Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ivana Gudelj Tičak | NACRT PRAVILNIKA | Članak 5. U članku 9. stavka 5. mijenja se i glasi: (5) Na temelju provjera iz stavka 1. ovoga članka kandidat može ostvariti najviše 40 bodova. Članak 6. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije predmet javnoga savjetovanja, ali će se razmotriti prilikom budućih izrada pravnih propisa. |
| 2 | SNJEŽANA ERDELJAC | NACRT PRAVILNIKA | Čl.24. st.2 ne olakšava učeniku upis. Smatram da i školu i učenika može dovesti u nezgodan položaj da je upisan u program, a poslije ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada ( npr. alergija ). Isto tako bit će teško primorati roditelja da to naknadno napravi ( škola će biti u prekršaju ). Mislim da je trebalo ići na sufinanciranje liječničkih svjedodžbi od strane Države, pogotovo u trogodišnjim zanimanjima i na taj način olakšati roditeljima upis ili izbaciti liječničku svjedodžbu kao kriterij u nekim zanimanjima. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. Nadalje, ukoliko se tijekom prvog polugodišta ustanovi da, zbog neispunjavanja zdravstvenih zahtjeva, učenik ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada za upisano zanimanje, držimo da se neće ugroziti horizontalna prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja, budući da je zakonski rok za promjenu obrazovanoga programa najkasnije do početka drugoga polugodišta. Svjesni smo da je pregled kod medicine rada za roditelje dodatan trošak te planiramo pokrenuti inicijativu da se učenicima omogući sufinanciranje plaćanja postupka pregleda i izdavanja liječničke potvrde medicine rada te se nadamo da bi se isto omogućilo za upis u I. razred srednjih škola u budućem razdoblju. |
| 3 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRAVILNIKA, Članak 2. | U članku 2. Nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole predlažemo brisati iznimku predviđenu u stavku 2. odnosno izostaviti je u potpunosti iz sadržaja budućeg članka 24. Pravilnika. Obrazloženje: Izdavanje ove vrste potvrda smatramo potrebnim ostaviti u okviru struka kojima je svrha istih u užoj specijalnosti, a to su školska medicina i medicina rada. U jedinstvenom popisu zdravstvenih zahtjeva srednjoškolskih obrazovnih programa za upise u I. razred srednje škole izrijekom se navode potrebne potvrde iz nadležnosti školske medicine ili medicine rada, ovisno o obrazovnim programima. Želimo podržati postojeću praksu da se kod prijave za upis u programe za koje je potrebna svjedodžba medicine rada može prethodno dostaviti potvrda nadležnog školskog liječnika, no za sam upis je neophodna svjedodžba medicine rada. Mišljenja smo kako treba inzistirati na navedenoj proceduri. Nadležni školski liječnik u okviru povjerenstava za utvrđivanje primjerenog oblika školovanja škole i ureda državne uprave će tijekom srednjoškolskog obrazovanja skrbiti o svakom pojedinom učeniku sa zdravstvenim teškoćama i teškoćama u razvoju, stoga potvrda nadležnog školskog liječnika ima svoju specifičnost. No, niti potvrda nadležnog školskog liječnika ne može zamijeniti svjedodžbu medicine rada kroz cijelo prvo polugodište I. razreda srednje škole. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. |
| 4 | Hrvatski zavod za javno zdravstvo | NACRT PRAVILNIKA, Članak 2. | U članku 2. stavku 2. (u svezi članka 24.) smatramo neopravdanim i predlažemo izostavljanje istog, te ukazujemo na potencijalnu opasnost za zdravlje i sigurnost djece kao i za njihovu budućnost u smislu možebitnog gubitka školske godine i narušene mogućnosti daljnjeg školovanja. Predloženo dostavljanje liječničke svjedodžbe medicine rada do kraja prvog polugodišta, a pri upisu dostavljene potvrde obiteljskog liječnika, otvara mogućnost upisivanja u obrazovne programe djece čije je zdravstveno stanje takvo da neće moći nastaviti školovanje u tom program kao niti raditi u tom zanimanju. Moguće je da će im se narušiti zdravstveno stanje u tijeku tog prvog polugodišta zbog izloženosti potencijalnim zdravstvenim rizicima u okviru školskog okruženja . Naime, u Jedinstvenom popisu zdravstvenih zahtjeva srednjoškolskih obrazovnih programa za upise u 1. razred srednje škole liječnička svjedodžba medicine rada predviđena je u onim programima za koje je potrebna dijagnostička obrada kojom liječnici obiteljske medicine ne raspolažu. Nadalje, utvrđivanje zdravstvenih zahtjeva vezanih uz obrazovanje u nadležnosti je liječnika školske medicine i medicine rada, a ne liječnika obiteljske medicine. Želimo podržati postojeću praksu da se kod prijave za upis u programe za koje je potrebna svjedodžba medicine rada može dostaviti potvrda nadležnog školskog liječnika, no kod samog upisa je ipak neophodna svjedodžba medicine rada. Na ovakvoj proceduri i nadalje treba inzistirati. Potvrda nadležnog školskog liječnika ima svoj značaj za daljnje školovanje djeteta (i u tom kontekstu je primjerenija od potvrde obiteljskog liječnika) jer će nadležni školski liječnik u okviru Povjerenstva za utvrđivanje primjernog oblika školovanja Ureda državne uprave kroz cijelo srednjoškolsko školovanje skrbiti o svakom pojedinačnom djetetu sa zdravstvenim smetnjama i teškoćama u razvoju. No niti potvrda nadležnog školskog liječnika ne može zamijeniti svjedodžbu medicine rada kroz cijelo prvo polugodište 1. razreda srednje škole zbog ranije navedenih opasnosti. U tom smislu podržavamo mišljenje Hrvatskog društva za medicinu rada HLZ-a i Hrvatskog društva za školsku i sveučilišni medicinu HLZ-a. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. Nadalje, ukoliko se tijekom prvog polugodišta ustanovi da, zbog neispunjavanja zdravstvenih zahtjeva, učenik ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada za upisano zanimanje, držimo da se neće ugroziti horizontalna prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja, budući da je zakonski rok za promjenu obrazovanoga programa najkasnije do početka drugoga polugodišta. |
| 5 | HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU | NACRT PRAVILNIKA, Članak 2. | Stavak 2 članak 2 je neprihvatljiv jer se ne može dopustiti da djeca koja se upisuju u srednje škole za koje se traži svjedožba liječnika medicine rada, naknadno tj. najkasnije do kraja prvog polugodišta donose potvrde medicine rad jer liječničku svjedožbu medicine rada treba upravo donijeti na upisu u školu zbog pravovremene procjene zdravstvene sposobnosti učenika za određeno zanimanje jer u slučaju zdravstvene nesposobnosti za određeno zanimanje neće moći sudjelovati u nastavku školovanja, tj. na kraju prvog polugodišta ako se utvrdi zdravstvena nesposobnost morati će mijenjati zanimanje. U slučaju da unatoč teškoćama završi srednju školu neće poslije završenog obrazovanja moći konkurirati na tržištu rada ukoliko nije zdravstveno sposoban za određeno zanimanje. U stavku 2 članka 2 treba izbaciti da učenik pri upisu dostavlja potvrdu obiteljskog liječnika jer potvrda obiteljskog liječnika ne može biti dostatna da bi se dijete upisalo u srednju školu, jer za određena zanimanja sa posebnim uvjetima rada liječničku potvrdu može izdati samo specijalista medicine rada, a za ostala zanimanja liječničku potvrdu može izdavati specijalista školske i adolescentne medicine koji dijete s teškoćama u razvoju i zdravstvenim teškoćama prati tijekom cijelog školovanja i sudjeluje u profesionalnoj orjentaciji djece na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. Nadalje, ukoliko se tijekom prvog polugodišta ustanovi da, zbog neispunjavanja zdravstvenih zahtjeva, učenik ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada za upisano zanimanje, držimo da se neće ugroziti horizontalna prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja, budući da je zakonski rok za promjenu obrazovanoga programa najkasnije do početka drugoga polugodišta. |
| 6 | Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora | NACRT PRAVILNIKA, Članak 2. | Hrvatsko društvo za medicinu rada smatra izmjenu Pravilnika u stavku 2 članka 24. neopravdanom. Naime, posebnim propisima i mjerilima određeno je obvezno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti učenika od strane specijaliste medicine rada i sporta pri upisu u programe u kojima se učenici osposobljavaju za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada. Ovo uključuje dvije važne činjenice: 1) Ovi obrazovni programi redovito već tijekom praktične nastave uključuju izloženost učenika posebnim uvjetima rada koji zahtijevaju specifičnu zdravstvenu sposobnost; 2) Nakon završenih obrazovnih programa učenici se zapošljavaju na radna mjesta s posebnim uvjetima rada za što je potrebna specifična zdravstvena sposobnost koju utvrđuju specijalisti medicine rada. Prema tome, upisivanje učenika u obrazovne programe u kojima se učenici osposobljavaju za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada nema smisla ukoliko ti učenici nisu proveli pregled kod specijaliste medicine rada, tj. ukoliko im nije utvrđena specifična zdravstvena sposobnost za školovanje i rad na određenim poslovima s posebnim uvjetima rada. Pregledi specijaliste medicine rada nakon što su učenici već upisani u određene programe dovodit će do nepotrebnih prekida ili promjena obrazovnih programa tijekom prve godine školovanja. Liječnici opće prakse imaju podatke o eventualnim bolestima kandidata za upis u I razred srednje škole, međutim nisu educirani u smislu utvrđivanju specifične zdravstvene sposobnosti za školovanje i rad na određenim poslovima s posebnim uvjetima rada i nemaju saznanja o specifičnim sposobnostima kandidata. Stoga Hrvatsko društvo za medicinu rada predlaže, uzimajući u obzir novi način prijave učenika za upis u srednjoškolske programe (e-prijava), da se pregledi kod specijaliste medicine rada za upis u obrazovne programe pri kojem treba priložiti svjedodžbu specijaliste medicine rada provode u razdoblju e-prijava učenika za upis u srednjo školske programe, tj. od početka drugog polugodišta završnog razreda osnovne škole. Time će se na vrijeme regulirati pitanje zdravstvene sposobnosti učenika za upis u obrazovne programe i spriječiti gužve i problemi pri pregledima neposredno prije upisa. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. Nadalje, ukoliko se tijekom prvog polugodišta ustanovi da, zbog neispunjavanja zdravstvenih zahtjeva, učenik ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada za upisano zanimanje, držimo da se neće ugroziti horizontalna prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja, budući da je zakonski rok za promjenu obrazovanoga programa najkasnije do početka drugoga polugodišta. |
| 7 | Anita Savić | NACRT PRAVILNIKA, Članak 2. | Slažem se s prethodnim komentarom vezano uz Članak 2. stavak 2. Svakako bi navedene iznimke trebalo precizirati. | Nije prihvaćen | Pravilnikom nije moguće propisati sve iznimne slučajeve zbog kojih kandidati u trenutku upisa nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada. Svakako jedan od glavnih razloga kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. |
| 8 | MAJA KRALJ STANČEC | NACRT PRAVILNIKA, Članak 2. | Članak 2. Stavak 2 ostavlja puno prostora za manipulaciju. Budući da iznimke vrlo često postaju pravilo, bitno je navesti o kojim je iznimkama riječ. Postavlja se pitanje što će biti s učenicima koji će biti upisani u program zanimanja koje zahtjeva zdravstvene i psihičke predispozicije, a ni na kraju polugodišta zbog zdravstvenih kontraindikacija neće moći dobiti svjedodžbu medicine rada. | Nije prihvaćen | Pravilnikom nije moguće propisati sve iznimne slučajeve zbog kojih kandidati u trenutku upisa nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada. Svakako jedan od glavnih razloga kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Ukoliko se tijekom prvog polugodišta ustanovi da, zbog neispunjavanja zdravstvenih zahtjeva, učenik ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada za upisano zanimanje, držimo da se neće ugroziti horizontalna prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja, budući da je zakonski rok za promjenu obrazovanoga programa najkasnije do početka drugoga polugodišta. |
| 9 | Milivoj Gospić | NACRT PRAVILNIKA, Članak 2. | Stavak 2 ovog članka je nepotreban, što ukoliko učenica ili učenik za određeno zanimanje ne mogu dobiti svjedodžbu s medicine rada i utvrdi se da imaju određene kontraindikacije gdje učenicu ili učenika u tim slučajevima upisati? Mi u strukovnim trogodišnjim školama imamo velikih problema i kod povjerenstava s Zavoda za zapošljavanje kad nam upute dijete s određenim teškoćama u razvoju u neko zanimanje a oni znaju i mi u školi da to dijete nema niti intelektualne a niti motoričke sposobnost za navedeno zanimanje ali roditelji zbog blizine škole žele upis u tu školu i to u uslužna zanimanja a dijete ne zna komunicirati ima prilagođeni program i kad završi obrazovanje najčešće nije naučio osnovne vještine, nema znanja i sposobnosti i nikad neće moći raditi u struci jer ga treba još educirati da bi mogao raditi osnovne radnje, takva djeca se u školi jedva i socijaliziraju i ništa više. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. Nadalje, ukoliko se tijekom prvog polugodišta ustanovi da, zbog neispunjavanja zdravstvenih zahtjeva, učenik ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada za upisano zanimanje, držimo da se neće ugroziti horizontalna prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja, budući da je zakonski rok za promjenu obrazovanoga programa najkasnije do početka drugoga polugodišta. |
| 10 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRAVILNIKA, Članak 4. | U članku 4. Nacrta Pravilnika u novopredloženoj odredbi članka 26. stavka 1. Pravilnika smatramo neopravdanim da se liječnička svjedodžba medicine rada može dostaviti najkasnije do kraja prvog polugodišta prvog razreda, te smatramo da ona i nadalje treba ostati uvjet za upis u I. razred srednje škole. Obrazloženje: Izdavanje ove vrste potvrda smatramo potrebnim ostaviti u okviru struka kojima je svrha istih u užoj specijalnosti, a to su školska medicina i medicina rada. U jedinstvenom popisu zdravstvenih zahtjeva srednjoškolskih obrazovnih programa za upise u 1. razred srednje škole izrijekom se navode potrebne potvrde iz nadležnosti školske medicine ili medicine rada, ovisno o obrazovnim programima. Želimo podržati postojeću praksu da se kod prijave za upis u programe za koje je potrebna svjedodžba medicine rada može prethodno dostaviti potvrda nadležnog školskog liječnika, no za sam upis je neophodna svjedodžba medicine rada. Mišljenja smo kako treba inzistirati na navedenoj proceduri. Nadležni školski liječnik u okviru povjerenstava za utvrđivanje primjerenog oblika školovanja škole i ureda državne uprave će tijekom srednjoškolskog obrazovanja skrbiti o svakom pojedinom učeniku sa zdravstvenim teškoćama i teškoćama u razvoju, stoga potvrda nadležnog školskog liječnika ima svoju specifičnost. No, niti potvrda nadležnog školskog liječnika ne može zamijeniti svjedodžbu medicine rada kroz cijelo prvo polugodište 1. razreda srednje škole. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. |
| 11 | Hrvatski zavod za javno zdravstvo | NACRT PRAVILNIKA, Članak 4. | U članku 4. stavku 1. (u svezi članka 26., stavka 4.) smatramo neopravdanim da se liječnička svjedodžba medicine rada može dostaviti najkasnije do kraja prvog polugodišta prvog razreda, već smatramo da ona i nadalje treba ostati uvjet za upis u 1. razred srednje škole. Argumenti su identični onima vezanim uz članak 2. stavak 2. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. |
| 12 | HRVATSKO DRUŠTVO ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU | NACRT PRAVILNIKA, Članak 4. | Članak 4 stavak 1 gdje piše da je Kandidat koji upisuje program obrazovanja za vezane obrte dužan je, pri upisu ili najkasnije do kraja prvog polugodišta prvog razreda, dostaviti školi liječničku svjedodžbu medicine rada treba promjeniti na način da se sa potvrdom medicine rada ne može čekati dokraja prvog polugodišta već je treba donijeti na upisu u školu ,upravo kako se u određeno zanimanje ne bi upisalo dijete koje ima kontraindikacije za upis u to zanimanje. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. Dakle, potreba liječničkih svjedodžba medicine rada za određeno zanimanje ni na koji se način ne dovodi u pitanje, već je glavni cilj osigurati da roditelji i učenici, bez pritiska kratkih rokova, obave pregled i dobiju potrebnu liječničku svjedodžbu medicine rada za odabrano zanimanje. Nadalje, ukoliko se tijekom prvog polugodišta ustanovi da, zbog neispunjavanja zdravstvenih zahtjeva, učenik ne može dobiti liječničku svjedodžbu medicine rada za upisano zanimanje, držimo da se neće ugroziti horizontalna prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja, budući da je zakonski rok za promjenu obrazovanoga programa najkasnije do početka drugoga polugodišta. |
| 13 | HOK | NACRT PRAVILNIKA, Članak 4. | Predlažemo da dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 1. glasi: Pri upisu u program obvezno dostavlja potvrdu nadležnoga školskog liječnika o zdravstvenoj sposobnosti kandidata za propisani program ili liječničku svjedodžbu medicine rada. Iznimno, kandidat koji u trenutku upisa nije u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, pri upisu dostavlja potvrdu obiteljskog liječnika, a liječničku svjedodžbu medicine rada dostavlja školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda. Sklopljen ugovor o naukovanju kandidat dostavlja najkasnije do kraja 1. polugodišta prvog razreda. | Djelomično prihvaćen | Za upis u programe obrazovanja za vezane obrte za kandidate koji, u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, također se primjenjuju odredbe članka 2. stavkom 2. ovoga Pravilnika u kojem se propisuje da iznimno, kandidat koji u trenutku upisa nije u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, pri upisu može dostaviti potvrdu obiteljskog liječnika, a liječničku svjedodžbu medicine rada dostavlja školi naknadno, odnosno najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, kao i sklopljen ugovor o naukovanju. |
| 14 | Milivoj Gospić | NACRT PRAVILNIKA, Članak 4. | stavak (1 ) treba glasiti: kandidat koji upisuje program obrazovanja za vezane obrte dužan je , pri upisu ili najkasnije do početka nastave prvog razreda, dostaviti školi liječničku svjedodžbu medicine rada i sklopljena ugovor o naukovanju najkasnije do kraja prvog polugodišta. Razlog jer učenici prvog razreda trebaju proći edukaciju iz zaštite na radu, položiti ispit zaštite na radu i steći osnovna znanja i vještine o zanimanju i tek se onda upućuju na praktičnu nastavu van škole u obrtničke radionice ili radionice trgovačkih društava. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja ostaje pri svom prijedlogu da kandidati, koji u trenutku upisa, nisu u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, istu dostave srednjoj školi najkasnije do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda, dok pri upisu mogu dostaviti potvrdu obiteljskoga liječnika. Naime, prilikom upisa učenika u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO), pokazalo se da je jedan od otežavajućih čimbenika kratki vremenski rok u kojem kandidati trebaju pribaviti navedene liječničke svjedodžbe medicine rada i dostaviti ih školskim ustanovama. Također, razlog kašnjenja sa dostavom traženoga dokumenta srednjim školama je i neravnomjerna dostupnost usluga medicine rada na nekim područjima županija/gradova/općina zbog čega obavljanje pregleda i dobivanje svjedodžbe medicine rada potraje i duže od planiranih rokova. |
| 15 | Goran Dubinjak | NACRT PRAVILNIKA, Članak 5. | Kada se već mijenja pravilnik ,predložio bih da se promijeni i način bodovanja učenika sa zdravstvenim teškočama članak 19. Nije samo bitno ako učenik boluje od neke bolesti koja mu sužava izbor zanimanja,učenik može biti tijekom školovanja od 5 do 8 razreda (posebno bitni 7 i 8) često bolestan od prolaznih bolesti (tipa česte upale,upale pluća itd) pa znaju izostati sa nastave i po 200-300 sati godišnje,što je veliki hendikep za takve učenike. Dodijeljivanje 1 boda za takve učenike je jako malo,skoro zanemarivo,ako uzmete u obzir koliko se bodova može imati.Teže bolesti ili veliki izostanci učenika ,od učenika traže puno više truda za savladavanje predmeta,te se dodijelom samo jednog boda skoro nimalo ne izlazi u susret toj djeci. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije predmet javnoga savjetovanja, ali će se razmotriti prilikom budućih izrada pravnih propisa. |
| 16 | Ivana Gudelj Tičak | NACRT PRAVILNIKA, Članak 5. | Obzirom na hiperprodukciju odlikaša te nemogućnost ujednačavanja kriterija ocjenjivanja u svim osnovnoškolskim ustanovama, obzirom na osobnu odluku svakog od profesora sukladno njegovoj osobnoj ocjeni, temeljenoj na osobnom iskustvu i osobnim odnosno subjektivnim kriterijima ocjenjivanja, smatram da je potrebno ponovno vratiti znanje kao ključni kriterij prilikom izbora kandidata, obzirom na navedenu premisu na stranicama MZOS-a na poveznici http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3339 , na kojoj navodite da: Srednjoškolskim obrazovanjem SVAKOME SE POD JEDNAKIM UVJETIMA I PREMA NJEGOVIM SPOSOBNOSTIMA, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje kompetencija za uključivanje na tržište rada i nastavak obrazovanja na visokim učilištima. Što je i u skladu sa Člankom 66. Ustava Republike Hrvatske 1. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. te potrebom usklađivanja pravilnika sa Člankom 22. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 3. Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod JEDNAKIM UVJETIMA u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu. Zbog svega navedenog, smatram, ukoliko je učenik tijekom svog osnovnoškolskom obrazovanja zavrijedio izvrsne ocjene, da iste i potvrdi kroz "Provjeru posebnih znanja kandidata", te da se maksimalni brod osvojenih bodova poveća na barem 40 bodova, što bi u ovom slučaju eliminiralo ukupnu subjektivnost ocjenjivanja te omogućilo upis u željene programe onima koji to sa svojom razinom posebnih znanja i zavrjeđuju, PREMA NJIHOVIM SPOSOBNOSTIMA! Zahvaljujem unaprijed na pozitivnoj ocjeni prijedloga izmjene članka 9. stavka 5. PRAVILNIKA O ELEMENTIMA I KRITERIJIMA ZA IZBOR KANDIDATA ZA UPIS U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije predmet javnoga savjetovanja, ali će se razmotriti prilikom budućih izrada pravnih propisa. |
| 17 | Ivana Gudelj Tičak | NACRT PRAVILNIKA, Članak 5. | Članak 5. U članku 9. stavka 5. mijenja se i glasi: (5) Na temelju provjera iz stavka 1. ovoga članka kandidat može ostvariti najviše 40 bodova. Članak 6. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije predmet javnoga savjetovanja, ali će se razmotriti prilikom budućih izrada pravnih propisa. |