Izvješće o provedenom savjetovanju - JAVNO SAVJETOVANJE ZA PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O LOVOSTAJU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Prijatelji životinja Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi Sukladno Vladinom Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. godinu, u drugom tromjesečju ove godine donosit će se novi Zakon o lovstvu. Stoga nije logično sada mijenjati Pravilnik o lovostaju, s obzirom na to da će se ionako nakon lipnja ove godine, do kada bi, prema najavi, trebao biti donijet novi Zakon o lovstvu, trebati mijenjati i podzakonski akti. Nema odgovora
2 Tibor Mikuska Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi Hrvatsko društvo za za zaštitu ptica i prirode, temeljem otvorenog javnog savjetovanja, u zakonskom roku dostavlja slijedeće primjedbe na Pravilnik o izmjenama Pravilnika o lovostaju (Narodne novine br. 67/10, 87/10 i 97/13): 1) Načelna primjedba - Tijekom ožujka 2017. godine Hrvatski sabor je raspravljao, a 10. ožujka 2017. godine i usvojio izmjene i dopune Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu Zakon), gdje su se mijenjali određeni članci Zakona (http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopuni-zakona-o-lov). Tijekom rasprave bila je jasno naznačena potreba izrade novoga i cjelovitog Zakona o lovstvu (koji je do danas mijenjan i dopunjavan četiri puta), te je sa saborske govornice najavljena izrada potpuno novog Zakona u trećem kvartalu ove godine. Stoga ne vidimo smisla u mijenjanju odredbi Pravilnika o lovostaju (u daljnjem tekstu Pravilnik), ako će se Zakon o lovstvu mijenjati do kraja godine, što će posljedično donijeti usklađivanje svih pravilnika i podzakonskih dokumenata s odredbama novog Zakona. Nema odgovora
3 Prijatelji životinja Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi, Članak 1. Podržavamo te se pridružujemo primjedbama i argumentaciji Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode o članku 1. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o lovostaju. Smatramo pogrešnim da se predloženim Pravilnikom smanjuju razdoblja lovostaja po pojedinim vrstama divljači umjesto da se povećaju. Podržavamo dobro argumentirane prijedloge o uvođenju cjelogodišnjeg lovostaja za pernatu divljač, a u cilju njihove zaštite zbog konstantnog opadanja i, kod nekih vrsta, kritične ugroženosti. Također, slažemo se i s nužnošću uvođenja cjelogodišnjeg lovostaja za jazavce, divlje mačke, kunu bjelicu i zlaticu, malu lasicu i tvora, za koje ne postoje relevantni znanstveni podaci o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti. Skraćivanje lovostaja za običnog jelena, jelena lopatara, srnu i jazavca ukazuju na to da se ovim izmjenama Pravilnika nastoji isključivo pogodovati lovcima i lovačkom lobiju, a bez ikakvih drugih logičnih razloga za skraćivanje lovostaja. Naime, upravo se ovim Pravilnikom, kao i predloženim izmjenama, nanosi golema šteta životinjama koje u razdobljima kada je dopušten lov prolaze sezonu parenja, a što je nedopustivo. Stoga smatramo da nema nikakvih znanstvenih i stručnih opravdanja za predložene izmjene. Nema odgovora
4 Tibor Mikuska Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi, Članak 1. Hrvatsko društvo za za zaštitu ptica i prirode, temeljem otvorenog javnog savjetovanja, u zakonskom roku dostavlja slijedeće primjedbe: 2) Specifične primjedbe e. U Članku 4. postojećeg Pravilnika o lovostaju koriste se zastarjeli hrvatski nazivi životinjskih svojti te su pojedini latinski nazivi krivo navedeni. Stoga je potrebno cijeli popis uskladiti s najnovijom nomenklaturom koja je objavljena u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013), odnosno u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Tvrtković 2006). Nema odgovora
5 Tibor Mikuska Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi, Članak 1. Hrvatsko društvo za za zaštitu ptica i prirode, temeljem otvorenog javnog savjetovanja, u zakonskom roku dostavlja slijedeće primjedbe: 2) Specifične primjedbe d. članak 4. potojećeg Pravilnika o lovostaju potrebno je također mijenjati na način da se lovostaj za određene vrste pernate divljači poveća (tj. skrati lovna sezona). U daljnjem tekstu navodimo koje su to vrste i koji su razlozi za predložene promjene: • jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.), iz razloga što je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013) ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica, s opadajućim trendom populacije kako u Europi (BirdLife International 2015a, 2004), tako i u Hrvatskoj (Budinski i sur. 2010). Kako cijela populacija ove vrste živi u južnoj Europi, iznimno je važno zaustaviti daljnji pad brojnosti. Kako bi se najvažnije populacije vrste (Hrvatska, Italija, Srbija), koje trenutno opadaju, stabilizirale i počele rasti, predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • čukara (Alectoris chukar), iz razloga što se radi o alohtonoj vrsti koja u Hrvatskoj prirodno ne obitava, već je unesena i puštena u lovišta. Stoga čukari nije mjesto u Hrvatskoj fauni jer kao alohtona svojta može naštetiti autohtonoj vrsti jarebici kamenjarki putem kompeticije i hibridizacijom. Također, čukara izgleda gotovo identično jarebici kamenjarki, te se tijekom lova obično ne mogu razlikovati što dovodi do odstrijela ugrožene jarebice kamenjarke. Samim time je selektivan lov na čukaru gotovo nemoguć. Stoga predlažemo da se uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • trčka (Perdix perdix L.), iz razloga što je populacija ove vrste u zapadnoj i srednjoj Europi (tako i u Hrvatskoj) u zadnjih 30 godina pretrpjela značajan pad brojnosti (BirdLife International 2015b, 2004), te je potpuno nestala s mnogih područja (npr. u Baranji nije zabilježena već 40 godina). Zimski gubici, intenziviranje poljoprivrede, prekomjerna uporaba biocida, te lov ugrožavaju preostalu malu populaciju u Hrvatskoj. Stoga predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • prepelica (Coturnix coturnix L.), iz razloga što se vrsta na Balkanu (uključujući u Hrvatskoj) masovno ilegalno lovi tijekom jesenske seobe, uporabom nedozvoljenih sredstava (prvenstveno zvučnih vabilica), te značajan dio gnijezdeće i preletničke populacije strada. Također, poznato je da prilikom lova na prepelice stradavaju i mnoge druge vrste stogo zaštićenih ptica koje se istovremeno zadržavaju na staništu prepelice, npr. kosac (Crex crex). Intenziviranje poljoprivrede i prekomjerna uporaba biocida dodatno ugrožavaju populaciju u Europi (BirdLife International 2015c). Kako bi vrsta barem na području Hrvatske bila sigurna tijekom seobe (u usporedbi s masovnim izlovom u susjednoj Srbiji i BiH), predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.), iz razloga što je europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International 2015d), te je gnijezdeća populacija vrste u Hrvatskoj kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. 2013). Ptice na seobi i zimovanju koriste u sve manjem broju dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, stoga lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica (koje ne spadaju u pernatu divljač), osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Lov na šljuku kokošicu stoga u svakom slučaju dovodi do značajnog uznemiravanja svih ostalih vrsta močvarica iz skupine ćurlina, koji moraju napustiti područje, dodatno se iscrpljuju, onemogućeni su prikladno se pripremiti na dugu i opasnu seobu na zimovališta u Africi. Posljedica je povećana smrtnost te smanjenje populacije. Stoga predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.), iz razloga što je ova vrsta u posljednjih desetak godina gotovo potpuno nestala s područja Hrvatske. Naime, za razliku od prošlog stoljeća kada su zimi bilježene u broju do 50 tisuća ptica, u novije vrijeme se ova vrsta tijekom seobe i zimovanja bilježi u vrlo malom broju (rezultati zimskog prebrojavanja ptica močvarica, arhiva HDZPP-a), a velika zimujuća jata se zadržavaju sjevernije od Hrvatske (van der Berg 1999). Malobrojne zimujuće ptice se “izgube“ u jatu ostalih vrsta gusaka, te na taj način selektivan lov na glogovnjaču u velikom mješovitom jatu u letu postaje gotovo nemoguć. Zbog navedenih razloga, te kako bi se očuvala malobrojna zimujuća populacija u Hrvatskoj, predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • glavata patka (Aythya ferina L.) i krunata patka (Aythya fuligula L.), iz razloga što su ove dvije vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste zastupljene na močvarnim staništima i često u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka roda Aythya u letu. Sve tri vrste lete vrlo brzo, pokazuju slične značajke obojenosti, te zbog udaljenosti, nedostatka prikladne optike ili loših svjetlosnih uvjeta lovci najčešće ne raspoznaju pojedine vrste ovih pataka, te nasumično pucaju u jato. Istraživanja provedena na slavonskim ribnjacima govore u prilog tome, te je u ulovu redovito bilježeno slučajno (ili namjerno?) ubijanje patki njorki (čime je izravno prekršen Zakon o zaštiti prirode): između 2008. i 2012. godine u samo dva lovišta ukupno je odstreljeno 262 jedinki strogo zaštićene patke njorke (Mikuška i sur. 2014). Osim toga, populacija glavate i krunate patke pokazuje opadajući trend u Europi, pa bi uskoro mogle postati ugrožene. Osobito značajan pad bilježimo u broju zimujuće i gnijezdeće populacije glavate patke u Hrvatskoj. Zbog navedenih razloga predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2015e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Kako bi hrvatska gnijezdeća i preletnička populacija bila sigurna, predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. • Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.), čavka (Corvus monedula L.), siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici porodice vrana, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija ptica, sitnih glodavaca i beskralješnjaka i održavanja ravnoteže u sustavu. Npr. u naseljima kontroliraju brojnost gradskih golubova i gugutki, a u suprotnom bi ove vrste postale prekobrojne s određenim posljedicama za okoliš i čovjeka. S druge strane, gotovo cijela populacija gačaca i čavki danas gnijezdi i zimuje unutar naselja, te se i zimi većinom zadržavaju u blizini naselja, uz ceste, pruge, vikendice i sl. Kako Zakon ne dopušta lov unutar i u neposrednoj blizini naselja (Članak 52.) nije moguć niti njihov lov. Zbog navedenih razloga predlažemo da se do daljnjega uvede cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca. Nema odgovora
6 Tibor Mikuska Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi, Članak 1. Hrvatsko društvo za za zaštitu ptica i prirode, temeljem otvorenog javnog savjetovanja, u zakonskom roku dostavlja slijedeće primjedbe: 2) Specifične primjedbe c. Nema nikakve dvojbe da je članak 4. potojećeg Pravilnika o lovostaju potrebno mijenjati. To se osobito odnosi na slijedeće vrste sisavaca: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.) i tvor (Mustela putorius L.) potrebno je mijenjati tako da lovostaj vrijedi od 1. siječnja do 31. prosinca, iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i gore navedeni pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u ekološkom sustavu. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Nema odgovora
7 Tibor Mikuska Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi, Članak 1. Hrvatsko društvo za za zaštitu ptica i prirode, temeljem otvorenog javnog savjetovanja, u zakonskom roku dostavlja slijedeće primjedbe: 2) Specifične primjedbe b. Osobito štetna je izmjena po kojoj se tijekom rujna dozvoljava lov na košutu, ženke običnog jelena, upravo u vrijeme tzv. „rike jelena“ tj. sezone parenja kada bi bilo logično i etično izbjegavati svako dodatno uznemiravanje životinja uključujući i lov. Za sve one koji nisu upoznati s biologijom vrste želimo pojasniti da tijekom rike jelena odrasli mužjaci zauzimaju svoje teritorije na kojima nastoje zadržati ženke s kojima će se pariti, pri tome se međusobno natječući glasnim rikanjem i aktivnim tjeranjem mogućih suparnika s teritorija. Ukoliko nema uznemiravanja, uspostavlja se prirodna hijerarhija koja omogućuje da se najjači i najkvalitetniji mužjaci pare sa ženkama osiguravajući prijenos najboljeg genetskog materijala u slijedeću generaciju. Ovdje želimo istaknuti da je trenutna praksa (koju podupire Pravilnik) upravo paradoksalna. Naime, česta je pojava da u rujnu (tijekom sezone parenja jelena) lovačka društva i ovlaštenici prava lova s pravom pozivaju građane da izađu u susret i ne zalaze na mjesta gdje se odvija rika jelena kako se životinje ne bi uznemiravale tj. kako bi se omogućilo da se proces parenja odvija bez ometanja. Istovremeno, članovi istih lovačkih društava i ovlaštenika prava lova provode lov na jelena (a ovim prijedlogom i na košutu), upravo u najgore moguće vrijeme za životinje, tijekom sezone razmnožavanja. Naime, lov odnosno ubijanje životinje koja je u procesu razmnožavanja je ultimativan i krajnje ekstreman način uznemiravanja. Ako bi takav način ponašanja preslikali na ljudsku populaciju, lov tijekom razmnožavanja se može jedino usporediti sa psihopatima koji slijede i vrebaju ljubavne parove da bi ih nakon toga ubili. Stoga smatramo da lovostaj za košutu treba ostati nepromijenjen, a lovostaj za jelena treba produžiti do 30.rujna kada sezona razmnožavanja za ovu vrstu završava. Nema odgovora
8 Tibor Mikuska Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 67/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i prethodnog mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode ministar poljoprivrede donosi, Članak 1. Hrvatsko društvo za za zaštitu ptica i prirode, temeljem otvorenog javnog savjetovanja, u zakonskom roku dostavlja slijedeće primjedbe: 2) Specifične primjedbe a. Predložene promjene članka 4., točki A i B Pravilnika o lovostaju teže skraćivanju lovostaja za četiri vrste sisavaca (običnog jelena, jelena lopatara, srnu i jazavca). Smatramo da nema nikakvog znanstvenog, stručnog ili bilo kojeg drugog razloga zbog kojeg bi lovostaj za predložene životinjske svojte trebalo skratiti tj. povećati broj dana tijekom godine kada bi ove vrste bilo dozvoljeno ubijati. Kako nikakvo znanstveno ili stručno objašnjenje eventualne potrebe za povećavanjem broja lovnih dana nije priložen ovim izmjenama, možemo zaključiti da se ove izmjene i povećanje lovne sezone donose samo iz razloga kako bi hrvatski lovci, grupa prosječno slabo obrazovanih, pretilih balkanskih krkana, mogli godišnje mjesec dana više „uživati“ u svojim patološkim porivima ubijanja životinja. Nema odgovora