.sc. Prihvaćen Prihvaća se.
379 Josip Veljačić   Poštovani, kao student Zdravstvenog veleučilišta Zagreb moram istaknuti kako pravljenje razlike između studenata na sveučilištu i studenata na stručnim studijima nema nikakvog smisla. Broj ECTS bodova je isti, na jednak način smo došli do svojih znanja-učenjem i svojim zalaganjem, te nema smisla praviti razliku. Iz tog razloga DA za glavni prijedlog, a NE za alternativni. S poštovanjem, Josip Veljačić Prihvaćen Prihvaća se.
380 Jelena Markota   Studiram radnu terapiju na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te se protivim ovom alternativnom prijedlogu jer umanjuje,degradira i omalovažava rad nekoga koji se trudio i mučio da stekne svoje znanje. Smatram da je to jako loše i neprihvatljivo!! Prihvaćen Prihvaća se.
381 Melita Sinđić   Poštovani, podržavam izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, dok alternativni prijedlog, zastupan od stane Rektorskog zbora, te očitovanje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, te ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su dali svoje očitovanje, smatram neprihvatljivim. U potpunosti se slažem s očitovanjem: 1) Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, 2) Međimursko veleučilište u Čakovcu, 3) Veleučilišta u Karlovcu, 4) Vijeće veleučilišta i visokih škola, 5) Udruga diplomiranih studenata Veleučilišta u Karlovcu - "Alumni VUKA", 6) Udruga studenata grada Zaprešića, 7) EFFECTUS studij financije i pravo, 8) Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, 9) Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment, 10) kolega: Josipom Užar, Željko Kovačević, Marko Pomahač, Saša Drlja, Jure Koljanin, Marko Cicvarić, Blaženka Divjak, Jakša Bojčić, Mikaela Jozić, Dejan Karanović, Darko Topić, Željka Marković, Ivan Pakozdi i mnogih drugih. Kao i ostale kolege, smatram neprihvatljivim bilo kakvu degradaciju i diskriminaciju studenata stručnih studija, te time i svih kolega inženjera, stručnih specijalista, koji su završili navedene studije. Također smatram da se navedenim prijedlogom retroaktivno degradiraju i omalovažavaju prava svih studenata koji su završili ili su u postupku završavanja stručnih studija, a koji su na legitiman način istu stekli pod uvjetima s kojima su bili upoznati i u skladu s kojima su odlučili studirati znajući da im ih nitko ne može oduzeti naknadno, jer to jamči i Ustav i posebni propisi. Čitajući obrazloženja Pravnog fakulteta, te ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te izvještaj s 4. sjednice Rektorskog zbora, Split, 20. siječnja 2017., objavljenog u listu Universitas br. 87; (raspoloživo na: http:// www.unist.hr/Portals/0/docs/universitas/UNIVERSITAS%2087.pdf?ver=2017-01-30-090408-623, travanj, 2017.) uočila sam podcjenjivanje, subjektivne izjave, no nisam uočila valjane izjave, argumente, koje bi dale 'za pravo' alternativnom prijedlogu. Molim objašnjenje Ministarstva: 1. Ako se prihvati alternativni prijedlog od strane Pravnog fakulteta, na koji način smatrate da će alternativni prijedlog djelovati 'pozitivno' za stručne studije (studente, inženjere, ..) ? Prema ' Overview of national qualifications framework developments in Europe' uglavnom sve zemlje članice EU imaju osam nivoa, osim nekoliko koje imaju osam s nekoliko podrazina (mi, Makedonija, Irska, Crna Gora, ..). Isto tako, EKO tvrdi da nema osnove za uvođenje različite razine kod diplomske kvalifikacije u stručnom i sveučilišnom obrazovanju. U EKO-u ponuđen pozitivan primjer, kojeg prate skoro sve zemlje članice (osim nekoliko, uključujući i nas), zašto ne bi prihvatili taj pozitivni primjer? Koji je argument za NE? 2. Na koji način je rješeno pitanje Ustavnog suda o pristupu na 8 razinu, odn. na koji način će se omogućiti specijalističkim diplomskim stručnim studijima pristup razini 8? Molim, da se pri razmatranju Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s konačnim prijedlogom Zakona, osim pozitivnih odredbi postojećih zakona, uzmu u obzir i argumentirani prijedlozi naših cijenjenih veleučilišta, kolega, te pozitivni primjeri zemalja Europske unije (npr. dani primjeri kolega, zatim analiza i usporedba u službenom dokumentu: CEDEFOP, National qualifications framework developments in Europe - http:// www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/4137). Hvala. Melita Sinđić, struč.spec.ing.aedif. Prihvaćen Prihvaća se.
382 Antonio Jalžabetić   Poštovani, Moje ime je Antonio Jalžabetić. Student sam druge godine stručnog studija Ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu. Sa sigurnošću mogu reći da sva, do sada, znanja i vještine stečene na ovoj visokoškolskoj ustanovi mogu u svakom pogledu riječi stajati rame uz rame teorijskim znanjima koja se stječu na sveučilišnim studijima diljem Hrvatske. Iz prethodno navedenih razloga odbacujem alternativni prijedlog. Naime, on ne samo da diskriminira studente stručnih studija, već degradira njihova, mukom stečena znanja i vještine. Time ne samo da se smanjuju mogućnosti budućeg zapošljavanja, već se indirektno utječe i na njihov privatni život. Isto tako, kao student, Vam mogu reći da isključivo zbog ovakvih događanja imam percepciju da se studiranje na drugim visokoškolskim ustanovama koje nisu Sveučilišta čini kao prvoaprilska šala. Samim time ugrađujete u podsvijest budućih studenata da su sve ostale obrazovne ustanove manje važne i da nisu vrijedne spomena. Isto tako htio bih skrenuti pažnju i na pohađanje i završavanje specijalističkih stručnih studija. Naime, poslije završetka ovih studija prilike za zapošljavanje su poražavajuće. To iz razloga što naše tržište rada ne poznaje zvanje stručnog specijaliste. Stoga bi bilo korisno, kako za studente tako i za poslodavce riješiti i ovaj problem. Čudite se kako mladi obrazovani ljudi odlaze iz Hrvatske? Pa kako i ne bi kada se u pitanje dovodi njihova budućnost. Nadam se da alternativni prijedlog neće zaživjeti, te da će za 55 tisuća studenata koji pohađaju veleučilišta budućnost biti svijetla. Lijep pozdrav. Antonio Jalžabetić Prihvaćen Prihvaća se.
383 Anamarija Žarković   Poštovani, Kao studentica Radne terapije (stručnog preddiplomskog studija) na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu osjećam se dužnom podržati izvorni prijedlog i reći ne alternativnom prijedlogu. Usvajanjem alternativnog prijedoga stavljate mene i brojne kolege u veoma nezavidnu i diskriminirajuću situaciju. Nažalost, smatram da bi ovaj prijedlog mogao ostaviti negativne posljedice po živote mladih, entuzijastičnih i ambicioznih ljudi koji su svoje znanje i kompetencije odlučili usvojiti na jednom od stručnih studija. Živimo u vremenu kada je nakon završenog studija (bio on sveučilišni diplomski ili specijalistički diplomski stručni studij) " pravi luksuz" pronaći posao i raditi ono za što si se školovao 5 godina, a ovim prijedlogom će to velikoj većini dodatno otežati. Strahujem od toga da će usvajanje i provedba alternativnog prijedloga dovesti do smanjene motivacije za posao, osjećaja bezvrijednosti i omalovažavanja zaposlenika te u konačnici još većeg broja mladih i visokoobrazovanih ljudi koji će napustiti "Lijepu Našu". Srdačno Vas pozdravljam! Prihvaćen Prihvaća se.
384 Andrija Kuštre   Poštovani, student sam Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu i smatram da alternativni prijedlog diskriminira i omalovažava rad i trud svih studenata stručnih studija. Ako se u cijeloj Europi sveučilišne i stručne studije svrstava pod istu razinu, bez dijeljenja na podrazine, zbog čega je kod nas donesen prijedlog da se razine razdvoje? Zbog čega mijenjati nešto što već funkcionira u državama koje su razvijenije od naše? Na takve države bi se trebali ugledati. Umjesto da se mladima omogućavaju radna mjesta njih se tjera iz države. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
385 Vedran Pereković   Poštovani, zovem se Vedran Pereković, student sam 1. godine stručnog studija lovstva i zaštite prirode u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog ministarstva, ne prihvaćam alternativni prijedlog zato što stvara nepotrebnu razliku između studenata. S poštovanjem, Vedran Pereković Prihvaćen Prihvaća se.
386 Mario Lučan   Protivim se u potpunosti alternativnom prijedlogu jer diskriminira i omalovažava rad i trud studenata stručnih studija koji su se namučili da steknu svoje diplome i visoku razinu obrazovanja. Nema smisla razdvajati razine sveučilišnih i stručnih studija kada to ne čine niti u Europi, a pošto je Hrvatska član Europske unije zašto mi izmišljamo neke nove razine s kojima se doslovno oštećuje vlastiti narod? Alternativni prijedlog samo stvara nepotrebne probleme gdje ih nebi trebalo biti. LP Mario Lučan Prihvaćen Prihvaća se.
387 Ivana Vidović   Poštovani, ovaj prijedlog diskriminira i ponižava ljude koji su tri ili pet godina učili i trudili se jednako kao i studenti na sveučilištima. Koji je cilj alternativnog prijedloga? Iseliti mlade, obrazovane i sposobne ljude? Srdačan pozdrav. Ivana Vidović Prihvaćen Prihvaća se.
388 Stjepan Desin   Poštovani, alternativni prijedlog smatram nepravednim i degradirajućim da se nakon osvojenih 300 ECTS bodova po zakonu ta osoba tretira drukčije i potpuno različito od ustaljene europske prakse. U EU u koju se mi toliko kunemo je vrlo jasno da za funkcioniranje gospodarstva 21-og stoljeća je potrebna simbioza stručnjaka sa sveučilišta i veleučilišta,pošto su to dvije različite vrste stečenih znanja(znanstvenog i stručnog znanja).Dovoljno je da promotrimo razinu tehnološke razvijenosti nama bližih zemalja EU. Uostalom nije mi jasno kome je palo napamet na ovakav način ubit želju za inovacijom i poboljšanjem znanja, te našu zemlju tako dovesti do gospodarskog suicida. Srdačan pozdrav. bacc.ing.mech. Stjepan Desin Prihvaćen Prihvaća se.
389 Stipo Čavara   Poštovani, Student sam preddiplomskog stručnog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, smjer graditeljstvo. Mišljenja sam da bi specijalistički diplomski studiji i sveučilišni diplomski studiji trebali ostati na istoj razini. Uloženi trud studenata i 5 godina studija za stjecanje 300 ECTS bodova jednak je i na sveučilištu i na veleučilištu jer je upravo iz tog razloga i uvedeno bodovanje da bi se znalo i bilo moguće odrediti koliko je radno opterećenje studenta, koji sa alternativnim prijedlogom članka Nacrta Prijedloga izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru nebi bili jednako vrijedni za stručne studije i za sveučilišne studije. Prema glavnom rješenju, sveučilišni diplomski i specijalistički diplomski stručni studiji pripadali bi istoj razini (razina 7.1), a potpuno je apsurdan alternativni prijedlog koji zastupa Rektorski zbor te spustiti nas (specijalističke diplomske stručne studije) na razinu 7.1 a sveučilišne diplomske studije postaviti na razinu 7.2, iako smo uložili jednaki trud i rad za 300 ECTS bodova. Znanje nam nitko ne može oduzeti, ali alternativnim prijedlogom mogu kvalifikaciju, zato recite NE alternativnom prijedlogu i podržite da specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji ostanu na istoj razini. S poštovanjem, Stipo Čavara Tehničko veleučiliste u Zagrebu Prihvaćen Prihvaća se.
390 Ivana Divjak   Poštovani, zovem se Ivana Divjak i studentica sam 2. godine stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu. Smatram, kao i većina ostalih kolega sa stručnih studija diljem Republike Hrvatske, kako bi se prihvaćanje novog, alternativnog zakona negativno odrazilo na naš budući poslovni i privatni život. Dakle, alternativni zakon osporava kompetencije studenata koji pohađaju stručne studije te ih na taj način degradira i diskriminira u odnosu na studente sveučilišnih studija. Svaki student (bilo sa stručnog ili sveučilišnog studija) po završetku školovanja stječe znanja i vještine koje će koristiti za obavljanje kvalitetnog i stručnog rada, no prihvaćanjem alternativnog zakona 55 tisuća studenata možda neće ni dobiti priliku pokazati ih jer njihova titula neće biti prepoznata i prihvaćena na tržištu rada. Lijep pozdrav, Ivana Divjak Prihvaćen Prihvaća se.
391 Lucija Žunec   Studentica sam na Veleučilištu Velika Gorica smjera Održavanje zrakoplova, ne podržavam i ne slazem se s navedenim prijedlogom kojeg smatram diskirminarujćim, štetnim i pomalo besramnim! Svi ti silni studenti, moje kolege, isto tako i ja sama sa svojom diplomom vjerujem imaju neke planove u budućnosti. Rade, plaćaju studij, muče se da bi jednog dana koliko toliko vrijedili, a VI nadležni u Ministarstvu "obrazovanja" od kojih pola vas nema pojma što uopće znači studirati nemate nikakva prava da takvo nešto predložite! Zapitajte se zašto mladi odlaze iz ove "Lijepe naše?! Lijep pozdrav, Lucija Žunec Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 Tajana Burkuš   Studentica sam 1.godine diplomskog studija Eksperimentalna biologija na PMF-u. Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. Alternativni prijedlog ne prihvaćam. Ako se po cijeloj Europi sveučilišne i stručne studije svrstava pod istu razinu, bez dijeljenja na podrazine, zbog čega se kod nas o tako nečemu uopće raspravlja? Zbog čega mijenjati nešto što već godinama funkcionira u državama koje su razvijenije od naše? Na takve države bi se trebali ugledati, a ne smišljati načine kako da se razlikujemo od njih, pogotvo po pitanju edukacije mladih. Činjenica je da diplomski sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji nose jednaki broj ECTS bodova pa prema tome jednako vrijede i jednako se cijene u ostatku Europe. Zbog čega bi se onda kod nas diplome stručnih studija degradirale i smatrale manje vrijednima od diploma sveučilišnih studija? Smatram da bi se prihvaćanjem alternativnog prijedloga diskriminirao veliki broj studenata, te bi došlo do još većeg odljeva mozgova, a to je upravo ono što želimo izbjeći. S poštovanjem, Tajana Burkuš Prihvaćen Prihvaća se.
393 Doris Petričević   Poštovani, podržavam glavni prijedlog, naime, smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajući za studente stručnih fakulteta. Alternativni prijedlog ne samo da diskriminira određene, već i ugrožava jednakost diplome u zemljama EU čime se dovodi u pitanje zapošljavanje studenata, a da ne napominjem pritom iseljavanje iz Republike Hrvatske koje bi se primjenom ovog prijedloga znatno povećalo. Srdačan pozdrav, Doris Petričević. Prihvaćen Prihvaća se.
394 Veronika Dunđer   Ne slažem se s alternativnim prijedlogom ! Prihvaćen Prihvaća se.
395 Filip Josipović   Poštovani, Student sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Kao i ostali kolege, podržavam izvorni prijedlog te se strogo protivim alternativnom prijedlogu jer umanjuje vrijednost veleučilišne diplome bez ikakvog valjanog razloga. Kao student tehničke struke, još nisam doživio da je neka od tvrtki, u kojoj su zaposleni studenti koji su završili stručni studij, njih smatrala lošijeg znanja od onih koji su završili sveučilišne studije. Zašto bi nas onda alternativni prijedlog trebao razdvojiti na dvije cjeline, kad je cilj svih nas, završiti studij i imati jednako pravo pri zapošljavanju?! Prihvaćen Prihvaća se.
396 Marko Jelavić   Poštovani, završio sam studij Radiološke tehnologije na Zdravstvenom veleučilištu i apsolutno se protivim alternativnom prijedlogu, s obzirom da je i za sveučilišni i stručni diplomski nužno ostvariti minimalno 300 ects bodova - sto znači da su isto radno vrijeme, trud i rad uloženi u dobivanje diplome. Alternativni prijedlog je diskriminirajuči i degradirajuči za sve studente stručnih studija. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
397 Antonia Jurčević   Studentica sam na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i protiv sam alternativnog prijedloga. Na takav način omalovažavati i umanjiti nečiji trud i rad je krajnje neprihvatljivo! Prihvaćen Prihvaća se.
398 Magdalena Gustin   Da, protivim se alternativnom prijedlogu! Protivim se jer nakon 5 godina uloženog truda, novca i odricanja netko iz nekih samo njemu poznatih interesa želi obezvrijediti moju diplomu. Protivim se mijenjanju "pravila" koja nisu bila poznata prilikom upisa studija. Poradite na nastavnim programima, omogućavanjem stučne prakse, smanjenjem upisnih kvota, na kvaliteti-a ne kvantiteti pa nastavimo ravnopravnu borbu na tržištu rada. Neka tržište prepozna kvalitetu, jer samo diploma nije garancija nečije kompetencije. No ukoliko našu diplomu okarakterizirate kao manje vrijednu nećemo dobiti priliku dokazati vlastitu kvalitetu i kvalitetu znanja stečenih na stručnim studijima. Prihvaćen Prihvaća se.
399 Iva Ivanušević   Poštovani, zovem se Iva Ivanušević, studentica sam 2.godine, stručnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajuć za sve studente stručnih studija i time nas stavljaju na niži položaj što je nepravedno jer vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Smatram da svi trebamo biti ravnopravni, jer kao i studenti Sveučilišta ulažemo vrijeme i trud u učenje i stjecanje znanja, a to što studiramo na Veleučilištu ne znači da smo manje vrijedni. Također smatram da bi se želja za obrazovanjem trebala cijeniti i podupirati jer mi bismo trebali biti budućnost Republike Hrvatske, ali nažalost to nije tako. S poštovanjem, Iva Ivanušević Prihvaćen Prihvaća se.
400 Jelena Kušt   Poštovani, Moje ime je Jelena Kušt. Studentica sam 2. godine, stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Smatram da alternativni prijedlog diskriminira i omaloažava sve studente veleučilišta i stručnih studija te umanjuje njihov rad i trud koji pokazuju kroz školovanje. Također smatram da bi trebali podupirati obrazovanje koje je budućnost Republike Hrvatske, a ne svojim odlukama poticati iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi koje je ionako već preveliko i svakim danom sve više šteti gospodarstvu naše zemlje. S poštovanjem, Jelena Kušt Prihvaćen Prihvaća se.
401 niko mortižija   Protivim se alternativnom prijedlogu kojim se u neravnopravan položaj stavljaju studenti stručnih studija kao i osobe koje su već završile iste studije. Smatram da bi se trebalo poraditi i na ujednačavanju stručnog nazivlja koje studenti stručnih studija dobivaju na kraju studija,odnosno završenih 5 godina i stečenih 300 ECTS bodova a koji predstavljaju sami po sebi uložen trud ,vrijeme i znanje studenta. Ne bi smjeli biti ništa manje vrijedni od 300 ECTS bodova stečenih na sveučilišnim studijima.Čak i kod nas u RH ti nazivi nisu dobro prepoznati i već se smatraju manje vrijednim od ostalih a kamoli tek ako se usvoji alternativa,dok u ostatku zemalja EU nisu prepoznati uopće.Vrlo degradirajuće za trećinu studentske populacije.Sveučilište ne bi smjelo imati monopol kojeg ima sada a kojeg bi ovim nakaradnim prijedlogom zacementiralo čime bi se izgubio smisao svih stručnih studija u RH ,i obezvrijedio trud svih studenata koji su ih pohađali ili trenutno pohađaju takve studije a onih koji bi trebali tek pohađat po logici stvari ne bi ni bilo. Isto tako ne bi se smjelo priječiti ili bitno otežavati (polaganjem velike i višegodišnje razlike predmeta srodnog/istog smjera) studente koji imaju namjeru upisivati poslijediplomski ili doktorski studij na nekom sveučilištu,već poticati dodatno i cjeloživotno obrazovanje za boljitak cjelokupnog društva.Naglašavam još jednom , razlika se ne može i ne smije praviti na stupnju kvalifikacija stečenih završetkom petogodišnjeg studija,oni su jednakovrijedni i na istoj razini i takvi trebaju biti i dalje. LP Prihvaćen Prihvaća se.
402 Ana Drežnjak   Poštovani, student sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga, ali sa alternativnim prijedlogom se ne slažem i smatram ga degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj na tisuće studenata koji bi također bježali iz Hrvatske. Lijep pozdrav, Ana Drežnjak Prihvaćen Prihvaća se.
403 Antonija Cimurovski   Poštovani, kao studentica Sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu, apsolutno se protivim alternativnom prijedlogu, s obzirom da je i za sveučilišni i stručni diplomski nužno ostvariti minimalno 300 ects bodova - sto znači da su isto radno vrijeme, trud i rad uloženi u dobivanje diplome. Alternativni prijedlog je diskriminirajuči i degradirajuči za sve studente stručnih studija. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
404 Leonita Keranović   Poštovani, kao studentica sestrinstva Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu apsolutno ne podržavam alternativni prijedlog, te isti smatram nedopustivim, degradirajućim i nemotivirajućim. Ovaj alternativni prijedlog ničim nije argumentiran i opravdan, stoga molim da se odbaci. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
405 Anton Galetić   Poštovani, citiram dio dopisa prof. dr. sc. L. Marušića: ''Sveučilišni i stručni studiji razlikuju se po ishodima učenja koji se na njima stječu, a posebno po tome da na sveučilišnim studijima prevladava stjecanje znanja dok na stručnim studijima prevladava stjecanje vještina, ali to ne podrazumijave razliku u razinama tih studija. Stručni i sveučilišni preddiplomski studiji su na istoj razini, a isto vrijedi i za stručne i sveučilišne diplomske studije. To ne znači da su ti studiji istovjetni, i stavljanje jednih i drugih na istu razinu ne znači njihovo poistovjećivanje niti izjednačavanje u ostalim komponentama, i to bi svaki sveučilišni nastavnik morao znati.'' Alternativni prijedlog smatram nepravednim. LP Prihvaćen Prihvaća se.
406 Lucija Petrović   Poštovani, Studentica sam 1. godine stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativa prema nama nepravedna. S poštovanjem, Lucija Petrović Prihvaćen Prihvaća se.
407 Lara Nađ   Poštovani, moje ime je Lara Nađ, studentica sam 2. godine studija Održavanja zrakoplova na Veleučilištu Velika Gorica. U potpunosti ne podržavam izrečen prijedlog jer njime dolazi do diskriminacije svih bivših, sadašnjih i budučih studenata stručnih fakulteta. U Hrvatskoj je već velik broj mladih ljudi s velikim potencijalom koji su otišli u inozemstvo tražeći bolje uvjete i veće poštovanje prema svom stečenom znanju. Smatram da bi trebali ustrajati na tome da tu brojku smanjimo a ne unaprijeđujemo i dajemo još jedan dodatni razlog za odlazak mladih i perspektivnih osoba. Ako nam već ne mogu/ne žele pružiti adekvatnu budućnost u našoj zemlji, nije u redu i da nam uskraćuju mogučnost unapređenja u inozemstvu. Srdačan pozdrav, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Josip Ercegović   Poštovani, Student sam Turističkog menadžmenta na Veleučilištu u Šibeniku i ne slažem se s odvajanjem sveučilišne i veleučilišne razine. Smatram da je to diskriminacija mene i ostalih studenata visokih učilišta jer i mi ulažemo velike napore da bi ostvarili pravo na svoju diplomu. Smatram da ću na kraju svog studija biti jednako kompetentan na tržištu rada kao i studenti sveučilišta koji su diplomirali na istom području i zbog toga odbijam insinuacije da moja diploma manje vrijedi od neke druge. Srdačan pozdrav, Josip Ercegović Prihvaćen Prihvaća se.
409 Mateja Kovačević   Poštovani, Kao studentica 3.godine fizioterapije na Veleučilištu u Vukovaru Lavoslav Ružička ne slažem se i ne prihvaćam alternativni prijedlog zakona koji smatram izuzetno štetnim i diskriminirajućim za sve studente stručnih studija. Nadam se da će te odbaciti alternativni prijedlog. S poštovanjem Mateja Kovačević. Prihvaćen Prihvaća se.
410 Josipa Lažeta   Poštovani, Zovem se Josipa Lažeta, studentica sam Veleučilišta Velika Gorica na smjeru održavanje zrakoplova. Navedeni prijedlog ne podržavam i smatram ga diskriminirajućim. Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 matea šoljan   Poštovani, kao studentica zadnje godine radne terapije na Zdravstvenom veleučilištu, apsolutno se protivim alternativnom prijedlogu, s obzirom da bi sav moj trud i trud mojih kolega bio uzaludan kada bi se prijedlog proveo. Prihvaćen Prihvaća se.
412 Nikolina Kresić   Poštovani, završila sam specijalistički diplomski stručni upravni studij u Splitu, stekla sam 300 ECTS bodova. Podržavam da ostanemo na istoj razini sa sveučilišnim diplomskim studijima. Također, mislim da treba obavezno promjenit titulu stručnih studija, jer poslodavci uopće ne znaju za to, često znaju pitat koji je to studij. Isto tako, spominje se polaganje razlike predmeta na sveučilišnom studiju istog smjera, tipa na ekonomskom fakultetu imaju stručni i sveučilišni pa se to da ispolagat, međutim što je sa mojim studijem, javne uprave, mi tu alternativu polaganja zalike predeta nemamo. Mislim da je težina studija sveučilišnog i stručnog jednaka. Lijep pozdrav Nikolina Kresić Prihvaćen Prihvaća se.
413 Dina Perčić   Poštovani, Ne slažem se i ne prihvaćam alternativni prijedlog zakona koji smatram izuzetno štetnim i diskriminirajućim. Srdačan pozdrav, Dina Perčić, bacc. physioth. Prihvaćen Prihvaća se.
414 Lana Ciboci   Poštovani, ovim putem izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog je diskriminirajući i štetan za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Lana Ciboci, mag. comm. Prihvaćen Prihvaća se.
415 Robert Pranjić   Za početak oštro se protivim Alternativnom planu! Imam nekoliko pitanja na koje želim dobiti odgovor: 1. Kako će degradiranje statusa veleučilišta utjecati na obrazovanje u manjim sredinama gdje veleučilište ljudima lošijeg materijalnog statausa daje priliku? Nadalje veleučilište daje priliku za studiranje i zaposlenim studenima što je skladu sa strategijom Vlade RH i napucima Ministarstva znanaosti i obrazovanja o osnivanju i pristupu izvanrednim studijima za zaposlene ljude. Znači pozvali ste zaposlene da studiraju, plate školarine i sada im diplome neće vrijediti prema uvjetima koje ste im ponudili? Molim odogovor! 2. Kako mislite uvođenjem alternativnog prijedloga (kojeg je dodatno lošim napravilo očitovanje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) zaustaviti masovan odlazak mladih ljudi u inozemstvo? Koje im perspektive pružaju štetne izmjene zakona? Molim odgovorite! 3. Kako će to utjecati na mobilnost studenata spec. studija preko Erasmus i drugih fondova kada studij neće biti usporediv? Ne krše li se na taj način i neka njihova ljudska prava? Molim odgovorite! 4. Kako je jedan od ustavnih sudaca koji je pisao Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-351/2016 od 20. travnja 2016. u kojem se ukida članak 8. stavak 1. alineja 8. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u dijelu koji glasi: 'specijalistički diplomski stručni studiji' dobio docenturu na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu? Da li je ovdje ispitan sukob interesa od strane nadležnih službi RH. Molim Vas odgovorite na pitanje jer se iz svih javno dostupnih podataka stvari mogu dovesti u vezu koje logički nameću takvo pitanje. Molim odgovor! 5. Tko će mi nadoknaditi iznos školarine i svih troškova vezanih uz završavanje Specijalističkog diplomskog studija?Napominjem da je to bio popriličan materijalan izdatak te diplama koju ću vrlo brzo steći bi se Alternativom zakona obezvrijedila. Molim odgovorite! 6. Kakve ste mi perspektive kao mladoj osobi stvorili kada ste mi mojim upisom stručnog studija sa 18 godina oduzeli moju budućnost i prohodnost kroz bolonjski sistem obrazovanja. Molim odgovorite! Molim Vas da ozbiljno shvatite moja pitanja jer se radi o mojoj budućnosti za koju sam iznimo zabrinut. Lijep pozdrav, Robert Pranjić Prihvaćen Prihvaća se.
416 Proton EL d.o.o.   Poštovani, Kao poduzetnik koji se bavi automatizacijom u industrijskih postrojenja i koji zapošljava nekoliko inženjera poniklih sa TVZ smatramo ukidanje studija ogromnom štetom za privatno poduzetništvo. Inženjeri ponikli sa TVZ-a su se pokazali kao istinski i pravi stručnjaci sa praktičnom upotrebom. Nama kao firmi upravo treba praktično znanje na terenu dok znanstvenih i razvojnih poslova nemamo u velikoj mjeri. I sam sam studirao na TVZ-u pa bih prvi stao u obranu Vašeg učilišta. Srdačan pozdrav, Dario Novak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 Tea Jurčić   Poštovani, zovem se Tea Jurčić. Studentica sam 2. godine, stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativni prijedlog vrijeđa i diskriminira studente stručnih studija u RH, kako sadašnjih, tako i budućih. Smatram ga nepravednim jer stavlja tisuće studenata na niži položaj što je nedopustivo jer je težina studija jednaka Sveučilištu i da nakon 3 godine studija ne mogu biti izjednačeni sa srednjom stručnom spremom. S poštovanjem, Tea Jurčić Prihvaćen Prihvaća se.
418 Laura Buble   Poštovani, studentica sam Zagrebačke škole ekonomije i managementa te se ne slažem s predloženim alternativnim zakonima iz više razloga. Smanjenjem razine stručnih studija se iskazuje izravna diskriminacija prema studentima takvih studija. Također, ukoliko se smanji broj ECTS bodova, student koji je položio 5 godina će imati upisano kao da je položio 3 godine, iako je razlika od 2 godine studija od velikog značaja za svakog individualca. Oportunitetni trošak može biti prevelik za državu. Iz perspektive studenta, iseljavanje mladih, prespektivnih budućih studenata će biti veće nego što je do sada bilo jer možda Vama ne zvuči puno, no studentima je 2 godine i previše, a posebno kada studij traje 5 godina. Mislim da nema potrebe za razlikovanjem stručnih studija od sveučilišnih jer za ovako malu i slabu državu bi trebao biti cilj poticati što bolji edukacijski sustav, a ne ga vraćati na stanje 70-tih godina prošlog stoljeća. Dakle, smatram da se alternativa ovog zakona mora odbaciti! Lijep pozdrav, Laura Buble Prihvaćen Prihvaća se.
419 Dragan Skočić   Poštovani, završio sam Stručni specijalistički diplomski trenerski studij na Veleučilištu u Zagrebu pri Kineziloškom fakultetu i pred diplomskim sam ispitom na Stručnom specijalističkom studiju Sportskog menadžmenta na Visokoj školi Aspira u Splitu. Podupirem glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja da sveučilišni diplomski studiji i specijalistički diplomski stručni studiji budu na istoj razini (razina 7.1). Smatram da bi svaki drugi ishod osim prihvaćanja glavnog prijedloga bio neprihvatljiv uzimajući u obzir duljinu studija od 5 godina, te činjenicu da po završetku studija stječemo jednaki broj ECTS bodova kao i kolege na sveučilišnom diplomskom studiju. Sveučilišni i stručni studiji razlikuju se po ishodima učenja koji se na njima stječu, ali to ne podrazumijave razliku u razinama tih studija. Već sada postoji degradacija studenata stručnih studija kad govorimo o vertikalnoj prohodnosti, a paredoks je da svi u Hrvatskoj zastupaju tezu o cijeloživotnom školovanju. Isto tako, moram spomenuti i našu kvalifikaciju specijalist, umjesto magistar, koja je uzrok problema u komunikaciji s drugim zemljama, u kojima se i za jedne i za druge koristi isti naziv (master), pa je njima ta naša različitost u nazivima narazumljiva. I na kraju možete li mi pojasniti koje su to kompetencije sudaca Ustavnog suda za donošenje odluka o ovoj temi? Podrazumijeva li se time da izmijenom našeg zakona na način kako to sad traži Ustavni sud, da ni HKO više neće biti usklađen s europskim okvirom? Možete li mi molim Vas objasniti zašto uopće postoji diplomski specijalistički stručni studij kad ga ne priznajete u Hrvatskoj? Ukoliko se umanji vrijednost moje diplome smatrat ću to prijevarom i sigurno ću se pridružiti grupnoj tužbi, te pokušati na svaki način zaštiti svoja prava. S poštovanjem, Dragan Skočić, struč.spec.cin Prihvaćen Prihvaća se.
420 Danijela Grubišić   Poštovani, studentica sam druge godine Veleučilišta Baltazar Zaprešić i alternativni prijedlog smatram degradirajućim i nemotivirajućim. Svi mi nakon završetka studija imamo 180 ECTS bodova, odnosno 300 ECTS-a nakon 5. godine. Opterećenje je isto, ulažemo jednaki trud i vrijeme prema tome zaslužujemo jednake mogućnosti. Prihvati li se alternativni prijedlog, biti će teško nastaviti svoje obrazovanje unutar visokog školstva EU i naći posao u Hrvatskoj - što nikome nije u interesu. Nadam se da ćete prepoznati važnost i problematiku ovog pitanja te osigurati sigurnu budućnost za studenate stručnih studija. Mladi su glavni pokretači razvoja, svi zaslužujemo jednake mogućnosti kako bismo mogli rasti i razvijati se na korist društvene i akademske zajednice. Obrazovanje je jedina poluga koja može pomoći generiranju novih ideja i ostvarivanju značajnih rezultata za dobrobit oporavka gospodarstva. Srdačno, Danijela Grubišić Prihvaćen Prihvaća se.
421 Ivana Pavlačić   Poštovani, kao studentica Zdravstvenog veleučilišta smatram navedeni prijedlog diskriminirajućim i u potpunosti se ne slažem s navedem. Lijep pozdrav, Ivana Pavlačić Prihvaćen Prihvaća se.
422 Mislav Štih   Poštovani, student sam 2. godine Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu i smatram da je nacrt prijedloga zakona utemeljen na krivim razlozima. Ako je obujam stečenog znanja isti, kvalifikacija dobivena završetkom diplomskog studija također treba biti ista, bez obzira na sadržaj koji je stečen tijekom studiranja. Smatram da prijedlog nije logičan, to što je pojedinac jači u strukovnom ili znanstvenom aspektu nekog područja je zapravo dobra stvar koja donosi boljitak međusobnim nadopunjavanjem te da nije važna "jakost" jednoga u odnosu na drugo. Lp, Mislav Štih Prihvaćen Prihvaća se.
423 Nataša Lesar   Poštovani, kao majka studentice preddiplomskog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu ne slažem se s alternativnim prijedlogom zakona. Zakon bi trebao omogućiti vertikalno obrazovanje svima koji su stekli direktivama EU propisane kompetencije. Lijep pozdrav, Nataša Lesar Prihvaćen Prihvaća se.
424 Katarina Ćuk   Poštovani, studentica sam druge godine Veleučilišta Baltazar Zaprešić i alternativni prijedlog smatram nedopustivim, degradirajućim i nemotivirajućim. Zalažem se za glavni prijedlog iz sljedećih razloga: Svi studenti nakon završetka preddiplomskog studija imaju 180 ECTS bodova, odnosno 300 ECTS-a nakon završenih 5 godina. Prema tome, opterećenje je isto. Drugi razlog je što će biti teško nastaviti svoje obrazovanje u sustavu visokog školstva i naći posao u Hrvatskoj, što bi dodatno oslabilo hrvatsko gospodarstvo. Želimo rasti i razvijati se ovdje, zajedničkim snagama stvoriti sigurnu budućnost. Prihvaćen Prihvaća se.
425 Tea Šain   Poštovani, studentica sam druge godine Veleučilišta Baltazar Zaprešić i alternativni prijedlog smatram nedopustivim, degradirajućim i nemotivirajućim. Zalažem se za glavni prijedlog iz sljedećih razloga: Svi studenti nakon završetka preddiplomskog studija imaju 180 ECTS bodova, odnosno 300 ECTS-a nakon završenih 5 godina. Prema tome, opterećenje je isto. Drugi razlog je što će biti teško nastaviti svoje obrazovanje u sustavu visokog školstva i naći posao u Hrvatskoj, što bi dodatno oslabilo hrvatsko gospodarstvo. Želimo rasti i razvijati se ovdje, zajedničkim snagama stvoriti sigurnu budućnost. Prihvaćen Prihvaća se.
426 Gabriela Filipović   Poštovani, završila sam stručni studij Sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Apsolutno ne podržavam alternativni prijedlog zakona jer ga smatram diskriminirajućim. 180/300 ECTS bodova u 3 odnosno 5 godina studiranja stečeno na stručnom studiju ne može vrijediti manje od 180/300 ECTS bodova stečenih na sveučilišnom. Studiji se razlikuju po sadržaju, na sveučilišnom prevladava učenje teorije, dok se na stručnom bazira više na učenje vještina, ali to nikako ne smije značiti da se pravi razlika u stjecanju određene razine (prvostupnik, magistar, doktor). Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
427 Lucija Raguž-Vodenac   Predlozene izmjene i dopune HKO su neprihvatljive i nezakonite. Tome u prilog ide i cinjenica da zemlje EU isto pitanje rjesavaju potpuno izjendacavajuci ove dvije razine obrazovanja ili na nacin koji je trenutno na snazi i u RH. Posebno je vazno istaknuti da, s obzirom na stanje u nasem gospodarstvu, trebamo vise strucnih ljudi osposobljenih za trziste rada. Nase obrazovne ustanove ne pripremaju studente za buduci rad i ne daju im nikakva prakticna znanja za buducnost. Pitanje je, zelimo li da nas obrazovni sustav ostane isti i i dalje na trziste rada pusta ljude koji su potpuno nespremni za samostalan rad ili moramo nesto mijenjati? Po meni, trebamo gledati u buducnost i aktivno mijenjati postojece stanje jer nasa sveucilista/ fakulteti daju vrlo lose rezultate na razini europe i svijeta sto samo govori da se nije dovoljno imati zvucna imena za predavace i predavati samo teoriju ex katedra, i to isto kao i posljednjih 20 godina. Takoder, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju temeljni je zakon koji uređuje sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Njime je izričito propisano da se upis na specijalistički diplomski stručni studij može realizirati isključivo po završetku preddiplomske razine studija. U skladu s time neprihvatljivo je (i protuzakonito) specijalističke diplomske stručne studije smještati na razinu 6 HKO odnosno razinu 6 EKO. Uz to, postavlja se pitanje tko ce uopce ici vise na privatne fakultete ako nisu uopce priznati? To znaci samo jos vise nezaposlenih, sto nam dakako nije potrebno, te odlazak studenata strucnih studija u druge zemlje gdje ce njihovo znanje biti cijenjeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 Anja Dermit   Kao studentica Zdravstvenog Veleučilišta Zagreb, protivim se donošenju ovog zakona! Moje znanje vrijedi koliko i znanje dobiveno na sveučilišnom studiju i kvalificirana sam za posao koliko i oni koji su završili navedene studije. Smatram da bi prihvaćanje ovog zakona bila velika diskriminacija! LP Anja Dermit Prihvaćen Prihvaća se.
429 Svea Badanjek   Poštovani, Studentica sam stručnog preddiplomskog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Ne podržavam Alternativni prijedlog jer smatram da potiče diskriminaciju studenata stručnih studija te bespravno umanjuje njihovu vrijednost na tržištu rada. Smatram da su stručni i sveučilišni studiji jednako vrijedni što potvrđuje i po završetku jednak broj stečenih ECTS bodova. LP Svea Badanjek Prihvaćen Prihvaća se.
430 Marina Bilić   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. Smatram da nije u redu da to činite studentima koji su budućnost Republike Hrvatske. Lijep pozdrav, Marina Bilić. Prihvaćen Prihvaća se.
431 Andrea Racetin   Poštovani, kao magistra struke koja je završila preddipplomski i diplomski sveučilišni studij, smatram diskriminirajućim činjenicu da su osobe koje su završile specijalistički diplomski stručni studij izjednačene u stečenim kvalifikacijama s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij s obzirom da je težina predmeta znatno teža na sveučilišnim studijima. U tom smislu, potrebno je jasno razgraničiti te dvije razine studija. Primjerice, na Ekonomskom fakultetu u Splitu, nakon završenih 3 godine (preddiplomskog) stručnog studija, student ukoliko želi steći titulu magistra struke, može položiti razliku od 5 predmeta i upisati diplomski sveučilišni studij. Svjedočila sam mnogim primjerima kada su se zbog težine predmeta na studiju preddiplomskog sveučilišnog studija studenti prebacivali na stručne studije i potom upisali 2 godine specijalističkog diplomskog stručnog studija i uspješno ih završili. Time se stvara diskriminacija upravo prema nama koji smo završili teži program (sveučilišnu razinu) i dovodi u pitanje opravdanost postojanja sveučilišnih studija. Lijep pozdrav Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
432 Lucia Jurić   Poštovani, Studentica sam 3. godine fizioterapije na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Izričito se protivim navedenom alternativnom prijedlogu. Nije uredu da se naš trud i obrazovanje tako nepoštuju, omalovožavaju i diskriminiraju. Zašto smo se trudili da nam netko "baci diplomu u smeće"? Zar je uredu da studenti rade teške poslove kako bi si platili obrazovanje ili stanovanje ako su iz drugoga grada, a Vi to uopće ne cjenite i demotivirate nas za daljnji život? Također je i veliki bezobrazluk prema našim roditeljima koji su se "potrgali" da nam omoguće i plate studiranje. Zašto se ne možemo ponašati u skladu sa time da smo i mi dio EU, a ne raditi sve suprotno od ostalih zemalja?! Na kraju svega Vi ćete se opet čuditi i pitati zašto mladi odlaze iz države u potrazi za BOLJIM životom i zašto natalitet pada. Odgovor je u tome da nas Vi sa ovakvim alternativnim prijedlogom demotivirate i da ne vidimo koja je onda svrha našega života. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
433 Iva Ćurić   Poštovani, kao što je i u drugim europskim državama i u Hrvatskoj su stručni i sveučilišni diplomski studiji izjednačeni. Stoga se ja zalažem da tako i ostane. Iva Ćurić Prihvaćen Prihvaća se.
434 Željana Radonić   Poštovani, Alternativni prijedlog zakona smatram diskriminirajućim i neprihvatljivim jer stvara nepotrebnu razliku među diplomama i titulama koje su u Europskoj uniji ravnopravne i na istoj razini. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
435 Matea Zekić   Poštovani, Redovna sam studentica treće godine Radne terapije na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Ne podržavam Vaš alternativni prijedlog zakona iz razloga jer ga smatram diskriminirajućim, neprihvatljivim i izričito demotivirajućim. Naših stečenih 300 ECTS bodova u tri godine studiranja nikakvom logikom ne vrijedi manje nego stečenih 300 ECTS bodova na Sveučilištu. Nemojte nas namjerno tjerati iz Lijepe naše! Lijep pozdrav, Matea Zekić. Prihvaćen Prihvaća se.
436 Mario Jurić   Poštovani, Alternativni prijedlog zakona smatram diskriminirajućim i neprihvatljivim jer stvara nepotrebnu razliku među diplomama i titulama koje su u Europskoj uniji ravnopravne i na istoj razini. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
437 Branimir Vukošić   ne sviđa mi se, bolje da ostane staro Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
438 Tina Jajac   Poštovani, Bivša sam studentica stručnog studija Veleučilišta u Šibeniku i ne podržavam alternativni prijedlog zakona iz razloga što ga smatram čistom diskriminacijom, te moj uloženi rad i trud čini beznačajnim. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
439 Marko Jurić   Poštovani! Student sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilistu u Zagrebu. Slažem se s izvornim prijedlogom članka 6. kojim su diplomski (stručni i sveučilišni) studiji na jednakoj (sedmoj) razini. Alternativni članak 6. je neprihvatljiv i ne slažem se s njime. Smatram da se tim prijedlogom narušavaju prava studenata sa stručnih studija. Ne vidim razlog zbog kojeg bi mojih 300ECTS bodova nakon završenog specijalističkog studija vrijedili manje od 300ECTS bodova stečenih na nekom od sveučilišta u RH .Degradiranjem naših diploma, degradirali ste i naše znanje. Alternativnim prijedlogom narušavate rad i trud mojih kolega sa stručnih studija te ih motivirate za odlaskom u inozemstvo gdje postoji ravnopravan odnos između već navedena dva studija. S poštovanjem, Marko Jurić Prihvaćen Prihvaća se.
440 Nikolina Crkvenčić   Poštovani, protivim se prijedlogu o izmjenama zakona o kvalifikacijskom okviru. Nisam upisala veleučilište jer nisam bila sposobna upisati sveučilište, već taj smjer nema nigdje na sveučilištu. Zbog toga ne želim biti degradirana i iseliti iz Hrvatske da bi me netko drugi cijenio. Ili je iseljavanje mladih iz Hrvatske plan vladajućih??? Prihvaćen Prihvaća se.
441 Milenko Jurić   Poštovani, Izvorni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u je prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Ne podržavam alternativni prijedlog zakona iz razloga što ga smatram čistom diskriminacijom. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
442 Nikolina Zokić   Poštovani, studentica sam Specijalističkog diplomskog stručnog studija pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Podržavam izvorni prijedlog čl.6. kojim se na razini 7.1 izjednačavaju specijalistički diplomski stručni studiji, sveučilišni diplomski studiji i integrirani sveučilišni studiji, a izričito se protivim alternativnom prijedlogu kojeg smatram protuustavnim, diskriminirajućim te aposlutno nelogičnim u odnosu na ostale zemlje EU. Molim Vas odgovore na pitanja: 1. Kako je moguće da zemlje sa iznimnim obrazovnim sustavom koje su nam primjer, poput Austrije, Njemačke, UK, Nizozemske stavljaju stručni i sveučilisni studij u istu razinu, dok Rektor u Hrvatskoj zapravo time smatra da zna bolje od svjetskih gospodarskih i obrazovnih velesila te zagovara prijedlog koji se kosi sa EKO? 2. Tko štiti mene, kao studenta Stručnog studija na Svečilištu, gdje su predavači, program, pa i ispiti gotovo u potpunosti identični? Koja je poanta Stručnih studija na Sveučilištima ako ne postoji bitna razlika? 3. Jeste li svjesni diskriminacije koja se pokusava stvoriti u odnosu na studente stručnih studija diljem Europe, obzirom da ukoliko alternativni prijedlog prode, automatski prelazimo na razinu 6 EKO? 4. Tko ce preuzeti "sramotu" Hrvatske u Europi zbog ovog presedana? Kada se stvori dojam da, iako smo kopirali veliki dio obrazovnog sustava npr. Njemačke i Austrije, smatramo da "mi znamo bolje" te time zapravo postajemo jedina zemlja EU sa binarnim sustavom i podrazinama. Cilj nije preoteti diplomu, već imati trudom i radom zasluženu titulu magistra stuke, prepoznatu u svijetu. Nikolina Zokić Prihvaćen Prihvaća se.
443 Helena Ćetković   Poštovani, Studentica sam treće godine fizioterapije na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Smatram da ovakva diskriminacija stručnih studija nije u redu, zar sam studirala tri godine da dobijem diplomu koja mi ne vrijedi i sa kojom ne mogu apsolutno ništa? Kakav je to zakon? Zar se perspektivni, vrijedni i marljivi mladi ljudi danas moraju bojati završiti fakultet jer nakon njega neće moći raditi, odnosno njihovo obrazovanje im se neće priznati. Kao studentica fizioterapije smatram da naše Veleučilište nije ništa manje vrijedno, odnosno da se studentima sa Zdravstvenog Veleučilišta i svim ostalim studentima stručnih studija trebaju priznati njihove diplome i treba im se pružiti jednaka prilika na ostvarivanje i priznavanje diplome kao i studentima Sveučilišnih studija. Hrvatska treba obrazovane mlade ljude, ne dozvolite da tisuće studenata pobjegne iz ove zemlje zbog loše provedenog klasifikacijskog sustava. Lijep pozdrav, Helena Ćetković! Prihvaćen Prihvaća se.
444 Dora Grle   Poštovani, protivim se prijedlogu o izmjenama zakona o kvalifikacijskom okviru. Dosta nam je vrijeđanja, omalovažavanja i degradiranja kao studenata veleučilišta. Za smjerove koje smo odabrali nismo bili u mogućnosti upisati na sveučilištu, jer ne postoje. Slijedi svoje snove i budi manje vrijedan? Iseli iz Hrvatske kako bi netko cijenio tvoju znanjem stečenu titulu??? Jel to trenutni demografski plan Hrvatske? Što manje obrazovanih ljudi, to bolje? Prihvaćen Prihvaća se.
445 Tomislav Šimunović   Poštovani, završio sam stručni specijalistički studij graditeljstva na TVZ-u. Njega sam upisao tek kada je zakonski rješeno da sa njim mogu postati član komore graditeljstva i profesionalno napredovati. Ovim izmjenama zakona to sve dolazi u pitanje, te mene degradira kao stručnu osobu. Zbog toga se strogo protivim alternativnom rješenju zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
446 Natalija Marić   Protivim se alternativnom prijedlogu! Prihvaćen Prihvaća se.
447 Luka Dankić   Poštovani, Student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Smatram kako je glavni prijedlog koji svrstava specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije na razinu 7.1. logičan. Kod obje vrste studija je opterećenje ECTS bodovima jednako. Navedeni studiji se razlikuju isključivo po vrstama ishoda učenja, ali su ishodi učenja kod obje vrste studija iste razine, razina 7. Zašto bi ECTS bodovi stečeni na sveučilišnom diplomskom studiju vrijedili više nego isti broj ECTS bodova stečenih na stručnom specijalističkom diplomskom studiju? U slučaju prihvaćanja alternativne opcije, koja je po meni neprihvatljiva, Hrvatski sustav obrazovanja postao bi jedini s podrazinama, odnosno razlikama u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira u usporedbi s drugim Europskim zemljama koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja. Zašto kod nas ne bi funkcionirao sustav koji je jednak kao onaj u Njemačkoj ili Austriji? Zašto se pokušava diskriminirati 55 tisuća studenata? Lijep pozdrav Luka Dankić Prihvaćen Prihvaća se.
448 Lucija Jurjević   Poštovani, studentica sam stručnog preddiplomskog studija informatike na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu. Smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama prihvatljiv, ali se apsolutno protivim alternativnom prijedlogu. Zgrožena sam situacijom u kojoj se nalazi preko 50 000 studenata stručnih studija u Hrvatskoj. I ne samo da su ugroženi studenti koji trenutno studiraju, već i svi oni koji su diplomirali, rade i svojim radom i trudom su napravili nešto od svojih života. A vi im sad to sve želite oduzeti? Zašto su stručni studiji manje vrijedni od sveučilišnih? To je jako velika uvreda za nas studente koji samo želimo biti u jednakoj poziciji, kao što je bilo i do sad. Ako silno želite spriječiti odlazak mladih i sposobnih studenata van Hrvatske, onda je ovaj alternativni prijedlog upravo suprotno od toga. Pokažite da cijenite svoje studente! Ovim putem bi se htjela zahvaliti Studentskom zboru Tehničkog Veleučilišta na trudu, zalaganju i informiranju i nas mlađih studenata u kakvoj se situaciji nalazimo. Također, na organiziranju dvije tribine gdje su nas savjetovali kako se trebamo boriti za svoju budućnost te budućnost svih svojih kolega. Ponosna sam na zajedništvo i slogu koja nas je povezala u ovim teškim trenucima, te sam uvjerena da ćemo se izboriti za ono što zaslužujemo! Lijep pozdrav, Lucija Jurjević Prihvaćen Prihvaća se.
449 Ana Bedeković   Poštovani, studentica sam stručnog studija fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim. S poštovanjem, Ana Bedeković Prihvaćen Prihvaća se.
450 Filip Jurić   Poštovani, Student sam stručnog preddiplomskog studija Veleučilišta u Šibeniku i smatram da je izvorni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Ne podržavam alternativni prijedlog zakona iz razloga što ga smatram čistom diskriminacijom. Izvorni prijedlog zakona ne ugrožava studente na stručnim i sveučilišnim studijima u Hrvatskoj niti njihove stečene titule kao i u drugim zemljama Europe i omogućuje lakše zapošljavanje u zemlji i nastavak studija u inozemstvu. Alternativni prijedlog čini upravo suprotno, stvara razliku među prošlim, sadašnjim i budućim studentima na domaćem tržištu rada i potiče iseljavanje mladih ljudi u zemlje članice gdje takve razlike nema i sve se to na inicijativu pojedinaca koji "guraju" alternativu zakonu radi svog ugleda i interesa u političkom društvu i radi postavljanja temelja za buduće negativne izmjene zakona. Takvim činom se prekriva prava istina i stvara nepotrebni sukob među studentima koji nisu svjesni stvarne situacije i nadolijeva ulje na vatru i ovako nestabilnom obrazovnom sustavu i gospodarstvu. Prihvaćen Prihvaća se.
451 Marko Polić   Poštovani, Kao bivši student Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu izričito se protivim alternativnom prijedlogu zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kako na stručnome studiju tako i na sveučilišnom studiju studenti na kraju svojega studiranja stječu 300 ECTS bodova, pa je nedopustivo da isti broj bodova nema jednaku vrijednost zato što jedan ECTS bod predstavlja etalon, jediničnu vrijednost. Osnova Bolonjskog ustroja je binarnost, mjerljivost i laka prepoznatljivost i usporedivost studija. Vrijednost jednog ECTS boda je jedinstvena. Ovim alternativnim prijedlogom diskriminiraju se svi studenti stručnih studija i to je jednostavno nedopustivo. Ako smo zemlja znanja krajnje je vrijeme da se tako i krenemo ponašati. U svim zemljama EU koje koriste isti binarni sustav klasifikacije, ne postoji ovakav oblik diskriminacije koja se predlaže alternativnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o HKO. Kako je moguće da se samo u Hrvatskoj stvara razlika između studija sa jednakom vrijednosti ECTS bodova? Apsurdnost, paradoksalnost i nelogičnost cijeloj stvari daje činjenica da su sadržaji predmeta, programi kolegija i njihova težina (broj ECTS bodova) odobreni od istog ministarstva (MZOS) i da su i jedan i drugi studij dobili dopusnice potpisane od istog ministra. S poštovanjem, Marko Polić, struč.spec.ing.el. Prihvaćen Prihvaća se.
452 Ružica Šaravanja   Poštovani, majka sam studentice 3.g preddiplomskog stručnog studija na ZVU u Zagrebu. Podržavam izvorni prijedlog čl.6. kojim se na razini 7.1 izjednačavaju specijalistički diplomski stručni studiji, sveučilišni diplomski studiji i integrirani sveučilišni studiji, a izričito se protivim alternativnom prijedlogu kojeg smatram protuustavnim, diskriminirajućim i potpuno demotivirajućim za studente stručnih diplomskih studija koji ostvaruju isti broj 300 ECTS bodova i koji su stručne studije upisivali po pravilima jednakovrijednosti i iste kvalifikacije svih diplomskih studija, stručnih i sveučilišnih. lijep pozdrav Ružica Šaravanja Prihvaćen Prihvaća se.
453 Marijan Peharec   Poštovani, student sam 3. godine fizioterapije na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Ne podržavam alternativni prijedlog. Lijepi pozdrav, Marijan Peharec Prihvaćen Prihvaća se.
454 Ivona Škoro   Poštovani, studentica sam preddiplomskog stručnog studija, smjer turistički menadžment, Veleučilišta u Šibeniku i smatram alternativni prijedlog diskiminirajućim. Rad, trud i uloženo vrijeme te broj ECTS bodova jednako vrijede neovisno radi li se o sveučilišnom ili stručnom studiju. Sramotno je što u vlastitoj državi moramo biti diskriminirani i manje vrijedni! Lijep pozdrav, Ivona Škoro Prihvaćen Prihvaća se.
455 Danijela Borovac   Poštovani, studentica sam Veleučilišta u Požegi i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o HOK prihvatljiv te ga podržavam. Sa novim prijedlozima se ne slažem jer odudaraju od zakona zemalja EU te moguće poticanje mladih da nakon završetka stručnog studija odlaze iz Hrvatske. Lijepi pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
456 Ante Ćelić   Poštovani, Dugo sam razmišljao da napišem kvalitetan osvrt s dobrim argumentima, ali jednostavno ne mogu jer moje živce i strpljenje ste pojeli. Ovo što trenutno radite je zaglupljivanje mase i skretanja s pravih problema obrazovnog sustava. Za njegovu priču će se uhvatiti studenti Sveučilišnog diplomskog studija koji nisu sigurni u svoje znanje i vještine pa traže slamku spasa dok u isto vrijeme ne znaju sastaviti bilancu i razlikovati diretkne i indirektne troškove. Nije pošteno nekoga diskriminirati jer se zna koje se vještine stječu završetkom Sveučilišnog diplomskog a koje Stručnog diplomskog. Isto tako bi i studenti stručnih studija onda mogli diskriminirati i govoriti da studenti Sveučilišnih diplomskih studija nisu kompetentni raditi u realnom sektoru, jer zaostaju u znanjima potrebnim za tržište rada realnog sektora. Glavni adut Rektora Borasa je da studenti Diplomskog sveučilišnog studija stječu znanja u području teorije. Zamolio bih Rektora ako već diskriminira da nađe bolji argument, jer svi smo svjesni da teorija ako se sustavno ne ponavlja ispari najkasnije tjedan dana iza kolokvija. Dovoljna je razlika što studenti stručnih studija nisu kvalificirani za rad na Sveučilišnim studijima te u upisu na doktorski studij. Ministre Barišiću uhvatite se pravih problema, ne dopustite da kompleksi par ljudi kroje sudbinu 55 000 studenata. Za kraj poručio bih Dekanima stručnih studija koji se nisu očitovali, da su zaboravili ko im kruh donosi (kada treba plaćati upisnine i puniti proračun onda su ti isti studenti kompetentni). Ukoliko se prihvati alternativni prijedlog nadam se da ću vam u ovo doba dogodine pisati iz Zapadne Europe. Lp, Ante Ćelić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
457 Tea Milinković   Protiv alternativnog prijedloga, za originalni prijedlog zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
458 Marko Gugec   Poštovani, student sam stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. Smatram da trud, rad, vrijeme i broj ECTS bodova vrijede isto neovisno o tome radi li se o stručnom ili sveučilišnom studiju. Mislim da nije pošteno studente stručnih studija stavljati u nepovoljan položaj te im oduzimati mogućnost jednakosti sa ostalim studentima. S poštovanjem Marko Gugec Prihvaćen Prihvaća se.
459 Maja Novosel   Poštovani, Studentica sam 3. godine fizioterapije Zdravstvenog Veleučilišta u Zagrebu. Ovim putem želim izraziti nezadovoljstvo danim prijedlogom te smatram da prijedlog dovodi studente i one sa završenim studijem u nepovoljan položaj naspram sveučilišta. Ne vidim svrhu da je diploma stručnog studija manje vrijedna naspram sveučilišne, unatoč jednako stečenom broju ECTS bodova. Lijep pozdrav, Maja Novosel Prihvaćen Prihvaća se.
460 Nikica Knežević   Poštovani, student sam stručnog preddiplomskog studija na Veleučilištu Velika Gorica i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim i uvredljivim za sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. Tim Zakonom bi se u nepovoljan položaj stavile tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Nikica Knežević. Prihvaćen Prihvaća se.
461 Matea Joščak   Poštovani, studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija graditeljstva na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i izrazito se protivim alternativnom prijedlogu. Ogorčena sam pri samoj pomisli da ovako nešto stupi na snagu. Zašto? Zato što je neprihvatljivo da se specijalističke diplomske stručne studije degradira, odnosno stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilište, a imaju jednako opterećenje ECTS bodovima. Apsurdno je da nakon 5 godina fakulteta i stečenih 300 ECTS bodova ne budemo na istoj razini. Sve države članice Europske unije sveučilišne i stručne studije svrstavaju na istu razinu. Znate li na koliko ljudi ovo utječe? Ne samo na one koji trenutno studiraju, koji su u postupku završavanja, već i na one koji su završili stručne studije, one koji su zaposleni, koji su formirali obitelj, na već ovlaštene inženjere struke… Kako bi Vama bilo da Vam pred kraj fakultetskog obrazovanja žele nametnuti želje pojedinaca? Ne biste li se pitali da li ste sav uloženi trud, godine, novac bacili u vjetar, da ste studirali uzalud? Zašto ti pojedinci toliko žele provesti ovaj apsurdni prijedlog? Očito se boje moći rasta stručnih studija, kvalitetnih znanja koja nam naši profesori pružaju. Ako smo toliko „lošiji“ da nas se spušta na nižu razinu, zašto se onda boje toga da ostanemo na istoj razini? Nije li Vam cilj zaustaviti iseljavanje mladih iz Hrvatske? Ako je, NE dopustite da ovim krivim postupkom još više potaknete mlade za još većim iseljavanjem. Zašto ostati u Hrvatskoj ako će nas negdje drugdje više cijeniti? Ne uskraćujte mogućnost napredovanja mladim i sposobnim ljudima. Mislite na budućnost, možda će to sutra biti Vaša djeca, braća, sestre, unuci, rođaci. Lijep pozdrav, Matea Joščak Prihvaćen Prihvaća se.
462 Ivo Roso   Poštovani. Student sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija na Veleučilištu VERN smijer odnosa s javnošću i studij medija. Podržavam izvorni zakon. Uz mnoge nepravilnosti i mnogo krivih stvari izdvojio bih samo slijedeće: u nacrtu prijedloga zakona za kvalifikacije stečene završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija je navedeno sljedeće: “Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom visokog učilišta.“ Za kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija je navedeno sljedeće: „Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom sveučilišnih diplomskih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom visokog učilišta.“ "S obzirom na ekvivalentnu vrijednost ECTS boda za obje vrste studija, ekvivalentnog ukupnog najmanjeg broja ECTS bodova, te ekvivalentnog uvjeta za pristupanje kvalifikaciji predlažem da nadležno Ministarstvo dodatno preispita usklađenost navedene alternacije s (Europskom) Konvencijom za ljudska prava i temeljne slobode (Članak 14. Zabrana diskriminacije)." Za razumijeti ovo potrebna je elementarna i zdrava logika. S poštovanjem, Ivo Roso University of Apllied Sciences Public relations and media study Prihvaćen Prihvaća se.
463 Sara Horvat   Poštovani, Studentica sam stručnog preddiplomskog studija i smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Ne podržavam alternativni prijedlog zakona. S alternativnim prijedlogom se vrijeđaju i stavljaju u nepovoljan položaj svi bivši, sadašnji i budući studenti na stručnim studijima. Lijep pozdrav, Sara Horvat Prihvaćen Prihvaća se.
464 Milica Trbović   Poštovani, Studentica sam 3. godine fizioterapije Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Smatram prijedlog o izmjeni zakona ponižavajućim za moju struku i moje kolege jer se umanjuje vrijednost znanja i vještina koje smo stekli tijekom našeg obrazovanja. S obzirom da naše diplome nebi imale jednaku vrijednost kao one stečene u drugim europskim državama, u početku nam se oduzima mogućnost napredovanja, širenja i dijeljenja znanja s ostalim stručnjacima izvan granica Republike Hrvatske. Također, izmjenom zakona bi nam se umanjio koeficijent na plaću, što je još jedna uvreda i znak nepoštovanja prema zdravstvenim djelatnicima koji su i dosad bili potplaćeni. Nažalost, ovakvim prijedlozima i odlukama tjerate nas da napustimo Hrvatsku i odlazimo u države gdje za razliku od ovdašnjeg sustava poštuju mladu, perspektivnu i obrazovanu osobu. Lijep pozdrav, Milica Trbović Prihvaćen Prihvaća se.
465 Martina Jergović   Poštovani, Smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. Smatram da trud, rad, vrijeme i broj ECTS bodova vrijede isto neovisno o tome radi li se o stručnom ili sveučilišnom studiju. Mislim da nije pošteno studente stručnih studija stavljati u nepovoljan položaj te im oduzimati mogućnost jednakosti sa ostalim studentima u Hrvatskoj i svijetu. Lijep pozdrav, Martina Jergović Prihvaćen Prihvaća se.
466 Lea Lesar   Poštovani, studentica sam stručnog preddiplomskog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Zdravstveno veleučilište u Zagrebu je obrazovna institucija s najduljim vijekom provedbe studija sestrinstva u Hrvatskoj. Na toj instituciji rade vrhunski stručnjaci iz područja sestrinstva i medicine. Mislim da bi se time degradirali i obeshrabrili marljivi studenti sestrinstva te da bi se nepravedno onemogućilo vertikalno obrazovanje. Lijep pozdrav, Lea Lesar Prihvaćen Prihvaća se.
467 Ana Brčina   Poštovani, Studentica sam sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim iz razloga što studenti sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu studiraju po sveučilišnom programu, što znači da su u istom rangu kao i studenti sestrinstva kao primjerice na Sveučilištu u Osijeku, Rijeci i sličnim fakultetima. Time se studentima sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu onemogućava da vertikalno napreduju iako imaju identičan program kao studenti na sveučilišnim studijima. Lp, Ana Brčina. Prihvaćen Prihvaća se.
468 Valentina Huzjak   Studentica sam stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Srdačan pozdrav, Valentina Huzjak. Prihvaćen Prihvaća se.
469 Mateja Todorovski   Poštovani, studentica sam Zdravstvenog veleučilišta, stručnog studija sestrinstva u Zagrebu, Alternativni prijedlog smatram NE PRAVEDNIM I DISKRIMINIRAJUĆIM. Također smatram da ovim se ovim postupkom u potpunosti daje "vjetar u leđa" studentima da odu van ove države. Stvara se razdor između studenata sveučiliših i stručnih studenata, a cilj je da svi budemo jednaki i ravnopravni. Srdačno, Mateja Todorovski Prihvaćen Prihvaća se.
470 Gabrijela Sabol   Poštovani! Studentica sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Apsolutno se ne slažem s izmjenama i dopunama zakona koje se namjeravaju provesti i smatram da se takvim činom vrijeđaju svi bivši, sadašnji i budući studenti stručnih studija te se iskreno nadam da se takvo nešto u konačnici neće dogoditi! Lijep pozdrav, Gabrijela Sabol Prihvaćen Prihvaća se.
471 Patricia Petak   Studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i smatram da bi alternativni prijedlog uvelike zakinuo studente stručnih studija u pogledu njihovih mogućnosti zapošljavanja te ga zato ne podržavam. Srdačan pozdrav. Patricia Petak Prihvaćen Prihvaća se.
472 Ana Kulović   Studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i mislim da je Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO u redu i ispravan. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim, s tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Ana Kulović, 2. godina redovnog sestrinstva. Prihvaćen Prihvaća se.
473 Antonija Butigan   Poštovani, Ne slažem se sa prijedlogom te kao studentica fizioterapije na Zdravstvenom Veleučilištu želim izraziti frustraciju i ljutnju zbog degradirajućeg zakona i ponižavanja studenata stručnih studija te svih onih koji imaju završen jedan. Uz sav trud, napor i ulaganje, u rukama će imati diplomu koja se neće moći rangirati kao ona sveučilišnog studija što nema smisla ni u jednom pogledu. S obzirom na jednak broj ECTS bodova, ne vidim razlog zašto ECTS bodovi stručnog studija su od manjeg značaja naspram bodova sveučilišnog studija. Jednog dana shvatit će te da ste ostali bez stručnjaka koji znaju raditi svoj posao iako svi već stručnjaci i znanstvenici napuštaju zemlju. Ako je ovo još nekakav "trik" da zadržite mlade u Hrvatskoj, znajte ovime ih još više tjerate i uz to ponižavate!!! Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
474 Katarina Bušić   Studentica sam stručnog studija na ZVU. Alternativni prijedlog smatram apsolutno degradirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija. Podržavam izvorni nacrt. Lijep pozdrav, Katarina Bušić Prihvaćen Prihvaća se.
475 Ana Borovac   Studentica sam stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Ana Borovac Prihvaćen Prihvaća se.
476 Jan Lukin   Poštovani, student sam Zdravstvenog veleučilišta-stručnog studija i smatram da je izvorni nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. S tim zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u inozemstvo. Lijep pozdrav, Jan Lukin. Prihvaćen Prihvaća se.
477 Josipa Siketić   Poštovani, Studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija na Međimurskom Veleučilištu u Čakovcu te u potpunosti podupirem GLAVNI prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram neprihvatljivim i štetnim za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Također smatram da bi se na taj način stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata čime se direktno ugrožava naša budućnost. Na ovaj način potiče se ono što se svim silama pokušava zaustaviti, a to je odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz Republike Hrvatske. Vjerovali ili ne još uvijek postoje mladi uspješni ljudi koji bi ostali u Hrvatskoj nakon završenog studija. Lijep pozdrav, Josipa Siketić, bacc.oec. Prihvaćen Prihvaća se.
478 Marina Čović   Ne slažem se s alternativnim prijedlogom, ovo je diskriminirajuće ! Lp, Marina Čović Prihvaćen Prihvaća se.
479 Sanja janeš   Studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Srdačan pozdrav, Sanja Janeš, studentica redovnog sestrinstva. Prihvaćen Prihvaća se.
480 Anamarija Knežević   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. Smatram da nije u redu da to činite studentima koji su budućnost Republike Hrvatske. Lijep pozdrav, Anamarija Knežević Prihvaćen Prihvaća se.
481 Katrin Ažić   Poštovani, kao studentica fizioterapije na Zdarvstvenom Veleučilištu Zagreb ne podržavam alternativni prijedlog već podržavam izvorni prijedlog MZOS-a. Lijep pozdrav, Katrin Ažić Prihvaćen Prihvaća se.
482 Ana Sedlaček   Protiv alternativnog prijedloga, za orginalni prijedlog zakona!! Prihvaćen Prihvaća se.
483 Ivan Čerina   Kao član studentskog zbora Sveučilišnog Odjela za Stručne Studije u Splitu podupirem glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja da sveučilišni diplomski studiji i specijalistički diplomski stručni studiji budu na istoj razini (razina 7.1). Smatram da bi svaki drugi ishod osim prihvaćanja glavnog prijedloga bio neprihvatljiv, budući da binarni sustav Republike Hrvatske vrednuje sveučilišni i stručni studij visokog obrazovanja kao jednakovrijedne vrste obrazovnog procesa. Smatram da alternativni prijedlog u sklopu kojeg se specijalističke diplomske stručne studije stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilišne diplomske nije prihvatljiv s obzirom na jednako opterećenje ECTS bodovima kod oba studija. U slučaju prihvaćanja alternativnog prijedloga bili bi jedini sa podrazinama odnosno razlikama u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira u odnosu na druge Europske zemlje koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja. Smatram da se ovim zakonom diskriminiraju studenti stručnih studija te se alternativnim prijedlogom radi korak unazad u sustavu obrazovanja. Prihvaćen Prihvaća se.
484 Iva Dragićević   Hrvatska je zemlja kojoj prijeti urušavanje poreznog, mirovinskog i zdravstevnog sustava, veći broj umrlih od rođenih te odlazak mladih ljudi samo su neki od problema koji prijete nacionalnoj sigurnosti. Zastrašujuće je vidjeti čime se bavi rektor Boras i tzv akademska zajednica. Igranje sa sudbinama oko 50 000 građana je nedopustivo. Nadam se da netko od njih može obrazložiti zbog čega je polaganje Javnih financija po knjizi B.Jelčić (cca 600 strana definicija i teorije bez iti jednog zadatka!!!!!) kvalitetnije od polaganja po literaturi uglednih američkih stručnjaka? Slušanje marketniga kojeg predaje prof koji u životu nije ništa radio u realnom sektoru daje kredibilitet kolegiju na državnoj ekonomiji? Nadam se da je još ima razumnih ljudi u ovoj zemlji koji će spriječiti ove pokušaje jer u suprotnom moramo tužiti i državu a i Sveučilište u Zagrebu te temeljm članka 61. DIREKTIVE 2005/ 36 o kvalifikacijama obavjestiti Eu komisiju. Sveučilište u Zagrebu bi se trebalo pozabaviti svojim lošim statusom i svojom upitnom kvalitetom, obzirom da sisaju državni proračun a ne sabotirati rad drugih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
485 Nataša Varžić   Poštovani, Diplomirala sam 2014. godine specijalistički diplomski stručni studij i stekla 300 ECTS bodova. Moj studij trajao je 5 godina jer sam nakon nekadašnjeg VŠS-a morala upisati 3.godinu kako bi stekla zvanje Prvostupnika i tek onda mi je omogućeno da upišem još 2 godine na Visokoj školi kako bi stekla zvanje Stručni specijalist ! Koliko znam, sveučilišni studiji traju 4 godine... Znači, ni ta godina više nije dovoljna da nas izjednačite ???!!! Zanima me ime i prezime ljudi koji su došli na ideju Alternativnog prijedloga Zakona te tko su ti stručnjaci koji misle da će njihov Zakon biti bolji od zakona jedne Njemačke i zemalja o čijem standardu i uvjetima života možemo samo sanjati? Tko to meni i tisućama mladih ljudi koji ovdje trebaju ostvariti svoju perspektivu i čije su studije sami financirali i paralelno radili da bi otplatili taj isti studij kroji sudbinu ? Tko već godinama uporno radi na tome da mladi hrle van svoje domovine ? TKO ??? Lijep pozdrav ! Prihvaćen Prihvaća se.
486 Petra Prosinečki   Poštovani, Ne slažem se sa prijedlogom te kao studentica fizioterapije na Zdravstvenom Veleučilištu želim izraziti frustraciju i ljutnju zbog degradirajućeg zakona i ponižavanja studenata stručnih studija te svih onih koji imaju završen jedan. Uz sav trud, napor i ulaganje, u rukama će imati diplomu koja se neće moći rangirati kao ona sveučilišnog studija što nema smisla ni u jednom pogledu. S obzirom na jednak broj ECTS bodova, ne vidim razlog zašto ECTS bodovi stručnog studija su od manjeg značaja naspram bodova sveučilišnog studija. Srdačan pozdrav, Petra Prosinečki Prihvaćen Prihvaća se.
487 Tina Vidović   Poštovani, studentica sam Sveučilišta u Splitu, Pravni fakultet, smjer Upravno pravo. Ovim putem podržavam glavni prijedlog zakona o HKO-u, te bih izrazila da alternativni prijedlog, izaziva izuzetno obeshrabrenje za daljnjim stjecajem znanja u Republici Hrvatskoj, a svakako ne doprinosi zadržavanju mladih. Diskriminacija koju otvoreno promoviraju sa Sveučilišta, jednostavno nije dopustiva u moderno doba. Srdačan pozdrav, Tina Vidović Prihvaćen Prihvaća se.
488 Sanela Štefić   Poštovani, studentica sam 3. godine fizioterapije na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Smatram da alternativni prijedlog ponižava, diskriminira i degradira sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija. Izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO prihvaćam i podržavam! S poštovanjem, Sanela Štefić Prihvaćen Prihvaća se.
489 Dora Marolt   Poštovani, Studentica sam 3. godine fizioterapije Zdravstvenog Veleučilišta u Zagrebu. Ne slažem se sa prijedlogom i želim izraziti uvredu te nezadovoljstvo koje studenti i stručni studiji moraju prihvatiti te prijedlog smatram prilično degradirajućim. S obzirom na težinu učenja, prakse te pohađanja nastave, također jednakom broju ECTS bodova kao i kod sveučilišnog studija, smatram da se stečenim diplomama imamo pravo izjednačiti s diplomama sveučilišta. Ovaj postupak omalovažava trud i ulaganje samog studenta i onih koji su završili stručne studije te kao znak protesta, želim izraziti svoje negodovanje i ljutnju. S poštovanjem, Dora Marolt Prihvaćen Prihvaća se.
490 Nikolina Pintarić   Poštovani, studentica sam stručnog studija Radne terapije na Zdravstvenom veleučilištu i zbilja smatram da se alternativnim prijedlogom osporava sav moj trud koji sam uložila tokom obrazovanja. Zamislite samo da medicinske sestre ili možda fizioterapeuti pohađaju sveučilišne studije i nemaju ni sat kliničke prakse. Biste li voljeli svoj život prepustiti osobi koja u teoriji zna što treba napraviti ali nema nikakvog iskustva? Zbog toga i jest značaj stručnog studija. Lijepo je završiti sveučilišni studij i biti znanstvenik, međutim netko mora i praktično raditi. Ovakvim mjerama koje predlaže alternativni prijedlog samo se širi diskriminacija i mržnja koje su potpuno nepotrebne i otežavaju suradnju stručnjaka različitih kalibara. Meni osobno ovo je pokazatelj da možda najbolja stvar koju mogu učiniti za svoju budućnost je kupiti kartu u jednom smjeru za Irsku ili Njemačku gdje se moja struka cijeni, kada me već moja vlastita država ne prepoznaje kao vrijednu i dragocjenu akademski obrazovanu mladu osobu koja svojim stručnim znanjem želi pridonijeti boljitku i rastu hrvatskog gospodarstva. Zato Vas molim da me ne tjerate iz vlastite države i da mi omogućite da svoju potrebu za stručnim znanjem i pomaganjem ljudima ispunim unutar granica Hrvatske, jer zapravo, time se i pokazuje pravo domoljublje. S poštovanjem, Nikolina Pintarić Prihvaćen Prihvaća se.
491 Kristina Naranđa   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijepi pozdrav, Kristina Naranđa. Prihvaćen Prihvaća se.
492 Iva Presečki   Poštovani, studentica sam 3. godine stručnog studija fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Protivim se alternativnom rješenju s obzirom da su ECTS bodovi jednaki na stručnom i na sveučilišnom studiju. Zašto bi ECTS bodovi na sveučilišnom studiju vrijedili više? Zašto raditi razlike kada bismo svi trebali imati jednaka prava? Smatram da je to diskriminirajuće. S poštovanjem, Iva Presečki Prihvaćen Prihvaća se.
493 Marija Drlić   Poštovani, Studentica sam 2. Godine stručnog studija fizioterapije u Vukovaru. Ovim putem želim izraziti svoje nezadovoljstvo alternativnim prijedologom koje je diskriminirajuće za sve studente stručnih studija. Ne razumijem zašto netko ima potrebu praviti nekakav razdor između fakulteta i omalovažavati studente stručnih studija koji se jednako trude za svoje diplome . Što se time želi postići? Da se netko osjeća manje vrijedom osobom jer ima završen stručni studij? Kojom su logikom ECTS bodovi stručnih studija „slabiji“ od ECTS bodova sveučilišnih studija? Zar je zaista potrebno toliko iseljavanje mladih ljudi iz Hrvatske? Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
494 Marko Lepoglavec   Poštovani, Student sam diplomskog studija matematike i informatike, nastavnički smjer na matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svemu navedenome, podržavam mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te, posebno, mišljenje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s navedenim, smatram da je jedini prihvatljiv prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru onaj koji sadrži članak 8., stavak 2., označen kao *ALTERNATIVNO, slijedom čega je potrebno izmijeniti i članke 9. i 10. . Razlog tomu je što predložene izmjene i dopune Zakona o HKO-u zanemaruju odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-I-351/2016 od 20. travnja 2016,Narodne novine broj 41/16.) te sve ostale bitne zakone iz domene visokog obrazovanja, čime ponovno dovode u pitanje ustavnost predloženih izmjena i dopuna Zakona. Temeljni zahtjev koji proizlazi iz odluke Ustavnog suda jest taj da se, dok god je sustav visokog obrazovanja uređen postojećim zakonima, prije svega Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, sveučilišni i stručni studiji moraju razlikovati unutar nacionalnog kvalifikacijskog okvira te prilikom povezivanja nacionalnih kvalifikacija sa europskim kvalifikacijskim okvirom. Iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske: Imajući u vidu sva prethodna utvrđenja, a polazeći od ustavnog okvira (članci 67. stavak 1. i 68. stavak 1. Ustava) i postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud ne vidi ustavnu mogućnost da stručni diplomski specijalistički studiji zakonom budu stavljeni na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji, a da stavljanje stručnog diplomskog specijalističkog studija na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji zakonodavac istodobno nije uvjetovao završetkom odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa.“ Iz komentara Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Temeljni zahtjev koji proizlazi iz odluke USRH jest razlikovanje sveučilišnih i stručnih studija pri normativnom oblikovanju NKO-a i povezivanju nacionalnih kvalifikacija s EKO-m. To će razlikovanje biti potrebno sve dok u Republici Hrvatskoj bude postojao binarni sustav visokog obrazovanja u sadašnjem obliku. U točki 37. obrazloženja odluke USRH u tom je smislu jasno istaknuto da su sveučilišni i stručni studiji "dva različita sustava visokog obrazovanja, koja obrazuju i osposobljavaju studente za različite svrhe (sveučilišni studij osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća, a stručni studij osposobljava za neposredno uključivanje u radni proces - članak 69. stavci 1. i 2. ZoZDiVO-a:123/03-60/15). Dosljedno tome, stručni i sveučilišni studiji podliježu i drugačijim institucionalnim kriterijima u svim postupcima vrednovanja, od inicijalne akreditacije (osnivanja), tematskih vrednovanja, reakreditacije, i sl.". U postojećem binarnom sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj zahtjev za postojanjem različitih razina cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija za sveučilišne i stručne studije ima funkciju odražavanja različitih kriterija kvalitete koje te dvije vrste studija moraju zadovoljavati, što je materijalnopravni zahtjev par exellance. Stoga bi se razlike između sveučilišnog sustava i onog stručnog "trebale jasnije vidjeti i iz opisnica", kako je naglasio Ustavni sud u točki 39. obrazloženja odluke. Sumirano, kako se sveučilišni i stručni studiji razlikuju u smislu uvjeta osnivanja, različite reakreditacije, različitih nositelja nastavnih procesa i različitih ishoda učenja, formalno ne mogu biti izjednačeni, tj. za prihvaćanje osnovnog prijedloga sadržanog u novom članku 8., stavku 2., potrebno je prije izmjene Zakona o HKO-u promijeniti sve ostale zakone koji se tiču znanosti i visokog obrazovanja. Jedini zaključak može proizaći da prema trenutno važećim zakonima sveučilišni i stručni studij ne mogu biti smješteni na istu razinu, ponajviše jer ne odgovaraju ishodi učenja. Sveučilišni i stručni studiji jednako su važni u društvu, ali nisu na istoj razini jer ne produciraju iste ishode učenja, prema razinama. Dok stručni studiji produciraju samo praktična znanja, sveučilišni uz praktična znanja produciraju i istraživačka. Smatram da je stručne studije potrebno i dalje razvijati i povezivati sa sveučilišnim studijima kroz različite vidove suradnje i mogućnosti horizontalne prohodnosti s ciljem razvoja novih znanja i kompetencija koje će doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju Lijepe naše. Međutim, kako bi se ovo moglo ostvariti potrebno je probleme iz domene visokog obrazovanja rješavati strateški i u cjelini, a ne, kao gotovo uvijek dosad, parcijalno i izazivajući podjele među studentskom populacijom. S poštovanjem, Marko Lepoglavec Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
495 Daniela Župetić   Poštovani, studentica sam preddiplomskod stručnog studija koji pohađam na Zdravstvenom veleučilištu. Smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u inozemstvo. Lijep pozdrav. Daniela Župetić Prihvaćen Prihvaća se.
496 Ivana Jeleč   Poštovani, izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram kako se alternativnim prijedlogom studenti stručnih studija stavljaju u niži položaj. Težimo unaprjeđenju obrazovnog sustava i njegovom usklađivanju s europskim zemljama istovremeno podcjenjujući više od 50 000 studenata koji su, poput kolega na sveučilišnim studijima, u svoje obrazovanje uložili jednake napore. Lijep pozdrav, Ivana Jeleč Prihvaćen Prihvaća se.
497 Luka Ružić   Poštovani, Zovem se Luka Ružić i student sam (apsolvent) stručnog studija radne terapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Izvorni prijedlog MZOS-a (Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO) podržavam i mislim da je uredu i prihvatljiv. Što se tiče alternativnog prijedloga mislim da je to nedopustivo i neprihvatljivo te degradirajuće i smatram ga vrijeđanjem svih studenata (bivših, sadašnjih i budućih). Mladi ljudi studiraju, neki i rade uz studij, trude se i ulažu puno u svoje obrazovanje, a ovom alternativom bi im sve to oduzeli, tu diplomu i budućnost i mogućnost željenog posla koji bi danas/sutra htjeli raditi. Jednak napor u svoje obrazovanje ulažu studenti veleučilišta kao i oni sa sveučilišta i trude se kako bi bili što bolji u svome budućem zanimanju. S poštovanjem, Luka Ružić Prihvaćen Prihvaća se.
498 Antonija Šajnović   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i diskriminirajućim. Prihvaćen Prihvaća se.
499 Anamarija Perić   Poštovani, Studentica sam 3.godine fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb te smatram da je alternativni prijedlog zakona potpuno degradirajuć prema apsolutno svim studentima. Smatram da svaki stručni i sveučilišni studij ima zahtjeve svoje struke i studija i daje jednako znanje svojim studentima za struku za koju se osposobljavaju. Ovim se zakonom direktno omalovažava nečiju struku i studij te govori direktno o ljudima koliko vrijede. Stoga je alternativni prijedlog jednostavno društveno i moralno neprihvatljiv budući smatram da svi ljudi trebaju biti jednaki i jedno. Trebamo poticati jedne druge, a ne na ovaj način jedni drugima kopati jamu. S poštovanjem, Anamarija Perić Prihvaćen Prihvaća se.
500 Matea Bučić   Poštovani, Studentica sam prve godine specijalističkog diplomskog studija graditeljstva na TVZ-u. Pošto smo svi već dobro upućeni u nastalu situaciju, samo želim napomenuti kako bi moguće izglasavanje alternative ovog Zakon vjerojatno značilo odlazak velikog broja studenta na neka druga europska učilišta koja će nam omogućiti da dobijemo zaslužene diplome, kad nam je već RH neće dati. S poštovanjem, Matea Bučić Prihvaćen Prihvaća se.
501 Ema Šerkić   Poštovani, studentica sam stručnog preddiplomskog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim i uvredljivim za sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. Tim Zakonom bi se u nepovoljan položaj stavile tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Ema Šerkić. Prihvaćen Prihvaća se.
502 Sanja Janković   Studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija i smatram alternativni prijedlog diskriminirajućim obzirom da u odnosu na sveučilišni diplomski studij ima isti broj ETCS bodova. Tom alternativom obezvrijedila bi se diploma stručnog diplomskog studija, a pogotovo uzimajući u obzir ostale europske zemlje u kojima oba studija imaju jednaku vrijednost Prihvaćen Prihvaća se.
503 Damir Kovačević   Poštovani, ovim putem izražavam neslaganje sa alternativnim prijedlogom kvalifikacijskog okvira jer oni čini kompletan zakon nelogičnim te u neskladu sa prihvaćenom Europskom praksom i sustavom kojim se htjelo približiti naš obrazovni sustav sa ostatkom Europe. Uvodeći novu kvalifikacijsku podrazinu 7.1, 7.2, 7.3..., te pogotovo izjednjačavajući specijalistički diplomski studij sa razinom 6 EQF de facto se poništava sva vrijednost ECTS bodova čineći ih nevažećim i izbacuju navedeni studij iz sustava visokog obrazovanja. U praksi on za osobu znači koliko i stjecanje industrijskog certifikata, dakle niti sva zakonska regulativa koja regulira rad tih ustanova više nije potrebna jer proizvod tog školovanja ne pridonosi vertikalnom napretku polaznika. Također ulazeći u područje vrijednosti neke struke ovaj zakon izlazi iz okvira kojemu služi, shodno tome biti će nužno promjeniti i ostale razine, tako bi se onda trebali na isti način razdvojiti i niže razine, primarano razina 4 gdje gimanzije, tehničke škole, medicinske, itd, ako se primjeni isti način razmišljanja, ne smiju biti na istoj razini. Na sveučilišnoj razini bi se moglo također onda dogoditi da se trebaju razdvojiti društvene, tehničke i ine znanosti svaka na svoju razinu. Vezano uz prethodno, u ustavnoj odluci također eksplicitno piše da ne smije doći do obezvrijeđivanja obrazovanja stručnih studija „Ustavni sud prvo naglašava da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju »jednaku vrijednost, odnosno značaj« kao oni sveučilišni.“ Osim interne nelogičnosti samog sustava koji predlaže alternativni prijedlog, sa tim prijedlogom se postavlja upitnost usklađenoti našeg zakona sa europskim zakonodavstvom, dolazilo bi do novih situacija gdje se ne bi moglo strane diplome izjednačavati sa hrvatskim i obrnuto, kompletno sudjelovanje u recimo Erasmus programu bi bilo onemogućeno, a također i sudjelovanje u raznim programima za razvoj znanosti poput Horizon 2020. Nadam se uspješnom rješavanju navedene situacije koja će postići da zakon služi na dobrobit što većem broju građana, što je primarni cilj svakog zakona te jasno i jednostavno regulira novonastalu situaciju. Srdačan pozdrav Damir Kovačević Prihvaćen Prihvaća se.
504 Albert Putinja   Poštovani, student sam specijalističkog diplomskog stručnog studija na Veleučilištu u Rijeci i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav Albert Putinja Prihvaćen Prihvaća se.
505 Karlo Berc   Poštovani, Student sam prve godine Specijalističkog graditeljskog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Alternativni prijedlog smatram provokatnim i uznemiravajućim. Kako najveće države Europe mogu imati izjednačene stručne i sveučilišne studije i jasno znati razliku između njih, a mi u Hrvatskoj ne znamo? Što me još više smeta je to što se ide omalovažavati nečiji trud. a time i ustanova na kojoj se obrazuje. Jer koliko znamo ECTS bodovi su jednaki i na stručnom kao i na sveučilišnom studiju. Zašto bi onda sveučilišni ECTS bodovi vrijedili više ili zašto bi se išlo sada smanjivati broj ECTS koji se stječe na stručnom studiju? Alternativni prijedlog ide u potpuno krivi smjer, a to je prema omalovažavanju stručnih studija, samo zato da bi sveučilišni studiji imali još više novaca, jer je to po meni jedini logični razlog. Uništiti živote tisućama ljudi kako bi se napunio džep nekolicini, umjesto da se pokušavamo izvaditi iz ove krize mi se još više zakopavamo u nju.Smatram da čete shvatiti koliko je ovaj prijedlog loš za sve nas, ne samo za one koji studiraju na veleučilištima nego i za one koji rade. Dakle protivim se alternativi. MI NISMO LOŠIJI MI SMO SAMO DRUGAČIJI. Zahvaljujem, Karlo Berc Prihvaćen Prihvaća se.
506 Maja Zeljko   Kao studentica sveučilišnog studija na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, stava sam da su preddiplomski studiji stručni i sveučilišni jednako vrijedni, budući da nose isti broj opterećenja odnosno ECTS bodova, istovrijedno je i za diplomske studije. Alternativnim prijedlogom potiče se diskriminacija studenata stručnih studija te umanjuje se njihova vrijednost. Odluka Ustavnog suda je naglasila da su oba stupnja binarnog sustava ( stručni i sveučilišni) jednako vrijedna stoga se alternativni prijedlog kosi s odlukom Ustavnog suda. Podržavam prvobitni prijedlog izmjene članka 6. koji svrstava diplomske sveučilišne studije i specijalističke diplomske stručne studije na razinu 7.1. te se tim prijedlogom istovrijedni studiju stavljaju u ravnopravan položaj. Lp, Maja Zeljko Prihvaćen Prihvaća se.
507 Marta Baričević   Poštovani, Moje ime je Marta Baričević , studentica sam 3. godine stručnog studija sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Smatram da nas se alternativnim prijedlogom stavlja u inferiorniji položaj jer dolazi do izravnog umanjivanja vrijednosti naše diplome , što je diskriminacija i degradacija studenata svih stručnih studija. Studenti stručnih studija imaju isti broj ECTS bodova kao i studenti sveučilišnih studija. Kao student stručnog studija smatram da za svaki ECTS bod moram raditi jedanko vrijedno kao i kolega sa sveučilišnog studija,stoga alternativni prijedlog smatram neprihvatljivim i diskriminirajućim . S poštovanjem , Marta Baričević Prihvaćen Prihvaća se.
508 Sanja Lerga   Poštovani, studentica sam specijalističkog diplomskog stručnog studija na Veleučilištu u Rijeci i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Sanja Prihvaćen Prihvaća se.
509 Antonio Pavleković   Poštovani, Zovem se Antonio Pavleković,student sam 2. godine stručnog studija Ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu.Podržavam izvorni prijedlog MZOSa te sam protiv alternativnog prijedloga zakona zbog toga što ne bi više bili prepoznatljivi na tržištu rada, pogotovo ovdje u Hrvatskoj,ali i u Europskoj uniji. Nas se zapravo degradira.Zašto onda 55 000 studenata studira da bi bili nitko i ništa?Što pokušavate napraviti s time? Dovodite u pitanje sve studente i studentice koji su završili svoje studije od 2004. pa nadalje. Također dovode se njihove pozicije na poslu koje mogu biti upitne ako to stupi na snagu. Svi oni koji završe stručne studije u Hrvatskoj imat će problema pri priznavanju svojih kvalifikacija, problema kod Erasmusa, a učilišta će imati problema pri pronalaženju stranih partnera. Mislim da bi ustavni sud trebao o tome dobro promisliti jer uprava zagrebačkog sveučilišta nije razmišljala kao ni gospodin Damir Boras!!! Stručni studiji za društvenu zajednicu su jednako vrijedni i jednako potrebni kao i svi ostali studiji u RH!!!! S poštovanjem, Antonio Pavleković Prihvaćen Prihvaća se.
510 Paul Holenda   Poštovani, Zovem se Paul Holenda, student sam treće godine Tehničkog veleučilišta u Zagrebu te sam protiv alternativnog prijedloga zakona zbog toga što se time degradiraju diplome nas studenata stručnih studija što nam smanjuje poslovne prilike u budućnosti u Hrvatskoj i Europskoj uniji, te smatram da se ne trebaju razdvajati stručne i sveučilišne diplome zato što se studiranjem steče isti broj ECTS-a, jedino što se razlikuje što se postiže drugačija vrsta znanja i vještina, ali se time ne smije degradirat diploma sa stručnih studija. S poštovanjem, Paul Holenda Prihvaćen Prihvaća se.
511 Zdravko Adžić   Poštovani, zovem se Zdravko Adžić, student sam druge godine Specijalističkog diplomskog studija Javne uprave na Pravnom fakultetu u Osijeku. Smatram kako svaki ECTS bod ima jednaku težinu zbog toga je i uveden. Ako se nostrificiraju diplome iz drugih država koje nemaju iste zakone kao RH niti isto predmetno opterećenje a bez problema se izjednačavaju sa našim sveučilišnim diplomama te ako se diplome studendata po starom programu (četverogodišnjem) bez problema i polaganja ikakvih razlika izjednače sa bolonjskim diplomama zašto je problem izjednačiti 300 ECTS bodova stečenih na specijalističkom studiju sa 300 ECTS bodova na sveučilišnom studiju? Ako treba polagati razliku ispita kako bi se izjednačili sa sveučilišnim studijima zbog prohodnosti na doktorske studije ne znači li to kako će studenti specijalističkih studija u tom slučaju imati više ECTS bodova od studenata na sveučilišnim studijima (svaki razlikovni ispit nosi određeni broj bodova) te na taj način staviti u povoljniji položaj studente sveučilišnih studija jer je njima za isti naziv potrebno manje ECTS bodova? Samtram kako svako drugo rješenje osim stavljanja na istu razinu sveučilišnih i specijalističkih studija dovodi do diskriminacije studenata koji posjeduju 300 ECTS bodova te će studneti specijalističkih studija biti primorani zatražiti zaštitu nadnacionanlin tijela. S poštovanjem Zdravko Adžić bacc.admin.publ. Prihvaćen Prihvaća se.
512 Anđelka Matanović   Poštovani, student sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Anđelka Matanović Prihvaćen Prihvaća se.
513 Marina Valentić   Poštovani, zovem se Marina Valentić, studentica sam Stručnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativni prijedlog ne smije stupiti na snagu jer se time ponižava, degradira i omalovažava studente stručnih studija u odnosu na studente sveučilišnih studija. Ne želimo da nas se svrstava u nižu skupinu zbog studiranja na stručnom studiju. S poštovanjem, Marina Valentić Prihvaćen Prihvaća se.
514 Petra Čičak   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH, time bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata. Prihvaćen Prihvaća se.
515 Petra Movre   Poštovani, Zovem se Petra Movre i studentica sam Veleučilišta u Karlovcu, stručnog studija ugostiteljstva, 2. godina. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a i smatram kako je alternativni prijedlog nedopustiv i dovodi u vrlo loš položaj sve studente veleučilišta, ne samo sada sadašnje, nego i bivše i buduće. Studenti veleučilišta ulažu jednaki trud i napore u svoje obrazovanje, zašto ih onda degradirati na taj način? Završenim stručnim studijem dajemo veliki doprinost tržištu rada, a prihvaćanjem alternative Zakona dodatno bi se destimulatiralo sadašnjih 55 000 studenata veleučilišta, kao i sve potencijalne studente. S poštovanjem, Petra Movre Prihvaćen Prihvaća se.
516 Mihovil Žokvić   Poštovani, zovem se Mihovil Žokvić student sam 2. godine stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativni prijedlog ne smije stupiti na snagu jer će degradirati studente stručnih studija i time njihovo stečeno znanje koje je na istoj razini kao i sveučilišno. Kakva je ovo poruka nama koji smo studenti stručnih studija? Zar smo mi manje vrijedni? Kakva je ovo poruka za cijeli obrazovni sustav? Sramota. Ali što više i možemo očekivati usred svih dosadašnjih i predstojećih događanja u ovoj tužnoj zemlji. Prihvaćen Prihvaća se.
517 Dinko Vidnjević   Poštovani; Zovem se Dinko Vidnjević, student sam druge godine stručnog studija ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da degradirajući prema studentima stručnih studija u RH, te se oni time stavljaju u niži položaj.Smatram da je razdvajanje studenata stručnih i sveučilišnih studija na ovaj način potpuno besmisleno. S poštovanjem, Dinko Vidnjević. Prihvaćen Prihvaća se.
518 Jelena Rusan   Poštovani, zovem se Jelena Rusan, studentica sam 2. godine stručnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativni prijedlog dovodi u niži položaj i omovalažava studente stručnih studija u odnosu na studente sveučilišnih studija. S poštovanjem, Jelena Rusan Prihvaćen Prihvaća se.
519 Marija Obadić   Poštovani, zovem se Marija Obadić. Studentica sam 2. godine, stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativni prijedlog vrijeđa i diskriminira studente stručnih studija u RH, kako sadašnjih, tako i budućih. Smatram ga nepravednim jer stavlja tisuće studenata na niži položaj što je nedopustivo jer je težina studija jednaka Sveučilištu i da nakon 3 godine studija ne mogu biti izjednačeni sa srednjom stručnom spremom. S poštovanjem, Marija Obadić Prihvaćen Prihvaća se.
520 Petra Veseli   Poštovani, zovem se Petra Veseli, studentica sam druge godine Stručnog studija ugostiteljstvo, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam prijedlog članka MZOS-a jer smatram da se studente veleučilišta smatra manje obrazovanima nego studente sa sveučilišta, te ih se diskriminira i teže pronalaze posao. S poštovanjem, Petra Veseli Prihvaćen Prihvaća se.
521 Viktoria Neralić   Poštovani, zovem se Viktoria Neralić, studentica sam 2.godine Stručnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativni prijedlog dovodi u niži položaj i omalovažava studente stručnih studija u odnosu na studente sveučilišnih studija. S poštovanjem, Viktoria Neralić Prihvaćen Prihvaća se.
522 Karla Stojmenović   Poštovani, zovem se Karla Stojmenović, studentica sam 2.godine, stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da nas alternativni prijedlog stavlja u niži položaj u odnosu na Sveučilišne studije. Tim zakonom stavilo bi se u nepovoljni položaj tisuće studenata, odnosno jedna trećina svih studenata u Republici Hrvatskoj te bi dovelo do sve većeg iseljavanja i odlaženja mladih ljudi u inozemstvo. S poštovanjem, Karla Stojmenović. Prihvaćen Prihvaća se.
523 Dea Okičić   Poštovani, studentica sam 2. godine, stučnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOSajer smatram da sve razine studija trebaju biti iste i ne bi bilo u redu da nam se uskraćuju prava koja smo zaslužili predanim i napornim radom. Nije pitanje samo naše generacije, već ljudi koji su prethodno završili stručne studije, te i onih koji će se tek upisati, a s obzirom da relativnim prijedlogom želite spustiti razinu i vrijednost diplome, ljudi neće htjeti upisivati stručne studije, investitori neće biti zainteresirani za ulaganja u te studije i obrazovne ustanove koje pružaju takve razine studija. Prihvaćen Prihvaća se.
524 Matea Mijočević   Poštovani, zovem se Matea Mijočević, studentica sam 2. godine stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativa prema nama nepravedna. S poštovanjem, Matea Mijočević Prihvaćen Prihvaća se.
525 Klara Miljan   Poštovani, zovem se Klara Miljan, studentica sam 2.godine, stručnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajuć za sve studente stručnih studija i time nas stavljaju na niži položaj što je nepravedno jer vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Zakonom bi se u nepovoljan položaj stavilo tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak mladih, sposobnih i uspješnih ljudi u inozemstvo jer smo ovdje manje vrijedni. Srdačan pozdrav Klara Miljan Prihvaćen Prihvaća se.
526 Suzana Tomašić   Poštovani, zovem se Suzana Tomašić, studentica sam druge godine, Stručnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a. S poštovanjem, Suzana Tomašić Prihvaćen Prihvaća se.
527 Mateja Zelčić   Poštovani, zovem se Mateja Zelčić, studentica sam druge godine Stručnog studija Ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOSa. S poštovanjem, Mateja Zelčić Prihvaćen Prihvaća se.
528 katarina plauš   Poštovani, Zovem se Katarina Plauš,studentica sam 2.godine stručnog studija Ugostiteljstva,Veleučilišta u Karlovcu.Podržavam prijedlog MZOS-a jer smatram da se studente veleučilišta stavlja u niži položaj od studenata svečilišnih studija. S poštovanjem, Katarina Plauš Prihvaćen Prihvaća se.
529 Lucija ŽIbrat   Poštovani, zovem se Lucija Žibrat, studentica sam 2.godine stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativni prijedlog dovodi studente stručnih studija u niži položaj i diskriminira ih u odnosu na studente sveučilišnih studija. S poštovanjem, Lucija Žibrat Prihvaćen Prihvaća se.
530 Valentino Tuškan   Ne slažem se sa alternativnim prijedlog jer dovodi veleučilišne studente u podređeni položaj i više nego što već je. Govorimo o jednoj trećini studenata. Valentino Tuškan Veleučilište u Karlovcu Prihvaćen Prihvaća se.
531 Stjepan Šlat   Poštovani, Zovem se Stjepan Šlat, student sam 2. godine stručnog studija ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajuć za sve studente stručnih studija RH i time nas stavljaju na niži položaj. S poštovanjem, Stjepan Šlat Prihvaćen Prihvaća se.
532 Matea Šinko   Poštovani, Zovem se Matea Šinko, studentica sam Veleučilišta u Karlovcu, Stručnog studija ugostiteljstva 2.godine Podržavam izvorni prijedlog MOZS-a jer smatram da svi trebamobiti ravnopravni i da svi zasluzujemo jednaku diplomu jer i mi sjedimo i učimo koliko i Sveučilište, smatram da su naša zvanja jednako vrijedna kao i druga. S poštovanjem Matea Šinko Prihvaćen Prihvaća se.
533 Rafaella Vukić   Poštovani, zovem se Rafaella Vukić, studentica sam 2. godine stručnog studija Ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOSa jer smatram da alternativni pridjelog dovodi studente stručnog studija u niži položaj i diskriminira ih. S poštovanjem, Rafaella Vukić Prihvaćen Prihvaća se.
534 Petra Magdić   Poštovani, zovem se Petra Magdić, studentica sam Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativni prijedlog dovodi studente Veleučilišta u nepovoljan položaj, u odnosu na studente sa sveučilišnih studija. S poštovanjem, Petra Magdić Prihvaćen Prihvaća se.
535 Leonarda Rizvić   Poštovani, Studentica sam stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, i smatram da je alternativni prijedlog nepravedan i degradirajući prema svim studentima Zdravstvenog veleučilišta. Imamo isti program kao i sveučilišni zdravstveni studiji, jednake ECTS bodove, naš jedini problem je u tome što studiramo na veleučilištu. Medicinskih sestara u RH ionako fali, a uvođenjem ovog zakona će nas faliti još i više. Lp, Leonarda Rizvić Prihvaćen Prihvaća se.
536 Alen Mušnjak   Poštovani, student sam 2. godine stručnog studija Ugostiteljstva, Veleučilišta u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativa diskriminirajuća prema jednoj trećini svih studenata u Republici Hrvatskoj. S poštovanjem, Alen Mušnjak. Prihvaćen Prihvaća se.
537 Dino Udović   Poštovani, student sam prve godine stručnog studija Poslovno upravljanje na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci. Podržavam prijedlog članka 8.HKO kojim su diplomski studiji ( stručni i sveučilišni ) na razini 7.1. a poslijediplomski specijalistički studiji na razini 7.2. Apsolutno se NE SLAŽEM s alternativom, jer razdvaja diplomske studije (stručne i sveučilišne) koji imaju identičnu vrijednost od 300 ECTS-a, dakle isto opterećenje. Prihvaćanjem alternative degradiraju se studenti stručnih studija, te se time u pitanje dovodi njihova budućnost u ovoj državi. S poštovanjem, Dino Udović Prihvaćen Prihvaća se.
538 Marina Smolić   Poštovani, smatram da je apsurdno mijenjati zakon kojim bi se zakinula trećina studenata stručnih studija koji su kroz petogodišnje školovanje skupili jednak broj ECTS bodova kao i studenti sa sveučilišnih studija. U praksi je dokazana kvaliteta studenata stručnih studija, a ukoliko nam sada snizite kriterije, nećemo više ni imati priliku pokazati što znamo. Hvala, lp. Prihvaćen Prihvaća se.
539 Gorana Živković   Kao studentica prve godine stručnog preddiplomskog studija u Zagrebu, smatram da alternativni prijedlog članka 6. ne treba i ne smije stupiti na snagu. Podcjenjivanje, diskriminacija i na kraju krajeva i poniženje studenata stručnih studija Ne smije biti obrazac po kojem ce se voditi obrazovni sustav. Trud, postignuća i vještine studenata stručnih studija treba se isticati isto kao i studenata sveučilišnih studija i nema potrebe za diskriminacijom. 21. stoljeće je, govorimo o jednakosti , a ne o podjeli koja će dovesti do iseljavanja mladih izvan Hrvatske, a mnogima i uništiti život, jer su mnogi dali sve od sebe za određeni studij. Prihvaćen Prihvaća se.
540 Matija Mlinar   Poštovani, Student sam druge godine stručnog studija Sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim i nepravednim te da vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u inozemstvo. Lijep pozdrav, Matija Mlinar Prihvaćen Prihvaća se.
541 Iva Marinović   Poštovani, suglasna sam sa Izvornim Nacrtom Zakona o HKO. No ne slažem se s Alternativnim prijedlogom kojeg smatram degradirajućim prema svim studentima stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Kao studentica stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu smatram da smo kvalitetni i kompetentni za rad i smatram da se ne treba raditi raskol između studenata stručnih i sveučilišnih studija. Hvala i lijep pozdrav, Iva Marinović Prihvaćen Prihvaća se.
542 Ivana Mucko   Pozdrav! Protivim se alternativnom prijedlogu rješenja odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. I usput bih dodala citat Ive Andrića, "Jadan je onaj koji mora nekoga poniziti da bi sebe uzdigao." S poštovanjem, Ivana Mucko Prihvaćen Prihvaća se.
543 Katarina Prišćan   Poštovani, studentica sam 3.godine sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Izvorni prijedlog smatram korektnim. Alternativni prijedlog je diskriminirajući za sve studente veleučilišta, kao i stručnih studija. Za sveučilišni i stručni diplomski program nužno je ostvariti 300 ects bodova što znači da bi i sama diploma trebala biti jednaka po težini za sve studente. Stavljanje diplomskih stručnih studija na nižu razinu veže za sobom i preddiplomske stručne studije. Bilo bi apsurdno da sa završene tri godine preddiplomskog stručnog studija budemo izjednačeni sa srednjom stručnom spremom. Lijep pozdrav, Katarina. Prihvaćen Prihvaća se.
544 Ivana Bučar   Poštovani, moje ime je Ivana Bučar. Studentica sam prve godine stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izravni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajuć za sve studente stručnih studija i time se stavljaju na niži položaj. S poštovanjem, Ivana Bučar Prihvaćen Prihvaća se.
545 Ivana Švigir   Poštovani. kao studentica treće godine stručnog studija na ZVU ovim putem želim podržati izvorni nacrt prijedloga zakona. Žalosno je što uopće o tome moramo raspravljati i smatram da je to jedino logično rješenje. Bilo koje drugo rješenje dovelo bi studente stručnih studija u nepovoljan položaj, što prema broju ostvarenih bodova tijekom studiranja ( jednak onom na sveučilišnim ), radu i vremenu uloženom u isto nema smisla. Nije mi jasno kako 300 može biti manje ili više od 300? Umjesto da se mladima da prilika da se educiraju, a potom i zapošljavaju u Hrvatskoj, ovime bi dali samo još više razloga za odlazak.. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
546 Maja Škrbec   Poštovani, moje ime je Maja Škrbec. Studentica sam prve godine stručnog studija sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izravni prijedlog MZOS-a jer smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajuć za sve studente stručnih studija i time se stavljaju na niži položaj. S poštovanjem, Maja Škrbec Prihvaćen Prihvaća se.
547 Eni Šporčić   Poštovani, moje ime je Eni Šporčić,studentica sam 1. godine Sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Krlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da nas omalovažavaju. Lijepi pozdrav, Eni Šporčić Prihvaćen Prihvaća se.
548 Nikola Fuček   Poštovani, student sam prve godine stručnog studija Sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativni prijedlog ne donosi ništa dobro za kolege sa veleučilišta, odnosno taj prijedlog omalovažava i diskriminira moj položaj u kako u studentskom životu, tako i u životu ubuduće. Tim prijedlogom bi status mojih kolega i mene nakon završetka studija bio manje vrijedan od statusa diplomiranih studenata na Sveleučilištu. Nadam se da ćemo se izboritiza naša prava i da će izvorni prijedlog biti uvažen jer se radi o našim sudbinama. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
549 Darija Markulin   Poštovani, moje ime je Darija Markulin. Studentica sam stručnog studija Sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativa degradira studente stručnih studija u odnosu na studente sveučilišnih studija te se izuzetno protivim alternativnom prijedlogu. Srdačan pozdrav, Darija Markulin Prihvaćen Prihvaća se.
550 Davorka Pleško   Poštovani, zovem se Davorka Pleško i student sam prve godine stručnog studija Sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a. Smatram da svi studenti trebaju imati ista prava i mogućnosti. Hvala! Prihvaćen Prihvaća se.
551 Ana Marija Bonić   Poštovani, Zovem se Ana Marija Bonić, student sam 1. godine stručnog studija sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativa mene i ostale studente istog ili sličnog studija stavlja u neopravdano niži položaj. Prihvaćen Prihvaća se.
552 Ivan Prčić   Poštovani, moje ime je Ivan Prčić. Student sam sigurnosti i zaštite na radu na Veleučilištu u Karlovcu. Podržavam izvorni prijedlog MZOSA, jer ta alternativa dovodi studente veleučilišta u niži položaj. Želimo ravnopravnost i da naša diploma nema niže značenje! Prihvaćen Prihvaća se.
553 Lea Šuper   Poštovani, zovem se Lea Šuper, studentica sam prve godine Stručnog studija Sigurnosti i zaštite na radu na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a, jer smatram da alternativa nije pravedna i da studente stručnih studija omalovažava i smatram da svi studenti u RH trebaju imati ista prava!! Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
554 Filip Lipovac   Poštovani, Zovem se Filip Lipovac, student sam 1. godine stručnog studija sigurnosti i zaštite na veleučilištu u Karlovcu. Podržavam IZVORNI prijedlog MZOS-a jer smatram da ALTERNATIVA dovodi u lošiji položaj nad ostalima i smatram da nije fer da budemo nakon završenog fakulteta smatrani kao da to ništa ne vrijedi i vodimo se kao da smo završili samo srednju školu. Lijep pozdrav! Filip Lipovac Prihvaćen Prihvaća se.
555 Matea Pedljo   Poštovani,zovem se Matea Pedljo,student sam 1.godine stručnog studija Sigurnosti i zaštite na radu na Veleučilištu u Karlovcu.Podržavam izvorni prijedlog MZOS-a,jer smatram da imamo ista prava kao i sveučilišni studiji.Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
556 Antonija Svetina   Poštovani, Studentica sam druge godine Medicinsko-laboratorijske dijagnostike na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Slažem se s izvornim nacrtom prijedloga zakona odnosno protivim se alternativnom prijedlogu zbog poticanja iseljavanja i završavanja studija u inozemstvu, također odudara od zakona zemalja EU te potiče diskriminaciju stručnih studija. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
557 Marija Marinović   Poštovani, Studentica sam prve godine Zdravstvnog veleučilišnog studija fizioterapije u Zagrebu. Diskriminacija stručnih studija, odudaranje od zakona zemalja EU, kočenje u razvoju zemlje, poticanje iseljavanja i završavanja studija u inozemstvu, jednakost stručnih i sveučilišnih programa po ECTS bodovima, potreba za zajedničkim djelovanjem studenata, kasnije radne snage, za boljitak RH, a ne podjela među istima. Kako ce degradiranje diploma pomoći u napretku, zašto kočite i diskriminirate studente stručnih studija ? Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
558 Ana Matić   Poštovani, Studentica sam treće godine sanitarnoga inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu. Iskreno, apsurdno mi je da uopće moramo ulaziti u ovakve rasprave jer jasno je vidljivo da bi došlo do diskriminacije svih studenata sadašnjih ali i BIVŠIH stručnih ,veleučilišnih studija. Trenutno strahujem i čekam kraj ove rasprave da bih mogla znati što dalje. Moja budućnost leži u Vašim rukama kao i budućnost jos tisuće studenata. Umjesto da sva veleučilišta i sveučilišta u Republici Hrvatskoj teže prema zajednićkom boljitku, rastu i razvoju, tako da nastaju generacije mladih intelektualaca, ovaj bi zakon učinio potpuno suprotno, napravio bi veliki jaz između sveučilišnih i veleučilišnih studija te nebi omogućio studentima strućnih studija toliku motivaciju za daljne nadograđivanje znanja, jer bi taj student znao da nikad neće biti njegova diploma vrijedna kao od nekog studenta sa sveučilišta. Svaki student i studentica sa stručnog studija se jednako trude dobiti dobre ocjene te postići znanje iz svoje struke kao neki student ili studentica sa sveučilišta zato podržavam prijedlog zakona u izvornom obliku. Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
559 Kristijan Klobučar   Poštovani, kao bivši student specijalističkog stručnog studija na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu, te kao aktivni član komore inženjera građevinarstva u POTPUNOSTI se protivim alternativnom prijedlogu zakona koji je diskriminirajući za bivše, sadašnje i buduće studente stručnih studija. Ukoliko nekome nisu jasne razlike između specijalističkih stručnih studija i sveučilišnih studija trebao bi se zapitati neke stvari. Sramotno je da nakon tolikog broja ljudi koji su završili specijalistički stručni studij i uspješno rade u struci, zajedno sa studentima koji trenutno studiraju, netko uopće predlaže degradiranje tolikog broja ljudi. Nadam se da će ministarstvo uvažiti komentare svih nas koji smo za glavni prijedlog da specijalistički stručni studij i sveučilišni studiji ostanu na istoj razini, te da neće doći do potpunog rasula. Kristijan Klobučar struč.spec.ing.aedif. ovlašteni inženjer građevinarstva Prihvaćen Prihvaća se.
560 Saša Dmejhal   Poštovani, Kao bivši student Veleučilišta u Požegi i dobitnik Dekanove nagrade izričito se protivim alternativnom prijedlogu zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Smatram da vrijednost ECTS boda mora nositi jednaku težinu (vrijednost), kako na stručnome studiju tako i na sveučilištu. Jednako tako smatra da svi diplomski studiji bili oni ostvareni na stručnome ili sveučilišnom studiju moraju biti na istoj razini 7. Svako razdvajanje razine dovodi do diskriminacije studenata. S poštovanjem, Saša Dmejhal, struč.spec.oec. Prihvaćen Prihvaća se.
561 Janko Ban   Poštovani, Kao student Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu smatram da donošenjem zakona na štetu stručnih studija da smo konačno najniži rang kada se usporedimo sa ostalim sveučilištima te je naš dosadašnji trud i rad bio uzalud jer nećemo moći konkurirati na našem niti na europskom tržištu , želimo biti isto vrednovani kao i ostali studiji bez da nas se degradira. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
562 Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu   Mišljenje Fakulteta političkih znanosti vezano uz otvoreno e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru Poštovani, kako je u ožujku 2017. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru s konačnim prijedlogom Zakona (dalje kao: ZIDZHKO), u otvorenom roku očitujemo se kako slijedi: I. Mišljenja smo kako je u prijedlogu ZIDZHKO potrebno izmijeniti, odnosno odlučiti se za alternativni prijedlog sadržan u čl. 8. prijedloga ZIDZHKO (v. ALTERNATIVNO označeno zvjezdicom (*)) kako bi se u cijelosti implementirala odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske. Alternativno rješenje mora se primijeniti na način da se usvoje razine 7.1., 7.2. i 7.3. II. Vezano uz prihvaćanje alternativnog prijedloga, mišljenja smo da je potrebno izmijeniti čl. 8. st. 1. prijedloga ZIDZHKO na način da se umjesto 11 (slovima: jedanaest) predvidi 12 (slovima: dvanaest) razina cjelovitih kvalifikacija - 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7.1; 7.2; 7.3., 8.1; 8.2. III. Smatramo kako u čl. 9. prijedloga ZIDZHKO razinu 7.1. nije moguće povezati sa razinom 7 u European Qualifications Framework-a (dalje kao: EQF) jer nije riječ o istim razinama stečenih znanja i vještina. U tom smislu potrebno je napraviti izmjenu vezanu uz alternativni prijedlog te samo razine 7.2. i 7.3. povezati s razinom 7 EQF budući da one odgovaraju opisu. IV. U odnosu na alternativni prijedlog, mišljenja smo kako čl. 10. prijedloga ZIDZHKO također treba izmijeniti na način da se samo razine 7.2., 7.3. i 8.1. pridruže razini 2. u Qualifications Framework – European High Education Area (QF – EHEA). S poštovanjem, Dekanica Prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ministarstvo znanosti i obrazovanja iznosi obrazloženje sukladno kojem je donesena odluka o prijedlogu zakonskog rješenja koje je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da treba jasno razlikovati sveučilišne i stručne studije, stoga se u zakonskom prijedlogu dodatno naglašava postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja. Različitost sveučilišnih i stručnih studija naglašena je i u pogledu pristupa razini doktorskog studija sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Preduvjet je za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima koje općim aktom propiše sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta propisanih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Pristup doktorskim studijima nije moguć temeljem završetka specijalističkoga diplomskog stručnoga studija. Smatramo da smo ovim prijedlogom postupili sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine (Narodne novine broj 41/16). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6., diskriminira osobe koje stječu kvalifikaciju završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija u Republici Hrvatskoj u odnosu na osobe koje stječu usporedive kvalifikacije u drugim zemljama članicama Europske unije. Takva bi praksa bila suprotna od praksi drugih zemalja koje imaju binarne sustave i koje na istu razinu nacionalnih kvalifikacijskih okvira svrstavaju kvalifikacije različitih vrsta, odnosno kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih i stručnih studija. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da alternativni prijedlog članka 6. nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji za specijalističke diplomske stručne studije propisuje istovjetno vrijeme trajanja i jednak broj ECTS bodova kao za diplomske sveučilišne studije. Budući da se alternativni prijedlog ne prihvaća, u odgovoru se ne razmatra dio komentara kojim se predlažu daljnje izmjene i dopune zakonskog prijedloga iz perspektive alternativnog prijedloga.
563 Robert Babić   Poštovanje , Student sam Stručnog specijalističkog studija na TVZ-u Graditeljski odjel. Šokiran sam ovim prijedlogom degradacije i naprosto tjerate ljude u očaj. Za sve što smo se žrtvovali , plaćali sami sebi fakultet da bi nam sutra bilo bolje preko noći se mijenja i više nisi što jesi.... Kako je moguće da je 300 < > 300 ?? U kakvoj mi to državi živimo ? Zašto se ne okrenemo prema EU ( EQF ) u kojoj nam diploma više vrijedi nego u državi koja ju je izdala ? Kako hrvatska privreda misli zadržati mlade ljude u zemlji koja joj ne nudi ništa ? Ovdje se dugi niz godina stalno radi protiv ljudi. Kada će to prestati ? Protivim se alternativnom rješenju. Prihvaćen Prihvaća se.
564 Marina Dušević   Poštovani, studentica sam 2.godine stručnog studija Radiološke tehnologije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO- u prihvatljiv te ga kao takvog podržavam. Alternativni prijedlog smatram diskriminirajućim prema svim studentima stručnih studija kojima se na taj način degradira rad, trud, učenje i zalaganje tokom studiranja. S alternativnim prijedlogom se vrijeđaju i stavljaju u nepovoljan položaj svi bivši, sadašnji i budući studenti na stručnim studijima. Umanjivanje naše diplome je diskriminacija i degradacija prema nama i smatram kako to neće pomoći nikome, pogotovo ovoj državi koja ionako već tone, a umjesto da se u obrazovanje ulaže i potiče, mlade se dodatno sputava, a posljedice će se vidjeti kasnije. Lijep pozdrav, Marina Dušević Prihvaćen Prihvaća se.
565 Žana Debeljak   Postovani, Smatram da je pokusavaj razdvajanja diploma neucinkovit i kratkovidan. Na strucnim studijma predaju profesori koji se trude i daju visoku razinu strucnog znanja koja nije ni manja ni slabija od one koja se dobiva na sveucilistima. Razlika je u tome sto se studente na sveucilistima priprema vise za znanastveno-istrazivacki rad dok studenti strucnih studija imaju naglasak na znanjima koja ce koristiti u struci. Smatram da dobiti dva uz malo truda nije tesko nigdje, za vece ocjene se treba potruditi bila osoba s privatnog, sveucilista ili veleucilista. Postoje i oni koji su na drzavnom fakultetu, ali su strucni studij. Mozete li mi reci sto studenti sa sveucilista dobivaju ovim prijedlogom? - Nista, dok se studentima sa veleucilista dramaticno snizava vrijednost diploma. Uvijek ce se znati razlika izmedu sveucilista i veleucilista, ali radi se o tome da ce diplome 55 tisuca studenata koji su trenutno na strucnim studijima biti apsolutno bezvrijedne izvan granica RH,dok su do sada nesto znacile u EU. Kako ce degradiranje necije buduce diplome pomoci pojedincu sa sveucilista ? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
566 Hrvoje Volarević   Poštovani, nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO koji se odnosi na razine 7.1. i 7.2. u potpunosti je prihvatljiv jer je usmjeren k izjednačavanju sveučilišnih i specijalističkih diplomskih i poslijediplomskih studija u RH. U praktičnoj primjeni (za realni sektor to vrijedi u potpunosti, dok za državni samo djelomično zbog trenutne neujednačenosti institucionalnih propisa i akata) takav način razmišljanja je već odavno zaživio i jedina razlika koja se danas može identificirati za ova dva studijska programa je u načinu njihova financiranja (na teret pojedinca/studenta ili države). Može se zaključiti kako u današnje vrijeme naši poslodavci više ne prave razliku između diplome sa sveučilišta ili visoke škole, a to je koncept koji primjenjuju i sve moderne države zapadne demokracije (dapače, neka privatna sveučilišta u svijetu se u današnje vrijeme smatraju najboljima prema kriterijima različitih rejting agencija). Eventualno prihvaćanje alternativnog koncepta pod 7.1. i 7.2. bi bio veliki korak unazad za RH i pokazatelj kako se naš obrazovni sustav nije identificirao sa najboljom svjetskom praksom već je i dalje ostao rigidan i zatvoren za nove ideje i koncepte (što bi se lako moglo poistovjetiti sa obrazovnim sustavom kakav je postojao u bivšoj državi). dr.sc. Hrvoje Volarević Prihvaćen Prihvaća se.
567 Tanja Vujasin-Jakopović   Poštovani, studentica sam druge godine specijalističkog stručnog studija na Veleučilištu u Šibeniku. Protivim se alternativnom prijedlogu čl. 6. Navedeni članak diskriminira studente stručnih studija izmještajući stručne diplomske studije na drugu, nižu podrazinu od sveučilišnih diplomskih studija. Na ostalim razinama gdje je primijenjeno ovakvo rješenje (razina 4 sa podjelama na 4.1. i 4.2. te razina 8 sa razinama 8.1. i 8.2.), radi se o drugačijem opsegu i kvaliteti rada kako bi se stekla navedena kvalifikacija. Shodno tome, ograničene su i mogućnosti koje imaju nositelji kvalifikacija niže podrazine (4.1. naspram 4.2. te 8.1. naspram 8.2.). Nasuprot tome, stručni i sveučilišni diplomski studiji predviđaju jednako opterećenje studenata (obje diplome traže 300 ostvarenih ECTS bodova; svaki ECTS bod znači 40 sati rada prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju). Navedene diplome se razlikuju samo po različitim ishodima učenja, no po složenosti njihovog stjecanja, na potpuno su jednakoj razini. Zbog toga, smještanje stručnog diplomskog studija na nižu podrazinu od sveučilišne otvara prostor diskriminaciji koja je prisutna na ostalim razinama na kojima je primijenjeno ovakvo rješenje. Nadalje, predloženo alternativno rješenje nije u suglasju s praksom na području EU . Kao primjer usklađenost sa EQF možemo uzeti njemačke strukovne visoke škole (Fachhochschule) koje odgovaraju našem specijalistu struke, a koji su ravnopravni sveučilišnim studijima, čak i u mjeri da je s njima dopušteno upisivati doktorate). Jasan je stav Europske Komisije koji pojašnjava da znanja i vještine mogu pripadati istoj razini, pa tako i kvalifikacije (neovisno sadržavaju li više znanja ili vještina) mogu postojati na svim razinama, neovisno o tome kako se kvalifikacija naziva (specijalist ili magistar struke). Žalosno je da se o ovome uopće treba raspravljati te da nas se dovelo u ovakav položaj! Tanja Vujasin-Jakopović, bacc.oec. Prihvaćen Prihvaća se.
568 Filip Perković   Poštovani, Protivim se diskriminaciji na račun studenata stručnih studija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
569 Matija Lastovčić   Poštovani, Protivim se alternativnom prijedlogu zakona jer to nema smisla i time poništava trud mnogih ljudi. To je čista diskriminacija. Broj ECTS bodova studija na sveučilištu i veleučiluštu je jednak i svi se trudimo kako bismo stekli znanje i titule u svom području. Vidite li da će nas ovo unazaditi? Zašto ne bismo stvarali više stručnjaka, a ne im stajali na putu. U Hrvatskoj ih debelo fali a ovo je odgovor na to? Ali zar je i toliko ludo podržavati svoje ljude neovisno o nekom vanjskom faktoru? Matija Lastovčić struč.bacc.ing.elo. Prihvaćen Prihvaća se.
570 Ivica Komljenović   Poštovani, završio sam preddiplomski stručni studij na VVG-u i diplomski stručni studij na TVZ-u i u IT struci radim već 5 godina. Prilikom upisa jednog i drugog stupnja visokog obrazovanja zakon je jasno definirao, da su navedeni studiji jednaki tj. ekvivalentni (opterećenjem) sveučilišnim studijima jednake razine. Dakle, 180 ECTS bodova preddiplomskog i 120 ECTS diplomskog stručnog studija, jednako je 180 ECTS bodova preddiplomskog i 120 ECTS diplomskog sveučilišnog studija itd. Kako je to u zemljama koje su potpisale Bolonjsku deklaraciju. Kroz dosadašnji radni staž, surađivao sam s kolegama koji su studirali na stručnom i onima na sveučilišnom studiju, iz osobnog iskustva, mogu zaključiti, da je motivacija i želja za radom pojedinca najviše utjecala na količinu znanja i kompetencija koje je isti demonstrirao svojim učinkom na radnom mjestu. Oduzimanjem prava studentima stručnih studija tj. hendikepom koji im se želi nametnuti kroz razne prijedloge zakona koji krše okosnicu Bolonjskog procesa, a samim time i spustiti na razinu 6 EOF-a tj. razinu preddiplomskih studija, čime bi se npr. 120 ECTS bodova (za one koji imaju 300 ECTS-a) jednostavno poništili, čini zakonski presedan koji nije usvojila (ni razmišljala da usvoji) ni jedna od zemalja potpisnica Bolonjskog procesa, naravno, osim RH. Zašto ? Pitao bi se pametan čovjek, jednostavno iz razloga što (ostale članice) razumiju da se ovdje ne radi o tome tko više zna nakon završetka diplomskog studija, već o tome da i jedni i drugi imaju jednak nivo znanja s naglasnom na primjenu istoga u struci ili nastavkom daljnjeg obrazovanja i istraživanja. Žalosno je da vodeći ljudi koji bi trebali u potpunosti razumjeti Bolonjski proces, svojim istupima u javnosti jasno daju do znanja da ipak ne vladaju materijom. Osim toga, umjesto da se pobrinu da RH napreduje u pogledu visokog obrazovanja i izjednači se s vodećim zemljama EU-a, nastoje samo produbiti jaz i otežati mobilnost studenata. Ako netko želi težiti izvrsnosti u obrazovanju, onda to mora i dokazati djelima, a ne nastojati zakonom degradirati određenu skupinu obrazovanih ljudi, kako bi sebi osigurali bolji status, jer to je čin očajnika. Tko je bolji ? Vjerujte, odmah će se vidjeti na radnom mjestu. Dakle 5 ECTS <> 5 ECTS samo u RH !!! Svakako napominjem da je glavni prijedlog manje diskriminirajući i bliži Bolonjskoj deklaraciji za razliku od alternativnog. Žalosno je da o ovoj temi uopće moramo raspravljati ! Srdačan pozdrav, Ivica Komljenović Prihvaćen Prihvaća se.
571 Ivana Horvat   Poštovani, studentica sam 3. godine preddiplomskog stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu. U potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu zakona koji ne samo da nije u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom, nego diskriminira i degradira sve studente stručnih studija. Ako već studenti i stručnog i sveučilišnog studija moraju minimalno ostvariti 300 ECTS bodova u koje je uloženo isto radno vrijeme, ali i trud i rad za dobivanje diplome, čemu onda raditi razlike? Stoga podržavam prijedlog zakona u izvornom obliku. Lijep pozdrav, Ivana Horvat Prihvaćen Prihvaća se.
572 Zlatko Čaušević   Moje ime je Zlatko Čaušević i želim samo konstatirati neke činjenice vrlo jednostavnom logikom. Ako 300 kn vrijedi jednako na cijelom teritoriju RH, kako ta gospoda mogu objasniti, da 300 ECTS bodova ne vrijede jednako. Možda treba uvesti novi termin "inflacija ECTS bodova", Lijepi pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
573 Karlo Mezulić   Poštovani Student sam specijalističkog stručnog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu te se u potpunosti protivim alternativnom prijedlogu zakona, koji je u potpunosti diskriminirajući za studente stručnih studija. Osobno kod nastavka školovanja u niti jednom trenutku nisam pomišljao u upisu sveučilišnog studija, upravo iz razloga što me više zanimao praktični pristup koji se izvodi na stručnim studijima. Mislim da stručni studiji imaju veliki broj kvalitetnih profesora s velikim znanjima i iskustvima u područjima kojima predaju, i u nekim pogledima dobivamo i kvalitetnija znanja od sveučilišnih studenata. Alternativni prijedlog apsolutno nema nikakvog smisla jer ako se sustav vrednovanja temelji na ECTS bodovima predmeta, zašto 300 ECTS bodova ne vrijedi svugdje isto? Zašto smatrate da su studenti stručnih studija manje vrijedni od ostalih? Smatrate da smo mi najpametnija država EU koja jedina uvodi razliku između stručnih i sveučilišnih studija? Kako mislite da će mladi ljudi koji završe ostati u svojoj državi kad će im u ostalim zemljama ukoliko se prihvati alternativni prijedlog diploma više vrijediti nego u državi u kojoj su se rodili, odrasli i studirali? Lijep pozdrav Karlo Mezulić, bacc. ing. aedif Prihvaćen Prihvaća se.
574 Monika Kelčec   Poštovani, studentica sam druge godine stručnog specijalističkog studija kriznog menadžmenta na Veleučilištu Velika Gorica, prethodne tri godine, tj preddiplomski studij sam završila na Libertasu, smjer poslovna ekonomija, isto tako stručni studij. Smatram da je ovaj prijedlog zakona izrazito diskriminirajući i ako bude prihvaćen pitam se u kakvoj ja to državi živim koja me sama tjera da odem iz nje tamo gdje će me više cijeniti. Čemu raditi razlike? Svi smo swe mi jednako mučili za svoje ECTS bodove i polagali svoje ispite. Smatram da bi jedina razlika trebala biti u nazivu studijskih programa te je li opn sveučilišni ili stručni studij. Molim Vas, nemojte nas tjerati iz naše domovine, nemojte pljuvati po našem trudu. Toliko se propagira jednakost i prava svih građana EU kao njene pravne stečevine i onda se dogodi nešto ovakvo. I sada smo mi mladi u vrlo nepovoljnoj situaciji, zato nas toliko i odlazi, a nekolicina nas koja je na jedvite jade uspjela dobiti posao sa određenim ECTS bodovima dobit će otkad jer se Zakon može primjeniti retroaktivno. Onda nam radije svima kupite autobusne karte i pošaljite nas van ili nam dajte lopatu da se zatrpamo u grob koji nam vi već sada kopate. Strašno sam razočarana da je do ovakvog prijedloga uopće došlo, no bude li prihvaćen bit će to jhedan veliki pad i gubitak za hrvatski obrazovni sustav. LP Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
575 Ines Batrla   Sramota od naše države da sama sebe potkopava i vodi u propast! Ako se ovako nastavi fakultete ćemo upisivati u susjednim državama, a sumnjam da će se itko htjeti vratiti u državu koja ne mari nimalo za svoje državljane nit za budućnost isti! Sramota je da je netko uopće o ovome razmišljao i pokušava sprovesti u djelo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
576 Suada Shahini   Smatram da je ovaj prijedlog Zakona u predloženoj formi i sadržaju diskriminatoran po nekoliko osnova ! 1. Suprotan odluci Ustavnog Suda RH U-I-351/2016. od 20.travnja 2016.god. U kojoj se izričito navodi u tč.36.>>da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju jednaku vrijednost , odnosno značaj kao sveučilišni <<. 2. Navedeni nacrt prijedloga zakona izravno krši načelo o zabrani diskriminacije, Europsku Konvenciju o ljudskim pravima . Nadalje , ovakve izmjene zakona to bi prouzročilo posljedice : 1. Razina 7.1 ( specijalistički studij 300 ECTS ) izjednačuje se s razinom 6.EQF odnosno razinom 1. QF-EHEA (koje se odnose na razine stručni prvostupnik ) dakle degradira / izjednačava sa razinom od 180ECTS , 2.razina 7.2 i 7. 3 (sveučilišni studij 300ECTS i sveučilišni specijalistički studij ) izjednačava se s razinom 7.EQF odnosno razinom 2.QF-EHEA. Mišljenja sam da nije dopušteno raditi distinkciju između razine 7.1 i 7.2 jer se radi o istoj razini kvalifikacija sukladno Bolonjskom procesu , dakle 300 ECTS. pretpostavka je da je namjera Rektora Borasa i PF Sveučilišta u ZG , onemogućiti diplomantima specijalističkih studija u RH pristup postiplomskim studijima odnosno daljnje školovanje, što je također diskriminatorno! Pritom pozivam se na praksu zemalja EU poput u zemalja AT, SLO, DE ... specijalistički i sveučilišni studiji izjednačeni su, što uključuje i nastavak školovanja uključujući i pristup doktorskim studijima. Obzirom da smo (bar na papiru) EU. Prihvaćen Prihvaća se.
577 Franciska Jozić   Poštovani, prvo, potpuno je suludo da je uopće došlo do toga da moramo o ovome raspravljati, s obzirom da alternativni prijedlog nema ama baš nikakvo uporište i potpuno je nevaljan, neargumentiran, netočan, teško diskriminirajući i nepotreban. Poštovana gospodo, s kojim pravom ovo radite?? Igrate se ljudskim sudbinama!! Namećete svoju volju, bez imalo savjesti o posljedicama!! Degradirate nas, omalovažavate!! Poštujete li imalo obrazovne sustave EU, čija smo punopravna članica?? Jeste li uopće upoznati s njihovim visokim obrazovanjem?? Temeljem čega je uopće nastao, malo je reći, ponižavajući alternativni, prijedlog?? Jeste li uopće razmišljali koliko problema je nanešeno samim zvanjem stručnog specijalista, koji se mogao puno jednostavnije riješiti, npr. struč.mag., za razliku od univ.mag.?? Umjesto da se bavimo prijedlozima zamjene riječi specijalist, koja je sama po sebi neprepoznata i nepoštena, mi raspravljamo o nečemu, što je gotovo teško za prihvatiti, predloženo od strane ljudi koji bi trebali poticati pravičnost, jednakost i bolje obrazovanje i sretnije mlade ljude! Ishodi učenja su razlika a ne broj ECTS-a, oni su isti!! Shvaćate li da smo ogorčeni, izmanipulirani, Vašim alternativnim prijedlogom? Već je puno puta rečeno da samo potičete daljnje iseljavanje i to je velika istina, trebali bismo se sramiti svoje diplome? I to samo u Hrvatskoj, jer svugdje drugdje diploma stručnog studija je priznata i ne postoji zvanje specijalist, kao kod nas!! Shvaćate li da rušite cjelokupno stručno obrazovanje i obrazovani sustav? Manje studenata će se upisivati, nastat će višak radne snage, sadašnji studenti su ogorčeni, jedva čekaju napustiti ovu zemlju apsurdnih prijedloga u obrazovanju, prođe li ovaj suludi alternativni prijedlog slijede silne tužbe zbog manipulacija!! Kad smo upisivali nitko nije ovo spominjao, što sad s nama kad smo diplomirali?? Dakle, završila sam specijalistički diplomski studij, trenutno pohađam drugi specijalistički diplomski (iste vrste, drugog smjera), bude li alternativni prijedlog usvojen, pitam Vas, tko će vratiti moje silne novce za studiranje, tko će mi nadoknaditi troškove plaće do mirovine s obzirom da će slijediti otkazi za nas koji smo struč.spec., a obavljamo posao koji po Vama nećemo moći i za koji nismo dovoljno kompetentni?? Tko će mi pronaći drugi posao iste vrste, iste plaće, s obzirom da sam (smo) sustavno izmanipulirana i prevarena, zbog Vaših nejasnih ciljeva i nepotrebnih prijedloga?? Proučite, molim Vas, obrazovanje u razvijenim zemljama, nemojte diskriminirati, omalovažavati, degradirati, tjerati nas u inozemstvo!! Dovoljno štete radite time što nam ne dozvoljavate doktorske studije te mi velike novce za doktorate ćemo davati za obrazovanje u susjednim zemljama umjesto da taj novac se slijeva u Hrvatskoj. Jednostavno je nemoguće prihvatiti alternativni prijedlog, ne postoji niti jedno dovoljno logično objašnjenje za njega. S poštovanjem, Franciska Jozić, struč. spec. ing. traff. Prihvaćen Prihvaća se.
578 Marko Tolić   Poštovani, podržavam izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o HKO. Smatram kako je za dobrobit Republike Hrvatske od presudne važnosti da kroz visoko obrazovanje proizvodi kvalitetnu radnu snagu kako na sveučilišnim studijima, tako i na stručnim studijima, vodeći brigu o tome da ne demotivira niti jednu stranu od nastavka studiranja. Alternativni prijedlog čini upravo to. On demotivira studente od upisa diplomskih stručnih studija jer njihova diploma kasnije neće vrijediti isto kao ona sa sveučilišnih diplomskih studija. Imajući na umu kako je Hrvatska relativno centralizirana zemlja, moć veleučilišta je upravo u tome da u manjim lokalnim sredinama, koje nisu u blizini Sveučilišta (u RH ih je manje od 10) potaknu njihov gospodarski rast, ostanak mladih visoko obrazovanih ljudi, otvaranje radnih mjesta, popravak demografske slike itd. Također za primjer nam ne bi bio niti presedan koji bi tada RH napravila u EU kao jedina zemlja članica koja ne bi pratila Europski kvalifikacijski okvir. Štoviše, mi bi jasno zanemarili Opću odredbu iz Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru: "Zakonom se utvrđuje povezivanje HKO-a s Europskim kvalifikacijskim okvirom.". ECTS bod predstavlja opterećenje studenta u određenom broju sati (25-30), a isti je za studente na stručnim diplomskim studijima, te za studente sveučilišnih diplomskih studija koji su se jednako trudili i borili za svoje ocjene. Isto tako po završetku diplomskog studija (sveučilišnog ili stručnog) studenti su stekli 300 ECTS-a, te stoga ne treba raditi razliku u vrijednosti ovih dviju diploma. S poštovanjem, Marko Tolić Prihvaćen Prihvaća se.
579 Borna Vučinić   Poštovani, student sam 4. godine strojarstva na FSB-u i smatram da je alternativni zakon izrazito štetan i diskriminirajuć. Kao prvo mnogi sveučilišni studiji su jako nisko pali po kvaliteti znanja te ih neki veleučilišni studiji pretekli po kvaliteti i stučnosti. Kao drugo ako je ovo način smanjenja konkurencije na tržištu rada izrazito je neprofesionalan pošto jedan komad papira ne može prestavljati kvalitetu i količinu znanja stečenog tijekom studija (barem što se ove naše države tiče). Mnogi studenti koji su završili studij na veleučilištu imaju veći fond znanja od onih koji su završili sveuučilišni studij. Nažalost kod nas i dalje taj papir ima prednost nad znanjem i stoga ovaj zakon ne msije stupiti na snagu. Borna Vučinić Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
580 Daniel Martinović   Poštovani, student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, smjer graditeljstvo. Smatram da bi donošenje alternative Zakona dovelo do toga da su neki jednakiji od drugih te da bi zbog razočaranosti u sustav broj ekonomskih emigranata bio još veći. Stoga podržavam članak 8. iz Nacrta prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o HKO. Prihvaćen Prihvaća se.
581 Dora Domaćinović   Studentica sam treće godine stručnog preddiplomskog studija i smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajuć i da nas dovodi u nepovoljan položaj kako kod poslodavaca tako i u inozemstvu zbog neprepoznatnosti naziva koji stječemo nakon završetka diplomske razine. Lp Dora Domaćinović Prihvaćen Prihvaća se.
582 Antonio Bogović   Poštovani, student sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu te smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o HKO prihvatljiv te ga i sam podržavam. Alternativni prijedlog smatram veoma diskriminirajućim i degradirajućim prema bivšim, sadašnjim i budućim studentima svih stručnih studija u Lijepoj Našoj. S ovim bih se Zakonom potakao odlazak u svijet veliki broj kvalitetnih, uspješnih ljudi sa visokim potencijalom. Lijep pozdrav, Antonio Bogović Prihvaćen Prihvaća se.
583 Bruno Kralj   Poštovani, Student sam 3. godine prediplomskog studija na Veleučilištu Velika Gorica smjer Održavanje računalnog sustava. Ne slažem se sa alternativnim prijedlogom jer uvodi podrazine na razini 7 , to smatram apsolutno neprihvatljivim i izuzetno štetnim za budući razvoj sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. 300 ETCS bodova su stečeni jednakom mukom na stručnom studiju kao i na bilo kojem drugom diplomskom studiju. Ovim potezom potičete odlazak mladih u zemlje koje cijene rad, znanje i struku. S poštovanjem, Bruno Kralj Prihvaćen Prihvaća se.
584 Karla Gregl   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Veleučilištu VERN' te smatram da je alternativni prijedlog o izmjeni zakona u potpunosti ponižavajuć za sve studente stručnih studija u RH. Također, zabrinuta sam za svoju budućnost i budućnost drugih studenata. Već su nam sada unutar RH mogućnosti zapošljavanja znatno smanjene,a ne želim ni znati kakve će biti ako ova alternativna izmjena stupi na snagu. Ne shvaćam zašto bi naše obrazovanje bilo manje vrijedno od bilo kojeg drugog. LP. Prihvaćen Prihvaća se.
585 Andrea Tadić   Poštovani, studentica sam 2. godine preddiplomskog studija na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Alternativni prijedlog Zakona smatram neprihvatljivim jer omalovažava rad, trud, vrijeme, kao i novac koji su kolege sa stručnih studija uložili u svoje obrazovanje. Prema rezultatima prvog hrvatskog nacionalnog izvješća temeljenog na rezultatima istraživanja EUROSTUDENT IV, provedenoga 2010. godine, studenti upisani na stručne studije u Republici Hrvatskoj činili su 32 % ukupne studentske populacije. Svjesna sam da je ovaj podatak relativno star, te da se dosta promijenilo u posljednjih sedam godina, ali smatram da do danas nije došlo do značajnijih oscilacija u tom broju. Dakle, gotovo trećini mladih ljudi u potrazi za poslom neće biti osigurani isti uvjeti za dobivanje radnoga mjesta jer im diplome neće imati istu vrijednost kao one sa sveučilišnih studija. S obzirom da nakon toga u domovini neće uspjeti naći posao, vjerojatno će se iseliti iz države, a u vrijeme kada kao veliki problem u zemlji Vlada RH ističe upravo odlazak mladih u inozemstvo, predloženo alternativno rješenje definitivno djeluje nelogično. Lijep pozdrav, Andrea Tadić Prihvaćen Prihvaća se.
586 Zdenko Nikolić   Poštovani, student sam treće godine preddiplomskog studija na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Smatram da je izvorni nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u prihvatljiv , te ga podržavam. Alternativni prijedlog , koji se odnosi na davanje različiti razina za specijalističke stručne studije i diplomske sveučilišne studije, smatram ne prihvatljivim. Ako ECTS bodovi označavaju studentsko opterećenje tijekom ispunjavanja studijski obaveza, zašto onda 300 ECTS bodova na stručnom studiju i sveučilišnom studiju ne vrijede jednako. Razlika između stručni i sveučilišni studija je u sadržaju ishoda učenja, a ne u razini postignutog obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram diskriminirajućim za trenutne studente stručni studija, kao i za studente koji su već završili stručni studij. Također me zanima razlog zbog kojega Hrvatski kvalifikacijski okvir ne treba biti usklađen sa Europskim kvalifikacijskim okvirima. Ako neki zakon funkcionira u zemljama koje su razvijenije od Hrvatske , te čija su sveučilišta i veleučilišta svojom kvalitetom na rang ljestvici daleko ispred hrvatski sveučilišta i veleučilišta , postavlja se pitanje zašto taj zakon ne odgovara u Hrvatskoj. Srdačan pozdrav, Zdenko Nikolić Prihvaćen Prihvaća se.
587 Karlo Delić   Poštovani, Student sam 2. godine stručnog studija elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Podržavam prijedlog formulacije članka 8.HKO kojim su diplomski studiji (stručni i sveučilišni) na razini 7.1., a poslijediplomski specijalistički studiji na razini 7.2.. Ne slažem se sa predloženom Alternativom jer uvodi podrazine na razini 7. razdvajajući istovrijedne diplomske studije koji imaju identičnu vrijednost od 300 ECTS-a. Prihvaćanje Alternative je u suprotnosti sa stavom Ustavnog suda, iznijetog u točki 36. Odluke ustavnog suda o HKO: „Ustavni sud prvo naglašava da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju »jednaku vrijednost, odnosno značaj« kao oni sveučilišni.“ Lijep pozdrav! Karlo Delić Prihvaćen Prihvaća se.
588 Selma Stipanović   Poštovani, Studentica sam 1. godine na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu. Smatram kako je alternativno rješenje vrlo nepošteno prema svim studentima veleucilišta koji ulažu jednaki trud kao kolege sa sveučilišta. Također trebamo biti svjesni činjenice da će ta odluka utjecati jednako na sve studente koji su već završili studij, ne samo na tisuće nas koji trenutno studiramo na veleučilištima. Kako će se ova odluka odraziti na našu buduću karijeru? Što će se dogoditi sa diplomama studenata koji su mukotrpnim radom završili 5 godina studija i zaposlili se kao ravnopravni kolegama sa sveučilišta? Što je sa onima koji imaju članstvo u Komori? Gube li članstvo? Znači li to da više nisu kompetentni za svoje trenutno radno mjesto? Alternativni prijedlog nosi samo štetu na tisuće studenata i u njemu ne vidim nikakvu korist. Samo jedan veliki korak unazad u našem obrazovnom sustavu. Lijep pozdrav, Selma Stipanović. Prihvaćen Prihvaća se.
589 Alan Vranić   Poštovani, Student sam prve godine preddiplomskog stručnog studija na Sveučilištu u Rijeci i ne slažem se s alternativnim prijedlogom jer stavlja sve studente u nepovoljan položaj. Alternativni prijedlog sprječava studente da odu na daljne razvijanje u zemlje EU. Nadalje, stručni studiji imaju isti broj ECTS bodova te njihovi studenti također ulažu jednak rad i trud kao i studenti sveučilišnih studija te bi se prihvaćanjem alternativnog prijedloga studente stručnih studija degradiralo u odnosu na studente sveučilišnih studija. Možete li mi objasniti koje su prednosti prihvaćanja alternativnog prijedloga? Mene, kao studenta na sveučilištu, ovo je neugodno iznenadilo te smatram da bi se sveučilišta trebala više brinuti o svojim studentima i nadam se da će se alternativni prijedlog odbaciti. Lijep pozdrav, Alan Vranić Prihvaćen Prihvaća se.
590 Ivan Banović   Radim kao državni službenik i sada me zanima zašto osobe koje su završile sveučilište, imaju bolje mogučnosti nastavka studija od nas koji smo završili stručni fakultet, vezanu za posao koji radim. Npr. zašto mislite da netko tko je završio veterinarski fakultet (dodiplomski, integrirani ili diplomski), pa čak i doktorski, zna više o istrazi od npr. policajca koji je završio višu stručnu policijsku školu, a da ni ne govorim da taj policajac završi i stručni specijalistički diplomski studij.. tko zna više o policijskom poslu i tko bi kome trebao biti "nadređen". Do sada ima već previše ekonomista, doktora i drugih intelektualaca, koji temeljem toga imaju isti ili veći status od policajca koji je ipak struka. U policiji taj posao mogu raditi vanjski suradnici i koje se može pitati za konkretno mišljenje, u konkretnom slučaju, odgovarajuči na konkretna pitanja, što je samo mali dio cijele kriminalističke istrage u čemu već policajac, a da ne govorim specijalist kriminalistike ipak zna puno više. Također, zašto se umjesto svega učinjenog radije ne razmisli o alternativi kako bi i stručnjaci mogli preči na sveučilišnu razinu, na način da se polaganjem razlike omoguči svima doktorska razina, postdoktorska ili dr. razina i neka sami sveučilišni i stručni profesori usporede kompetencije koje se dobivaju završetkom njihovog programa i kažu koje su to razlike, i što se sve treba položiti, tj. koju razinu znanja treba imati. Institutom poput državne mature se mogu izgladiti eventualne različitosti programa. Znam puno vrijednih stručnjaka koji bi bili zahvalni na tome, i u svakom bi slučaju oni koji se na to odluče morali podići svoju razinu znanja i dodatno se usavršiti, a isto tako znam puno sveučištaraca koje uopće ne zanima stručni posao, jer je on nešto njima strano, i predstavlja dodatno opterečenje, a sami misle kako su već dali veči angažman od policajca završavajuči svoje studije i nisu motivirani učiti dalje struku koju rade, te su kao takvi teret sustavu. Kao treće još jedan apsurd, netko tko se školovao u nekoj manjoj sredini gdje se svi poznaju i gdje su bolje ljudi povezani ima bolje ocjene, i temeljem toga je prije uvođenja državne mature upisao i završio sveučilišni studij. Sada imate tete iz vrtića koje su načelnici i pomočnici, a i kriminaliste koji rade najniže poslove jer nema slobodnog radnog mjesta. Umjesto toga da se uvede bolji nadzor nad radom, donošenjem programa, te njihovim provođenjem na stručnim studijima kako se ne bi dešavale zlouporabe od pojedinaca koji odgovaraju samo fakultetu gdje rade, što bi dodatno podiglo razinu studiranja na stručnim studijima. Na kraju.... imamo 2 mogučnosti; 1. Dignuti trenutno stanje 2. Spustiti trenutno stanje Što želite ljudima koji ovdje žive i bore se kako bi što bolje živili, da su pametniji nego što jesu ili neka se u njima ugasi želja biti bolji i nek prihvate ono što im je nametnuto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
591 Marita Kasaić   Poštovani, studentica sam 2.godine stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. Ionako su mladi ljudi već sada počeli napuštati Hrvatsku, a ovakav Zakon bi ih samo još više motivirao na odlazak. Lijep pozdrav, Marita Kasaić Prihvaćen Prihvaća se.
592 Stella Pečenec   Poštovani, studentica sam 1.godine Očne optike na Veleučilištu Velika Gorica. Smatram kako je alternativni prijedlog zakona neprihvatljiv i diskriminira studente stručnih studija te bi svi trebali imati jednaka prava. S poštovanjem, Stella Pečenec Prihvaćen Prihvaća se.
593 Kristina Grubišić   Poštovani, studentica sam specijalističkog stručnog studija graditeljstva na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu te se izrazito protivim alternativnom prijedlogu. Ono što budi negativne emocije u meni je ta spoznaja da sam možda manje cijenjena, manje vrijedna ili možda čak nevidljiva naspram studenata koji završe svoje obrazovanje na sveučilištu. Kako je moguće da se ovakvo što događa nama, državi koja je postala članica Europske unije gdje je stručni i sveučilišni studij izjednačen? Kako je moguće da netko u tako drastičnom pogledu sudi drugome o njegovim obrazovnim kvalifikacijama? Stavite se u naše pozicije, osvrnite se oko sebe, razmislite na koji način uskraćujete mnogim mladim ljudima želju i mogućnost za napretkom. Pokušajte barem pomisliti da se Vaše dijete, rođak, prijatelj ili bilo tko drugi nalazi u ovakvoj mat poziciji gdje mu druga osoba sudi o stečenom ili trenutnom obrazovanju. Što će biti sa ljudima koji su već stekli neke nazive, formirali život, budućnost? Što će biti sa mojim kolegama koji trenutno studiraju kao i ja, a što će biti sa onima kojima je stručni studij jedina opcija kada završe srednju školu? Zašto nam uskraćujete mogućnost izbora? Dosta mi je buđenja u ovoj uspavanoj državi u kojoj je nenormalno normalno i obrnuto. Zar je došlo do toga sa se moram boriti i razmišljati na koji će me način poslodavac gledati ili hoću li se uopće moći zaposliti u Hrvatskoj? Ovakvim alternativnim prijedlogom povlačite mnoga pitanja. Ne dopustite da jednim krivim potezom mladi, obrazovani ljudi odlaze ili namjeravaju otići iz Hrvatske. Lijep pozdrav, Kristina Grubišić Prihvaćen Prihvaća se.
594 Karlo Batistić   Poštovani, student sam 3. godine stručnog studija elektrotehnike na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu. Protivim se alternativnom prijedlogu zakona. Smatram da se ECTS bodovi trebaju jednako vrednovati, jer i mi studenti sa stručnih studija itekako trebamo uložiti trud da bi završili svoj studij. Zato alternativni prijedlog smatram diskriminirajučim. Hvala Prihvaćen Prihvaća se.
595 Dubravko Mrakužić   Poštovani, Student sam preddiplomskog stručnog studija Održavanje Računalnih Sustava na Veleučilištu Velika Gorica. Alternativni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO smatram neprihvatljivim jer je diskriminatoran i studente veleučilišta stavlja u podređen položaj. Kvalifikacije dobivene završetkom studija ovise o ECTS bodovima i time bi se omalovažio rad studenata veleučilišta koji su morali utrošiti jednaku količinu truda za slabiju kvalifikaciju. Druge zemlje u EU poštuju Europski Kvalifikacijski Okvir koji odlično funkcionira i ne vidim razlog da se određenu grupu hrvatskih studenata stavlja u nepovoljniji položaj. Tip znanja koje se dobiva na sveučilištima i veleučilištima je različit, svaki ima svoje prednosti i mane, ali različit je i tip i struktura znanja u raznim strukama pa ne radimo razliku u razinama nakon završenog studija npr. ekonomije ili strojarstva. Alternativni prijedlog bi kao mjera doveo do još većeg odljeva mladih stručnjaka iz Hrvatske kao i smanjio motivaciju za studiranjem u zemlji s ionako malim brojem visokoobrazovanih ljudi. Sukladno tome podržavam izvorni prijedlog Ministarstva. Lijepi pozdrav, Dubravko Mrakužić Prihvaćen Prihvaća se.
596 Petar Anić   Umjesto da visoko obrazovanje i akademska zajednica vode ovu državu iz stanja opće depresije i propadanja, uvaženi pojedinci/skupine po dobrom starom balkanskom modelu iz vlastitih "sitnih" koristi pokušavaju uništiti smisao sveučilišnih i stručnih studija. Sveučilišni i stručni studiji se razlikuju, dok sveučilišni studij teži znanosti, teoriji i istraživanju, stručni studij bi trebao pridonositi kvaliteti radne snage na tržištu rada kroz veći broj sati prakse i uz predavače iz realnog sektora, koji mogu studente uputiti i naučiti onome što će njim sutra biti potrebno na tržištu rada. U svakoj normalnoj državi, te dvije strukture obrazovanja se podupiru i pomažu, jer su svjesni da će jedino na taj način zadovoljiti krajnje potrebe tržišta rada i znanosti, ne čemu države zasnivaju svoj ekonomski rast i napredak. Ipak, kako to uvijek biva kod nas, pojedinci/skupine gledaju svoj kratkoročni interes, umjesto dugoročnog napretka obrazovanja i cjelokupne države. Zaključak: Sveučilišni i stručni studij nikada neće biti isto, ne zato jer (ne) spadaju u isti razred prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, nego zbog cilja, odnosno ishoda učenja i postignutih vještina. Stoga bi svaka stigmatizacija ili degradiranje studenata stručnih studija bilo u potpunosti pogrešno i nedopustivo. Podržavam izvorni (glavni) prijedlog MZOS-a. Prihvaćen Prihvaća se.
597 Mislav Vučinić   Student sam 1.godine strojarstva i brodogradnje, te smatram da je alterativno riješenje nepošteno prema studentima sveučilišta! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
598 Toni Galinec   Poštovani, Kao student Veleučilišta u Karlovcu protivim se alternativnom prijedlogu zakona jer ga kao takvog smatram diskriminirajućim jer svi mi studenti imamo isti broj ECTS bodova i jednako tako moramo uložiti trud kako bi završili studij. U potpunosti podržavam izvorni prijedlog MZOSa. S poštovanjem, Toni Galinec. Prihvaćen Prihvaća se.
599 Stjepan Šimović   Poštovani, kao student 2. godine stručnog studija podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram neprihvatljivim jer degradira studente stručnih studija. s poštovanjem, Šimović Stjepan Prihvaćen Prihvaća se.
600 Tatjana Šimović   Poštovani, Ne podržavam alternativni prijedlog zakona kojim se odvajaju razine tako da se specijalistički diplomski stručni studij nalazi na razini 7.1, a sveučilišni diplomski studij na razini 7.2. Nevjerojatno je, ili u najmanju ruku upitno, da čelni ljudi sveučilišta koja i sama imaju stručne studije podržavaju alternativni prijedlog zakona. Treba dobro razmotriti koji su razlozi takvog njihovog stava. Ne podržavam vertikalnu neprohodnost specijalističkim diplomskim studijima na poslijediplomsku ili doktorsku razinu. Vrijedi li ECTS bod na sveučilištu više od ECTS boda na veleučilištu? Ne, jer prema Bolonjskoj deklaraciji koju je Hrvatska potpisala 2001. godine, zahtijeva se harmonizacija europskog visokoškolskog sustava - stručnih i sveučilišnih studija. Upravo je Bolonjska deklaracija osnova za stvaranje europskog visokoobrazovnog prostora kojeg je Hrvatska dio. U nama bliskim Austriji i Njemačkoj, Fachhochschulen su postale „Hochschulen für angewandte Wissenschaften (HAW)“, a zvanja stečena završetkom istih su izjednačena sa sveučilišnim zvanjima. Naša stručna zvanja nisu prepoznata niti su njihovi prijevodi jasni u europskom visokoobrazovnom sustavu. Neizvjesnost izazvana u slučaju usvajanja alternativnog prijedloga zakona može samo pojačati egzodus mladih iz Hrvatske, a u nepovoljan položaj na radnom mjestu dovesti stručne specijaliste i stručne prvostupnike. Oduzimanje prava koja su stečena prema uvjetima koja su bila na snazi u vrijeme studiranja, te umanjivanje vrijednosti diploma završenih studenata stručnih studija, može dovesti do velikog broja tužbi. Diplome na stručnim studijima su stjecane prema važećim zakonima i propisima, a školovanje na njima je bilo prema odobrenim studijskim programima i državi su na razne načine pri tome plaćeni porezi. Prihvaćanjem alternativnog prijedloga zakona ispalo bi kao da država kaže završenim studentima stručnih studija: “Zabunili smo se, vaše tada legitimno stečene diplome sada vrijede nešto manje“. Smatram da predložena podjela ne bi donijela dobrobit hrvatskom gospodarstvu niti obrazovnom sustavu, nego bi ih vratila nekoliko koraka unazad. Protiv sam podjela i smatram da sveučilišni i stručni studiji trebaju jedni druge. Hrvatskom obrazovnom sustavu, u ovom trenutku bi više odgovaralo širenje i umrežavanje sveučilišnih i stručnih studija, umjesto podjela i elitizma. Lijep pozdrav, Tatjana Šimović Prihvaćen Prihvaća se.
601 Bruno Kukić   Poštovani, student sam 1. godine stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Osobno se protivim alternativnom prijedlogu zakona jer je diskriminirajući za studente veleučilišta koji moraju uložiti isti trud i vrijeme kao i studenti sveučilišta. S poštovanjem, Bruno Kukić Prihvaćen Prihvaća se.
602 Nives Pleše   Poštovani, Studentica sam 3. godine stručnog studija Sigurnost i zaštita na Veleučilištu u Karlovcu. Smatram da su oba sustava jednako vrijedna i da među njima ne treba stvarati razlike. Isto tako smatram da je alternativni prijedlog zakona neprihvatljiv i diskriminira studente stručnih studija. S poštovanjem, Nives Pleše Prihvaćen Prihvaća se.
603 Anamaria Tepeš   Poštovani, ja sam Anamaria Tepeš, studentica sam II. godine stručnog studija Sigurnosti i zaštite na Veleučilištu u Karlovcu i podržavam izvorni prijedlog MZOS-a jer smatram da alternativnim prijedlogom dovodite studente stručnih i specijalističkih studija na veleučilištima i visokim školama u nepovoljniji položaj i na taj način se radi velika podjela među studentima sa istim stečenim znanjima i ECTS bodovima. Zar 300 ECTS bodova ne vrijedi svugdje isto, zar studenti na stručnim i specijalističkim studijima vrijede manje od onih na sveučilišnim studijima? Pa vas isto tako pitam dali se tu dovodimo i do pitanja zadiranja ljudska prava koja su nam Ustavom određena i zaštićena? Molim Vas odgovore na ova postavljena pitanja. S poštovanjem, Anamaria Tepeš Prihvaćen Prihvaća se.
604 Vlatka Slogar   Poštovani, studentica sam 3.godine stručnog studija Sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Nimalo se ne slažem sa alternativnim prijedlogom i smatram ga nebuloznim, nepravednim prema studentima stručnih studija, a podržavam prijedlog zakona u izvornom obliku. Umanjivanje naše diplome je diskriminacija i degradacija prema nama i smatram kako to neće pomoći nikome, pogotovo ovoj državi koja ionako već tone, a umjesto da se u obrazovanje ulaže i potiče, mlade se dodatno sputava, a posljedice će se vidjeti kasnije. Lijep pozdrav, Vlatka Slogar Prihvaćen Prihvaća se.
605 Matko Vutmej   Poštovani, student sam stručnog studija Održavanja računala na Veleučilištu Velika Gorica. Ovim putem bih želio poduprijeti prijedlog zakona u izvornom obliku te iskazati neslaganje sa alternativnim prijedlozima(ponajprije članak 6.alternativno). S obzirom na jednak broj ECTS bodova na obje vrste studija, smatram da bi bilo kakvo razdvajanje i degradacija vrednovanja titula bila apsolutno neprihvatljiva i nepoštena. Nadalje, u cijeloj Europskoj uniji ne postoje razlike između stručnih i sveučilišnih studija u vidu vrednovanja istih, stoga smatram da tako nebi trebalo biti ni u Republici Hrvatskoj.(tim više što u skoro svakom segmentu života pokušavamo slijediti standarde Europske unije). Iskreno se nadam da će bilo kakvo razdvajanje ili degradiranje bilo koje vrste studija propasti. Lijepi pozdrav Matko Vutmej (studentski pravobranitelj na Veleučilištu Velika Gorica) Prihvaćen Prihvaća se.
606 Ivanka Rajh   Poštovani, Podržavam inicijalni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja o zadržavanju na istoj razini sveučilišnih i stručnih diplomskih studija. Alternativni prijedlog bi dugoročno mogao biti štetan i dovesti do uništavanja binarnog sustava. S poštovanjem, Ivanka Rajh Prihvaćen Prihvaća se.
607 Martina Bačić   Poštovani, studentica sam 1.godine Upravnog studija na Veleučilištu u Šibeniku. Smatram kako je alternativni prijedlog zakona neprihvatljiv i diskriminira studente stručnih studija. Lijep pozdrav, Martina Bačić Prihvaćen Prihvaća se.
608 Marija Vuković   Prije svega poštovanje svima! Studentica sam Specijalističkog diplomskog stručnog studija Krizni menadžment i moram se odazvati na ovaj prijedlog jer ne mogu sjediti i čekati što će se s nama dogoditi. Nemam namjeru ikoga vrijeđati i išta ružno govoriti, samo mi je jako, jako žao zapravo kakav smo mi narod, Ne razumijem zašto jedan čovjek mora krojiti sudbinu tisućama! Čemu sve ovo? Zar je netko manje vrijedan ako ide na studij Veleučilišta? Zbilja? Cijeli naš trud do sada, trud ljudi koji su završili da jednim prijedlogom ili donesenim zakonom to postane manje vrijedno. Zaista jako žalosno da mi kao mladi ljudi, odjedanput se moramo bojati za budućnost. Ispada da mi studenti Veleučilišta radimo po prilagođenom programu i da vrijeđamo nekoga tko je završio Sveučilišni studij, jer smo možda npr. na razgovoru za posao pokazali se bolji. Nebitno bilo što, kako god tko protumačio, želim samo da se zna da smo pošteni studenti i da želimo jednaka prava jer ovo je zbilja smiješno što se događa u našoj maloj, lijepoj Hrvatskoj državi, koja očito postaje sve samo ne lijepa. S poštovanjem, Marija Vuković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
609 Paulina Berislavić   Poštovani , studentica sam 2.godine stručnog studija Visoke poslovne škole PAR u Rijeci .Ovim putem izražavam prijedlog apsolutno neprihvatljivim i izuzetno štetnim za budući razvoj sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj.Također smatram da nas studente stručnih studija diskriminiraju alternativnim prijedlogom. S poštovanjem, Paulina Berislavić Prihvaćen Prihvaća se.
610 Ejla Poljak   Poštovani, Studentica sam 1. godine stručnog studija lovstva i zaštite prirode na Veleučilištu u Karlovcu. Smatram da su oba sustava jednako vrijedni i ne trebaju stvarati razlike. Svi ulažemo jednak trud i rad, upravo je to razlog moje potpore izvornom prijedlogu MZOS-a. Lijep pozdrav, Ejla Poljak Prihvaćen Prihvaća se.
611 Doroteja Štengl   Poštovani, Studentica sam 1. godine stručnog studija lovstva i zaštite prirode na Veleučilištu u Karlovcu i moje mišljenje je da su oba sustava jednako potrebni i nije u redu da ih se razdvaja samo zbog titule koja se dobije po završetku studiranja.Naravno svima nam je u cilju jednog dana, bez obzira koji fakultet završili, da radimo u tom poslu za koji smo se školovali, ali da nas se gleda na jednak način jer je i sveučilište i veleučilište veća razina od srednje škole, bez obzira na titulu i trajanje studiranja.Stoga podržavam prijedlog MZOS-a. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
612 Nikolina Hodak   Poštovani, Studentica sam 1. godine stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu. Smatram da su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu JEDNAKO vrijedni i jednako potrebni te se zbog toga ne trebaju stvarati razlike. Svima je u cilju pronaći posao i dokazati svoje stečeno znanje, upravo je to razlog moje potpore izvornom prijedlogu MZOS-a. Lijep pozdrav, Nikolina Hodak Prihvaćen Prihvaća se.
613 Iva Trtanj   Poštovani, zovem se Iva Trtanj i studentica sam prve godine preddiplomskog stručnog studija na Veleučilistu Velika Gorica studij očna optika. Smatram da ovakvim prijedlogom možemo samo smanjiti broj budućih studenata na stručnim studijima što nikako ne ide u korist, probuditi bunu sadašnjih i bivših studenata stručnih studija. Mislim da stručni studiji ni po čemu nisu lošiji od sveučilišnih te ih se ne bi trebalo diskriminirati. Ovakvom odlukom možemo samo smanjiti želju svih nas koji smo voljni učiti i pridonjeti boljitku obrazovanja u RH. Prihvaćen Prihvaća se.
614 Igor Lide   Poštovani, Student sam druge godine stručnog studija održavanja računalnih sustava na Veleučilištu Velika Gorica. Poštovani kolege sa ostalih stučnih studija iznijeli su vrlo konkretne iskaze i u većini se slažem sa njima. Mislim da je ovo stvarno nepotrebno i na neki način diskriminirajuće prema nama koji smo studenti stručnih studija. Ne vidim zašto je to sad postalo toliko aktualna tema sa svim drugim problemima u našoj državi. Imaju li rektor i prorektor nekakakvu osobnu satisfakciju od toga da nama degradiraju kvalifikaciju?! Ako takvo odjeljivanje razina nije praksa u Europi kojoj se pokušavamo približiti što je više moguće u smislu zakonodavstva i unapređenja kvalitete, ne vidim zašto bi onda bili "posebni" i to onda učinili. Ja samo želim, da kada izađem na tržište rada prije ili kasnije, da me poslodavci ne gledaju kao nekoga ko je manje vrijedan od ostalih samo zbog nećega što piše na diplomi. Smatram da postoji bolji način da se ovo riješi, jer vjerujem da imamo pametne ljude koji to mogu ostvariti. Hvala, Igor Lide. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
615 Slaven Đenadija   Poštovani, student sam na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i smatram da je izvorni prijedlog zakona dobar. Protivim se alternativnom prijedlogu. Smatram da je alternativni prijedlog zakona potpuno neutemeljen i u suprotnosti s europskom praksom. U očitovanju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stoji: „EKO treba smatrati 'kvalifikacijskim okvirom utemeljenim na ishodima učenja", a ne "okvirom kompetencija" (competences framework)“. Ako specijalistički diplomski stručni studij ima ishode učenja razine 7, jednake razine kao i studiji na diplomskim sveučilišnim studijima zašto bi radili razlike između dvije jednake razine? S poštovanjem, Slaven Đenadija Prihvaćen Prihvaća se.
616 Krešimir Majić   Poštovani, Student sam 1. godine stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.Ovim putem izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram apsolutno neprihvatljivim i izuzetno štetnim za budući razvoj sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. S poštovanjem, Krešimir Majić Prihvaćen Prihvaća se.
617 Valentina Kereša   Poštovani, nikako se ne slažem s alternativnim prijedlogom. Studentica sam sanitarnog inženjerstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i znam da ulažem velik trud u svoje školovanje. Kao studentica veleučilišta dužna sam zadovoljiti jednake uvjete i ispuniti studentske obaveze kao i studenti sveučilišta te prijedlog smatram diskriminirajućim i nepoštenim. Također mislim da bi usvajanje istog dodatno mlade ljude potaknulo na napuštanje Hrvatske te nastavak studija u nekoj drugoj državi gdje bi se trud cijenio i isplatio. Prihvaćen Prihvaća se.
618 Katarina Šimunec   Poštovani, Studentica sam 1. godine stručnog studija lovstva i zaštite prirode na Veleučilištu u Karlovcu i moje mišljenje je da su oba sustava jednako potrebni i nije u redu da ih se razdvaja samo zbog titule koja se dobije po završetku studiranja.Naravno svima nam je u cilju jednog dana, bez obzira koji fakultet završili, da radimo u tom poslu za koji smo se školovali, ali da nas se gleda na jednak način jer je i sveučilište i veleučilište veća razina od srednje škole, bez obzira na titulu i trajanje studiranja.Stoga podržavam prijedlog MZO-a. Pozdrav :) Prihvaćen Prihvaća se.
619 Maja Drača   Poštovani, u 11. mjesecu 2016. godine sam završila stručni studij fizioterapije u Zagrebu. Od početka srednje škole sam znala da je to struka kojom se želim baviti. Osnovnu školu i gimnaziju sam završila s odličnim uspjehom. Smatram da ova odluka ne smije biti retrogradna, tj. ne smije se odnositi na studente koji su već upisali i one koji su završili stručni studij. Da sam znala unaprijed za nastupanje ove odluke sigurno ne bih upisala onda veleučilište u Zagrebu, nego bih upisala studij fizioterapije u Rijeci gdje je sveučilište, iz razloga jer mi se kao studentu veleučilišta smanjuje mogućnost napredovanja, a isto tako i zaposlenja ovdje i inozemstvu. Nije pravedno da bi novim zakonom mi, fizioterapeuti, koji smo završili u Zagrebu stručni studij ( a tamo je najteže upisati smjer fizioterpije i upisuju ga učenici sa boljim ocjenama zbog velike zainteresiranosti) imamo niži stupanj obrazovanja nego isti studij u Rijeci ili Osijeku koji su sveučilište samo jer su spojeni s medicinskim fakultetom. Također smatram da se ova odluka nikako ne bi smjela odnositi na sva veleučilišta. Takve se odluke trebaju donositi unutar samih sveučilišta tj. veleučilišta. Stručni studij je s razlogom stručni zbog omjera praktične/vježbovne nastave i predavanja/seminara. Ne smije nas se degradirati u napredovanju. Mora nam se ostvariti mogućnost magistriranja te rada u Hrvatskoj i inozemstvu. Nažalost, u našoj državi i kad se mijenjaju zakoni, oni uvijek naprave samo nešto loše, a ne dobro. Zamolila bih da se nekad pokušate staviti u kožu običnih građana i studenata te da počnete razmišljati kako nam pomoći, a ne odmoći! Hvala na pažnji! Maja Drača Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
620 Ivana Čurčić   Poštovani, studentica sam preddiplomskog stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i podržavam izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO. Alternativni prijedlog smatram nepoštenim i diskriminirajućim te se njime vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Kad sam bila maturantica imala sam potrebne uvjete da upišem neka sveučilišta, ali sam odabrala Zdravstveno veleučilište jer me je to istinski zanimalo. Kao studentica na odabranom veleučilištu, uložila sam vrijeme i trud kao i studenti sveučilišta, te ćemo svi na kraju studija steći jednak broj ECTS bodova. Zbog toga smatram da je alternativni prijedlog potpuno nepravedan i iskreno njime samo potičete mlade da još više odlaze iz Hrvatske. U EU se vrijednost diploma ne razdvaja i ne razumijem zašto je potrebno ići u suprotnome smjeru. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
621 Barbara Dumbović   Poštovani, Kao studentica Kriznog menadžemnta u Velikoj Gorici, smatram da do podjele studenata na one sa sveučilišta odnosno veleučilišta ne treba doći ! O čemu uopće raspravljamo ?? U Europskim zemljama kao što su Njemačka, Nizozemska...diploma je diploma bilo da je ona sa veleučilišta ili sveučilišta. Ne vidim zašto je potrebno raditi podjelu u društvu i stavljati studente sveučilišta u prednost na burzama u odnosu na studente sa veleučilišta ? Nadalje smatram da ovim zakonom se onemogućuje daljnje usavršavanje te mogućnost zaposlenja u zemljama u EU. S poštovanjem, Barbara Dumbović bacc. ing. admin. chris. Prihvaćen Prihvaća se.
622 Nikolina Kulaš   Poštovani, Studentica sam 1. godine stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu. Smatram da su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu JEDNAKO vrijedni i jednako potrebni te se zbog toga ne trebaju stvarati razlike. Svima je u cilju pronaći posao i dokazati svoje stečeno znanje, upravo je to razlog moje potpore izvornom prijedlogu MZOS-a. Lijep pozdrav, Nikolina Kulaš Prihvaćen Prihvaća se.
623 Jelena Klanjčić   Poštovani, Studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i izričito se protivim alternativnom prijedlogu koji studente stručnih studija u odnosu na ostale studije razlikuje i diskriminira, s obzirom da ulažemo jednak trud i rad kao i svi ostali studenti, te je jednako opterećenje ECTS bodovima kod obje vrste studija. S poštovanjem, Jelena Klanjčić Prihvaćen Prihvaća se.
624 Ana Matić   Poštovani, studentica sam stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u Republici Hrvatskoj. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Ana Matić Prihvaćen Prihvaća se.
625 Antonia Lopatić   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav! Antonia Lopatić Prihvaćen Prihvaća se.
626 Stjepan Periček   Poštovani, moje ime je Stjepan Periček i student sam 1. godine Stručnog studija Poduzetništvo na Veleučilištu u Rijeci. U potpunosti se slažem s glavnim prijedlogom Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, s druge strane smatram da je prijedlog Rektorskog zbora u Zagrebu čista diskriminacija te da se na taj način spušta studente Stručnih studija, kao i one koji su ih završili, na nižu razinu, to će također utjecati na buduće studente koji će se htjeti upisati na Veleučilišta. S poštovanjem, Stjepan Periček Prihvaćen Prihvaća se.
627 Marta Orešković   Studentica sam fizioterapije na Zdravstvenom veleucilistu u Zagrebu i smatram da nema razloga za uvodenjem nejednakosti izmedu navedenog fakulteta i istih smjerova na sveucilisnim fakultetima zbog toga sto su program i satnica u potpunosti jednaki. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
628 Josipa Barač   Poštovani, kao studentica preddiplomskog stručnog studija Zdravstvenog veleučilišta izražavam izričito nezadovoljstvo prema alternativnom prijedlogu. Smatram da je alternativni prijedlog neprihvatljiv zbog toga što ne samo da izdvaja i diskriminira sve studente stručnih studija, kojih ima oko 55000, tj. oko 1/3 svih studenata u RH, već i umanjuje njihov rad, trud i vrijeme koji su uložili tijekom studiranja jednako kao i studenti sveučilišnih studija. Isto tako smatram da ne samo da će obeshrabriti buduće studente da upišu stručne studije, već će i degradirati sve one koji su stekli određeno zvanje i zanimanje. Također smatram da bi se Republika Hrvatska, kao jedna od članica Europske unije, trebala ugledati na ostale uspješnije države članice, a ne raditi suprotno. S poštovanjem, Josipa Barač Prihvaćen Prihvaća se.
629 Irena Peša   Poštovani, studentica sam Sveučilišnog odjela za stručne studije (2. godina stručnog studija elektroenergetike) te se protivim alternativnom rješenju gdje se umanjuje vrijednost stečenog znanja studenata stručnih studija. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
630 Doris Vico   Poštovani, studentica sam Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu, druga godina elektroenergetike. Smatram da će 55 000 (trećina studentske populacije RH) studenata stručnih studija na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama biti izravno diskrimirano. Bili bi jedina zemlja EU koja sveučilišne i stručne studije razlikuje ne na temelju ishoda učenja, već po razinama kvalifikacija. Ne samo da izdvaja i diskriminira studente stručnih studija, već i umanjuje njihov rad i trud koji su uložili (ili još ulažu) tijekom studiranja jednako kao i studenti sveučilišnih studija. Još je valjano naglasiti da razlika između specijalističkog stručnog i sveučilišnog studija je u sadržaju, a ne razini; specijalistički je usmjeren na struku i vještine, a sveučilišni na teoriju i znanost. Hvala na pažnji! :) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
631 Andrija Matković   Poštovani, moje ime je Andrija Matković i student sam prve godine preddiplomskog stručnog studija očne optike na Veleučilištu Velika Gorica. Nezadovoljan sam alternativnim prijedlogom kojim se diskriminira i ponižava studente stručnih studija kao i bivše studente koji su isti završili te diplomirali. Studenti stručnih studija nisu po ničemu slabijeg znanja i obrazovanja od studenata na sveučilišnim studijma, naprotiv smatram da su zbog boljeg pristupa obrazovanju i programu obrazovanja čak i osposobljeniji za samostalan rad od studenata koji su diplomirli na sveučilišnom studiju. Ovo je nepotrebna i sramotna diskriminacija kojom se umanjuje i vrijednost studenata koji su diplomirali stručne studije te ih se zakida na tržištu rada, kako na našem tako i u inozemstvu. Sve je više nezadovoljnih radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj koji su prisiljeni iseljavanju u inozemstvo u potrazi za boljim uvjetima rada, a s ovakvim zakonom umanjuje se vrijednost diplome svim studentima koji su diplomirali na stručnim studijma te na taj način otežava njihov rad u inozemstvu i stavlja u tešku bezizlaznu poziciju. Lijep pozdrav. Prihvaćen Prihvaća se.
632 Danijel Mijatović   Poštovani, student sam stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Ovim putem želim iskazati svoje nezadovoljstvo prijedlogom Rektorskog zbora u Zagrebu. Lijep pozdrav, Danijel Mijatović Prihvaćen Prihvaća se.
633 Gianluca Draguzet   Poštovani, student sam preddiplomskog studija komunikacijskog menadžmenta na Edward Bernays VŠKM te smatram da altrenativni prijedlog zakona diskriminira sve studente stučnih studija, umanjuje se naše zalaganje, trud i rad. Želim biti dio naprednije i bolje Hrvatske, ne dio one koje ne cijeni upornost i znanje mladih. Lijep pozdrav Gianluca Draguzet Prihvaćen Prihvaća se.
634 Martina Goršić   Poštovani, Studentica sam 1. godine stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu. Ovim putem izražavam svoje nezadovoljstvo prema alternativnom prijedlogu koji radi diskriminaciju između nas studenata, te podupirem prijedlog MZO-a jer je jedini prihvatljiv za nas studente na stručnim studijima. Lijep pozdrav, Martina Goršić Prihvaćen Prihvaća se.
635 Dijana Mika   Smatram da se izmjenom podcjenjuju ljudi koji završavaju stručne studije... nekga to zanima i to zeli, netko nema mogučnosti za nesto drugo stoga nisu manje važni ili neobrazovani zbog toga i treba dati priliku svakome. Na tržištu rada svi smo isti, u nekom području stručni studiji su jači u nekom slabiji isto tako i obrnuto. I ja sam studentica stručnog studija u Karlovcu i smatram da možemo svi jednako pariti nakon završetka bilo kojeg stupnja obrazovanja ali moramo dati prostora napretku... Izrazito se protivim alternativnom prijedlogu Zakona Prihvaćen Prihvaća se.
636 Vladimir Hren   Poštavani, moje ime je Vladimir Hren i student sam Veleučilišta u Karlovcu, odabrao sam smjer Strojarstva (prva godina :) ) i u potpunosti podržavam prijedlog MZO-a. Nije pošteno što se uvijek podcjenjuje znanje studenata sa stručnih studija kao i naše diplome. Naši kolege profesori (predavači) završili su iste razine škola kao i predavači sa sveučilišnih programa (ova informacija vjerojatno nije poznata Rektorskom zboru pa nas vjerojatno uvijek žele spustiti na najniži rank). Probajte nešto dati za naše studente a ne samo umalovažavat naše znanje pa bi možda zaustavili to masovno iseljavanje iz Lijepe Naše. Lijepi pozdrav, Vladimir Hren Prihvaćen Prihvaća se.
637 Ivana Anušić   Poštovani, studentica sam apsolventske godine stručnog redovnog studija fizioterapije u Zagrebu. Od svoje 12.godine znam da je to struka kojom se želim baviti. Osnovnu školu i gimnaziju sam završila s odličnim uspjehom. Smatram da ova odluka ne smije biti retrogradna, tj. ne smije se odnositi na studente koji su već završili stručni studij. Da sam znala unaprijed za nastupanje ove odluke vrlo vjerojatno ne bih upisala ovaj studij iz razloga jer mi se kao studentu s veleučilišta smanjuje mogućnost napredovanja. Također smatram da se ova odluka nipošto ne bi smjela odnositi na sva veleučilišta. Takve odluke se trebaju donositi unutar samih sveučilišta tj. veleučilišta. Stručni studij je s razlogom stručni zbog omjera praktične/vježbovne nastave i predavanja/seminara. Ne smije nas se degradirati u napredovanju. Mora nam se ostvariti mogućnost magistriranja te rada u Hrvatskoj, osobito u inozemstvu. Nažalost, dobivamo privid kako smo mi studenti Zdravsvenog veleučilišta u Zagrebu produkt jedne tvornice medicinskog osoblja za Europu. Ovom odlukom uskraćejete nam i tu mogućnost. Hvala na pažnji! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
638 Andrea Božić   Poštovani, prije dva mjeseca sam završila stručni studij fizioterapije u Zagrebu. Od početka srednje škole sam znala da je to struka kojom se želim baviti. Osnovnu školu i gimnaziju sam završila s odličnim uspjehom. Smatram da ova odluka ne smije biti retrogradna, tj. ne smije se odnositi na studente koji su već završili stručni studij. Da sam znala unaprijed za nastupanje ove odluke sigurno ne bih upisala onda veleučilište u zagrebu, nego bih upisala studij fizioterapije u Rijeci gdje je sveučilište, iz razloga jer mi se kao studentu veleučilišta smanjuje mogućnost napredovanja, a isto tako i zaposlenja ovdje i inozemstvu. Također smatram da se ova odluka nikako ne bi smjela odnositi na sva veleučilišta. Takve se odluke trebaju donositi unutar samih sveučilišta tj. veleučilišta. Stručni studij je s razlogom stručni zbog omjera praktične/vježbovne nastave i predavanja/seminara. Ne smije nas se degradirati u napredovanju. Mora nam se ostvariti mogućnost magistriranja te rada u Hrvatskoj i inozemstvu. Nažalost, u našoj državi i kad se mijenjaju zakoni, oni uvijek naprave samo nešto loše, a ne dobro. Zamolila bih da se nekad pokušate staviti u kožu običnih građana i studenata te da počnete razmišljati kako nam pomoći, a ne odmoći! Hvala na pažnji! Andrea Božić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
639 Katarina Pleić   Studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu (2.godina sestrinstva) i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u RH. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Još treba naglasiti da razlika između specijalističkog stručnog i sveučilišnog studija je u sadržaju, a ne razini; specijalistički studij je usmjeren na vještine i struku, a sveučilišni na teoriju i znanost. Binarni obrazovni sustav proveden kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir je izrađen prema Europskom kvalifikacijskom okviru gdje je jasno prikazano povezivanje razine 7 specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija,a svrstavanje specijalističkih stručnih studija na nižu razinu od sveučilišnih rezultira degradacijom studenata stručnih studija na profesionalnom polju čime ih se dovodi u konkurentno nepovoljniji položaj na tržištu rada. Alternativno rješenje onemogućava višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
640 Stjepan Kovačec   Poštovani, Student sam stručnog studija u Karlovcu. Podupirem odluku MZOS-a podupirem u potpunosti. Mislim da prijedlog Rektorskog zbora u Zagrebu je bezpotreban i suvišan. Ovim putem želim izraziti svoje nezadovoljstvu takvim prjedlogom. Prihvaćen Prihvaća se.
641 Dijana Dumenčić   Poštovani, Studentica sam Veleučilišta u Karlovcu, 3. godine stručnog studija Ugostiteljstva te se protivim alternativnom rješenju gdje se umanjuje vrijednost stečenog znanja studenata stručnih studija te ih se samim time degradira na tržištu rada te smatram kako bi se specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji trebali ekvivalentno vrednovati. S poštovanjem, Dijana Dumenčić Prihvaćen Prihvaća se.
642 Ana Sabljak   Poštovani, Studentica sam Veleučilišta u Karlovcu, Stručni studij Ugostiteljstva (3. godina) i ovim putem izražavam svoje nezadovoljstvo prema alternativnom prijedlogu Rektorskog zbora u Zagrebu koji nas spušta na nižu razinu i smatra manje konkurentnima na tržištu rada te u potpunosti podupirem prijedlog MZOS-a. Lijep pozdrav, Ana Sabljak Prihvaćen Prihvaća se.
643 Martina Šoša   Poštovani, kao studentica preddiplomskog stručnog studija Zdravstvenog veleučilišta, ne slažem se s alternativnim prijedlogom. Ne samo da izdvaja i diskriminira sve studente stručnih studija, već i umanjuje njihov rad, trud i vrijeme koji su uložili tijekom studiranja jednako kao i studenti sveučilišnih studija. Na ovakav način samo se još više potiče iseljavanje mladih i podjelu na više i manje vrijedne što je krajnje neprihvatljivo za vrijeme u kojem živimo. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
644 Filip Kernc   Dragi kolege, neshvaćam zašto se stvorila panika. nitko Vas ne planira degradirati jer po obje klasifikacije ostajete na sedmom stupnju obrazovanja na kojem ste i sada. Alternativni prijedlog radi distinkciju između sveučilišnih i stručnih studija tako da se u razini sedmog stupnja odvoji stručni od sveučilišnog studija. Navedeno je razumno zbog drugačijih planova, programa a time i ishoda, kompetencija onih koji završe sveučilišni studij. Ponavljam, očito stručni studij ostaje na sedmom stupnju i time se ne gubi nikakav status na tržištu rada niti u EU. LP Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
645 Krešimir Ohman   Poštovani, nikako se ne slažem s alternativnim prijedlogom i smatram da je neprihvatljiv jer degradira i omalovažava stručne studije. Alternativni prijedlog umanjuje mogućnost napredovanja studenata stručnih studija. Također će samo povećati odljev mladih ljudi iz zemlje. Žalosno da se nikada u Europu ne ugledamo po pitanju poboljšanja i unapređenja obrazovanja kako bismo motivirali ljude, čime bi se općenito popravila i kvaliteta života u Hrvatskoj i otvorile mogućnosti zapošljavanja, ali kada se trebaju dokinuti nečija prava tu smo prvi! Prihvaćen Prihvaća se.
646 Valentina Peharda   Poštovani, kao studentica preddiplomskog stručnog studija Zdravstvenog veleučilišta, ne slažem se s alternativnim prijedlogom. Ne samo da izdvaja i diskriminira sve studente stručnih studija, već i umanjuje njihov rad, trud i vrijeme koji su uložili tijekom studiranja jednako kao i studenti sveučilišnih studija. Na ovakav način samo se još više potiče iseljavanje mladih i podjelu na više i manje vrijedne što je krajnje neprihvatljivo za vrijeme u kojem živimo. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
647 Oto Dvoržak   Poštovani, Ovim putem želio bih izraziti neslaganje sa alternativnim prijedlogom koji je krajnje diskriminirajući za studente koji su svoje obrazovanje nastavili na veleučilištu, te podupirem glavni prijedlog MZO-a jer je prihvatljiv i ne diskriminira studente stručnih studija. S poštovajem, Oto Dvoržak Prihvaćen Prihvaća se.
648 Nikola Bobek   Poštovani, moje ime je Nikola Bobek i student sam stručnog studija Strojarstva na Veleučilištu u Karlovcu. U potpunosti podupirem prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i mislim da je prijedlog Rektorskog zbora u Zagrebu puko šikaniranje, te izražavam nezadovoljstvo tim prijedlogom. Prihvaćen Prihvaća se.
649 David Mlinarić   Poštovani Moje ime je David Mlinarić i student sam stručnog studija strojarstva na Veleučilištu u Karlovcu. U potpunosti se slažem sa glavnim prijedlogom Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, mislim da je prijedlog Rektorskog zbora u Zagrebu čista diskriminacija i nepravednost prema svima studentima stručnog studija i onima koji su ga završili. Živimo u 21. stoljeću . Prihvaćen Prihvaća se.
650 Valentina Resovac   Poštovani, studentica sam Veleučilišta u Karlovcu, stručni studij Ugostiteljstva (3. god.) te podržavam glavni prijedlog MZO-a. Izrazito se protivim alternativnom prijedlogu Zakona po kojem nas studente spušta na nižu razinu i smatra nas se manje vrijednima na tržištu rada. S poštovanjem, Valentina Resovac Prihvaćen Prihvaća se.
651 Andriana Baćurin   Poštovani, studentica sam 1. godine ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu. Ovim putem izražavam svoje nezadovoljstvo prema alternativnom prijedlogu koji radi diskriminaciju između nas studenata, te podupirem prijedlog MZO-a jer je jedini prihvatljiv za nas studente na stručnim studijima. Lijep pozdrav, Andriana Baćurin Prihvaćen Prihvaća se.
652 Tajana Cvrtnjak   Poštovani, Studentica sam Specijalističkog studija javne uprave, Pravni fakultet u Zagrebu, Studijski centar za javnu upravu i javne financije te smatram da je alternativni prijedlog neprihvatljiv (razlozi su navedeni u prethodnim kometarima) te u potpunosti podržavam izvorni prijedlog MZOS-a. Lp Tajana Cvrtnjak Prihvaćen Prihvaća se.
653 Mateo Sever   Poštovani, Student sam preddiplomskog stručnog studija menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Ovim putem izražavam svoje nezadovoljstvo prema alternativnom prijedlogu koji radi diskrimitaciju između nas studenata, te podupirem prijedlog MZO-a jer je jedino prihvatljiv za nas studente na stručnim studijima. Lijep pozdrav Prihvaćen Prihvaća se.
654 Darko Topić   Poštovani, Student sam na diplomskom studiju u Mariboru. Još mi je ostao diplomski rad. Odabrao sam Maribor zato što nažalost u Hrvatskoj nije cijenjen diplomski stručni studij. Pokušao sam nastaviti diplomski studij na FER-u, dobio sam odbijenicu. Poslao sam upit na ETF u Osijeku i Rijeci. Dobio sam odgovor da mogu nastaviti ali uz polaganje razlikovne godine i uz to bi još morao platiti 2000 eura. Poslao sam potom papire na Mariborsko sveučilište. Priznali su mi diplomu sa stručnog studija i nastavio sam studij na diplomskom studiju bez razlike ispita i plaćanja. Želja mi je bila nastaviti diplomski stručni studij na TVZ-u ali nažalost nigdje ni u Europi nije prepoznata titula struč.spec.ing. pa bi bilo lijepo da to izmjenite. Prije Maribora sam završio prediplomski stručni studij elektrotehnike na TVZ-u. Predznanje koje sam dobio na TVZ-u je bilo odlično i nisam imao problema sa polaganjem ispita u Mariboru. Mislim da to dovoljno dokazuje kvalitetu stručnih studija. Ne slažem se s alternativnim prijedlogom zakona kojim pokušavate diskriminirati stručne studije. Stručni studiji su jednako kvalitetni i potrebni kao sveučilišni studiji. Zašto mora Hrvatska biti posebna zemlja u Europi po studijima. Zašto to želite napravite, što Vam toliko smetaju stručni studiji. Zašto se malo ne ugledate na Europu i cijenite stručne studije kao sveučilišne. Što je najbolje, europska sveučilišta pomažu stručnim studijima da i na jednom i drugom studiju bude kvalitetnija nastava. Zajedno surađuju i obrazuju mlade ljude koji će danas sutra izaći kao stručnjaci u svome području. I onda dođe Hrvatska koja mora biti posebna. Može Vas biti SRAM!. Nadam se da ovaj Vaš prijedlog zakona neće proći zato što je sramotan. Vani su stručni studiji cijenjeni jednako kao i sveučilišni, studenti sa stručnih studija komotno mogu nastaviti studij na doktorskom studiju. Iz svega što sam Vam gore napisao bilo bi stvarno lijepo od Vas da stručni diplomski studij i sveučilišni studij budu na jednakoj razini i da promijenite titule iz struč.spec. u titule koje će biti prepoznate u Europi. Žalosno je što diplomski studij nisam mogao nastaviti u Hrvatskoj besplatno i bez razlikovnih ispita i 2000 eura. To je dokaz koliko cijenite vlastite studente ;). Vidimo i sami što ste nedavno radili studentima Hrvatskih studija a sastavnica su Sveučilišta u Zagrebu. Ugledajte se na Europu i nemojte dopustiti da još više mladih ljudi ode iz ove naše zemlje koja "brine" za svoje studente. Lijep pozdrav, Darko Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
655 Matea Omerović   Poštovani, Studentica sam preddiplomskog stručnog studija menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Izražavam nezadovoljstvo za alternativni prijedlog koji je krajnje diskriminirajući, te podupirem glavni prijedlog MZO-a, jer je jedini prihvatljiv i ne diskriminira studente stručnih studija. Lijepi pozdrav, Matea Omerović Prihvaćen Prihvaća se.
656 Tomislav Vidić   Satri sustav prije "Bolonje" nije valjao!? a sad ga vraćate. Koliko studenta je zbog prisilnog prebacivanja na novi sustav izgubilo studentska prava? Sveučilišni studij je izgubio ugled u svijetu samim prebacivanjem na "bolonjski" sustav, a ne izjednačavanjem sa stručnim studijima. Dipl.ing. su preko noći postali mr.sc. nitko se nije bunio. Razlika postoji sa Stručnim studijem maksimalno stečeno zvanje može biti Magistar struke, dr. struke ne postoji. Svaki student željan znanja može položiti razliku te steći sveučilišnu titulu. Ako već namjeravate praviti toliku razliku vratite stari sustav i ukinite retrogradno sve bacc. titule i bez 7 god. studija stečene mr. i ms. titule pa neka ponovno stručni studij traje 3 god. a sveučilišni 5 god. Prisiljavate sve mlade obrazovane ljude da se isele, pa ostalima podižete poreze jer vam fali prihoda. Sramite se! bacc.ing.meh. Tomislav Vidić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
657 Tin Bužanić   Poštovanje, Student sam Zdravstvenog Veleučilišta u Zagrebu te smatram alternativni prijedlog potpuno neprihvatljivim i diskriminirajućim. Da ne ponavljam isto što su pisali ostali studenti stručnih i specijalističkih studija reći ću Vam nešto drugo. U vremenima kada se iz Hrvatske seli velik broj mladih, radno sposobnih i visoko obrazovanih ljudi te je Republika Hrvatska jedna od malobrojnih država čiji se broj stanovništva smanjuje svakim danom iz, svima poznatih razloga, ja sam bio jedan od onih koji su zagovarali ostanak u Hrvatskoj i koji sam si postavio za cilj raditi i živjeti ovdje koliko je god to moguće. Svađao sam se i raspravljao s ostalim studentima da odlazak van ne znači bolji život, bolji posao i bolju plaću te da ne duljim previše, ovim zakonom uvelike umanjujete moje argumente te, ako ovako nastavite, ne da više neću moći kako nagovarati i zagovarati ostanak u Hrvatskoj, nego ću i sam morati otići. Htio bih se također zahvaliti dekanima i profesorima raznih Sveučilišta koji su ovdje ostavili svoj komentar podržavajući ovu odredbu i pokazujući mišljenje u kojem je bitnije imati "papir" nego ustvari biti dobar radnik ili dobar čovjek, ali ovo ionako nije bitno, jer je ovo samo mišljenje jednog studenta stručnog studija. Lijep pozdrav, Tin Bužanić Prihvaćen Prihvaća se.
658 Helena Bekčec   Poštovani, Kao studentica stručnog studija Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu smatram kako je alternativni prijedlog u potpunosti neprihvatljiv te kao takav ne bi trebao bit uzet u obzir jer diskriminira studente svih stručnih studija u Republici Hrvatskoj koji imaju jednak broj ECTS bodova kao studenti na sveučilišnim studijima, te jednako tako moraju uložiti velik trud i rad kako bi svoj studij završili. U potpunosti podržavam izvorni prijedlog MZOSa. S poštovanjem, Helena Bekčec. Prihvaćen Prihvaća se.
659 Kristian Civka   Poštovani, Student sam druge godine stručnog studija sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Osobno smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim te u konačnici vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Posljedično, donošenje Zakona stavilo bi u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet koji bi vjerojatno ostali na tržištu rada Republike Hrvatske po završetku studija! Srdačan pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
660 Marija Radiković   Završila sam na Sveučilištu Pravnog fakulteta u Osijeku, Specijalistički stručni studij javne uprave i podupirem izvorni prijedlog članka 6., izmjena zakona o HKO, dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog. Smatram da je neprihvatljiv alternativni prijedlog iz razloga jer ne samo da će obeshrabriti buduće studente da upišu stručne studije, nego će i degradirati sve one koji su stekli određeno zvanje i zanimanje. Nije mi jasno kako je moguće svakih par godina igrati se sa nečijim diplomama i stečenim titulama. Orijentirati ću se više na specijalistički stručni studij javne uprave, s obzirom da sam i tog zvanja. Umjesto da gledate na koji način unaprijediti i poboljšati kvalitetu javne uprave u Hrvatskoj, te da se ugledate na susjedne zemlje (primjerice Slovenija) koje su to područje uredili na način da obrazuju stručnjake (magistre javne uprave), vi želite umanjiti vrijednost samog programa i studija. Također, da li ste svjesni da upravo ovakvim prijedlozima otežavate život svim građanima u RH na način da ne mogu objasniti svoju stručnu kvalifikaciju jer se ona tako nigdje ili vrlo rijetko gdje zove? Te jeste li razmišljali o mogućim posljedicama, o podnesenim sudskim tužbama koji bi podnijeli svi oštećeni bivši i sadašnji studenti u slučaju izglasavanja alternativnog prijedloga članka 6? LP, Marija Prihvaćen Prihvaća se.
661 Ivana Modrić   Poštovani, Izražavam nezadovoljstvo za alternativni prijedlog , te podupirem glavni prijedlog MZO-a. Smatram da bi bilo licemjerno da veleučilišni studiji vrijede manje od sveučilišnih, upravo zbog diskriminacije koja bi izravno ukazala kako studenti, a tako i ja sama koja studiram na Međimurskom veleučilištu, imaju manje znanja i potencijala od studenata sveučilišta. S poštovanjem, Ivana Modrić Prihvaćen Prihvaća se.
662 Ivana Pavlak   Poštovani, Studentica sam druge godine Medicinsko-laboratorijske dijagnostike na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Slažem se s izvornim nacrtom prijedloga odnosno protivim se alternativnom prijedlogu zbog diskriminacije stručnih studija. Lp Prihvaćen Prihvaća se.
663 Antonija Burger   Umanjivanje nase diplome je diskriminacija i degradacija studenata strucnih studija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
664 Luka Banić   Poštovani, Student sam Veleučilišta u Šibeniku i protivim se alternativnom prijedlogu zakona koji studente stručnih studija u odnosu na ostale studije razlikuje i diskriminira, s obzirom da ulažemo jednak trud i rad kao i svi ostali studenti, te pri završetku studija imamo isti broj ects bodova, s obzirom da druge europske zemlje nemaju takve diskriminacije, a mi smo jedna od članica, želimo ravnopravnost i da nas se jednako vrednuje bez obzira što smo stručni studij. S poštovanjem, Luka Banić Prihvaćen Prihvaća se.
665 Filip Janičar   Poštovani, Ovim putem želio bih izraziti neslaganje sa alternativnim prijedlogom koji je krajnje diskriminirajući za studente koji su svoje obrazovanje nastavili na veleučilištu, te podupirem glavni prijedlog MZO-a jer je prihvatljiv i ne diskriminira studente stručnih studija. S poštovajem, Filip Janičar Prihvaćen Prihvaća se.
666 Ivan Ćurić   Poštovani student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu na odjelu elektrotehnike te smatram kako je krajnje diskriminirajuće i ponižavajuće pokušati umanjiti vrijednosti ishode učenja na stručnim studijima pomoću predloženog alternativnog zakona. Podržavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u njegovom članku 8. kojim se završeni specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju u istu razinu 7.1. Smatram da je taj zakon dobar i opravdan jer je više nego očigledno da su poslodavci zadovoljni znanjem kojim raspolažu studenti nakon stručnog studija, a da pritom ne umanjuju niti uvećavaju to isto znanje kolega sa sveučilišnog studija. Praksa i teorija su vezani jedno uz drugo, ali opet različiti. Kako objašnjavate da sveučilište u Mariboru i Ljubljani daju studentima iz TVZa pravo na diplomski studij bez polaganje razlike te završetkom specijalističkog studija na TVZ-u studenti imaju pravo na doktorat na tim sveučilištima uz polaganje razlike šest ispita. Značili to da ta sveučilišta koja su bolje rangirana od svih Hrvatskih sveučilišta su pogriješila ili jednostavno je to dokaz da stručni studiji imaju određenu kvalitetu te da studija stručnih studija imaju znanja i ambicije za višim diplomama te i doktoratima. S poštovanjem. Još jedan student iz Tehničkog veleučilišta u Zagrebu . Prihvaćen Prihvaća se.
667 Kruno Leljak   Poštovani, Student sam Veleučilišta u Karlovcu, kao student mehatronike koja je jedna od grana budućnosti naše zemlje i napretka smatram da nas diskriminirate i umanjujete našu vrijednost i uloženi trud. Mislim da će velika većina studenata koji završe na veleučilištu svoje obrazovanje otići iz države i naći posao kod ljudi koji će cijeniti naše znanje i vještine. Studenti koji završe fakultet na sveučilištu nisu spremni za rad nakon fakulteta te im treba godina dana prakse i privikavanja na posao jer uče samo teoriju bez prakse dok smo mi spremni za rad od prvog dana te uvelike možemo doprinijeti efikasnosti i kvaliteti rada. Uspoređujući ECTS bodove koji su potrebni da bi se faks završio na sveučilištu i veleučilištu je jednak,a mi moramo uložiti još veći trud u to jer imamo i vježbe u laboratorijima i praksu. Nema smisla da bi se sav naš trud sad umanjio i da bi ispali manje vrijedni od studenata koji završe svoje obrazovanje na sveučilištu. U potpunosti podupirem glavni prijedlog MZO-a. Kruno Leljak Prihvaćen Prihvaća se.
668 Matea Barić   Poštovani, Studentica sam preddiplomskog stručnog studija menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Izražavam nezadovoljstvo za alternativni prijedlog koji je krajnje diskriminirajući, te podupirem glavni prijedlog MZO-a, jer je jedini prihvatljiv i ne diskriminira studente stručnih studija. Lijepi pozdrav, Matea Barić Prihvaćen Prihvaća se.
669 Helena Kovačević   Poštovani, zovem se Helena Kovačević i studentica sam na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb. Ovim putem želim podržati izvorni prijedlog članka 6., i izraziti neslaganje sa alternativnim prijedlogom. Mišljenja sam da se ni po kojoj osnovi ne bi smjelo smatrati da smo mi, studenti na specijalističkim i stručnim studijima manje vrijedni, te da imamo manje znanja i sposobnosti nego studenti na sveučilištima, a ovim prijedlogom upravo to je izraženo. S poštovanjem Helena Kovačević Prihvaćen Prihvaća se.
670 Josip Belina   Poštovani, Student sam 2. godine Medicinsko laboratorijske dijagnostike pri Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Nikako se ne slažem s alternativnim prijedlogom klasifikacije, obzriom da navedeni prijedlog predstavlja diskriminaciju svih studenata veleučilišta u RH. Navedeni alternativni prijedlog zakona ide na ruku poticanju iseljavanja mladog kvalificiranog kadra, a u trenutnoj situaciji to je zadnja stvar koja nam treba. Također, diskriminatorno je po tome i svako zvanje inženjera/magistra i doktora medicine/znanosti koji predaje na visokoj ustanovi. Iz razlike u klasifikaciji zakljucuje se da oni rade manje vrijedan posao i obrazuju manje vrijedan kadar. Žalosno je da u ovom trenutku više od pola ljudi s kojima komuniciram na dnevnoj bazi razmišlja o odlasku iz zemlje. Ističem slaganje s izvornim nacrtom prijedloga te se nadam daljnjem radu prema boljem obrazvonom sustavu. Lp, Josip Prihvaćen Prihvaća se.
671 Manuela Vujević   Poštovani, zovem se Manuela Vujević i studentica sam 1.godine fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.Željela bih izraziti neslaganje sa prijedlogom izmjene Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.Smatram da bi se novim zakonom u potpunosti diskriminiralo stručne studije,Također to odudara od zakona o ostalim državama EU. Smatram i da bi se uvelike potaklo na iseljavanje i studiranje u inozemstvu gdje bi uvjeti bili bolji.Mislim da nije potrebno raditi takvu podjelu i razliku između sveučilišnih i stručnih studija i ne podržavam prijedlog izmjene takvog zakona! Lijep pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
672 Robert Knežević   Poštovani, zovem se Robert Knežević, student sam druge godine stručnog studija sigurnosti i zaštite na radu na Veleučilištu u Karlovcu. Isti ECTS bodovi, bolja stručna sprema a drugačiji pogled poslodavaca prema nama. Uloženi sati učenja kako bi gledali našu diplomu kao šalu, mukotrpno zaslužene diplome koje ne vrijede ništa. Ovom porukom slažem se sa prijedlogom Zakona Ministarstva znanosti u nadi da moja sadašnjost ima i budućnost. Srdačan pozdrav, Robert Knežević. Prihvaćen Prihvaća se.
673 Damir Kovač   Poštovani, Prihvatljivim smatram izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, a dok neprihvatljivim smatram alternativni prijedlog tog članka zastupan od stane Rektorskog zbora te očitovanje Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se studente stručnih studija dovodi u podređeni položaj. Osobno sam zbog sudjeovanja u Domovinskom ratu prekino studij na građevinskom sveučilištu u Zagrebu te uspio nakon povratka završiti samo VŠS. Putem veleučilišta TVZ-a sam uspio s 45 godina diplomirati i steći naziv struč.spec.ing.aedif. odnosno VSS. Molim Vas da mi odgovorite tko će vraćati novac studentima koji su uložili u svoje cijelo životno obrazovanje ako prođe prijedlog gospode iz Rektorskog zbora? Unaprijed hvala na odgovoru , Damir Kovač! Prihvaćen Prihvaća se.
674 Lucija Baričić   Poštovani apsolventica sam Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, te smatram kako je krajnje ponižavajuć pokušaj da se napravi razlika između studenata koji su svojim odricanjima i trudom, zaslužili svoje diplome kojima vi planirate umanjiti vrijednost. Apsolutno NE izmjenama i dopunama Zakona o HKO! S poštovanjem. Lucija Baričić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
675 Vladan Antolović   Poštovani, U čijem je interesu mijenjanje postojećeg zakona? Jel imate nekakve konkretne dokaze da ECTS bod na Veleučilištima i Visokim školama manje vrijedi? Da je studentima stručnih studija lakše učiti nego studentima diplomskog studija? Možda su profesori i stručni suradnici manje kompetentni ili manje vrijede nego na sveučilišnim studijima? Dakle ovo je apsurd i sramota da netko traži mjenjanje zakona i spuštanje razine obrazovanja stručnih studija. U Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedan slučaj kupovine ocjena ili ispita na stručnim studijima, dok smo svjedoci niza afera na velikim i priznatim falkutetima u RH. Zašto ne spustite vrijednost i razinu tim falkutetima , jer nevjerujem da se postaje kompetentan stručnjak kupovinom ispita. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
676 Barbara Spudić   Poštovani, kao studentica 3. godine Ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu, izražavam potporu Prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram apsolutno neprihvatljivim i izuzetno štetnim za budući razvoj sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. S poštovanjem Barbara Spudić Prihvaćen Prihvaća se.
677 Dora Arbanas   Poštovani, izlažem snažno neodobravanje alternativnom modelu. Diskriminirajuć je prema studentima stručnih specijalističkih studija koji su utrošili jednak broj godina studirajući te ostvarili jednake ECTS bodove kao njihove sveučilišne kolege. Studenti na sveučilištima su neinformirani te smatraju da oni "ne mogu raditi za razliki od studenata na stručnom" što naravno nije istina i govori u prilog osnovnom planu. Stručni studiji su redovni i izvanredni te studenti koji su redovni ne mogu raditi jednako kao kolege na sveučilištu. Ovakvim degradiranjem Hrvatska će samo potaknuti iseljavanje mladih obrazovanih ljudi, što nikako nije poželjno. Prihvaćen Prihvaća se.
678 Matej Deur   Poštovani student sam Tehničkog veleučilišta u Zagrebu na odjelu elektrotehnike te smatram kako je krajnje diskriminirajuće i ponižavajuće pokušati umanjiti vrijednosti ishode učenja na stručnim studijima pomoću predloženog alternativnog zakona. Podržavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u njegovom članku 8. kojim se završeni specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju u istu razinu 7.1. Smatram da je taj zakon dobar i opravdan jer je više nego očigledno da su poslodavci zadovoljni znanjem kojim raspolažu studenti nakon stručnog studija, a da pritom ne umanjuju niti uvećavaju to isto znanje kolega sa sveučilišnog studija. Praksa i teorija su vezani jedno uz drugo, ali opet različiti. Varietas delectat-raznolikost veseli. Ovaj pokušaj stvaranja razlike i jaza između studenata jednog i drugog tipa studiranja je krajnje nepotreban i zbog toga nikako ne mogu podržati zakon koji pokušava takvo što legalizirati. S poštovanjem. Matej Deur Prihvaćen Prihvaća se.
679 Klara Vrbnjak   Poštovani, Smatram da je nepotrebno mijenjati zakon i smatram da je to u potpunosti diskriminirajuće, te je ne prihvatljivo umanjivati uloženi trud te stečeno znanje studenata koji idu na veleučilišta. S poštovanjem ! Klara Vrbnjak Prihvaćen Prihvaća se.
680 Ana Maria Babin   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i dajem potporu izvornom prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram da je alternativni prijedlog ne prihvatljiv jer radi razliku među diplomama studenata koji su dali jednako truda studirali na sveučilišnom ili stručnom studiju. Donošenjem ovakvog zakona degradira se studente stručnih studija i dovodi do toga da će u budućnosti studenti sve manje birati studiranje na stručnom studiju u čemu ne vidim smisao. Prihvaćen Prihvaća se.
681 Mira Lenardić   4.4.2017. Poštovani, Nikako ne mogu podržati mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj.Zakon o znanstvenoj djelatnosti temeljni je zakon koji uređuje sustav visokog obrazovanja u RH. Tim zakonom je jasno propisano da se upis na specijalistički diplomski stručni studija može realizirati isključivo po završetku preddiplomske razine studija kao niže razine. U skladu s time neprihvatljivo je i protuzakonito specijalističke diplomske stručne stduije smještati na razinu 6 HKO odnosno razinu 6 EKO. Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog stduija stječe se kvalifikacija koja je na višoj razini od kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskog studija. Budući da se ECTS bodovima izražava obujam učenja na tgemelju definiranih ishoda učenja i pripadajućeg radnog opterećenja, te da se završetkom diplomske readzine studija stječe ukupno 300 ECTS, prihvatljiv je jedino prijedlog Ministarstva znanosti, visokog obrazovanja iz čl.6. Nacrta koji se na istu razinu tj. 7.1. smještaju dvije vrste kvalifikacija stečene završetkom: a) specijalističkih diplomskih stručnih studija, b) sveučilišnih diplomskih studija te integralnih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija. dr.sc. Mira Lenardić, dekanica EFFECTUS studij financije i pravo Prihvaćen Prihvaća se.
682 Josip Prigorac   Poštovani, Kao student prve godine stručnog studija Lovstva i zaštite prirode na Veleučilištu u Karlovcu, u potpunosti podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim su diplomski studiji (stručni i sveučilišni) na razini 7.1, a poslijediplomski specijalistički studiji 7.2 te poslijediplomski znanstveni magistarski studiji 8.1 s poslijediplomskim sveučilišnim doktorskim studijima na razini 8.2, te se protivim alternativnom prijedlogu. Prihvaćen Prihvaća se.
683 Jelena Jurak   Poštovani, studentica sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i dajem potporu izvornom prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok se sa alternativnim prijedlogom u potpunosti ne slažem i smatram ga lošim, diskriminirajućim i ne prihvatljivim. Ne dozvolite da zakoni negativno utječu na budućnost tisuće studenata, te nas ne tjerajte da moramo razmišljati o odlasku iz Hrvatske kada joj još toliko puno možemo dati. S poštovanjem! Jelena Jurak Prihvaćen Prihvaća se.
684 Vedran Presečan   Poštovani, Podržavam prijedlog formulacije Ministarstva znanosti i obrazovanja članka 8. HKO kojim su diplomski studiji (stručni i sveučilišni) na razini 7.1, a poslijediplomski specijalistički studiji 7.2 te poslijediplomski znanstveni magistarski studiji 8.1 s poslijediplomskim sveučilišnim doktorskim studijima na razini 8.2. U potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu istog članka Nacrta Prijedloga izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru jer diskriminira diplomske stručne studije naspram sveučilišnih usprkos činjenici da sadrže jednak broj ECTS bodova (300). Stavljajući diplomske stručne studije na inferiorniju razinu od sveučilišnih diplomskih studija promovira se nepravednost i umanjuju se šanse zapošljavanja studenata isto kao i što se dovodi u pitanje pravo mobilnosti. Nadalje, cjelokupni Alternativni prijedlog je u potpunoj suprotnosti sa stavom Ustavnog suda u točci 36. odluke Ustavnog suda o HKO: " Ustavni sud prvo naglašava da je pogrešno i društveno štetno raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju jednaku vrijednost, odnosno značaj kao oni sveučilišni." Isto tako, Hrvatski kvalifikacijski okvir je izrađen prema Europskom kvalifikacijskom okviru u kojem je jasno prikazano povezivanje razine 7 specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije. Udaljavanje od načela postavljenih od strane Europske Unije (čija smo članica) bi također kompromitiralo Europsko jedinstvo i vrlo vjerojatano loše utjecalo na diplomatske odnose s ostalim članicama Europske Unije koji podržavaju navedeni okvir. Prihvaćen Prihvaća se.
685 Ana Jakovljević   Poštovani, studentica sam 2. godine stručnog studija Sigurnosti i zaštite, Veleučilišta u Karlovcu. U potpunosti podupirem glavni prijedlog MZO-a, jer je jedini razuman i ne diskriminira studente stručnih studija, te izražavam nezadovoljstvo za alternativni prijedlog koji smatram krajnje diskriminirajućim. Srdačan pozdrav! Prihvaćen Prihvaća se.
686 Zvonimir Janeš   Poštovani, Zašto mijenjat zakon ? Zašto bi mi morali imati drugačije zakone. Ako se u ostalim članicama Europske unije, ravnopravno priznaje stručni i znanstveni studiji i ako je studentima već dodijeljeno 300 ECTS bodova tada nema potrebe izmišljati novu podjelu. Nama studentima stručnih studija novi zakon trebao bi omogući da naš studiji bude prepoznat i kvalificiran kao i drugi stručni studiji u Europskoj uniji , a ne da ga degradira i čini ne prepoznatljivima. Trenutno završavam preddiplomski stručni studiji na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Planiram tamo upisati i specijalistički i smatram da je alternativni prijedlog diskriminirajuć i štetan za sve nas studente stručnih studija. On bi samo poticao nas mlade da otiđemo studirati u druge zemlje Europske unije jer tamo naše učenje jednako vrijedno. S poštovanjem. Zvonimir Janeš Prihvaćen Prihvaća se.
687 Ines Leskovar   Poštovani, kao studentica 2. godine stručnog studija podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram neprihvatljivim degradiranjem svih studenta Veleučilište u RH jer krajnje umanjuje vrijednost truda, zalaganja, stečenog znanja i kompetencija stručnog diplomskog studija koje ni u kom slučaju nije manje vrijedno od sveučilišnog. Nadalje, ne vidim niti svrhu niti povod alternativnog prijedloga, jer Republika Hrvatska kao članica Europske Unije, bi se trebala ugledati na uspješnije države članice, a ne raditi suprotno. S poštovanjem, Leskovar Ines Prihvaćen Prihvaća se.
688 Robert Radiković   Poštovani, student sam 1. godine preddiplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Ovim putem želim podržati izvorni prijedlog MZO-a smatrajući da je to jedini pravi put i rješenje za sve nas koji studiramo na stručnim studijima. Također bih istaknuo da sam protiv alternativnog prijedloga koji je u krajnju ruku diskriminirajući i nepravedan prema svim studentima koji studiraju na stručnim studijima i koji su također uložili trud i napor u svoje obrazovanje, a koje bi ovaj prijedlog učinio uzaludnima. Valja još spomenuti da stručne studije polazi i velik broj izvanrednih studenata koji su osim svog vremena, uložili i novac u svoje školovanje pa bi ovaj čin bio doslovce sramotan jer bi ispalo da su opljačkani i prevareni. U obrazovanju je spas te ne smijemo dozvoliti da nas se degradira i ponizi na takav način jer i mi smo studenti koji također marljivo i predano radimo kako bih imali svijetlu budućnost. Lijep pozdrav, Robert Radiković Prihvaćen Prihvaća se.
689 Adrian Jadranko Beljo   Poštovani, ovim putem izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Po mom mišljenju alternativni prijedlog je neprihvatljiv jer smatram da je diskriminirajući i štetan za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj, te je štetan za studente i njihovu budućnost. Lijep pozdrav, Adrian Beljo, mag. philol. angl. Prihvaćen Prihvaća se.
690 Ksenija Bisić   Poštovani, kao studentica 3. godine stručnog studija ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu u potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu zakona koji nepotrebno diskriminira studente, zbog čega je neprihvatljiv te bi negativno utjecao na budući razvoj sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. S poštovanjem. Ksenija Bisić Prihvaćen Prihvaća se.
691 Kristijan Žitnik   Poštovani, kao aktualni student 3. godine Ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu, izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog ne podržavam te ga smatram uvelike diskriminirajućim a ujedno i prekretnicom za odlazak još većeg broja mladih i perspektivnih ljudi u inozemstvo upravo radi kršenja prava i vrijedosti studenata veleučilišta. S poštovanjem, Kristijan Žitnik Prihvaćen Prihvaća se.
692 Ivan Madunić   Poštovani, student sam 2. godine specijalističkog studija informacijske tehnologije Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu te sam protiv alternativnog prijedloga zakona, te u potpunosti podržavam izvorni prijedlog MZOS-a. Naime, kao student koji je studirao na sveučilišnom preddiplomskom studiju i trenutno na specijalističkom studiju mogu usporediti količinu i kvalitetu znanja koju sam dobio i koju primjenjujem na svome radnome mjestu (ironično je da radim na znanstvenom projektu na jednom fakultetu u Splitu). Definitivno sam kvalitetnije i konkretnije znanje dobio na stručnom, odnosno specijalističkom studiju što je rezultiralo s nekoliko poslovnih ponuda prije mog završetka studija, kao i kod puno mojih kolega sa studija. Jer je stručni studij upravo postigao to da budemo stručni u nekim segmentima naše struke, te smo vrlo brzo našli svoje mjesto u industriji, što očito nekome smeta. Ovaj prijedlog je diskriminirajući, sramotan te se kosi sa Ustavom RH, te pogoduje određenim fakultetima koji su očito vidili da kadar koji izlazi sa stručnih studija nije nimalo lošiji od kadra sa znanstvenih smjerova. Lijep pozdrav, Ivan Madunić bacc.ing.el Prihvaćen Prihvaća se.
693 Emanuel Kardum   Poštovani, U potpunosti se protivim alternativnom prijedlogu iz više razloga: 1. Očigledno je da je jedan od većih razloga ovog prijedloga isticanje razlike stručnog i sveučilišnog smjera na Ekonomskom fakultetu, te smatram da se time interes jedne ustanove stavlja ispred velikog broja drugih ustanova u našem obrazovnom sustavu 2.'Razina' i 'Profil' studija su dva sasvim različita pojma i nije realno da dvije stvari koje su identične po razini vrijednosti budu stavljene jedna ispod druge samo zato što su međusobno drugačije - ovdje je vrlo jasno da se radi o diskriminaciji i omalovažavanju na vrlo otvoren način 3.S ciljem otvaranja vrata prema budućoj suradnji sa stranim zemljama, ne mogu ni zamisliti kakav utjecaj bi ovo imalo na suradnju npr. sa jednom Njemačkom koja prva nebi ovakve prijedloge uvažila jer je vrlo jasno da se vrijednost jedne grane obrazovanja želi umanjiti na korist druge što je apsolutno neprihvatljivo bilo gdje u Europi 4.Smatram da ovo može imati samo negativan utjecaj općenito na obrazovni sustav u Hrvatskoj i da bi ovo samo dodatno pogoršalo situaciju u kojoj mladi ljudi ne vide budućnost u ostanku u ovoj državi Lijep pozdrav, Emanuel Kardum Veleučilište Velika Gorica, smjer Održavanje računalnih sustava Prihvaćen Prihvaća se.
694 Gabrijel Puklin   Poštovani, student sam preddiplomskog stručnog studija menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Podupirem glavni prijedlog MZO-a, jer je jedini prihvatljiv i ne diskriminira studente stručnih studija, te izražavam nezadovoljstvo za alternativni prijedlog koji je krajnje diskriminirajući. Srdačan pozdrav, Gabrijel Puklin Prihvaćen Prihvaća se.
695 Ivan Pakozdi   Izmjenom Zakona o HKO, kojom bi se uvela razlika u razini kvalifikacije između stručnih studija i sveučilišnih studija, ne diskriminiraju se samo studenti stručnih studija, već se izravno nanosi nesagledljiva šteta hrvatskom gospodarstvu. Naime, prateći odjeke s tržišta rada ne može se zanemariti činjenica da poslodavci sve češće prozivaju sveučilišta da svoje studente niti približno ne pripremaju za tržište rada. Konačno treba prihvatiti da gospodarstva modernih država ne počivaju samo na znanosti, već okosnicu čine sposobni ljudi, stručnjaci u svojim područjima koji sa sobom iz studentskih klupa na tržište rada donose konkretne vještine vođenja i upravljanja poslovnim procesima. Opasno je raspravljati o stručnim studijima kao onima koji nemaju jednaki značaj kao oni sveučilišni jer su oba sustava za društvenu zajednicu jednako potrebni. Tek uz ravnopravnu kombinaciju ova dva načina stjecanja znanja i tek uz stvaranje različitih vrsta sposobnih i kvalitetnih visokoobrazovanih ljudi (stručnjaka i znanstvenika) možemo govoriti o napretku i visokog školstva i posljedično gospodarstva. Ne smijemo zaboraviti niti na diskriminaciju i opasnu pravnu nesigurnost koja se stvara ovakvim bespotrebnim previranjima budući da velik broj studenata u ovome trenutku studira na stručnim studijima, ulaže značajno vrijeme i novac, a sudbina im je neizvjesna i nesigurna. Iskustveno gledajući, osobno često sudjelujem u procesu odabira mladih kadrova za njihovo zaposlenje i mogu konstatirati da prema razini znanja i sposobnosti nikada ih ne svrstavam prema završenoj vrsti studijskog programa, već prema kompetencijama i znanjima koja donose sa sobom na razgovor, a u tom dijelu prednost kandidata sa sveučilišnih studija uglavnom nikada nije bila naglašena. Štoviše, razina poslovnih sposobnosti često je značajno je izraženija kod kandidata sa stručnim studijem. Stoga ovim putem izražavam podršku prijedlogu MZO o nacrtu Zakona o HKO-u i protivim se alternativnom prijedlogu navedenog Zakona. Ivan Pakozdi, dipl. nov. Prihvaćen Prihvaća se.
696 Mijo Milas   Poštovani, student sam preddiplomskog studija na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment. Dajem potporu prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u ekspertne skupine Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatram da je alternativni prijedlog kojim se degradiraju stručni studiji diskriminirajući. Prihvaćen Prihvaća se.
697 Marta Takahashi   Poštovani, izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Međutim, alternativni prijedlog ne podržavam, jer nepravedno zakida i umanjuje važnost stručnih studija, a na štetu studenata i njihove budućnosti. S poštovanjem, Marta Takahashi, struč. spec. rel. publ. Prihvaćen Prihvaća se.
698 Matej Legčević   Poštovani, student sam stručnog studija na Zdravstvenom veleučilištu i smatram da je izvorni Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona u HKO točan, prihvatljiv i podržavam ga. Alternativni prijedlog smatram degradirajućim, diskriminirajućim koji vrijeđa sve bivše, sadašnje i buduće studente svih stručnij studija u Republici Hrvatskoj. S tim Zakonom bi se stavilo u nepovoljan položaj tisuće studenata te bi se samo otvorila vrata za odlazak uspješnih mladih ljudi u svijet. Lijep pozdrav, Matej Legčević Prihvaćen Prihvaća se.
699 Tomislav Jurinić   Poštovani, student sam preddiplomskog stručnog studija prehrambene tehnologije na Veleučilištu u Karlovcu. Ovim putem izražavam snažnu potporu Prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Alternativni prijedlog smatram apsolutno neprihvatljivim i izuzetno štetnim za budući razvoj sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Prihvaćen Prihvaća se.
700 Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment