Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Koncepta eksperimentalnoga plana i programa Interkulturne osnovne škole „Dunav“ u Vukovaru

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petra Zorko NACRT KONCEPTA EKSPERIMENTALNOGa PLANA I PROGRAMA Poštovani,zovem se Petra Zorko,studentica sam 2.godine stručnog studija Sigurnosti i zaštite,Veleučilišta u Karlovcu. Slažem se sa izvornim prijedlogom MZOS-a jer smatram da je danas jednakost najbitnija i ne vidim razlog da mi sa stručnih i specijalističkih studija,veleučilišta i visokih škola budemo manje vrijedni od sveučilišnih studija.Jer se mi jednako trudimo kao i oni,i ako su nam do sad priznavali diplome ne vidim razlog zašto bi to sad odjednom prestali. S poštovanjem,Petra Zorko Primljeno na znanje Komentar nije vezan uz predmetno javno savjetovanje.
2 Aleksandar Kovač mr. sc. NACRT KONCEPTA EKSPERIMENTALNOGa PLANA I PROGRAMA Dizajn je vrlo snažan i važan fenomen multikulturalnog svijeta jer dizajn mora metodološki uključiti kulturne okolnosti kako bi ostvario dobar rezultat. Zato, izuzetno je dobra i mudra odluka autora ovog nacrta uključiti primjere dizajna u program ove škole. S druge strane, čini se iz ovog nacrta kako pojam 'dizajna' kao područja svrhovitog ljudskog djelovanja i mišljenja nije dovoljno jasan pa se riječ 'dizajn' koristi kao označitelj za djela koja su u graničnim područjima klasičnih zapadnih kategorija umjetnosti pa se kao primjeri dizajna, po mom mišljenju pogrešno, uvrštavaju i animacija i strip i tako se formira pogrešno shvaćanje o dizajnu, a ispuštaju primjeri stvarnog interkulturnog 'dizajna' kojim je ovo područje bogato (od lokalnih i očekivanih primjera do idiosinkratičnih poput nipponesque/japonisme). Uz rizik da 'zadavim', želim dodati vašim primjerima samo par stvarnih primjera iz stvarnog područja discipline koju nazivamo 'dizajn' koji jasnije artikuliraju interkulturni dijalog i razvoj u dizajnu, a na koje se djeca mogu referirati u svojoj okolini i tako potaknuti na promišljanje: grafički dizajna slova (tipografija) od secesije do sada primjer je otvorenog prihvaćanja kulturnih promjena (gdje je moguće pratiti promjene od natpisa u tiskovinama, na fasadama do grobnih ploča); uspješno spajanje 'općeprihvaćenih' kulturnih vrijednosti sa specifičnostima pojedinih kultura na primjerima oblikovanja kuća, interijera, namještaja i hortikulture gdje imaju suživot aspekti otomanske kuće i arhitektonske terminologije (ćuprija, avlija, sokak, bedem, astal) preko germanske barokne urbanizacije (sokl, ajnfort) do danas ili na primjeru odjeće (zašto starije žene svih kultura u ovdje nose marame?). Djelomično prihvaćen U prijedlog obogaćivanja predmeta Likovna kultura uvrstit će se dijelovi o interkulturnom dizajnu (od lokalnih i očekivanih primjera do idiosinkratičnih poput nipponesque/japonisme). Dodatna napomena: Ova tematika obrađuje se djelomično i u izbornom predmetu Kulturna baština zavičaja (KBZ) čiji obrazovni ciljevi obuhvaćaju: 1. upoznavanje kulture zavičaja, 2. upoznavanje regionalnih odlika zavičaja, 3. upoznavanje povijesnih tekovina zavičaja, 4. upoznavanje geografskih odlika zavičaja. U tom smislu sadržaj KBZ-a obuhvaća i razvoj arhitekture na području zavičaja. Vezano uz metode rada, KBZ stavlja naglasak na aktivno sudjelovanju učenika u nastavnom procesu gdje učenici sami otkrivaju svoju baštinu kroz samostalan i neposredan kontakt s kulturnom baštinom (od žitelja zavičaja do institucija koje brinu o njenom očuvanju), te promišljanjem značaja i utjecaja iste na svakodnevni i suvremeni život i vrijednosti.
3 Aleksandar Kovač mr. sc. NACRT KONCEPTA EKSPERIMENTALNOGa PLANA I PROGRAMA Vjerujem da je očito, ali neka bude zapisano, ovaj koncept treba detaljnu lekturu. Početak teksta je čitak, ali zbog grešaka postaje sve teži za čitanje prema kraju. Prihvaćen Prije objave konačnog koncepta dokument će biti detaljno lektoriran.
4 Aleksandar Kovač mr. sc. 1.6. Organizacija nastave te stručno praćenje i vrednovanje programa, 1.6.1. Organizacija nastave 'Rad škole omogućuje optimalno ostvarivanje njezinih odgojno-obrazovnih ciljeva' - ova rečenica zvuči kao provjerena tvrdnja, no kako u ovom trenutku nemamo izmjerene/činjenične vrijednosti uspješnosti škole, ali imamo namjeru i preduvjete za rad škole koji može optimizirati, možda bi ova rečenica trebala stajati u futuru ili u kondicionalu. 'Rad škole omogućit će optimalno ostvarivanje...' Djelomično prihvaćen Prezent je ovdje opravdan zbog toga što se ta mogućnost procjenjuje na temelju plana i programa iznesenoga u tekstu, ne na temelju njihove implementacije. To se vidi i iz ostatka rečenice: „različitim oblicima nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom izmjenom rada, odmora i prehrane učenika“. Ovaj dio upućuje na to da je način na koji je organizirano vrijeme učenika onaj koji omogućuje „optimalno ostvarivanje njezinih odgojno-obrazovnih ciljeva“.
5 Aleksandar Kovač mr. sc. 1.6. Organizacija nastave te stručno praćenje i vrednovanje programa, 1.6.5. Školska knjižnica 'višejezični fond školske knjižnice s bogatim korpusom knjiga' - weasel word (https://en.wikipedia.org/wiki/Weasel_word): 'bogatim' - U ovom trenutku nije moguće znati hoće li korpus doista biti 'bogat' jer nisu priložene metode gradnje knjižničnog korpusa. Nadamo se da će biti prebogat, ali možda je ovdje korisno moderirati ovu tvrdnju. Prihvaćen U završnoj verziji dokumenta rečenica će biti prepravljena.
6 Aleksandar Kovač mr. sc. 2. ODGOJ I OBRAZOVANJE, 2.3. Pedagoška načela Vrlo dobro! Primljeno na znanje Zahvaljujemo.
7 Aleksandar Kovač mr. sc. NACRT KONCEPTA EKSPERIMENTALNOGa PLANA I PROGRAMA, 3. O EKSPERIMENTALNOM PLANU I PROGRAMU 'Zavičajna kultura, jezici i pisma', 'upoznavati jezici i kulture sljedećih naroda', itd. Ponovno se koristi ta neobična disocijacija: jezik i kultura. I nakon nešto detaljnijeg pretraživanja ne pronalazim u literaturi reference u prilog ovakvoj disocijaciji jezika iz kulture. Kultura i jezik nisu odvojeni pojmovi. Nemamo 'kulturu i jezik' već imamo 'kulturu' i u njoj 'jezik'. Kultura obuhvaća jezik, a jezik je element ili 'svojstvo' kulture. Proučavanjem jezika proučavate jedan element ili svojstvo kulture, proučavanjem neke ljudske kulture susrest ćete se sa jezikom. Prijedlog: moguće je da autori ovdje žele naglasiti ili usredotočiti se na lingvistički 'dio' kulture pa u tom nastojanju žele reći nešto poput: 'Zavičajna kultura: jezici i pisma' i 'upoznavati kulture sljedećih naroda kroz njihov jezik...'? Nije prihvaćen Veznik i u naslovu ne sugerira odvojenost kulture od jezika ni jezika od kulture, nego ističe jednaku relevantnost i zastupljenost svih triju aspekata ljudskoga iskustva. Jezik je nemoguće izlučiti iz kulture kao ni kulturu iz jezika, zbog čega je predmet koncipiran tako da ukaže na isprepletenost kulturnoga i jezičnoga konteksta. Pritom, valja imati na umu da unatoč prožetosti jezika i kulture, granice jezika ne sežu nužno do granica kulture kao što ni granice kulture ne sežu nužno do granica jezika. U skladu s interkulturnim gledištem, jezik u sebi može sadržavati (i obično sadrži) više različitih kulturnih utjecaja koji ga oblikuju, pa tako u hrvatskome jeziku nalazimo tragove turske kulture (džezva), talijanske (tempo, violina, sopran, intermezzo), mađarske (gulaš)... A isto je tako moguće tvrditi i obrnuto, zajedničkim se jezikom mogu služiti pripadnici različitih kultura (npr. engleski u Velikoj Britaniji i Indiji), a kulture mogu biti i višejezične (npr. irski i engleski u Irskoj). Na to da odnos između jezika i kulture nije jednoznačan, upućuje i ambivalentnost ovih pojmova u lingvistici, antropologiji, sociologiji i drugim znanostima i znanstvenim disciplinama koje se njima na neki način bave. Jezik i kultura su unutar sebe heterogene pojavnosti koje se raslojavaju socijalno, prostorno i temporalno, pa se tako istim hrvatskim ne govori u Vukovaru i na otoku Hvaru, u Marulićeve dane i danas, a slavonska se kultura i povijest dobrano razlikuju od kulture i povijesti Dalmacije. O kulturi možemo govoriti u trenutku kada nekome neki predmet, aktivnost ili pojavnost počnu nešto značiti. Značenje daje funkciju odabranome entitetu ili činu u nekome kontekstu ljudskoga življenja ili djelovanja, a ono se oblikuje simbolizacijom (vizualnom, auditivnom, jezičnom), zbog čega sadržaj predmeta kreće od simboličkoga prema kulturnom, a ne obrnuto. S obzirom na to da je jezik najsloženiji i čovjeku najvažniji simbolički sustav, iziskuje posebnu pažnju i posebne alate za razumijevanje i upotrebu.
8 Aleksandar Kovač mr. sc. 3. O EKSPERIMENTALNOM PLANU I PROGRAMU , 3.1. Opis novoga predmeta Zavičajna kultura, jezici i pisma Vrlo plemenit cilj! No u smislu bolje artikulacije vrijednosti ovog predmeta, i u ovom članku bi valjalo upotrebljavati pojam 'kultura' sa istom pažnjom kao u prvom dijelu nacrta koncepta kako bi se poboljšala artikulacija ovog vrlo važnog predmeta. Kao zanimljiv, ali negativan, primjer imamo: 'steći cjelovit doživljaj zavičaja upoznavajući njegove stanovnike, njihove jezike, književnosti, umjetnosti i kulture' gdje osim jezika disociramo i književnost iz umjetnosti i umjetnost iz kulture. Poboljšani oblik ove rečenice mogao bi biti naprimjer: 'steći cjelovit doživljaj zavičaja i kultura u njemu upoznavajući njegove stanovnike, njihove jezike, književnosti, glazbu, likovnost...' Nije prihvaćen Kultura nije nadređeni pojam jeziku, a često ni književnosti ni umjetnosti. Odnosi su među tim konceptima mnogo slojevitiji. Nema konsenzusa u društveno-humanističkim znanostima o jednoj jedinoj definiciji kulture, jezika, književnosti i umjetnosti, pa ni o jednoj jasnoj naravi njihova odnosa. S obzirom na to da je jedno od temeljnih pedagoških načela Interkulturne škole razvijanje kritičkoga mišljenja, učenike će se poticati da kroz sadržaje prikladne svome uzrastu promisle pojmove s kojima se susreću i sagledaju ih iz različitih uglova.
9 Aleksandar Kovač mr. sc. 3. O EKSPERIMENTALNOM PLANU I PROGRAMU , 3.2. Kurikularni program Kulturna baština zavičaja Ovaj nacrt koncepta uključuje i opisuje raznovrsne načine prepoznavanja i prihvaćanja kulturnih aspekata kroz kurikulum no dosta sramežljivo spominje kulinarstvo/gastronomiju i ne predvidja mogućnost uvida i učenja kroz visceralni doživljaj kuhanja i kušanja. Iz znanstvenih istraživanja lokaliziranih kultura: San Francisca (u smislu razvoja projekta za razvoj kulturno 'zanemarenih' krajeva grada), Kyota i hrvatskog Podunavlja (u smislu razvoja platforme za dizajn proizvoda, usluga i kultura) koja smo provodili u zadnjih desetak+ godina, gastronomija se uvijek pokazala kao izuzetno jak 'alat' u prepoznavanju i iniciranju prihvaćanja i istraživanja kulturnih vrijednosti drugih. Kušanje finog jela druge kulture izuzetno je učinkovit način prihvaćanja dobrih aspekata te kulture, a učenje kuhanja jela iz druge kulture otvara mogućnost postizanja individualne izvrsnosti kroz istraživanje, kombiniranje, kompariranje, ... Takodjer, djeca su se pokazala kao najbolji i najotvoreniji kušači jela drugih kultura. Pokazalo se naprimjer, kako djeca zapadnoeuropskog kulturnog kruga vrlo rado uživaju u japanskim sashimi i sushi jelima, dok njihovi roditelji (iz neracionalnih predrasuda o sirovoj ribi) nisu spremni probati ova izvrsna jela. Djeca su uspješno premostila ovu kulturnu razliku, dok su odrasli imali probleme. Statistički aspekt, vidjet ćete kako u Podunavlju svaka od etničkih grupa ima u svojim vrtovima specifične kombinacije voća, povrća i začina. Tako naprimjer, madjarske obitelji uzgajaju nešto drugačije, ali specifično drugačije kombinacije od hrvatskih, slovačkih, srpskih ili njemačkih obitelji. Tim i ostalim namirnicama kuhaju slična, ali specifično drugačija jela pa tako imamo ovdje pravo bogatstvo jušnih jela, kombiniranih salata, kolača, itd., a često i druge namirnice 'prilagodjuju' naučenim kulinarskim paradigmama. Obroci su često složeni po uvriježenom uzorku, ali nerijetko su nesvjesna fuzija jela različitih kultura (njemačka juha, austrijsko drugo jelo, srpsko glavno jelo i turski desert). Medjusobno prepoznavanje kulturnih vrijednosti puno brže ide preko jezika u kulinarskom nego jezika u jezikoslovnom smislu jer umjesto kroz racionalno ide kroz visceralno. Dodatno, razvoj gastronomije uvijek pozitivno doprinosi lokalnoj ekonomiji kroz usavršavanje gastronomskih vještina, ponude i diverzifikaciju poljoprivrede. Raznolikost i mogućnost pametnije poljoprivrede su već tu, možda upravo ova škola postane početna točka i nekoj budućoj generaciji kuhara i fuziji 20 vukovarskih kulinarskih tradicija? Djelomično prihvaćen Gastronomska su znanja svakako nezaobilazan dio učenja o životu ljudi u Vukovaru. Jedan će dio tih znanja biti obuhvaćen sadržajem predmeta Zavičajna kultura, jezici i pisma te kurikularnim programom Kulturna baština zavičaja. Škola sadrži kuhinju u kojoj se će moći pripremiti jednostavnija ili doraditi složenija jela za degustaciju u kontekstu razmjene različitih razumijevanja hrane i načina njezine obrade, a težit će i uspostavljanju suradnje s udrugama, ugostiteljskim školama i ugostiteljskim objektima. Učenike će se i njihove obitelji poticati na aktivno sudjelovanje u pripremi i prezentiranju jela u školi i izvan nje. U kojoj će mjeri zaista učenici moći kuhati unutar škole, ovisit će o financijskim i ljudskim kapacitetima u odnosu prema broju djece te o raspoloživim sredstvima za nabavu namirnica i održavanje jednoga takvog edukativnoga i kulinarskog pogona.
10 Aleksandar Kovač mr. sc. 3.5. Obogaćivanje postojećih predmeta , 3.5.6. LIKOVNA KULTURA (5.-8. RAZRED) Svaka tablica ima dio 'Primjeri likovno-umjetničkih djela i dizajna' no često ne navodi radove iz područja dizajna. Djelomično prihvaćen Odabrani su primjeri ilustrativni i trebali bi poslužiti učiteljima kao putokaz za daljnju razradu sadržaja. Lista prijedloga bit će nadopunjena kako bi se uspostavila ravnoteža između likovnih i dizajnerskih djela.
11 Aleksandar Kovač mr. sc. 3.5. Obogaćivanje postojećih predmeta , 3.5.6. LIKOVNA KULTURA (5.-8. RAZRED) Valja provjeriti način pisanja imena ukrajinske slikarice: U tekstu piše: Marija Primočenko, literatura piše: Marija Primačenko Prihvaćen Izmjena će biti unesena u dokument.
12 Aleksandar Kovač mr. sc. 3.5. Obogaćivanje postojećih predmeta , 3.5.6. LIKOVNA KULTURA (5.-8. RAZRED) ... Buraček, 'QuiskiWiki': Ovaj rad slikara Buračeka ne postoji. Po svemu sudeći - greška. Prihvaćen Izmjena će biti unesena u dokument.
13 Aleksandar Kovač mr. sc. 3.5. Obogaćivanje postojećih predmeta , 3.5.6. LIKOVNA KULTURA (5.-8. RAZRED) Ovoj sekciji teksta posebno je potrebna detaljnija lektura kako bi izgledalo ozbiljno. Primjeri grešaka: 'nacionalna baπtina,', 'umiranje i raži pomoć...', 'ule na platnu', 'strukturnih očaka i crta' ... Prihvaćen Prije objave konačnog koncepta dokument će biti detaljno lektoriran.