Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | damir sapanjoš | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Podržavam pogrebnike, jer su se 15 godina borili za Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, a koja se obavlja u normalnim civiliziranim državama preko stoljeća. Generacije nasljeđuju obiteljske pogrebne tvrtke i sa pijetetom ispraćaju svoje sugrađane. Sve su to strukovno školovana i društveno priznata GOSPODA. U Hrvatskoj pogrebnike smatraju lešinarima, a sve zahvaljujući starom sustavu komunalaca i konstantnog blaćenja poduzetnika koji nastoje ovu vrlo osjetljivu i pijetetnu djelatnost obavljati na visokom profesionalnom nivou. Uvijek u državi imamo kočničare za napredak i ulaganja. Nadam se da će i tome uskoro doći kraj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 2 | POGREBNIK MIMA d.o.o. | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Podržavamo prethodne pozitivne komentare u svezi puno ne odrađenih akata kod izrade i puštanje u javnu raspravu ovog Nacrta ZKG. Ne možemo podržati ni čl. 138. ovog nacrta ZKG, jer je kao prvo netransparentno napisano osnivanje novih TD koja bi se bavila gospodarskim djelatnostima, a da se ne vidi sa čijim novcem se osnivaju, čiji je osnivački kapital, u čijem će prostoru biti smješteno sjedište sa ostalim radnim prostorom i na koji će način djelovati na tržištu u odnosu na sve gospodarstvenike registrirane u jedinici lokalne i regionalne samouprave. To se kosi sa Zakonom o jedinicama lokalne i regionalne samouprave te bi se na taj način dovelo u pitanje opstojnosti privatnog poduzetničkog gospodarstva, a što nije ni u skladu sa Ustavom RH čl. 49., jer komunalna društva nisu poduzetnici – gospodarstvenici. Po prirodi osnivanja kao javna društva za potrebe građana, a i načinom financiranja ( naplatom komunalnih usluga, komunalnih naknada, korištenjem proračunskih sredstava jls kao i državnih sredstava) su monopolistička društva i kao takvi nikako nisu lojalna konkurencija poduzetnicima – gospodarstvenicima te stoga ne mogu sudjelovati u tržišnom natjecanju. Naš prijedlog je da se, kako je i napisano u Nacrtu ZKG, napravi revizija svih materijalnih dobara u sadašnjim komunalnim društvima te da ih se proda na javnoj licitaciji, a ostvarena financijska sredstva stave u portfelj istih komunalnih društava kako bi se uporabila za daljnje komunalne potrebe u jedinici lokalne i regionalne samouprave. Ovakav prijedlog u Nacrtu ZKG nam sliči na još jednu lošu privatizaciju, osiromašenje građana i uništavanje poduzetnika – gospodarstvenika. Ne podržavamo ni čl. 140. ovog Nacrta ZKG kojim se kaže da stupanjem na snagu ZKG prestaje važiti nekoliko jako bitnih navedenih zakona. Ako prestaju važiti, a tko će onda i na koji način sve te djelatnosti obavljati propisane i usklađene sa Pravnim stečevinama EU i Direktivama EZ !? Nadamo se da je nastao lapsus u pisanju, a mislimo da je trebalo pisati: da se treba uskladiti sa navedenim zakonima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | Grad Labin | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Mišljenja sam kako je bolje nastaviti s primjenom važećeg ZKG-a nego na ovakav način ga mijenjati. Bez jasnog, detaljnog obrazloženja i bez argumentacije koja bi išla u prilog nacrtu novog zakona. Primjedbe Pravobraniteljice smatram korektnima i vrijednima uvažavanja, kao i primjedbe trgovačkog društva PARK d.o.o. Ovim se prijedlogom mijenja toliko puno, dovodi se u pitanje održivost poslovanja komunalnih društava, a o ovom otvorenom savjetovanju se u proteklih 30 dana jedva ili uopće nije pisalo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | Vesna Čučković | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Podržavam primjedbe Pravobraniteljice i Maje Sačer. Uvidom u Nacrt čini se kao da su ga radile osobe koje ne poznaju Ustav i ostale zakone RH vezane uz navedene prijedloge izmjena. Sve ste zakone stavili u istu košaru i protresli kako vama odgovara u ovom trenutku. Kao građanin, osjećam se prevareno i izmanipulirano izbornim obećanjima vladajućih stranaka. Ništa ne poštujete (pa ni vlasite riječi "gospodo" iz Mosta), porezi se samo množe geometrijskom projekcijom kako god ih vi nazivali. Obećali ste ukinuti komunalnu naknadu, Hrvatsku gospodarsku komoru i mnoge od 565 parafiskalnih nameta. Od toga ništa!!! Niste u stanju kontrolirati vlastite zaposlenike(državne službenike), a tražite od tvrtki koje vam plaćaju poreze savršenost u svemu. Građani vam plaćaju, preko svake mjere, za izmišljene načine ubiranja njihovog teško zarađenog novca. Ne financirate udruge građanskog društva kako vas ne bi mtko imao kontrolirati! Sramota!!! Prije nego stavljate bilo koji Zakon na raspravu pitajte stručnjake koji sa tim pravilima žive i koji ih trebaju primjeniti u svakodnevnom životu, a ne državnu administraciju koja nikada nije radila u gospodarstvu i nema pojma o stvarnom životu i problemima djelatnosti. Iz primjedbi izgleda da samo pogrebnici prate što vi radite. Baš žalosno! Uzalud vam sve demografske mjere - tko želi rađati djecu ovakvoj državi gdje nema nikakve pravne sigurnosti i gdje nisi siguran što će biti sutra. Svaka stranka/partija puna je obećanja samo dok ne dođe na vlast, a onda, odjednom, postoje neki viši interesi, iznad interesa ovog naroda - njihovih birača. Ispada da je prosvjećeni apsolutizam bio puno bolji od ove naše samostalne države. Samo sada više nemamo kome prigovarati i ovo je još jedini legitimni način da vam se ukaže na kardinalne greške koje radite ovom narodu i ovoj državi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | Maja Sačer | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Pridružujem se primjedbama Ureda Pučke pravobraniteljice, s posebnim naglaskom na sljedećem: „Nužno je pojasniti razloge za uvođenje novih novčanih javnih davanja, njihove izmjene te odnos između predloženih novih novčanih javnih davanja, građevinske rente i doprinosa za građenje komunalne infrastrukture te sadašnjih, komunalne naknade i komunalnog doprinosa, kao i njihov odnos prema drugim novčanim javnim davanjima iz drugih, posebnih propisa (primjerice, porezu na nekretnine) kako one ne bi dovele do situacije u kojoj bi građani bili višestruko opterećeni javnim davanjima koja služe istoj svrsi i namjeni.“ Naime, Vlada je dosad govorila kako će komunalna naknada biti ukinuta i zamijenjena porezom na nekretnine, no svatko tko poznaje jezik propagande zna da je Vlada zapravo govorila sljedeće: „Komunalna naknada neće se ukinuti, nego će se preimenovati ('građevinska renta') kako bi se javnosti mazale oči, budući da interes Vlade nije i interes građana niti interes gospodarstva.“ Dakle, sada bi nekretnine, i to one u kojima vlasnici žive (dom), odnosno građani i poduzetnici trebali biti opterećeni s ne jednim, ne dva, nego čak tri nameta, koji služe istoj svrsi (sveopćem osiromašivanju građana i gospodarstva). Ovakvo postupanje u osiromašenoj zemlji jest bezobzirno i sramotno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 6 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA Rebar 11, 10000 Zagreb, Hrvatska , OIB: 24204182578 Datum: 14.04.2017. Predmet: Izmjena i dopuna nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Poštovane/i, Udruge pogrebnika Grada Zagreba, Rebar 11, OIB: 24204182578 daje izmjene i dopune na nacrt prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu, u postupku javne rasprave. Podržavamo prijedlog nacrta ovog zakona kojeg je potrebno još doraditi jer nije usklađen sa Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti i Zakonom o grobljima. Tražimo da se uvaže prijedlozi struke u smislu ispravljanja dijelova ovog nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu na način da se učine transparentnijim dijelovi prijedloga zakona koji se tiču komunalne infrastrukture i uslužnih komunalnih djelatnosti vezano za pogrebnu i pogrebničku djelatnost (Zakon o pogrebničkoj djelatnosti NN 36/2015). Predlažemo: Dodati u Članku 22. nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Predlažemo da se, bez obzira na točku 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene u članak 22. doda i točka 8. održavanje groblja budući da se radi o zaista specifičnoj komunalnoj infrastrukturi, a koja je regulirana i posebnim zakonima (Zakon o grobljima NN 19/98, 50/12) i pravilnicima, a što smatramo važnim radi izmjena i dopune navedenih slijednih zakona (uključivo i Zakona o pogrebničkoj djelatnosti NN 36/15), nakon donošenja novog Zakona o komunalnom gospodarstvu. Članak 22. - predlažemo da glasi: Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture jesu: 1. održavanje nerazvrstanih cesta 2. održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje 3. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima 4. održavanje javnih zelenih površina 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene 6. održavanje čistoće javnih površina 7. održavanje javne rasvjete. 8. održavanje groblja (dodaje se) Dodati u Članku 23. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U prethodno navedenom dopunom Članka 22. predlažemo i da se Članak 23. nadopuni sa točkom (8): (8) Pod održavanjem groblja razumijeva se održavanje, popravci i čišćenje javnih zelenih površina i pješačkih staza, građevina, uređaja i predmeta i rasvjete koja je nalazi unutar groblja. Definirati bolje Članak 25. - nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U Članku 24. (1) uslužne komunalne djelatnosti jesu:, pod točkom 6. navedena je pogrebna djelatnost. Potrebno je točno definirati što je „POGREBNA DJELATNOST“, po nama je to vrlo važno jer komunalne tvrtke imaju kao i sve pravne i fizičke osobe registrirane su za obavljanje pogrebne i srodne djelatnosti (NKD 96.03) radi čega može doći do različitog tumačenja tko smije što raditi. Važno je da se razdjeli „pogrebna djelatnost“ u smislu ovog nacrta prijedloga zakona i „pogrebnička djelatnost“ u smislu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) iz razloga primjene ovog nacrta prijedloga zakona. Tražimo da se u Članku 25. promjeni točka (6) koja treba glasiti: (6) Pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju se ukop i sahrana pokojnika te upravljanje i održavanje groblja, u skladu s posebnim propisima. Ispraćaj uz postojeće mogućnosti na grobljima ili krematoriju vrše se iz obiteljske kuće, pogrebnog prostora, pogrebnog centra, bolničke mrtvačnice, vjerskog objekta (crkve, kapelice i slično), ne vidimo razlog da se ispraćaji moraju vršiti samo na grobljima ili krematoriju. Kremiranje i održavanje krematorija van groblja treba biti gospodarska djelatnost koja spada u pogrebničku djelatnost u smislu Članka 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15). u većini europskih zemalja postoje krematoriji izvan groblja i pretežno su u privatnom vlasništvu. Predlažemo da se pod pojmom ukop pokojnika navedu upravo one djelatnosti koje se imaju smatrati pogrebnom djelatnosti u smislu prijedloga ovog zakona, odnosno da se točka (6) nadopuni sa: Promijeniti Članak 75. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Predlažemo da se u Članku 75. (1) Komunalne infrastrukture makne krematorij budući da je obavljanje djelatnosti kremiranja tržišna gospodarska djelatnost koja ne spada u javni interes, a da se pod komunalnom infrastrukturom ostavi samo groblje i građevine potrebni za ispraćaj, pogreb ili sahranu unutar ili van groblja koji su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Promijeniti Članak 76. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Radi promjene u Članku 75. predlažemo da se izmjeni točka (8) u Članku 76. ovog članka, koji treba glasiti: (8) Groblja su ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, može se nalaziti krematorij, prostori i objekti za obavljanje ispraćaja i pokopa umrlih (građevine: mrtvačnica, dvorane za izlaganje, prostorije za ispraćaj umrlih s potrebnom opremom i uređajima), pješačke staze, te uređaji, predmeti i oprema na površinama groblja. Postoje groblja koja nemaju nikakve građevine niti infrastrukturu nego samo pješačke staze i ogradu. Promijeniti Članak 133. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U navedenom članku navodi se „36/2015 – Zakon o pogrebničkoj djelatnosti“ , navedeni tekst Zakona o pogrebničkoj djelatnosti se mora brisati u navedenom članku. Promijeniti Članak 137. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U navedenom članku navodi se „36/2015 – Zakon o pogrebničkoj djelatnosti“ , navedeni tekst Zakona o pogrebničkoj djelatnosti se mora brisati u navedenom članku, jer navedeni zakon nije komunalna djelatnost. Promijeniti Članak 140. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U navedenom članku navodi se „36/2015 – Zakon o pogrebničkoj djelatnosti“ , navedeni tekst Zakona o pogrebničkoj djelatnosti se mora brisati u navedenom članku. Predlažemo da se riječi „prestaju važiti“ zamijeni sa „imaju uskladiti sa ovim Zakonom“ ili slično. Vjerujemo u stručnost ljudi koji rade na nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu i da će uvažiti sve naše prijedloge koji su predloženi od samih pogrebnika. Trebate uvažavati struku, znanje i iskustvo pogrebnika, zainteresirani smo za sudjelovanje u djelu koji se tiče pogrebne i pogrebničke djelatnosti, jer ima privatnih pogrebnika koji obavljaju i komunalne poslove održavanje groblja. S poštovanjem, Udruga pogrebnika Grada Zagreba | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 7 | UDRUGA POGREBNIKA HRVATSKE | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | PREDMET: OČITOVANJE NA PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI Poštovane, poštovani, obraćamo Vam se u ime Udruge pogrebnika Republike Hrvatske i kao poduzetnici gospodarske pogrebničke djelatnosti, a vezano uz prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu, u svojstvu davatelja prijedloga i mišljenja u postupku javne rasprave koje je u tijeku i to kao stručna i poslovno zainteresirana javnost. Nadam se da će ovo nadležno tijelo razmotriti niže navedene prijedloge koji proizlaze iz općeg mišljenja struke koju predstavljam i da će se, u slučaju nejasnoća po predloženom, dodatno pristupiti stručnoj raspravi koja bi nam omogućila da pojasnimo predloženo i da se argumentirano raspravi o eventualnim razlozima neprihvaćanja prijedloga po ovom dopisu, a sve u smislu postizanja što boljeg konačnog teksta ovog zakona. Pozdravljamo prijedlog donošenja ovog zakona, budući da on izravno potvrđuje opravdanost našeg višegodišnjeg ukazivanje na niz prijepora kojim se pogrešnim tumačenjem postojećeg Zakona o komunalnom gospodarstvu omogućilo stvaranje monopolističke pozicije komunalnim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave upravo na način da su ta društva, umjesto isključivog obavljanja komunalnih djelatnosti, obavljala i brojne druge tržišne gospodarske djelatnosti, a što je u direktnoj koliziji sa načelima komunalnog gospodarstva, što se ovim prijedlogom zakona nastoji jasno urediti. Naši prijedloge molimo da se uvaže kao prijedlozi struke u smislu ispravljanja dijelova ovog prijedloga zakona na način da se učine transparentnijim dijelovi prijedloga zakona koji se tiču komunalne infrastrukture i uslužnih komunalnih djelatnosti vezano za groblja i pogrebništvo. Ovo očitovanje i prijedlog odnosi se isključivo na dijelove prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu koji se odnosi na groblja i pogrebnu djelatnost, a očitovanje i prijedloge za zakonsku cjelinu dostaviti ćemo naknadno. Na ovo smo se odlučili kako bi fokus našeg prijedloga bio na stručnim pitanjima i terminologijama za koje držimo da je važno razmotriti i ugraditi u ovaj prijedlog. Predlažemo, kako slijedi: Članak 22. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Predlažemo da se, bez obzira na točku 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene u članak 22. doda i točka 8. održavanje groblja budući da se radi o zaista specifičnoj komunalnoj infrastrukturi, a koja je regulirana i posebnim zakonima (Zakon o grobljima NN 19/98, 50/12) i pravilnicima, a što smatramo važnim radi izmjena i dopune navedenih slijednih zakona (uključivo i Zakona o pogrebničkoj djelatnosti NN 36/15), nakon donošenja novog Zakona o komunalnom gospodarstvu. Članak 22. predlažemo da glasi: Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture jesu: 1. održavanje nerazvrstanih cesta 2. održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje 3. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima 4. održavanje javnih zelenih površina 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene 6. održavanje čistoće javnih površina 7. održavanje javne rasvjete. 8. održavanje groblja (dodaje se) Članak 23. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Sukladno prethodno navedenom dopunom Članka 22. predlažemo i da se Članak 23. nadopuni sa točkom (8): (8) Pod održavanjem groblja razumijeva se održavanje, popravci i čišćenje javnih zelenih površina i pješačkih staza, građevina, uređaja i predmeta i rasvjete koja je nalazi unutar groblja. Članak 25. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Člankom 24. kao uslužna komunalna djelatnost, pod točkom 6. navedena je pogrebna djelatnost. Radi potpune transparentnosti pri primjeni i razumijevanju ovog prijedloga zakona držimo važnim da se pojasne i jasno razgraniče pojmovi „pogrebna djelatnost“ u smislu ovog prijedloga zakona i „pogrebnička djelatnost“ u smislu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) upravo iz razloga buduće primjene ovog prijedloga zakona u smislu razgraničenja komunalnih djelatnosti od tržišnih gospodarskih djelatnosti kako je predviđeno u postupku povjeravanja obavljanja komunalne djelatnosti (Članak 36. stavak 3. i Članak 41. stavak 3.). Predlažemo da se u Članku 25. uredi točka (6) na način da se izmijeni: (6) Pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju se ispraćaj, kremiranje, ukop i sahrana pokojnika te upravljanje i održavanje groblja i krematorija, u skladu s posebnim propisima. A umjesto prethodnog da se piše: (6) Pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju se protokol pogreba za ukop te upravljanje i održavanje groblja, u skladu s posebnim propisima. Pod pogrebnom djelatnošću nikako se ne podrazumijevaju pogrebničke djelatnosti u smislu članka 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15). Naime, ispraćaj i kremiranje sa održavanjem krematorija su tržišne gospodarske djelatnosti koje spadaju u pogrebničke djelatnosti u smislu Članka 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15). Predlažemo da se pod pojmom ukop pokojnika navedu upravo one djelatnosti koje se imaju smatrati pogrebnom djelatnosti u smislu prijedloga ovog zakona, odnosno da se točka (6) nadopuni sa: Pod ukopom pokojnika razumijevaju se slijedeće radnje: zaprimanje urne ili lijesa sa preminulom osobom od pogrebnika uz pisani primopredajni zapisnik, prijenos ili prijevoz kolicima u rashladnu komoru, prijenos lijesa sa pokojnikom na odar u dvoranu za protokol pogreba, prijenos lijesa sa odra na pogrebna kolica ili pogrebni elektromobil te dovoz do grobnog mjesta (grob, grobnica ili kazeta za urne), spuštanje lijesa u grobno mjesto, iskop groba, zatrpavanje groba, otvaranje i zatvaranje (micanje i vraćanje pokrovne ploče) grobnice, otvaranje i zatvaranje (pokrovna ploča) kazete za urne, polaganje urne u kazetu, prelaganje posmrtnih ostataka u grobnici, prelaganje posmrtnih ostataka preminulih osoba (posmrtnih ostataka) u zemljanom grobu na nižu dubinu, exhumacija preminulih osoba zbog premještanja u drugo grobno mjesto (grob ili grobnica) na istom groblju ili na drugo groblje u RH ili prijevoza u inozemstvo. Članak 60. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Predlažemo da se povjeravanje komunalnih djelatnosti i uslužnih komunalnih djelatnosti, a koja se tiču groblja i pogrebne djelatnosti, zbog specifičnosti ove djelatnosti, povjere isključivo pravnim i fizičkim osobama koje su registrirani kao Pogrebnici u smislu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15), a za što bi se izvršila usklađenja Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) nakon stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu. Sukladno navedenom predlažemo da Članak 60. nadopuni sa točkom (3) i da sada glasi: (1) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti na temelju pisanog ugovora. (2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom određuje komunalne djelatnosti koje se na njenom području mogu obavljati na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka. (3) Komunalne djelatnosti navedene u članku 22. točka 8. održavanje groblja i komunalne uslužne djelatnosti iz članka 24. točka 6. pogrebna djelatnost mogu se povjeriti isključivo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj prema Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti. Članak 63. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Sukladno navedenim prijedlozima i prijedlogu dopune Članka 60. predlažemo usklađenje Članka 63. kako slijedi: (1) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje pogrebne djelatnosti na groblju koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u vlasništvu vjerske zajednice povjeriti udruzi osnovanoj sa svrhom obavljanja tih poslova koja za to ima suglasnost vlasnika groblja. (briše se) (1) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje pogrebne djelatnosti na groblju koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u vlasništvu vjerske zajednice povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj prema Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti, prema odredbama Članka 60. ovog Zakona, samo uz pribavljenu prethodnu suglasnost vlasnika groblja. (2) Neprofitna udruga građana iz stavka 1. ovoga članka obavlja pogrebnu djelatnost na temelju odluke koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. (briše se) Članak 75. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Predlažemo da se iz komunalne infrastrukture izbaci krematorij budući da je obavljanje djelatnosti kremiranja tržišna gospodarska djelatnost koja ne spada u javni interes, a da se pod komunalnom infrastrukturom ostavi samo groblje. U navedenom članku predlažemo da se mijenja točka 8. 8. groblja i krematoriji Predlažemo da točka 8. sada glasi: 8. groblja Članak 76. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Sukladno navedenom prijedlogu izmjene Članka 75. predlažemo da se izmjeni točka (8) ovog članka na način da se briše: (8) Groblja i krematoriji su ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, prostori i zgrade za obavljanje ispraćaja i pokopa umrlih (građevine mrtvačnica i krematorija, dvorane za izlaganje na odru prostorije za ispraćaj umrlih s potrebnom opremom i uređajima), pješačke staze, te uređaji, predmeti i oprema na površinama groblja. Odnosno da nova točka (8) glasi: (8) Groblja su ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, zgrade i prostori za obavljanje preuzimanja, smještaja i protokola pogreba te ukop umrlih, pješačke staze, uređaji, predmeti i oprema na površinama groblja određene posebnim propisima kojima se uređuje pitanje groblja. Članak 138. (1) Jedinice lokalne samouprave utvrditi će vrijednost temeljnog kapitala i vrijednost dionica ili udjela u komunalnim trgovačkim društvima, odnosno vrijednost udjela u komunalnim javnim ustanovama i izvršiti izdvajanje trgovačkih gospodarskih djelatnosti iz komunalnih trgovačkih društava, odnosno komunalnih javnih ustanova u posebno trgovačko društvo u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Zakona. Ne možemo se očitovati na taj čl. 138., jer je je nerazumljiv i nije transparentno opisano osnivanje novog TD za gospodarske djelatnosti, a njihov gospodarski rad bi bio suprotan sa Zakonom o jedinicama lokalne samouprave. Članak 140. prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Smatramo da ovaj članak treba izmijeniti. Naime, predlaže se da stupanjem na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu prestaju važiti niz zakona, pa tako i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15), a što vjerujemo da je greška. Predlažemo da se formulacija „prestaju važiti“ zamijeni sa formulacijom „imaju uskladiti sa ovim Zakonom“ ili sličnom. Nadamo se da smo na konstruktivan način iznijeli naše prijedloge i predlažemo da se otvori šira stručna rasprava o navedenom u slučaju da postoje nejasnoće, a poglavito ukoliko postoje razlozi za odbijanje predloženog bez argumentirane rasprave po ovom našem prijedlogu u kojoj svakako, kao kompetentna i zainteresirana strana želimo učestvovati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 8 | HGK | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Hrvatska gospodarska komora pozdravlja nakanu stručnog nositelja usmjerenu na rješavanje poteškoća u provedbi važećega Zakona s kojima se naše članice suočavaju u poslovanju, a poglavito u pogledu izrade cjelovitoga i sveobuhvatnog rješenja, što je svakako bolje od prakse u zadnjih dvadesetak godina kad se izmjenama pristupalo parcijalno i kroz izmjene posebnih propisa. Međutim, uz Nacrt prijedloga zakona nije objavljena ocjena stanja, pitanja koja se trebaju urediti zakonom, kao ni posljedice koje će proisteći donošenjem zakona. Također nisu javno dostupne informacije o ex-ante procjeni učinaka propisa te se postavlja pitanje je li učinjen i obvezni MSP test i procjena administrativnog troška, kako je određeno posebnim propisima. Zbog svega navedenog predlaže se, nakon ažuriranja propisa u skladu sa zaprimljenim primjedbama zainteresirane javnosti, odrediti dodatno vrijeme za javnu raspravu i prezentaciju informacija dobivenih u postupku procjene učinaka propisa. Nadalje, sukladno članku 99. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona, rješenje o građevinskoj renti donosi se po pravomoćnosti građevinske dozvole, a u slučaju građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole nakon prijave početka građenja ili nakon početka građenja. U tom smislu, izostavljene su kategorije građevina eventualno sagrađenih bez građevinske dozvole, kao i građevina koje su legalne ali za njih još nije donijeto rješenje o komunalnoj naknadi, kao primjera koji postoje u praksi. Sama smisao instituta komunalne naknade, a koja se zamjenjuje građevinskom rentom, jest financiranje društveno korisnih djelatnosti koji su dužni plaćati svi korisnici, bez obzira na stvarno stanje nekretnine, u smislu legalnosti, izgrađenosti i sl. Također u odnosu na prijašnje uređenje komunalne naknade, koja je pretpostavljala plaćanje komunalne naknade na neizgrađeno građevinsko zemljište, ovaj Prijedlog zakona to ne predviđa. Odnosno vlasnik neizgrađenog građevinskog zemljišta više neće biti u obvezi plaćati nikakvu naknadu, odnosno predmetne nekretnine će stajati neiskorištene bez obzira što nisu u funkciji. Kako su navedene kategorije nekretnina izostavljene iz zakonskog uređenja, postavlja se pitanje u kojem trenutku i na koji način će se za njih donijeti rješenje o građevinskoj renti. Nadalje, u prijelaznim i završnim odredbama, člankom 133. stavkom 1. propisano je kako će se postupci koji su, među ostalim, započeti po važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu, dovršiti prema odredbama tog Zakona. Stavkom 2. propisano je kako se u već započetim postupcima donošenja rješenja o komunalnoj naknadi, obveza plaćanja komunalne naknade utvrđuje do 31. prosinca 2017. godine, a da se rješenja kojima je plaćanje komunalne naknade utvrđeno za razdoblje poslije 31. prosinca 2017. godine ne mogu izvršiti u tom dijelu. Smatramo kako je potrebno detaljnije i jasnije urediti navedene odredbe, s obzirom da se postavlja pitanje kako će se urediti pitanje postojećih rješenja o komunalnoj naknadi koje sukladno predloženom tekstu Zakona vrijede zaključno do 31. prosinca 2017. Pretpostavljamo kako će se navedeno pobliže urediti odlukom predstavničkoga tijela jedinice lokalne samouprave, no isto je u tom smislu potrebno jasno propisati, odnosno urediti ovlast JLS-u kako bi se izbjegle poteškoće u primjeni ovoga Zakona. Također, smatramo da je nužno dodatno razmotriti odredbu članka 140. kojom se predviđa staviti izvan snage nekoliko posebnih propisa. U nastavku iznosimo konkretna izdvojena mišljenja naših članica na pojedine odredbe Nacrta prijedloga zakona: UDRUGA POGREBNIKA Predlaže se, kako slijedi: Članak 22. Udruga pogrebnika predlaže da se, bez obzira na točku 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene, doda i točka 8. održavanje groblja, s obzirom da se radi o zaista specifičnoj komunalnoj infrastrukturi, a koja je regulirana i posebnim zakonima (Zakon o grobljima NN 19/98, 50/12) i pravilnicima, a što pogrebnici smatraju važnim radi izmjena i dopuna navedenih slijednih zakona (uključujući i Zakona o pogrebničkoj djelatnosti NN 36/15), nakon donošenja novog Zakona o komunalnom gospodarstvu. Slijedom navedenog Udruga pogrebnika predlaže da članak 22. glasi: „Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture jesu: 1. održavanje nerazvrstanih cesta 2. održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje 3. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima 4. održavanje javnih zelenih površina 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene 6. održavanje čistoće javnih površina 7. održavanje javne rasvjete. 8. održavanje groblja“ Članak 23. Sukladno predloženoj dopuni članka 22. Udruga pogrebnika predlaže da se članak 23. nadopuni sa stavkom 8. na način: „(8) Pod održavanjem groblja razumijeva se održavanje, popravci i čišćenje javnih zelenih površina i pješačkih staza, građevina, uređaja i predmeta te rasvjete koja se nalazi unutar groblja.“ Članak 25. Člankom 24. st. 1. kao uslužna komunalna djelatnost, pod točkom 6. navedena je pogrebna djelatnost. Radi potpune transparentnosti pri primjeni i razumijevanju ovog Prijedloga zakona Udruga pogrebnika smatra važnim da se pojasne i jasno razgraniče pojmovi „pogrebna djelatnost“ u smislu ovog prijedloga zakona i „pogrebnička djelatnost“ u smislu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) upravo iz razloga buduće primjene ovog Prijedloga zakona u smislu razgraničenja komunalnih djelatnosti od tržišnih gospodarskih djelatnosti kako je predviđeno u postupku povjeravanja obavljanja komunalne djelatnosti (članak 36. stavak 3. i članak 41. stavak 3.). Udruga pogrebnika predlaže da se u članku 25. uredi stavak 6. na način da glasi: „ (6) Pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju se protokol pogreba za ukop te upravljanje i održavanje groblja, u skladu s posebnim propisima. Pod pogrebnom djelatnošću nikako se ne podrazumijevaju pogrebničke djelatnosti u smislu članka 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15).“ Naime, ispraćaj i kremiranje s održavanjem krematorija su tržišne gospodarske djelatnosti koje spadaju u pogrebničke djelatnosti u smislu članka 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15). Udruga pogrebnika predlaže da se pod pojmom ukop pokojnika navedu upravo one djelatnosti koje se smatraju pogrebnom djelatnosti u smislu prijedloga ovog zakona, odnosno da se točka (6) nadopuni sa sljedećim tekstom: „Pod ukopom pokojnika razumijevaju se sljedeće radnje: zaprimanje urne ili lijesa sa preminulom osobom od pogrebnika uz pisani primopredajni zapisnik, prijenos ili prijevoz kolicima u rashladnu komoru, prijenos lijesa sa pokojnikom na odar u dvoranu za protokol pogreba, prijenos lijesa sa odra na pogrebna kolica ili pogrebni elektromobil te dovoz do grobnog mjesta (grob, grobnica ili kazeta za urne), spuštanje lijesa u grobno mjesto, iskop groba, zatrpavanje groba, otvaranje i zatvaranje (micanje i vraćanje pokrovne ploče) grobnice, otvaranje i zatvaranje (pokrovna ploča) kazete za urne, polaganje urne u kazetu, prelaganje posmrtnih ostataka u grobnici, prelaganje posmrtnih ostataka preminulih osoba (posmrtnih ostataka) u zemljanom grobu na nižu dubinu, ekshumacija preminulih osoba zbog premještanja u drugo grobno mjesto (grob ili grobnica) na istom groblju ili na drugo groblje u RH ili prijevoza u inozemstvo.“ Članak 60. Udruga pogrebnika predlaže da se povjeravanje komunalnih djelatnosti i uslužnih komunalnih djelatnosti, a koja se tiču groblja i pogrebne djelatnosti, zbog specifičnosti ove djelatnosti, povjere isključivo pravnim i fizičkim osobama koje su registrirani kao pogrebnici u smislu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15), a za što bi se izvršila usklađenja Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) nakon stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu. Sukladno navedenom Udruga pogrebnika predlaže da se članak 60. nadopuni sa stavkom 3. i da sada glasi: „(1) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti na temelju pisanog ugovora. (2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom određuje komunalne djelatnosti koje se na njenom području mogu obavljati na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka. (3) Komunalne djelatnosti navedene u članku 22. točka 8. održavanje groblja i komunalne uslužne djelatnosti iz članka 24. točka 6. pogrebna djelatnost mogu se povjeriti isključivo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj prema Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti.“ Članak 63. Udruga pogrebnika predlaže uskladiti članak 63. sukladno navedenim prijedlozima i prijedlogu dopune članka 60. kako slijedi: „(1) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje pogrebne djelatnosti na groblju koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u vlasništvu vjerske zajednice povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj prema Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti, prema odredbama članka 60. ovog Zakona, samo uz pribavljenu prethodnu suglasnost vlasnika groblja.“ Također, predlaže se brisati stavak 2. ovoga članka koji glasi: „(2) Neprofitna udruga građana iz stavka 1. ovoga članka obavlja pogrebnu djelatnost na temelju odluke koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.“ Članak 75. Udruga pogrebnika predlaže iz komunalne infrastrukture izbaciti krematorij, s obzirom da je obavljanje djelatnosti kremiranja tržišna gospodarska djelatnost koja ne spada u javni interes, a da se pod komunalnom infrastrukturom ostavi samo groblje. U navedenom članku Udruga pogrebnika predlaže da se izmijeni točka 8. na način da se briše riječ „krematoriji“ te da sada glasi: „8. groblja“ Članak 76. Udruga pogrebnika predlaže da se izmjeni stavak 8. ovog članka sukladno prijedlogu izmjene članka 75. na način da se briše riječ „krematoriji“ unutar definicije te da ista glasi: „(8) Groblja su ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, zgrade i prostori za obavljanje preuzimanja, smještaja i protokola pogreba te ukop umrlih, pješačke staze, uređaji, predmeti i oprema na površinama groblja određene posebnim propisima kojima se uređuje pitanje groblja.“ Članak 138. Udruga pogrebnika smatra kako je stavak 1. nerazumljiv i nije transparentno opisano osnivanje novog TD za gospodarske djelatnosti, a njihov gospodarski rad bi bio suprotan sa Zakonom o jedinicama lokalne samouprave. Članak 140. Udruga pogrebnika smatra kako ovaj članak treba izmijeniti. Naime, predlaže se da stupanjem na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu prestaje važiti niz zakona, pa tako i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15). Iako Udruga smatra kako se radi o pogrešci, predlaže da se formulacija „prestaju važiti“ zamijeni sa formulacijom „imaju uskladiti sa ovim Zakonom“ ili sličnom. KOMENTARI GRUPACIJE GROBLJA: OPĆENITO: Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako predloženi Nacrt zakona o komunalnom gospodarstvu iz aspekta održavanja groblja i krematorija te prijevoza i opremanja pokojnika ima neminovnu posljedicu poskupljenja usluge ukopa pokojnika, neujednačen tretman pokojnika (od smrti do groblja tržišni, na groblju socijalni). Građani više neće moći uslugu ukopa, prijevoza i opremanja pokojnika izvršiti na jednome mjestu nego na najmanje dva. Dio prihoda koji se ostvarivao tržišnim djelatnostima ulagan je i u održavanje groblja i objekata na groblju. Ubuduće će se nedostatak sredstava na groblju morati nadoknaditi većom cijenom usluge i većom participacijom lokalne samouprave iz proračunskih sredstava. ČLANAK 4. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako se pogrebnu uslugu i postupanje s pokojnicima i posmrtnim ostacima ne može dijeliti na: tržišni/ gospodarski i komunalni dio usluge, a da bi se istovremeno poštivalo temeljna načela komunalnog gospodarstva. Naime postupanje s pokojnikom cjelovita je usluga: od mjesta smrti do mjesta sahrane i ukopa. U protivnom će se solidarnost, načela javne službe, neprofitnost, prihvatljivost cijena usluga i zaštita ugroženih kategorija građana „štititi nakon što pokojnik dođe na groblje“, a od mjesta smrti do groblja usluge će se pružati bez posebnog nadzora, a cijene formirati slobodnom voljom pogrebnika, ne vodeći računa i kontrolirajući njihovu prihvatljivost, zaštitu ugroženih kategorija i dr. ČLANAK 20. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK mišljenja su kako kada je riječ o pogrebnoj djelatnosti, provedba ovoga članka nije moguća, s obzirom da se ovim zakonom dijeli postupanje s pokojnikom na dva dijela: tržišnu/komercijalnu i komunalnu djelatnost. Slijedom navedenog, predstavnici Grupacije održavanja groblja smatraju kako je Zakonom potrebno definirati da se isporuka komunalne usluge odnosi na cjelokupnu uslugu postupanja sa pokojnikom (naravno u skladu sa posebnim propisima). ČLANAK 22. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako je potrebno dodati točku 8. koja će glasiti: „8. održavanje groblja“. Navedeno se predlaže u smislu održavanja zajedničkih dijelova groblja, budući se radi o infrastrukturi (ceste, putevi, staze, hortikultura) i objekti - zgrade na groblju (mrtvačnica, krematorij itd..) te bi se trebala financirati iz proračuna JLS, a ne iz cijene usluge. ČLANAK 24. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako je potrebno u točki 6. uz pogrebnu dodati i pogrebničku djelatnost tako da glasi: „6. pogrebna i pogrebnička djelatnost“. ČLANAK 29. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako je potrebno od članka 29. do članka 32. dodatno pojasniti tko je „isporučitelj komunalne usluge“. ČLANAK 31. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako slijedom ovoga članka nije jasno treba li se sklapati ugovor o ukopu osobe. Predlaže se navedeno jasno propisati. ČLANAK 36. U članku 36. stavku 1. Nacrta prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu utvrđeno je da komunalno javno trgovačko društvo obavlja komunalne djelatnosti na temelju odluke o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno predstavnička tijela više jedinica lokalne samouprave u slučaju u kojem više jedinica lokalne samouprave obavljanje komunalne djelatnosti organiziraju zajednički. Primjedba Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK se odnosi na odredbu članka 36. stavka 3. Nacrta koja glasi: „(3) Društvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja isključivo povjerenu komunalnu djelatnost i ne može istovremeno obavljati drugu tržišnu gospodarsku djelatnost. „ Navedena odredba Javnom komunalnom trgovačkom društvu ograničava tržišnu slobodu i uskraćuje pravo na rad što je u suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Ustava RH prema kojoj su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Istina je da Ustav RH predviđa mogućnost ograničavanja poduzetničke slobode u iznimnim slučajevima koji su utvrđeni odredbom članka 50. stavka 2. Ustava RH koja glasi: „(2) Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.“ Zabrana obavljanja drugih djelatnosti osim komunalnih javnim komunalnim trgovačkim društvima nije u skladu s odredbama navedenog članka 50. Ustava te ne postoji Ustavom opravdani razlog za ograničavanje slobodnog djelovanja komunalnih trgovačkih društava na tržištu RH, a i na tržištu EU. Također, odredbom članka 60. stavka 1. Nacrta zakona propisuje se da jedinica lokalne samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti na temelju pisanog ugovora, iz čega proizlazi da ta pravna osoba može biti trgovačko društvo registrirano za bilo koju djelatnost (i više njih) uz koju registrira i neku komunalnu djelatnosti za čije obavljanje zaključi ugovor s jedinicom lokalne samouprave. To trgovačko društvo se ponaša slobodno na tržištu i obavlja (uz komunalnu djelatnost iz zaključenog ugovora) slobodno sve djelatnosti za koje je registrirano, a može se registrirati za bilo što. Na ovaj način se diskriminira javno trgovačko društvo kojem se limitira njegovo djelovanje na tržištu i stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na pravnu osobu – trgovačko društvo koje obavlja komunalnu djelatnost na temelju ugovora. Navedeno nije u skladu s odredbom članka 49. stavka 2. Ustava RH prema kojoj država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Čitav je niz komplementarnih djelatnosti koje trgovačka društva obavljaju uz osnovnu djelatnost i koje omogućavaju pružanje kompletne usluge na jednom mjestu. Primjerice: građenje novih grobnih mjesta, izrada natpisa i postavljanje nadgrobnih ukrasa, prodaja vijenaca i cvjetnih aranžmana, prodaja pogrebne opreme (ljesovi, grobni znaci, vaze i razni ukrasi na grobu itd....), prijevoz pokojnika i dr. ČLANAK 40. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako je ovaj članak u cijelosti nepotreban, budući da se navedeni izvještaji podnose nadzornim odborima i skupštinama društava čiji su članovi izabrani iz redova predstavničkog tijela JLS te ga predlažu brisati. Podredno, predlaže se članak izmijeniti na način da glasi: „(1) Komunalno javno trgovačko društvo podnosi predstavničkom tijelu osnivača, odnosno predstavničkim tijelima osnivača u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti, godišnji plan rada za narednu kalendarsku godinu do 31. prosinca tekuće godine za narednu poslovnu godinu. (2) Društvo iz stavka 1. ovoga članka podnosi izvješće o radu i financijsko izvješće predstavničkom tijelu osnivača, odnosno predstavničkim tijelima osnivača u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti, do 30. travnja tekuće godine, a rok za objavu financijskih izvještaja je 30. lipanj tekuće godine za prethodnu godinu.“ Nacrtom predloženi rokovi nisu primjereni za trgovačka društva kojima su rokovi za izradu financijskih izvještaja utvrđeni Zakonom o računovodstvu i Zakonom o porezu na dobit i drugačiji su od rokova koji su utvrđeni za proračunske i neprofitne subjekte te ih je potrebno uskladiti s pozitivnim zakonskim propisima. ČLANAK 43. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu stavak 3. uskladiti s odredbom članka 164. Zakona o radu (NN br. 93/14). ČLANAK 61. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako je stavak 2. nepotreban, s obzirom da su komunalna društva osnovana od strane JLS za trajno obavljanje djelatnosti i povjereno im je obavljanje pogrebne i pogrebničke djelatnosti. Slijedom navedenog, odredbu predlažu brisati. ČLANAK 62. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu brisati predmetni članak iz razloga iznijetih u odnosu na prethodni članak 61. ČLANAK 63. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK skreću pozornost kako je predmetni članak u suprotnosti s člankom 2. Zakona o grobljima (NN br. 19/98, 50/12) te se predlaže uskladiti. ČLANAK 68. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu izmijeniti stavak 4. na način da glasi: „(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je očitovati se u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga za pribavljanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovog članka.“ ČLANAK 76. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavak 8. u predloženu definiciju unijeti zelene površine i nasade. ČLANAK 93. Predstavnici Grupacije održavanja groblja, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavak 2. dodati groblja i prateće objekte na način da glasi: „(2) Građevinska renta se ne plaća za građenje komunalne infrastrukture, javnih cesta, željezničke infrastrukture, groblja i pratećih objekata te drugih građevina određenih odlukom o građevinskoj renti ili posebnim zakonom.“ KOMENTARI GRUPACIJE ODRŽAVANJA ČISTOĆE ČLANAK 23. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK u odnosu na stavak 4. skreću pozornost kako je proizvodnja komposta djelatnost gospodarenja otpadom. ČLANAK 24. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK postavljaju pitanje što je s tržnicama na veliko i zbog čega nisu navedene ovdje. Djelatnost gospodarenja komunalnim otpadom više nije komunalna djelatnost i ne bi je smio regulirati ovaj zakon. ČLANAK 25. U odnosu na stavak 3. predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako djelatnost gospodarenja otpadom više ne bi smjela biti komunalna djelatnost jer je kao posebno područje regulira Zakon o održivom gospodarenju otpadom koji je krovni zakon za posebne propise (pravilnike) kojima se regulira i uvjeti za rad odlagališta pa ako odlagališta nemaju uvjete tada se po inspekcijskim nadzorima određuje njihovo zatvaranje. ČLANAK 31. U odnosu na stavak 5. predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako je potrebno brisati kraj rečenice „u pisanom obliku“ jer se javlja nepotrebna i suvišna procedura, npr. za naplatu parkirne karte vrijednosti nekoliko kuna. ČLANAK 32. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK skreću pozornost kako Zakon o radu u članku 214. određuje da na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodno-održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. Ove odredbe samo će otežati jednu vrlo nezavidnu situaciju za pružatelja javne usluge koji se kao trgovačko društvo ili poslodavac dužan pridržavati i Zakona o radu i Zakona o komunalnom gospodarstvu. Slijedom navedenog, predstavnici Grupacije predlažu da se odredbe ovoga članka obrišu. ČLANAK 36. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK ističu kako komunalna društva rade komplementarne tržišne djelatnosti kao što su prodaja pogrebne opreme, proizvodnju biljnog materijala ili komposta kako bi pojeftinili komunalnu uslugu, a ne u svrhu stvaranja dobiti. Predlaže se brisanje stavka 3. jer će se tako smanjiti prihodi komunalnim trgovačkim društvima, a obavljanje komplementarnih gospodarskih djelatnosti doprinosi stvaranju dodatnih prihoda u komunalnim trgovačkim društvima pomoću kojih ista rade povoljnije usluge koje su komunalne prirode. ČLANAK 38. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu brisanje ovoga članka. ČLANAK 39. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu brisanje ovoga članka. ČLANAK 40. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu prilagodbu roka za planove do 31. prosinca tekuće godine za narednu godinu i produženje roka za dostavu financijskih izviješća minimalno do 20. srpnja tekuće godine (Zakon o računovodstvu) za prethodnu poslovnu godinu. ČLANAK 52. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 1. dodati točku koja glasi: „6. usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama“. ČLANAK 68. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 4. skraćivanje roka u kojem se izvršno tijelo dužno očitovati na 30 dana. Također predlažu u stavku 5. „predstavničko tijelo“ izmijeniti u „izvršno tijelo“. ČLANAK 72. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu da se članak briše jer je izgled računa propisan Zakonom o računovodstvu, odnosno Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i njihovim podzakonskim propisima te ga je u ovom zakonu nepotrebno propisivati. ČLANAK 76. Postavlja se pitanje što je sa sportskim objektima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu da se doda točka „(13) Sportski objekti i infrastruktura“. ČLANAK 131. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu nastavno na prethodne komentare prilagoditi prekršajne odredbe pod točkama 8., 9., 10. ČLANAK 138. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu brisanje članka u skladu s prethodnim komentarima. Komentari članica iz sektora graditeljstva Predstavnici građevinskih tvrtki smatraju da se postavlja pitanje kako "izračunati" trošak izgradnje komunalne infrastrukture, pri čemu treba jasno razlučiti, uključivo razlučiti i način financiranja, trošak "neposredne" infrastrukture, i trošak "kapitalnih građevina" infrastrukture. Također, nužno je propisati obvezu (iako bi to trebalo biti logično, ali u praksi nije) da unutar JLS odjeli urbanizma i komunalnih poslova rade koordinirano, kako urbanisti ne bi planirali prostor na način da je nemoguće financirati komunalnu infrastrukturu za opremu tog istog prostora (nebitno je je li temelj za izračun "davanja", površina ili volumen građevina). Nadalje, predstavnici građevinskih tvrtki smatraju kako nema ništa loše u tome da se uvede zakonska mogućnost da investitori sami financiraju i izvedu, uz obavezan financijski i tehnički nadzor JLS, komunalnu infrastrukturu koja "neposredno" služi opskrbi njihovih parcela, pri čemu im se "taj iznos" priznaje u davanje. | Primljeno na znanje | Ne prihvaća se u dijelu primjedbe koji se odnosi na smisao instituta građevinske rente obzirom da se isto plaća nakon prijave početka građenja ili nakon početka građenja. Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na izostavljanje nekih nekretnina iz obveze plaćanja nikakve naknade iz razloga što se uvodi jednostavni porez na nekretnine. Primljeno na znanje u ostalom dijelu prijedloga. |
| 9 | Sandra Ivić | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Pozdravlja se kao dobro došla i nužna inicijativa stručnog predlagatelja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH da se pristupi sveobuhvatnom i svakako potrebnom pravnom normiranju i usklađivanju odredbi propisa o komunalnom gospodarstvu sa otvorenim pitanjima u praksi . To posebno, jer je u dosadašnji Zakon o komunalnom gospodarstvu izvorno iz 1995. godine intervenirano mnogo puta ( čak 24 puta ), pa tako i mnogo puta posebnim propisima. Npr. u odnosu na opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ( tzv. vodne djelatnosti od 01.01.2010.) Zakonom o vodama i dr. posebnim propisima, u odnosu na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada od 22.07.2013. odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i dr. posebnim propisime, pa održavanje tzv. nerazvrstanih cesta Zakonom o cestama 2011., pitanje uplate komunalnog doprinosa vezano za akt o građenju i odredbe ZID Zakona o prostornom uređenju i gradnji ..itd... Stoga je potrebno stručno te uz sudjelovanje svih zainteresiranih dionika donijeti kvalitetetan propis koji će biti dobar alat za postizanje ciljeva koji se novom regulacijom žele postići i koji moraju biti mjerljlivi i argumentirani a ne ishitreni ( metoda pretjerane, no neplanirane i nepripemljene legislativne aktivnosti pokušaja i pogrešaka ). Međutim, da bi se ostvarili ciljevi koji se žele postići prethodno je bilo potrebno izraditi teze tog vrlo važnog zakona koji je važan i za građanstvo i za gospodarstvo i poslovne subjekte i za jedinice lokalne samouprave i druge sudionike komunalnog gospodarstva te svakako i za državu u cijelini. Dakle, trebalo je poštovati aktivnosti iz postupka procjene učinaka propisa a koje je aktivnosti Ured za zakonodavstvo Vlade RH opisao u hodogramu aktivnosti, što je u ovoj fazi izostalo, pa stoga zainteresirana javnost i dionici ne mogu kvalitetno i argumentirano raspravljati budući im iz predgovora nacrta propisa koji nije izložen javnosti, nisu poznate teze o sadržaju propisa, odnosno stručni predlagatelj nije označio probleme koji se namjeravaju riješiti predloženim normativnim rješenjem, niti je iznio moguće opcije, niti je usporedio opcije i ciljeve koji se žele i trebaju postići. Osim toga nije opisan cilj koji se želi postići predloženim normativnim rješenjem, nisu obuhvaćeni adresati na koje se propis odnosi i na koje će se u budućnosti odnositi (primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.). Također nije objašnjeno ukratko predloženo normativno rješenje (izrađene teze propisa) i nije utvršeno niti jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići možda neki od ciljeva. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.) Dakle, nisu uzete u obzir niti važeće odrebde Zakona o procjeni učinaka propisa a niti nacrt novog prijedloga tog zakona iz siječnja 2017.g s ocjenom stanja i objašnjenjem onovnih pitanja koja uvođenje sustava procjene učinaka propisa ima je za osiguranje i razvoj učinkovitijeg i kvalitetnijeg zakonodavstva tako da novo zakonodavstvo postiže zadane ciljeve uz niske troškove i bez nepotrebnih prepreka. Stoga je u ovom postupku pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona izostalo prethodno potrebno postavljanje sadržaja teza propisa i prethodna procjena propisa, te je uz Nacrt prijedloga novog zakona o komunalnom gospodarstvu trebao izraditi i nacrt prijedloga iskaza o procjeni kroz analizu izravnih učinaka na području gospodarstva, malog gospodarstva, tržišta rada, socijalnog sustava, zdravstva, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava, zaštite tržišnog natjecanja, a u cilju odabira optimalnog zakonskog rješenja. Izostalo je davanje značajnije uloga daje procjeni učinaka nacrta prijedloga zakona na malo gospodarstvo putem testa na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) te procjeni adminitrativnog troška korištenjem Standard Cost Model metodologijom (SCM metodologija), kao i tijelima koja su nadležna za ova područja. Iako postoji u ovom slučaju sigurno obveza procjene izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na pojedine adresate, a osobito u odnosu na građane, obitelj, kućanstva, male, srednje i velike poduzetnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadrugarstvo, radnike i umirovljenike, pružatelje uslužnih 4 djelatnosti u pojedinim gospodarskim granama i potrošače, hrvatske branitelje, manjine, socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama, udruge, zaklade, središnja tijela državne uprave, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, to je izostalo pa je stoga to temeljni problem iz kojega se onda rađaju novi problemi. Stoga je izostala i preporuka za temeljni kriterij odabira opcija prema kojima ukupne neto koristi premašuju ukupne neto troškove te koja se trba objektivno temeljeiti na prethodnoj izvršenoj analizi i prikupljenim podacima. Također su izostali osnovni indikatori za praćenje provedbe budućeg propisa (osnovni pokazatelji uspješnosti), tj nisu utvrđeni osnovni indikatori za evaluaciju provedbe. Ukoliko do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na dobar način, kroz praćenje provedbe preporučene opcije treba biti moguće utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati. Za preporučenu opciju potrebno je sažeto opisati način provedbe opcije, navesti tijela odnosno institucije koje bi provodile opciju. Ključno je predvidjeti tko, na koji način i u kojem vremenskom okviru provodi preporučenu opciju. Sažeto i jasno navesti vremenske rokove provedbe i glavne rezultate provedbe kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadna evaluacija provedbe opcija. Stoga se predlaže da stručni predlagatelj prethodno izradi nedostajuće priloge, analize i obavi aktivnosti koje prethode po logici stvari i hodogramu aktivnosti prethodne ovoj fazi javnog savjetovanja kako bi prethodno zainteresiranoj javnosti i svim dionicima omogućio upoznavanje sa problemima, ciljevima, opcijama i dr. predloženog rješenja. Takvo postupanje i sustav treba doprinijeti poticanju poslovnog okruženja, jačanju vladavine prava i smanjuju troškova provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava. Stoga je preskakanje prethodnih faza i izostanak prethodnih aktivnosti ( teze sadržaja propisa, opis problema koji se žele riješiti i predloženih opcija s usporedbama, ciljevi...) temeljna primjedba, jer bez da se jasno prethodno označe problemi zbog kojih se pristupa novom normativnom rješenju te bez da se utvrde ciljevi i moguće opcije te usporedba istih dovesti će do daljnje nepotrebne aktivnosti, gubitka vremena i energije te troškova svih zaniteresiranih sudionika što ne doprinosti stvaranju kvalitetnijeg i boljeg poslovnog i životnog okruženja za sve članove zajednice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 10 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu nije regulirao na koji način će se financirati priprema projekata komunalne infrastrukture koja neposredno služi pojedinoj građevinskoj čestici. Kako izgleda to će biti prepušteno jedinicama lokalne samouprave da iz svojih proračunskih sredstava pripremaju projekte računajući na budući prihod proračuna od Građevinske rente i Doprinosa koji se može dogoditi tek u trenutku kada su građevinske dozvole, kako za predmetnu infrastrukturu tako i za investiciju, već ishođene. Prijedlog Zakona također nije regulirao kako će se financirati priprema i izgradnja infrastrukture na područjima gdje ona služi većem broju različitih vlasnika građevinskih čestica. Naime realno će se dogoditi da se svi vlasnici neće istovremeno razvijati svoje projekte, dok je infrastrukturu većim dijelom potrebno u cijelosti izvesti za potrebe prvog objekta (potreban kapacitet vodoopskrbe i odvodnje odnosno cijelu pristupnu prometnicu). Kako izgleda Prijedlog zakona i to svaljuje na leđa nejakog proračuna jedinice lokalne samouprave. Prijedlogom zakona o komunalnom gospodarstvu se svaki Investitor za čiji objekt je potrebna izgradnja infrastrukture dovodi u neprihvatljiv rizik da će on izvesti svoj objekt ali da neće moći ishoditi Uporabni dozvolu za isti jer jedinica lokalne samouprave nije izvela i ishodila uporabnu dozvolu za potrebnu infrastrukturu. Dosadašnje iskustvo govori da su investitori i jedinice lokalne samouprave koristili instrument Članka 33. Zakona o komunalnom gospodarstvu, te Članka 165. Zakona o prostornom planiranju, kojima se omogućava da vlasnik građevinske čestice odnosno investitor građevine može biti i investitor komunalne infrastrukture koja neposredno služi predmetnoj građevini te da se trošak građenja može prebiti sa obvezom plaćanja komunalnog doprinosa. Primjenom ovog instrumenta jedinica lokalne samouprave nije bila izložena riziku da će pripremiti projekte za komunalnu infrastrukturu za objekte koji se neće realizirati, a investitori nisu izloženi riziku da jedinica lokalne samouprave neće na vrijeme i ugovorenom roku izvesti komunalnu infrastrukturu potrebnu za priključenje objekta. Zbog svega navedenog nužno je u Prijedlogu zakona dodati članak kojim bi se vlasniku građevinske čestice odnosno investitoru omogućilo da može sam snositi troškove gradnje komunalne infrastrukture koja neposredno služi njegovoj građevinskoj čestici te da se njihov iznos prizna u iznos Građevinske rente odnosno Doprinosa za izgradnju komunalne infrastrukture. Prijedlogom zakona treba svakako regulirati način na koji će se utvrditi stvarni troškovi izgradnje infrastrukture, a da se istovremeno omogući da investitori koji nisu obveznici provedbe Zakona o javnoj nabavi, izvedu komunalnu infrastrukturu ne primjenjujući Zakon o javnoj nabavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 11 | GRAD SLUNJ | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Smatramo da je zakon nejasan, nedorečen,suprotan nizu zakonskih propisa koji su na snazi (od Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o pogrebnoj djelatnosti, Zakona o vodama, itd.). Pojedine odredbe samog zakona međusobno su neusklađene. Zakon ne definira bitna pitanja vezana uz komunalno gospodarstvo, a istodobno zadire u područja koja su trenutno uređena posebnim propisima temeljem kojih su doneseni provedbeni propisi koji su zaživjeli i koji se promjenjuju u praksi. Nadamo se da će zakona doživjeti značajne promjene, u suprotnom će stvoriti više problema nego što ih trenutno imamo s postojećim zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 12 | IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Kao javni isporučitelj usluga javne odvodnje, u okviru javne rasprave o nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu dajemo sljedeće primjedbe: 1. Djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda ne bi trebale biti predmet ovog Zakona, budući da su iste detaljno regulirane Zakonom o vodama, Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, te drugim podzakonskim aktima, a koji su, implementacijom Direktiva, u potpunosti usklađeni s pravom EU na području vodne politike. Normiranjem ove dvije djelatnosti kroz postojeće te neki dodatan zakon (ZKG), rezultiralo bi nejasnoćama kod tumačenja i provedbe zakonskih odredbi. 2. Sustav financiranja komunalne infrastrukture je u nacrtu ovog Zakona nejasan i neriješen, za razliku od važećih propisa koji se odnose na djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje. To bi moglo dovesti u pitanje poslovanje i funkcioniranje komunalnih društava. 3. Dio odredbi o organizacijskom oblicima subjekata koje obavljaju komunalne djelatnosti nisu u skladu s važećim Zakonom o trgovačkim društvima (što je to „komunalno javno trgovačko društvo“? Ili pak „komunalna javna ustanova“ koju Zakon o ustanovama također ne pozna). 4. Ako je komunalac-javni isporučitelj organiziran kao trgovačko društvo, nejasne su odredbe kojima se traže određene suglasnosti, odnosno podnose izvješća i planovi predstavničkim tijelima JLS-a, čime se uvodi bespotrebno birokratiziranje i tromost. Naime, prema važećem zakonu, predstavnici JLS-a, kao osnivača trgovačkog društva, čine Skupštinu, koja prema ZTD-u i Društvenom ugovoru ima svoje ovlasti, prava i obveze, a između ostalog prihvaća godišnja izvješća i planove poslovanja. To posebno dolazi do izražaja kod trgovačkih društava kao što je IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. koji ima čak 41 osnivača. 5. Na kraju, nejasne su odredbe o prestanku važenja drugih zakona te odnos ovog s posebnim propisima koji detaljno reguliraju određeno područje (npr. Zakon o vodama i dr.) 6. Predlaže se Zakonodavcu da uzme u obzir sve primjedbe, a osobito posebnosti komunalnih društava na razini cijele Republike Hrvatske, a ne samo na razini najvećeg ili najvećih gradova u RH. IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 13 | VLADO BUBAŠ | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Zašto uvodite građevinsku rentu? Zar dosadašnja komunalna naknada od 01.01.2018. ne postaje porez na nekretnine??? Uvođenjem građevinske rente Vi građanima Republike Hrvatske uvodite dupli porez. Uporno govorite kako treba smanjiti parafiskalne namete, a s druge strane sami ih stvarate i to na nevjerojatno bezobrazan način. Ni Monty Python vam nije ravan. Tu je još i doprinos za građenje komunalne infrastrukture...koliko vidim, Porez na nekretnine će očito ići državi, a umjesto komunalne naknade uvodite građevinsku rentu i doprinos za građenje komunalne infrastrukture. Ona često spominjana floskula da će porez na nekretnine zamijeniti komunalnu naknadu je očito samo zavaravanje javnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Nacrtu prijedloga Zakona koji je dostupan na stranicama e-savjetovanja nedostaje ocjena stanja radi kojeg ga je nužno donijeti, kao i osnovna pitanja koja se njime trebaju urediti, razlozi i ciljevi njegova donošenja, kao što nedostaje i pojašnjenje posljedica koje bi donošenjem zakona trebale proisteći, a što nije u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09), kao ni Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15). S obzirom na navedeno, otvaraju se brojna pitanja oko obrazloženja, pa i utemeljenosti predloženih odredaba. Nije objašnjena potreba donošenja novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, razlike u odnosu na pozitivan propis koji bi donošenjem predloženog trebao prestati važiti, kao ni potreba njegova donošenja s predloženim sadržajem. Također, nije posve jasan odnos predloženog Nacrta prijedloga Zakona prema drugim, posebnim propisima koji reguliraju pojedine komunalne djelatnosti kao što su primjerice Zakon o vodama ili Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Kako se radi o donošenju cjelovito novog propisa Zakona o komunalnom gospodarstvu te je razvidno da se njime napuštaju pojedina dosadašnja uređenja (primjerice, pojedine naknade i doprinosi), a uvode nova, bez potrebnih objašnjenja razloga te razlika prema trenutno važećem uređenju, kao i drugim, posebnim propisima, nije moguće jasno shvatiti namjeru predlagatelja, niti ocijeniti učinke koje one trebaju proizvesti na prava i interese građana pa to treba jasno napisati. Odredbe koje pojašnjavaju pojedina načela komunalnog gospodarstva nisu do kraja dorečene te nije razvidno kako se ona u praksi imaju ostvariti. Primjerice, načelo javnosti iz kojeg nije jasno na koji način i u kojoj mjeri je isporučitelj komunalne usluge dužan omogućiti korisnicima komunalne usluge sudjelovanje u donošenju odluka u komunalnom gospodarstvu. Odredbe kojima se propisuje da se isporuka komunalne usluge ne smije prekinuti, ni obustaviti bez opravdanih razloga te da suprotno predstavlja prekršaj isporučitelja komunalne usluge ostaju nedorečene budući da nisu određeni kriteriji o razlozima koji bi bili opravdani te ostavlja mogućnost arbitrarnog postupanja isporučitelja, što se može negativno odraziti na položaj i prava građana. Nejasne su i odredbe o organizacijskim oblicima obavljanja komunalnih djelatnosti. Primjerice, sama priroda i oblik komunalnog javnog trgovačkog društva nedorečena je u Nacrtu prijedloga Zakona, a nejasan je njegov odnos prema oblicima trgovačkih društava propisanim posebnim propisom – Zakonom o trgovačkim društvima te je potrebno sve odredbe o ustrojstvu doraditi na način da se nedvojbeno može utvrditi kada se primjenjuju odredbe ovog zakona, a kada odredbe ZTD. Nedostatak obrazloženja otvara i pitanje pravne utemeljenosti odredaba o pravnom statusu komunalne infrastrukture te izvorima njezina financiranja građenja i održavanja. Nužno je pojasniti razloge za uvođenje novih novčanih javnih davanja, njihove izmjene te odnos između predloženih novih novčanih javnih davanja, građevinske rente i doprinosa za građenje komunalne infrastrukture te sadašnjih, komunalne naknade i komunalnog doprinosa, kao i njihov odnos prema drugim novčanim javnim davanjima iz drugih, posebnih propisa (primjerice, porezu na nekretnine) kako one ne bi dovele do situacije u kojoj bi građani bili višestruko opterećeni javnim davanjima koja služe istoj svrsi i namjeni. Zatim ne vidimo opravdanje da odredbe prema kojoj pravo na donošenje rješenja o novčanom javnom davanju (primjerice, građevinskoj renti) ne zastarijeva kad je to instrument pravne zaštite koji se može isključiti u izuzetnim situacijama, a ne u situacijama do koji može doći najčešće greškom nadležnog tijela. Nezastarijevanje prava/obveze na donošenje rješenja utjecalo bi na pravnu sigurnost građana i pravo na odluku u razumnom roku. Ovo tim više ako pogledamo da Opći porezni zakon ne predviđa slučaj u kojem pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i naplatu poreza ne bi zastarijevalo. Štoviše, propisuje obvezu tijela da na zastaru paze po službenoj dužnosti, a po proteku zastarnog roka (6 godina) dugovi za koje je utvrđena zastara prava na utvrđivanje i naplatu otpisuju se iz evidencije. U skladu s predloženim načelima komunalnog gospodarstva, kod planiranja građenja i održavanja komunalne infrastrukture građanima bi trebalo omogućiti djelotvorno sudjelovanje u postupku donošenja tih programa jedinica lokalne samouprave, na način da mogu utjecati na određivanje prioriteta gradnje i održavanja komunalne infrastrukture koju neposredno koriste ili će koristiti, odnosno da budu jasno upoznati s opravdanim razlozima zbog kojih njihovim zahtjevima u tom smislu nije moguće udovoljiti. U obvezni sadržaj računa za isporučenu komunalnu uslugu bilo bi korisno, radi obaviještenosti korisnika usluge, uključiti i vidljivo istaknutu obavijest o eventualnom dugovanju koje korisnik ima prema isporučitelju u trenutku ispostavljanja računa, kao i vidljivo istaknutu obavijest o postojanju povoljnijih tarifa/cijena za pojedine komunalne usluge za određene kategorije korisnika te uvjetima i načinu njihova ostvarivanja. Pritom, račun treba biti dostavljen na dostupan i nediskriminirajući način. Budući da se Nacrtom prijedloga Zakona propisuje i kako korisnik komunalne usluge može podnijeti prigovor na račun za ispostavljenu uslugu, što je u skladu s posebnim propisom o zaštiti prava potrošača, bilo bi dobro dodati i kako je isporučitelj komunalne usluge na računu dužan jasno i vidljivo istaknuti obavijest o roku i načinu podnošenja prigovora. Također, kako mogućnost da jedinice lokalne samouprave financiraju obavljanje komunalnih usluga za pojedine grupe korisnika na njihovom području, a posebno radi zaštite ugroženih kategorija građana, ne bi bila samo deklaratorna, trebalo bi propisati dužnost da o postojanju i uvjetima za ostvarivanje tog prava ovlaštenici budu obaviješteni na dostupan i nediskriminirajući način. Odredba o prestanku važenja zakona stupanjem na snagu predloženog Zakona nije jasna jer navodi i na tumačenje koje implicira prestanak važenja nekoliko posebnih propisa što treba točno navesti a također treba napisati koji podzakonski akti ostaju na snazi, a koji se trebaju promijeniti i u kom roku. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 15 | Leo Penović | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Prijedlog Zakona detaljno regulira obveze vlasnika građevinskih čestica odnosno investitora prema financiranju komunalne infrastrukture, ali nedovoljno regulira obveze jedinice lokalne samouprave u odnosu na „Uređenje građevinskog zemljišta“. Naime Zakonom o prostornom uređenju određeno je da se lokacijska dozvola može izdati tek nakon što je utvrđeno da: 1. postoji mogućnost priključenja građevinske čestice odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 2. da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje Zakonom o gradnji (NN 153/13 i 20/17) utvrđeno je da se građevinska dozvola može izdati nakon što se u provedenom postupku utvrdi: 1. postoji mogućnost priključenja građevinske čestice odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 2. da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje. Također je Zakonom o gradnji (NN 153/13 i 20/17) određeno da se Uporabna dozvola može izdati ako se utvrdi da je „građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom“. Dakle sukladno odredbama Prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu, te Zakona o prostornom planiranju i Zakona o gradnji realizacija investicija u potpunosti ovisi o lokalnoj samoupravi odnosno o njenoj sposobnosti da razvije komunalnu infrastrukturu. Naime investitor je dužan samo platiti Građevinsku rentu i Doprinos za izgradnju komunalne infrastrukture i to u trenutku izdavanja građevinske dozvole za njegov objekt. Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu nije regulirao na koji način će se financirati priprema projekata komunalne infrastrukture koja neposredno služi pojedinoj građevinskoj čestici. Kako izgleda to će biti prepušteno jedinicama lokalne samouprave da iz svojih proračunskih sredstava pripremaju projekte računajući na budući prihod proračuna od Građevinske rente i Doprinosa koji se može dogoditi tek u trenutku kada su građevinske dozvole, kako za predmetnu infrastrukturu tako i za investiciju, već ishođene. Prijedlog Zakona također nije regulirao kako će se financirati priprema i izgradnja infrastrukture na područjima gdje ona služi većem broju različitih vlasnika građevinskih čestica. Naime realno će se dogoditi da se svi vlasnici neće istovremeno razvijati svoje projekte, dok je infrastrukturu većim dijelom potrebno u cijelosti izvesti za potrebe prvog objekta (potreban kapacitet vodoopskrbe i odvodnje odnosno cijelu pristupnu prometnicu). Kako izgleda Prijedlog zakona i to svaljuje na leđa nejakog proračuna jedinice lokalne samouprave. Prijedlogom zakona o komunalnom gospodarstvu se svaki Investitor za čiji objekt je potrebna izgradnja infrastrukture dovodi u neprihvatljiv rizik da će on izvesti svoj objekt ali da neće moći ishoditi Uporabni dozvolu za isti jer jedinica lokalne samouprave nije izvela i ishodila uporabnu dozvolu za potrebnu infrastrukturu. Dosadašnje iskustvo govori da su investitori i jedinice lokalne samouprave koristili instrument Članka 33. Zakona o komunalnom gospodarstvu, te Članka 165. Zakona o prostornom planiranju, kojima se omogućava da vlasnik građevinske čestice odnosno investitor građevine može biti i investitor komunalne infrastrukture koja neposredno služi predmetnoj građevini te da se trošak građenja može prebiti sa obvezom plaćanja komunalnog doprinosa. Primjenom ovog instrumenta jedinica lokalne samouprave nije bila izložena riziku da će pripremiti projekte za komunalnu infrastrukturu za objekte koji se neće realizirati, a investitori nisu izloženi riziku da jedinica lokalne samouprave neće na vrijeme i ugovorenom roku izvesti komunalnu infrastrukturu potrebnu za priključenje objekta. Zbog svega navedenog nužno je u Prijedlogu zakona dodati članak kojim bi se vlasniku građevinske čestice odnosno investitoru omogućilo da može sam snositi troškove gradnje komunalne infrastrukture koja neposredno služi njegovoj građevinskoj čestici te da se njihov iznos prizna u iznos Građevinske rente odnosno Doprinosa za izgradnju komunalne infrastrukture. Prijedlogom zakona treba svakako regulirati način na koji će se utvrditi stvarni troškovi izgradnje infrastrukture, a da se istovremeno omogući da investitori koji nisu obveznici provedbe Zakona o javnoj nabavi, izvedu komunalnu infrastrukturu ne primjenjujući Zakon o javnoj nabavi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što je isto regulirano Programom izgradnje komunalne infrastructure. Primjedba vezana uz dodavanje članka koji bi vlasniku građevinske čestice/ investitoru omogućio da može sam snositi troškove gradnje komunalne infrastructure se ne prihvaća iz razloga što je isto omogućeno Zakonom o prostornom uređenju. |
| 16 | GRAD RIJEKA | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Predlaže se u odredbu dodati i financiranje komunalnih djelatnosti. „Ovim se Zakonom uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, održavanje komunalnog reda i druga pitanja značajna za komunalno gospodarstvo. „ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 17 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Glede primjedbi na tekst nacrta Zakona o komunalnom gospodarstvu, između ostalog, ističe se potreba detaljnijeg i preciznijeg određenja odredbi koje propisuju i uređuju dio koji se odnosi na građevinsku rentu. Poučeni dosadašnjim iskustvom i praksom, predlažemo što preciznije uređenje određenih pitanja materijalnim propisom kako bi se izbjeglo arbitrarno postupanje i neujednačenost tumačenja pravnih praznina, što bi posljedično rezultiralo pravnom nesigurnošću. Premda tekst nacrta Zakona o komunalnom gospodarstvu ukazuje na rješavanje određenih nedoumica, mišljenja smo kako određene situacije i dalje ostaju pravno nepotpuno uređene i nedorečene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 18 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije Predmet: Primjedbe za nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Poštovani, Kao zainteresirani dionici u pružanju vodnih usluga u Republici Hrvatskoj, ovim putem, u okviru javne rasprave predlažemo da se iz nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu izbace sve odredbe i stavke koje se odnose na usluge javne vodoopskrbe i usluge javne odvodnje, kao i sa njima povezani članci koji se odnose na financiranje komunalnih djelatnosti, komunalnu infrastrukturu i pravni status iste. Naprijed navedeno predlažemo iz razloga što su djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda kao i uvjeti za obavljanje djelatnosti, uslužna područja pružanja usluga, javni isporučitelji, cijene vodnih usluga te načini donošenja istih, priključenje na komunalne vodne građevine, financijsko održavanje vodnih građevina, opći i tehnički uvjeti isporuke i sve ostalo bitno za pružanje tih djelatnosti, već regulirani Zakonom o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14. Sve prethodno navedeno je regulirano u tom Zakonu u člancima 196 – 216, a pored toga je definirano i donošenje višegodišnjih programa građenja vodnih građevina koje donosi Vlada Republike Hrvatske, a decidirano je određen pravni status građenja vodnih građevina, kao i gradnja i održavanje istih. Zakonom o vodama je uspostavljeno tijelo koje imenuje Sabor Republike Hrvatske, a obaveza mu je upravo nadgledanje i reguliranje rada isporučitelja vodnih usluga u Republici Hrvatskoj. To tijelo se zove Vijeće za vodne usluge i njegove obaveze i ovlasti su određene člancima 217 – 219 Zakona o vodama. Iz svega naprijed navedenog, smatramo da bi uvrštavanjem javne vodoopskrbe i javne odvodnje, kao uslužne komunalne djelatnosti u Zakonu o komunalnom gospodarstvu unijeli preveliku normiranost ili pak konfuziju i nejasnoće u tumačenju pojedinih zakonskih odredbi, te predlažemo da navedene djelatnosti ostanu normirane samo kroz Zakon o vodama i zakon o financiranju o vodnom gospodarstvu. HGVIK | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 19 | privreda d.o.o. petrinja | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Nejasno je koja je intencija zakonodavca za donošenjem novog Zakona o komunalnom gospodarstvu budući da nisu navedeni razlozi koji ukazuju na potrebu donošenja gore spomenutog zakona. Smatramo da je potrebno razmotriti nužnost i opravdanost donošenja ovakvog zakona, budući da je vodno gospodarstvo od 2010. godine uređeno Zakonom o vodama, Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva i čitavim nizom podzakonskih propisa kojima je ustrojeno poslovanje javnog isporučitelja vodnih usluga te obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Predlaže se da se u odnosu na djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje zadrži postojeće zakonsko uređenje. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 20 | Gaj grupa d.o.o. | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | GAJ GRUPA d.o.o. GAJEVA 29, ZAGREB U Zagrebu, 04.04.2017. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja KOMUNALNO GOSPODARSTVO Javno savjetovanje na prijedlog Zakona Republike Austrije 20 10000 ZAGREB Predmet: - Primjedbe na nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu; dostavlja se; Poštovani, kao zainteresirana javnost u procesu predlaganja i donošenja uvodno naznačene normativne materije, ovim putem, u sklopu javne rasprave, ističemo svoje prigovore na nacrt prijedloga zakona. U čl. 24. st. 1. toč. 6. nacrta Zakona u uslužnoj komunalnoj djelatnosti predlagatelj zakona ubraja i tzv. pogrebnu djelatnost. U narednom čl. 25. st. 6. nacrta Zakona, ta pogrebna djelatnost je definirana i opisana kao «ispraćaj, kremiranje, ukop i sahrana pokojnika te upravljanje i održavanje groblja i krematorija u skladu s posebnim propisima». Iako je iz ovakve definicije jasno da predlagatelj zakona ima u vidu one pogrebne djelatnosti koje doista imaju komunalni karakter (pa je načelno logično da su obuhvaćene ovim normativnim aktom), ovakav normativni pristup je nomotehnički pomalo nezgrapan, jer se pod sličnim nazivom – pogrebnička djelatnost – obavlja cijeli niz aktivnosti koje nemaju nikakav komunalni, nego komercijalni karakter, a definirane su u čl. 8. važećeg Zakona o pogrebničkoj djelatnosti. Međutim, usprkos pomalo nezgrapnoj nomotehnici, mišljenja smo da prateća definicija u dostatno jasnoj mjeri uklanja ovu razlikovnu ambivalenciju pa se naš prigovor ne odnosi na čl. 24. niti čl. 25. nacrta Zakona. Naš prigovor je suštinske prirode i odnosi se na čl. 140. nacrta Zakona (u osnovi, radi se o prijelaznim i završnim odredbama) kojim je regulirano da danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/2015, dalje u tekstu: ZPD). Naime, kao što je istaknuto, ZPD ne regulira materiju pogrebničkih djelatnosti koje bi imale komunalni, nego isključivo komercijalni karakter. Tako je u čl. 8. ZPD-a pogrebnička djelatnost ekstenzivno definirana na način da obuhvaća sve komercijalne radnje koje su redovito povezane s pogrebom što, primjerice, uključuje organizaciju, preuzimanje i prijevoz umrle osobe u RH i u inozemstvu, prodaju pogrebne opreme i pogrebnih potrepština, organizaciju vjerskih usluga, organizaciju prodaje cvijeća i svijeća i sl.. Nigdje se u ZPD-u ne ulazi u materiju komunalnih djelatnosti održavanja i upravljanja grobljima ili samog ukopa pokojnika. Stoga je očito nemoguće donošenjem nacrta Zakona pravno obesnažiti i ZPD, jer je riječ o pravno posve disparatnoj materiji i različitim kategorijama djelatnosti koje se tim propisima reguliraju (usprkos jezičnoj sličnosti). «Pogrebna djelatnost» u smislu predloženog nacrta Zakona o komunalnom gospodarstvu predstavlja – vidljivo iz uvodno citirane definicije – one djelatnosti u vezi s pogrebom koje nesumnjivo imaju komunalni karakter, dok «pogrebnička djelatnost» u smislu ZPD-a predstavlja komercijalne usluge organizacije svih pogrebnih elemenata (pogrebne opreme, prijevoza, tiskanje obavijesti o smrti, glazbe, vjerskog obreda, cvijeća, svijeća, itd.) i to u odnosu između privatnog pogrebnika i stranke. ZPD, dakle, regulira nešto sasvim drugo od predloženog nacrta Zakona o komunalnom gospodarstvu. Stoga bi ukidanjem ZPD-a predloženim nacrtom Zakona nastao apsolutni pravni vakuum, jer komercijalne usluge u vezi s pogrebom ne bi podlijegale više nikakvoj regulativi. Jasno je da nije namjera niti Vlade Republike Hrvatske kao predlagatelja zakona, niti namjera zakonodavca da visokonormiranu djelatnost, koja po prirodi stvari zahtijeva detaljnu regulativu, odjednom i bez nekog očitog razloga izloži potpunoj arbitrarnosti i samovolji tržišta pogrebničkih usluga. Zaključno, dakle, predlažemo da se nacrt Zakona o komunalnom gospodarstvu izmijeni u čl. 140. i iz njega izbaci odredba kojom stupanjem na snagu tog zakona prestaje važiti Zakon o pogrebničkoj djelatnosti NN 36/2015. S poštovanjem, Gaj grupa | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što odredbama ZKG-a ne prestaje važiti Zakon o pogrebničkoj djelatnosti |
| 21 | PARK d.o.o. Buzet | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Pozdravljamo inicijativu predlagatelja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te podržavamo pristupanje temeljitom, cjelovitom i svakako potrebnom pravnom normiranju i usklađivanju odredbi propisa o komunalnom gospodarstvu sa otvorenim pitanjima koja se postavljaju u praksi i kojom se trebaju postići razumna i racionalna rješenja te ojačati pravna sigurnost kako društva u cjelini, jedinica lokalne samouprave, komunalnih društva tako i korisnika komunalnih usluga. Sve to posebno, jer je u dosadašnji Zakon o komunalnom gospodarstvu izvorno iz 1995. godine intervenirano mnogo puta ( čak 24 puta ), pa tako i mnogo puta posebnim propisima. Npr. u odnosu na opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ( tzv. vodne djelatnosti od 01.01.2010.) Zakonom o vodama, u odnosu na održavanje tzv. nerazvrstanih cesta Zakonom o cestama 2011., u odnosu na pitanje uplate komunalnog doprinosa vezano za akt o građenju i odredbe ZID Zakona o prostornom uređenju i gradnji , u odnosu na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom 2013. g, odredbe o prijevozu pokojnika odredbama Zakona o pogrebničkoj djelatnosti 2015. g … Međutim, ipak je trebalo uz prijedlog zakona dati i obrazloženje i tumačenje, za što točniju interpretaciju zainteresiranoj javnosti , odnosno prethodno otvoriti raspravu u javnosti na način da se pojasni što se zakonom želi postići, kakav je koncept i zbog kojih razloga potrebno primijeniti , što čini komunalnog gospodarstvo, kako i tko treba održavati komunalnu infrastrukturu i ostalo. Pojedine odredbe nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je stavljen u proceduru e-savjetovanja ne doprinose pravnoj sigurnosti i suprotstavljaju se drugim propisima, a nejasnom formulacijom odredbe članka 140. „Prestanka važenja zakona“ dovodi se do zbunjujućeg zaključka da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti čitav niz baznih zakona za komunalno gospodarstvo ( samim time i niza podzakonskih akata), temeljem kojih se tijekom godina reorganiziralo i ustrojavalo poslovanje komunalnih društava, no jasno je da je pak Predlagač smatrao da je tom formulacijom ustvari stavio van snage dosadašnji Zakon komunalnom gospodarstvu sa svim izmjenama temeljem navedenih posebnih propisa ? Da li to znači da će se ovime donijeti izmjene i dopune navedenih posebnih zakona, što bi u tom slučaju bio i imperativ ? (podsjećamo da je zbog nedonošenja pročišćenog teksta ZKG njegova interpretacija i tumačenje bilo dvojbeno i vodilo do pravne nesigurnosti). U svakom slučaju smatramo da je prethodno potrebno objasniti temeljne ciljeve i promjene koje se žele postići, iste treba uskladiti ne samo sa postojećim pozitivnim propisima nego i sa objektivnim mogućnostima i kapacitetima pojedinih sredina jer se radi o propisu koji je važan za normalno odvijanje važnog segmenta života i gospodarstva na području cijele Republike Hrvatske. Apeliramo da se postignute tržišne slobode u komunalnom sektoru ne umanjuju i ne ograničavaju, jer se pažljivim iščitavanjem ovog prijedloga da zaključiti da će brojni mali komunalci koji su uz svoju primarnu djelatnost (bilo uslužnu komunalnu, bilo djelatnost održavanja komunalne infrastrukture- kako ih ovdje razdvajate) obavljali i druge - tržišne djelatnosti u manjem obimu, a kojima su u većoj mjeri iskorištavali postojeće tehničke i kadrovske kapacitete koji bi u protivnom bili nedovoljno iskorišteni, te time poskupljivali komunalnu uslugu. Naglašavamo da se ovime ugrožavaju poslovanja i manjih vodnokomunalnih društava koja su nastala izdvajanjem djelatnosti javne vodoopskrbe i/ili javne odvodnje iz "komunalnih" društava , a koja koriste brojne usluge društva prednika (dakle komunalnog društva), primjerice -dijele isti poslovni prostor, opremu, računovodstveno financijske usluge, strojeve, i dr. sredstva rada, što se ovim zakonom onemogućava, a time i ugrožava obavljanje javne djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se – odredbu članka 140. je potrebno pažljivo pročitati Primljeno na znanje u ostalom dijelu primjedbi |
| 22 | Grga K | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Ovaj Zakon potrebno je uskladiti s Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Umjesto daljnjeg objašnjenja molim pogledajte linkove: https://www.youtube.com/user/inspireEU http://www.nipp.hr/ https://www.youtube.com/watch?v=gnvEgBy8cFs https://www.youtube.com/watch?v=WOogJ8-7eZ0 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 23 | DENIS BUVINIĆ | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Možda je prilika, sada, kada i MUP priprema reorganizaciju, da se razmisli o mogućnosti objedinjavanja komunalnih i prometnih redarstava, barem u manjim JLS, gdje poslove komunalnog i prometnog redara obavlja ista osoba. Prema sadašnjim rješenjima, službenik koji obavlja poslove prometnog i komunalnog redara, trebao bi ovisno o uočenom prekršaju presvlačiti službenu odoru, što je u najmanju ruku smiješno. Mislim da treba razmotriti mogućnost uvođenja (da li komunalnog ili nekog drugog redarstva) na način da jedna osoba, u jednoj odori, sa jednom iskaznicom, obavlja nadzor nad provođenjem Odluke o komunalnom redu koja bi uključivala odredbe između ostalog i u vezi sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i zakonima iz oblasti građevinarstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 24 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Koliko je nama poznato, Zakon o komunalnom gospodarstvu je opći propis kojem svi zakoni u djelatnosti komunalnog gospodarstva moraju biti sukladni odredbama Ustava RH, ovom Zakonu i drugim zakonima. Upravo zato smatramo da Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu bez da su ponuđeni i propisi iz djelatnosti smatramo neprihvatljivim. Usvajanje zakona o komunalnom gospodarstvu a da prethodno nisu u paketu ponuđeni/doneseni zakoni iz djelatnosti moguće će nastati pravna nesigurnost davatelja i korisnika komunalnih usluga. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća se iz razloga nerazumljivosti primjedbe |
| 25 | MARIO KOLAREVIĆ | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Mario Kolarević Sa novim zakonom nikako nema potrebe ditrati zakon o pogrebničkoj djelatnosti koji je jako dobar, i sa kojim je sve regulirano. Pogrebnička djelatnost je gospodarska djelatnost. Dobra je stvar da na tržištu nema monopola, da građani imaju pravo birati gdje će potrošiti svoj novac. Svi imamo pravo na rad, svi plaćamo obveze prema državi, zapošljavamo djelatnike. Pogrebnik sam koji zapošljava 12 djelatnika, koji imaju obitelji, djecu. Ta djeca trebaju našoj Hrvatskoj,a ne da odlaze iz nje. Komunalne firme neka rade svoj posao, posao na groblju, i nemaju što tražiti u tržišnom natjecanju, trgovini i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU | Ne vidimo potrebu da ovim zakonom prestaje važiti Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, jer on uređuje sve bitne stvari oko obavljanja pogrebničke djelatnosti na tržištu. Navedena djelatnost je gospodarska djelatnost nikako komunalna, komunalna djelatnost može biti samo održavanje groblja, pokopi i sve ono što se obavlja unutar groblja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 27 | ZELENA AKCIJA | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU, DIO PRVI | Nedopustiva je privatizacija komunalnih usluga na kojoj počiva ovaj Nacrt zakona. Oštro se protivimo daljnjem otvaranju komunalnih usluga privatnom sektoru jer iskustva pokazuju da sudjelovanje privatnog sektora u komunalnim uslugama rezultira smanjenjem kvalitete usluge, narušavanjem univerzalnog pristupa usluzi (nedostatak motiva za pružanje usluga na područjima i u djelatnostima koje nisu dovoljno ili uopće lukrativne odnosno korisnicima iz socijalnih kategorija) te povećanjem cijene za korisnike. Upravo suprotno, u pružanje komunalnih usluga treba u većoj mjeri uključiti građane kako bi se povećala društvena kontrola nad korištenjem javnih sredstava i osiguralo ostvarenje javnog interesa u njihovoj potrošnji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 28 | Zagrebački holding d.o.o. | DIO PRVI, UVODNE ODREDBE | Opće primjedbe: Potrebno je posebnu pažnju obratiti kako u ovom aktu tako i u ostalim podzakonskim aktima na odgovarajuće sankcioniranje nepoznatih osoba koje odlažu biljni otpad iz svojih okućnica na javnu zelenu površinu, te devastiraju iste na način da gaze i uništavaju uređene javne zelene površine čime pričinjavaju materijalnu štetu jedinici lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 29 | Udruga Zelena Istra | UVODNE ODREDBE, Predmet Zakona | Zainteresiranoj javnost nisu pružene informacije koje omogućavaju sudjelovanje u ovom javnom savjetovanju: nisu navedeni problemi koji se novim zakonskim prijedlogom rješavaju, nisu uspoređeni učinci važećeg zakona i prednosti koje donosi novi propis, nisu poznati rezultati procjene učinaka propisa, koji bi trebali biti neizostavni preduvjet za ovo savjetovanje. Stoga predlažemo odgađanje javnog savjetovanje sve do pripreme svih potrebnih dokumenata koji bi omogućili uključivanje u raspravu o ciljevima, predloženim rješenjima i mogućim opcijama te rezultatim koji se žele postići. Predložena rješenja nemaju nikakvo utemeljenje odnosno ono iz teksta prijedloga propisa nije poznato. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 30 | Sandra Ivić | Komunalno gospodarstvo i posebna upravna područja, Članak 2. | Djelatnosti koje su sada važećim posebnim zakonskim propisima utvrđene kao javne usluge (javna vodoopskrba, javna odvodnja, gospodarenje otpadom) trebale bi biti komunalne usluge uređene posebnim propisima a to zbog primjene dorađenih načela komunalnog gospodarstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 31 | Grad Opatija | Komunalno gospodarstvo i posebna upravna područja, Članak 2. | Brisati tekst: „te županije kada je to propisano ovim ili posebnim zakonom“. Obrazloženje: dosadašnjim Zakonom, te propisima koji uređuju pojedine materije koje ulaze u sustav komunalnog gospodarstva, nikada nije postojala komunalna djelatnost županijskog značaja. Zakonom o lokalnoj samoupravi i regionalnoj (područnoj) samoupravi poslovi komunalnog gospodarstva stavljeni su u izričitu nadležnost jedinica lokalne samouprave, dok su u članku 20. istog Zakona propisani poslovi koje obavljaju županije i među njima nema poslova komunalnog gospodarstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 32 | GRAD RIJEKA | Komunalno gospodarstvo i posebna upravna područja, Članak 2. | Djelatnosti koje su sada važećim posebnim zakonskim propisima utvrđene kao javne usluge (javna vodoopskrba, javna odvodnja, gospodarenje otpadom) ne mogu biti predmetom ovoga Zakona odnosno ne mogu biti utvrđene kao komunalne djelatnosti. U odnosu na stavak 2. predlaže se razmotriti svrhovitost takve odredbe - da se obavljanje komunalne djelatnosti uređuje posebnim zakonskim propisom pored činjenice da je na snazi Zakon o komunalnom gospodarstvu. Podredno, ukoliko isto ne bi bilo prihvaćeno predlaže se preformulirati ovu odredbu na način da se propiše mogućnost da se podzakonskim propisom ili aktom JLS detaljnije uredi obavljanje pojedine komunalne djelatnosti, a sve u skladu sa odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. "Obavljanje pojedine komunalne djelatnosti, građenje i održavanje određene komunalne infrastrukture može se detaljnje urediti posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: posebni zakon) sve sukladno ovom Zakonu.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 33 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Korištenje izraza, Članak 3. | Sugestija je da se pojedini važni pojmovi, npr. održavanje, komunalane djelatnosi i dr. točnije definiraju i napišu u ovom članku, jer imaju veliko značenje na kasnije pojmove i aktivnosti koje obavljaju komunalna javna trgovačka društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 34 | GRAD RIJEKA | Korištenje izraza, Članak 3. | Predlaže se radi pravne sigurnosti da se svi bitni pojmovi za primjenu Zakona o komunalnom gospodarstvu definiraju upravo Zakonom o komunalnom gospodarstvu. S navedenim u vezi, predlaže se ovim Nacrtom zakona definirati pojam „održavanje“ te učiniti jasnu razliku između tekućeg i investicijskog održavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 35 | Udruga Zelena Istra | UVODNE ODREDBE, Načela komunalnog gospodarstva | Protivimo se sklapanju ugovora s privatnim tvrtkama i davanju u koncesiju komunalnih usluga upravo zato što se time onemogućava poštivanje načela komunalnog gospodarstva iz članka 4. Kako koncesionar može poslovati u skladu s načelom neprofitnosti ili solidarnosti? Svjetska praksa je pokazala da se davanjem komunalne usluge u koncesiju ne može osigurati načelo «prihvatljive cijene usluge». Dokazano je da cijena usluge bitno naraste a nije praćena rastom kvalitete sluge, ne postoji socijalna komponenta, održavanje infrastrukture se pogoršava, što je i razlog obrnutog trenda od koji se nudi ovim prijedlogom zakona – umjesto koncesioniranja komunalnih usluga trend je njihov povratak u javnu domenu odnosno rekomunalizacija komunalnih usluga. S godinama se pokazala sva štetnost za zajednicu, infrastrukturu i resurse takvih aranžmana s privatnim koncesionarima, kojima je profit osnovni motiv, a ne zadovoljavanje načela iz stavka 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 36 | Udruga Zelena Istra | UVODNE ODREDBE, Načela komunalnog gospodarstva | Članak bi trebao započinjati stavkom : «Komunalno gospodarstvo obuhvaća djelatnosti u javnom interesu koje se provode s ciljem najbolje kvalitete, pravedne cijene, socijalne i ekološke odgovornosti. Nedostaje niz načela koja bi trebala biti ugrađena u temelje komunalnog gospodarstva poput: - Učinkovitost i održivost korištenja resursa – to bi trebalo biti temeljno načelo u usluzi distribucije vode, korištenja otpadnih voda i gospodarenja otpadom, na što nas obavezuje, osim zdravog razuma, i europska pravna stečevina. Efikasnost i učinkovitost iz stavka 11. odnose se na poslovanje, to je vidljivo iz članka 15. , a ne na odgovorni odnos prema resursima. - Socijalna pravednost – voda je ključan resurs za život i minimalna neophodna dnevna potrošnja, npr. 2,5 litre po osobi, trebala bi biti garantirana svim korisnima bez obzira na platežnu moć. Cijena bi trebala progresivno rasti s rastom potrošnje – progresivne stope koriste se i kao mjera socijalne pravednosti i kao mjera za destimulaciju prekomjerne potrošnje (npr. kod bazena, gof igrališta i sl.). - Zaštita zdravlja – trebalo bi biti samostalno načelo a ne opisano kao zaštita korisnika i okoliša budući da se radi o temelju dobrobiti svakog čovjeka a komunalno gospodarstvo izvor je velikih opasnosti za zdravlje stanovništva (kakvoća vode, način obrade i mjesto ispuštanja otpadnih voda, gospodarenje otpada) - Transparentnost poslovanja – komunalna poduzeća opterećuju koruptivne prakse (kod zapošljavanja, nezakonitog financiranja političkih stranaka, nenamjenskog trošenja novca itd.). Transparentnost poslovanja može se postići uvođenjem obaveze objavljivanja odluka i dokumenata , a naročito participativnošću zajednice u donošenju odluka o poslovanju i praćenju njihovih provedbi. Ovo načelo držimo ključnim. Građani, organizacije za zaštitu okoliša i nezavisni stručnjaci trebali bi biti birani u nadzorne odbore komunalnih poduzeća, u povjerenstva u postupcima javnih nabava i sl. Najbolje europska praksa govori tome u prilog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 37 | GRAD RIJEKA | Načela komunalnog gospodarstva, Članak 4. | Predlaže se kod svih načela na jasan način definirati da se ista odnose i na komunalne djelatnosti radi održavanja komunalne infrastrukture i na komunalne djelatnosti radi gradnje infrastrukture (jer ovaj Nacrt Zakona o komunalnom gospodarstvu daje takvu podjelu komunalnih djelatnosti) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 38 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Načela komunalnog gospodarstva, Članak 4. | Dodati novu točku 16. koja glasi: Obračun usluge prema potrošnji. Točka 16. postaje točka 17. Obrazloženje: Obračun usluga ako nije utvrđen prema potrošnji mjereno u količini isporučene javne usluge mjereno u jedinici mjere: kom, sek, min, sat, kg, lit, m2, m3 i slično, moguće postaje stvar manipulacije, i nezadovoljstva korisnika usluga. Gotovo da ne postoji usluga koja se ne može izraziti prema jedinici mjera, i ne samo to, mjerena potrošnja stimulira korisnike usluga za racionalno korištenje javne infrastrukture i usluga. Utvrđivanje cijena pod nazivom održavanja sustava predstavlja paušal, a paušal je uvijek naplata neracionalne ili neobavljene usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 39 | Grad Labin | Načelo razmjerne koristi, Članak 6. | Vrlo neprecizna i nespretna odredba. Tko će i na koji način odrediti razmjernu korist? Ovaj članak mogao bi postati predmetom velikog broja žalbi, odnosno nakon toga i sudskih sporova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 40 | ZELENA AKCIJA | Načelo razmjerne koristi, Članak 6. | Podržavamo načelo razmjernog doprinosa izgradnji komunalne infrastrukture. Međutim, smatramo da ga je potrebno dodatno precizirati. Pri tome naročito je važno uzeti u obzir vremensku dimenziju dospijeća davanja za građenje komunalne infrastrukture. U praksi se događa, naročito kod greenfield investicija, da JLS investira u cjelokupnu infrastrukturu projektiranu na vršno opterećenje planiranog područja, a investitor fazno realizira projekt što može potrajati godinama (i desetljećima) ili se uopće niti realizirati (investitor nema nikakvu obavezu realizirati sve kapacitete na koje je projektirano opterećenje infrastrukture). JLS ostaje izložena nepovoljnim tokovima novca te dodatno izložena velikim troškovima održavanja koje ne može pokriti iz cijene usluge (odnosno naknade). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 41 | Primorsko-goranska županija | Načelo razmjerne koristi, Članak 6. | Smatramo da je nejasno tko će i na koji način procijeniti korist koju stječu vlasnici odnosno investitori koji su dužni doprinositi građenju i održavanju komunalne infrastrukture plaćanjem javnih davanja razmjerno koristi koju stječu, što bi u praksi moglo dovesti do žalbi nezadovoljnih obveznika s uporištem u ovom načelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 42 | Udruga gradova u RH | Načelo solidarnosti, Članak 7. | Predlaže se brisati riječi "naselja u", a riječ "jedinici" se mijenja sa "jedinice". Predloženi članak bezrazložno ograničava raspolaganje sredstvima na području užem od lokalne jedinice i može dovesti do zaostajanja u komunalnom opremanju određenih naselja sa malim brojem stanovnika, odnosno naselja sa nepovoljnom socijalno-gospodarskom slikom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 43 | Udruga Zelena Istra | Načelo javne službe, Članak 8. | Javna služba je svaka služba koju obavlja javnopravna osoba ili svaka služba kojom se ostvaruje opći interes. Opći interes se ne može obavljati radi stjecanja dobiti. Kako se u te definicije uklapa davanje u koncesiju javne službe? Privatna osoba ima samo jedan cilj – stjecanje dobiti, a ne zadovoljavanje općeg društvenog interesa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 44 | ZELENA AKCIJA | Načelo neprofitnosti, Članak 9. | Pozdravljamo ovo načelo, međutim, ukazujemo na nespojivost s mogućnošću da komunalne usluge pružaju subjekti trgovačkog prava (koje je po definiciji usmjereno na profitnu djelatnost). Predlažemo usklađenje Nacrta Zakona na način da se pružanje komunalnih usluga omogući samo organizacijskim oblicima koji nisu usmjereni na stjecanje dobiti, npr. ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 45 | Udruga Zelena Istra | Načelo neprofitnosti, Članak 9. | Privatne osobe koje s jedinicom lokalne samouprave sklope ugovor za obavljanje komunalne usluge ili privatni koncesionar ne djeluju prema načelima neprofitnosti niti svoje djelovanje ne temelje na načelima iz članka 4. , pa se automatski ovo načelo ne može u tim okolnostima ostvariti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 46 | Udruga Zelena Istra | Načelo supsidijarnosti, Članak 10. | Držimo da bi ovo načelo trebalo upotpuniti poštivanjem načela efikasnosti, učinkovitosti i prihvatljivosti cijene. Već je sada slučaj da se osnivaju komunalna poduzeća u vrlo malim JLS koje ne mogu osigurati potrebnu razinu financiranja izgradnje infrastrukture niti kvalitetu usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 47 | Zagrebački holding d.o.o. | Načelo univerzalnosti i jednakosti pristupa, Članak 11. | Članak 11. U članku 11. iza „uvjetima“ dodaju se riječi: „uvažavajući osobitosti lokacije a sve u cilju poticanja racionalnog korištenja građevinskog zemljišta“. Obrazloženje: načelo jednakosti i univerzalnosti pristupa može se tendenciozno tumačiti - postoje povlašteni uvjeti za stanare i pravne osobe sa sjedištem u zoni naplate - Da li bi to bilo u suprotnosti sa ovim načelom? Stanari bi i trebali bi imati povlaštene uvjete zbog specifičnosti djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 48 | Grad Labin | Načelo kontinuiteta obavljanja komunalnih usluga, Članak 13. | Koji je to lex specialis? Postoji li u ovom trenutku važeća odredba nekog posebnog zakona na koji se predlagatelj poziva u ovom članku? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 49 | ZELENA AKCIJA | Načelo kontinuiteta obavljanja komunalnih usluga, Članak 13. | Potrebno je propisati zabranu mogućnosti uskrate isporuke komunalnih usluga fizičkim osobama te pravnim osobama koje obavljaju javnu djelatnost (bolnice, vrtići). Neplaćene obaveze po osnovu isporuke komunalnih usluga moguće je pokriti na drugi način- mjerama socijalne politike kad to okolnosti opravdavaju ili u krajnjem slučaju instrumentima prisline naplate. Društvena šteta u vidi rizika za zdravlje je potencijalno mnogo veća od materijalne štete nepodmirivanja obaveza po osnovi komunalnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 50 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Načelo kontinuiteta obavljanja komunalnih usluga, Članak 13. | Formulacija "izuzetnim i opravdanim slučajevima koji su propisani na temelju ovoga Zakona i posebnim zakonom" je široka i predlaže se definirati bar dio "slačajeva" koji je propisan ovim zakonom i to u posebnom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 51 | Grad Labin | Načelo kakvoće usluga, Članak 14. | Koji je to lex specialis? Postoji li u ovom trenutku važeća odredba nekog posebnog zakona na koji se predlagatelj poziva u ovom članku? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 52 | PETRICA KOŠTIĆ | Načelo kakvoće usluga, Članak 14. | Nejasno je koji je to posebni propis | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 53 | Zagrebački holding d.o.o. | Načelo kakvoće usluga, Članak 14. | Članak 14. Članak 14. predviđa se između ostalog prestanak važenja Zakona o pogrebničkoj djelatnosti. Mišljenja smo da to nije opravdano i da Zakon kao takav treba i dalje ostati na snazi, uz određena poboljšanja, što je nedvojbeno. Ovaj je Zakon izazvao značajne troškove, pa se postavlja pitanje nadoknade troškova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 54 | PETRICA KOŠTIĆ | Načelo efikasnosti i učinkovitosti, Članak 15. | Dobrodošlo je konačno uređivanja komunalnih djelatnosti nakon velikog broja izmjena i dopuna sadašnjeg zakona. No, daljnja izdvajanja i usitnjavanja pojedinih komunalnih djelatnosti u zasebna društva nanijet će veliku štetu u pogledu efikasnosti i ekonomičnosti poslovanja čiji će trošak na kraju prenijeti na korisnika (u čl. 4. kao načela su navedena efikasnost i učinkovitost). Ove promjene su već obavile druge zemlje u okruženju, pa ne bi trebali ponavljati njihove pogreške. Tako je u Sloveniji nakon ulaska u EU postala epidemija izdvajanja komunalnih djelatnosti, a sada nakon provodi obrnuti postupak i vraćaju na staro (objedinjavanje). Ukoliko je razlog taj da nema prelijevanja sredstava između pojedinih komunalnih djelatnosti, mogu se odrediti minimalne cijene usluga koje će to spriječiti. Jedan od bizarnih primjera je taj da je izdvajanjem javne vodoopskrbe onemogućeno pružanje usluga matičnim društvima. Da bi društvo koje obavlja javnu vodoopskrbu moglo obavljati djelatnost mora ispuniti određene tehničke uvjete, pa tako i u pogledu broja vozila i strojeva. Ti strojevi koriste se samo za njihove intervencije, ali zbog zakonskih ograničenja ih ne mogu iznajmiti matičnom društvu koje im je 100 % vlasnik. Ukoliko matično poduzeće treba utovarivač ili kamion za obradu komposta ili neki drugi komunalni posao mora kupiti vozilo i stroj ili ga iznajmiti od privatnika. Umjesto da se strojevi i vozila koriste racionalno, sada nam trebaju dva, a to sve ima svoju cijenu. U Hrvatskoj ne mogu u jednom komunalnom društvu biti opskrba plinom, vodom i drugim komunalnim djelatnostima, dok je to moguće u Italiji, Sloveniji, Njemačkoj,… Kod njih je to bio presudan ekonomski razlog, dok se u Hrvatskoj ne zna pravi razlog (osim floskule da to traži EU). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 55 | Udruga Zelena Istra | Načelo efikasnosti i učinkovitosti, Članak 15. | Ovo načelo se ne može odnositi na privatne koncesionare, budući da se davatelj koncesije ne može miješati u njihovo poslovanje koje je utemeljeno prvenstveno na stjecanju dobiti. Nikada se u praksi nije pokazalo da privatni koncesionar osigurava najmanje troškove za korisnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 56 | Nataša Ćendić | Načelo efikasnosti i učinkovitosti, Članak 15. | U članku 15. brisati dio "uz najmanje troškove za korisnike" jer je navedeno u članku da je isporučitelj obvezan postupati na ekonomičan način, a sam izraz ekonomičnost označava poslovanje koje uz najmanje troškove postiže najveći učinak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 57 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Načelo efikasnosti i učinkovitosti, Članak 15. | Formulaciju "najmanje" zamijeniti "optimalne i stvarne" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 58 | Mladen Ivanović | Načelo sigurnosti, Članak 17. | Predlažem da se zdravlje korisnika usluga utvrdi kao jedna od zaštićenih vrijednosti („...koji može štetiti njihovom zdravlju, imovini, pravima i pravnim interesima.“). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 59 | Grad Opatija | Načelo sigurnosti, Članak 17. | Formulacija da Isporučitelj komunalne usluge ne smije komunalnu uslugu isporučivati korisnicima usluge na način koji može štetiti njihovoj imovini, pravima i interesima je općenita i nejasna. Što ovo faktički znači, kako definirati štetan utjecaj na prava i interese korisnika, to je individualna stvar. Isporučitelj uslugu isporučuje u skladu s Općim uvjetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 60 | Udruga Zelena Istra | Načelo javnosti, Članak 18. | Načelo javnosti rada također u prijedlogu zakona nije dovoljno utemeljeno. Naime, osim objavljivanja općih uvjeta isporuke komunalnih usluga na oglasnim pločama i internetskim stranicama JLS i javnog društva – drugih mehanizama nema. Načelo javnosti odnosno sudjelovanje javnosti nije moguće poštovati kod koncesioniranja usluga pošto se radi o privatnim tvrtkama isporučiteljima usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 61 | Udruga Zelena Istra | Načelo javnosti, Članak 18. | Prema lijepo zvuči, u cijelom tekstu prijedloga zakona nije predviđen niti jedan instrument sudjelovanja javnosti u donošenju odluka. Reforma bi trebala omogućiti participativno upravljanje, prema praksama europskih gradova koji su rekomunalizirali i demokratizirali vodne usluge uslijed lošeg upravljanja od strane privatnih, ali i javnih poduzeća. Samo uključivanjem neovisnih stručnjaka, radnika, udruga i građana kao korisnika u upravljanje vodnim uslugama moguće je smanjenje korupcije i neefikasnosti te povećanje kvalitete usluge, uz osiguranje održivosti infrastrukture i resursa. Navedene se aktere može imenovati u nadzorne odbore, mogu se formirati savjetodavna tijela u kojima oni sudjeluju, naročito kod formiranja cijena usluga. Prema zakonu javnoj nabavi na snazi od 1.1.2017. u postupcima javne nabave formiraju se povjerenstva u koja mogu biti birani i predstavnici zainteresirane javnosti. Takav slučaj zaživio je u Puli gdje je u povjerenstvo koje je imenovalo trgovačko društvo u javnom vlasništvu imenovalo predstavnicu udruge za zaštitu okoliša u postupak nabave za radove na javnoj infrastrukturi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 62 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Načelo prihvatljivosti cijene usluga, Članak 19. | iza "povrata" dodati "temlejem stvarnih" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 63 | GRAD RIJEKA | Načelo prihvatljivosti cijene usluga, Članak 19. | Ovom odredbom potrebno je pojasniti i definirati pojam „postupnosti povrata troškova gradnje“ te definirati pojam ili odrediti parametre za pojam „socijalna prihvatljivost“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 64 | Udruga gradova u RH | Načelo prihvatljivosti cijene usluga, Članak 19. | Termin "socijalno prihvatljive" bi trebalo detaljnije definirati kada u određenim slučajevima ne bi bio u suprotnosti sa prvim dijelom članka 19. i članka 14. Socijalnu zaštitu treba regulirati propisima i programima koji se tiču socijalne zaštite. Nomotehnički poboljšati dio članka koji se odnosi na zaštitu potrošača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 65 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Načelo prihvatljivosti cijene usluga, Članak 19. | Iza riječi: utvrđuje se, dodaje se riječi: „prema količini komunalne usluge mjereno u uobičajnim jedinicama mjera“. Obrazloženje: Vrijedi za obrazloženje stavka (1) članka 4. Nacrta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 66 | Grad Labin | Načelo zaštite ugroženih kategorija građana, Članak 20. | Previše općenito, nejasno je hoće li se na to odnositi Zakon o socijalnoj skrbi i/ili neki drugi propis. Na koji način će se definirati koja se skupina stanovništva smatra ugroženom u smislu obveze JLS za podmirenje troškova komunalnih usluga? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 67 | Udruga Zelena Istra | Načelo zaštite ugroženih kategorija građana, Članak 20. | Ovo načelo bi trebalo sadržavati i pojam socijalne pravednosti kako bi bilo jasnije o kakvoj se ugroženosti radi. Misli li se pri tome na ugroženost zdravlja? Ili materijalnu ugroženost? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 68 | Mladen Ivanović | Načelo zaštite ugroženih kategorija građana, Članak 20. | Nejasno je što se podrazumijeva pod „ugroženim skupinama“. Radi li se samo o socijalno ugroženim skupinama ili su uključene i ugroze druge vrste (npr. osobe koje su fizički ugrožene od npr. elementarne nepogode, politički ugrožene i sl.). Stoga odredbu predlažem pojasniti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 69 | GRAD SLUNJ | Načelo zaštite ugroženih kategorija građana, Članak 20. | Odredba ovako općenito postavljena ugrožava JLS koje već sada nemaju dovoljno sredstava za financiranje svih obveza koje su raznim zakonskim propisima prebačene na njihov teret. Odredba je pre općenita jer ne definira koje su to ugrožene skupine stanovništva, pretpostavlja financiranje svih troškova usluga (nema limita), nije definiran koji je to poseban propis. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 70 | GRAD RIJEKA | Načelo zaštite ugroženih kategorija građana, Članak 20. | Uz ovu odredbu potrebno je pobliže definirati što se smatra ugroženom skupinom stanovništva i tko utvrđuje kriterije ugroženosti - da li svaka JLS svojim aktom o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 71 | Grad Labin | Podjela komunalnih djelatnosti, Članak 21. | "Komunalne djelatnosti su komunalne djetatnosti..." Nomotehnički nekorektno. Bolje da važeći ZKG ostane na snazi nego da nam zakon donesen 2017. godine obiluje ovakvim izrazima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 72 | Mladen Ivanović | Podjela komunalnih djelatnosti, Članak 21. | Smatram nespretnim početak rečenice koji glasi „Komunalne djelatnosti su komunalne djelatnosti ...“ i kojim se sintagma „komunalne djelatnosti“ u nastavku pojašnjava istom tom sintagmom. Stoga predlažem da se odredba stipulira na drugi način za koji hrvatski jezik pruža različite mogućnosti (npr. „U smislu ovoga Zakona postoje dvije vrste komunalnih djelatnosti: ...“ ili sl.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 73 | Grad Labin | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Zbog čega se ovdje ne spominje održavanje groblja? Prijedlog: ostaviti u nacrtu. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 74 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Dodati u Članku 22. nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Predlažemo da se, bez obzira na točku 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene u članak 22. doda i točka 8. održavanje groblja budući da se radi o zaista specifičnoj komunalnoj infrastrukturi, a koja je regulirana i posebnim zakonima (Zakon o grobljima NN 19/98, 50/12) i pravilnicima, a što smatramo važnim radi izmjena i dopune navedenih slijednih zakona (uključivo i Zakona o pogrebničkoj djelatnosti NN 36/15), nakon donošenja novog Zakona o komunalnom gospodarstvu. Članak 22. - predlažemo da glasi: Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture jesu: 1. održavanje nerazvrstanih cesta 2. održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje 3. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima 4. održavanje javnih zelenih površina 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene 6. održavanje čistoće javnih površina 7. održavanje javne rasvjete. 8. održavanje groblja (dodaje se) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 75 | Sandra Ivić | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Potrebno je riješiti probleme nerazjašnjenog statusa komunalne infrastrukture u poreznom, imovinskopravnom smislu, smislu revizije itd. a kako bi se razjasnila problematična pitanja ui praksi npr. u čijim poslovnim knjigama se vodi pojedina komunalna infrastruktura ( JLS , komunalno društvo ), pitanje odbitka pdv-a , investitora i sl. sve kako bi se postigla pravna siguranost i efikasno korištenje javnih sredstava | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 76 | Zagrebački holding d.o.o. | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Članak 22. U članku 22. dodaje se nova točka koja glasi: „8. održavanje groblja i krematorija.“ | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 77 | PARK d.o.o. Buzet | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Izostavljeno je održavanje groblja kao komunalna djelatnost iz članka 22. nacrta Zakona iako su prema Zakonu o grobljima to komunalni objekti u vlasništvu JLS-a na čijem se području nalaze. U mnogim ruralnim slabo naseljenim područjima JLS u svom vlasništvu imaju veći broj takvih objekata (više puta i dvoznamenkasti broj dislociranih groblja) kojim upravljaju komunalna društva, a održavanje istih financirano je proračunom JLS. Izdvajanjem ove djelatnosti iz komunalne djelatnosti, nameće se pitanje pokrivanja financiranja velikih obveza i postignutog standarda na grobljima (trošak vode, odvoza i zbrinjavanja otpada, održavanja objekata groblja, puteva, košnje trave i sl) koji se sredstvima grobne naknade ne mogu financirati, budući se radi o ograničenim sredstvima , te s druge strane i o velikom broju slučajeva kada se obveznik plaćanja istih ne može odrediti zbog neriješenih prava trajnih korištenja. Mišljenja smo da održavanje groblja treba ostati komunalna djelatnost kojom se osigurava održavanja komunalne infrastrukture , u skladu sa propisanim načelima komunalnog gospodarstva, iz razloga što se radi o objektima u vlasništvu JLS koja su svim građanima JLS na raspolaganju pod jednakim uvjetima, što je i osnova određenja . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 78 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Ukoliko ostaje formulacija "2. održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje" svakako treba definirati detaljnije što to održavanje znači. To je važno radi procjene troškova tog održavanja. Neprihvatljivo je da jedinice lokalne samouprave snose troškove održavanja trupa cesta i svih instalacija nužnih da bi cesta funkcionirala: npr. oborinksa odvodnja koja pripada cesti i sl. Ne bi to trebalo vezati samo za usku formulaciju iz čl. 23 tst (2) jer tada vlasnik ceste po posebnim propisima određuje što će on održavati, a JLS nema nikakvog utjecaja na to. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 79 | Grad Opatija | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Potrebno je dodati točku 8: „8. održavanje pomorskog dobra koje se po drugim zakonima nalazi na upravljanju jedinica lokalne samouprave“ Primjerice: održavanje (popravci i čišćenje) obalnog puta, neuređenih plaža, te drugih djelova pomorskog dobra za koje nije određena posebna upotreba i koje nije dano na korištenje koncesijama, te su po članku 10. i 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim u lukama u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Vjerojatno slično rješenje treba biti i za kupališta i javne sadržaje koji su organizirani na obalama rijeka i jezera. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 80 | GRAD RIJEKA | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | Predlaže se brisati "održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje" kao komunalnu djelatnost, budući da iste spadaju pod poseban režim upravljanja i održavanja prema Zakonu o cestama, a koji nije u nadležnosti JLS već pravne osobe koja upravlja tom cestom, a kojoj za tu djelatnost pripadaju i odgovarajuća financijska sredstva sukladno posebnim propisma o cestama. „Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture jesu: 1. održavanje nerazvrstanih cesta 2. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima 3. održavanje javnih zelenih površina 4. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene 5. održavanje čistoće javnih površina 6. održavanje javne rasvjete. „ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 81 | Grad Virovitica | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 22. | „održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje“ – dodatni poslovi osiguranje sredstava za održavanje cesta koje nisu u vlasništvu JLS – povećanje obveza za građane | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 82 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 23. | Dodati u Članku 23. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U prethodno navedenom dopunom Članka 22. predlažemo i da se Članak 23. nadopuni sa točkom (8): (8) Pod održavanjem groblja razumijeva se održavanje, popravci i čišćenje javnih zelenih površina i pješačkih staza, građevina, uređaja i predmeta i rasvjete koja je nalazi unutar groblja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 83 | Zagrebački holding d.o.o. | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 23. | Članak 23. U članku 23. stavak 4. riječ „obrezivanje“ zamijeniti riječju „orezivanje“. Riječ obrezivanje se koristi kao medicinski izraz. Riječ orezivanje je svojstvena za korištenje raznih tehnika orezivanja drveća i grmlja. Odluka o komunalnom redu ( Službeni glasnik Grada Zagreba br. 3/14, 16/14, 22/14, 25/15 i 6/17) u članku 9. stavak 4., članku 89. stavak 1., članku 111. točka 4. i 62. također koristi pojam orezivanje stabla. U članku 23. stavak 4. termin „biološki otpad“ uskladiti u odnosu na terminologiju članka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN br 94/13) koji razlikuje biološki razgradiv otpad, biootpad i biorazgradivi komunalni otpad a termin „obnova drveća“ zamijeniti izrazom „zamjenska sadnja drveća“ jer obnova ili sanacija se primjenjuje na travnjake koji su uništeni gaženjem, građevinskim ili drugim radovima, oborinama i slično. U smislu obnavljanja izgleda npr. parka provodi se zamjenska sadnja drveća (ne obnova drveća). Drveće (npr. u parku) se održava na način da se odumrlo ili osušeno drveće zamjeni novim drvećem, a na bolesno ili zaraženo drveće se primjenjuje fitosanitetska zaštita. U članku 23. dodaje se novi stavak koji glasi: „(8) Pod održavanjem groblja i krematorija podrazumijeva se uređenje, održavanje putova, promjena površine, rekonstrukcija dijelova groblja i dr.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 84 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 23. | Predlaže se da se formulacija proširi i na čišćenje objekata javne namjene čije usluge bi mogla pružati komunalna društva koja su uvlasništvu JLS, pogotovu za manje sredine. time bi stavak 6. glsio: (6) Pod održavanjem čistoće javnih površina razumijeva se čišćenje površina i objekata javne namjene, osim javnih cesta izvan naselja, koje obuhvaća ručno i strojno čišćenje i pranje javnih površina od otpada, snijega i leda kao i postavljanje i čišćenje košarica za otpatke i uklanjanje otpada koje je nepoznata osoba odbacila na javnu površinu ili zemljište u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 85 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 23. | Vidjeti komentar iz prethodnog članka vezano na stavak (2) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 86 | Grad Opatija | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 23. | Iza stavka 7. dodati stavak 8: (8) Pod održavanjem pomorskog dobra razumijeva se upravljanje i redovno održavanje dijelova pomorskog dobra za koje je posebnim propisima određeno da o njihovom upravljanju i održavanju vode brigu jedinice lokalne samouprave (primjerice, obalne šetnice, plaže, sunčališta i sl.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 87 | GRAD RIJEKA | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 23. | U stavku 1. predlaže se iza riječi "cijele godine na" dodati riječ "nerazvrstanim" te uputiti na propis koji uređuje ceste, a ne javne ceste budući je naziv propisa Zakon o cestama (nekada ranije je bio naziv Zakon o javnim cestama), Stavak 2. predlaže se brisati, a sve u kontekstu primjedbe uz članak 22. ovoga Nacrta, U stavku 5. potrebno je definirati što su građevine, uređaji i predmeti javne namjene, U stavku 6. potrebno je brisati riječi „izvan naselja“ jer održavanje svih javnih cesta ne može biti komunalna djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 88 | Grad Virovitica | Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, Članak 23. | st. 5. – „građevine, uređaji i predmeti javne namjene“ koji su i tko ih određuje st. 6. – „održavanje čistoće javnih površina –„osim javnih cesta izvan naselja“ – znači javne ceste u naselju su u cijelosti na održavanju JLS iako nisu u vlasništvu JLS | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 89 | Grad Labin | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | Predlaže se predlagaču da detaljno prouči odredbe Zakona o vodama, Zakona o pogrebničkoj djelatnosti i Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Donošenjem Zakona o vodama djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje prešle su u druga trgovačka društva ili su osnovana nova, i sada se opet vraća mogućnost (ili obveza?) vraćanja u djelatnost komunalnih društava. Također, pogrebnici su se uskladili sa ZPD-om, položili ispit za zanimanje pogrebnik i sl., i sada je nejasna ova definicija pogrebne djelatnosti, koja potpada pod komunalnu djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 90 | PETRICA KOŠTIĆ | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | U popisu nije navedeno sajmište, koje je u komunalnim društvima često povezano s tržnicom na malo (trebalo bi ga definirati i u članku 25.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 91 | Zagrebački holding d.o.o. | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | Članak 24. U stavku 1. točka 7. umjesto „prijevoz putnika u javnom prometu“, predlaže se koristiti termin „komunalni linijski prijevoz putnika“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 92 | GRAD SLUNJ | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | Nejasno je zašto u Zakon o komunalnom gospodarstvu vraćamo javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju kada su one uređene posebnim propisom koji je zaživio, temeljem kojeg je doneseno niz provedbenih akata itd. Jedanako je to bespotrebno i nelogično nazivati poslove ispraćaja, kremiranja, ukopa i dr. poslvoe vezane uz upravjlanje grobljima "pogrebnom djelatnošću" kada imamo djelatnost istog naziva koja je 2015. godine izdvojena iz Zakona i komunalnom gospodarstvu i uređena kao potpuno samostalna gospodarska djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 93 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | dodati pod "10. druge djelatnosti lokalnog značenja" što je u vezi sa slijedećim člankom 26 i daje mu na značaju. Naime manje JSL imaju u okviru svojih komunalnoh društva razne djelatnosti koje se mogu tretirati kao vrlo važne za JSL. Te djelatnosti nisu direktno vezane uz komunalne djelatnosti (npr. održavanje građevina i uređaja javne namjene u vlasništvu JLS), ali su važne za ukupno funkcioniranje uprave JSL. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 94 | Grad Opatija | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | Kao uslužna komunalna djelatnost, stavkom 1. podstavak 3. definira se i gospodarenje komunalnim otpadom. Ovo je izričito protivno Zakonu o održivom gospodarenju komunalnim otpadom (NN, 94/13) i Europskim direktivama koje su kroz taj Zakon implementirane u pravni sustav RH (navedene u članku 2. Zakon). | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 95 | Grad Opatija | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | Kao uslužne komunalne djelatnosti stavkom 1. podstavak 1. i 2. definiraju se javna vodoopskrba i javna odvodnja. Ovo je izričito protivno dokumentima koje je RH prihvatila u postupku pristupa EU, kada je provela usklađenje na način da je navedene djelatnosti isključila iz komunalnog gospodarstva donošenjem Zakona o vodama (NN, 153/2009). Predlagač bi trebao proučiti obrazloženje za donošenje Zakona o vodama, koje je bilo na 15. sjednici 6. zasjedanja Hrvatskog sabora 11. prosinca 2009. godine. Za istaknuti je da je radi usklađenja s Zakonom o vodama, većina komunalnih društava u vlasništvu JLS provela i statusne promjene podjele trgovačkih društava i izdvajanja dijela vodoopskrbe u zasebna trgovačka društva organizirana po Zakonu o vodama (što je u pravilu izazvalo nepotrebne troškove i neracionalnosti u organizaciji obavljanja djelatnosti kod trgovačkih društava koja su ranije obavljala više komunalnih djelatnost, među njima i djelatnost vodoopskrbe i odvodnje. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 96 | GRAD ZAGREB | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | Predlaže se u popis uslužnih komunalnih djelatnosti dodati i prijevoz pokojnika koji se financira iz proračuna jedinice lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 97 | GRAD RIJEKA | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 24. | Predlaže se brisati točke 1., 2. i 3. kao komunalne djelatnosti. Naime, Zakonom o vodama su djelatnosti iz točaka 1. i 2. utvrđene kao javne vodne usluge, javna vodopskrba i javna odvodnja, a istim je propisom uređen i njihov pravni režim, sve pozivom na Direktive osnovom kojih je taj Zakon donesen. Također, i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom gospodarenje otpadom utvrđeno je kao javna usluga. Dakle, nije moguće da na snazi budu tri neusklađena zakonska propisa koja te usluge/djelatnosti uređuju na različite načine, U stavku 7. predlaže se preformulirati naziv predmetne komunalne uslužne djelatnosti iz „prijevoz putnika u javnom prometu“ u „komunalni linijski prijevoz putnika“. „(1) Uslužne komunalne djelatnosti jesu: 1. usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama 2. usluge javnih tržnica na malo 3. pogrebna djelatnost 4. komunalni linijski prijevoz putnika 5. oglašavanje na javnim površinama 6. dimnjačarska djelatnost. (2) U sklopu obavljanja djelatnosti iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 5., 6., ovoga članka može se osigurati i građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture potrebne za obavljanje te djelatnosti. „ | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 98 | MUSA d.o.o. | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Članak 25. stavak 6. Nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu definira pogrebnu djelatnost i tretira se kao komunalna djelatnost, stoga ju je potrebno razdjeliti od Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) koja se smatra gospodarskom djelatnošću. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 99 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Definirati bolje Članak 25. - nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U Članku 24. (1) uslužne komunalne djelatnosti jesu:, pod točkom 6. navedena je pogrebna djelatnost. Potrebno je točno definirati što je „POGREBNA DJELATNOST“, po nama je to vrlo važno jer komunalne tvrtke imaju kao i sve pravne i fizičke osobe registrirane su za obavljanje pogrebne i srodne djelatnosti (NKD 96.03) radi čega može doći do različitog tumačenja tko smije što raditi. Važno je da se razdjeli „pogrebna djelatnost“ u smislu ovog nacrta prijedloga zakona i „pogrebnička djelatnost“ u smislu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) iz razloga primjene ovog nacrta prijedloga zakona. Tražimo da se u Članku 25. promjeni točka (6) koja treba glasiti: (6) Pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju se ukop i sahrana pokojnika te upravljanje i održavanje groblja, u skladu s posebnim propisima. Ispraćaj uz postojeće mogućnosti na grobljima ili krematoriju vrše se iz obiteljske kuće, pogrebnog prostora, pogrebnog centra, bolničke mrtvačnice, vjerskog objekta (crkve, kapelice i slično), ne vidimo razlog da se ispraćaji moraju vršiti samo na grobljima ili krematoriju. Kremiranje i održavanje krematorija van groblja treba biti gospodarska djelatnost koja spada u pogrebničku djelatnost u smislu Članka 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15). u većini europskih zemalja postoje krematoriji izvan groblja i pretežno su u privatnom vlasništvu. Predlažemo da se pod pojmom ukop pokojnika navedu upravo one djelatnosti koje se imaju smatrati pogrebnom djelatnosti u smislu prijedloga ovog zakona, odnosno da se točka (6) nadopuni sa: | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 100 | Udruga Zelena Istra | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Nije jasno može li više komunalnih djelatnosti obavljati isto društvo /ustanova? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 101 | Zagrebački holding d.o.o. | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Članak 25. U točci 7. brisati predloženi tekst, a dodati: “Pod komunalnim linijskim prijevozom putnika podrazumijeva se prijevoz na linijama unutar područja jedne ili više jedinica lokalne samouprave, koje su ujedno i suvlasnici prijevoznika ili imaju ugovor s prijevoznikom koji pruža uslugu komunalnog linijskog prijevoza putnika, u skladu s posebnim propisima“. (Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu i Uredbi EZ br.1370/2007.) U članku 25. u stavku 6. riječ „sahrana“ zamijeniti sa jednom od riječi: „ pokop ili sprovod“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 102 | HGK | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Predstavnici Grupacije dimnjačara, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako se u stavku 9. Nacrta riječ „dimnjak“ treba zamijeniti izrazom „dimovodni objekt“ (ostaviti isti izraz koji se koristi u važećem Zakonu), a iz sljedećih razloga: 1. Razlog Jedinstveni nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje dimnjačar (N.N., br. 112/04) osposobljava dimnjačara za čišćenje i kontrolu: - dimovodnih kanala, - dimovodnih cijevi, - dimnjaka, - uređaja za loženje. Iz gore navedenog je vidljivo da će se u slučaju korištenja riječi „dimnjak“ opravdano postavljati pitanje čisti li dimnjačar i kontrolira dimovodne kanale i dimovodne cijevi ili samo dimnjake. Ako se koristi izraz „dimovodni objekt“, ne ostavlja se prostor pogrešci, jer izraz „dimovodni objekt“ obuhvaća cijeli put izlaska dimnih plinova od ložišta do slobodne atmosfere. 2. Razlog Svaka jedinica lokalne samouprave u RH donijela je Odluku o obavljanju dimnjačarskih poslova u kojoj koristi izraz „dimovodni objekt“ pa bi se promjenom u Zakonu iste obvezalo na usklađivanje. Dakle, koristeći riječ „dimnjak“ umjesto izraza „dimovodni objekt“ izazvat će se cijeli niz krivih tumačenja što je to dimnjačarski posao te krivog izvođenja dimnjačarskih poslova, a time i ugrožavanja života i zdravlja kako korisnika tako i ostalih građana RH i njihove materijalne imovine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 103 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Vidjeti opasku za t. 10 "druge djelatnosti lokalnog značenja" iz prethodnog komentara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 104 | Grad Opatija | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Stavkom 3. propisan je sadržaj pojma „gospodarenje komunalnim otpadom“ kao dio komunalne djelatnosti. Formulacija je protivna Zakonu o održivom gospodarenju komunalnim otpadom (NN, 94/13) i Europskim direktivama koje su kroz taj Zakon implementirane u pravni sustav RH (navedene u članku 2. Zakon), a kojim Zakonom je detaljno razrađena materija gospodarenja otpadom, s time što on niti u opisu pojmova (čl. 4.) a niti u bilo kojoj drugoj odredbi ne pozna pojam „gospodarenja komunalnim otpadom“. Zadržavanjem ove formulacije stvara se pravna nesigurnost, jer se ista materija s dva različita propisa različito uređuje. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 105 | Grad Opatija | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | U stavku 4. potrebno je precizirati pojam „usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama“ na način da se u nastavuku pojma doda tekst „koje su u vlasništvu ili na upravljanju jedinica lokalne samouprave“. Postoje brojne javne površine koje nisu na upravljanju jedinica lokalne samouprave na kojima upravljači pružaju i usluge parkiranja, primjerice u gradu Rijeci je to dio obale koji je na upravljanju Lučke uprave na kojemu naplatu parkiranja organizira lučka uprava. Također postoje i brojne javne garaže koje su gradili privatni investitori radi pružanja usluge parkiranja i naplate parkiranja u njima. Takve garaže primjerice postoje u Gradu Rijeci i u Gradu Opatiji. Te garaže jesu javne, jer omogućavaju parkiranje svih vozila pod istim uvjetima (prihvaćanje cijene i uvjeta parkiranja koje propisuje vlasnik odnosno operater garaže). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 106 | GRAD ZAGREB | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Pod prijevozom pokojnika koji se financiraju iz proračuna jedince lokalne samouprave razumjeva se preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka od mjesta smrti do nadležne patologije ili sudske medicine za koje nije moguće utvrditi uzrok smrti bez obdukcije i preuzimanje i prijevoz umrlih osoba niskoga socijalnog statusa od mjesta smrti do mjesta ukopa i opremanje minimalnom pogrebnom opremom za kremiranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 107 | GRAD RIJEKA | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Predlaže se brisati stavke 1., 2. i 3. u kontekstu napomene uz odredbu članka 24., U stavku 5. je dana definicija komunalne djelatnosti javnih tržnica na malo. Međutim, predmetna definicija je utvrđena preširoko. Potrebno je jasno definirati da li postoje određena ograničenja u smislu vlasništva zemljišta na kojem se obavlja ova djelatnost (da li isključivo u vlasništvu JLS ili ne), zatim uputiti da se obavlja u skladu sa tržnim redom (što je važećim Zakonom o komunalnom gospodarstvu uređeno) te jasno i nedvosmisleno utvrditi da ovo nije djelatnost trgovine sukladno propisima o trgovini, U stavku 7. pogrebna djelatnost određena je kao uslužna komunalna djelatnost, no njezina definicija ne obuhvaća i prijevoz i preuzimanje pokojnika. Isto je stupanjem na snagu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti brisano iz sada važećeg Zakona o komunalnom gospodarstvu, no budući da je trenutnom formulacijom odredbe članka 140. ovoga Nacrta nejasno propisano da li i što iz Zakona o pogrebničkoj djelatnosti prestaje s važenjem to posljedično ostaje nejasno i da li će prijevoz i preuzimanje pokojnika uopće biti definirani nekim propisom. U konačnici predlaže se da se Zakon o pogrebničkoj djelatnosti ne stavlja izvan snage, što bi značilo da prijevoz i preuzimanje pokojnika mogu vršiti i komunalna društva (koja su za isto ishodovala rješenja pri nadležnim Uredima državne uprave) te istu djelatnost obavljaju na tržištu zajedno sa privatnim gospodarskim subjektima, Predlaže se u stavku 7. preformulirati definiciju predmetne komunalne djelatnosti , Predlaže se u stavku 8. razmotriti svrhovitost da oglašavanje na javnim površinama bude komunalna djelatnost. Naime, korištenje javnih površina cjelovit je postupak, kao i načini korištenja istih. Isto može biti sa svrhom reklamiranja koje se naplaćuje, zatim oglašavanja koje se ne naplaćuje, može biti privremenog karaktera (na rok do 7 dana), ali može biti i trajnijeg karaktera (na rok do 5 godina). Svako korištenje javne površine koje nema privremeni karakter (dulje od 7 dana) u pravilu se dodjeljuje putem javnog natječaja, a uvjete i načine propisuje JLS odlukom svoga predstavničkog tijela. Pritom se apsolutno isključuje primjena propisa o javnoj nabavi u postupku toga javnog natječaja. "(1)Pod uslugama parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama razumijeva se upravljanje tim površinama i garažama, njihovo održavanje, naplata i kontrola naplate parkiranja i drugi poslovi s tim u vezi, te obavljanje nadzora i premještanje parkiranih vozila na površinama javne namjene sukladno posebnim propisima. (2)Pod uslugama javnih tržnica na malo razumijeva se upravljanje i održavanje prostora javnih tržnica za prodaju proizvoda na malo. (3) Pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju se ispraćaj, kremiranje, ukop i sahrana pokojnika te upravljanje i održavanje groblja i krematorija, u skladu s posebnim propisima. (4) Pod komunalnim linijskim prijevozom putnika podrazumijeva se prijevoz na linijama unutar područja jedne ili više jedinica lokalne samouprave, koje su ujedno i suvlasnici prijevoznika koji pruža uslugu komunalnog linijskog prijevoza putnika a koji se uređuje sukladno ovom Zakonu i Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu i Uredbi EZ br. 1370/2007. (5) Pod oglašavanjem na javnim površinama razumijeva se organizirano postavljanje tipskih reklamnih naprava na javnim površinama i drugim nekretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. (6) Pod dimnjačarskom djelatnošću razumijeva se čišćenje i kontrola dimnjaka i uređaja za loženje. „ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 108 | Udruga gradova u RH | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | čl.25.st 3. (3) Pod gospodarenjem komunalnim otpadom razumijeva se skupljanje, odvoz, obrada i zbrinjavanje komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada, u skladu s posebnim propisima. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom treba primijeniti termin „zbrinjavanje“ umjesto „odlaganje“ U stavku 4. izraz "javna garaža" treba proširiti riječima "u vlasništvu jedinica lokalne samouprave" budući da postoje i javne garaže u privatnom vlasništvu koje nisu predmet ovog propisa čl.25.st.6. (6) Pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju se djelatnosti regulirane posebnim Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti, a osobito prijevoz, ispraćaj, kremiranje, ukop i sahrana pokojnika te upravljanje i održavanje groblja i krematorija, u skladu s posebnim propisima. Zakon o pogrebničkoj djelatnosti u čl. 8. definira što se sve smatra pogrebničkom djelatnošću, komunalna društva uložila su nemali novac u usklađenje poslovanja s ovim zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 109 | GRAD ZAGREB | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | članak 25. - u stavku 1. zarez i riječ: „ pročišćavanje“ briše se iz razloga što je pročišćavanje dio javne odvodnje - obrazloženje - Prema članku 3. točki 29. Zakona o vodama ( Narodne 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) »Javna vodoopskrba« je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama ili na drugi propisani način (cisternama, vodonoscima i sl.). - stavku 5. preformulirati tako da glasi: „ Pod uslugama javnih tržnica na malo podrazumijeva se upravljanje i održavanje prostora i zgrada u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu, izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojima se pružaju usluge prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima“. - obrazloženje – potrebno je napraviti distinkciju između tržnica na malo u vlasništvu privatnih osoba i tržnica na malo koje su javno dobro u općoj uporabi i na kojima se obavlja komunalna djelatnost | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 110 | Dimnjačar d.o.o. | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Stavak 9. čl. 25. Nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu propisuje: (9) Pod dimnjačarskom djelatnošću razumijeva se čišćenje i kontrola dimnjaka i uređaja za loženje. Važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu u stavku 13. čl. 3. propisuje: (13) Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova razumijeva se obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje. Smatramo da se u stavku 9. čl. 25. Nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu riječ „dimnjak“ treba zamijeniti izrazom „dimovodni objekt“ (ostaviti isti izraz koji se koristi u važećem Zakonu). Isto držimo ispravnim iz niže navedenih razloga. 1. Razlog Jedinstveni nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje dimnjačar (N.N., br. 112/04) osposobljava dimnjačara za čišćenje i kontrolu: - dimovodnih kanala, - dimovodnih cijevi, - dimnjaka, - uređaja za loženje. Iz gore navedenog je vidljivo da će se u slučaju korištenja riječi „dimnjak“ opravdano postavljati pitanje čisti li dimnjačar i kontrolira dimovodne kanale i dimovodne cijevi ili samo dimnjake. Ako se koristi izraz „dimovodni objekt“, ne ostavlja se prostor pogrešci, jer izraz „dimovodni objekt“ obuhvaća cijeli put izlaska dimnih plinova od ložišta do slobodne atmosfere. 2. Razlog Svaka jedinica lokalne samouprave u RH donijela je Odluku o obavljanju dimnjačarskih poslova u kojoj koristi izraz „dimovodni objekt“ pa bi se promjenom u Zakonu iste obvezalo na usklađivanje. Dakle, koristeći riječ „dimnjak“ umjesto izraza „dimovodni objekt“ izazvat će se cijeli niz krivih tumačenja što je to dimnjačarski posao te krivog izvođenja dimnjačarskih poslova, a time i ugrožavanja života i zdravlja kako korisnika tako i ostalih građana RH i njihove materijalne imovine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 111 | OBRT SILENTIUM | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Podržavam sve navedeno od strane HOK-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 112 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | Podržavamo i slažemo se sa svime navedenom od strane HOK-a u cijelosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 113 | HOK | Uslužne komunalne djelatnosti, Članak 25. | U odredbi članka 25. stavka 6. Nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu definira se pogrebna djelatnost kao komunalna djelatnosti na način da se cit. „pod pogrebnom djelatnošću razumijevaju ispraćaj, kremiranje, ukop i sahrana pokojnika te upravljanje i održavanje groblja i krematorija, u skladu s posebnim propisima“. Smatramo bitnim istaknuti da se definiranjem pogrebne djelatnosti kao komunalne usluge u Zakonu o komunalnom gospodarstvu približavamo jednoj vrsti djelatnosti koja u vremenskom slijedu radnji prethodi pogrebnoj djelatnosti a to je pogrebnička djelatnost koja je tržišna gospodarska djelatnost i propisana je Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti (NN br.36/15). Naime, odredbom članka 8. stavka 1. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti propisano je da se pogrebničkom djelatnosti u smislu tog Zakona smatra: – preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka od mjesta smrti, odnosno mjesta na kojem se nalazi umrla osoba ili posmrtni ostaci do nadležne patologije, sudske medicine, groblja, krematorija, zračne luke, autobusnog kolodvora, željezničkog kolodvora, pomorske ili riječne luke i ostalih terminala za prijevoz putnika ili robe, poslovnog prostora pogrebnika ili drugih mjesta određenih posebnim zakonom – organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim propisima – organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe iz Republike Hrvatske u inozemstvo u skladu s posebnim zakonima i međunarodnim sporazumima – organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe iz inozemstva u skladu s ovim Zakonom i međunarodnim sporazumima, uključujući i preuzimanje umrle osobe u zračnoj luci, autobusnom kolodvoru, željezničkom kolodvoru, pomorskoj ili riječnoj luci i ostalim terminalima za prijevoz putnika ili robe, iz pogrebnikova poslovnog prostora te prijevoz do groblja odnosno krematorija ili drugih mjesta u Republici Hrvatskoj, kao i provoz umrle osobe kroz Republiku Hrvatsku – organizacija i ishođenje dokumentacije za prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka – organizacija pogreba ili ispraćaja – prodaja pogrebne opreme i pogrebnih potrepština – organizacija prodaje cvijeća i svijeća – organizacija tiskanja obavijesti o smrti (osmrtnica) te objava popratnih sadržaja (obavijesti, posljednji pozdravi, zahvale, sjećanja) u tiskanim i elektroničkim medijima – organizacija glazbenih usluga – organizacija i pružanje usluga njege tijela umrle osobe – organizacija vjerskih obreda – kremiranje umrle osobe izvan groblja – organizacija prosipanja pepela pokojnika u prirodi (more, rijeke, šume, planine, livade i sl.) – pohrana i čuvanje urne s posmrtnim ostacima pokojnika u prostoru pogrebnika – ostali poslovi nužni za obavljanje pogrebničke djelatnosti. Iz navedenog proizlazi da u pogrebničku djelatnost, koja je slobodna na tržištu, spada između ostalog i organizacija pogreba ili ispraćaja (alineja 6. stavka 1. članka 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti) kao pripremna radnja prije samog postupka ispraćaja, kremiranja, ukopa i sahrane pokojnika a što čini pogrebnu komunalnu djelatnost na samom groblju ili krematoriju. Stoga smatramo neophodnim, da se zbog ispravnog tumačenja navedenih zakona jasnije propiše zakonska razdjelnica između navedenih vrsta djelatnosti ( „ pogrebna djelatnost“ i „ pogrebnička djelatnost“ ) na način da se u članku 25. stavku 6. Nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu iza riječi „sahrana“ dodaju riječi „na groblju ili krematoriju“. Na ovaj način bi bilo nedvojbeno jasno da pogrebnu djelatnost predstavljaju faktične radnje koje se dešavaju na groblju ili krematoriju a koje čine ispraćaj, kremiranje, ukop i sahranu pokojnika ali ne i sve druge radnje vezane za pogreb iz citiranog članka 8. stavka 1. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti kao slobodne djelatnosti na tržištu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 114 | OPĆINA VIŠKOVO | Određivanje drugih komunalnih djelatnosti i poslova komunalnih djelatnosti, Članak 26. | Primjedba se odnosi na činjenicu da je definirano da komunalno društvo obavlja isključivo povjerenu komunalnu djelatnost i ne može istovremeno obavljati drugu tržišnu gospodarsku djelatnost. Naime, navedenim se stavlja u nepovoljni položaj manja komunalna društva kojima gospodarske djelatnosti čine važan dio prihoda te se ne mogu financirati samo iz komunalnih djelatnosti. Također, navedenim se JLS, kao osnivača komunalnog društva, ograničava u pogledu djelatnosti koje za njih može raditi njihovo komunalno društvo te se time stvaraju veći troškovi za JLS radi angažiranja vanjskih izvođača (npr. za usluge čišćenja prostorija u vlasništvu JLS i sl…) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 115 | GRAD RIJEKA | Određivanje drugih komunalnih djelatnosti i poslova komunalnih djelatnosti, Članak 26. | Uz ovu odredbu daje se primjedba da bi bilo potrebno razmotriti da se djelatnost DDD (dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije) utvrdi kao komunalna djelatnost, pozivom na predložena načela za obavljanje komunalnih djelatnosti, kao i javni interes za obavljanje te djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 116 | PETRICA KOŠTIĆ | Područje organiziranja i obavljanja komunalne djelatnosti, Članak 27. | U prijedlogu Zakona često se koristi nedefiniran izraz ODREĐENO POSEBNIM PROPISOM ILI ZAKONOM, što stvara probleme u operativnom radu zbog različitih tumačenja. Ukoliko se želi biti jasan i precizan onda treba navesti točan naziv propisa. U st.4. odrediti rok na koji se može sklopiti ugovor o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti za više JLS (najmanji i najduži) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 117 | GRAD RIJEKA | Područje organiziranja i obavljanja komunalne djelatnosti, Članak 27. | Uz ovu odredbu daje se ista primjedba kao uz članak 2. Nacrta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 118 | Udruga gradova u RH | Područje organiziranja i obavljanja komunalne djelatnosti, Članak 27. | Stavak 3 riječi "donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave" zamijeniti riječima" donose sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja organiziraju zajedničko obavljanje komunalne djelatnosti". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 119 | PETRICA KOŠTIĆ | Povjeravanje obavljanja komunalne djelatnosti, Članak 28. | Odrediti rok na koji se može sklopiti ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti za više JLS (najmanji i najduži) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 120 | Udruga gradova u RH | Povjeravanje obavljanja komunalne djelatnosti, Članak 28. | Nejasno je kako jedinica ne može zajednički osigurati obavljanje komunalne djelatnosti sa jedinicom kojoj će prema odredbi ovog članka povjeriti obavljanje komunalne djelatnosti?! Ovaj članak može dovesti do zloupotreba i predlaže ga se brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 121 | ZELENA AKCIJA | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 29. | Smatramo da je, suprotno stavku 2., potrebno propisati zabranu mogućnosti uskrate isporuke komunalnih usluga fizičkim osobama te pravnim osobama koje obavljaju javnu djelatnost (bolnice, vrtići). Neplaćene obaveze po osnovu isporuke komunalnih usluga moguće je pokriti na drugi način- mjerama socijalne politike kad to okolnosti opravdavaju ili u krajnjem slučaju instrumentima prisline naplate. Društvena šteta u vidi rizika za zdravlje je potencijalno mnogo veća od materijalne štete nepodmirivanja obaveza po osnovi komunalnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 122 | GRAD RIJEKA | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 29. | U stavku 1. razmotriti osnovanost upućivanja na poseban propis u smislu uređenja načina obavljanja komunalne djelatnosti (ista primjedba kao uz članak 2.). U stavku 2. potrebno je razmotriti da li je isti primjenjiv na sve komunalne djelatnosti te utvrditi iznimke | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 123 | privreda d.o.o. petrinja | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 29. | Iza stavka 2. članka 29. Zakona o komunalnom gospodarstvu dodati stavak 3: "Opravdanim razlogom za prekid ili obustavu komunalne usluge smatra se neplaćanje dospjelih računa za vodne usluge." Postavlja se pitanje što se smatra opravdanim razlogom za obustavu ili prekid isporuke komunalnih usluga korisniku budući da je člankom 216. Zakona o vodama (koji se primjenjuje u odnosu na javne isporučitelje vodnih usluga) propisano da javni isporučitelj vodnih usluga može iz opravdanih razloga, sukladno Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga, ograničiti odnosno obustaviti isporuku vodnih usluga korisniku. Opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga, kao interni akti javnih isporučitelja vodnih usluga, specificiraju razloge obustave isporuke vodnih usluga kao što su neplaćanje dospjelih računa, nepodmirivanje obveza temeljem računa, oštećivanje imovine javnog isporučitelja vodnih usluga, onemogućavanje očitanja i tako dalje. Sukladno tomu, postavlja se pitanje smatra li zakonodavac navedene razloge (a koji se propisuju internim aktima javnih isporučitelja vodnih usluga) opravdanim razlogom ograničenja odnosno obustave isporuke vodnih usluga korisniku. Također, navedena odredba u suprotnosti je sa važećim Zakonom o zaštiti potrošača koji definira djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje javnom uslugom te iz kojeg proizlazi da se potrošaču može obustaviti isporuka vodnih usluga uslijed neplaćanja nespornih računa za vodne usluge. Nadalje, odluka Ustavnog suda broj U-II-1711/2002 od 11. srpnja 2007. godine donesena na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu na koju se poziva Udruga za zaštitu potrošača „Splitski potrošač“ nije važeća budući da je ista donesena prije stupanja na snagu Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09) koji je na snazi od 01.01.2010. godine te kojim je dopušteno isporučiteljima vodnih usluga propisati uvjete za obustavu korištenja vodnih usluga. Postavlja se pitanje, kada neplaćanje nespornih dospijelih računa za vodne usluge ne bi bio opravdani razlog obustave vodnih usluga, kakvu poruku zakonodavac šalje građanima platišama komunalnih usluga. Držimo da bi propisivanje takve odredbe u neravnopravan položaj dovelo platiše i neplatiše komunalnih usluga. Nadalje, zakonodavac bi time, obzirom na predložene izmjene Ovršnog zakona, otežao dodatno mogućnost isporučitelju da naplati svoja potraživanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 124 | GRAD ZAGREB | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 29. | članak 29. - u stavku 1. riječi: Osoba, odnosno vlastiti pogon koja obavlja komunalnu djelatnost (u daljnjem tekstu: isporučitelj komunalne usluge)“ zamjenjuju se riječima: Isporučitelj komunalne usluge“ - obrazloženje- riječ osoba bi trebala biti detaljno određena odredbom posebnog članka koji bi po redoslijedu trebao biti ispred članka 29. Predlaže se da se poglavlje III s člankom 35. premjesti iza članka 27. te preuredi uz niže naveden komentar članka 35. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 125 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 29. | Nacrta: Dopunjuje se stavak (3) koji glasi: (3) Obustava isporuke u nakani naplate potraživanje nije opravdan razlog za obustavu komunalne usluge koja predstavlja esencijalnu potrebu potrošača. Obrazloženje: Najčešće se obustava isporuke bavlja u nakani prisilne naplate. Međutim, i pravorjekom Ustavnog suda RH broj U-II-1711/2002, od 11.srpnja 2007.godine je, među ostalim je utvrđeno da se u slučaju naplate dospjelih, a neplaćenih potraživanja za isporučenu (pitku vodu) treba se ostvarivati u parničnom i ovršnom postupku, na temelju i u skladu s odredbama mjerodavnih zakona koji čine objektivni pravni poredak Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 126 | Anđelka Jurašin Vuković | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 30. | odredba stavka 2. ovog članka je kontradiktorna s člankom 61. st.4. koji kaže da se sklapa četverogodišnji ugovor a ne jednogodišnji. Sklapanje jednogodišnjeg ugovora nema smisla jer zahtijeva pripremu dokumentacije, provedbu postupka nabave i niz drugih aktivnsoti koje za sobom vuče veći angažman djelatnika JLS-a i povećava financijske troškove općine ili grada. Stoga je puno bolja odredba iz čl. 61. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 127 | GRAD SLUNJ | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 30. | Koji je razlog za sklapanje jednogodišnjih ugovora ukoliko poslove održavanja komunalne infrastrukture obavlja komunalno društvo u vlasništvu JLS? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 128 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 30. | Formulacija sadržaja ugovora je preobimna za jedan ugovor koji bi obuhvaćao sve djelastnsti koje komulna društva obavljaju za JLS i nemoguće je to sve obraditi jednim ugovorom jer se dobrim dijelom radi o radovima koji su jednokratni (npr. čišćenje snijega). Treba definirati i tko je potpisnik uvog ugovora ako se sve povjerava komunalnom društvu u vlasništu jedne JLS koja ima skupštinu od jednog člana, i koji zastupa vlasnika, tj. JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 129 | Grad Opatija | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 30. | Izričito treba navesti da izabrani isporučitelj komunalne usluge koji obavlja djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture zaključuje godišnji ugovor kojim se za svaku kalendarsku godinu uređuje vrsta, obim i standard održavanja komunalne infrastrukture u skladu s godišnjim programom održavanja komunalne infrastrukture. Ukoliko bi se zadržala postojeća formulacija, ona je protivna primjerice članku 61. gdje je kod ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti propisan isti sadržaj, uz naznaku da se ugovor zaključuje na najviše četiri godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 130 | GRAD RIJEKA | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 30. | Uz ovu odredbu predlaže se razmotriti da li je svrhovito propisati da se u svakom slučaju od mogućih načina obavljanja komunalnih djelatnosti (utvrđen ovim Nacrtom zakona) sklapa ugovor između isporučitelja i JLS pa se postavlja pitanje provedivosti ove odredbe u praksi. Nadalje, nije utvrđeno tko u ime JLS sklapa ugovor i da li sklapanju istoga prethodi određeni postupak i koji bi bili uvjeti toga postupka. Dodatno, budući je ovom odredbom predloženo da se sklapa ugovor za svaku kalendarsku godinu, potrebno je tu odredbu uskladiti sa rokom za sklapanje ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti (koji se sklapa na dulji rok). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 131 | Udruga gradova u RH | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 30. | U stavku 1 briše se točka i dodaju riječi "u pogledu održavanja komunalne infrastrukture iz članka 75. ovog Zakona". Predloženim se precizira predmet ugovora između isporučitelja i jedinice lokalne samouprave | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 132 | PETRICA KOŠTIĆ | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 31. | Na koji način će biti određene redoslijed početka obavljanja komunalne djelatnosti, te potrebe donošenja i davanja suglasnosti predstavničkog tijela na opće uvjete. Suglasnost predstavničkog tijela možda nije najsretnije rješenje. Predlaže se određivanje roka u kojem se moraju donijeti opći uvjeti nakon početka obavljanja djelatnosti kako to ne bi bila prepreka za obavljanje djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 133 | Udruga Zelena Istra | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 31. | stavak (1)Isporučitelj komunalne usluge koji obavlja uslužnu komunalnu djelatnost u svrhu obavljanja djelatnosti donosi opće uvjete isporuke komunalne usluge i sklapa s korisnikom komunalne usluge ugovor o isporuci komunalne usluge. Načelo javnosti rada i sudjelovanja javnosti na ovaj se način ne poštuje. Treba dati mogućnost osnivanja savjetodavnih tijela u kojima sudjeluju zainteresirani korisnici; ta bi tijela trebala imati informaciju i davati mišljenja o općim uvjetima isporuke. Informacija o općim uvjetima trebala bi korisnicima biti jednostavno dostupna, a informacija o načinu informiranja i mogućnosti sudjelovanja (uključujući i prigovore)I biti dio ugovora i računa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 134 | Zagrebački holding d.o.o. | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 31. | Članak 31. U članku 31. stavak 1. riječi „i sklapa s korisnikom komunalne usluge ugovor o isporuci komunalne usluge“ zamjenjuju se riječima „ u skladu s kojima se regulira isporuka komunalne usluge“. Obrazloženje: Predloženo rješenje u ovom je trenutku neprovedivo pretpostavlja idealno strukturirane društvene odnose. U članku 31. stavak 5. briše se. Obrazloženje: Odredba koja će u znatnom broju slučajeva biti neprovediva u praksi. Veliki broj korisnika neće zaključiti ugovor u pisanom obliku, odnosno za očekivati je da će od strane velikog broja korisnika postojati izbjegavanje zaključenja takvog ugovora kao i mogući argumenti za izbjegavanje plaćanja usluge odnosno osporavanje ispostavljenih računa za pruženu i korištenu uslugu. Isporučitelji nemaju mehanizam na koji bi „natjerali“ korisnike na zaključenje ugovora. Veoma veliki broj korisnika živi u stambenim zgradama s jednim vodomjerom gdje se obračun potrošnje vode vrši po broju članova kućanstva. Ako odbiju zaključiti ugovor, isporučitelj nije u mogućnosti obustaviti isporuku vode samo tim korisnicima. Postavlja se pitanje statusa korisnika koji odbijaju zaključenje ugovora. Predloženo rješenje nije dorađeno na način da je osigurana efikasna provedba. Nema detalja, rokova, prijelaznog razdoblja i sl. Radi se o nekoliko stotina tisuća ugovora. Mehanizme provedbe treba stručno razraditi, predložiti pilot projekt te pozitivne rezultate ugraditi u odgovarajuće propise. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 135 | GRAD RIJEKA | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 31. | Postavlja se pitanje opravdanosti ove odredbe, s obzirom na činjenicu da djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te gospodarenja otpadom nisu komunalne djelatnosti niti su predmet ovoga Nacrta zakona, već su javne usluge i predmet su posebnih propisa, a u odnosu na preostale predložene uslužne komunalne djelatnosti predloženo je moguće primijeniti na djelatnost tržnica na malo, parkiranja te dimnjačarsku djelatnost. U tom smislu, sklapanje ugovora sa korisnikom se svakako ocjenjuje neosnovanim, a predložene opće uvjete koje donosi isporučitelj uz suglasnost predstavničkog tijela trebalo bi zamijeniti općim aktom kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti koje bi svakako trebalo donositi predstavničko tijelo JLS. Naime, u svakom slučaju riječ je o djelatnostima od općeg odnosno javnog interesa pa bi o bitnim uvjetima u pogledu obavljanja te djelatnosti trebalo odlučivati predstavničko tijelo JLS, a ne isporučitelj (primjerice, ukoliko bi se dimnjačarska djelatnost povjerila koncesionaru, predloženi model bi značio da koncesionar sam kreira uvjete za isporuku dimnjačarske usluge, što nije opravdano). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 136 | privreda d.o.o. petrinja | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 31. | Mišljenja smo da bi u pogledu donošenja općih uvjeta trebalo ostaviti rješenje ovog pitanja kao do sada u članku 215. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 137 | Udruga gradova u RH | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 31. | čl.31.st.1. i 5. (1) Isporučitelj komunalne usluge koji obavlja uslužnu komunalnu djelatnost u svrhu obavljanja djelatnosti donosi opće uvjete isporuke komunalne usluge. i sklapa s korisnikom komunalne usluge ugovor o isporuci komunalne usluge. (5) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se u skladu s općim uvjetima isporuke komunalne usluge u pisanom obliku. Dio teksta treba brisati. Sklapanje pojedinačnih pisanih ugovora s korisnicima u nekim uslužnim komunalnim djelatnostima (npr. usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama, usluge javnih tržnica na malo, pogrebna djelatnost, prijevoz putnika u javnom prometu, oglašavanje na javnim površinama, dimnjačarska djelatnost) nije svrhovito i racionalno, što treba regulirati objavom Općih uvjeta prema kojima se usluge pružaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 138 | Zagrebački holding d.o.o. | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 32. | Članak 32. Članak 32. stavak 4. briše se. Obrazloženje: Prestrogo postavljena odredba koja bi prema izričaju dovodi do ex lege prestanka radnog odnosa ako se ne provode nalozi uprave?! Isto može predstavljati povredu radne obveze i postupak otkazivanja sukladno Zakonu o radu. Suvišno ovim zakonom mijenjati radnopravne propise. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 139 | GRAD RIJEKA | Obveze isporučitelja komunalnih usluga, Članak 32. | Ovu odredbu bi bilo potrebno uskladiti sa Zakonom o radu koji propisuje da sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada te posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 140 | Grad Labin | Javne ovlasti, Članak 33. | Pravna nesigurnost pojam je koji će najbolje opisati ovaj članak, ukoliko stupi na snagu. Poznato je što je JTD prema ZTD-u; također, komunalne javne ustanove izraz su koji se prvi put spominje u ovom nacrtu i neće biti dovoljno definirati ga samo u ZKG-u kako bi se ista mogla osnovati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 141 | ZELENA AKCIJA | Javne ovlasti, Članak 33. | Oštro se protivimo mogućnosti da komunalne usluge obavljaju javna trgovačka društva jer ista predstavljaju subjekt privatnog prava osnovan s ciljem stjecanja dobiti. Isto je suprotno i načelu neprofitnosti predviđenom u članku 9. ovoga Nacrta. | Prihvaćen | Primljeno na znanje |
| 142 | Sandra Ivić | Javne ovlasti, Članak 33. | Potrebno je izbjegavati slične pojmove koji mogu dovesti do pravne nesigurnosti koja je u našem društvu i pravnom sustavu već izražena . Stoga se predlaže izbjeći koristiti i u ovom zakonu pojam poput javno trgovačko društvo ili sve potrebne pojmove treba pokušati dobro i jasno definirati. Naime, Zakon o trgovčkim društvima u čl. 2. st. 2. i 3. navodi javno trgovačko društvo kao jedno od trgovačkih društva i to kao oblik društava osoba, dok u čl. 68. ZTD-a navodi da je to društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima neograničeno solidarno cijelom imovinom. Ukoliko se želi naglasiti što je to " javno " tada se treba točno definirati pojedini pojam kako bi se razjasnile potrebne razlika koje predlagatelj smatra potrebnima. Npr. između usluge koja je pod istim uvjetima dostupna svima ( javna usluga ) od oblika u kojem se upravlja javnim sredstvima građana iz proračuna JLS i obavljaju se određene javne i komunalne usluge ( trgovačko društvo čiji je osnivač JLS, te mu je uz to povjereno obavljanje javnih ovlasti ( npr. donošenje rješnja o korištenju grobnog mjesta u smislu odrebi Zakona o općem upravnom postupku ). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 143 | Zagrebački holding d.o.o. | Javne ovlasti, Članak 33. | Članak 33. U članku 33. stavak 1. formulacija „komunalnim javnim trgovačkim društvima“ nije ispravna. Obrazloženje: Predložena formulacija pretpostavlja da je javni isporučitelj djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje po svom organizacijskom obliku JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO . Prema ZTD zna se koji su oblici trgovačkih društava. Prema ovakvoj formulaciji zakonske odredbe, komunalno trgovačko društvo kojim bi se povjerile javne oblasti ne bi moglo biti d.d. ili d.o.o., iako se nadalje u tekstu vidi da se podrazumijevaju ovakvi oblici. U članku 33.stavak 2. iza riječi „obuhvaćaju“ dodaje se riječi „ po potrebi“. Obrazloženje: nije potrebno/primjenjivo za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju; gdje nema mjesta primjeni ZUP-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 144 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Javne ovlasti, Članak 33. | U potpunosti podržavamo navedeno u komentaru Grada Rijeke. Naime svaka promjena imena stvara komunalnim društvima nepotrebne dodatne troškove, a uglavnom samo njihovo ime govori da obvaljaju djelatnosti od javnog interesa i nema potrebe to posebno naglašavati u imenu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 145 | GRAD RIJEKA | Javne ovlasti, Članak 33. | Budući da Zakon o trgovačkim društvima koji, kao temeljni propis koji u Republici Hrvatskoj uređuje problematiku u svezi trgovačkih društava, ne poznaje pojam „javno komunalno trgovačko društvo“ niti „komunalna javna ustanova“, već trgovačko društvo i ustanova, bilo bi potrebno ovim Nacrtom definirati što određeni subjekt čini javnim (navedeno tim više ukazuje na potrebu definiranja bitnih pojmova za primjenu ovoga Nacrta) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 146 | Udruga Zelena Istra | OBAVLJANJE KOMUNALNE DJELATNOSTI, Obveze korisnika komunalnih usluga | Vrlo su jasno definirane obaveze, ali ne i prava korisnika , koja također moraju biti definirana: definirati treba pravo na sudjelovanje te opisati mogućnosti, pravo na žalbu koje mora biti opisano u ugovoru o pružanju komunalne sluge i na računu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 147 | Zagrebački holding d.o.o. | Obveze korisnika komunalnih usluga, Članak 34. | Članak 34. U članku 34. stavak 1. riječi „i određen ugovorom o isporuci komunalne usluge“ brišu se. Obrazloženje: Vidi komentar na članku 31. stavak 5. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 148 | GRAD RIJEKA | Obveze korisnika komunalnih usluga, Članak 34. | Uz ovu odredbu daje se ista primjedba kao i uz članak 31. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 149 | Udruga gradova u RH | Obveze korisnika komunalnih usluga, Članak 34. | Čl 34.st.1. (1) Korisnik komunalne usluge dužan je koristiti se komunalnom uslugom na način propisan općim uvjetima isporuke komunalne usluge i određen ugovorom o isporuci komunalne usluge te je dužan suzdržavati se od radnji kojima bi se nanosila šteta isporučitelju komunalne usluge, odnosno komunalnoj infrastrukturi. Brisati dio teksta: obrazloženje kao kod čl. 31. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 150 | ZELENA AKCIJA | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Sukladno svim prethodnim našim komentarima, a uvažavajući načelo neprofitnosti te činjenicu da se komunalne usluge obavljaju u javnom interesu, smatramo da je kao opće pravilo potrebno propisati da komunalne djelatnosti mogu obavljati komunalne javne ustanove kojima je jedini osnivač tijelo javne vlasti, služba- vlastiti pogon i udruge kojima je jedini osnivač tijelo javne vlasti. Sve ostalo predstavlja, u manjoj ili većoj mjeri, privatizaciju komunalnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 151 | PETRICA KOŠTIĆ | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | U st.1. t. 6. predviđeno je da udruge mogu obavljati komunalne djelatnosti, pa bi tako trebao uskladiti Zakon o održivom gospodarenu otpadom temeljem kojih bi udruga mogla dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom, a što je uvjet za obavljanje jedne od komunalnih djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 152 | Udruga Zelena Istra | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Držimo da je do prijedloga privatizacije komunalnih usluga putem koncesija i ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih usluga došlo zbog učinaka postojećeg neučinkovitog, klijentelističkog i koruptivnog upravljanja komunalnim uslugama/poduzećima. To se vidi kao način rješavanja problema nastalih zbog neracionalnog trošenja javnog novca. Problem se može riješiti uvođenjem korisnika i nezavisnih stručnjaka u upravljanje i nadzor rada javnih poduzeća, a ne privatizacijom. U prilog tezi da privatizacija nije rješenje, govori i činjenica da je kriza vode u svijetu prepoznata kao kriza upravljanja uslijed tretiranja vode kao robe, Hrvatska treba inzistirati na vodi kao javnom i zajedničkom dobru te tako njime i upravljati. Iz publikacije «Naša voda»: «… sadašnji se model upravljanja vodoopskrbom i odvodnjom u Hrvatskoj može okarakterizirati uglavnom kao birokratski model, a da se njegovih manjkavosti te problema političkog klijentelizma i korupcije pojedini akteri u vodoopskrbi i odvodnji žele riješiti prelaskom na model novog javnog menadžmenta. Svjetska i europska praksa poznaje, međutim, i druge modele upravljanja koji pokušavaju riješiti manjkavosti birokratskog modela bez uvođenja tržišnih mehanizama i daljnje privatizacije vodnih usluga. Neki od mogućih modela upravljanja bazirani su na direktnoj demokraciji i principu solidarnosti, kao što su primjerice vodne zadruge. Ovaj model uglavnom se primjenjuje u zemljama Latinske Amerike, Europe i u SAD-u. Samo u SAD-u djeluje oko 3300 manjih ruralnih zadruga u kojima su članovi, tj. korisnici ujedno i vlasnici vodovodne infrastrukture te sami njom i upravljaju. I u Europi su vodne zadruge uglavnom male i u ruralnim krajevima. U Austriji tako postoji čak 5000 vodnih zadruga koje imaju do 500 članova i pružaju vodoopskrbu za nekoliko tisuća korisnika; u Danskoj djeluje oko 2500 vodnih zadruga, a u Finskoj oko 1400 zadruga koje pružaju uslugu vodoopskrbe, ali sve više i odvodnje. Za razliku od Europe i Sjeverne Amerike, u zemljama Latinske Amerike postoje i velike vodne zadruge koje pružaju vodne usluge u gradovima. Tako primjerice u Argentini vodne zadruge pružaju vodoopskrbu za čak 10 % stanovnika te zemlje, a u Buenos Airesu su nakon neuspjele privatizacije vodoopskrbe multinacionalnu korporaciju Enron uspješno zamijenile radničke zadruge. Još jedan primjer je u Boliviji u gradu Santa Cruz de la Sierra, u kojem se nalazi najveća vodna zadruga na svijetu ‘Saquapac’ sa 183.000 članova te vodnim uslugama opslužuje oko 900.000 ljudi. Saquapac je prema neovisnim međunarodnim istraživanjima po kriterijima efikasnosti, efektivnosti i pravednosti jedno od najkvalitetnijih vodnih poduzeća u Latinskoj Americi. U Europi je najpoznatija građanska inicijativa ‘K136’, koja se u Solunu u Grčkoj bori protiv privatizacije javnog poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju natječući se s multinacionalnim korporacijama i nudeći model transformacije javnog poduzeća u mrežu zadruga korisnika na razini gradskih četvrti.» Stoga kao dodatni mogući organizacijski model predlažemo zadruge. «Još jedan model upravljanja baziran na principu solidarnosti su ‘Public-Public Partnerships (PUPs) tj. ‘javna-javna partnerstva’ (JJP), koja su u opreci s javno-privatnim partnerstvima baziranim na profitnom principu. To su prije svega neprofitna partnerstva između javnih poduzeća kako bi se poboljšali njihovi upravljački i tehnički kapaciteti. Uglavnom se radi o transferu znanja, kapitala i tehnologije od strane javnih poduzeća na Sjeveru prema javnim poduzećima na Jugu, no postoje i primjeri JJP unutar istih zemalja. Jedan od njih je Vewin iz Nizozemske, gdje se nekoliko poduzeća za vodoopskrbu udružilo i provodi međusobnu gradnju kapaciteta. U Parizu se javno poduzeće za vodoopskrbu uključilo u JJP s manjim javnim poduzećima u Francuskoj i inozemstvu. Postoje JJP modeli i između Zapadne i Istočne Europe pa tako švedska i finska javna poduzeća za vodoopskrbu pomažu javnim poduzećima u zemljama Baltika, a takve projekte financiraju razvojne agencije poput švedske razvojne agencije SIDA. Ujedinjeni narodi su pokrenuli inicijativu ‘The Water Operator Partnerships (WOPs)’, koja pomaže modele javno-javnih partnerstava. Model PUP-a koriste i dva javna poduzeća koja su bila privatizirana, a sada su rekomunalizirana.» Komentar na prijedlog da i udruge mogu obavljati komunalne djelatnosti ne podržavamo. Udruge se ne osnivaju radi obavljanja komunalnih djelatnosti. Ovaj prijedlog izgleda poput zakona "a la carte", gdje zakonodavac pokušava pronaći rješenje za poznatog klijenta, u ovom sluaju vjersku zajednicu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 153 | Zagrebački holding d.o.o. | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Članak 35. Uvodi li se ovim zakonom novi organizacijski oblik trgovačkih društava – komunalno javno trgovačko društvo?! Ovaj pojam je suprotan Zakonu o trgovačkim društvima i pojmu „javno trgovačko društvo“, koje je po sadašnjim propisima društvo osoba a ne kapitala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 154 | Mladen Ivanović | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Niti razmatranjem ove i odredbe članka 63. istovremeno nije jasno zbog čega se ovlast za obavljanje komunalnih djelatnosti daje udrugama (koje se prema odredbama Zakona o udrugama ne osnivaju radi obavljanja gospodarske ili komunalne djelatnosti), tko takvu udrugu može ili treba osnovati i sl. Naime, ako se radi o grobljima koja su u vlasništvu vjerske zajednice, mišljenja smo da grobljem može upravljati ta vjerska zajednica neposredno ili putem osnivanja druge odgovarajuće pravne osobe koja nije udruga. Pritom, podsjećamo i na odredbu članka 2. Zakona o grobljima („Narodne novine“, br. ) kojom je propisano da su groblja komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) na čijem području se nalaze, čime implicira da groblja ne mogu biti u vlasništvu bilo kojeg drugog entiteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 155 | PARK d.o.o. Buzet | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | U smislu organizacijskih oblika obavljanja komunalnih djelatnosti u čl. 35. st.1. točki 1. , kao i daljnjem tekstu navedenog prijedloga zakona, pojavljuje se oblik trgovačkog društva – komunalno javno trgovačko društvo - koje posebni Zakon o trgovačkim društvima ne poznaje. Sukladno tomu,. Formulacija iz točke 2. istog stavka – komunalna javna ustanova kao ustrojstveni oblik nije definirana Zakonom o ustanovama. Organizacijski oblici obavljanja komunalnih djelatnosti prošireni su člankom 35. st. 1. točkom 6. na udruge, te je odjeljkom 6. „UDRUGA“ , čl. 63. pobliže objašnjeno da se radi o neprofitnoj udruzi koja obavlja pogrebnu djelatnosti na groblju koje se na dan stupanja na snagu ovog zakona nalazi u vlasništvu vjerske zajednice,.. no, Zakon o grobljima čl.2. je jasno definirao da su groblja objekti komunalne infrastrukture u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, pa stoga nije moguća konstatacija iz navedenog čl. 63, a u slučajevima neriješenih imovinsko pravnih pitanja, iste je potrebno riješiti i uskladiti ih sa zakonskom regulativom, kao što je to već i učinjeno u nizu slučajeva gdje se postupilo u skladu sa Zakonom o grobljima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 156 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Suglasni smo sa komentarom Grada Opatije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 157 | Grad Opatija | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Pojam „komunalno javno trgovačko društvo“ treba zamijeniti izrazom „trgovačko društvo u kojem jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave imaju najmanje 75% poslovnih udjela“. Napomena: ili 50% kako je bilo do sada. Radi pravne sigurnosti nije prihvatljivo da se pored naziva trgovačkih društava koja proizlaze iz Zakona o trgovačkim društvima uvode nove kategorije i nazivi. Pogotovo je problematičan naziv „komunalno javno trgovačko društvo“ koji je u suprotnosti s odredbama članka 68-130. Zalona o trgovačkim društvima. Naime, javno u nazivu trgovačkog društva znači da član društva za obveze društva odgovara svom svojom imovinom, a ne samo do visine poslovnog udjela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 158 | Prijatelji životinja | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Htjeli bismo pohvaliti članak 35., stavak 1., točka 6. koja kaže da komunalne djelatnosti, ukoliko nije u suprotnosti sa Zakonom o komunalnoj djelatnosti, mogu obavljati i udruge. Upravo ovdje vidimo mogućnost da se uspostavi neka vrsta "policije za životinje" koja bi, pod ugovorom s jedinicom lokalne samouprave, mogla provoditi dužnosti komunalnih redara propisane Zakonom o zaštiti životinja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 159 | Udruga gradova u RH | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Suglasni s komentarom Grada Virovitice i Grada Zagreba | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 160 | Grad Virovitica | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | „komunalno javno trgovačko društvo“ - brisati "komunalno javno" Primjena zakona na osnivanje i rad – naznačiti - Zakon o trgovačkim društvima. Za komunalne javne ustanove je propisano ustroj, obveze, imenovanja i primjena posebnog zakona -čl.41. st.2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 161 | GRAD ZAGREB | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | članak 35. - u stavku 1. točki 1. te u cijelom tekstu Zakona riječi: „ komunalno javno“ brišu se, - u točki 2. riječ: komunalna“ briše se, - točka 6. briše se - OBRAZLOŽENJE - Predlaže se da po pitanju organizacijskih oblika za obavljanje komunalnih djelatnosti ostane formulacija iz članka 4. dosadašnjeg Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakon o trgovačkim društvima ( Narodne novine 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13 i 110/15) poseban je propis kojim je uređeno osnivanje i ustrojstvo trgovačkih društava. Ovaj Zakon, kao ni Zakon o ustanovama ne poznaje pojam komunalnog javnog trgovačkog društva, odnosno komunalne javne ustanove. Prema Zakonu javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala. Javno trgovačko društvo po Zakonu mogu osnovati dvije ili više osoba koje za obveze društva odgovaraju cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva ( v. članak. 94. Zakona). Kod društava kapitala društvo odgovara za svoje obveze imovinom društva, a kod javnog trgovačkog društva vjerovnik može obvezu naplatiti izravno od člana društva. To znači da bi vjerovnici u pravilu tražbinu naplaćivali od jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime bi se, neopravdano, dovelo u pitanje njihovo funkcioniranje, jer u slučaju loše vođenog društva jedinice lokalne samouprave mogu komunalnu djelatnost dati u koncesiju. Obzirom na karakter i načela komunalnog gospodarstva te smisao i karakter udruge , smatramo da iste ne mogu obavljati komunalnu djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 162 | OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI | ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI, Članak 35. | Vezano za članak 35. i 52. predlaže se da se obavljanje dimnjačarske djelatnosti zakonski omogući osim stjecanjem prava koncesijom i putem drugih oblika obavljanja komunalnih djelatnosti s obzirom da se radi o neposrednoj primjeni Zakona o koncesijama koji nalaže uz provedbu natječajnog postupka i izvršenje godišnjih obveza (donošenje godišnjeg i višegodišnjeg Plana davanja koncesija, Podnošenje godišnjeg izvješća, Unosa podataka u Registar koncesija i dr., prijave sklapanje Ugovora o koncesiji i prestanka važenja Ugovora o koncesiji ), a radi se o ostvarenoj niskoj naknadi za koncesiju (primjerice na godišnjoj razini Općina Trnovec Bartolovečki ostvaruje prihod oko 2.200,00 kuna na ime naknade za koncesiju obavljanja dimnjačarskih poslova) budući da je ocjenjeno da je bitna kvaliteta pružane usluge kao i najpovoljnija cijena pružanja usluge građanima imajući u vidu zakonsku obvezu godišnje kontrole dimovodnih objekata, a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 163 | Udruga Zelena Istra | KOMUNALNO JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO, Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti | Nije naveden način pribavljanja sredstava potrebnih za početak rada komunalne javne ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 164 | Grad Labin | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Potrebno je brisati stavak 3. Kao obrazloženje slažem se u potpunosti s komentarom PARK d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 165 | PETRICA KOŠTIĆ | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | U st. 3. predviđeno je razdvajanje komunalne i tržišne djelatnosti. Daljnja izdvajanja i osnivanja novih društava imat će za posljedicu neefikasnost i neučinkovitost, posebice u manjim jedinicama lokalne samouprave. Ukoliko se obavlja komunalna djelatnost besmisleno je za neki manji posao (košnja privatne okućnice) osnivati novo trgovačko društvo. Slično je i s pogrebničkom djelatnošću, pa bi tako prijevoz pokojnika i prodaja pogrebe opreme bila tržišna djelatnost, a sam ukop komunalna, iako se od trenutka preuzimanja pokojnika i polaganja lijesa u grob ništa nije promijenilo (bio je i ostao isti pokojnik). Umjesto da se efikasnije posluje, izdvajanje će povećati troškove i povećati opterećenje radnika. Umjesto da se tri radnika pogrebnička društva izmjenjuju na dežurstvu (pripravnosti), sada će svaki radnik biti dežuran svih 365 dan godišnje (dva za preuzimanje pokojnika na terenu kao tržišne djelatnosti, a jedan u mrtvačnici kao komunalne djelatnosti). Dobra je praksa da sva pogrebnička poduzeća posluju u prvoj smjeni, a da u drugoj i trećoj smjeni i danima vikenda naizmjenično dežuraju, tako da nema nesuglasica i borbe za pokojnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 166 | FRANJO GOLUBIĆ | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Predlažem da su u čl.36 st.3. umjesto riječi " obavlja povjerenu komunalnu djelatnost" stave riječi "obavlja povjerene komunalne djelatnosti" jer komunalna društva obično obavljaju više komunalnih djelatnosti istovremeno uz propisivanje obveze zasebnog praćenja troškova u knjigovodstvu po pojedinim djelatnostima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 167 | USLUGA d.o.o. | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Članak 36. Stavak 3. – predlažemo da se briše. Jer u manjim gradovima komunalna društva pored komunalnih djelatnosti, obavljaju niz drugih usluga u manjem obimu, koje su nužne za redovito funkcioniranje lokalne zajednice, što je komunalnom društvu istovremeno povoljno radi optimalnog korištenja i pune zaposlenosti ljudskih i tehničkih resursa. Brisanje ovog stavka osobito predlažemo, ako ovaj stavak razumijeva zabranu trgovačkim društvima koja upravljaju i održavaju groblja da ne mogu obavljati tržišnu - pogrebničku djelatnost (preuzimanje i prijevoz pokojnika, te prodaja opreme za pogrebe i sl.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 168 | Zagrebački holding d.o.o. | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Članak 36. U članku 36. stavak 3. iz riječi „gospodarsku djelatnost“ dodati riječi „a koje nisu vezane uz obavljanje osnovne djelatnosti“. Obrazloženje: U članku 36. postoji zabrana obavljanja „druge tržišne gospodarske djelatnosti“ ako Društvo obavlja povjerenu komunalnu djelatnost. Predlagač Zakona treba imati u vidu da često puta nije moguće obavljati osnovnu djelatnost za koju je registrirano trgovačko komunalno društvo ukoliko kao prateća djelatnost nije dopuštena tržišna djelatnost. Ako je „druga tržišna“ djelatnost u funkciji osnovne djelatnosti onda takvu mogućnost treba omogućiti - regulirati npr. u odredbama glave KOMUNALNO JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO. „U funkciji pogrebničke djelatnosti je: -obavljanje klesarskih poslova radi uređenja (održavanja) grobnih mjesta; -posredovanje kod glazbenih i fotografskih usluga; -posredovanje u objavi u novinama za potrebe stranke i dr“. Sve to skupa čini komplet usluge i u funkciji je pružanja usluge. Kada bi se obavljalo pojedinačno i nudilo na tržištu radi pružanja usluga drugima a ne u funkciji usluge tada bi se moglo govoriti o tržišnoj djelatnosti. Ovo ograničenje suprotno je odredbama ZTD i Ustavnom načelu o slobodi tržišnog natjecanja. Ukoliko u sudskom registru uz komunalnu djelatnost se upiše i djelatnost sa tržišnim obilježjem nije moguće zabraniti obavljanje iste. Ujedno predloženo rješenje suprotno je važećim odredbama Zakona o vodama iz čl. 202 i provedenim preoblikovanjima, a smatramo da ne donosi nikakve koristi za status isporučitelja vodnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 169 | ČISTOĆA d.o.o. VARAŽDIN | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Članak 36. stavak 2. točka 3. - predlažemo da se točka 3. navedenog članka briše iz razloga što JLS osniva trgovačko društvo s razlogom obavljanja komuanlne djelatnosti te stoga ne postoji opravdani razlog za određivanje roka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 170 | GRAD SLUNJ | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Iz kojeg razloga se onemogućuje komunalnim društvima obavljanje tržišne djelatnosti? Zašto ona, ukoliko imaju kapaciteta i ukoliko postoji potreba ne bi mogla obavljati djelatnosti na tržištu? Navedeno svakako nije prihvatljivo u manjim jedinicama gdje trgovačka društva vode brigu o stambenog fondu odnosno obavljaju poslove upravitelja višestambenih zgrada, pružaju usluge čišćenja, košnje, orezivanja i sl. Nitko drugi za obavljanje navedenih poslova nije zainteresiran. Moraju li komunalna trgovačka društva životariti i ovisiti o potporma iz gradskih i općinskih proračuna? Jer na to ih svodimo ukoliko komunalne djelatnosti obavljaju po načelu neprofitnosti a drugim se djelatnostima ne smiju baviti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 171 | USLUGA d.o.o. | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Podržavamo sve napisano od trgovačkog društva Park d.o.o. Buzet | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 172 | PARK d.o.o. Buzet | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Posebnim propisima određeno je zasebno knjigovodstveno vođenje poslovanja pojedinih djelatnosti (primjerice – gospodarenja otpadom, čl. 32.st 3. ZOGO), kako bi se osigurala učinkovitost djelatnosti uz ekonomsku cijenu koja omogućava funkcioniranje i održavanje sustava bez stjecanja dobiti. Stoga, ne vidimo razloga ograničavanja tržišnih sloboda komunalnih društava koji (posebice u manjim sredinama) obavljaju određene tržišne djelatnosti u manjem obimu, pružaju usluge drugim komunalnim društvima (primjerice najam prostora, opreme, vođenje investicija, računovodstvene usluge i sl… za drugo trgovačko društvo u vlasništvu JLS), ali i realnom sektoru čime se u potpunosti iskorištavaju i postojeći ljudski resursi i oprema, postiže manja cijena usluge prema korisnicima javne usluge, a s druge strane vrši usluga gospodarstvu koja bi im inače zbog prirode posla bila teško dostupna – dakle postiže se „win – win“ pozicija u suradnji javnog i realnog sektora, na zadovoljstvo ugovornih strana. Nadalje, prema posebnim propisima (npr. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje, odnosno vodoopskrbe) isporučitelj javne vodne usluge ne smije obavljati djelatnost ukoliko prethodno ne ishodi rješenje , odnosno ne udovolji kadrovskim i tehničkim uvjetima opremljenosti. U tom smislu, vodni komunalac mora posjedovati ili imati u najmu primjerice jako vrijedne strojeve i opremu : kombinirani bager – rovokopač, kamion kiper, vozila za prijevoz radnika i materijala, transportno teretno vozilo itd… što posebice u manjim sredinama bivaju premalo -dakle neracionalno korištena, svojom nabavom i vrijednošću opterećuju cijenu javne usluge, te je uputno da takva vrijedna sredstva rada budu što više angažirana, poštivajući prioritet javnog sektora, kako bi i cijena usluge prema korisnicima javne usluge bila manja. Stoga su manji komunalci pribjegavali praktičnim rješenjima kojima im je drugo komunalno društvo iznajmljivalo tu opremeu i time je ista bila racionalno korištene, prema potrebama. Sada se to ovime - po nama bezrazložno onemogućava. Da se slobodno izrazimo – najskuplja oprema je nedovoljno korištena oprema, a nabavku iste potrebno je i ekonomski opravdati a ne samo pokrićem zakonodavnih okvira. U bojazni smo da se ovime udovoljava pritiscima određenih interesnim skupinama (npr. privatnim pogrebničkim tvrtkama) koje zabranom vršenja usluga komunalcima žele dobiti veće tržište Nismo protiv otvaranja tržišta, što ocjenjujemo pozitivnim budući da svih nas navodi na pružanje bolje i jeftinije usluge korisnicima, no ne na način da se komunalnim društvima koji mogu, znaju, imaju kapaciteta, propisno vrše usluge, uredno plaćaju poreze, redovito daju plaće svojim djelatnicima… brani rad, i to čak i na štetu korisnika usluga koji su prisiljeni tražiti dio usluge od strane drugih pravnih i fizičkih osoba . Prema čl. 84. st. 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom , propisano je: „Djelatnost oporabe otpada, sakupljanja otpada, zbrinjavanja otpada, druge obrade otpada i prijevoza otpada smatra se gospodarskom, odnosno komunalno-servisnom djelatnosti. Djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom i trgovanja otpadom smatra se poslovnom djelatnosti…“ Sasvim je nejasna formulacija predlagatelja ovog ZKG u smislu određenja „gospodarske djelatnosti“, budući je relevantnim zakonom propisano da je sakupljanje i zbrinjavanje otpada gospodarska djelatnost, te da je posredovanje u gospodarenju otpadom i trgovanje otpadom poslovna djelatnost (što sada „komunalna“ društva i čine -primjerice –sakupljanje, sortiranje, prešanje otpada i predaja ovlaštenom oporabitelju uz naknadu), pa bi proizašlo da prema novom prijedlogu ZKG isto ne smiju više činiti. … Prema čl. 84. st. 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom , propisano je: „Djelatnost oporabe otpada, sakupljanja otpada, zbrinjavanja otpada, druge obrade otpada i prijevoza otpada smatra se gospodarskom, odnosno komunalno-servisnom djelatnosti. Djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom i trgovanja otpadom smatra se poslovnom djelatnosti…“ Sasvim je nejasna formulacija predlagatelja ovog ZKG u smislu određenja „gospodarske djelatnosti“, budući je relevantnim zakonom propisano da je sakupljanje i zbrinjavanje otpada gospodarska djelatnost, te da je posredovanje u gospodarenju otpadom i trgovanje otpadom poslovna djelatnost (što sada „komunalna“ društva i čine -primjerice –sakupljanje, sortiranje, prešanje otpada i predaja ovlaštenom oporabitelju uz naknadu), pa bi proizašlo da prema novom prijedlogu ZKG isto ne smiju više činiti. … | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 173 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Manja komunalna društva do sada su obaljala razne poslove koje su mu povjerile JLS, npr. čišćenje i održavanje javnih objekata, organiazcija manifestacija, uređenje zelenih površina za treće osobe i sl., a sve u cilju optimalno korištenja posebno ljudskih resursa i time se osiguravala puna zaposelnost komulanog društva. Sad bi to značilo otpuštanje i preustroj komunalnih društava što bi za pojedina društva moglo značiti i njihovo gašenje. Predlažemo da se st. (6) mijenja kako slijedi: "(3) Društvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja isključivo povjerenu komunalnu djelatnost i druge djelatnosti lokalnog značenja koje određuje jedinica lokalne samouprave i ne može istovremeno obavljati drugu gospodarsku djelatnost." druge djelatnosti lokalnog značenja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 174 | Grad Opatija | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Predlažemo da se stavak 1. zamijeni novim: (1) Trgovačko društvo iz članka 35. st. 1. obavlja komunalne djelatnosti na temelju odluke o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti koju donose predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno predstavnička tijela više jedinica lokalne samouprave kada djelatnost obavlja za područje više jedinica lokalne samouprave.“ Smatramo da stavkom (3) treba dopustiti da trgovačka društva uz komunalnu djelatnost mogu obavljati i druge tržišne gospodarske djelatnosti u manjem obimu radi potpunijeg korištenja svojih kapaciteta i uz obvezu vođenja odvojenog knjigovodstva za te djelatnosti. Primjerice u opatiji djeluje trgovačko društvo „Parkovi“ d.o.o. kojemu je Grad Opatija povjerio obavljanje komunalne djelatnosti održavanja javnih površina (održavanje zelenih površina i obalne šetnice). U manjem obimu u odnosu na ukupan obim poslovanja koje čini komunalna djelatnost, društvo uspijeva obavljati iste poslove uređivanja okućnica i zelenih površina u vlasništvu drugih osoba, ne samo na području Grada Opatije već i šire regije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 175 | Nataša Ćendić | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | U članku 36. Nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: Izuzetno od stavka 3. ovog članka, trgovačka komunalna društva koja obavljaju komunalnu djelatnost upravljanja i održavanja groblja i krematorija mogu obavljati pogrebničku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 176 | GRAD RIJEKA | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Stavak 3. predlaže se brisati kao neopravdan. Podredno, ukoliko se takav prijedlog ne prihvati, predlaže se taj stavak preformulirati na način da glasi: "Društvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja povjerenu komunalnu djelatnost, a može obavljati istovremeno i drugu tržišnu djelatnost koja služi obavljanju povjerene komunalne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 177 | Udruga gradova u RH | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Članak 36. stavak 3. brisati. Postoje djelatnosti koje se ne kvalificiraju kao komunalne, a tržišni subjekti nisu zainteresirani pružati uslugu na navedenom području, zbog čega bi primjenom stavka 3. došlo do izdvajanja takvih zanemarivih tržišnih djelatnosti u zasebnu tvrtku. Takvo izdvajanje stvorilo bi dodatne troškove jedinici lokalne samouprave te povećalo cijenu usluge zbog zapošljavanja dodanih kadrova u upravi i administraciji novog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 178 | OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | Predlažemo izmjenu članka 36. stavka 3. na način da se iz navedene odredbe izuzmu trgovačka društva u vlasništvu manjih JLS (prijedlog do 5.000 stanovnika) jer bi takvom odredbom došlo do nužnosti registriranja i otvaranja novih trgovačkih društava i stvaranja dodatnih troškova. Na primjeru trgovačkog društva u vlasništvu naše Općine, koje upravlja sportsko-rekreacijskim centrom, koji osim bazena ima i dodatne sadržaje (ugostiteljstvo). Pružanjem dodatnih usluga koje su profitabilnog karaktera, pruža se mogućnost stvaranja dodatnog kapitala za pokrivanje troškova pružanja komunalnih usluga koje uglavnom nisu profitabilne, a čije troškove najvećim dijelom tada mora pokriti JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 179 | Grad Virovitica | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 36. | st. 2. – Odluka o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti koju donosi predstavničko tijelo sadrži „Rok na koji se povjeravaju poslovi“ (čl.36.st.2. t.3.)-. Znači li to da se komunalno javno trgovačko društvo (čl. 35. osniva ga jedinica lokalne samouprave) osniva na određeno vrijeme ( može obavljati samo određenu komunalnu djelatnost…i što nakon isteka roka-djelatnici oprema) St. 3. „Komunalno javno trgovačko društvo obavlja isključivo povjerenu komunalnu djelatnost od strane JLS (grad, općina) i ne može istovremeno obavljati drugu tržišnu gospodarsku djelatnost“. - pogrebna djelatnost - „ne može obavljati drugu tržišnu gospodarsku djelatnost ( pogrebna oprema-cvijeće)“ – omogućiti da se obavlja i pogrebna djelatnost i tržišna gospodarska djelatnost (prodaja pogrebne opreme) - obavljanje preko odvojenih žiro-računa. Otpad – dozvoliti obavljanje i druge djelatnosti vezane za otpad kao što je prikupljanje drugih vrsta otpada (ne samo komunalnog). Tako bi se smanjili troškovi obavljanja usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada budući da bi se sredstva i oprema za rad (kamioni, djelatnici i dr koristili za obje vrste poslova i tako direktno utjecalo na visinu cijene komunalne usluge za građane. Naime cijena komunalne usluge utvrđuje se na način da osigurava postupnost povrata troškova gradnje i održavanja komunalne infrastrukture i obavljanja komunalnih djelatnosti čl. 19. i 67. Prijedloga zakona. Ukoliko ne, ostaje otvorena mogućnost osnivanja nove tvrtke koja će obavljati tržišnu gospodarsku djelatnost ili dati poslove obavljanja komunalne djelatnosti putem koncesije (čl.35.) pravnoj osobi ili fizičkoj osobi koja će pored komunalne djelatnosti obavljati i drugu tržišnu djelatnost za koju je registrirana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 180 | Zagrebački holding d.o.o. | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 37. | Članak 37. Članak 37. pretpostavlja mogućnost sudjelovanja „privatnih“ vlasnika isporučitelja usluge. Treba dodatno razraditi svrhu te moguće posljedice i utjecaje obzirom na trenutna načela pružanja vodnih usluga. Kontradiktorno članku 77. stavak 1. i stavak 5. ovog prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 181 | Grad Opatija | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 37. | Kako smo predložili da se u čl. 36. stavak 1. podstavak 1. zamijeni novim, u skladu s tom formulacijom, predlažemo da se u članku 37. brišu stavci 1. i 2. kao nepotrebno ponavljanje, a da novi članak glasi: „(1) Udjeli odnosno dionice jedinica lokalne samouprave u trgovačkom društvu iz članka 35. st. 1. t. 1. kojemu je po čl. i članka 36. povjereno obavljanje komunalnih djelatnosti ne mogu biti predmet ovrhe, a niti ih jedinice lokalne samouprave mogu otuđiti trećim osobama. (2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog članka, jedinica lokalne samouprave može prodati drugoj jedinici lokalne samouprave za koju trgovačko društvo obavlja neku komunalnu djelatnost, pod uvjetima i na način propisan društvenim ugovorom.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 182 | GRAD RIJEKA | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 37. | Stavak 1. ove odredbe nije sukladan članku 35. stavku 1. Nacrta Zakona. Naime, potrebno je precizirati da li je JLS isključivi ili većinski osnivač/član javnog komunalnog trgovačkog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 183 | Udruga gradova u RH | Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti, Članak 37. | Čl 37.st.1. (1) Obavljanje komunalnih djelatnosti može se povjeriti komunalnom javnom trgovačkom društvu u čijem kapitalu jedinica lokalne samouprave, odnosno više jedinica lokalne samouprave u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti, ima većinski dio dionica, odnosno udjela. Nejasna je volja predlagača: da li to znači da samo ona JLS koja je većinski vlasnik smije povjeriti obavljanje komunalne djelatnosti, a ne i one JLS koje su manji udjeličari/dioničari? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 184 | Udruga Zelena Istra | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Građani i udruge građana se u sustavu upravljanja ne vide kao akter koji treba sudjelovati u upravljanju, već prvenstveno kao potrošači koji plaćaju za vodne usluge. Umjesto na centraliziranom i/ili tržišnom pristupu, reforma bi se više trebala temeljiti na mrežnom pristupu participativnog upravljanja, prema praksama europskih gradova koji su rekomunalizirali i demokratizirali vodne usluge uslijed lošeg upravljanja od strane privatnih, ali i javnih poduzeća. Samo uključivanjem neovisnih stručnjaka, radnika, udruga i građana kao korisnika u upravljanje vodnim uslugama moguće je smanjenje korupcije i neefikasnosti te povećanje kvalitete usluge, uz osiguranje održivosti vodne infrastrukture i resursa. Mogući oblici uključivanja javnosti u upravljanje i nadzor: savjetodavna tijela, nadzorni odbori, sudjelovanje u povjerenstvima u postupcima javne nabave itd. Prema najboljim svjetskim praksama, potrebno je uvesti stručni i javni nadzor u upravljanje komunalnim ustanovama, kako bi se izbjegle dosadašnje dokazane koruptivne, nezakonite i klijentelističke prakse (zapošljavanje po klijentelističkom principu, nezakoniti financiranje političkih stranaka, korupcija u javnoj nabavi). Stoga predlažemo uvođenje nadzornih odbora u komunalne ustanove u kojim većinu moraju imati predstavnici nezavisne struke, korisnika usluga, udruga za zaštitu okoliša) ili savjetodavih organa sa sličnim sastavom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 185 | Mladen Ivanović | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Zajednička organizacija obavljanja komunalne djelatnosti ne znači nužno i zajedničko osnivanje pravne osobe koja će tu komunalnu djelatnost obavljati. Stoga predlažem da se stavak 1. ovoga članka na odgovarajući način uskladi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 186 | GRAD SLUNJ | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Odredba je u suprotnosti sa člankom 48. stavkom 1. točka 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 187 | OPĆINA VIŠKOVO | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Primjedba se odnosi na odredbe članka 38.,43. i 49. Naime, odredbom članka 48. stavka 1. točke 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionaloj) samoupravi, propisano je da općinski načelnik među ostalim, imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne samouprave u tijelima trgovačkih društava koje je za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti osnovalo predstavničko tijelo, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Iz odredbi članka 38. predloženog zakona o komunalnom gospodarstvu, proizlazi da je se radi o posebnom zakonu iz gornjeg stavka te da članove nadzornog odbora imenuje predstavničko tijelo. Smatramo da imenovanje članova nadzornog odbora i skupštine / upravnog vijeća / upravitelja pogona ne bi trebalo staviti u nadležnost predstavničkog tijela te da bi trebala biti ujednačena zakonska regulativa tj. način imenovanja zbog jednostavnije primjene i izbjegavanja zabune. U slučaju da se predstavničkom tijelu omogući imenovanje nadzornog odbora i skupštine, predlažemo nadopunu članka 38. na način da se propišu dodatni uvjeti za osobe koje mogu biti imenovane, uzimajući u obzir stručnu spremu i struku, iskustvo u poslovima iz djelokruga trgovačkog društva te u poslovima koji su vezani uz djelokrug nadzornog odbora i skupštine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 188 | PARK d.o.o. Buzet | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Trgovačka društva osnovana su sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i svojim osnivačkim aktima. Članak 38. st. 1. i 2. propisuju da Društvo ima nadzorni odbor i skupštinu, koje imenuje predstavničko tijelo, te se time nameće obveza onim društvima koje nisu tako ustrojeni da mijenjaju svoje osnivačke akte ( a sukladno ZTD društvo s ograničenom odgovornošću ne mora imati nadzorni odbor) . Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, čelnik jedinice lokalne, odnosno područne samouprave čini izvršno tijelo koje zastupa i predstavlja JLS, odnosno JP(R)S, stoga ne vidimo posebni razlog da isto tijelo ne čini Skupštinu društva, koja prema regulativi imenuje Nadzorni odbor društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 189 | Grad Opatija | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Predlažemo brisati Člancima 38. i 39. regulira se materija koja je već riješena Zakonom o trgovačkim društvima. U vezi članka 38., navedenim Zakonom je uređeno pitanje djelovanja Skupštine i Nadzornog odbora. Kako su poslovni udjeli ujedno i imovina, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređeno je tko upravlja imovinom (gradonačelnik odnosno načelnik), pa bi se analogno to trebalo primijeniti i na ovakva trgovačka društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 190 | GRAD RIJEKA | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Uz ovu odredbu daje se sljedeća primjedba. Radi dosadašnje prakse u slučaju kada su osnivači komunalnog društva nekoliko JLS-ova predlaže se da NO imenuje skupština društva, a ne predstavničko tijelo JLS. Predloženi način imenovanja je dugotrajan, razumijeva problem s obzirom na saziv predstavničkih tijela i sugerira na moguće poteškoće u praksi ukoliko o tome predstavnička tijela ne donesu odgovarajuće odluke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 191 | Grad Virovitica | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Čl.38., 41., 43.- ako je primjena Zakona o trgovačkim društvima, isti je propisao tko imenuje nadzorni odbor. ZLP(R)S čl. 48. i mišljenja Ministarstva uprave - vezano za imenovanje predstavnika u tijela trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu JLS – ovlast gradonačelnika, načelnika, župana. U Prijedlogu Zakona stoji da osnivačka prava vrši gradonačelnik, kao osnivač je navedena JLS, a za članove upravnog vijeća i predsjednika je navedeno da ih imenuje predstavničko tijelo. Stvara potpunu zabunu oko primjene odredaba zakona i pitanje je kojeg zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 192 | privreda d.o.o. petrinja | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | Predlaže se brisanje članka 38. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu koje glasi: „Skupštinu komunalnog javnog trgovačkog društva imenuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno predstavnička tijela osnivača u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti.“ Obrazloženje: Sukladno članku 48. stavak 1. točka 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/2001, 60/2001, 129/2005, 109/2007, 125/2008, 36/2009, 150/2011 i 144/2012) propisano je da gradonačelnik imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 193 | GRAD ZAGREB | Nadzorni odbor i skupština društva, Članak 38. | članak 38. - smatramo da odredbu treba preformulirati na način da izvršno tijelo, odnosno općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njihovom vlasništvu ili pretežitom vlasništvu . Kako izvršno tijelo zastupa i predstavlja jedinicu lokalne područne (regionalne) samouprave mišljenja smo da nema posebnog razloga za drugačije određenje u odnosu na odredbu članka 48. stavka 1. točke 6. i stavka 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 36/09, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 194 | FRANJO GOLUBIĆ | Promet dionicama i udjelima, Članak 39. | Predlažem da se u čl.39. st.2. briše jer se istim ograničava ustavno pravo raspolaganja vlasništvom dionica bez prethodne suglasnosti drugih JLS jer je u st.3. istog članka predviđeno pravo prvokupa drugih JLS pa je time nepotrebna prethodna suglasnost JLS za prodaju dionica jer iste imaju pravo prvokupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 195 | Zagrebački holding d.o.o. | Promet dionicama i udjelima, Članak 39. | Članak 39. Predloženo rješenje nije dobro s aspekta pružanja usluga kao javnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 196 | Mladen Ivanović | Promet dionicama i udjelima, Članak 39. | Dio rečenice u stavku 1. koji glasi „... udjela ostane njezin, odnosno od više jedinica lokalne samouprave ...“ nespretan je i treba ga stipulirati na bolji način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 197 | Grad Opatija | Promet dionicama i udjelima, Članak 39. | Predlažemo brisati članak 39. Člancima 38. i 39. regulira se materija koja je već riješena Zakonom o trgovačkim društvima. Intencija opisana u ovom članku ugrađena je u po nama predloženu izmjenu članka 37. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 198 | Udruga gradova u RH | Promet dionicama i udjelima, Članak 39. | U stavku 1 uputiti na članak 37. stavak 2 u pogledu većinskog dijela dionica radi pravne sigurnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 199 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Promet dionicama i udjelima, Članak 39. | Stavak (1) iza riječi: javnom trgovačkom društvu, iza zareza dodaju se riječi: „uz prethodnu suglasnost građana jedinice lokalne samouprave na obvezatnom referendumu i“, Obrazloženje: Građani/potrošači komunalnih usluga su de facto vlasnici javnog komunalnog društva. Isto je osnovano sredstvima JLS, građani plaćaju komunalnu uslugu, a plaćaju i razvoj u svim periodima razvoja, pa i sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva i drugim propisima. Davanje općeg prava predstavničkom tijelu, političkim predstavnicima, a zanemariti ekonomski interes potrošača zaista bi bilo nerazumno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 200 | FRANJO GOLUBIĆ | KOMUNALNO JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO, Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće | Predlažem da se u čl.40. st.1. iza riječi "godišnji plan rada" dodaju i riječi " i financijski plan" jer je u st.2. predviđeno da se uz izvješće o radu podnosi i financijsko izvješće, a to pretpostavlja prethodnu obaveze izrade i financijskog plana poslovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 201 | Grad Labin | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Radi se o nerealnim rokovima, pogotovo rok iz stavka 1. Potrebno je uzeti u obzir i odredbe Zakona o računovodstvu i uskladiti iste. U potpunosti se slažem s dosadašnjim komentarima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 202 | Zagrebački holding d.o.o. | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Članak 40. U članku 40. riječi „ do 15.ožujka“ zamjenjuju se riječima „ do 15. rujna“ Obrazloženje: rokovi, prvenstveno onaj za izradu plana za narednu godinu, su neracionalni jer plan rada ovisi i o procjeni realizacije u tekućoj godini a u zimskom periodu realizacija je obično manja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 203 | Nataša Ćendić | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Stavak 1.članka 40 brisati, a stavak 2 postaje stavak 1. i u njemu umjesto "do 15. ožujka tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu" propisati "do 15. lipnja tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 204 | OPĆINA VIŠKOVO | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Navedeno je da se godišnji plan rada podnosi predstavničkom tijelu osnivača. Budući je riječ o operativnim stvarima koje su više u nadležnosti upravnih tijela jedinice lokalne samouprave koja koordiniraju realizaciju istoga, mišljenja smo da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati proceduru te da bi se plan trebao podnositi izvršnom tijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 205 | PARK d.o.o. Buzet | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Rokovi za podnošenje planova rada predstavničkom tijelu JLS – 15. ožujka tekuće godine za slijedeću godinu (čl. 40. st.1. ) u potpunosti su nerealni jer se planovi uobičajeno donose do kraja tekuće godine za slijedeću godinu, u mnogome su ovisni i o Proračunu JLS koji ima svoje propisane rokove donošenja, stoga je nerazuman stav predlagača donošenje ovakvih rokova – dakle do 15. ožujka tekuće godine donosi se godišnji plan rada za slijedeću godinu - time se posve bespotrebno nameće i vrlo vjerojatno donošenje Izmjena i dopuna plana rada, te bespotrebno trošenje resursa. Nije jasan cilj koji je predlagač ovom odredbom želio postići, realan rok bio bi 15. prosinca tekuće godine za slijedeću godinu (kao i Proračun JLS) Sukladno tomu, istim člankom st. 2. propisan je i rok za podnošenje izvješća o radu s financijskim izvješćem predstavničkom tijelu JLS – 15. ožujka tekuće godine za proteklu godinu, što je također neracionalni rok kojeg treba uskladiti sa propisanim rokovima objave izvješća , posebice ako se uzme u obzir činjenica da trgovačko društvo u pravilu ima više osnivača (dakle i više predstavničkih tijela kojima treba podnijeti izvješće s tim rokom), a do tok roka u pravilu nije moguće niti izvršiti reviziju financijskih izvješća (npr. prema Zakonu o vodama svi vršitelji vodne javne usluge obveznici su iste). Realan rok bio bi 30. lipnja tekuće godine za proteklu godinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 206 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Slažemo se sa svim prethondim komentarima posebno Grada Opatije i Rijeke. Rokovi predviđeni člankom 40. su neodrživi i potpunosti neusklađeni sa zakonskim rokovima izvještavanja o radu trgovačkih društava. Predlažemo njegovo brisanje u cijelosti. Ukoliko je nužno posebno izvješćivanje predstvničkim tijelima, rok može biti minimalno 15. lipnja tekuće godine, kada prođu ostali zakonski rokovi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 207 | Grad Opatija | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Predlažemo brisati članak 40. Po Zakonu o trgovačkim društvima plan rada i izvješće o radu i financijsko izvješće donose (usvajaju) tijela trgovačkog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 208 | GRAD RIJEKA | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Uz ovu odredbu daje se ista primjedba kao i uz članak 38. Nacrta. Naime, godišnji plan poslovanja donosi se od strane skupštine trgovačkog društva, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, a kako bi društvo moglo redovno poslovati isti se donosi do 31. prosinca kalendarske godine. Stoga se prijedlog da se predmetni dokument podnosi predstavničkom tijelu osnivača ocjenjuju neprihvatljivima. U pogledu stavka 2. predloženog članka daje se ista primjedba kao i u pogledu plana poslovanja. Također je potrebno definirati što znači da se predmetni dokumenti podnose predstavničkom tijelu (da li na usvajanje, da li kao informacija i slično). Nadalje, u pogledu predloženih rokova isti se ocjenjuju nerealni, budući da su trgovačka društva u obvezi izraditi završni račun, u smislu financijskog izvješća do kraja mjeseca travnja tekuće godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 209 | Udruga gradova u RH | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Čl 40.st.1. i 2. (1) Komunalno javno trgovačko društvo podnosi predstavničkom tijelu osnivača, odnosno predstavničkim tijelima osnivača u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti, godišnji plan rada za narednu kalendarsku godinu do 30. lipnja tekuće godine. (2) Društvo iz stavka 1. ovoga članka podnosi izvješće o radu i financijsko izvješće predstavničkom tijelu osnivača, odnosno predstavničkim tijelima osnivača u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti, do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu. Rokovi su neracionalni. Rok za podnošenje izvješća o radu i financijskog izvješća predstavničkim tijelima osnivača treba biti usklađen s rokovima objave izvješća (Zakon o računovodstvu). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 210 | GRAD ZAGREB | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | članak 40. - odredbu valja uskladiti sa Zakonom o proračunu (Narodne novine 109/07, 87/08, 136/12 i 15/15) iz razloga što, sukladno istom, predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana zajedno s donošenjem proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Do 15. ožujka tekuće godine nema elemenata za izradu godišnjeg plana rada za narednu kalendarsku godinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 211 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Plan rada, izvješće o radu i financijsko izvješće, Članak 40. | Iza članka 40. Nacrta dodaje se novi članak koji glasi: Članak ____ Predstavničko tijelo osnivača je dužno prije usvajanja godišnjeg plana rada iz stavka (1), i izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka (2) prethodnog članka ishoditi mišljenje od savjetodavnog tijela za zaštitu potrošača, te ako isto tijelo ima primjedbe, i/ili izdvojeno mišljenje predstavnika potrošača, predstavničko tijelo je dužno uvažiti mišljenje savjetodavnog tijela. Obrazloženje: Usvajanje prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača jeste ostvarivanje prava na iskazivanje tog interesa. Imamo niz primjera neracionalnog i nenamjenskog trošenja sredstava građana (kom.naknada, na pr.), a da građani koji to financiraju budu „prevedeni žedni preko vode“. Sudjelovanje potrošača u prilici donošenja planova, te učešće u prihvaćanju izvješća je nužno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 212 | Udruga gradova u RH | ODJELJAK 2., KOMUNALNA JAVNA USTANOVA | Ustanova nije optimalni oblik obavljanja komunalne djelatnosti i ne bi trebalo poticati osnivanje ustanova. Posebni propisi reguliraju ustanove i nije potrebno detaljno razrađivati odnos JLS i ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 213 | Udruga Zelena Istra | Osnivanje i svojstvo javne ustanove, Članak 41. | Nije naveden način pribavljanja sredstava potrebnih za početak rada komunalne javne ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 214 | GRAD SLUNJ | Osnivanje i svojstvo javne ustanove, Članak 41. | Predlaže se brisati stavak 3. članka 41. jer će u suprotnom komunalna javna ustanova isključivo ovisiti o potporama JLS ukoliko želi modernizirati, unaprijediti, obogatiti svoju uslugu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 215 | Grad Opatija | Osnivanje i svojstvo javne ustanove, Članak 41. | Predlažemo brisati odredbe čl. 41. do 45.. Ove odredbe sadržane su u Zakonu o ustanovama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 216 | Grad Opatija | Osnivanje i svojstvo javne ustanove, Članak 41. | 1) Komunalne djelatnosti ne bi trebale obavljati ustanove, 2) Ukoliko ostanu ustanove, pojam „komunalna javna ustanova“ treba zamijeniti izrazom „javna ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave a koja je osnovana radi obavljanja komunalne djelatnosti“. Radi pravne sigurnosti nije prihvatljivo da se pored naziva ustanova koje proizlaze iz Zakona o ustanovama uvode nove kategorije i nazivi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 217 | GRAD RIJEKA | Osnivanje i svojstvo javne ustanove, Članak 41. | Uz stavak 3. ove odredbe daje se ista primjedba kao uz članak 36. Nacrta (u pogledu mogućnosti obavljanja druge tržišne djelatnosti koja služi obavljanju komunalne djelatnosti radi koje je ustanova i osnovana). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 218 | Grad Virovitica | Osnivanje i svojstvo javne ustanove, Članak 41. | Čl.38., 41., 43.- ako je primjena Zakona o trgovačkim društvima, isti je propisao tko imenuje nadzorni odbor. ZLP(R)S čl. 48. i mišljenja Ministarstva uprave - vezano za imenovanje predstavnika u tijela trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu JLS – ovlast gradonačelnika, načelnika, župana. U Prijedlogu Zakona stoji da osnivačka prava vrši gradonačelnik, kao osnivač je navedena JLS, a za članove upravnog vijeća i predsjednika je navedeno da ih imenuje predstavničko tijelo. Stvara potpunu zabunu oko primjene odredaba zakona i pitanje je kojeg zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 219 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Osnivanje i svojstvo javne ustanove, Članak 41. | U stavku (1) iza riječi obavljanja komunalne djelatnosti,iza zareza dodaju se riječi: „po usvajanju elaborata o društveno ekonomsko opravdanosti osnivanja, i pozitivnog mišljenja središnjeg tijelo državne uprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva,“ Obrazloženje: Ne sporimo da moguće postoji opravdanost osnivanja komunalne javne ustanove (park, parking usluge; usluge kupališta ..... ), ali smatramo nužnim da odluku o osnivanju prati elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti, a budući se predlagač ovog Nacrta nije opredijelio da se osnuje regulatorno tijelo za komunalne usluge to smatramo nužnim da svoje mišljenje na prijedlog osnivanja trgovačkog društva za bavljenje komunalne usluge da odgovarajuće tijelo državne uprave za komunalno gospodarstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 220 | Udruga Zelena Istra | Tijela ustanove, Članak 42. | Prema Zakonu o ustanovama, čl. 51, ustanova može imati i nadzorni odbor, stručne i savjetodavne organe, što se utvrđuje statutom. Prema najboljim svjetskim praksama, potrebno je uvesti stručni i javni nadzor u upravljanje komunalnim ustanovama, kako bi se izbjegle dosadašnje dokazane koruptivne, nezakonite i klijentelističke prakse (zapošljavanje po klijentelističkom principu, nezakoniti financiranje političkih stranaka, korupcija u javnoj nabavi). Stoga predlažemo uvođenje nadzornih odbora u komunalne ustanove u kojim većinu moraju imati predstavnici nezavisne struke, korisnika usluga, udruga za zaštitu okoliša) ili savjetodavnih organa sa sličnim sastavom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 221 | FRANJO GOLUBIĆ | Upravno vijeće, Članak 43. | Predlažem da se u čl.43. st.2. radi racionalizacije troškova, stavi odredba da Upravno vijeće ima predsjednika i dva člana, umjesto predsjednika i četiri člana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 222 | GRAD SLUNJ | Upravno vijeće, Članak 43. | Odredba stavka 3. ovog članka u suprotnosti je s odredbama članka 48. stavka 1. točka 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 223 | Grad Virovitica | Upravno vijeće, Članak 43. | Čl.38., 41., 43.- ako je primjena Zakona o trgovačkim društvima, isti je propisao tko imenuje nadzorni odbor. ZLP(R)S čl. 48. i mišljenja Ministarstva uprave - vezano za imenovanje predstavnika u tijela trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu JLS – ovlast gradonačelnika, načelnika, župana. U Prijedlogu Zakona stoji da osnivačka prava vrši gradonačelnik, kao osnivač je navedena JLS, a za članove upravnog vijeća i predsjednika je navedeno da ih imenuje predstavničko tijelo. Stvara potpunu zabunu oko primjene odredaba zakona i pitanje je kojeg zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 224 | ZELENA AKCIJA | Upravno vijeće, Članak 44. | Čl. 44. st. 1. t. 6. je najčešći način zaobilaženja odredbe o ograničenju gradonačelnika i načelnika za raspolganja veća od milijun kuna. Samo potreba da se to ograničenje postavi za nosioce izvršne vlasti govori o koruptivnom potencijalu izostanka takve odredbe. Njena učinkovitost ovisi o dosljednoj provedbi u svim tijelima na koje nosioci izvršne vlasti imaju ili mogu imati utjecaj. Najčešće su gradonačelnici/načelnici jedini osnivači i članovi skupštine ovih društava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 225 | FRANJO GOLUBIĆ | Upravno vijeće, Članak 44. | Predlažem da se u čl.44. st.1. točke 1.,3.i 4. izmjene na način da se Statut, godišnji program rada i financijski plan ustanove donose uz suglasnost predstavničkog tijela, a na gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika. Isto tako u st.2. predlažem izmjenu na način da upravno vijeće dostavlja predstavničkom tijelu, a ne izvršnom tijelu na usvajanje izvješće o ostvarivanju godišnjeg programa rada i financijskog plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 226 | Udruga Zelena Istra | Upravno vijeće, Članak 44. | (2) Upravno vijeće dostavlja gradonačelniku, odnosno općinskom načelniku, odnosno osobi određenoj ugovorom o međusobnim pravima i obvezama u slučaju zajedničkog osnivanja komunalne javne ustanove, izvješće o ostvarivanju godišnjeg programa rada ustanove do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Potrebno je uvesti obavezu objavljivanja tih izvješća na internetu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 227 | Mladen Ivanović | Ravnatelj, Članak 45. | Odredbom stavka 4. propisano je, među ostalim, da ravnatelj za svoj rad odgovara predstavničkom tijelu. Mišljenja sam da ovakvo rješenje odstupa od utvrđenog sustava jer ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće a ne predstavničko tijelo pa je logično da se i odgovornost ravnatelja proteže na tijelo koje odlučuje o njegovom imenovanju i razrješenju. Pritom, ako je i potrebno propisati izuzetak, nejasno je iz kojeg razloga odnosno s kojom svrhom je on propisan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 228 | GRAD SLUNJ | Ravnatelj, Članak 45. | Odredba stavka 4. u suprotnosti je sa odredbom članka 41. stavka 1. jer osnivačka prava nad ustanovom ostvaruje gradonačelnik a ustanova odgovara predstavničkom tijelu. Generalno, predložene odredbe Zakona koje uređuju pitanje komunalne javne ustanove (članak 41.-45.) međusobno su neusklađene i kontradiktorne. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 229 | OPĆINA VIŠKOVO | Ravnatelj, Članak 45. | Navedeno je da ravnatelj za svoj rad odgovara upravnom vijeću i predstavničkom tijelu JLS. Budući je riječ o operativnim stvarima koje su više u nadležnosti upravnih tijela jedinice lokalne samouprave koja koordiniraju realizaciju istoga, mišljenja smo da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati proceduru te da bi ravnatelj trebao odgovarati upravnom vijeću i izvršnom tijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 230 | Udruga gradova u RH | ODJELJAK 3., VLASTITI POGON | Vlastiti pogon treba definirati kao unutarnju ustrojstvenu jedinicu. Postojeća i predložena regulativa nije potrebna. U dosadašnjoj praksi doneseno je dovoljno odluka o osnivanju vlastitog pogona te smatramo da je slijedom toga izgrađen kapacitet JLS za adekvatno reguliranje vlastitog pogona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 231 | Udruga gradova u RH | Obavljanje komunalne djelatnosti za drugu jedinicu lokalne samouprave, Članak 47. | Stavak 2. je nepotreban, odnosno može se preseliti u ranije odredbe koje reguliraju sklapanje ugovora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 232 | Grad Virovitica | Obavljanje komunalne djelatnosti za drugu jedinicu lokalne samouprave, Članak 47. | „vlastiti pogon nema pravne osobnosti“, - a propisano je da može obavljati poslove komunalne djelatnosti za drugu JLS. Poslove obavlja jedinica lokalne samouprave i u njoj tijelo određeno ustrojem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 233 | Mladen Ivanović | Osnivanje vlastitog pogona, Članak 48. | S obzirom na to da je u stavku 4. propisano da se vlastiti pogon može osnovati kao organizacijska jedinica jedinstvenog upravnog odjela, ostaje nejasan organizacijski status vlastitoga pogona u lokalnim jedinicama koje nemaju jedinstveni upravni odjel. Je li u tim jedinicama vlastiti pogon zasebni upravni odjel ili služba, ima li upravitelj pogona u vlastitom pogonu ovlasti kakve pročelnik ima u upravnom tijelu i sl.? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 234 | Mladen Ivanović | Upravljanje vlastitim pogonom, Članak 49. | Nejasno je zbog čega upravitelja pogona, koji ima status službenika, imenuje predstavničko tijelo te podliježe li upravitelj pogona zapošljavanju putem javnog natječaja. Budući da je u jedinicama lokalne samouprave koje imaju jedinstveni upravni odjel upravitelj pogona pročelnik jedinstvenog upravnog odjela, koji se bira putem javnog natječaja, bilo bi neprihvatljivo da upravitelj u lokalnoj jedinici koja nema jedinstveni upravni odjel ne podliježe javnom natječaju. No, ako se upravitelj prima putem natječaja, nejasna je uloga predstavničkog tijela u tom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 235 | FRANJO GOLUBIĆ | Upravljanje vlastitim pogonom, Članak 50. | Predlažem da se u čl.50. iza st.2. doda novi st.3. koji glasi ; "Upravitelj vlastitog pogona podnosi predstavničkom tijelu izvješće o ostvarenju godišnjeg programu rada i financijskog plana do 01.ožujka za prethodnu godinu". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 236 | Mladen Ivanović | Upravljanje vlastitim pogonom, Članak 50. | Davanjem ovlasti upravitelju pogona za sklapanje ugovora s drugim fizičkim ili pravnim osobama čini se nepotreban izuzetak u odnosu na članak 42. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojom je propisano da izvršni čelnik zastupa općinu ili grad. Pored toga, to znači da u lokalnim jedinicama u kojima postoji jedinstveni upravni odjel, pročelnik dobiva ovlasti koje konkuriraju ovlastima izvršnog čelnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 237 | ZELENA AKCIJA | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | Izričito se protivimo koncesioniranju komunalnih usluga jer se radi o jednom od najčešćih pojavnih oblika njihove privatizacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 238 | PETRICA KOŠTIĆ | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | Iza tržnice na malo dodati riječ SAJMIŠTE | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 239 | Udruga Zelena Istra | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | Protivimo se koncesioniranju komunalnih usluga zbog vrlo loših iskustava u Europi i svijetu. Ne možemo očekivati da će u zemlji poput Hrvatske biti drugačije. Ishodi privatizacije vodnih usluga (putem koncesija) u Europi opisani su u publikaciji «Naša voda – Analiza upravljanja vodnim uslugama u Hrvatskoj”, koju su pripremile Zelena akcija, Pravo na grad, Zelena Istra, Heinrich Boell Stiftung, Art radionica Lazareti i Multimedijalni institut su u suradnji s Fakultetom političkih znanosti. Iskustva s privatizacijom usluga vodoopskrbe mogu se primijeniti i na koncesije za izgradnju pročistača otpadnih voda (za koji imamo i domaći negativni primjer - zagrebački pročistač). Navodimo neke dijelove analize iz publikacije «Naša voda» kao argumente protiv omogućavanja privatizacije komunalnih usluga: «… te nas zapravo dugoročno gura prema privatizaciji vodnih usluga, sa svim njenim štetnim posljedicama koje smo analizirali na primjeru Engleske i Walesa, Sofije, Berlina i Pariza. U te štetne posljedice možemo ubrojiti i korupciju kakva se dogodila prilikom sklapanja koncesijskog ugovora za vodne usluge s multinacionalnom korporacijom u Grenobleu ili netransparentan koncesijski ugovor u Berlinu za čije su se objavljivanje građani morali izboriti na referendumu. Status quo među ostalim znači rasipanje novca zbog stranačkog zapošljavanja nestručnih kadrova u komunalnim poduzećima, korupciju prilikom javnih nabava za građevinske podugovorene poslove te predimenzionirane infrastrukturne projekte proširenja mreže zbog kojih se poduzeća prekomjerno zadužuju. To vodi prema sve većoj financijskoj neodrživosti vodno-komunalnih poduzeća i nezadovoljstvu korisnika njihovim uslugama, što je dugoročno put prema privatizaciji vodnih usluga, a možda i vodne infrastrukture. Umjesto na centraliziranom pristupu birokratskog upravljanja ili tržišno-privatizacijskom pristupu novog javnog menadžmenta, reforma bi se više trebala temeljiti na horizontalno-mrežnom pristupu participativnog upravljanja, kao u primjeru Napulja i Grenoblea. Reforma neće ostvariti željene ciljeve ako se u upravljanje na svim razinama kroz instrumente participativne i predstavničke demokracije ne uvedu neovisni stručnjaci, predstavnici radnika, udruga građana i samih građana kao korisnika vodnih usluga koji su inherentno zainteresirani za povećanje kvalitete usluga, ali i za dugoročnu održivost vodne infrastrukture i vodnih resursa. Voda je ne samo javno, već i zajedničko dobro, no da bi (p)ostala naša potrebno je da najšira društvena zajednica bude uključena u upravljanje tim resursom u interesu sadašnje i budućih generacija. … Korporatizacija: javna poduzeća preuzimaju tržišnu logiku Jedan od glavnih razloga zašto se brojne vlade odlučuju za privatizaciju vodnih usluga je i smanjenje budžetskih izdataka, državnih subvencija i svih drugih oblika javne potrošnje. To bi značilo da se od privatnih poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju očekuje potpuno pokrivanje troškova, neovisnost o subvencijama i državnom proračunu tj. privatizacija financiranja usluga jer potrošači moraju platiti punu cijenu vodnih usluga putem podmirivanja računa. Vodopskrba postaje biznis kao i svaki drugi, a voda, kao i svaka druga roba na tržištu, dostupna je u onoj mjeri u kojoj potrošač za nju može platiti. Međutim, pored privatizacije isporuke koja sa sobom nosi značajne političke rizike i koju bi svi najradije izbjegli, postoji i drugo rješenje koje u konačnici dovodi do vrlo sličnih ishoda - korporatizacija. To je transformacija javnih poduzeća u smjeru tržišne, korporativne logike djelovanja, ali bez promjene vlasništva. Takva komunalna poduzeća ostaju u vlasništvu države ili lokalne samouprave, ali se upravljački odvajaju od drugih komunalnih usluga, ovisna su isključivo o vlastitim prihodima i zapošljavaju menadžere iz poslovnog sektora koje plaćaju prema financijskom uspjehu poduzeća. Komunalno poduzeće je uspješno u onoj mjeri u kojoj ostvaruje profit, a ne javni interes iako taj profit odlazi u javni proračun. No, bila vodoopskrba privatizirana ili tek korporatizirana, ukoliko se svi troškovi pružanja usluge i investicija moraju pokriti iz cijene koju plaćaju potrošači i pritom još stvoriti profit, zašto bi se voda dalje isporučivala onima koji ne mogu plaćati? Osnovni razlog zašto su krajem 19. stoljeća gotovo svugdje u svijetu do tada privatni vodovod i kanalizacija komunalizirani i nacionalizirani je politički zahtjev za univerzalnim pristupom. Privatna poduzeća nisu bila financijski motivirana opskrbljavati one koji ne mogu plaćati. Ovo je pak, zbog porasta stanovništva u gradovima rezultiralo zdravstvenim krizama - epidemijama kuge i kolere. No od njih su umirali uz one koji si nisu mogli priuštiti tekuću vodu i kanalizaciju i oni koji jesu. Univerzalni pristup tada, kao ni danas, nije moguće osigurati uz potpuno privatno financiranje i profit vlasnika. Za njega su nužne subvencije i javne investicije, bez obzira pruža li uslugu javni ili privatni sektor. Vodoopskrba i odvodnja su po svojoj prirodi javno dobro koje se treba subvencionirati iz javnog proračuna. Nakon dvadesetak godina privatizacijske euforije, sve više europskih, ali i američkih, afričkih i azijskih zemalja ponovo dolazi do zaključka starog više od stoljeća. Pariz, Grenoble, Berlin, Budimpešta, Buenos Aires, Atlanta, Dar es Salaam - samo su neki od gradova koji su, razočarani neispunjenim obećanjima, isključivanjem siromašnih kućanstava, odgađanjem investicija, porastom cijena i nemogućnošću da efikasno nadziru multinacionalne kompanije odlučili vratiti vodne usluge u javni sektor kroz proces rekomunalizacije vodoopskrbe i odvodnje. … Pošto smo navikli da se javne rasprave o prijedlozima zakona uglavnom tretiraju samo kao zakonska obaveza, bez ozbiljne namjere za razmatranjem pristiglih komentara, bojimo se da Vlada neće odustati od modela privatizacije komunalnih usluga, koliko god da su sasvim jasni negativni učinci tih procesa u Hrvatskoj (pljačka i osiromašenje društva) i svijetu. Zakon o koncesijama predviđa neke mehanizme kontrole tih procesa, no i oni će ostati i dalje neučinkoviti ukoliko se ne otvore i ne demokratiziraju. Tako bi se za koncesije za javne usluge tj. komunalne djelatnosti trebale dogoditi tek nakon izrade Studije opravdanosti davanja koncesije, koje bi se ovim prijedlogom zakona trebale učiniti obaveznima, kao i javna rasprava o njima, prema načelu sudjelovanja javnosti. Studijom opravdanosti davanja koncesije posebno se uzimaju u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osim toga, prije početka postupka davanja koncesije davatelj koncesije imenuje stručno povjerenstvo za koncesiju, u koje bi također trebali biti birani predstavnici struke, korisnika i organizacija civilnog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 240 | Zagrebački holding d.o.o. | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | Članak 52. Prema sadašnjem uređenju koncesija se ne daje za obavljanje javne vodoopskrbe i javne odvodnje, ali daje se za pročišćavanje. Ovaj prijedlog zakona isto ne regulira niti regulira prijelazno razdoblje u slučaju da po ovom zakonu nema koncesija za pročišćavanje otpadnih voda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 241 | Grad Opatija | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | Kao komunalna djelatnost koja se može obavljati kroz koncesiju potrebno je u članku 1, kao podtočku 5. predvidjeti oglašavanje na javnim površinama Postojeća točka 5. postaje točka 6, i mijenja se i glasi: „6. određenih posebnim zakonom ili odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave po članku 26. ovog Zakona.“. U vezi stavak 1. podtočka 1. (gospodarenje komunalnim otpadom) ponavljamo primjedbu o neusklađenosti sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom danu uz članak 24. st. 1., podstavak 3. i članak 25. stavak 3. ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 242 | GRAD RIJEKA | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | U ovoj odredbi predlaže se brisati točku 1. u stavku 1., sve u kontekstu raniji primjedbi o tome da gospodarenje komunalnim otpadom ne može biti komunalna djelatnost, niti predmetom Zakona o komunalnom gospodarstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 243 | GRAD ZAGREB | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | članak 52. - stavak 2. mijenja se i glasi: „ Koncesija iz stavka 1. ovog članka može se dati na rok od najduže 30 godina ako posebnim propisom nije drugačije određeno“. - stavak 3. briše se - OBRAZLOŽENJE - za velike komunalne investicije rok od 20 godina je prekratak, a posebni propisi uređuju optimalne rokove. Tako je člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2017. trajanje ugovora o javnim uslugama za prijevoz tračnicama rok trajanja ugovora 15. godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 244 | OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI | Predmet i rok koncesije, Članak 52. | Predlaže se brisanje točke 4. stavka 1. članka 52., a vezano na komentar za članak 35. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 245 | FRANJO GOLUBIĆ | Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude, Članak 55. | Predlažem da se u čl.55. st.2. kao najvažniji kriterij za određivanje ekonomski najpovoljnije ponude stavi i visina ponuđene cijene za pruženu uslugu, a što je najbitnije za građane kao korisnike usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 246 | GRAD RIJEKA | Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude, Članak 55. | Ovu odredbu potrebno je u cijelosti uskladiti sa Zakonom o koncesijama koji u pogledu kriterija za odabir upućuje na propise o javnoj nabavi, a koji propisi unutar kriterija ekonomski najpovoljnije ponude poznaju više parametara za ponderiranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 247 | FRANJO GOLUBIĆ | Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Članak 56. | Predlažem da se u čl.56. st.2. kao bitni elementi Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja stave i odredbe o visini cijene ponuđene usluge, strukturi cijene usluge, uvjetima za povećanje cijene usluge za vrijeme trajanja ugovora, načinu i rokovima plaćanja usluge, uvjetima raskida ugovora i naknadi štete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 248 | Udruga Zelena Istra | Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Članak 56. | Ne navode se mjere za obvezivanje koncesionara na poštivanje načela pravedne cijene ili "odnosa prema ugroženim kategorijama stanovništva". Jesu li koncesionari izuzeti od tih načela? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 249 | Anđelka Jurašin Vuković | Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Članak 56. | Članak 56. i 57. nisu usklađeni. Ne može donijeti gradonačenik odluku o odabiru napovoljnijeg ponuditelja a poslije odluku o odabiru koncesionara dati predstavničkom tijelu na donošenje. Bilo bi logično da gradonačelnik, nakon provedenog postupka odabira, predlaže predstavničkom tijelu odabir koncesionara, ili da gradonačelnik imenuje povjerenstvo koje će provesti postupak natječaja i dati prijedlog predstavničkom tijelu koga odabrati za koncesionara. Znači, gradsko vijeće bi bilo zaduženo (kao i do sada) za donošenje odluke o dodjeli koncesije. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 250 | OPĆINA VIŠKOVO | Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Članak 56. | Trenutno važećim Zakonom o komunalnom gospodarstvu, propisano je da odluku o odabiru najpovoljnije ponuditelja donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave kao i da po toj odluci izvršno tijelo sklapa ugovor o koncesiji. Predloženim izmjenama uvodi se novina kojom odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi izvršno tijelo, a temeljem te odluke sklapa se ugovor s time da potpisivanju ugovora prethodi davanje odluke o koncesiji od strane predstavničkog tijela. Obzirom na dvije odluke, nejasno je na koju odluku se ponuditelji mogu žaliti? Da li se Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja dostavlja samo predstavničkom tijelu ili i ponuditeljima? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 251 | GRAD RIJEKA | Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, Članak 56. | Potrebno je uskladiti članak 56. i 57. ovoga Nacrta - ukoliko se donosi odluka o odabiru izvršnošću koje nastaje ugovorni odnos koncesije sukladno propisima o koncesiji koji upućuju na propise o javnoj nabavi, onda se postavlja pitanje kakve je prirode i čemu služi odluka predstavničkog tijela o davanju koncesije kada je prethodno tome izvršno tijelo već donijelo odluku o davanju koncesije | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 252 | igor baruškin | Davanje koncesije, Članak 57. | Treba uvesti klauzulu u čl. 57 da se svaki ugovor o koncesiji koji daje gradonačelnik grada ili načelnik lokalne samouprave daje na potvrdu državnom odvjetništvu RH,koje bi imalo određeni rok da dade suglasnost na takav ugovor. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 253 | GRAD RIJEKA | Davanje koncesije, Članak 57. | Potrebno je uskladiti članak 56. i 57. ovoga Nacrta. Ako se donosi odluka o odabiru izvršnošću koje nastaje ugovorni odnos koncesije sukladno propisima o koncesiji koji upućuju na propise o javnoj nabavi, onda se postavlja pitanje kakve je prirode i čemu služi odluka predstavničkog tijela o davanju koncesije kada je prethodno tome izvršno tijelo već donijelo odluku o davanju koncesije | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 254 | FRANJO GOLUBIĆ | Ugovor o koncesiji, Članak 58. | Predlažem da ugovor o koncesiji obavezno sadrži i elemente kao što je navedeno pod mojim komentarom na čl.56. prijedloga jer je isto od bitnog značaja za korisnike usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 255 | FRANJO GOLUBIĆ | Naknada za koncesiju, Članak 59. | Predlažem da se u čl.59. stavi odredba da se naknada za koncesiju, osim za gradnju komunalne infrastrukture, može koristiti za održavanje iste u koliko nema potrebe za njezinu gradnju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 256 | MUSA d.o.o. | Djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju ugovora, Članak 60. | Ovaj članak treba nadopuniti dodatnom točkom: JLS može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna koje se odnose na pogrebnu djelatnost povjeriti isključivo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj prema Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 257 | ZELENA AKCIJA | Djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju ugovora, Članak 60. | Sukladno svim prethodnim našim komentarima, a uvažavajući načelo neprofitnosti te činjenicu da se komunalne usluge obavljaju u javnom interesu, smatramo da komunalne djelatnosti mogu obavljati samo komunalne javne ustanove kojima je jedini osnivač tijelo javne vlasti, služba- vlastiti pogon i udruge kojima je jedini osnivač tijelo javne vlasti. Sve ostalo predstavlja, u manjoj ili većoj mjeri, privatizaciju komunalnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 258 | FRANJO GOLUBIĆ | Djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju ugovora, Članak 60. | Predlažem da se u čl.60. iza st.2. doda novi čl.3. koji glasi ; " Predstavničko tijelo JLS odlukom određuje pripremne radnje, uvijete i mjerila za početak i provedbu prikupljanja ponuda ili objavu javnog natječaja te kriterije i uvijete za odabir najpovoljnijeg ponuditelja". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 259 | GRAD SLUNJ | Sklapanje i sadržaj ugovora, Članak 61. | Zašto JLS može sa pravnom ili fizičkom osobom sklopiti ugovor o obavljanju određenih komunalnih djelatnosti ne 4 godine, a sa vlastitim komunalnim društvom prema članku 30. stavku 2. ovog prijedloga ugovor sklapa na godinu dana? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 260 | Grad Opatija | Sklapanje i sadržaj ugovora, Članak 61. | Stavak 1. i 2. u koliziji je s člankom 62. koji upućuje na primjenu Zakona o javnoj nabavi. Po zakonu o javnoj nabavi gradonačelnik donosi odluku o odabiru najpovoljnijeg ponude. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 261 | GRAD RIJEKA | Sklapanje i sadržaj ugovora, Članak 61. | Uz odredbu članka 61. i 62. daje se sljedeća primjedba. Člankom 61. propisano je da odluku o sklapanju ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti donosi predstavničko tijelo JLS, a člankom 62. propisano je da se postupak odabira...te sklapanje, provedba i izmjene ugovora provode prema propisima o javnoj nabavi. Navedene odredbe moguće neće biti provedive u praksi iz sljedećih razloga. Propisi o javnoj nabavi razumijevaju postupak, radnje i rokove koji su strogo formalne naravi i propisani su upravo za taj postupak. Postupak odabira po ZJN završava izvršnošću odluke o odabiru/poništenju postupka koji donosi čelnik tijela (Gradonačelnik), a izvršnošću odluke o odabiru smatra se da je sklopljen ugovor. S navedenim u vezi, ukazuje se da predložena odredba članka 61. prema kojoj odluku o sklapanju ugovora donosi predstavničko tijelo JLS nije sukladna propisima o javnoj nabavi na koje ovaj Nacrt upućuje, a nije niti svrsishodna za primjenu u praksi. Također, dosadašnja praksa u ovim slučajevima ukazuje na dugotrajnost postupka i ovisnost o sazivu predstavničkog tijela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 262 | GRAD ZAGREB | Sklapanje i sadržaj ugovora, Članak 61. | Članak 61. - u stavku 2. iza riječi: „godine“ dodaju se riječi: „ ako posebnim propisom nije drugačije određeno“. - obrazloženje kao uz članak 52. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 263 | FRANJO GOLUBIĆ | Primjena posebnih propisa o javnoj nabavi, Članak 62. | Predlažem da se na kraju čl.62. st.1. umjesto točke stavi zarez te da se u nastavku doda slijedeći tekst: " uz obvezu poštivanja načela tržišnog natjecanja, transparentnosti provođenja postupka i zabrane isključivanje i diskriminacije gospodarskih subjekata". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 264 | GRAD RIJEKA | Primjena posebnih propisa o javnoj nabavi, Članak 62. | Uz odredbu članka 61. i 62. daje se sljedeća primjedba. Člankom 61. propisano je da odluku o sklapanju ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti donosi predstavničko tijelo JLS, a člankom 62. propisano je da se postupak odabira...te sklapanje, provedba i izmjene ugovora provode prema propisima o javnoj nabavi. Navedene odredbe moguće neće biti provedive u praksi iz sljedećih razloga. Propisi o javnoj nabavi razumijevaju postupak, radnje i rokove koji su strogo formalne naravi i propisani su upravo za taj postupak. Postupak odabira po ZJN završava izvršnošću odluke o odabiru/poništenju postupka koji donosi čelnik tijela (Gradonačelnik), a izvršnošću odluke o odabiru smatra se da je sklopljen ugovor. S navedenim u vezi, ukazuje se da predložena odredba članka 61. prema kojoj odluku o sklapanju ugovora donosi predstavničko tijelo JLS nije sukladna propisima o javnoj nabavi na koje ovaj Nacrt upućuje, a nije niti svrsishodna za primjenu u praksi. Također, dosadašnja praksa u ovim slučajevima ukazuje na dugotrajnost postupka i ovisnost o sazivu predstavničkog tijela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 265 | Grad Labin | UDRUGA, Članak 63. | Prijedlog: brisati ovaj članak, koji je suprotan važećem Zakonu o grobljima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 266 | ZELENA AKCIJA | UDRUGA, Članak 63. | Sukladno svim prethodnim našim komentarima smatramo da ovu djelatnosti kao dio komunalne djelatnosti mogu obavljati samo udruge kojima je jedini osnivač tijelo javne vlasti. Pri tome potrebno je predvidjeti jasne mehanizme društvenog nadzora i kontrole za koje je kvalitetan okvir postavljen Zakonom o udrugama. Nastavak rada postojećih udruga kojima osnivač nisu tijela javne vlasti potrebno je propisati u prijelaznim i završnim odredbama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 267 | FRANJO GOLUBIĆ | UDRUGA, Članak 63. | Predlažem da se u čl.63. st.1. briše dio prve rečenice koji glasi ; "koje je na dan stupanja na snagu ovog Zakona u vlasništvu vjerske zajednice" jer određen pogrebni ceremonijal obavljaju u pojedinim sredinama i udruge (vatrogasne, lovačke i dr.) sukladno mjesnim običajima. Predlažem da se u čl.63. iza st.2. doda novi st.3. koji glasi : " JLS dužna je omogućiti obavljanje pogrebnog ceremonijala posljednjeg ispraćaja pokojnika temeljem zahtjeva obitelji pokojnika u vlastitoj režiji, sukladno želji pokojnika ili njegove obitelji, sukladno mjesnim običajima i uvjetima ispračaja pokojnika". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 268 | Udruga Zelena Istra | UDRUGA, Članak 63. | Ovim se prijedlogom omogućavaju privatna groblja, kojima će upravljati vjerske zajednice koje će će osnivati udruge radi obavljanja komunalnih usluga. Udruge se ne osnivaju radi obavljanja komunalnih djelatnosti. Na koji način će se vjerske udruge obavezati na poštivanje načela obavljanja komunalnih djelatnosti iz ovog zakona, npr. poštivanje načela dostupnosti i pravedne cijene? Protivimo se davanju mogućnosti vjerskim zajednicama da obavljaju komunalne usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 269 | PARK d.o.o. Buzet | UDRUGA, Članak 63. | čl.2. Zakona o grobljima je jasno definirao da su groblja objekti komunalne infrastrukture u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, pa stoga nije moguća konstatacija iz navedenog čl. 63, a u slučajevima neriješenih imovinsko pravnih pitanja, iste je potrebno riješiti i uskladiti ih sa zakonskom regulativom, kao što je to već i učinjeno u nizu slučajeva gdje se postupilo u skladu sa Zakonom o grobljima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 270 | Grad Opatija | UDRUGA, Članak 63. | Od donošenja Zakona o grobljima, niti jedno groblje u RH nije moglo biti u vlasništvu vjerske zajednice, pa je upitna zakonska formulacija koja obavljanje pogrebne djelatnosti na grobljima koja su u vlasništvu vjerske zajednice prepušta udruzi građana osnovajnoj sa svrhom obavljanja tih poslova koja za to ima suglasnost vlasnika groblja (tj. vjerske zajednice). Odredba je neprihvatljiva, jer se njome protivno Zakonu o grobljima, legalizira pojam privatnih grobalja Pogotovo je neprihvatljivo da u takvim slučajevima još odluku o povjeravanju tih poslova donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Pa postavljamo pitanje, što će se desiti ako to tijelo ne donese takvu odluku već poslove povjeri na način određen člankom 35. stavak 1. podstavci 1-5, a vjerska zajednica uskrati pravo obavljanja pogreba na tom groblju? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 271 | GRAD RIJEKA | UDRUGA, Članak 63. | Ova je odredba suprotna posebnom propisu – Zakonu o grobljima koji propisuje da su groblja u isključivom vlasništvu JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 272 | Udruga gradova u RH | UDRUGA, Članak 63. | Predlaže se brisati cijeli članak. Zakonom o grobljima utvrđeno je da su groblja komunalni objekti u vlasništvu JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 273 | Grad Otočac | UDRUGA, Članak 63. | Članak 63. je u koliziji sa upravnim područjem - načelom javne službe komunalnog gospodarstva (čl.4.). Isto tako i sa cijelim člankom 33. (1) Jedinice lokalne samouprave mogu odlukom predstavničkog tijela komunalnim javnim trgovačkim društvima i komunalnim javnim ustanovama povjeriti vršenje javnih ovlasti u obavljanju komunalnih djelatnosti. Zar cijeli jedan odjeljak 6. u Zakonu, da bi se pogodovalo interesnim grupicama i udruzi građana za obavljanje pogrebne djelatnosti. A sve je protivno samoj suštini Zakona i drugim vezanim Zakonima. Opći upravni postupak ne može provoditi Udruga građana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 274 | IVAN ŠTEFANAC | UDRUGA, Članak 63. | Zar nije članak 63. u suprotnosti sa člankom 2. Zakona o grobljima (Narodne novine broj 19/98 i 50/12) koji propisuje da su groblja komunalni objekti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Sukladno tome provedeni su upisi u zemljišnim knjigama. Imamo slučaj da se vjerska zajednica žalila na odluke o upisu sukladno Zakonu, ali su drugostupanjska tijela odbijala žalbu i potvrđeni su upisi nakon sudskih postupaka. Sada se ovim prijedlogom pobija citirani članak 2. Zakon o grobljima. Mislim da groblje može biti po nazivu neke vjerske zajednice ( na primjer "Baptističke crkve"), ali isključivo u vlasništvu JLS. Nepravedno je prema onim vjerskim zajednicama koje su silom Zakona bile primorane svoja groblja predati u vlasništvo JLS. Također je važno tko upravlja grobljima zbog urednog vođenja grobnih očevidnika i ostale grobne evidencije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 275 | Zagrebački holding d.o.o. | Izvori prihoda za financiranje komunalnih djelatnosti, Članak 64. | Članak 64. Članak 64. točka 1. Prema ovakvom prijedlogu zakona, nejasne i nedorečene su odredbe o financiranju djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno koji su prihodi isporučitelja i za koje namjene. Posebno uzevši da po ovome prijedlogu komunalna infrastruktura postaje vlasništvo JLS. Ako isporučitelj ima vlastite prihode koje namjenski koristi za izgradnju infrastrukture, infrastruktura mora biti u vlasništvu komunalnog društva a ne JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 276 | Udruga gradova u RH | Izvori prihoda za financiranje komunalnih djelatnosti, Članak 64. | Predlaže se dodavanje nove točke "4. ostalih prihoda" kako bi se omogućilo korištenje inovativnih modela financiranja javnih potreba. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 277 | Udruga gradova u RH | CIJENA KOMUNALNE USLUGE, Određivanje cijene komunalne usluge | Određivanje cijene uslužnih komunalnih djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 278 | Grad Labin | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 66. | U potpunosti se slažem s komentarom PARK d.o.o. Buzet. Naime, primjena dviju uredbi koje spominje, a koje su na snazi, ne bi spadala u tumačenje ovog članka, budući da su uredbe podzakonski akti, te se eventualno treba izmijeniti formulacija "posebnim zakonima" u izraz "posebnim propisima" kao širi rodni pojam koji obuhvaća zakone i podzakonske akte. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 279 | PARK d.o.o. Buzet | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 66. | Način obračuna komunalne usluge sa elementima cijene, načinom izračuna, sadržajem popratne dokumentacije i dr. reguliran posebnim podzakonskim propisima ( Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva NN 112/2010, Uredba o komunalnom otpadu – upravo u postupku javne rasprave..), nejasan je stav Predlagača da li je pod formulacijom „..i posebnim zakonima.“ smatrao i te dokumente – ako da, onda to treba kao takve naglasiti , jer sve ovo vodi prereguliranosti i pravnoj nesigurnosti (znači - obračun usluge, način naplate, ečlementi cijene i dr. - regulirani su ovim zakonom, a osim toga i posebnim zakonima i podzakonskim propisima iz djelatnosti) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 280 | GRAD RIJEKA | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 66. | Predlaže se iz odredbe brisati riječi „i posebnim zakonima“ u konketstu ranijih primjedbi o tome da problematika uređena Zakonom o komunalnom gospodarstvu istovremeno ne može biti predmetom drugih zakonskih propisa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 281 | igor baruškin | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 67. | na teritoriju cijele Republike Hrvatske treba uvesti jednak iznos,tj. jednaku cijenu komunalnih usluga,kako bi se osigurala jednakost svih građana.Ne smije se nikoga dovoditi u neravnopravniji položaj zato što je npr. teren drugačiji ili je izvor vode na većoj udaljenosti.Ovaj članak je u koliziji i sa samim uvodnim člancima u kojima se navodi načelo solidarnosti.Opće je poznato da je kraj koji nema odgovarajuće uvjete za bolji pristup komunalnoj infrastrukturi pretežito siromašan kraj.Na ovaj način ako bi im se podizala cijena vode,odvoza smeća i ostalih usluga,došlo bi do daljnjeg iseljavanja iz takvih krajeva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 282 | FRANJO GOLUBIĆ | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 67. | Predlažem da se u čl.67. st.2. između riječi "dijela sredstava" umetne riječ ; "vlastiti". Naime, smatram neprimjernim uračunavanja u cijenu komunalne usluge i onih sredstava koja su uložena iz proračuna, EU fondova ili drugih javnih sredstava u izgradnju komunalne infrastrukture, bez obveze povrata istih jer su isti izdaci većinom financirani doprinosom poreznih obveznika a koji su i korisnici usluga temeljem načela solidarnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 283 | Udruga Zelena Istra | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 67. | Jedan od razloga izmjena zakona je i usklađenje sa standardima Europske unije, što zahtijeva znatne investicije u infrastrukturne projekte. Za zadovoljenje određenih tehničko-projektnih uvjeta iz EU fondova će biti dostupan određeni dio sredstva uz obavezno samofinanciranje. No, čak i da im je dostupno 100 %, troškovi npr. vodno-komunalnih poduzeća znatno će rasti zbog povećanih troškova amortizacije veće vodovodne i kanalizacijske mreže, a posebno zbog održavanja novih pročistača otpadnih voda. U isto vrijeme može se očekivati da će se u izostanku povećanja cijena vodnih usluga, prihodi komunalnih poduzeća u budućnosti smanjivati jer će se kao i u ostalim članicama EU smanjivati i potrošnja vode od strane kućanstava i industrije. Jaz između budućih sve većih rashoda i sve manjih prihoda komunalnih poduzeća može se financirati ili iz znatnog podizanja cijena vodnih usluga ili iz državnog proračuna. Zalažemo se za drugu opciju jer smatramo da su vodoopskrba i odvodnja javno dobro o kojem ovisi i ostvarenje drugih društveno korisnih funkcija, poput javnog zdravlja. Smatramo, ipak, da vodno gospodarstvo ne treba u potpunosti biti financirano iz proračuna jer to može dovesti do neracionalnog trošenja vode. No, ne smije biti u potpunosti financirana ni iz cijene vodnih usluga jer time voda postaje roba dostupna samo onima koji je mogu platiti, a ne ljudsko pravo. To je ujedno i razlog zbog kojeg je privatizacija komunalnih djelatnosti nedopustiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 284 | PARK d.o.o. Buzet | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 67. | U članku 67. st. 2., stoji da se cijena komunalne usluge određuje na način da pravnim i fizičkim osobama kojima je dodijeljeno obavljanje komunalne djelatnosti omogući povrat dijela sredstava uloženih u građenje komunalne infrastrukture i obavljanje komunalne djelatnosti.. Smatramo da cijena komunalne usluge mora omogućiti puni povrat troškova usluge za obavljanje komunalne djelatnosti, a ne „dijela", a jednako se odnosi i na financiranje gradnje komunalne infrastrukture , neprihvatljiva je formulacija „ povrat dijela sredstava“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 285 | GRAD RIJEKA | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 67. | Ova odredba je nerazumljiva i istu je potrebno dodatno pojasniti posebno u stavku 2. Dodatno, ovom odredbom je potrebno, sukladno rješenju iz sada važećeg Zakona o komunalnom gospodarstvu, utvrditi da cijena komunalne usluge može sadržavati i iznos za održavanje i financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području ili za potrebe JLS na kojem se isporučuje usluga, u skladu sa Programom gradnje objekata i uređeja komunalne infastrukture.. Naime, navedeno se u praksi pokazalo iznimno bitnim i svrhovitim jer se radi o strogo namjenskim sredstvima za razvoj djelatnosti koja JLS omogućuju dugoročno planiranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 286 | Udruga gradova u RH | Određivanje cijene komunalne usluge, Članak 67. | Čl 67.st. i 2. (2) Cijena komunalne usluge određuje se na način da se pravnim i fizičkim osobama kojima je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti, omogući povrat dijela sredstava uloženih u građenje komunalne infrastrukture i obavljanje komunalne djelatnosti. Brisati riječ „dijela“ – dugoročno održivo je jedino poslovanje bazirano na principu punog pokrića opravdanih troškova, davatelj usluge mora u potpunosti nadoknaditi ono što je uložio vlastitih sredstava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 287 | FRANJO GOLUBIĆ | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Predlažem da se u čl.68. na kraju st.6. doda nova rečenica koja glasi ; " ukoliko se utvrđuju različite cijene komunalnih usluga na području pojedinih suvlasnika komunalne infrastrukture iste moraju biti potkrijepljene detaljnom kalkulacijom svih troškova i pisanim obrazloženjem zbog čega je došlo do različitih cijena iste usluge na području pojedine JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 288 | Zagrebački holding d.o.o. | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Članak 68. U stavku 4. prema kojem je za cjenik komunalne usluge i svaku izmjenu i dopunu cjenika isporučitelj dužan pribaviti suglasnost JLS, a njihovo predstavničko tijelo dužno se očitovati u roku od 60 dana, smatra se da je rok neodrživ i u velikoj zavisnosti o rasporedu i sadržaju sjednica predstavničkog tijela, te se zbog operativnosti predlaže da se na zahtjev očituje samo načelnik odnosno gradonačelnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 289 | PARK d.o.o. Buzet | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Nejasan je stav predlagatelja iz čl. 68. o 60-dnevnom roku očitovanja predstavničkog tijela JLS u svezi izmjene ili dopune cjenika komunalne usluge, te smatramo da se ovime dodatno produžuje i administrativno opterećuje sustav, budući je prijašnji postupak gdje je čelnik JLS u roku od 30 dana bio u obvezi izdavanja suglasnosti na predloženu cijenu, bio racionalniji i efikasniji, posebice u slučajevima promjena cijena gdje treba promptno reagirati (nagli porast energenata ili neka druga regulatorna obveza koja može dovesti do ugrožavanja poslovanja komunalca u tom roku, budući da vršitelj komunalne usluge ne posluje sa dobiti) . Prema čl. 206. Zakona o vodama propisano je da isporučitelj vodnih usluga određuje visinu cijene vodnih usluga odlukom, a na koju suglasnost daje gradonačelnik /načelnik. Visina cijene vodnih usluga regulirana je Uredbom o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10) te Uredbom o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga („Narodne novine“, broj 112/10). Ujedno je propisan i rok od 30 dana za davanje suglasnosti čelnika JLS na predloženu Odluku o cijeni vodne usluge, nakon čega se ista dostavlja Vijeću za vodne usluge. Slično je regulirano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, s time da je u tijeku donošenje Uredbe o komunalnom otpadu koja razrađuje način obračuna, cijenu i dr. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 290 | Nataša Ćendić | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Umjesto " predstavničkog tijela" propisati donošenje cjenika uz suglasnost "izvršnog tijela" . I za vodne usluge temeljem Zakona o vodama suglasnost daje gradonačelnik/načelnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 291 | Anđelka Jurašin Vuković | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | U cijelom prijedlogu ovog Zakona nije jasno zašto su njime obuhvaćene javna vodoopskrba i odovodnja ili skupljanje i odvoz komunalnog otpada pa se tako i u dijelu određivanja cijena komunalnih usluga pojavljuje niz nedorečenosti i kontradiktornosti s važećim zakonima . Ukratko, Zakon o vodama propisuje da cijenu vode i odvodnje određuje isporučitelj a suglasnost na nju daje gradonačenik, isto tako Zakon o održivom gospodarenju otadom kaže da suglasnot na cijene vezane uz skupljanje i odvoz komunalnog otpada daje gradonačelnik a u ovom prijedlogu Zakona piše da na cjenik isporučitelja prethodnu suglasnot daje predstavničko tijelo...postavlja se pitanje koji zakon primjenjivati? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 292 | Mladen Ivanović | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | U stavku 6. spominju se većinska osnivačka prava u komunalnoj javnoj ustanovi. S tim u vezi podsjećam da ustanova nije, poput trgovačkog društva, pravna osoba kod koje se utvrđuje koji od više osnivača ima veća osnivačkih prava ili veći udio u ustanovi (kao što se to ne može utvrditi niti kod npr. udruge). Naime, člankom 59. stavkom 2. Zakona o ustanovama propisano je da osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze. Dakle, svaki od osnivača ustanove, bez obzira u kojem je kvantitativno utvrđenom dijelu sudjelovao u osnivanju, odgovara za sve obveze ustanove. Slijedom toga, predlažem da se navedena odredba još jednom razmotri. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 293 | Grad Opatija | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Rješenje da se na svaku promjenu cijene komunalne usluge treba pribaviti prethodna suglasnost predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave na području koje se isporučuje usluga je neživotna i izaziva nepotrebne troškove u poslovanju lokalnih samouprava. Brže i jednostavnije rješenje je da suglasnost trebaju dati načelnici i gradonačenici. Poremećaji na tržištu koji mogu uvjetovati potrebu izmjene cijene mogu biti takvi da ne trpe proceduru odlučivanja koja traje minimalno 60 dana. Primjerice, za promjenu cijene komunalne usluge javnog prijevoza na području rječkog prstena potrebno je održati 12 gradskih i općinskih vijeća (prijevoz obavlja jedan prijevoznik, Autotrolej d.o.o.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 294 | GRAD RIJEKA | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | - Ovu odredbu potrebno je izmijeniti na način da o izmjeni cjenika odlučuje izvršno tijelo (kao i prema sada važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu), a ne predstavničko tijelo. Također, u kontekstu primjene izmijenjene cijene predlaže se razmotriti da li je rok od 60 dana za davanje suglasnosti predugačak te utvrditi rok od 30 dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 295 | Grad Virovitica | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | „prethodna suglasnost predstavničkog tijela na cjenik komunalnih usluga i za svaku njegovu izmjenu isporučitelja komunalnih usluga“-otežava i produžava postupak- može biti propisano podnošenje informacije predstavničkom tijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 296 | privreda d.o.o. petrinja | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Članak 68. predlaže se brisanje navedenog članka Za isporučitelja vodnih usluga prihatljivije je postojeće zakonsko rješenje iz članka 206. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09) kojim je propisano da isporučitelj vodnih usluga određuje visinu cijene vodnih usluga odlukom, a na koju suglasnost daje gradonačelnik, odnosno općinski načelnik jedinice lokalne samouprave na vodoopskrbnom području. Visina cijene vodnih usluga ne može biti niža od mjerila određenih Uredbom o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10) te Uredbom o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga („Narodne novine“, broj 112/10). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 297 | Udruga gradova u RH | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Ukoliko se radi o promjeni cijene zbog promjene zakonskih propisa (npr. stopa PDV-a), sam zakon definira s kojim datumom treba primijeniti novu cijenu, pa se predlaže propisati da se suglasnost daje na promjenu osnovice za oporezivanje, a u slučaju promjene poreznih stopa jedinici lokalne samouprave dostavlja se obavijest sa svim navedenim elementima prijedloga i izračunom konačne cijene nakon oporezivanja. Osim navedenog slučaja predlaže se da suglasnost daje izvršno tijelo, a rok za davanje suglasnosti potrebno je propisati kao odrediv. Primjerice u slučaju izvršnog tijela "u roku 30 dana od dana okončanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću" odnosno "na prvoj sjednici predstavničkog tijela koja će se održati po okončanju savjetovanja sa zainteresiranom javnošću". Naime, po okončanju savjetovanja potrebno je izraditi izvještaj o provedenom savjetovanju za izradu kojeg može biti potrebno duže vrijeme u slučaju velikog broja prispjelih komentara, što se može očekivati u slučajevima promjene cijene komunalnih usluga. Potrebno je propisati iznimku u slučajevima kada je raspušteno predstavničko ili izvršno tijelo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 298 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Cjenik komunalnih usluga, Članak 68. | Stavak (4) iza riječi: ovog članka, iza zareza se dodaju riječi: „a nakon pribavljenog mišljenja savjetovanog tijela zaštite potrošača.“ Obrazloženje: Sudjelovanje u procesu donošenja odluka o cijenama samo je jedan od prava potrošača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 299 | Anđelka Jurašin Vuković | Cjenik komunalnih usluga, Članak 69. | Molim pojašnjenje koje je to trenutno središnje tijelo državne uprave u čijem su djelokrugu cijene? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 300 | Mladen Ivanović | Cjenik komunalnih usluga, Članak 69. | U ovoj se odredbi spominje „ ... središnje tijelo državne uprave u čijem su djelokrugu cijene ...“. S tim u vezi, predlažem da se iza riječi „cijene“ dodaju riječi „komunalnih usluga“ jer nemam saznanja da postoji središnje tijelo državne uprave u čijoj su nadležnosti cijene općenito. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 301 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Cjenik komunalnih usluga, Članak 69. | Slažemo se sa komentarima Grada Rijeke i Opatije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 302 | Grad Opatija | Cjenik komunalnih usluga, Članak 69. | Potpuno je besmisleno da takvu obavijest šalje predstavničko tijelo, jer to znači ponovno sazivanje sjednice predstavničkog tijela koje treba konstatirati da se cijena izmijenila i da o tome treba obavijestiti središnje tijelo. Na primjeru komunalne usluge javnog prijevoza na području rječkog prstena, to znači održavanje 12 gradskih i općinskih vijeća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 303 | GRAD RIJEKA | Cjenik komunalnih usluga, Članak 69. | U ovoj odredbi potrebno je "predstavničko tijelo" izmijeniti u "izvršno tijelo" sve sukladno prijedlozima iz prethodnog članka Nacrta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 304 | Udruga gradova u RH | Cjenik komunalnih usluga, Članak 69. | Predlaže se obvezu prenijeti na isporučitelja komunalne usluge koji uz cjenik dostavlja i suglasnost JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 305 | ZELENA AKCIJA | Sudjelovanje korisnika usluga u odobravanju cijene, Članak 70. | Načelno podržavamo mogućnost sudjelovanja korisnika u određivanju cijene usluge. Međutim, da bi takvo sudjelovanje moglo biti informirano i imati za cilj postizanje društvene pravednosti u osiguranju komunalnih usluga potrebno je korisnike uključiti u puno šiti spektar odlučivanja o upravljanju komunalnim uslugama (strateško planiranje potrebne infrastukture, definiranje ciljeva koje moraju postići komunalna poduzeća poput okolišne održivosti, društvene pravednosti, zaštite radnih prava, univerzalnog pristupa itd.). U suprotnom, u nedostatku razumjevanja cjeline sustava pružanja komunalnih usluga, sudjelovanje bi se moglo svesti na neodrživo rušenje cijene iz kojih se financira pružanje ovih usluga. Također, sudjelovanje je potrebno omogućiti jedino fizičkim osobama jer je njihov interes ostvarenje prava na kvalitetne i dostupne usluge od kojih se neke mogu smatrati ljudskim pravima (npr. univerzalan pristup vodi i sanitaciji). S druge strane, interes je pravnih osoba privatnog prava maksimiziranje dobiti za što je jedan od način i smanjivanje troškova u koje spadaju i troškovi komunalnih usluga. S obzirom na taj inherentni interes opravdano je očekivati nastojanje subjekata privatnog prava da taj trošak eksternaliziraju, odnosno preliju na društvo u cjelini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 306 | privreda d.o.o. petrinja | Sudjelovanje korisnika usluga u odobravanju cijene, Članak 70. | Predlaže se brisanje članka 70. Obrazloženje: Naime, predložena odredba u suprotnosti je sa Zakonom o vodama koji u članku 206. propisuje da je javni isporučitelj vodnih usluga, uz suglasnost jedinice lokalne samouprave, donosi odluku o visini cijene vodnih usluga te da cijena ne može biti niža od one koja je određena Uredbom o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10) te Uredbom o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga („Narodne novine“, broj 112/10). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 307 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Sudjelovanje korisnika usluga u odobravanju cijene, Članak 70. | Članak 70 briše se. Obrazloženje: Svođenje interesam korisnika komunalnih usluga samo na sudjelovanje u postupku odobravanja cijena iz članka 68. Zakona značilo bi ne shvaćanje interesa potrošača. Naime potrošači imaju pravo na pravnu zaštitu (opći i tehnički uvjeti davatelja kom.usluga), ekonomski interesi: plaćanje prema potrošnji, i mnogi drugi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 308 | PETRICA KOŠTIĆ | Plaćanje cijene komunalne usluge, Članak 71. | Zbog manjih troškova dostave predvidjeti i mogućnost izdavanja mjesečnih akontacijskih uplatnica uz obvezu periodičkih obračuna izvršenih usluga (tromjesečno ili polugodišnje) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 309 | Zagrebački holding d.o.o. | Plaćanje cijene komunalne usluge, Članak 71. | Članak 71. Ako je obveznik plaćanja cijene javne vodoopskrbe i javne odvodnje vlasnik odnosno korisnik nekretnine, koja je svrha sklapanja pojedinačnih ugovora s korisnicima iz čl. 31.st.1., kada opći uvjeti reguliraju korištenje usluge a obvezu plaćanja cijene ovaj članak? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 310 | PARK d.o.o. Buzet | Račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 72. | Člankom 72. st. 1. povezuje se račun za komunalnu uslugu sa sklopljenim ugovorom o isporuci komunalne usluge, što dovodi do pravne nesigurnosti budući da se plaćanje prijevozne karte, parkirališne karte i dr. prethodno ne ugovara, osim ukoliko je zakonodavac smatrao ugovaranjem formulaciju prihvaćanja općih uvjeta pri korištenju takvih usluga . S druge strane , Odluke JLS o obvezatnom korištenju usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na sakupljanje komunalnog otpada (donesene temeljem odredbi ZKG-a koje su 2013. stavljene van snage stupanjem na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom), definirale su korisnika usluge i obvezivali ih na korištenje i plaćanje usluge, bez obzira da li su ugovorili korištenje usluge ili ne .Predlažemo brisanje članka, a sadržaj računa za uslugu u pravilu je reguliran posebnim propisima, kako je prije navedeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 311 | Zagrebački holding d.o.o. | Račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 72. | Članak 72. U članku 72. prema kojem je isporučitelj komunalne usluge obvezan korisniku dostavljati račun za isporučenu komunalnu uslugu u roku određenom sklopljenim ugovorom o isporuci komunalne usluge koji mora obuhvaćati sve podatke propisane st.2, smatra se da se takva obveza ne bi trebala odnositi na naplatu putne karte, parkirališta i dnevne prodaje na tržnicama. Što je s korisnicima koji odbijaju potpisati ugovor a uslugu nesporno troše? Suvišna odredba, smatramo da postojeći propisi (ZOO, Zakon o zaštiti potrošača dovoljno reguliraju ovu materiju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 312 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 72. | Predlažemo brisanje članka (ili bar st. 2) jer je tekst definiran drugim zakonskim propisama za trgovačka društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 313 | Grad Opatija | Račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 72. | Članak je potrebno brisati ili ostaviti samo stavak 1., naime odredbe stavka 2., 3. i 4. su nepotrebne i ponavljaju ono što je u vezi ove materije propisano Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, Pravilnikom o porezu na dohodak i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Pogotovo smješno zvuči stavak 3. u kojemu je je važno konstatirano da se račun ispostavlja temeljem važećeg cjenika (po barem 5-6 drugih propisa bi ispostavljanje računa protivno cjeniku predstavljalo privredni prestup). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 314 | GRAD RIJEKA | Račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 72. | Predlaže se izmjena stavka 1. sukladno primjedbi iz članka 31. Nacrta (ne bi se donosili opći uvjeti isporuke i sklapao ugovor s korisnikom, već bi se općim aktom JLS regulirali uvjeti obavljanja te djelatnosti). Uz ovu odredbu predlaže se razmotriti da li je odredba prema kojoj je isporučitelj komunalne usluge obvezan korisniku dostavljati račun za isporučenu komunalnu uslugu koji mora obuhvaćati sve podatke propisane stavkom 2., primjenjiva na naplatu putne karte, djelatnost parkirališta i dnevne prodaje na tržnicama na malo. Ovo se posebno odnosi na mjesečne putne karte (prepaid i postpaid kartica sa zapisanim pravom). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 315 | Udruga gradova u RH | Račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 72. | Predlaže se članak brisati. Pitanje izdavanja računa i sadržaja vjerodostojnih isprava uređeno je drugim propisima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 316 | Udruga Zelena Istra | Prigovor na račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 73. | Rok za žalbu je prekratak, treba ga produljiti na 30 dana. Informacija o mogućnosti i načinu žalbe mora bit istaknuta na samom računu . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 317 | GRAD RIJEKA | Prigovor na račun za isporučenu komunalnu uslugu, Članak 73. | Uz ovu odredbu potrebno je propisati kome se podnosi prigovor i koji je postupak odlučivanja po prigovoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 318 | Grad Opatija | PRORAČUN JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, Članak 74. | Stavak 2. je potpuno nejasan, i treba ga terminološki uskladiti s Načelom zaštite ugroženih kategorija građana. Uvažavajući da pojedine socijalno ugrožene kategorije građana mogu imati teškoće u podmirivanju troškova komunalnih usluga, gotovo sve jedinice lokalne samouprave u RH u svojim socijalnim programima imaju sufinanciranje cijena komunalnih usluga za socijalno ugrožene kategorije građana, pa ovdje postoji i rizik stvaranja dualizma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 319 | GRAD RIJEKA | PRORAČUN JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, Članak 74. | Ovu je odredbu potrebno terminološki uskladiti sa načelom iz članka 20. Nacrta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 320 | Udruga gradova u RH | PRORAČUN JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, Članak 74. | U vezi stavka 2. pojasniti radi li se o odluci koja se donosi temeljem ovog zakona, posebnih zakona ili ovlasti predstavničkog tijela da regulira pitanja iz samoupravnog djelokruga | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 321 | Grad Labin | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU, DIO TREČI | TREĆI | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 322 | Primorsko-goranska županija | PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU, DIO TREČI | Treba stajati "dio treći" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 323 | Grad Labin | Komunalna infrastruktura, Članak 75. | Ponovno nomotehnički nekorektno, a pravopisno vrlo upitno. Prijedlog: umjesto "komunalna infrastruktura jesu" izmijeniti u "u komunalnu infrastrukturu spadaju". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 324 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Komunalna infrastruktura, Članak 75. | Promijeniti Članak 75. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Predlažemo da se u Članku 75. (1) Komunalne infrastrukture makne krematorij budući da je obavljanje djelatnosti kremiranja tržišna gospodarska djelatnost koja ne spada u javni interes, a da se pod komunalnom infrastrukturom ostavi samo groblje i građevine potrebni za ispraćaj, pogreb ili sahranu unutar ili van groblja koji su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 325 | Grad Opatija | Komunalna infrastruktura, Članak 75. | Na kraju podstavka 3. i podstavka 4. treba dodati riječi „koje su u vlasništvu ili na upravljanju jedinica lokalne samouprave“. Detaljnije objašnjenje je dano uz našu primjedbu na članak 25. stavk 4. Brisati stavak 9., 10. i 11. jer se ne radi o komunalnim objektima po postojećem Zakonu o vodama i Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 326 | GRAD RIJEKA | Komunalna infrastruktura, Članak 75. | Predlaže se iz odredbe brisati u stavku 1. točke 9., 10. i 11. prema kojima su komunalna infrastruktura građevine javne vodoopskrbe i građevine javne odvodnje te građevine za gospodarenje otpadom. Navedeno je sukladno ranijim prijedlozima da se djelatnosti javne vodoopskrbe i djelatnost javne odvodnje brišu iz ovoga Nacrta i ostanu dio Zakona o vodama, kao i do sada - kojim isto predstavlja javne vodne usluge, a djelatnost gospodarenja otpadom da se briše iz ovoga Nacrta zakona kao javna usluga regulirana posebnim propisom – Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 327 | Grad Labin | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | Uskladiti izraze sa lex specialis kao što je ZOGO, kako ne bi došlo do situacije da ćemo radi ovog nacrta morati mijenjati čitav niz posebnih zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 328 | Udruga Biom | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | Stavak 5. "Park-šume" je kategorija zaštićenog područja definirana Zakonom o zaštiti prirode (članak 111. i 119.) te je njihovo upravljanje pod nadležnostima županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Pretpostavljamo da je ovdje riječ o grešci, ali ako nije, pozdravljamo namjeru da se upravljanje park-šumama skine s javnih ustanova, međutim, to je potrebno horizontalno uskladiti s pripadajućim zakonima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 329 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | Promijeniti Članak 76. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu Radi promjene u Članku 75. predlažemo da se izmjeni točka (8) u Članku 76. ovog članka, koji treba glasiti: (8) Groblja su ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, može se nalaziti krematorij, prostori i objekti za obavljanje ispraćaja i pokopa umrlih (građevine: mrtvačnica, dvorane za izlaganje, prostorije za ispraćaj umrlih s potrebnom opremom i uređajima), pješačke staze, te uređaji, predmeti i oprema na površinama groblja. Postoje groblja koja nemaju nikakve građevine niti infrastrukturu nego samo pješačke staze i ogradu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 330 | Zagrebački holding d.o.o. | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | Članak 76. U stavku 4. iza „opremom“ dodati riječi: „a koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili pravnih osoba u vlasništvu jedinica lokalne samouprave“. Obrazloženje: u sadašnjoj Odluci o organizaciji i načinu naplate u parkiranja (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 12 iz 2011.) stoji da je javna garaža građevinski objekt namijenjen parkiranju vozila na kojem Grad Zagreb ili ZGH d.o.o. imaju pravo vlasništva ili korištenja“. U članku 76. dodati novi stavak 4a koji glasi: „(4a) Javna vanjska teretna parkirališta su uređene površine namijenjene parkiranju teretnih vozila s odgovarajućim sanitarnim i komunalnim standardom“. Obrazloženje: prijedlog u smislu da se usluga Robnih terminala parkiranja teretnih vozila (vanjskih teretnih parkirališta) uvrsti u uslužnu komunalnu djelatnost temeljem čl. 26. stavka 1 i 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 331 | GRAD ZAGREB | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | Predlaže se izmjena članka 76. stavka. 7 na način: „(7) Javna rasvjeta su građevine i uređaji za rasvjetljavanje nerazvrstanih cesta, javnih cesta koje prolaze kroz naselje, javnih parkirališta, javnih zelenih površina i drugih površina i objekata sukladno odluci jedinica lokalne samouprave.“ Navedeno se predlaže obzirom da se javnom rasvjetom rasvjetljavaju i sportska igrališta na javnim površinama otvorenog tipa, okoliši škola, vrtića, sakralni objekti, spomenici, fasade i slično. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 332 | Grad Opatija | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | U stavku 3. iza riječi „Javna parkirališta“ umetnuti tekst „koja su u vlasništvu ili na upravljanju jedinica lokalne samouprave“. U stavku 4. iza riječi „Javne garaže“ umetnuti tekst „koje su u vlasništvu ili na upravljanju jedinica lokalne samouprave“. Detaljnije objašnjenje primjedbe na stavak 3. i stavak 4. je dano uz našu primjedbu na članak 25. stavk 4. Iza stavka 12) potrebno je dodati stavak 13. koji glasi: (13) pomorsko dobro na kojemu je redovno održavanje i upravljanje zakonom povjereno jedinicama lokalne samouprave (primjerice obalne šetnice, plaže koje nisu u sustavu koncesioniranja, sunčališta i dr.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 333 | GRAD ZAGREB | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | Predlaže se izmjena članka 76. stavka. 7 na način: „(7) Javna rasvjeta su građevine i uređaji za rasvjetljavanje nerazvrstanih cesta, javnih cesta koje prolaze kroz naselje, javnih parkirališta, javnih zelenih površina i drugih javnih površina školskog, zdravstvenog ili socijalnog značaja u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.“ Navedeno se predlaže obzirom da se javnom rasvjetom rasvjetljavaju i sportska igrališta na javnim površinama otvorenog tipa, okoliši škola kojih je osnivač jedinica lokalne samouprave, sve u skladu sa Zakonom kojim se sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu odlukom predstavničkoga tijela jedinice lokalne samouprave upotrijebiti i u svrhu održavanja objekata školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 334 | GRAD RIJEKA | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | U stavku 1. u definiciji nerazvrstanih cesta potrebno je uputiti na posebne propise koji uređuju ceste. U stavcima 2. i 3. potrebno je određenje javnih parkirališta i javne garaže vezati za vlasništvo JLS i za posebne propise. U stavku 6. potrebno je pojasniti pojmove javne tržnice, sajmovi i manji sakralni objekti. U stavku 8. potrebno je kod definiranja groblja i krematorija uputiti na posebne propise. Stavke 9., 10. i 11. predlaže se brisati vezano za sve ranije primjedbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 335 | Udruga gradova u RH | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | Čl. 76. "(11) Građevine za gospodarenje komunalnim otpadom su građevine i prostori koje služe skupljanju, privremenom smještaju, razvrstavanju, obradi i odlaganju zbrinjavanju komunalnog otpada određene posebnim propisima kojima se uređuje pitanje otpada. (12) Građevine namijenjene obavljanju djelatnosti javnog prijevoza su tramvajske pruge, građevine za prihvat i otpremanje vozila i putnika u javnom prijevozu, te izgrađene i označene prometne površine određene za zaustavljanje vozila i siguran ulazak i izlazak putnika ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste." Sukladno ZOGO-u, „odlaganje“ treba biti zamijenjeno „zbrinjavanjem“. Suglasni s komentarom Grada Zagreba | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 336 | GRAD ZAGREB | Komunalna infrastruktura, Članak 76. | članak 76. - u stavku 4. iza riječi: „građevine“ dodaju se riječi: „u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu“. - obrazloženje - potrebno je napraviti distinkciju između garaža u vlasništvu privatnih osoba i garaža koje su javno dobro u općoj uporabi i na kojima se obavlja komunalna djelatnost | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 337 | ZELENA AKCIJA | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 77. | Nedopustiva je promjena pravnog režima komunalne infrastruktutre- Komunalna infrastruktura mora ostati javno dobro u javnoj upotrebi. Promjena vlasničkog režima omogućava privatizaciju komunalnih usluga kojoj se oštro protivimo. Režim javnog dobra u javnoj upotrebi osiguravao je da čak i kad komunalne usluge pružaju isporučitelji kroz organizacijske oblike privatnog prava (trgovačka društva) istima osnivači budu javna tijela. Na taj način onemogućavala se privatizacija ovih usluga. Unatoč tome problem s tim organizacijskim oblikom je tzv. korporatizacija komunalnih usluga- pružanje komunalnih usluga od strane javnih isporučitelja prema tržišnim načelima (koje uključuje i načelo maksimiziranja profita). S obzirom da smatramo da se komunalne usluge ne smiju obavljati radi stjecanja dobiti predlažemo tomu primjerene organizacijske oblike koje je moguće realizirati u okviru režima javnih dobara u javnoj upotrebi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 338 | FRANJO GOLUBIĆ | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 77. | Predlažem da se u čl.77. st.4. i st.5. na kraju stavaka umjesto točaka stavi zarezi i doda slijedeći tekst : " uz uvjet da je prethodno riješeno pitanje vlasništva zemljišta ukoliko isti nije u vlasništvu JLS te ukoliko je ishođena propisana dokumentacija za stavljanje komunalne infrastrukture u uporabu, sukladno posebnom zakanu". Odgovarajuće ispravke sukladno naprijed predloženim izmjenama u čl.77. predlažem izvršiti na istovjetan način i u čl.78. radi zaštite Ustavom zajamčenog prava vlasništva, a koje se zakonom ne može oduzeti bez prethodno izvršenog izvlaštenja sukladno odredbama posebnog zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 339 | Zagrebački holding d.o.o. | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 77. | Članak 77. Članak 77 stavak 5. Nejasna vlasnička podjela infrastrukture u slučaju primjene članka 37. Ovim člankom isporučitelj iz cijene usluge gradi komunalnu infrastrukturu tj. iz vlastitih prihoda a koja u konačnici ne ulazi u kapital društva i nije vlasništvo isporučitelja nego JLS. Ako prema članu 37. komunalnu infrastrukturu gradi isporučitelj iz vlastitih prihoda, ona bi trebala biti u vlasništvu isporučitelja što je u slučaju privatizacije makar i djelomične neprihvatljivo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 340 | Grad Opatija | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 77. | Odredba da je komunalna infrastruktura javno dobro u općoj uporabu u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili osoba koja obavlja komunalnu djelatnost (st.1) i da se upisuje u zemljišne knjige (st.5) u koliziji je s propisima o zemljišnim knjigama za dio komunalne infrastrukture opisane u članku 76. Da bi se nešto upisalo kao javno dobro u općoj uporabi prethodno mora biti određeno kao katastarska čestica sa svojom površinom i oblikom i kao takva upisana i u zemljišnoj knjizi. Javna rasvjeta se primjerice ne može upisati u zemljišnu knjigu (stupovi, zračni ili podzemni vodovi, rasvjetne armature), slično je i s uređajima javne namjene (vodoskoci, fontane, javni satovi, oglasni stupovi i ploče i dr). Stoga predlažemo da se u članku 5. nakon riječi Komunalna infrastruktura umetne tekst: „koja je određena katastarskim česticama“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 341 | Udruga gradova u RH | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 77. | U cijelom članku proširiti izraz "pravna osoba koja obavlja komunalnu djelatnost" na one koje su u vlasništvu JLS | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 342 | GRAD ZAGREB | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 77. | članak 77. - u cijelom članku riječi: „ ako posebnim zakonom nije propisano drukčije“ brišu se. - obrazloženje- komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi te ne može biti u pravnom prometu. Mora biti u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili pravne osobe u koja je u sto postotnom vlasništvu iste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 343 | Grad Labin | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 78. | Odlukom predstavničkog tijela ne može se naložiti sudu upis u zemlišne knjige. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 344 | Zagrebački holding d.o.o. | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 78. | Članak 78. Članak 78. stavak 4. Predstavničko tijelo ne nalaže upis, ova premisa je suprotna važećim zemljišnoknjižnim propisima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 345 | GRAD RIJEKA | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 78. | U ovoj odredbi potrebno je pojasniti za koje građevine iz članka 77. Nacrta se donosi odluka o proglašenju javnog dobra i koje se građevine upisuju u zemljišne knjige kao javno dobro u smislu predloženog članka Nacrta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 346 | Grad Otočac | Pravni status komunalne infrastrukture, Članak 78. | Potrebno je za provođenje ovih odredbi Zakona precizirati postupak radnji za rješavanje pravnog statusa komunalne infrastrukture - javnog dobra, radi operativnosti samog provođenja kao što je to uređeno Zakonom o cestama. Stoga predlažemo da se u prijedlog Zakona u poglavlju koji uređuje pravni status komunalne infrastrukture uključi slijedeće: PRIJEDLOG ZAKONU O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU - PRAVNI STATUS KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - GROBLJA Članak….. (1) Osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta na kojem je izgrađeno groblje za koje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donijelo odluku o zatvaranju groblja dužna je dio tog zemljišta koje je važećim prostornim planom određeno kao groblje prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo. (2) Zemljište iz stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu. O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. (3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos zemljišta. (4) Ured državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu dužan je zapisnik o prijenosu zemljišta i parcelacijski elaborat, ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta, uručiti zastupniku jedinice lokalne samouprave, odnosno bez odgađanja dostaviti jedinici lokalne samouprave u čije je vlasništvo preneseno zemljište, te iste dostaviti katastarskom uredu i zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe po službenoj dužnosti. (5) Zapisnik o prijenosu zemljišta koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu je pravna osnova za prijenos vlasništva prenesenog zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave. Članak…. (1) Za preneseno zemljište iz članka 19.a ovoga Zakona osobi koja prenosi zemljište pripada naknada koja se određuje prema zakonu kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina u vrijeme prijenosa. (2) Troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta snosi jedinica lokalne samouprave na koju se prenosi zemljište. (3) Naknadu iz stavka 1. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora. (4) Ured državne uprave, odnosno Grada Zagreba saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište. (5) Ako nije postignut sporazum o naknadi za preneseno zemljište ili ako se jedna ili obje stane ne odazovu na raspravu iz stavka 4. ovoga članka uredno su pozvane, naknada za preneseno zemljište određuje nadležni sud po zahtjevu osobe koja je prenijela zemljište u izvanparničnom postupku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 347 | Anđelka Jurašin Vuković | Evidencija komunalne infrastrukture, Članak 79. | Jednostavno je napisati da JLS treba ustrojiti evidenciju komunalne infrastrukture ali za to će biti potrebna dodatna ulaganja (računalni programi, aplikacije i sl) ali i dodatni angažman kadrova (koje manje jedinice lokalne samouprave nisu u mogućnosti osigurati). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 348 | GRAD RIJEKA | Evidencija komunalne infrastrukture, Članak 79. | Ovom je odredbom potrebno propisati koje upravno tijelo u JLS ustrojava i vodi tu evidenciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 349 | Nataša Ćendić | Program građenja komunalne infrastrukture, Članak 84. | Slažem se s ranije iznesenim komentarima u vezi stavka 2. članka 84. da se radi o prenormiranom rješenju. Preformulirati ga prema važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 350 | Anđelka Jurašin Vuković | Program građenja komunalne infrastrukture, Članak 84. | Stavak 2. je prekompliciran i kompleksan, u praksi neprovediv. Potrebno ga je brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 351 | Grad Opatija | Program građenja komunalne infrastrukture, Članak 84. | Stavak 2. je prekompliciran za primjenu u većini JLS, potrebno je zadržati sadašnje rješenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 352 | Udruga gradova u RH | Program građenja komunalne infrastrukture, Članak 84. | Prenormirano rješenje. Zadržati postojeće rješenje uz eventualnu doradu na način da Program sadrži popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji će se graditi ili rekonstruirati,troškove gradnje (procijenjene ili projektirane) te izvor financiranja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 353 | ZELENA AKCIJA | Program građenja komunalne infrastrukture, Članak 85. | S obzirom na razne zloupotrebe u praksi podržavamo ovu odredbu te smatramo da je za njenu punu primjenu ključan opseg prethodnog članka (članak 84. st.2). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 354 | Udruga gradova u RH | Program građenja komunalne infrastrukture, Članak 85. | Kod jedne objekta može biti više izvora financiranja tako da je ovo bespotrebna odredba jer bi praktički značilo da radimo dva programa - jedan prema troškovima, drugi prema izvorima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 355 | PARK d.o.o. Buzet | Utvrđivanje troškova građenja i komunalne infrastrukture, Članak 86. | Člankom 86. st. 2 definirani su troškovi građenja komunalne infrastrukture , gdje pod točkom 6. iste stavke stoji. „građenja i održavanja komunalne infrastrukture“ . Nejasan je pojam troškova održavanja u okviru objašnjenja troškova gradnje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 356 | GRAD RIJEKA | Utvrđivanje troškova građenja i komunalne infrastrukture, Članak 86. | U ovoj je odredbi u stavku 3. točki 6. potrebno brisati riječi „i održavanje“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 357 | FRANJO GOLUBIĆ | Izvješće o izvršenju programa građenja komunalne infrastrukture, Članak 87. | Predlažem da se u čl.87. i čl.90. vezena na podnošenja Izvješća o izvršenju programa građenja komunalne infrastrukture te Izvješće o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture propiše obveza istovjetnog sadržaja izvješće kao što je to navedeno u čl.85. i čl.89. prilikom donošenja tih programa, uz obveznu naznaku izvršenja u odnosu na plan i izvršenja u odnosu na planirane i ostvarene izvore financiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 358 | PETRICA KOŠTIĆ | Program održavanja komunalne infrastrukture, Članak 88. | Nije definirano što se podrazumijeva održavanje komunalne infrastrukture | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 359 | GRAD RIJEKA | Program održavanja komunalne infrastrukture, Članak 89. | U ovoj odredbi postrebno je stavak 1. formulirati na identičan način kao i stavak 1. u članku 85. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 360 | Grad Opatija | POGLAVLJE III., FINANCIRANJE GRAĐENJA I ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE | Razbijanje dosadašnjeg komunalnog doprinosa na građevinsku rentu i doprinos za građenje komunalne infrastrukture je loše rješenje jer se time nameću nove obveze investitorima. Potrebno je zadržati sadašnji institut komunalnog doprinosa.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 361 | FRANJO GOLUBIĆ | Izvori financiranja, Članak 91. | Smatram ne primjernim uvođenje građevinske rente i za postojeće građevine jer bi isto u stvari predstavljalo ponovno uvođenje komunalne naknade, ali pod drugim nazivom i ako je javno obečano da se ista ukida uvođenjem poreza na nekretnine. Smatram da se ista može obračunavati isključivo za izgradnju novih građevina umjesto dosadašnjeg komunalnog doprinosa i u redu je prijedlog da se ista obračunava po m2 korine površine građevine umjesto m3. Održavanje postojeće komunalne infrastrukture treba financirati iz poreza na nekretnine, a za koji je i za tu namjenu i uveden jer je zamijenio postojeću komunalnu naknadu. Smatram da treba također utvrditi razlike u pogodnosti pojedinih zona unutar RH radi vrijednosti položajne rente, a ne samo unutar pojedine JLS, s obzirom na vrlo velike tržišne razlike u vrijednosti nekretnina na pojedinim područjima RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 362 | Udruga Zelena Istra | Izvori financiranja, Članak 91. | Uvođenje građevinske rente javno je predstavljeno kao zamjena za komunalnu naknadu, što se pokazalo kao obmanjivanje javnosti. Građevinska renta plaća se za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture i za položajnu pogodnost. Doprinos za građenje komunalne infrastrukture plaća se za financiranje građenja nerazvrstane ceste, javnih prometnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, građevina javne vodoopskrbe i građevina javne odvodnje. Iz prijedloga zakona ne može se procijeniti koliki će biti njihovi iznosi, pa je i rasprava besmislena budući da nedostaju temeljne informacije. Protivimo se uvođenju građevinske rente jer ne uzima u obzir socijalne kategorije i na isti način tretira vlasnike luksuznih stanova u centru i osiromašeni sloj stanovnika u istom dijelu grada. Ne vidimo nikakva smisao u uvođenju položajne rente, osim za gospodarske djelatnosti u turizmu gdje se uništava krajobraz, naročito priobalje, i ostvaruje extra profit upravo zbog položajnih pogodnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 363 | Zagrebački holding d.o.o. | Izvori financiranja, Članak 91. | Članak 91. Izvori financiranja nisu dovoljno razgraničeni, prijelazne odredbe ne uređuju ovo pitanje s obzirom na sadašnje stanje. Pojasniti odnos građevinske rente, komunalne naknade te poreza na nekretnine kako bi se izbjegla dvostruka naplata javnih davanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 364 | Grad Opatija | Izvori financiranja, Članak 91. | Točku 4. izmijeniti da glasi „4. ostalih sredstava proračuna“. Naime, nomotehnički i građevinska renta i naknada za koncesiju i donacije su prihod proračuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 365 | GRAD ZAGREB | Izvori financiranja, Članak 91. | članak 91. - točka 1. briše se - obrazloženje- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 366 | NIKOLA ĐURIĆ | ODJELJAK 1., GRAĐEVINSKA RENTA | Potrebno je izmijeniti Zakon o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13 i 20/17) na način: • da se u člancima: 69. st. 3., 120. st. 3. toč. 2. i 131. st. 3. riječi "komunalnog doprinosa" zamijene sa riječima "građevinske rente". S napomenom da ova odredba stupa na snagu 01. siječnja 2018. godine, • da se u članku 122. riječi "komunalnog doprinosa" zamjene s riječima "građevinsku rentu". S napomenom da ova odredba stupa na snagu 01. siječnja 2018. godine. Također, potrebno je u članku 13. st. 3. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN: 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 i 20/17) riječ "komunalni" zamijeniti sa riječima "građevinska renta", te u članku 20. točke 10. istog Pravilnika riječ "komunalnog" zamijeniti riječima "građevinske rente". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 367 | Grad Labin | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Vrlo nejasno. Prijedlog: brisati pojam građevinske rente općenito. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 368 | PETRICA KOŠTIĆ | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Građevinska renta po obračunu sliči komunalnoj naknadi, a koja će od 01.01.2018. biti obuhvaćena kroz Zakon o lokalnim porezima (porez na nekretnine). Ovdje se radi o neusklađenosti dvaju ministarstava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 369 | igor baruškin | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Komunalnu rentu ne treba uopće uvoditi budući da svaki vlasnik plaća određenu naknadu prilikom dobivanja priključka na određenu komunalnu infrastrukturu.Ovako to ispada vrlo prozirno i nepošteno.Primjerice u općini bistra prilikom gradnje plinofikacije u cijenu priključka je uračunata izgradnja cijele infrastrukture.nije mi jasno zašto bi građani financirali,plaćanjem građevinske rente,nešto na čemu komunalna poduzeća ostvaruju zaradu.Gradski vodovod ostvaruje zaradu,gradska plinara ostvaruje zaradu,toplana ostvaruje zaradu,komunalno poduzeće ostvaruje zaradu i to osim plaćanjem same usluge,zaradu ostvaruje i prodajom otpada.notorna je činjenica da u evropi postoji burza otpada.Ovime se želi dodatno nepotrebno opteretiti građane.ja vam garantiram da ukoliko prođe ovaj članak u zakonu da nećete dobiti nijedne slijedeće izbore,a da ne govorim da će stranka koja to dozvoli da se takav članak provede u zakon preko sabora da će ostat trajno obilježena.A osim toga razmišljam kako se to prije nije objasnilo građanima da se na odvozu otpada ostvaruje zarada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 370 | PARK d.o.o. Buzet | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Uvodi se pojam građevinske rente ali i doprinos za građenje komunalne infrastrukture te se ne može jasno razumjeti da li je građ. renta jednokratno ili kontinuirano davanje i koje su razlike u odnosu na postojeća rješenja tj. komunalnu naknadu i komunalni doprinos, te novi - porez na nekretnine. Obzirom na uvođenje poreza na nekretnine kao svojevrsne zamjene za komunalnu naknadu, proizlazi da se broj nameta povećava. Naime, iako se najavljuje smanjivanje fiskalnih i parafiskalnih nameta potrebno je predvidjeti realno potrebna sredstva kojima će se osigurati vođenje sustavne brige o dostatnim sredstvima za izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 371 | Anđelka Jurašin Vuković | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Nije jasno što je to građevinska renta i kako se plaća. Ako se uvodi porez na nekretnine koji bi zamijenio dosadašnju komunalnu naknadu onda se postavlja pitanje što predstavlja građevinska renta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 372 | Mladen Ivanović | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Javno davanje koje Prijedlog zove građevinska renta ima sva svojstva komunalne naknade pa se čini da Prijedlog odstupa od obećanja i tvrdnji ministra financija o tome da će komunalna naknada i neka druga davanja biti zamijenjena porezom na nekretnine. Proizlazi da je uveden porez na nekretnine a da će građani, kao i do sada, plaćati i neki oblik namjenskog komunalnog davanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 373 | OPĆINA VIŠKOVO | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Navedenim člankom nije jasno propisano radi li se o jednokratnom davanju prilikom građenja odnosno rekonstrukcije kao što je sada slučaj sa komunalnim doprinosom ili o mjesečnom davanju. Nadalje, nejasno je na što se misli pod terminom „za izgrađenu građevinu“. Jesu li to objekti koji su izgrađeni a za koje renta nije obračunata u vrijeme početka radova odnosno nije podnesena prijava početka radova a naknadno se utvrdi da je građevina izgrađena ili se odnosi na sve izgrađene objekte neovisno o vremenu kad su izgrađeni? Osim toga, da li se pod građevinskim zemljištima u naselju misli na naselja u teritorijalnom smislu podjele JLS na naselja ili na građevinska područja naselja prema prostornom planu. Svaki prostorni plan dozvoljava građenje građevina van građevinskih područja naselja za izdvojene namjene tako da prema sadašnjoj formulaciji takvi objekti nisu obuhvaćeni plaćanjem rente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 374 | GRAD RIJEKA | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Ovom odredbom potrebno je izrijekom utvrditi koja je osnova i koji su razlozi uvođenja ovoga davanja, budući da to ne proizlazi niti iz jedne odredbe ove Glave. Naime, riječ je o novom davanju koje do sada nije bilo regulirano u propisu, a niti se naplaćivalo. Do sada je propis poznavao komunalnu naknadu koja je „zamijenjena“ uvođenjem poreza na nekretnine prema Zakonu o lokalnim porezima te komunalni doprinos koji se sada „zamjenjuje“ davanjem pod nazivom doprinos za građenje komunalne infastrukture. Dodatno, JLS u svojim odlukama o građevinskim zemljištima uređuju i rentu za građevinsko zemljište pa se postavlja pitanje osnovanosti uvođenja ovoga davanja na nekretnine koje su već u određenom smislu obuhvaćene navedenim davanjima. - također, ovim Nacrtom nije spomenuto da li je riječ o obveznom davanju, trajnom davanju (na što sam naziv davanja ukazuje) ili o davanju jednokratnog karaktera, a što bi trebalo biti nedvojbeno, bez obzira na činjenicu što je obveza JLS da donesen odluku o građevinskoj renti kojom, među ostalim, propisuje način i rokove plaćanja ove rente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 375 | Primorsko-goranska županija | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Nejasno je je li građevinska renta jednokratno davanje ili trajno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 376 | Udruga gradova u RH | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | Čl. 92. (1) Građevinska renta je novčano javno davanje koje se plaća za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja građevine ili za izgrađenu građevinu. Sam pojam građevinske rente ukazuje na to da se radi o dodatnom uvođenju još jednog davanja – nejasno je da li se plaća jednokratno ili kontinuirano. Da li ona zamjenjuje komunalnu naknadu (a što je onda s porezom na nekretnine?)? Da li su obveznici plaćanja i vlasnici odavno izgrađenih zgrada? Da li se to odvaja dio današnjeg komunalnog doprinosa u novo davanje? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 377 | GRAD ZAGREB | Pravna priroda i namjena građevinske rente, Članak 92. | članak 92. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 378 | igor baruškin | Obveznik plaćanja građevinske rente, Članak 93. | u zakonu uopće nije određeno da li je to mjesečno davanje,davanje koje se daje samo jednom prilikom gradnje objekta.Vrlo nejasno je sročeno.Ukoliko je to neko mjesečno davanje,to predstavlja parafiskalni namet,osim toga derogira pravo privatnog vlasništva.dakle na svojem sam,u svojem sam,što sam skupo platio kešom ili kreditom i još moram plAĆATI NEKAKVU GRAĐEVINSKU RENTU MJESEČNO,O DRAGI BOŽE. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 379 | GRAD RIJEKA | Obveznik plaćanja građevinske rente, Članak 93. | Uz ovu odredbu postavlja se pitanje tko plaća građevinsku rentu na već izgrađenu komunalnu infrastrukturu. Također, potrebno je pojasniti da li ovo davanje zamjenjuje sada važeći komunalni doprinos, budući da se iz predloženog članka 93. iščitava da isto plaća investitor ili osoba na koje je on prenio. Također, potrebno je do kraja pojasniti ovo davanje u pojmovnom i suštinskom smilsu, budući se u člancima 96. – 99. miješaju termini izgrađene zgrade i one koje se grade te građevine mrežne infrastrukture. Ukoliko je riječ o davanju koje zamjenjuje komunalni doprinos, tada je potrebno u Nacrtu zakona regulirati slučajeve u kojima je investitor odustao od gradnje prije početka gradnje te slučajeve kada je isteklo važenje akta na temelju kojeg se može graditi, a da gradnja nije započela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 380 | GRAD ZAGREB | Obveznik plaćanja građevinske rente, Članak 93. | Primjedba: U dosadašnjoj praksi se pokazalo da će tijelo nadležno za donošenje rješenja o građevinskoj renti, u pravilu, znati samo za investitora i to iz razloga što je isti naveden na građevinskoj dozvoli ili drugom aktu o gradnji, no međutim neće znati i za vlasnika. Prijedlog: Ukoliko bi se ovakva odredba zadržala predlaže se propisati da tijelo graditeljstva obavezno dostavi podatak o vlasniku zemljišta, odnosno ugovor kojim je prenesena obveza plaćanja građevinske rente na investitora. Međutim, glede našeg dosadašnjeg iskustva s praktične strane predlažemo da se navedena odredba izmjeni na način da glasi: Građevinsku rentu plaća investitor odnosno suinvestitori u jednakim dijelovima za građevinu koja se gradi. Na čestici na kojoj je izgrađena građevina građevinsku rentu plaća vlasnik čestice odnosno suvlasnici prema suvlasničkim dijelovima. Navedeno predlažemo stoga što je investitor pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina te je on taj koji podnosi zahtjev za izdavane građevinske dozvole. Investitoru se izdaje i dostavlja građevinska dozvola s glavnim projektom, on plaća komunalni doprinos i vodni doprinos, on podnosi zahtjev za izmjenu, dopunu, poništenje i/ili ukidanje iste, on prijavljuje tijelu graditeljstva početak građenja, te može podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole. (Sve u skladu s člancima: 49., 108., 120., 122., 125., 131., i 137. Zakona o gradnji (NN15/13 i 20/17). Izmjenom navedene odredbe na predloženi način postiglo bi se usklađenje Zakona o komunalnom gospodarstvu s postojećim Zakonom o gradnji. Investitor je jedina osoba koja ima sve podatke o građevini te odlučuje o pokretanju postupka izdavanja građevinske dozvole, posjeduje istu s glavnim projektom, pokreće postupak njezine izmjene ili dopune, poništenja ili ukidanja, odlučuje o početku građenja i podnošenju zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole, stoga bi upravo investitor trebao biti obveznik plaćanja građevinske rente. U slučaju kada je na čestici već izgrađena građevina smatramo da bi bilo uputno na plaćanje građevinske rente obvezati vlasnika ili suvlasnike. Ovdje se dakle radi o građevinama za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju po posebnom zakonu ili o građevinama koje će se u budućnosti izgraditi bespravno, odnosno bez valjanog akta za gradnju. Komentar: Ujedno se postavlja i pitanje glede situacije kada se u toku donošenja rješenja o građevinskoj renti promijeni vlasnik. Naime, moguće je da se od pravomoćnosti akta o gradnji pa do donošenja rješenja o građevinskoj renti promijeni vlasnik (npr. kod ozakonjenja), a da novi vlasnik niti ne zna da se vodi postupak. Također napominjemo da se sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama plaća i komunalni doprinos, i to od strane podnositelja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno vlasnika. Stoga se ukazuje potreba usklađenja navedenog zakona sa ZKG-om. Nadalje, u slučaju više suvlasnika, odnosno više suinvestitora, postavlja se pitanje treba li se građevinska renta odrediti razmjerno njihovim udjelima, ili pak za obvezu odgovaraju solidarno? U ovom slučaju valjalo bi razmisliti da se navedena situacija uredi na način da svatko plaća rentu za svoj suvlasnički udio, a ukoliko se on ne može odrediti, da onda odgovaraju solidarno. Na taj način bi se zaštitili suvlasnici koji imaju neznatni udio u suvlasništvu, a na kraju plaćaju cijelu obvezu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 381 | Udruga gradova u RH | Obveznik plaćanja građevinske rente, Članak 93. | Čl. 93. (1) Građevinsku rentu plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi ili je izgrađena građevina, odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja građevinske rente. Dilema kao u članku 92. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 382 | GRAD ZAGREB | Obveznik plaćanja građevinske rente, Članak 93. | članak 93. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 383 | GRAD ZAGREB | Odluka o građevinskoj renti, Članak 94. | članak 94. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 384 | igor baruškin | Utvrđivanje jedinične vrijednosti građevinske rente, Članak 95. | Ne znam na osnovu čega ste uveli tu čarobnu brojku 10 posto od nečega.Šta to uopće predstavlja,koji je razlog da se plaća baš upravo 10 posto.Molim vas da objasnite zašto baš 10 posto?Na osnovu čega je baš određeno da bi to moralo biti 10 posto?? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 385 | GRAD ZAGREB | Utvrđivanje jedinične vrijednosti građevinske rente, Članak 95. | članak 95. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 386 | Mladen Ivanović | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 96. | Predlažem da se u tekstu koristi ispravan oblik koji glasi „s obzirom na“ a ne „obzirom na“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 387 | GRAD ZAGREB | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 96. | članak 96. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 388 | NIKOLA ĐURIĆ | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 96. | Zašto ovakav način utvrđivanja zona u jedinici lokalne samouprave nije propisan i kod utvrđivanja poreza na nekretnine temeljem Zakona o lokalnim porezima (NN: 115/16) - vidi članak 35. st. 2. Zakona o lokalnim porezima. Ovo iz razloga izjednačavanja utvrđivanja zona u jedinici lokalne samouprave kako bi se izbjegla zbrka oko zona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 389 | PARK d.o.o. Buzet | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 97. | Nejasna je formulacija – plaćanja iz čl. 97. – „zgrade koja se gradi ili je izgrađena“?..., a s druge strane čl. 98. st. 2. pojašnjava se slučaj neplaćanja građevinske rente ako je površina buduće građevine manja od prethodne… molimo obrazloženje i tumačenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 390 | Mladen Ivanović | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 97. | Iz odredbe ne proizlazi jasno plaća li se građevinska renta i za obnovljive izvore energije (npr. solarne fotonaponske ćelije, vjetroelektrane i dr.) pa predlažem da se navedeno pojasni. Uz ponovnu napomenu da je potrebno razmotriti opstojnost građevinske rente uopće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 391 | NIKOLA ĐURIĆ | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 97. | Kako utvrdit građevinsku rentu za građevine i objekte koji se grade prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama ("Narodne novine" broj: 79/14, 41/15, 75/15), budući se nadležnom upravnom tijelu za donošenje rješenja o građevinskoj renti nedostavljaju podaci o bruto površini građevina i objekata koji se grade sukladno navedenom Pravilniku? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 392 | NIKOLA ĐURIĆ | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 97. | Što se smatra "drugim otvorenim građevinama"? Da li su to i otvorene nenatkrivene terase, kupališta, sunčališta, balkoni, spremnici za naftu i druge tekućine s pokrov i bez pokrova, ceste, tuneli, mostovi, vijadukti, podvožnjaci, nadvožnjaci, otvorena vanjska stubišta i rampe, heliodromi, uzletno-sletne staze za zrakoplove, trim staze, biciklističke staze, karting staze, trgovi, mulovi, riva, privezišta, marine dock pontoni (plutajući dokovi)? Kako obračunati građevinsku rentu za solarne panele koji su posloženi iznad tla jedan pored drugog, reklamne panoe, spomenike, tvrđave, vrtne sjenice, potporne zidove i zidove koji nisu potporni, golf terene (da li i pripadajući integrirani krajobraz uz golf igralište npr. sa 9 polja, tj. da li se pripadajući integrirani krajobraz uz golf igralište smatra otvorenim igralištem odnosno drugom otvorenom građevinom)? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 393 | Leo Penović | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 97. | Kada se radi o otvorenim igralištima nije pravedno obračunavati komunalnu rentu na način da se koristi jedinična vrijednost u zoni koja se gradi. Za otvorena igrališta treba definirati posebnu nižu jediničnu vrijednost jer otvorena igrališta znatno manje opterečuju postojeću komunalnu infrastrukturu od zgrada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 394 | GRAD ZAGREB | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 97. | članak 97. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 395 | NIKOLA ĐURIĆ | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 97. | Prema kojem Pravilniku ili hrvatskoj normi (HRN) se obračunava građevinska (bruto) površina koja je temelj za utvrđivanje građevinske rente? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 396 | GRAD ZAGREB | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 98. | članak 98. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 397 | NIKOLA ĐURIĆ | Utvrđivanje zona u jedinici lokalne samouprave, Članak 98. | Kako se obračunava građevinska renta u slučaju rekonstrukcije ruševine postojeće građevine? Da li se priznaje u postojeće stanje bruto površina ruševine ili ruševine kojoj se vide samo obrisi na katastarskoj čestici (gdje je nekad bio objekt), te kako odrediti da li je ruševina imala jednu etažu ili više etaža radi izračuna bruto površine postojećeg stanja?Tko će Upravnom odjelu nadležnom za komunalno gospodarstvo dostavljati podatke o bruto površini nove građevine i, ako ima, postojeće građevine? Tko je pravno (zakonski) odgovoran ako se s vremenom utvrdi da to nije bila stvarna bruto površina? Da li je Upravni odjel nadležan za izdavanje građevinske dozvole dužno iskontrolirati bruto površinu ovlaštenog arhitekta prije nego prihvati projektnu dokumentaciju, odnosno da li je Upravni odjel nadležan za komunalno gospodarstvo dužno iskontrolirati (ako će biti moguće) dostavljeni podatak o bruto površini? Obratiti pozornost na članak 120. st. 3. toč. 2. trenutno važećeg Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13 i 20/17). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 398 | Grad Opatija | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | Odredba da rješenje o građevinskoj renti donosi i izvršava upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva je neracionalna i nepotrebno ograničava samoupravna prava lokalne samouprave. Treba prihvatiti da rješenje donose i izvršavaju upravna tijelo jedinice lokalne samouprave u skladu s aktima o vlastitoj organizaciji, jer se time osigurava i konzistentna primjena Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Nije nužno da rješenje donosi i izvršava isto tjelo, pogotovo što se izvršenje provodi u ovršnim postupcima za pripremu kojih jedinice lokalne samouprave imaju posebne službe u dijelu financija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 399 | GRAD RIJEKA | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | Uz stavak 2. daje se primjedba o tome da je rok donošenja rješenja paušalno određen, potrebno je definirati u kojem roku od dana pravomoćnosti građevinske dozvole | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 400 | Udruga gradova u RH | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | U stavku 1 propisati da rješenje donosi i izvršava "nadležno upravno tijelo JLS", a ostatak definicije brisati. Europska povelja o lokalnoj samoupravi, koju je RH ratificirala u cijelosti, jamči JLS slobodu samostalnog uređenja unutarnjeg ustroja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 401 | Primorsko-goranska županija | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | Kada nastaje obveza za izgrađene zgrade? (vidi članak 92. stavak 1.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 402 | Primorsko-goranska županija | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | Nedostaje 3. stavak. U kojem roku nakon stjecanja pravomoćnosti akta za građenje JLS može / mora donijeti rješenje o građevinskoj renti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 403 | GRAD ZAGREB | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | • u odnosu s člankom 101. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Kad se pokreće na zahtjev stranke, rješenje o građevinskoj renti se donosi u skladu s odlukom koja je na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva stranke za donošenje tog rješenja. Primjedba: Nejasno je radi čega se omogućava stranci da podnese zahtjev za utvrđivanje građevinske rente, kad se postupak ionako mora pokrenuti po službenoj dužnosti. Ukoliko navedene odredbe ostanu neizmjenjene omogućiti će se strankama da zahtjev podnesu i prije pravomoćnosti građevinske dozvole, te ukoliko imaju saznanja da se mijenja odluka o građevinskoj renti, da pokrenu postupak u onom trenutku kad je na snazi odluka koja je za stranke povoljnija. • Stavak 2. Rješenje o građevinskoj renti se donosi u slučaju građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole nakon prijave početka građenja ili nakon početka građenja. Prijedlog: Zakonom o gradnji (članak 131. stavak 3.) propisano je da je tijelo graditeljstva dužno obavijestiti upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva o prijavi početka građenja. Međutim, u slučaju kada se radi o građevinama koje se grade bez građevinske dozvole, tada tijelo nadležno za poslove komunalnog gospodarstva nema podatke bitne za obračun građevinske rente. Radi navedenog predlaže se Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisati da je u tom slučaju tijelo graditeljstva dužno dostaviti, uz prijavu o početku građenja, i podatak o građevinskoj bruto površini u metrima kvadratnim, odnosno da taj podatak mora dostaviti investitor prilikom predavanja prijave tijelu graditeljstva, ili (čak bolje) da dostavi glavni projekt, jer ga prema sadašnjem Zakonu o gradnji nije dužan dostaviti. U suprotnom tijelo nadležno za komunalno gospodarstvo u postupku donošenja rješenja o građevinskoj renti neće moći utvrditi obvezu ukoliko stranka sama ne bude voljna dostaviti taj podatak, a niti će imati bilo kakavu mogućnost prisilno doći do tog podatka. Isto tako ukazuje se na potrebu usklađenja odredbi ZKG-a i Zakona o gradnji, na način da se tri puta ne obavještava tijelo nadležno o komunalnom gospodarstvu o svim aktivnostima koje se događaju na čestici (kao što su: izdavanje građevinske dozvole, prijava početka gradnje, izdavanje uporabne dozvole). Ukoliko se građevinska renta plaća po pravomoćnosti građevinske dozvole (odnosno akta o gradnji), sve naknadne obavijesti samo stvaraju dodatne upravne radnje, te se spisi nepotrebno vraćaju u rad iz arhive. Nadalje, smatramo da je iza dijela teksta: „po pravomoćnosti građevinske dozvole“ potrebno dodati „odnosno rješenja o izvedenom stanju“ (jer se prema članku 92. renta plaća i za izgrađenu građevinu). Također predlažemo da se umjesto formulacije „građevinska dozvola“ koristi formulacija „akt za građenje“ (kao i kasnije u tekstu Zakona), jer se prema Zakonu o gradnji izdaje i rješenje o uvjetima građenja i potvrda glavnog projekta. • Stavak 3. Rješenje o građevinskoj renti donosi se i izvršava u postupku i na način određen zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Primjedba: Nejasno je zbog čega se rješenje o građevinskoj renti ne donosi u upravnom postupku prema pravilima Zakona o općem upravnom postupku, koji je za navedene potrebe daleko prikladniji iz razloga što je puno određeniji i precizniji, a da se pri tome samo na pitanja ovrhe primjenjuje Opći porezni zakon. Smatramo da će, s obzirom na drukčije (duže) uređenje žalbenih rokova, dostavu i način računanja zastare, u praksi biti velikih poteškoća u primjeni odredaba OPZ-a. Naime, OPZ-om je predviđen rok za žalbu od 30 dana, što je predugo. Nadalje, prema ZUP-u je moguće pismeno ostaviti i u sandučiću u slučaju kada se radi o pokušaju druge dostave. Na taj način, obveznik barem ima saznanja o obvezi. Dostavom prema OPZ-u pismeno bi se vraćalo tijelu koje ga je izdalo, te bi rješenje postalo izvršno nakon 15 dana od ostavljanja pisane obavijesti stranci gdje se pismeno može preuzeti. Poučeni dosadašnjim iskustvom rada sa strankama pokazalo se da su stranke prilično inertne, te bi za stranke bilo daleko prikladnije da ipak imaju saznanja za obvezu nego da nemaju. Također, stranka može dokazivati da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno, te bi navedeno samo dodatno opteretilo upravna tijela u smislu vođenja postupaka koji u pravilu nisu opravdani. Prijedlog: U svakom slučaju smatramo uputnim materijalnim propisom odrediti rokove i način računanja zastare. Prema OPZ-u zastara prava na naplatu počinje teći istekom godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu. Imajući u vidu činjenicu da se odlukama u pravilu omogućuje i obročna otplata, predlaže se određivanje toka zastare prava na naplatu od dana izvršnosti rješenja, odnosno od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa. Ukoliko se odlukom propiše plaćanje na duži period od apsulutnog roka zastare (kad bi se računao na način prema OPZ-u), rata koja još nije dospjela već bi bila u zastari. S obzirom da je građevinska renta specifično javno davanje, neophodno je da se i rokovi zastare i način njihova računanja, te eventualno prekidi zastare, kao i to da li se na zastaru pazi po službenoj dužnosti u slučaju prava na naplatu građevinske rente, propišu materijalnim propisom. Komentar: Prema članku 108. stavku 8. OPZ-a, ako porezni obveznik podmiri poreznu obvezu nakon nastupa zastare, ima pravo na povrat plaćenog iznosa i pravo na kamate od dana podnošenja zahtjeva. Smatramo da bi ova odredba išla na ruku obveznicima koji su po nekim drugim propisima dužni dostaviti potvrdu o nepostojanju duga, da plate dug po osnovi građevinske rente koji je možda u zastari, a potom nakon dobivanja potvrde, zatraže povrat uplaćenog. Stoga bi primjena OPZ-a u i ovom dijelu išla na štetu prihoda jedinica lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 404 | GRAD ZAGREB | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | članak 99. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 405 | NIKOLA ĐURIĆ | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 99. | Tko upravnom tijelu nadležnom za komunalno gospodarstvu dostavlja podatke potrebne za utvrđivanje građevinske rente? Tko će Upravnom odjelu nadležnom za izdavanje rješenja o građevinskoj renti, a zbog donošenja navedenog rješenja, dostaviti podatke o bruto površini u slučaju građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole nakon prijave počeka građenja ili nakon početka građenja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 406 | GRAD ZAGREB | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 100. | članak 100. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 407 | FRANJO GOLUBIĆ | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 101. | Predlažem da se radi pravne sigurnosti u prometu nekretnina na zastaru prava na donošenje rješenja o građevinskoj renti primjenjuju apsolutni rok zastare koji važi za obračun poreza prema općem poreznom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 408 | GRAD RIJEKA | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 101. | U stavku 3. potrebno je pojasniti što znači navedeno. Ova formulacija ne znači i zastarijevanje potraživanja, već samo prava na donošenje rješenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 409 | Udruga gradova u RH | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 101. | Stavak 3. nije moguće urediti na predloženi način, ali se može odrediti da zastara počinje teći od dana kada je nadležno tijelo saznalo za nastanak obveze. Također treba propisati da su obveznici plaćanja rente (doprinosa) za građevine koje se mogu graditi bez akta o građenju obvezni u roku od 15 dana od dana početka građenja dostaviti o tome obavijest nadležnom tijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 410 | GRAD ZAGREB | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 101. | članak 101. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 411 | Mladen Ivanović | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 102. | S obzirom na to da Zakon o općem upravnom postupku ne poznaje institut izmjene izvršnog ili pravomoćnog rješenja (osim u slučaju izmjene od strane drugostupanjskog tijela, ali u tom se slučaju radi o izmjeni rješenja koje nije steklo niti svojstvo izvršnosti niti pravomoćnosti), očito je da se, sukladno članku 3. stavku 1. ZUP-a, uvodi novi institut. Međutim, ako se uvodi novi institut mišljenja sam da ga je potrebno preciznije razraditi (uvjeti za primjenu, rokovi i sl.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 412 | GRAD ZAGREB | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 102. | • Stavak 3. Primjedba i prijedlog: Mišljenja smo kako je na ovom mjestu potrebno propisati rok u kojem se može podnijeti zahtjev za poništenje izvršnog odnosno pravomoćnog rješenja o građevinskoj renti kada građenje nije započeto, jer će u pravilu tom zahtjevu slijediti i onaj za povrat uplaćenog iznosa, a radi pravne sigurnosti ne bi bilo oportuno omogućiti da se rješenje može poništiti u svakom trenutku. To bi trebao rok biti jednak onome za zastaru prava na naplatu građevinske rente, koji bi se računao od trenutka kad su se ispunili uvjeti za poništavanje rješenja o građevinskoj renti. Ujedno bi trebalo odrediti da je stranka uz zahtjev dužna priložiti pravomoćno rješenje o poništenju građevinske dozvole odnosno dugog akta za građenje, odnosno potvrdu tijela graditeljstva da je akt za građenje istekao te da nije započeta gradnja. Također postavlja se pitanje kada je započeta gradnja. Je li dovoljno da je investitor prijavio gradnju tijelu graditeljstva ili su morali biti započeti i određeni radovi i koji? Ako je tome slučaj, tko će to utvrditi? Napominjemo da niti jednim propisom nije određeno tko je nadležan utvrditi da gradnja nije započeta. Stoga bi bilo poželjno da se isto precizno odredi (po potrebi i ZKG-om). Nadalje, postavlja se pitanje može li poništenje rješenja o građevinskoj renti i povrat uplaćene rente tražiti i novi vlasnik (npr. nasljednik u slučaju smrti, vlasnik na temelju darovnog ugovora, kupoprodajnog ugovora – fizička i pravna osoba, i sl.), odnosno pravni sljednik? Ili pak poništenje rješenja o građevinskoj renti i povrat uplaćene rente može tražiti samo obveznik iz rješenja o renti koji je zaista i platio rentu? • Stavak 4. Primjedba i prijedlog: Ovdje valja naglasiti da tijelo nadležno za komunalno gospodarstvo nije nadležno prema unutarnjem ustrojstvu jedinica lokalne samouprave i za donošenje rješenja o povratu, stoga bi trebalo odrediti da se zahtjev za povrat po pravomoćnosti rješenja o poništavanju rješenja o građevinskoj renti podnosi nadležnom upravnom tijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 413 | GRAD ZAGREB | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 102. | članak 102. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 414 | NIKOLA ĐURIĆ | Rješenje o građevinskoj renti, Članak 102. | Da li u slučaju rješenja o izmjeni rješenja o građevinskoj renti zbog izmjene građevinske dozvole, u slučaju povrata razlike građevinske rente Upravno tijelo biti dužno navedenu razliku vratiti s kamatama od dana uplate do dana povrata, sukladno zakonu kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima (Opći porezni zakon), budući je člankom 92. prijedloga zakona propisano da je građevinska renta javno novčano davanje? Da li će, zbog prestanka važenja ili poništenja građevinske dozvole odnosno drugog akta za građenje, Upravni odjel biti dužan izvršiti povrat uplaćene građevinske rente sa kamatama od dana uplate glavnice do dana isplate, sukladno zakonu kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima (Opći porezni zakon), budući je člankom 92. prijedloga zakona propisano da je građevinska renta javno novčano davanje? Na kome je teret dokazivanja da je građevinska dozvola, odnosno drugi akt, prestao važiti i da građenje nije započeto? Što ako je građevinska dozvola, odnosno drugi akt, prestala važiti ili ako je ista poništena a građenje je započeto? Na koji način se utvrđuje da je građevinska dozvola, odnosno drugi akt, prestala važiti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 415 | GRAD ZAGREB | Žalba protiv rješenja o građevinskoj renti, Članak 103. | članak 103. - briše se -OBRAZLOŽENJE- svi razlozi navedeni su u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-II-467/1998 od 26.1.2000. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 416 | FRANJO GOLUBIĆ | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | Osporavam u cijelosti utemeljenost i ustavnost odredbi zakona o uvođenju posebnog javnog davanja kao doprinosa za građenje nerazvrstanih cesta i drugih javnih prometnih površina, građevina javne vodoopskrbe i građevina javne odvodnje do najviše 50% procijenjenih troškova njihova građenja, na način da se iznos obveze obračunava prema maksimalnoj mogućem stupnju gradnje na građevinskom zemljištu sukladno odredbama prostornog plana a ne prema stvarnoj površini građevina koje se planiraju graditi na zemljištu prema aktu o građenju. Naime nemoguće je utvrditi stvarno izgrađenost građevinskog zemljišta bez prethodno ishođenih akata o građenju jer stupanj izgradnje ovisi o vrsti građevina koje će se graditi sukladno odredbama prostornog plana. Naime stupanj izgrađenosti npr. za objekte društvene infrastrukture je daleko manji iznosi 30% dok je za obiteljske i pomoćne građevine stupanj izgrađenosti 40%. Istim prijedlogom građani se dovode u neravnopravan položaj jer se dosada izgradnja građevina javne vodoopskrbe i građevina javne odvodnje financirala iz sredstava Hrvatskih voda i EU fondova i proračuna te doprinos građana u tim projektima bio neznatan. Isto tako osporavam ustavnost odredbe čl.105. st.3. prijedloga zakona koji predviđa oslobođenje od plaćanja tog doprinosa RH, JLS i druge osobe određene posebnim zakonom, jer je isto u suprotnosti s odredbom Ustava RH o obvezi vlasnika nekretnina da doprinose javnom dobru. Ista odredba o uvođenja posebnog doprinosa za financiranje građevina javne vodoopskrbe i javne odvodnje u koliziji je i s odredbama zakona o vodama i zakona o financiranju vodnog gospodarstva. uvođenje ovakvih dodatnih parafiskalnih nameta potaknuti će i ubrzati daljnje iseljavnje stanovništva iz RH posebno iz ruralnih područja dovest će do daljnje blokade ovrha i oduzimanja vlasništva privatne imovine jednom riječju dovest će do ekonomskog, socijalnog i demografskog uništenja RH, te stoga predlažem predlagaču da ovaj svoj prijedlog povuče jer takve doprinose nema ni jedna članica EU. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 417 | PARK d.o.o. Buzet | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | Nije jasno zašto se istim ne mogu sufinancirati i druge građevine komunalne infrastrukture , te u čemu je razlika između dopuštenog financiranja gradnje doprinosom javnih stuba, šetališta, uređene plaže i sl. (što se čl. 76. st 2. definira kao javna prometna površina na kojima nije dopušten prijevoz motornim vozilima, a čija se gradnja može sufinancirati sredstvima doprinosa za građenje..) u odnosu na primjerice groblja, javna rasvjeta, građevine za gospodarenje otpadom, javna parkirališta, javne garaže, tržnice, fontane .. ? Da li se isti može uvesti i za rekonstrukciju komunalne infrastrukture ? Sredstva doprinosa za građenje komunalne infrastrukture ograničena su na max 50% procijenjenih troškova građenja sukladno čl. 86. ZKG, molimo tumačenje iznosa ovog ograničenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 418 | Anđelka Jurašin Vuković | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | Nejasna je intencija zakonodavca da se najviše pedeset posto doprinosa može koristiti za troškove izgradnje komunalne infrastrukture. Ako JLS nema onih drugih 50 % nije zaokružena financijska konstrukcija i pitanje je da li će se moći pristupiti nekoj izgradnji (koče se ulaganja JLS-a). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 419 | Grad Opatija | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | Dosadašnje zakonsko rješenje, o obvezi plaćanja komunalnog doprinosa, obuhvaćalo je i novo predloženu građevinsku rentu (gdje je visina određena do maksimalne visine dosadašnjeg komunalnog doprinosa) i doprinos za građenje komunalne infrastrukture. Uvođenje obveze plaćanja doprinosa za građenje komunalne infrastrukture je uvođenje novog nameta investitorima i ne doprinosi rasterećenju gospodarstva i stanovništva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 420 | GRAD RIJEKA | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | U ovoj odredbi u stavku 1. potrebno je brisati riječi „građevina javne vodoopskrbe i javne odvodnje“ sukladno ranijim primjedbama o tome da iste ne mogu biti predmetom zakona o komunalnom gospodarstvu. Dodatno, ovom odredbom potrebno je izrijekom utvrditi koja je osnova i koji su razlozi uvođenja ovoga davanja, budući da to ne proizlazi niti iz jedne odredbe ove Glave. Naime, riječ je o novom davanju koje do sada nije bilo regulirano u propisu, a niti se naplaćivalo. Do sada je propis poznavao komunalnu naknadu koja je „zamijenjena“ uvođenjem poreza na nekretnine prema Zakonu o lokalnim porezima te komunalni doprinos koji se sada „zamjenjuje“ davanjem pod nazivom doprinos za građenje komunalne infastrukture. Također je potrebno utvrditi da li je riječ o obveznom davanju, a ukoliko jest onda se ističe primjedba da se uvođenje istoga ne podržava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 421 | Udruga gradova u RH | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | Stavak 2 je nedorečen. Nejasna je namjera predlagatelja pa ne možemo niti dati prijedlog poboljšanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 422 | Grad Virovitica | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | propisati koje upravno tijelo donosi rješenje o komunalnom doprinosu kao kod građevinske rente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 423 | Leo Penović | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | Ako se iz Doprinosa za građenje financira maksimalno do 50% procjenjenih troškova njihova građenja iz kojih se sredstava financira druga polovica? Do sada se iz Komunalnog doprinosa financirala izgradnja nove infrastrukture i bilo je moguće da investitor izgradi komunalnu infrastukturu te da mu se uložena vrijednost prizna kao komunalni doprinos. Ovim rješenjem se ne vidi ta mogućnost. Imajući na umu ograničene mogućnosti lokalne samouprave predviđam da će doći do potpunog zastoja investicija. Naime da bi se ishodila građevinska dozvola potrebno je da se prethodno ishodi dozvola za potrebnu infrastrukturu. Iz kojih sredstava će se financirati priprema dokumentacije kao i rješavanje imovinsko pravnih odnosa? Ukoliko se ovo pitanje ne riješi rezultirat će potpunim onemugućenjem razvoja projekata. Naime po ishođenoj građevinskoj dozvoli, prema odredbama ovog Zakona, nastaje investitorova onveza kako plaćanja Komunalne rente, tako i Doprinosa ta građenje komunalne infrastrukture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 424 | GRAD ZAGREB | Pravna priroda i namjena doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, Članak 104. | članak 104. - u stavku 1. riječi: građevina javne vodoopskrbe i građevina javne odvodnje“ zamjenjuju se riječima: „ groblja i krematorija te javne rasvjete“ - stavak 2. briše se. - -obrazloženje- za navedene komunalne djelatnosti treba utvrditi izvor financiranja, a kako se radi o komunalnim objektima i uređajima zajedničke potrošnje predlaže se da se te djelatnosti kao i u dosadašnjem Zakonu financiraju iz komunalnog doprinosa. Nelogično je da se uređaji javne vodoopskrbe i javne odvodnje financiraju iz komunalnog doprinosa jer se radi o objektima i uređajima individualne potrošnje koji se financiraju iz cijene/ naknade za razvoj i prihod je isporučitelja vodnih usluge. Stavak 2. je nejasan i nepotpun. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 425 | Anđelka Jurašin Vuković | Obveznik doprinosa, Članak 105. | Hipotetsko pitanje, što ako doprinos za građenje infrastrukture plati vlasnik koji gradi kuću u ulici koja ima izgrađenu svu komunalnu infrastrukturu na koju se ovaj zakon veže (voda, odvodnja, cesta)? Što s tako uplaćenim sredstvima...hoće li stajati na računu u nedogled? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 426 | GRAD SLUNJ | Obveznik doprinosa, Članak 105. | Ptedlažemo da se briše odredba iz stavka 3. ovog članka kojom je predviđeno da su"RH i druge osobe određene posebnim zakonom" oslobođene obveze plaćanja doprinosa. Neće li i oni kao vlasnici objekata kojeg grade koristiti komunalnu infrastrukturu koja bi se trebala financirati iz doprinosa. Moguće je da posebnim propisima budu oslobođeni svi od obveze financiranja gradnje komunalne infrastrukture, izuzev građana. Doista je neprimjereno privilegirati jednu skupinu vlasnika na štetu drugih, tim više što Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima obvezuje sve vlasnike da jednako doprinose općem dobru i u jednakoj mjeri izvršavaju svoja vlasnička prava i obveze. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 427 | Mladen Ivanović | Obveznik doprinosa, Članak 105. | Iz navedene odredbe (i odredbi koje slijede) nije posve jasno plaća li se doprinos za građenje komunalne infrastrukture jednokratno ili kontinuirano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 428 | OPĆINA VIŠKOVO | Obveznik doprinosa, Članak 105. | U članku 105. navedeno je da doprinos plaća vlasnik građevinskog zemljišta kojemu neposredno koristi komunalna infrastruktura, a u članku 106. st. 1. točka 2. samo zemljište. Da li to znači da se plaća i za poljoprivredno zemljište itd.? Također, što je sa zemljištima koja naknadno izmjenama prostornog plana uđu u građevinsko zemljište? Da li se Odluka o doprinosu donosi za svaku proračunsku godinu odnosno po svakom rebalansu izmjena i dopuna Odluke ili? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 429 | GRAD RIJEKA | Obveznik doprinosa, Članak 105. | Radi primjene u praksi potrebno je pojasniti što znači „građevinsko zemljište kojem neposredno koristi komunalna infarstruktura“, da li je to uvijek teritorijalnog karartera ili su u pitanju i drugi parametri (to ne smije biti dvojbeno) te što u slučaju suvlasništva/sukorisništva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 430 | GRAD SLUNJ | Odluka o doprinosu, Članak 106. | Nije definirano da li je riječ o godišnjoj ili višegodišnjoj odluci. Sredstva su namijenjena npr za "izgradnju javnih prometnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima (čalnak 104. stavak 1.), dok se npr. javna rasvjeta, groblja ne spominju. Pitamo se iz čega će se ona financirati? Građanima manjih JLS kakav je i grad Slunj bitnija je izgradnja javne rasvjete ili groblja od naprijed spomenutih javnih prometnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima. Ma za koga bismo gradili te javne prometne površine (jedino što nam pada na pamet su npr. biciklističke staze) ukoliko nam se stanovnici odsele zbog toga što nemaju minimum izgrađene infrastrukture? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 431 | OPĆINA VIŠKOVO | Utvrđivanje jedinične vrijednosti doprinosa, Članak 107. | Navedeno je da se za procijenjenu građevinsku površinu zgrade, temeljem koje se računa jedinična vrijednost doprinosa, uzima površina koja se prema prostornom planu MOŽE graditi na zemljištu određenom Odlukom. Što je sa zemljištima na kojima je već izgrađena zgrada? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 432 | NIKOLA ĐURIĆ | Utvrđivanje jedinične vrijednosti doprinosa, Članak 107. | Što ako obveznik doprinosa plati svoju obvezu temeljem rješenja o doprinosu za građenje komunalne infrastrukture, a nakon jedne ili nakon više od šest godina od pravomoćnosti rješenja o obvezi, izmjeni se prostorni plan na način da se na zemljištu (koje je bilo osnov za donošenje rješenja) više ne može graditi? Na koji način (prema kojem Pravilniku ili hrvatskoj normi) i tko procjenjuje građevinsku (bruto) površinu zgrade koja je osnov za utvrđivanje visine doprinosa za građenje komunalne infrastrukture? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 433 | Leo Penović | Način obračuna doprinosa, Članak 108. | Primjenom ovog mehanizma obračuna Doprinosa postavlja se pitanje kao će se izfinancirati dio troškova izgradnje komunalne infrastrukture koji otpada na građevine u okviru obuhvata plana a za koje ne postoji zainteresirani investitor. Naime nova infrastruktura će služiti većem broju različitih građevina i treba se izvesti najčešće u kapacitetu predviđenom prostornim planom ( ne može se izvesti pola volumena vodospreme ili pola širine ceste). Česta je situacija da investitor za jedan dio građevina postoji dok za drugi dio građevina u okviru obuhvata plana investitor ne postoji te odatle i nema obveznika Doprinosa. U gore opisanoj situaciji treba omogućiti realizaciju projekta zainteresiranog investitora a to znači izgradnju potrebne infrastrukture - pitanje je iz kojih sredstava? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 434 | Grad Opatija | Rješenje o doprinosu, Članak 109. | Iste primjedba kao i u vezi članka 99. u pogledu tijela nadležnog za donošenje rješenja i za izvršenje tog rješenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 435 | GRAD ZAGREB | Rješenje o doprinosu, Članak 109. | Predlaže se propisati kriterije i mjerila po kojima jedinica lokalne samouprave vrši povrat uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa razmjerno izgrađenosti komunalne infrastrukture prema Programu gradnje za tu kalendarsku godinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 436 | Leo Penović | Rješenje o doprinosu, Članak 109. | Potrebno je definirati kada nastaje obveza plaćanja Doprinosa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 437 | NIKOLA ĐURIĆ | Rješenje o doprinosu, Članak 109. | Zašto u članku 109. st. 1. prijedloga zakona nije navedena nadležnost upravnog tijela za donošenje rješenja o doprinosu za građenje komunalne infrastrukture? Na temelju kojih podataka i od koga upravno tijelo dobiva podatke kako bi po službenoj dužnosti isto donosilo rješenje o doprinosu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 438 | PARK d.o.o. Buzet | ODLUKA O KOMUNALNOM REDU, Članak 113. | Člankom 113. propisane su sastavnice odluke o komunalnom redu koju donosi predstavničko tijelo JLS, gdje je iza točke 4. st.1. potrebno dodati točku 5. koja će sadržavati obveze komunalnog redarstva propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (čl. 28. st. 1.točka 3. ZOGO : JLS obvezna je osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, a prema čl. 36. st. 1. istog zakona, provedbu te obveze osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave – komunalni redar). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 439 | GRAD SLUNJ | ODLUKA O KOMUNALNOM REDU, Članak 113. | Odlukom o komunalnom redu JLS su uređivanle i niz drugih pitanja koja ovim člankom nisu niti spomenuta (npr držanje životinja, nepropisno odlaganje otpada, korištenje rekreacijskih površina itd.). . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 440 | GRAD RIJEKA | ODLUKA O KOMUNALNOM REDU, Članak 113. | Uz ovu odredbu predlaže se kako slijedi. Temeljem ovog članka proizlazi da se sve nabrojane stavke (od rednog broja 1.-4.) moraju urediti jedinstvenom Odlukom o komunalnom redu, a nije ostavljena mogućnost da se sva navedena problematika regulira i putem više posebnih akata koje bi jedinice lokalne samouprave donosile, kao što je to, primjerice trenutno slučaj u Gradu Rijeci, a što se čini zbog bolje preglednosti propisa. Naime, ukoliko bi sva navedena problematika bila uređena isključivo jednim propisom, zbog svog obima upitna je kvaliteta preglednosti samog propisa, posebno u smislu upoznavanja građana s istima. Predlaže se stoga unijeti dodatni stavak (4) kojim bi se propisalo da se stavke pod rednim brojem 1.-4. iz stavka 1. ovog članka mogu urediti i drugim općim aktima koji pobliže uređuju specifično područje. Dodatno, temeljem dosadašnje prakse daje se primjedba o tome da je u potpunosti neprimjereno da se u Odluci o komunalnom redu propisuju i uvjeti i način davanja u zakup površina javne namjene (navedeno je do sada na odgovarajući način bilo uređeno posebnim aktom JLS). Naime, budući je riječ o problematici potpuno odvojenoj od problematike komunalnog reda, neprihvatljivo je da jedno tijelo (komunalno redarstvo) provodi postupak dodjele, natječaja, ugovaranja, naplate, kao i nadzora i penaliziranja istoga. Također, utvrđivanje uvjeta korištenja površina javne namjene od strane osoba s posebnim potrebama ne bi trebalo biti predmetom odluke o komunalnom redu, već aktom JLS o uređenju prometa na njezinom području. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 441 | Udruga gradova u RH | ODLUKA O KOMUNALNOM REDU, Članak 113. | Čl. 113.st.1.tč.4 4. održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda sa tih površina, te postupanje s nepropisno odloženim otpadom. Predlažemo dopuniti, jer cijeli sustav gospodarenja otpadom prema ZOGO-u počiva upravo na uvođenju komunalnog reda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 442 | PETRICA KOŠTIĆ | ODLUKA O KOMUNALNOM REDU, Članak 114. | Ostaviti mogućnost besplatnog korištenja javne površine za komunalne djelatnosti uz prethodno odobrenje JLS (npr. prostor za smještaj spremnika za otpad kod višestambenih zgrada) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 443 | GRAD RIJEKA | ODLUKA O KOMUNALNOM REDU, Članak 114. | Uz stavak 2. predlaže se preformulirati odredbu na način da se pravo korištenja ili sukorištenja ne može prenijeti na drugu osobu bez suglasnosti JLS davatelja prava korištenja, a sve na način i u postupku propisanim ovim Zakonom i aktima JLS. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 444 | GRAD RIJEKA | ODLUKA O KOMUNALNOM REDU, Članak 115. | Uz ovu odredbu predlaže se odgovarajuća izmjena kako slijedi. Budući da komunalno redarstvo u svom postupanju primjenjuje i druge opće akte, ne samo Odluku o komunalnom redu, potrebno je ovu odredbu proširiti na odgovarajući način i na te slučajeve. Konkretno, nadzor se vrši temeljem Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu kontrole njihova razmnožavanja, uvjetima i načinu držanja vezanih pasa te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, Odluke o nerazvrstanim cestama na području grada Rijeke, Odluke o dozvoljenom prekoračenju najviše dopuštene razine buke i drugih propisa pa bi bilo svrsishodno da se predmetnom odredbom propiše da su i u takvim slučajevima novčane kazne prihod proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem su području učinjeni prekršaji, osim, ukoliko posebnim propisom nije uređeno drugačije. "Novčane kazne naplaćene za prekršaje propisane odlukom o komunalnom redu i drugim općim aktima jedinice lokalne samouprave prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem su području učinjeni prekršaji, osim ukoliko posebnim zakonom nije propisano drukčije." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 445 | GRAD RIJEKA | ODJELJAK 1., UPRAVNO TIJELO | Uz ovu odredbu predlažu se izmjene koje su vezane za prethodno navedene prijedloge uz članak 113. ovoga Nacrta. „(1) Poslove provedbe odluke o komunalnom redu i drugih općih iz članka 113. stavka 1. ovog Zakona obavlja upravno tijelo. (2) Upravno tijelo u provedbi odluke o komunalnom redu i drugih općih iz članka 113. stavka 1. ovog Zakona obavlja poslove: 1. dopuštanja i određivanja uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata i druge urbane opreme na zgradama 2. dopuštanja i određivanja uvjeta za korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta 3. nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu i drugih redu i drugih općih akata iz stavka 1. ovog članka 4. druge poslove određene odlukom o komunalnom redu i drugim općim aktima iz stavka 1. ovog članka. (3) Upravno tijelo obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i posebnim zakonom. „ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 446 | GRAD ZAGREB | ODJELJAK 1., UPRAVNO TIJELO | Članak 116. -u stavku 1. iza riječi: „tijelo“ dodaju se riječi: „nadležno za komunalno gospodarstvo“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 447 | Prijatelji životinja | ODJELJAK 2., KOMUNALNI REDARI | U nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu ne spominju eventualne sankcije za komunalne redare koji ne postupaju po prijavi. Naime, mnogo sugrađana nam se javlja s lošim iskustvima kada pošalju prijavu komunalnom redarstvu ili kada ih vide kako se ophode na terenu. Smatramo da je važno pobliže definirati načine na koji se može podnijeti žalba na rad komunalnih redara kako bi ih se moglo sankcionirati u slučaju da nesavjesno i neprofesionalno obavljaju svoje dužnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 448 | DANIJEL MAVRINAC | ODJELJAK 2., KOMUNALNI REDARI | Komunalni redari s obzirom na široku "lepezu" Zakona i Odluka čiju provedbu moramo nadzirati i provoditi pretvoreni smo u univerzalne inspektore, a u većini slučajeva bez prisutnosti Policije nismo u mogućnosti izvršiti nadzor i identificirati počinitelje prekršaja jer isti ne žele dati osobnu iskaznicu, a i ne žele pričekati dolazak policije te mirno "odšeću". Način rada Komunalnih redara kao i njihove ovlasti te sami ustroj i organizaciju Komunalnog redarstva potrebno je iz temelja reorganizirati i prilagoditi zahtjevima današnjeg vremena. Ove kozmetičke promjene u ovih nekoliko članaka ni približno ne mogu riještiti probleme sa kojima se svakodnevno susreću Komunalni redari. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 449 | DANIJEL MAVRINAC | KOMUNALNI REDARI, Djelokrug rada komunalnog redara | Umjesto Komunalnih redara uvesti Gradsku ili Općinsku policiju koja će uz navedene ovlasti imati i ovlasti zadržati osobu koja počini prekršaj do dolaska policije, koja će imati ovlasti isključiti iz prometa vozilo koje po prometnici rasipa teret i zaustaviti vozilo koje prevozi otpad, pregledati ga i utvrditi vrstu otpada i da li otpad prevozi za to ovlaštena osoba. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 450 | GRAD ZAGREB | KOMUNALNI REDARI, Djelokrug rada komunalnog redara | Proširenjem nadležnosti komunalnih redara kroz nove zakone i odluke koje proizlaze iz zakona, komunalno redarstvo se svakodnevno susreće s problemom provedbe mjera koje mu po nadležnosti pripadaju. Komunalni redari ne obavljaju više samo poslove koji su im dani u nadležnost temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu, već cijeli niz poslova temeljem Zakona o građevinskoj inspekciji, Zakona o zaštiti životinja, Zakona o zaštiti od buke, Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Prema izmjeni Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslova upravljanja prometom, nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila kada te poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave te programu i načinu osposobljavanja službenika (Narodne novine 143/08 i 21/17) osim prometnih redara poslove prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama poslove upravljanja prometom, nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila mogu obavljati i komunalni redari nakon stručnog osposobljavanja. Iz svega navedenog proizlazi da pojam „komunalno redarstvo“ i „komunalni redar“ kojeg se koristi u okviru gore navedenih propisa nije u potpunosti primjeren s obzirom na poslove stavljene u okvir djelatnosti komunalnog redarstva te slijedom toga predlažemo pojam „gradski/općinski redar“ , budući bi isti bio primjereniji poslovima koji su mu stavljeni u nadležnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 451 | GRAD RIJEKA | KOMUNALNI REDARI, Djelokrug rada komunalnog redara | Uz ovu odredbu predlažu se izmjene koje su vezane za prethodno navedene prijedloge uz članak 113. ovoga Nacrta. „(1) Poslove nadzora koje na temelju ovoga Zakona obavlja upravno tijelo provode komunalni redari koji su službenici tog tijela. (2) Komunalni redari imaju ovlasti obavljanja nadzora propisane ovim Zakonom, odlukom o komunalnom redu, drugim općim aktima kojima se uređuju pitanja iz članka 113. stavka 1. ovog Zakona i posebnim zakonom. (3) Komunalni redari obavljaju i poslove određene posebnim zakonom i drugim općim aktima iz stavka 2. ovog članka.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 452 | Mladen Ivanović | KOMUNALNI REDARI, Stručna sprema te službena odora i iskaznica komunalnog redara | S obzirom na sve složenije poslove koji su različitim zakonima dodijeljeni komunalnim redarima, mišljenja sam da je zakonom potrebno utvrditi obvezu odgovarajuće obuke komunalnih redara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 453 | GRAD RIJEKA | KOMUNALNI REDARI, Stručna sprema te službena odora i iskaznica komunalnog redara | Uz ovu odredbu daje se primjedba u pogledu minimalne stručne spreme koja se propisuje za komunalnog redara. S tim u vezi, ponajprije se navodi da je u praksi beziznimno kontinuirano uočeno da IV stupanj stručne spreme za komunalnog redara nije dostatan za adekvatno obavljanje svih specijaliziranih poslova i zadaća koje brojni propisi vrlo specifične i uske problematike stavljaju u nadležnost komunalnog redara (Zakon o građevinskoj inspekciji, Zakon o cestama, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o buci itd.). Budući, dakle, da je ovo temeljni propis koji utvrđuje uvjete za obavljanje nadležnosti od strane komunalnog redara, potrebno je da se ta specifična znanja i vještine istim propisom valoriziraju jer je malo vjerojatno da će isti u protivnom biti odgovarajuće obavljani. Stoga se predlaže utvrditi minimalno stupanj stručne spreme sveučilišnog prvostupnika ili s njim izjednačeni stupanj stručne spreme sukladno ranijim propisima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 454 | DANIJEL MAVRINAC | KOMUNALNI REDARI, Stručna sprema te službena odora i iskaznica komunalnog redara | Trebalo bi uvesti licence za komunalne redare ovisno o stručnoj spremi. Danas imamo situaciju da komunalni redari sa IV stupnjem obrazovanja donose riješenja u upravnom postupku u predmetima koja su bila u domeni građevinske inspekcije, a građevinski inspektor mora imati VII stupanj obrazovanja. Za vođenje pojedinih postupaka minimalan stupanj obrazovanja bi trebao biti VI. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 455 | DANIJEL MAVRINAC | KOMUNALNI REDARI, Stručna sprema te službena odora i iskaznica komunalnog redara | U manjim jedinicama lokalne samouprave gdje je na mjestu Komunalnog redara zaposlena jedna osoba koja obavlja i poslove Prometnog redara sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama pojavljuje se problem sa službenom odorom. Naime "Pravilnikom o odori službenika JLS koji obavlja poslove nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila i poslove upravljanja prometom" propisan je izgled službene odore koju službenik za vrijeme obavljanja tih poslova treba nositi, a ista se razlikuje od odore Komunalnog redara (različiti natpisi). Potrebno je izvršiti usklađenje propisa koji uređuju izgled odore Komunalnih i Prometnih redara posebno kada te poslove obavlja ista osoba jer prema sadašnjim propisima potrebno je imati dvije potpuno različite odore što je u potpunosti besmisleno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 456 | GRAD ZAGREB | KOMUNALNI REDARI, Ovlaštenja, prava i obveze komunalnog redara | Predlažemo da se razmotre mogućnosti, načini i/ili uvjeti postupanja komunalnih redara u slučajevima fizičkog napada na njih pri obavljanju poslova nadzora (npr. ovakva rješenja poznaje i Zakon o općinskom redarstvu Republike Slovenije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 457 | Prijatelji životinja | KOMUNALNI REDARI, Ovlaštenja, prava i obveze komunalnog redara | Predlažemo nadopunu teksta u članku 121., stavak 3. - dodaje se ", posebnim zakonom" iza "...utvrdi povredu ovog Zakona.." i prije "...ili odluke o komunalnom redu...". Takav prijedlog teksta sada bi glasio: "Ako komunalni redar u nadzoru utvrdi povredu ovoga Zakona, posebnog zakona ili odluke o komunalnom redu u dijelu u kojem je iste obvezan nadzirati ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog, odnosno kaznenu prijavu." Obrazloženje: Prema trenutnoj formulaciji može se zaključiti da komunalni redar nema obvezu podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu ako u nadzoru svjedoči povredi drugih zakona za koje je nadležan, na primjer Zakona o zaštiti životinja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 458 | GRAD ZAGREB | KOMUNALNI REDARI, Ovlaštenja, prava i obveze komunalnog redara | Predlažemo da se članak 18. sada važećeg Zakona ne briše, budući su njime bile jasno određene ovlasti komunalnog redara (Prijedlogom nije dana ovlast izricanja mandatne kazne, što je prema Prekršajnom zakonu dozvoljeno), uz dodatak ovlasti koje su sada predložene člankom 121. te uz ovlaštenje komunalnog redara da može zadržati prekršitelja do dolaska policije budući, je to jedini način da se prekršitelja zatečenog na mjestu počinjenja prekršaja identificira i kazni. Također potrebno je propisati kaznene odredbe za navedeni članak, jer u protivnom komunalni redar ove ovlasti ne može provoditi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 459 | GRAD ZAGREB | KOMUNALNI REDARI, Ovlaštenja, prava i obveze komunalnog redara | Predlaže se navesti da komunalni redar rješenjem može narediti održavanje komunalnog reda i da izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 460 | GRAD RIJEKA | KOMUNALNI REDARI, Ovlaštenja, prava i obveze komunalnog redara | Uz ovu odredbu predlažu se izmjene koje su vezane za prethodno navedene prijedloge uz članak 113. ovoga Nacrta te usklađenje sa Prekršajnim zakonom. „(1) U provedbi nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu redu i drugih općih akata kojima se uređuju pitanja iz članka 113. stavka 1. ovog Zakona komunalni redar je ovlašten: 1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih može utvrditi identitet stranke, kao i drugih osoba nazočnih nadzoru 2. ući na okućnicu i dvorište zgrade ili druge građevine, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati 3. narediti vlasniku, odnosno korisniku da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ako ometaju obavljanje pregleda 4. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih nadzoru 5. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru 6. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.) 7. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora. (2) U provedbi nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu i drugih općih akata iz stavka 1. ovog članka, komunalni redar ima pravo i obvezu narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanja komunalnog reda propisane odlukom o komunalnom redu. (3) Ako komunalni redar u nadzoru utvrdi povredu ovoga Zakona, odluke o komunalnom redu drugih općih akata iz stavka 1. ovog članka, u dijelu u kojem je iste obvezan nadzirati ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog, odnosno kaznenu prijavu te pokretanje prekršajnog postupka.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 461 | Primorsko-goranska županija | KOMUNALNI REDARI, Ovlaštenja, prava i obveze komunalnog redara | Nejasno je u kojim slučajevima komunalni redar podnosi optužni prijedlog odnosno kaznenu prijavu, odnosno jesu li potonje mjere kumulativne ili alternativne mjerama koje komunalni redar naređuje rješenjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 462 | GRAD RIJEKA | KOMUNALNI REDARI, Pokretanje i obustava upravnog postupka nadzora | Uz ovu odredbu predlažu se izmjene koje su vezane za prethodno navedene prijedloge uz članak 113. ovoga Nacrta. „(1) Kada komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere za održavanje komunalnog reda u skladu s odlukom o komunalnom redu redu i druge mjere propisane općim aktima kojima se uređuju pitanja iz članka 113. stavka 1. ovog Zakona. (2) Kada komunalni redar utvrdi da nije povrijeđen propis pa stoga nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka, pisanim putem će o tome obavijestiti poznatog prijavitelja u roku od osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 463 | Mladen Ivanović | KOMUNALNI REDARI, Rješenje komunalnog redara | Stavkom 2. propisano je da se rješenje donosi protiv nepoznate osobe ako se ne može utvrditi koja je osoba povrijedila komunalni red. Imajući u vidu da su postupanja u cilju uspostavljanja komunalnog reda u pravilu brza, nejasno je kako će donošenje rješenja protiv nepoznate osobe pridonijeti učinkovitosti postupka (npr. ako je na javnoj površini ostavljen otpad naložit će se njegovo uklanjanje poznatom počinitelju a ako počinitelj nije poznat otpad će o svom trošku ukloniti lokalna jedinica). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 464 | Grad Opatija | KOMUNALNI REDARI, Rješenje komunalnog redara | Zakonom treba propisati da ukoliko stranka ne postupi po rješenju komunalnog redara, da je komunalni redar ovlašten izvršenje provesti putem trećih osoba i na teret stranke, a kada to nije objektivno moguće da je ovlašten prisiliti stranku na izvršenje izricanjem novčane kazne sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. Primjerice, komunalni redar naredi rješenjem stranci da uredi vlastito dvorište, pročelje ili okućnicu. Mogućnost izvršenja može biti putem trećih osoba ako se radi o radovima za koje ne trebaju prethodna odobrenja javnih tijela. S druge strane, ako se radi o radovima za koje stranka prethodno treba ishoditi odobrenja javnih tijela (dozvola za uređenje fasade uključuje ured koji izdaje dozvole sukladno Zakonu o gradnji ali i suglasnost i uvjete konzervatore u djelovima naselja koja su pod konzervatorskom zaštitom), na poduzimanje potrebnih radnji stranka se može prisiliti jedino izricanjem novačne kazne | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 465 | GRAD RIJEKA | KOMUNALNI REDARI, Rješenje komunalnog redara | Uz ovu odredbu predlažu se izmjene koje su vezane za prethodno navedene prijedloge uz članak 113. ovoga Nacrta. Dodatno, stavak 2. kojim se propisuje donošenje rješenja protiv nepoznate osobe u praksi bi mogao biti neizvršiv pa se predlaže brisati ga (a na što su ukazali primjeri kada su takva rješenja bila donošena po Zakonu o građevinskoj inspekciji). „(1) Mjere za održavanje komunalnog reda propisane odlukom o komunalnom redu redu i druge mjere propisane općim aktima kojima se uređuju pitanja iz članka 113. stavka 1. ovog Zakona, komunalni redar naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila odluku o komunalnom redu i opće akte, odnosno osobi koja je obvezna otkloniti njegovu povredu. (2) Ako se osoba iz stavka 1. ovoga članka ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe. (3) Ako komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 466 | PARK d.o.o. Buzet | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 130. | Člankom 130. propisana je kazna za nenamjensko trošenje sredstava „komunalnog doprinosa“ koji ovim zakonom nije definiran kao novčano davanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 467 | GRAD RIJEKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 130. | Daje se generala primjedba o strogosti i previsoko predloženim iznosima kažnjavanja, sve u kontekstu objektivne nemogućnosti provedbe radnji odnosno postupanja koji su utvrđeni kao prekršaji. Također, ovim nacrtom nije utvrđeno koje tijelo je nadležno sa provedbu odredbi o prekršajima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 468 | NIKOLA ĐURIĆ | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 130. | U članku 130. prijedloga zakona (prekršajne odredbe) iza riječi "sredstva" greškom su navedene riječi "komunalnog doprinosa", budući je člankom 92. propisano da se radi o građevinskoj renti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 469 | GRAD RIJEKA | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 131. | Daje se generala primjedba o strogosti i previsoko predloženim iznosima kažnjavanja, sve u kontekstu objektivne nemogućnosti provedbe radnji odnosno postupanja koji su utvrđeni kao prekršaji. Također, ovim nacrtom nije utvrđeno koje tijelo je nadležno sa provedbu odredbi o prekršajima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 470 | Udruga gradova u RH | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 131. | Nedostaju prekršajne osobe za nepostupanje stranke prema zahtjevu i ovlaštenju komunalnog redara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 471 | privreda d.o.o. petrinja | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 131. | Članak 131. Predlaže se smanjenje visine novčane kazne predviđene za javnog isporučitelja vodnih usluga kao i za odgovornu osobu u pravnoj osobi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 472 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Započeti postupci, Članak 133. | Promijeniti Članak 133. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U navedenom članku navodi se „36/2015 – Zakon o pogrebničkoj djelatnosti“ , navedeni tekst Zakona o pogrebničkoj djelatnosti se mora brisati u navedenom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 473 | Primorsko-goranska županija | Započeti postupci, Članak 133. | Nakon stupanja na snagu ovog Zakona JLS nemaju mogućnosti donošenja novih rješenja o komunalnoj naknadi do kraja 2017. godine? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 474 | GRAD ZAGREB | Započeti postupci, Članak 133. | Komentar: Na ovom mjestu skrećemo pažnju na činjenicu da je zbog legalizacije pokrenut velik broj predmeta komunalnog doprinosa, koji neće biti riješeni do stupanja na snagu programa građenja komunalne infrastrukture, te da program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture više neće biti na snazi. Stoga se postavlja pitanje (a imajući u vidu drugačiji način financiranja komunalne infrastrukture) na koji program će se moći pozivati u rješenju o komunalnom doprinosu? Da li će to biti zadnji doneseni program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture (koji možda više neće biti za tu tekuću godinu) ili će to biti program građenja komunalne infrastrukture (koji se zapravo više ne financira iz komunalnog doprinosa)? Također, ističemo da je popis objekta i uređaja komunalne infrastrukture obavezan sadržaj rješenja o komunalnom doprinosu bez kojeg je rješenje ništavo. Stoga je pitanje iz kojeg programa bi se navodili ti objekti i uređaji komunalne infrastrukture, te na koji način bi se primjenjivala odredba sadašnjeg Zakona o komunalnom gospodarstvu o razmjernom povratu komunalnog doprinosa u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se financiraju iz komunalnog doprinosa? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 475 | NIKOLA ĐURIĆ | Započeti postupci, Članak 133. | Na koji način postupke započete po postojećem ZKG-u do stupanja na snagu ovog Zakona, dovršiti po odredbama tog (postojećeg) zakona, budući da JLS više neće biti obvezne donositi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2018. godinu, a po trenutno važećem ZKG-u rješenje o komunalnom doprinosu mora sadržavati popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će JLS izgraditi sukladno Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se donosi za svaku kalendarsku godinu pa tako i za 2018. godinu, a nema ga? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 476 | GRAD RIJEKA | Rješenje o komunalnom doprinosu, Članak 134. | Ovu odredbu potrebno je na odgovarajući način pojasniti. Što točno znači odgovarajuća primjena odredbe članka 102. koji reguliraju izmjenu i poništavanje rješenja o građevinskoj renti, u kontekstu rješenja o komunalnom doprinosu donesenih po sada važećem Zakonu o komunlanom gospodarstvu. Dakle, riječ je o dva posve različita javna davanja (od kojih je jedno novo i do sada nije postojalo) pa nije jasno zbog čega se uz aktualna rješenja o komunalnom doprinosu ne bi odgovarajuće primjenjivao sada važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 477 | GRAD ZAGREB | Rješenje o komunalnom doprinosu, Članak 134. | • Članak 102. se primjenjuje i na rješenja o komunalnom doprinosu. Komentar: Upitno je na koji točno način bi se navedeno trebalo primijeniti i na rješenja o komunalnom doprinosu, i to u slučaju kada su ta sredstva već utrošena na gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema programu za tekuću godinu? Poglavito stavak 3. istoga članka ako Zakonom o komunalnom gospodarstvu temeljem kojeg su ta rješenja donesena to nije propisano? Navedeno bi značilo da bi obveznik mogao tražiti povrat komunalnog doprinosa koji mu je utvrđen npr. 2008. godine, što bi narušilo pravnu sigurnosti i načelo zaštite javnog interesa. Stoga je nužno točno precizirati na koje slučajeve komunalnog doprinosa će se primijeniti članak 102., te detaljnije propisati uvjete i rokove za povrat. Smatramo da bi bilo prihvatljivije da se plaćeni (a ne samo utvrđeni) komunalni doprinos priznaje u postupku utvrđivanja građevinske rente (po novoj dozvoli), ali bi se i tada trebalo točno odrediti priznaje li se i novom vlasniku, kao i na koji način se obračunava (na razliku BRP-a ili u novcu?). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 478 | Grad Virovitica | Opći akti jedinica lokalne samouprave, Članak 135. | dati rok i za donošenje odluke o komunalnom doprinosu kao i za druge odluke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 479 | NIKOLA ĐURIĆ | Opći akti jedinica lokalne samouprave, Članak 135. | Da li to znači da se visina građevinske rente, u navedenom slučaju, utvrđuje na način da se iznos (cijena) po 1 m3 dijeli sa 2,5, te se dobiveni iznos množi sa građevinskom (bruto) površinom zgrade? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 480 | NIKOLA ĐURIĆ | Opći akti jedinica lokalne samouprave, Članak 135. | Ovim prijedlogom zakona predviđeno da isti stupa na snagu 01. siječnja 2018. godine, prema članku 83. prijedloga zakona Program građenja komunalne infrastrukture donosi se za svaku kalendarsku godinu kojeg, sukladno članku 135 istog prijedloga, JLS donosi u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, tj. do 31 ožujka 2018. godine. Trenutno važeći ZKG propisao je da se Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture donosi za svaku kalendarsku godinu, pa je tako za 2017. godinu Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na snazi do 31. prosinca 2017. godine. Postavlja se pitanje kako, sukladno stavku 2. članka 135. ovog prijedloga zakona, može u 2018. godini ostati na snazi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godinu (trajao je do 31. prosinca 2017. godine), a osim toga prema ovom prijedlogu zakona, Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na način i u obliku kako je to propisao trenutno važeći ZKG, više se ne donosi? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 481 | FRANJO GOLUBIĆ | Komunalna infrastruktura, Članak 136. | Predlažem da se u čl.136. st.1 umjesto točke na kraju rečenice stavi zarez i doda slijedeći tekst ; " uz uvjet da su prethodno riješeni vlasnički odnosi, sukladno posebnim zakonima, ukoliko se zemljište ne nalazi u vlasništvu JLS." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 482 | Grad Opatija | Komunalna infrastruktura, Članak 136. | Dani rok je prekratak, jer postojeće evidencije lokalnih samouprava treba u cijelosti prevesti na strukturu koja se zahtjeva po čl. 79. Prikupljanje podataka iz stavka 4. članka 79. trajati će godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 483 | GRAD RIJEKA | Komunalna infrastruktura, Članak 136. | Uz ovu odredbu daje se primjedba o prekratko utvrđenom roku za ustrojavanje evidencije (6 mjeseci) jer, s obzirom na sve novosti i obveze koje ovim Nacrtom terete JLS, objektivno neće biti moguće poštivati taj rok. Stoga se predlaže utvrditi rok od 12 mjeseci od stupanja Zakona na snagu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 484 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 137. | Promijeniti Članak 137. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U navedenom članku navodi se „36/2015 – Zakon o pogrebničkoj djelatnosti“ , navedeni tekst Zakona o pogrebničkoj djelatnosti se mora brisati u navedenom članku, jer navedeni zakon nije komunalna djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 485 | Udruga gradova u RH | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 137. | Neprihvatljivo je ponovo provoditi usklađivanje društava, odnosno, protivimo se pretvaranju iz trgovačkog društva u javno trgovačko društvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 486 | MUSA d.o.o. | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 138. | Članak je nerazumljiv i nije transparentno opisano osnivanje novog TD za gospodarske djelatnosti, a njihov gospodarski rad bi bio suprotan sa Zakonom o jedinicama lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 487 | PARK d.o.o. Buzet | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 138. | Člankom 138. st.1. propisana je obveza izdvajanja trgovačkih gospodarskih djelatnosti iz komunalnih trgovačkih društava u posebno trgovačko društvo u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Zakona, da bi se stavkom 2. istog članka zabranilo prenošenje sredstava iz proračuna JLS do ispunjenja obveza iz st. 1., što bi u stvarnosti značilo da predviđeni rok za usklađenje od godine dana uopće ne postoji, odnosno da obveza izdvajanja trgovačkih gospodarskih djelatnosti nastupa odmah po stupanju na snagu zakona, jer je u protivnom nemoguće obavljati djelatnost održavanja komunalne infrastrukture koja se financira Proračunom JLS, a isto tako ne mogu se financirati ni drugi kapitalni projekti, primjerice sanacija i zatvaranje odlagališta i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 488 | GRAD RIJEKA | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 138. | Odredba stavka 2. prema kojem se izdvajanje trgovačkih gospodarskih djelatnosti iz komunalnih trgovačkih društava mora izvršiti u roku od godine dana od stupanja na snagu zakona, a do ispunjenja te obveze ne smiju se prenositi sredstva iz proračuna JLS namijenjena za gradnju komunalne infrastrukture i/ili obavljanje komunalnih usluga trgovačkim društvima ocjenjuje se neprihvatljiva jer će onemogućiti redovno funkcioniranje i obavljanje predmetne komunalne djelatnosti od strane trgovačkih društava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 489 | Grad Virovitica | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 138. | „JLS ne smije prenositi sredstva trgovačkom društvu dok ne uskladi svoje poslovanje sa odredbama Zakona. Zakonski rok je godinu dana.“ - Što ako su ugovori zaključeni, u tijeku je izgradnja komunalne infrastrukture ili sredstva su potrebna za pružanje određene komunalne usluge, a sredstva se osiguravaju u proračunu JLS? Radovi i sve aktivnosti staju? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 490 | Udruga gradova u RH | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 138. | Čl.138. st.2. (2) Jedinice lokalne samouprave do ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prenositi sredstva iz svojih proračuna koja su namijenjena za gradnju komunalne infrastrukture i/ili obavljanje komunalnih usluga trgovačkim društvima, odnosno javnim ustanovama. Ovo praktički znači da je rok za usklađenje poslovanja komunalnih društava 1.1.2018, odnosno dan stupanja na snagu ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 491 | NIKOLA ĐURIĆ | Osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti, Članak 139. | U članku 139. prijedloga zakona iza riječi "fizička" nedostaje neka riječ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 492 | Grad Labin | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Još jedna nomotehnički loša odredba. Tekst zakona treba biti što je moguće jasniji. Dakle, ukoliko se stavlja izvan snage ZKG i pojedine odredbe ovih lex specialisa, potrebno je točno napisati koje su to odredbe, koji članci, stavci, točke odnosno alineje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 493 | UDRUGA POGREBNIKA GRADA ZAGREBA | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Promijeniti Članak 140. – nacrta prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu U navedenom članku navodi se „36/2015 – Zakon o pogrebničkoj djelatnosti“ , navedeni tekst Zakona o pogrebničkoj djelatnosti se mora brisati u navedenom članku. Predlažemo da se riječi „prestaju važiti“ zamijeni sa „imaju uskladiti sa ovim Zakonom“ ili slično. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 494 | FRANJO GOLUBIĆ | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Predlažem da se u navedenom čl. jasno definira koje se odredbe posebnih zakona stavljaju van snage jer ako se prihvati predloženi tekst zakona u cijelosti će se ukinuti Zakon o vodama, Zakon o cestama, Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Zakona o gradnji, Zakona o pogrebničkoj djelatnosti te će na taj način ta područja u RH prestati biti u potpunosti pravno regulirana te će u tim područjima u RH nastati pravni kaos ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 495 | PARK d.o.o. Buzet | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Zbunjujuća formulacija odredbe. Trebalo je naglasiti da se radi o stavljanju van snage ZKG i odredaba posebnih propisa kojima je isti mijenjan, te ih nabrojati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 496 | Zagrebački holding d.o.o. | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Članak 140. Stav je da ovaj članak treba dodatno uskladiti s pozitivnim zakonskim propisima i aktima EU u dijelu koji se odnosi na skupljanje, odvoz, obradu i odlaganje komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 497 | Grad Opatija | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Formulacija nije dobra. Za svaki navedeni zakon treba izričito navesti koje se njegove odredbe stavljaju van snage. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 498 | GRAD RIJEKA | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Ovu odredbu trebalo bi pojasniti na način da se ili izrijekom navede koje odredbe citiranih propisa prestaju s važenjem stupanjem na snagu predloženog Zakona o komunalnom gospodarstvu ili ukoliko je intencija predlagatelja bila isključivo staviti van snage sada važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu onda je potrebno upravo tako i propisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 499 | privreda d.o.o. petrinja | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Nije jasno koje odredbe Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva prestaju važiti stupanjem na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu. Nadalje, nije jasno da li stupanjem na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu prestaju važiti i podzakonski akti kao Uredba o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10) te Uredba o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga („Narodne novine“, broj 112/10) Zaključno: Prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu u predloženom obliku izmijeniti na način da se brišu iz ovog Zakona usluge javne vodoopskrbe i odvodnje koje su detaljno regulirane Zakonom o vodama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 500 | GRAD ZAGREB | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Članak 140. - predlaže se preispitati odredbu u cijelosti s obzirom da navedeni zakoni reguliraju detaljno materiju te da su usklađeni s pravom EU. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 501 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Prestanak važenja Zakona, Članak 140. | Briše se dio teksta i to: „Zakon o cestama, 90/2011 - Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju i gradnji, 144/2012, 94/2013 – Zakon o održivom gospodarenju otpadom, 153/2013 - Zakon o gradnji, 147/2014 i 36/2015 - Zakon o pogrebničkoj djelatnosti).“ Obrazloženje: Donošenje zakona o komunalnom gospodarstvu bez istodobno donošenje zakona u djelatnosti stvorit će pravnu nesigurnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |