Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ante Vunić PRIJEDLOG ZAKONA Postovani, ovim Zakonom, kažete, štitite obitelj, majčinstvo i djecu kao i prava roditelja, a svrha je pružanje materijalne pomoći roditeljima u njezi, podizanju i u odgoju djece. Pa gdje su onda u ovom Nacrtu djeca s težim smetnjama u razvoju i porodiljne naknade njihovih roditelja koja ste očito zaobišli i koje naknade se očito neće povećavati?! Zar njima nije potrebna i veća skrb i njega nego zdravom djetetu?! Zar mislite da je takvo dijete u povoljnijem položaju pa njegovim roditeljima nije potrebno povećanje porodiljne naknade?!! da vas podsjetim to vam se nalazi u članku 24a. Zakona. Pozdravlja vas otac djeteta koje je 100% invalidno i čiji porodiljni iznosi 2.100,00 kuna, po vama očito dovoljno. Djelomično prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju iz članka 24.a stavka 7. Zakona sa 65% na 70% proračunske osnovice. Istovremeno, povećava se visina novčane naknade zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice.
2 Anja Kvarantan PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, dana 09.03.2017 vratila sam se s porodiljnog dopusta na posao. Moje dijete je upravo navršilo godinu dana i još ga uvijek dojim što mi trenutno stvara veliki problem zbog toga što mu je to ujedno i glavni izvor prehrane, drugu hranu većinom odbija. Čitajući zakon informirala sam se da samo do djetetove prve godine života imam pravo na stanku za dojenje, ali s obzirom na trenutno stanje ja nemam druge opcije nego obratiti Vam se u nadi da će se taj zakon u skorije vrijeme izmijeniti i omogućiti nam da, na osnovu liječničke potvrde o dojenju djeteta, dobijemo priliku da i nakon navršene godine dana djetetova života možemo uzeti stanku za dojenje. Na taj način bi se spriječilo i nasilno skidanje djeteta s majčinog mlijeka nakon tek navršene godine dana života, a i zdravstveni problemi majke zbog nakupljanja mlijeka prilikom prebrzog prestanka dojenja. Jednako tako bi se omogućio i prirodan prestanak dojenja djeteta, kakav bi i trebao biti. Diplomirani sam inženjer računarstva, radim puno, osmosatno radno vrijeme, majka sam jednog djeteta i voljela bih imati još djece, ali ako mi se omogući da prve godine života mogu podrediti svojoj djeci. Dijete treba dojiti, djeci se treba posvetiti i omogućiti majkama (očevima) da izaberu rad po skraćenom radnom vremenu barem do treće godine djetetova života. Ovim putem jednako tako dajem prijedlog izmjene zakona po tom pitanju. Dakle, da se majkama (očevima) omogući da biraju hoće li raditi puno, osmosatno radno vrijeme ili polovično (šestosatno ili četverosatno radno vrijeme), i to barem do treće godine djetetova života. Djetetu trebaju roditelji da mu se posvete i da ga usmjere dok ono ne krene samo proučavati i upoznavati svijet oko sebe. Djetetu treba siguran "start" kako bi iz njega izrastao odgovoran čovjek, inteligentna osoba sa diplomom u rukama koja će koristiti njemu i našoj lijepoj Republici Hrvatskoj Molim Vas, omogućite nama majkama da budemo majke prije svega. Tako neće patiti ni obitelj, ni posao, ni budući naraštaji od kojih se očekuje da budu školovani, kulturni, uspješni, inovativni, a ujedno i suosjećajni, disciplinirani, spremni na pomoć, skromni i pošteni Omogućite nam navedeno i jamčim Vam da će naša zajednica mnogo bolje funkcionirati! Unaprijed Vam se zahvaljujem. S poštovanjem, dipl.ing. Anja Kvarantan Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
3 BERISLAV ČENGIĆ PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, U prijedlogu zakona postoji nelogičnost za roditelje koji nemaju najmanje 12. mjeseci staža neprekidno u zadnje dvije godine ili 18. mjeseci sa prekidima. Konkretno za naš slučaj - moja žena ima ukupno preko 15. godina staža ali zbog situacije sa poslom i otkazom u bivšoj firmi uspjela je prije ostvarivanja prava na ˝porodiljni˝ povremeno raditi na zamjenama po 3 mjeseca po potrebi - tako da nije uspjela u zadnje dvije godine ostvariti 12 mjeseci neprekidno ili 18. mjeseci sa prekidima. Na ˝porodiljini˝ je otišla kao zaposlena ali sa ugovorom na određeno vrijeme koji je u međuvremenu istekao - tako da se ona faktički nezaposlena. Kako sada iščitavam ovaj prijedlog izmjena i dopunama zakona o rodiljinim i roditeljskim potporama za ovakve slučajeve ne bi bilo povećanja rodiljne i roditeljske potpore što je nelogično jer bi ljudi koji su radili nešto i nekad imali manje od onih koji nisu nikad radili. Naš prijedlog je da se u članku 24. stavku 7 uvaži i postojanje minulog rada – odnosno staža kod određivanja statusa zaposlene ili nezaposlene osobe, ili da se i ovdje izvrši korekcija prava na novčanu naknadu kako bi se izjednačili sa nezaposlenima. S poštovanjem, Berislav Čengić, Josipa Kozarca 40 Vukovar Prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane naknade zaposlenom ili samozaposlenom roditelju koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje) za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s 50% na 70% proračunske osnovice.
4 Dean Marković PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, Smatram neruglarnim čak pomalo diskriminirajućim što ženske osobe koje su državljani EU i koje su uz to udane za Hrvatske državljane te žive u Hrvatskoj kao i tek rođeno djete, nemaju nikakvo pravo na porodiljnu naknadu ukoliko imaju odobren privremeni boravak. Želim vas isto tako podsjetiti da EU državljanka udana za Hrvatskog državljana može dobiti stalni boravak tek nakon provedenih 5 godina u RH što isto nije najsretnije riješenje. Npr Francuzi nude državljanstvo, a ne stalni boravak nakon 2 godine provedenih u Francuskoj ukoliko je osoba visokokvalificirana i djelomično se školovana na Francuskim sveučilištima. Sa štovanjem, Dean Marković Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona.
5 Glas roditelja za djecu - GROZD PRIJEDLOG ZAKONA Povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora je pohvalno jer predstavlja jednu iz niza mjera koje bi trebalo provesti kako bi se smanjila demografska kriza, odnosno kako bi se mlade ljude potaknulo na ulazak u brak i na rađanje (više) djece, te da se ne iseljavaju iz Hrvatske. 1) Prije navođenja tih ostalih potrebnih mjera, upozoravamo na jednu negativnost ovako predloženog povećanja rodiljnih naknada: žene koje imaju više godina radnog staža, ali iz nekog razloga nisu u posljednje dvije godine radile 18 mjeseci, zakida se za iznos rodiljne naknade, kao da nisu nikada bile zaposlene. Često se u tim slučajevima upravo radi o mladim ženama koje još nemaju stalno zaposlenje te rade po zamjenama, a htjele bi osnovati obitelj i rađati djecu. Također, treba omogućiti i mladim ženama koje još nisu imale ni priliku raditi ili barem ne neko dulje vrijeme, da imaju jednaku nadoknadu kao one žene koje su već dulje radile. Dakle, da sve žene koje se odluče na brak i djecu, dobivaju tu višu naknadu u prvih 6 mjeseci porodiljnog dopusta koja je navedena u ovom prijedlogu. To svakako treba učiniti, ako se zaista želi postići ono zbog čega se uopće i mijenja zakon, a to je da se ljudi lakše odluče imati djecu. Time bi se i potaklo da ljudi počinju rađati ranije, pa bi ukupno imali i više djece. 2) Od ostalih mjera trebalo bi provesti sljedeće: - povećati naknadu za drugih 6 mjeseci porodiljnog dopusta, odnosno do kraja 3. godine života u slučaju trećeg i svakog daljnjeg djeteta ili blizanaca te u slučaju majki izvan sustava rada, sa sadašnje predloženih 70% proračunske osnovice, na barem 100% - prilagoditi radno zakonodavstvo: uvesti mogućnost statusa pola radnog vremena za sve majke do kada žele, a najkasnije do punoljetnosti djece - za obitelji s četvero i više djece (kojih u Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2011. među obiteljima s djecom koja se školuju ima manje od 2%!) uvesti mogućnost statusa majke odgojiteljice do kada žele, a najkasnije do punoljetnosti djece - zakonski bolje zaštititi majke da njihov boravak na porodiljnom dopustu ne utječe na eventualno smanjenje plaće nakon povratka na posao, ili slabije uvjete rada, ili neproduljivanje ugovora, ili čak otkaz - povećati i olakšati zapošljavanje mladih - povećati dostupnost dječjih vrtića - povećati porezne i ekonomske olakšice, proporcionalno s brojem djece. 3) Pored navedenih ekonomskih mjera i pogodnosti koje bi olakšale podizanje i odgoj djece, i time potaknule mlade ljude na brak i rađanje djece, te da se ne iseljavaju iz Hrvatske, za demografski oporavak ključno je sljedeće: Čak i ako i kada se svi ti nužni materijalni preduvjeti ispune, oni nisu i dovoljni. Primjer su zapadne zemlje u kojima je standard visok, ali je svejedno natalitet nizak. Bez obzira što su financijski uvjeti važni, nitko ne rađa djecu prvenstveno zbog dječjeg doplatka ili rodiljne naknade već zbog ljudskih vrijednosti koje nosi u sebi i zato što to želi. Stoga je za promjenu demografskog trenda ključno raditi na mentalitetu i odgoju mladih za ljepotu i vrijednost braka i obitelji. Odgoj za brak i poticanje da se ljudi žene je važno zbog činjenice da se u braku rađa više djece i da brak predstavlja najbolje okruženje za njihovo podizanje i odgoj. Potrebno je stoga poticati programe koji će mlade oduševiti i pripremiti za zdravu spolnost, predanu ljubav, brak i roditeljstvo (poput programa zdravstvenog odgoja udruge GROZD ili programa cjelovitog spolnog odgoja mladih Teen STAR). Nažalost, takvi se programi od države gotovo uopće ne prepoznaju kao važni i u njih se uopće ne ulaže. Država radije milijunskim iznosima podupire LGBT programe i rodnu ideologiju, koji su pogubni i razarajući za brak i obitelj, a time i za demografiju. Ako se ne promijeni ovaj pristup, niti materijalne olakšice neće biti učinkovite. 4) Treba spomenuti i sve veći problem neplodnosti koji značajno utječe na nisku demografsku stopu. Kod većine tzv. neplodnih parova se zapravo ne radi o potpunoj neplodnosti već o smanjenoj plodnosti. Njima može u velikoj mjeri pomoći edukacija o prepoznavanju znakova plodnosti i znanju kako povećati vjerojatnost prirodnog postizanja trudnoće. Također, potrebno je educirati parove o današnjim mogućnostima liječenja neplodnosti. Svim parovima edukacija o prirodnim načinima planiranja obitelji i liječenja omogućuje najzdraviji pristup rađanju djece i potiče ih na zdravo roditeljstvo. Takvim se edukacijama bave mnoge stručne organizacije (primjerice Centar za prirodno planiranje obitelji ili FertilityCare sustav), no niti njihov rad država, barem za sada, ne prepoznaje kao učinkovite i važne za demografiju. Djelomično prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane naknade zaposlenom ili samozaposlenom roditelju koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje) za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s 50% na 70% proračunske osnovice. S ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja te stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, u narednom razdoblju razmotrit će se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.
6 HP-Hrvatska pošta d.d. PRIJEDLOG ZAKONA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O Predlaže se u pitanja koja se uređuju predloženim zakonom, radi veće dostupnosti prava vezanih uz rodiljne i roditeljske potpore korisnicima, uvrstiti i mogućnost da Zavod s imenovanim davateljem univerzalne poštanske usluge ugovori da isti za Zavod obavlja pojedine poslove iz nadležnosti Zavoda. Naime, povjeravanjem pojedinih poslova, poput zaprimanja zahtjeva i dokumentacije ili informiranja podnositelja zahtjeva u vezi s podnošenjem dokumentacije, imenovanom davatelju univerzalne poštanske usluge, postigla bi se veća korisnička usmjerenost usluga Zavoda, u skladu s EU trendovima. Sukladno Zakonu o poštanskim uslugama, imenovani davatelj univerzalne poštanske usluge u obvezi je osigurati dostupnost korisnicima na cijelom području Republike Hrvatske putem mreže poštanskih ureda čija je gustoća određena Pravilnikom o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga. Stavljanjem te mreže u funkciju pristupnih točaka Zavoda postigli bi se sinergijski učinci u ostvarivanju ciljeva Vlade, Zavoda, imenovanog davatelja univerzalne poštanske usluge i građana, koji bi u neposrednoj blizini dobili pouzdanu i kvalitetnu uslugu. Slijedom navedenog predlaže se, u članku 3. Zakona, iza stavka 2. dodati stavak 3., koji glasi: „Radi dostupnosti ostvarivanja prava vezanih uz rodiljne i roditeljske potpore svim korisnicima prema ovom Zakonu, Zavod može ugovoriti s imenovanim davateljem univerzalne poštanske usluge da za Zavod obavlja pojedine poslove iz nadležnosti Zavoda.“ Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa.
7 Hrvatski savez za rijetke bolesti PRIJEDLOG ZAKONA Hrvatski savez za rijetke bolesti podržava prijedlog za povećanje materijalnih naknada s osnove rodiljnih i roditeljskih potpora te se slažemo s prijedlogom Pravobraniteljice za ososbe s invaliditetom da se apsolutno ne smije izostaviti povećanje naknada roditeljima koji koriste pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, sa svrhom osiguravanja potrebne skrbi i njege djetetu I to u navedenim iznosima na 100% osnovice za naknadu plaće, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno. Također, ističemo nepovoljniji položaj roditelja blizanaca u obiteljima gdje majka koristi dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (za jedno dijete) ali nije predviđena mogućnost da otac koristi roditeljski dopust za drugo dijete, kao niti bolovanje u slučaju da je drugo dijete bolesno. Ovakva životna situacija možda nije česta u praksi ali potrebno je unaprijediti Zakon u tom smislu. S poštovanjem, Djelomično prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju iz članka 24.a stavka 7. Zakona sa 65% na 70% proračunske osnovice. Istovremeno, povećava se visina novčane naknade zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice. Uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima te kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju, namjera predloženih zakonskih promjena je da se dodatno potakne korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja kako bi se omogućilo roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji odnosno osiguralo vremensko razdoblje za dopust poslije rođenja djeteta, tijekom njegove najranije dobi. Naime, nastavno na Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. godine izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući činjenicu dugotrajnog prirodnog pada stanovništva i intenzivnog recentnog iseljavanja mladih i obrazovanih. Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci rodiljnog/roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Preostale primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Predložene zakonske promjene planirane su i usmjerene prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava te sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Slijedom navedenog, iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
8 Iva Dragićević PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, smatram da je postojeći i sadašnji Zakon diskriminirajući a vezano za odredbe koje se odnose na kriterije za izračun naknade-neprekidni rad od godinu dana tj 18 mjeseci unutar dvije godine. Što je s osobama koje imaju kao ja 14godina staža no zbog obiteljskih razloga sam morala 10mjeseci na neplaćeni dopust. Sada sam radila 5 mjeseci i moja naknada će biti kao za nezaposlene. Moj cijeli radni staž se anulira, netko tko je samo radio godinu dana je u boljoj poziciji pa čak i nezaposlene osobe. Zbog čega se samo uzimaju u obzir godina dana tj 18 mjeseci unutar 2 godine- što je s onima koji imaju ukupni staž od 5,10,15godina? zbog čega se zakidaju osobe koje godinama mukotrpno rade? Ovim putem molim predlagatelja Zakona da uvede treći kriterij odnosno da se osim godine dana, 18 mjeseci unutar dvije godine doda i opcija kojom će se zaštiti prava nas koji imamo preko 10godina ukupnog radnog staža. Trenutna zakonska odredba odnosno zadržavanje iste je diskriminirajuće te u toj situaciji će biti i upućeno na Ustavni sud RH. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane naknade zaposlenom ili samozaposlenom roditelju koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje) za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s 50% na 70% proračunske osnovice.
9 Ivan Medved PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, predlažem da se na neki način regulira cijena vrtića na nivou države i da se omogući svima vrtić po istoj cijeni... u mom slučaju konkretno Općina nema vrtić stoga moram plaćati punu cijenu vrtića u susjednoj općini ili u Slavonskom Brodu jer nemam mogućnost sufinanciranja... supruga i ja radimo u SB i odgovarao bi nam vrtić u SB ali po sufinanciranoj cijeni... hvala! Nije prihvaćen Primjedba se ne odnosi na sadržaj koji je uređen predmetnim Zakonom već na propise iz sustava predškolskog odgoja.
10 Jasmina Galeković PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, zanima me zašto zaposleni roditelji koji nemaju radnog staža u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine, ostaju na potpori u iznosu od 50% proračunske osnovice, odnosno na 1663 kn, a nezaposlenima potpora raste na 2330 kn. S obzirom da ulazim u tu skupinu zaposlenih sa "manjkom radnog staža" do poroda(iako imam i radnog staža od prije), zanima me po čemu sam ja ili roditelji poput mene manje vrijedna od ostalih zaposlenih pa čak i nezaposlenih roditelja da bih dobila puno manju novčanu naknadu? Zanima me također koja konkretno od nabrojenih Direktiva EU u članku 1. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o roditeljnim i roditeljskim potporama predlaže takvu diskriminaciju??? JEDNAKOST je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, al očito samo na papiru. Ako se porezni sustav temelji na načelu jednakosti i u svom radnom stažu manjem od godinu dana neprekidno do poroda sam izjednačena u plaćanju poreznih obveza sa ostalim zaposlenima, zašto se ta jednakost ne primjenjuje i u slučaju kada država treba isplatiti potporu? Ne da sam izjednačena sa ostalim zaposlenima nego sam i degradirana u tom smislu što će oni roditelji koji nemaju ni dana radnog staža i vode se kao nezaposleni dobivati veću potporu od mene. I to za 700,00 kn. Savjetujte me, molim Vas, trebam li dati otkaz pa kao nezaposlena primati naknadu od 2330kn?! Država promiče zapošljavanje, štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara uvjete za ostvarivanje prava na dostojan život. Dostojan život za 1663,00kn.. Mislim da bi i laik shvatio da tu nešto ne štima pa me zanima i kako to ne vide stručnjaci koji su radili na tom prijedlogu. Na kraju, predlažem da se ukinu takve diskriminatorne odredbe o stažu zaposlenih roditelja jer je takav prijedlog zakona sramotan i krši temeljna ljudska prava na jednakost i pravednost. A ako smatrate da će neki iskorištavati sustav i fiktivno se zapošljavati, instalirajte kvalitetne sustave nadzora, neka nadležne institucije odrađuju svoj posao. S poštovanjem, Jasmina Galeković Prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane naknade zaposlenom ili samozaposlenom roditelju koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje) za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s 50% na 70% proračunske osnovice.
11 Karmela Geček PRIJEDLOG ZAKONA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, ova inicijativa zaslužuje svaku pohvalu! Rodiljne i roditeljske potpore ovog su časa nedostatne za najosnovnije potrebe. Kako se ove teme redovno, već godinama pojavljuju pred izbore, ljudi su izgubili povjerenje u institucije (političare nije potrebno ni spominjati) a stanje koje je "na terenu" katastrofalno je. Krajnje je vrijeme da se naknade povećaju a jednako tako i da se zakonom zaštite trudnice koje u pravilu gube posao onog časa kada poslodavac sazna za njihovu trudnoću. Karmela Geček Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
12 Kristina Lučić Andrijanić PRIJEDLOG ZAKONA Ako nezaposlena majka ima pravo na roditeljsku potporu, onda bi isto trebalo omogućiti i nezaposlenim očevima, pogotovo ako je majka zaposlena, a otac nezaposlen. Suprug već godinama nije trajno zaposlen i više je doma nego zaposlen. Ja sam zaposlena već 11 godina na istom radnom mjestu i imam visoku plaću. Ali imam i još 2,5 mjeseca za drugo i 2,5 godine roditeljskog dopusta za treće dijete koje vjerojatno nikada neću moći iskoristiti jer bi nas to financijski pokopalo (čitaj: naknada je daleeeko ispod trenutne plaće). Mislim da bi i nezaposleni roditelji mogli dijeliti roditeljski dopust kao što je to omogućeno kada su oba roditelja zaposlena. Ravnopravnost! Također, nezaposlene majke koje iskuse smrt novorođenčeta ili mrtvorođeno dijete trebale bi imati isti iznos roditeljske naknade. Možda djeteta nema, ali te majke imaju troškove sahrane, a često se niti nakon tog događaja ne mogu odmah zaposliti jer nisu psihički spremne pa bi im ta naknada omogućila da u ta tri mjeseca stanu na noge. Nije prihvaćen Predložene zakonske promjene planirane su i usmjerene prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava te sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa.
13 Lea Rajković PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, Prije tri godine je u našu obitelj došlo novorođenče (1 i pol mjesec staro). Udomljeno je. Proces posvojenja traje jako dugo, iako u našem konkretnom slučaju nemamo nikakvih kontakata sa roditeljima od njegova rođenja. Dok rodilje imaju 9 mjeseci "pripreme" udomitelji imaju znatno kraće, u našem slučaju je to bilo 5 dana. Tada vam se život okrene u jednom trenu, i treba potpora obitelji i potpora poslodavca da se sve posloži u interesu djeteta. Po zakonu mogu uzeti neplaćene slobodne dane, ali ih nisam uzela jer od nećega moramo živjeti:). Mislim da se udomitelji nalaze u nepovoljnom položaju, kad nemaju pravo na rodiljnu naknadu, kao i posvojitelji i rodilje, jer jedina razlika je u tome što ja nisam rodila, a svi ostali slatki izazovi su ostali. Mislim da bi bilo pravedno da udomitelji imaju isto ovo pravo, uz uvjet da se odreknu udomiteljske naknade. Udomiteljska naknada je u mom slučaju niža od porodiljne. Također, na taj način se ne moram „objašnjavati“ poslodavcu, zašto i kako, a vjerujte mi to nije ugodno. Predlažem da popričate sa radnicima u Centrima za socijalnu skrb, koji se susreću sa izazovima, koji udomitelji prolaze. Nadam se pozitivnom odgovoru. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Korisnici prema odredbama važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i pod uvjetima iz ovoga Zakona su i udomitelji maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da imaju status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom žive u zajedničkom kućanstvu.
14 Linda Brajković PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, budući da provedbeni plan mjera za demografsku revitalizaciju ne uključuje status majke odgojiteljice, što vjerojatno znači da ste od toga odustali, predlažem da BAREM majkama troje ili više djece omogućite dulji roditeljski dopust, BAREM do osme godine djeteta. Nadam se da ste svjesni posljedica DEMOGRAFSKE KATASTROFE u našoj domovini. lijep pozdrav Nije prihvaćen Svjesni činjenice da pronatalitetna politika ne smije biti usmjerena samo na predložene mjere već i na druge dugoročne mjere, smatramo da je uvođenje iste nužno kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju te se predlaže uvesti samo kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike. Isto tako, očekuje se da će mjera proizvesti pozitivan učinak na poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama). S ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja te stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, razmotrit će se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.
15 Marija Friedrich PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, Podržavam ova povišenja rodiljnih i roditeljskih naknada. Međutim, smatram da bi trebalo donijeti i mjeru kojom se majci četvero ili više djece može dati status odgojiteljice. Npr. na način da ta majka može i dulje od tri godine koristiti pravo da radi polovinu radnog vremena uz dobijanje ove nove propisane naknade, tj. 70% proračunske osnovice. To pravo bi moglo trajati toliko dugo dokle god ima barem četvero malodobne djece koja se školuju. Srdačan pozdrav, Marija Friedrich Primljeno na znanje Uvođenje predloženih mjera je nužno kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju te kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike. Isto tako, očekuje se da će mjera proizvesti pozitivan učinak na poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama). S ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja te stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, razmotrit će se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.
16 Martina Benzon PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, trudna sam s drugim djetetom kojeg trebam roditi u 8 mj. Vrlo sam razočarana zakonom koji gleda samo zadnje 2 g. staža i u te 2 g. traži 18 mj. staža s prekidima. Ja imam 17 mj, i 9 dana, a prije te 2 g. imam 5 g. staža u komadu! Što znači da sam bila nešto više od 6 mj. nezaposlena i to će me sada uništiti. Zbog navedenih 20 dana koje mi nedostaju za ostvarivanje porodiljne naknada koju bi imala kao svaka ZAPOSLENA osoba što trenutno jesam, ja ću s dvoje djece primati naknadu za nezaposlene. I još sam bila "sretna" što se povećava naknada na 2330 kn. Ukoliko ne primijenite povećanje i na ovakve slučajeve, ja ću primati 1660 kn, o čemu se sada govori. Razmišljam da dam otkaz jer onda ću u tom slučaju primati povećani iznos od 2330 kn. Već 7 g, otkad sam završila fakultet radim kao zamjena za porodiljne i ne žalim se. Ali imam 30 g. i ja želim svoju obitelj i onda mi se ovo dogodi! Radi 20 dana! Sve bi bilo u redu da se naknada može mijenjati za vrijeme trajanja porodiljnog kada ostvarim tih 18 mj.staža, što bi bilo za 20 dana dakle. Ali ne, zakon kaže da kako je bilo u trenutku otvaranja porodiljnog, tako ostaje svih 6 mj. Znači žene koje ostanu samo dan nakon otvaranja porodiljnog bez posla primaju svih 6 mj. naknadu za zasposlene, dok druge kojima nedostaje nekoliko dana staža za uvjete a zaposlene su, primaju naknadu za nezaposlene. Ironično i tužno :( Mladi su zbunjeni i ne znaju kako planirati obitelj, upravo zbog ovakvih stvari koje ne znaš kad se napokon odlučiš na djecu. Srdačan pozdrav, Martina Benzon Prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane naknade zaposlenom ili samozaposlenom roditelju koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje) za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s 50% na 70% proračunske osnovice.
17 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podržava nastojanja Ministarstva da povećanjem materijalnih naknada s osnove rodiljnih i roditeljskih potpora zaustavi nepovoljna demografska kretanja te poveća natalitet. Međutim, jedina kategorija iz Nacrta prijedloga Zakona koja je izostavljena iz povećanja naknada su roditelji koji koriste pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, sa svrhom osiguravanja potrebne skrbi i njege djetetu, što često uključuje različite re/habilitacijske postupke koji se ne mogu provoditi ukoliko je roditelj radno angažiran. Ovoj djeci nisu dostupne niti redovne predškolske odgojno-obrazovne institucije pa roditelji zapravo nemaju mogućnost na drugi način pomiriti svoje poslovne s roditeljskim obvezama. Stoga je ovo pravo od iznimne važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje upravo potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući mu ujedno prostor za povratak u svijet rada. S obzirom na navedeno predlažemo da se iznos ove naknade povisi analogno povišenju naknade za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust i da iznosi 100% osnovice za naknadu plaće, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno. Nadalje, ukazujemo na nepovoljniji položaj oca blizanaca od položaja oca troje ili više djece u identičnoj situaciji – mogućnost da otac djece koristi roditeljski dopust (koji se koristi za oboje blizanaca), a majka dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (za jednog od blizanaca) nije predviđena, a sukladno čl. 11. Zakona niti dopuštena. Otac troje ili više djece bi u identičnoj situaciji roditeljski dopust mogao koristiti (dakle majka koristi pravo na dopust radi njege jednog djeteta s težim smetnjama u razvoju, a otac roditeljski dopust za drugo dijete). Predlažemo da se ukine ova nejednakost te zakonskim izmjenama obuhvati i ova životna situacija. Ukazujemo na nužnost izmjene odredbe članka 45. Zakona, u dijelu u kojem propisuje da žalba ne odgađa izvršenje rješenja iz razloga što propisivanjem nesuspenzivnog učinka žalbe u određenim slučajevima dolazi do kršenja prava djece s teškoćama u razvoju. U slučaju primjerice preispitivanja korištenja prava na dopust radi njege djeteta težim smetnjama u razvoju, danom dostave prvostupanjskog rješenja kojim stranci prestaje pravo ono postaje izvršno i korisnik/ca prava više ne može konzumirati svoje pravo, bez obzira na činjenicu ulaganja žalbe. Ukoliko u postupanju povodom žalbe drugostupanjsko tijelo utvrdi nezakonitost pobijanog rješenja i isto izmijeni na način da se priznaje stranci i nadalje pravo na korištenje dopusta za njegu djeteta, vremenska i novčana potpora se nastavljaju, no međutim izgubljeno vrijeme za provođenje brige o djetetu s težim smetnjama u razvoju ne može se nadoknaditi naknadnim ispravnim rješavanjem stvari. S obzirom na navedeno, predlažemo brisati odredbu članka 45. stavka 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća na način da se povećava novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju iz članka 24.a stavka 7. Zakona sa 65% na 70% proračunske osnovice. Istovremeno, povećava se visina novčane naknade zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice (članak 3. stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona). Predložene izmjene koje se odnose na izneseni slučaj u praksi nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona, obzirom da se odnose na odredbe zakona koji se Nacrtom prijedloga ne mijenjaju te stoga nisu ni vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Naime, predložene zakonske promjene planirane su i usmjerene prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava te sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
18 Sandra Kalanj PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, Opće je poznato da je razvoj djeteta najintenzivniji u prvim godinama života o čemu govori i Unicefova kampanja „Prve tri su najvažnije“ (http://www.unicef.hr/rani-razvoj-djece/): „Prve godine života u velikoj mjeri utječu na postignuća u odrasloj dobi. Mozak malog djeteta razvija se nevjerojatno brzo, a živčane veze potaknute u tom razdoblju interakcijom s najbližim osobama ostaju zauvijek. Prilike propuštene u ranom djetinjstvu ne mogu se kasnije nadoknaditi, pa je važno djeci i njihovim roditeljima osigurati podršku od najranije dobi. Podrška treba početi već od rodilišta, jer svako dijete ima pravo na najbolji početak života.“ Stoga je u životu malog djeteta svaki dan iznimno važan te je nedopustivo da se pojedinu djecu i njihove roditelje zakida u trajanju vremenskih potpora tj. roditeljskog dopusta. Naime, postojeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14) u smislu prava roditelja na vremenske potpore nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta razlikuje prema radnopravnom statusu tri skupine roditelja: 1. zaposleni ili samozaposleni roditelj (ima pravo na roditeljski dopust; čl. 14. Zakona) 2. roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik, nezaposleni roditelj (ima pravo na roditeljsku poštedu od rada; čl. 29. Zakona) 3. roditelj izvan sustava rada (ima pravo na roditeljsku brigu o novorođenom djetetu; čl. 31. Zakona). Prva skupina roditelja tj. zaposleni ili samozaposleni roditelj prema članku 14. Zakona ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja na način da ako roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj isti se koristi u trajanju od 6 mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete pri čemu se prema čl. 6. st. 1. t. 6. postojećeg Zakona mjesec računa kao 30 kalendarskih dana. Druga i treća skupina roditelja imaju pravo na roditeljsku poštedu od rada (čl. 29. Zakona) odnosno roditeljsku brigu o novorođenom djetetu (čl. 31. Zakona) u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Iako zvuči slično, zbog nespretne formulacije u čl. 14. i definicije „mjeseca“ iz čl. 6. st. 1. t. 6. postojećeg Zakona roditeljski dopust zaposlenog i samozaposlenog roditelja za prvo ili drugo dijete trajat će točno 180 dana (30x6) neovisno o stvarnom kalendarskom broju dana tih „drugih 6 mjeseci“, pa će tako primjerice prvoj skupini roditelja tj. zaposlenom ili samozaposlenom roditelju djeteta rođenog 01.01.2015. „drugih 6 mjeseci“ isteći 27.12.2015. tj. kad će dijete imati 361 dan, a drugoj i trećoj skupini roditelja 31.12.2015. tj. kad će dijete imati 365 dana. Razlika je još i veća kod roditelja koji koriste pravo za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete jer će roditeljski dopust zaposlenog i samozaposlenog roditelja koji koristi pravo „dvije i pol godine“ trajati točno 900 dana (30x30) neovisno o stvarnom kalendarskom broju dana. Tako će prvoj skupini roditelja tj. zaposlenom ili samozaposlenom roditelju djeteta rođenog 01.01.2015. „dvije i pol godine nakon prvih 6 mjeseci“ isteći 16.12.2017. tj. kad će dijete imati 1081 dan, a drugoj i trećoj skupini roditelja koja koristi pravo do 3. godine života djeteta to pravo isteći 31.12.2017. tj. kad će dijete imati 1096 dana. Razlika je pola mjeseca! Osim što su djeca zaposlenih i samozaposlenih roditelja zakinuta u trajanju dopusta, premala dob njihove djece predstavlja prepreku kod upisa u jaslice jer jaslice ne primaju djecu mlađu od godine dana. Zbog neprirodne definicije mjeseca razlika u trajanju prava na roditeljski dopust javlja se čak i u istoj skupini roditelja što je također nepravedno. Primjerice zaposlenom ili samozaposlenom roditelju djeteta rođenog 28.02.2017. pravo na roditeljski dopust isteći će 23.02.2018. tj. nakon 361 dana, a za dijete rođeno dan kasnije, tj. 01.03.2017. roditeljski dopust će isteći 27.02.2018. tj. nakon 364 dana. Stoga pozivam predlagatelja da poštujući ustavne vrednote jednakosti i pravednosti, a u svrhu zaštite djece i materinstva izmijeni definiciju „mjeseca“ iz čl. 6. st. 1. t. 6. Zakona (po uzoru na čl. 300. st. 2. Zakona o obveznim odnosima) da glasi: „»mjesec« je vremenska vrijednost koja služi za izračun trajanja prava propisanih ovim Zakonom i koja završava onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom koji prethodi danu od kojega je potpora (pravo) počela teći, a ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj trajanja potpore (prava) pada na posljednji dan toga mjeseca,“. Napominjem da ova korekcija ne bi trebala iziskivati dodatna proračunska sredstva. S poštovanjem, Sandra Kalanj Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići.
19 Sandra Kalanj PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, Iako pozdravljam najavljeno povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, moram komentirati da je demografska situacija u Republici Hrvatskoj izravan odraz višegodišnje sustavne nebrige o socijalnoj sigurnosti i materijalnim potrebama obitelji s djecom. Naime, rodiljne i roditeljske potpore te dječji doplatak, kao primarni izvori socijalne sigurnosti najmlađih članova našeg društva i njihovih obitelji, utvrđuju se na temelju proračunske osnovice u iznosu 3.326,00 kn, a koja je utvrđena na osnovi prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj davne 2000. godine. Usporedbe radi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini iznosi 5.685 kn. Trenutni maksimalni mjesečni iznosi roditeljskih potpora (za 180 dana nakon navršenih 6 mjeseci djetetova života) od 2.660,80 kn odnosno 1.663,00 kn (za blizance, treće i svako sljedeće dijete za daljnjih 720 dana) ne pokrivaju egzistencijalne potrebe mladih obitelji, pa na žalost ne treba čuditi podatak koji je iznio doc. dr. sc. Stjepan Šterc u HRT emisiji Nedjeljom u dva (29.5.2016.) da se na prekid trudnoće najčešće odlučuju žene koje imaju dvoje djece. U javnosti se često navodi da su mirovine naših građana premale - prosječna hrvatska mirovina isplaćena za prosinac 2016. godine iznosila je 2.437,07 kn, a gotovo nitko ne ističe da mjesečna roditeljska potpora koja bi trebala zadovoljiti potrebe više članova obitelji blizanaca, troje i više djece iznosi ukupno 1.663,00 kn. Stoga su roditelji primorani vratiti se na posao, da bi im s druge strane zbog nedostatka slobodnih mjesta u vrtićima njihova djeca bila na dnu liste za upis jer im roditelji imaju formalno pravo biti na roditeljskom dopustu. Nadam se da ćete u Državnom proračunu naći više sredstava za veće povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, no u svakom slučaju pozivam Vas na brže donošenje poticajnih mjera te da ne odgađate i/ili ukidate najavljenu primjenu pozitivnih promjena (poput obećanih 1.000 eura) i ne koristite ovako važna pitanja samo u predizborne svrhe. S poštovanjem, Sandra Kalanj Primljeno na znanje Uvođenje predloženih mjera je nužno kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju te kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike. Isto tako, očekuje se da će mjera proizvesti pozitivan učinak na poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama). S ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja te stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, razmotrit će se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.
20 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO PRIJEDLOG ZAKONA Smatramo da se postoci iz čl 24. trebaju primjenjivati u jednakom iznosu i na članak 24.a jer na ovaj način se diskriminiraju roditelji u svom roditeljskom pravu obzirom na status djeteta - ako dijete je urednog razvoja, njegovi roditelji dobivaju jedan postotak proračunske osnovice, a u slučaju djeteta s težim smetnjama u razvoju, dobiva značajno manji postotak iako su troškovi skrbi o tom djetetu daleko veći. Također tražimo da u slučaju majke koja ima status roditelja njegovatelja da joj se za vrijeme obaveznog porodiljnog dopusta isplaćuje i dalje naknada u iznosu naknade roditelja njegovatelja (2.500 kn) a ne da da dobija 3 mjeseca iznos od 1.600 kn iako se i u tom periodu brine o djetetu s teškoćama u razvoju. Naravno da bi joj se taj iznos priznao samo u slučaju da nitko iz obitelji nije preuzeo na sebe taj status. Te majke se vode kao nezaposlene i zato dobivaju najmanji iznos naknade iako rade neprekidno 24h/7 dana brinući se o djetetu s najvećim stupnjem invalidnosti. Također smatramo da se treba promijeniti i naziv djeteta sa smetnjama u razvoju u skladu s Konvencijom u - dijete s teškoćama u razvoju. Djelomično prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju iz članka 24.a stavka 7. Zakona sa 65% na 70% proračunske osnovice. Istovremeno, povećava se visina novčane naknade zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice. Uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima te kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju, namjera predloženih zakonskih promjena je da se dodatno potakne korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja kako bi se omogućilo roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji odnosno osiguralo vremensko razdoblje za dopust poslije rođenja djeteta, tijekom njegove najranije dobi. Naime, nastavno na Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. godine izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući činjenicu dugotrajnog prirodnog pada stanovništva i intenzivnog recentnog iseljavanja mladih i obrazovanih. Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci rodiljnog/roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Preostale primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Predložene zakonske promjene planirane su i usmjerene prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava te sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa.
21 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA Za zaposlene i samozaposlene roditelje iz stavka 8., članka 24. važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji ne ispunjavaju uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, potrebno je uzeti u obzir i njihov prethodni radni staž prilikom određivanja postotka proračunske osnovice, kako bi se smanjila diskriminacija onih roditelja koji nisu stekli navedeni uvjet staža u prethodne dvije godine, ali su prije toga radzoblja stekli određeni staž. Prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane naknade zaposlenom ili samozaposlenom roditelju koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje) za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s 50% na 70% proračunske osnovice.
22 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA Cijenimo napore Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (u daljnjem tekstu Ministarstvo) koji za cilj imaju osnaživanje obitelji, posebno preko zaštite majčinstva, olakšavanja usklađenosti obiteljskih i profesionalnih obaveza, raznih potpora roditeljima u podizanju djece, te poticanje demografske obnove i razvoja Republike Hrvatske. U potpunosti se slažemo s Ministarstvom da su Ustavom Republike Hrvatske zajamčena osobita zaštita obitelji, majčinstva i djece, te demografski razvoj od primarnog značaja za Republiku Hrvatsku te zahtijevaju sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave. U tom smislu željeli bismo izložiti konkretne probleme s kojima se susreću obitelji te predložiti rješenja koja bi u praksi donijele bitne pomake u procesu osnaživanja obitelji i demografske obnove: Mnoge zaposlene majke koje bi željele poslije dodatnog rodiljnog dopusta ostati na šestomjesečnom roditeljskom dopustu radi dobrobiti djeteta, vlastita zdravlja i dobra cijele obitelji do navršene 1. godine života svoga djeteta, u praksi to nisu u mogućnosti ostvariti zbog relativno niske naknade plaće (80% proračunske osnovice mjesečno - dosadašnji limit od 2.660,80 kn). Pod posebnim su pritiskom one obitelji koje imaju kredit zbog rješavanja stambenog pitanja. Pozdravljamo prijedlog Ministarstva da se navedeni iznos poveća na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kn), i smatramo da će on uistinu biti velika pomoć onim zaposlenim majkama koje imaju neto plaću do 4.000 kn. Međutim, smatramo da je neophodno izdvojiti dodatna sredstva za naknadu u iznosu pune plaće onih majki koje na svom poslu zarađuju više od 4.000 kn. Dodatni problem s kojim se susreću obitelji u kojima su oba roditelja zaposlena, a koje su zbog ekonomskih razloga primorane na odluku da se žena vrati na posao kad dijete navrši 6 mjeseci, je pitanje zbrinjavanja tako mladog djeteta za vrijeme radnog vremena roditelja. Malo je dječjih vrtića koji uopće omogućuju upis 6. mjesečne bebe u jaslice, a da ne govorimo o tome da sve to predstavlja veliki šok za dijete i roditelje. Kako bi se majke i dijete u prvim godinama života zaštitili na najbolji mogući način smatramo da je: - Nužno delimitirati naknade za plaće u punom iznosu i za 6 mjeseci roditeljskog dopusta kako bi se omogućilo zaposlenim majkama, koje to žele, da ostanu uz svoje dijete tijekom njegove prve godine života. - Potrebna je suradnja države i lokalne samouprave u rješavanju pitanja manjka mjesta u jaslicama i vrtićima, te problem upisa djece koja još nisu napunila godinu dana. Smatramo važnim i donošenje izmjene sustava roditeljskih potpora, koje su ostvarive nakon što dijete navrši godinu dana, na način da te potpore od godinu dana nadalje za roditelje s 3 ili više djece ne budu isključivo vezane za ostajanje kod kuće (najčešće za majke). Zakon bi trebao davati mogućnost da se nakon godinu dana majke s 3 ili više djece mogu vratiti na tržište rada, ako to žele, i zadržati roditeljske potpore (npr. uz zapošljavanje na pola radnog vremena). Naime, kod korisnika potpore, najčešće majki, javlja se nedoumica hoće li se vraćati na tržište rada nakon godine dana ili koristiti potporu (naknadu). Na ovaj se način, neograničavanjem potpora na ostajanje kod kuće, roditeljima (majkama) daje veća sloboda izbora i potiče njihov povratak na tržište rada, a u kombinaciji sa zaposlenjem, ova se mjera pretvara u pravu pronatalitetnu mjeru. Iz Nacrta prijedloga Zakona vidljivi su samo jednostrani pozitivni učinci koji predstavljaju korak u pravom smjeru, ali bez dublje analize kako će se oni odraziti na cjelokupnu obiteljsku i socijalnu politiku. Kao primjer jednog konkretnog negativnog učinka predloženih mjera iznosimo slučaj obitelji koja će zbog povećanja naknade za plaću od cca 700kn/mjesečno iduće godine izgubiti pravo na dječji doplatak i u konačnici ostati bez 18.000 kn na godišnjoj razini (12 x 1.500 kn). Kako bi se poslodavce potaknulo na zapošljavanje i zadržavanje na radnom mjestu žena koje planiraju obitelj, trudnica i majki s malom djecom, smatramo važnim oslobođenje poslodavaca od plaćanja doprinosa za njih, kako bi se osiguralo da imaju pozitivan pristup prema njihovom zapošljavanju i zadržavanju na radnom mjestu te kako bi se doprinijelo smanjenju diskriminacije žena na radnom mjestu. Osim ekonomskih mjera, koje predstavljaju važnu pomoć obiteljima, izuzetno su bitne politike i društveno zalaganje koje će doprinositi izgradnji vrijednosnog sustava koji će jačati obitelji i poticati demografsku obnovu Republike Hrvatske. Činjenicu da za demografsku obnovu nisu dovoljne ekonomske prilike pokazuju zemlje Zapadne Europe koje imaju daleko veći standard od nas i mnoge ekonomske poticajne mjere, a suočavaju se s istim ili težim demografskim problemima kao i mi. Primljeno na znanje Svjesni činjenice da pronatalitetna politika ne smije biti usmjerena samo na predložene mjere već i na druge dugoročne mjere, smatramo da je uvođenje iste nužno kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju te se predlaže uvesti samo kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike. Isto tako, očekuje se da će mjera proizvesti pozitivan učinak na poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama). S ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja te stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, razmotrit će se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.
23 Vedran Sesar RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 2. Ovim izmjenama i dopunama zakona predlažem da se primijeni linearni porast prava na novčanu naknadu zaposlenih roditelja koje ne ispunjavaju uvjete iz čl. 24. st 7 i to za svaki mjesec zaposlenja. Nije prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je radi važnosti i složenosti teme dodatno razmotrilo zakonske odredbe kojima se uređuju materijalna prava pojedinih skupina korisnika te naknadno izmijenilo i doradilo odredbe koje se prvenstveno odnose na povećanje novčane naknade zaposlenom ili samozaposlenom roditelju koji ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje) za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s 50% na 70% proračunske osnovice.
24 Vedran Sesar PRIJEDLOG ZAKONA U skladu s čl. 1. važećeg zakona potrebno je radi zaštite materinstva promijeniti članak 27. st. 1 i čl. 31. st 2. na način da prava umjesto danom rođenja počinju danom začeća odnosno danom početka trudnoće. Nije logično da se zakon poziva na zaštitu materinstva/majčinstva, a da nikakva prava ne stvara u razdoblju trudnoće osim za zaposlene/samozaposlene majke. Razdoblje trudnoće bi trebalo biti prvo i najosjetljivije razdoblje materinstva/majčinstva u kojemu je potrebna najintenzivnija zaštita, a ovaj zakon to ne pruža. Smatram da ovu moju primjedbu ne biste trebali otkloniti generičkim odgovorom kao što je, primjerice, „Predložene izmjene nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona, obzirom da se odnose na članke zakona koji se Nacrtom prijedloga ne mijenjaju“, već analizirati njen doprinos demografskoj situaciji u RH te na temelju toga odlučiti o prihvaćanju ili odbijanju i to obrazložiti jasnim i provjerljivim razlozima kako bi se pravo zainteresirane javnosti na javnu raspravu moglo i suštinski realizirati, a ne ostati u domeni proceduralnog formalizma normativne inicijative. Nije prihvaćen Članak 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama jasno definira korisnike i prava roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjete i način njihova ostvarivanja i financiranja. Područje prenatalne skrbi nije predmet ovog Zakona, osim u dijelu koji se odnosi na prenatalni pregled.
25 Zrinka Šušnjar O B R A Z L O Ž E N J E, Članak 38. Poštovani, namjera povećanja materjalnih prava roditelja je odlična, ali nije sve i u novcu. Majčinstvo treba zaštititi na način da majka može sigurno ostati uz bebu naročito dok doji (prvih 6 mjeseci života djeteta). Pokušati ću vam na osobnom primjeru objasniti problem. 2015 godine sam sudjelovala na natječaju za primitak u državnu službu, dobila sam rješenje o primitku. I onda kreće žalbeni rok... beskonačno, za vrjeme kojega sam zatrudnila i rodila (ovu beskonačnost bi trebao regulirati drugi Zakon). Početak rada i zasnivanje radnog odnosa u državnoj službi počima primitkom rješenja o rasporedu na radno mjesto. Ja sam isto dobila, 2017, kada je bebi bilo 2 ipo mjeseca. I morala sam početi raditi jer bih ostala bez posla! Želim ukazati na potrebu normiranja mogućih situacija koje se tiču majki i njihovih prava na rad na način da im se omogući i majčinstvo i sigurno radno mjesto. Vjerujem a i poznajem mnoge žene i parove koji odgađaju roditeljsvo jer su u potrazi za poslom. Nadam se da će se učiniti nešto da žene ne budu diskriminirane u sudjelovanju na natječajima za posao zbog trudnoće, već da ih se stimulira da se ostvare i profesionalno i kao majke. Postojeći zakon normira prava nezaposlenih ili već zaposlenih majki, ali žene koje aktivno traže posao se ovakvim zakonom ne stimulira na majčinstvo već upravo suprotno. S poštovanjem Zrinka Šušnjar Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet predloženih izmjena.
26 Željka Draušnik PRIJEDLOG ZAKONA Poštovani, Uz pohvale na prijedlog izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama htjela bih napomenuti na nelogičnosti vezane uz situaciju kad se nezaposlena majka zaposli u vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta, a otac želi nastaviti koristi dopust. U slučaju rodiljnog dopusta to je moguće neovisno o njihovim radnopravnim odnosima, dok u slučaju roditeljskog dopusta oni moraju biti u istom radnopravnom odnosu (članak 28. i 29.). To konkretno znači da zaposleni otac ne može koristiti roditeljski dopust ako se majka djeteta novozaposli za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta dok je za vrijeme trajanja rodiljnog dopusta to moguće. S poštovanjem, Željka Draušnik Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.