Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Nacionalne strategije razvojne suradnje za razdoblje 2017.-2021

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL NACIONALNU STRATEGIJU RAZVOJNE SURADNJE  ZA RAZDOBLJE 2017.-2021. GODINE, 1  UVOD Predlažemo da u uvodnom dijelu osim isksutva RH stećena kroz Domovinski rat i demokratsku tranziciju, svakako se spomenu i iskustva stečena kroz Pokret nesvrstanosti. Kapaciteti, stručnjaci, veze i razvojni projekti u tom periodu i danas se iznimno cijene u zemljama koje i danas imaju potrebu za razvojnom suradnjom. Također brojne međunarodne institucije s velikim poštovanjem gledaju na dostignuća hrvatskih stručnjaka u sklopu pokreta nesvstanih (arhitektura, kulrura, obrazovanje, zdravstvo, građevinski sektor i sl). Velika stručnost ne smije biti zasjenjena ideološkim razlozima. Primljeno na znanje Iskustva suradnje s Pokretom nesvrstanih iznesena su u Poglavlju 3.3. kao jedno od tri ključne prednosti hrvatske politike razvojne suradnje.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 2  STRATEŠKI OKVIR, 2.1  Međunarodni okvir Politike razvojne suradnje sve češće se artikuliraju kao i mehanizmi preveniranja drištvenih sukoba. Kao takve, one mogu biti sjajna poluga za izgradnju kvalitetninijih međudržavnih odnosa temogu doprinositi smanjenju mogućih tenzija. Ovo je važno osvjestiti kako bi se te politike koristile i za preventivnu i mirotvornu diplomaciju. Zato predlažemo da se u tom smjeru artikulira i ta uloga politika MRS-a. Prihvaćen Uz činjenicu kako je element sprječavanja sukoba već unesen u Poglavlje 5.1.2. dodatno je unesen i u Poglavlja 3.1. i 4.1.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 2  STRATEŠKI OKVIR, 2.2  Promjene u razvojnoj paradigmi Unutar poglavlja o promjenama u razvojnoj paradigmi važno je identificirati i da je dio nove paradigme sve veća uloga organizacija civilnog društva u provođenju politika i projekata MRS-a i HP-a, te apostrofirati da civilno društvo je prepoznat kao važan akter provođenja projekata MRS-a i HP-a. To je vidljivo i iz završne izjave konferencije o strukturiranom dijalogu donesene u Budimpešti 19. svibnja 2011. godine a koju je prihvatila i Europska komisija ( https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/aidco/images/f/fb/Joint_Final_Statement_May_2011.pdf) Primljeno na znanje Osim spomena u Poglavlju 2.1.2., unutar Poglavlja 4.2.2. iznesen je opsežan odlomak o ključnoj ulozi civilnog društva u razvojnoj politici.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 2  STRATEŠKI OKVIR, 2.4  Novi globalni izazovi Predlažemo da se kao novi globali izazov identificira i "porast populizma te udaljavanje pojednih zemalja od koncepta liberalne demokracije čime dolazi do porasta totalitarnih tendencija u demokratskim društvima i smanjenje kvalitete zaštite ljudskih prava". Ovo je na tragu i izjava premijera Plenkovića koji je u više navrata upozoravao na rast populizma koji ima za posljedicu srozavanje demokratskih standarda. Primljeno na znanje Element totalitarizma i ekstremizma iznesen je u Poglavlju 1. dok je element poštivanja ljudskih prava iznesen u raznim kontekstima u nekoliko Poglavlja, naročito poglavljima 5. i 6.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 2  STRATEŠKI OKVIR, 2.7   Hrvatska - osvrt na strateški, institucionalni i zakonodavni okvir Potrebno je konstatirati da RH je trenutno i članica UN-ova Vijeća za ljudska prava Prihvaćen Uneseno u Poglavlje 2.3.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 2  STRATEŠKI OKVIR, 2.7   Hrvatska - osvrt na strateški, institucionalni i zakonodavni okvir Potrebno je uočiti da i u nacionalnoj strategiji razvoja civilnog društva (koja je upravo u donošenju) postoji poglavlje o razvojnoj suradnji vezanoj uz aktivnosti OCS-a što svjedoči da unutar strateških okvira je naglašena i definirana uloga OCDa u provedbi projekata MRS-a Primljeno na znanje U Poglavlju 4.2.1. u kontekstu usklađenosti politika za razvoj iznesen je element kojim MVEP koristi ulogu koordinatora razvojne politike za unošenje razvojne sastavnice u strateške dokumente svih dotičnih politika s ciljem postizanja sinergijskih učinaka. Također, u Poglavlju 4.2.2. iznesen je opsežan odlomak o ključnoj ulozi civilnog društva u razvojnoj politici.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.1    Međunarodni odnosi Osim najave povećanja sudjelovanja sekundiranih stručnjaka, predlažemo da se doda i rečenica: "U narednom periodu RH će povećati angažman civilnih stručnjaka u sudjelovanju u međunarodnim projektima MRS-a i HP-a, a posebno u sklopu međunarodnih mirovnih misija u kojia je aktivna i RH, Civilni stručnjaci će se regrutirati ne samo iz tijeal državne uprave već i iz civilnog društva, te poslovnog i akademskog sektora." Primljeno na znanje U Poglavlju 4.2.2. iznesen je jasan zadatak RH da ojača suradnju s civilnim sektorom kao ključnim partnerom u razvojnoj politici te da osigura podršku iskoraku civilnog društva na globalnu scenu. U Poglavlju 2.2. jasno je iznesen poticaj izvaninstitucionalnom sektoru za korištenje vanjskih financijskih instrumenata EU-a. U Poglavlju 4.1. izneseno je plansko uključivanje nacionalnih stručnjaka u rad međunarodnih institucija.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.2     Nacionalni okvir za suradnju Predlažemo dodati: U narednom periodu RH će usvojiti Zakon o civilnim stručnjacima kojim će se kvalitetno regulirati angažiranja i sekundiranje civilnih stručnjaka na projektima MRS-a u inozemstvu. Odbijen Izvan izravnog opsega djelovanja međunarodne razvojne suradnje RH. Međutim, MVEP će u okviru svojih nadležnosti sudjelovati u izradi zakonskih i strateških dokumenata iz područja koja dodiruju međunarodnu razvojnu politiku.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.2     Nacionalni okvir za suradnju Na kraj prvog pasosa predlažemo dodati: To će se ostvariti i uvođenjem koncepta "globalnog obrazovanja" u obrazovni sustav RH u suradnji sa Ministarstvom obrazovanja i znanosti. Odbijen Izvan izravnog opsega djelovanja međunarodne razvojne suradnje RH. Međutim, u Poglavlju 4.2. iznesen je naglasak na podizanju svijesti javnosti o razvojnoj i humanitarnoj politici putem jasne komunikacijske strategije. Također, u Poglavlju 4.2.2. iznesena je suradnja sa znanstvenom zajednicom u području obrazovanja za razvoj.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.2     Nacionalni okvir za suradnju Na kraju dodato: "U tom smislu, organizirati će se edukacija zaposlenih u hrvatskoj diplomatskoj mreži o međunarodnoj razvojnoj suradnji, njenoj ulozi u vanjskoj politici RH te o različitim dionicima koji provede tu politiku s posebnim naglaskom na uloge civilnog društva i poslovnog sektora u tom području." Djelomično prihvaćen U spomenutu točku unesen je element dodatne obuke diplomatske mreže.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.5  Financijski preduvjeti RH je do sada veliki dio financijske pomoci namjenjene za projekte MRS-a i HP-a usmjeravala kroz različite međunarodne organizacije (UN, EU i sl) ili je davala direktne donacije vladama kroz bilateralnu suradnju , a što je posljedica manjka vlastitih kapaciteta za provođenjem direktnih projekata u inozemstvu. Time kao zemlja propuštamo priliku da jačamo vlastite kapacitete za provođenje razvojnih projekata u inozemstvu. Zbog toga predlažemo da u narednom periodu se strateški odlučimo da će barem 30% sredstava biti potrošeno na projekte koje će direktno implementirati različita državna tijela, poslovni i civilni sektor u inozemstvu. To je najbolji način jačanja kapaciteta različitih dionika. Djelomično prihvaćen U Poglavlje 4.3. unesen je element u kojem će Hrvatska nastojati postići omjer od 20%.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.5  Financijski preduvjeti Kako bi se ojačalo sudjelovanje domaćih OCD-a u EU konzorcijima vezanim za provođenja MRS-a potrebno se je obvezati sufinacirati EU projekte MRS-a koje provode domaći OCD-i (ili su partneri na projektima). Naime, EU u većini slučajeve zahtjeva sufinanciranje projekata MRSa (u iznosima od 50% - 10%). Za domaće OCD-e to je jedna od prepreka sudelovanja u međunarodnim konzorcijima a ovom mjerom bi se olakšalo i ojačalo sudjelovanje domaćih OCD-a u međunarodnim konzorcijima financiranaim od strane EU. Istovremeno bi domaći OCD-i povlačili više sredstava iz EU. Primljeno na znanje Element iznesen u Poglavlju 4.2.2. govori o podršci civilnome društvu u iskoraku na globalnu scenu i olakšavanju sudjelovanja u projektima.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.5  Financijski preduvjeti Kada se pogleda omjer koliko RH troši na različite vojne projekte i intervencije u inozemstvu (kroz NATO, UN i sl), jasno se vidi kako su ti rashodi za nekoliko desetina puta veći od rashoda koje trošimo na razvojne i humanitarne projekte. Takva slika stavlja RH u nezahvalan položaj zemlje koja više ulaže u "vojnu" nego u "civilnu" diplomaciju. Kako bi se promijenila ta slika, predlažemo da se u narednim proračunskim planiranjima usvoji pravilo po kojemu se RH obavezuje da će odnos između "vojnih" i "razvojnih" troškova biti u omjeru 50% -50%. Odbijen Izvan izravnog opsega djelovanja međunarodne razvojne suradnje RH. Međutim, Hrvatska za cilj ima ispunjenje preuzete međunarodne obveze o 0,33% od BND-a za SRP. Napominjemo, kako se u okviru OECD DAC-a kao i RELEX-a (EU) vode rasprave o promjeni definicije SRP-a prema kojoj bi se doprinos vojnog sektora u razvojnoj suradnji odgovarajuće vrjednovao.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 4  IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, 4.6  Upravni preduvjeti Predlažemo uvrstiti sljedeći pasos: "S ciljem jačanja vlastitih kapaciteta za direktno provođenje većih projekata MRS-a i HP u inozemstvu, potrebno je ojačati dionike unutar pojedinih državnih institucija za provođenje međunarodnih projekata. Također, projektima financiranim od strane RH, a koje će provoditi civilno društvo u narednom periodu će upravljati Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u suradnji sa MVEP-om. Dugoročno, RH će početi razmatrati opcije uspostave zasebne Nacionalne agencije za MRS i HP. U narednom periodu napraviti će se analiza učinaka uspostave takve agencije." Primljeno na znanje Element je unesen u Poglavlje 4.3. kao i u tablicu s očekivanim učincima gdje se navodi mogućnost centralizacije provedbe u jedno provedbeno tijelo.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 5   SEKTORSKI I ZEMLJOPISNI PRIORITETI, 5.1  Sektorski prioriteti Trenutno nabrojene osnove neovisno od kojih će se provoditi MRS (spol, status, pripadnost, uvjerenje ili mjesto boravka) nisu jasne. Naime, ostaje nejasno što znači "status" (koji status, društveni?, politički? i sl) Jednako je nejasna kategoija "pripadnost" (komu ili čemu?) itd. Predlažemo da se to konkretizira na način da se ekspliccitno navedu antidiskriminacijske osnove iz zakona o suzbijanju diskriminacije (čl. 1.): "rasa ili etnička pripadnosti ili boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstva u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanja, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija". Primljeno na znanje Element nediskriminacije unesen je u Poglavlje 6. Poruka iznesena u Poglavlju 5.1. odnosi se na poticanje razvoja čovjeka, njegovo dostojanstvo i ostvarivanje punog potencijala putem razvojne podrške. Osobine iznesene imaju izravnu vezu s ciljanim skupinama naše razvojne politike. Spol polazi od naše namjere za osnaživanjem žena, status je vezan uz društvenu uključivost kao razvojni koncept iz Agende 2030, pripadnost je vezana uz poticanje razvoja kao i uključivost svih društvenih skupina, naročito marginaliziranih, uvjerenje je vezano uz svjetonazor dok se mjesto boravka odnosi na pomoć svakoj isključenoj osobi neovisno o tome dolazi li iz najnerazvijenije ili srednjedohodovne zemlje. Na taj način, želimo poslati poruku da našom razvojnom politikom ciljamo svaku osobu koja potrebuje pomoć.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 5   SEKTORSKI I ZEMLJOPISNI PRIORITETI, 5.1  Sektorski prioriteti U poglavlju "Mir i sigurnost i razvoj demokratskih institucija" predlažemo da se stavi i naglasak na djeljenje iskustva izgradnje mira organizacija civilnog društva koje također imaju veliko znanje i iskustvo u rješavanju ratnih i poratnih izazova. OCDi već sada rade na djeljenju tih iskustava u Ukrajini, Siriji, Palestini i sl. te predlaemo da to eksplicitno uđe i u strategiju. Primljeno na znanje Doprinos, iskustva i suradnja s civilnim društvom izneseni su u Poglavlju 4.2.2.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 5   SEKTORSKI I ZEMLJOPISNI PRIORITETI, 5.2  Zemljopisni prioriteti Predlažemo da se svakako kao zemlje prioritet uvrsti i Sirija. Ne samo zbog tradicionalnih gospodarstvenih odnosa (INA) i političkih (Pokret nesvrstanih i brojni projekti koje su hrvatski stručnjaci proveli u prošlosti u Siriji) RH i Sirije već i zbog toga što će Sirija zasigurno biti jedna od najvažnijih zemalja za izgradnju mira u budućnosti. Budući da RH prepoznaje svoje iskustvo izgradnje insituticija nakon rata, logično je da se to isksutvo strateški dijeli i sa Sirijom. Primljeno na znanje Sirija se nalazi među zemljopisnim prioritetima hrvatske razvojne suradnje.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 5   SEKTORSKI I ZEMLJOPISNI PRIORITETI, 5.2  Zemljopisni prioriteti Kada se govori o BiH, zbog posebne pozicije hrvatskog naroda u BiH, potrebno je u strategiji jasno navesti kako se razvojni projekti neće miješati sa projektima potpore dijaspori. U prošlosti je bilo dosta pomutnje i krivog navođenja projekata potpore disjaspori sa razvojnim projektima te ovdje to treba jasno razdvojiti. Primljeno na znanje Jedan od razloga zašto je BiH odabrana kao ključna programska zemlja upravo je konstitutivnost hrvatskog stanovništva i poticanje njegovog kvalitetnog doprinosa razvoju cjelokupne BiH, poštivajući pritom načela neuvjetovanja SRP-a i doprinosa cjelokupnoj zajednici. Na isti način razvojnu suradnju provode druge članice EU-a.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 5   SEKTORSKI I ZEMLJOPISNI PRIORITETI, 5.2  Zemljopisni prioriteti Ostaje nejasno zašto se kao prioriteti navode Tanzanija i Kolumbija? Porebno je pojasniti zašto su te zemlje važne za hrtvatsku razvojnu suradnju. Primljeno na znanje Utvrđeni kriteriji za odabir država za suradnju su iskazani interes države za suradnjom, iskoristivost specifičnih hrvatskih znanja i iskustava, dosadašnje iskustvo suradnje i sveobuhvatni interes Hrvatske za jačanje cjelokupne dvostrane suradnje. Tanzanija i Kolumbija udovoljavaju navedenim kriterijima. U Kolumbiji je Hrvatska s razvojnim projektima prisutna već nekoliko godina dok u Tanzaniji hrvatske udruge kao i privatni sektor već provode određene projekte i ulaganja. Odabirom Tanzanije kao afričke i najnerazvijenije zemlje također ispunjavamo obveze preuzete Agendom 2030 vezano uz potporu najnerazvijenijim i afričkim zemljama.
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 5   SEKTORSKI I ZEMLJOPISNI PRIORITETI, 5.2  Zemljopisni prioriteti Predlažemo da se uvede i geografski prioritet vezan uz angažiranje oružanih snaga RH u inozemstvu. Naime, držimo da bi bilo dobro da svaku vojnu misiju RH u inozemstvu prati i civilna misija te da geografska područja gdje će biti angažirane oružane snage budu prioritetna područja i za razvojnu suradnju, Primljeno na znanje Poveznica i nužnost suradnje vojnih i civilnih kapaciteta iznesena je naročito u Poglavlju 3.1. ali i u Poglavlju 4.2.1
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL NACIONALNU STRATEGIJU RAZVOJNE SURADNJE  ZA RAZDOBLJE 2017.-2021. GODINE, NAČELA RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI U poglavlju vezanom uz načela važno je istaknuti i načelo koherentnosti razvojnih politika kako se ne bi doveli u situaciju da s jednom razvojnom politikom unaprjeđujemo društvo a s drugom stvaramo prepreke za razvoj. Primljeno na znanje Koncept usklađenosti politika za razvoj iznesen je u Poglavlju 4.2.1. kao i u drugim dotičnim Poglavljima
Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL 6  OČEKIVANI UČINCI, Tablica 1. Strateški ciljevi i očekivani učinci Predlažemo dodati i prioritet: Ojačati podršku i svijest građana RH o važnosti politika MRS-a. Konkretni koraci: - raditi na uvođenju globalnog obrazovanja - provoditi kampanje za dizanje svjesti o MRSu Očekivani učnci: - građani RH daju podršku politikama MRS-a i spremni su solidarizirati se Primljeno na znanje Element iznesen u tablici pod točkom 4.