Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA | općenita primjedba Pozitivnim ocjenjujemo napore Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se evidencije o radnicima pojednostave i na taj način smanji administrativno opterećenje gospodarskih subjekata. | Primljeno na znanje | Pozitivna ocjena HOK-a o administrativnom rasterećenju poslodavaca primljena je na znanje. |
| 2 | IVAN DUŠAN | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA | Ovaj pravilnik samo opterećuje poslodavce nepotrebnom administracijom i mislim da je velika greška zakonodavca da se donosi ovakav pravilnik. Najbolje je da svaki poslodavac sam određuje na koji način će voditi te evidencije. Logično je da će poslodavci i bez donošenja ovog propisa voditi evidenciju o radnom vremenu radnika, međutim propisivanje načina na koji se takva evidencija treba voditi nepotrebno opterećuje poslodavce dodatnim administrativnim poslovima. | Nije prihvaćen | Komentar je neosnovan jer se novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i donosi upravo zbog razloga kako bi se uklonile regulatorne prepreke u poslovanju. Naime, na15. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 5. siječnja 2017. godine prihvaćen je Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Navedeni Akcijski plan predstavlja dio reformskog paketa iz Nacionalnog plana reformi u okviru Europskog semestra te ima za svrhu stvoriti poticajnu investicijsku klimu, omogućiti jednostavnije uvjete poslovanja i osigurati lakši pristup tržištu usluga. Sastoji se od 104 mjere podijeljene u 3 strukturne cjeline: mjere vezane uz administrativno rasterećenje gospodarstva, mjere vezane uz reformu i liberalizaciju tržišta profesionalnih usluga te ostale mjere za olakšanje poslovanja. Jedna od predviđenih mjera za uklanjanje regulatornih prepreka poslovanju jest i pojednostavnjenje evidentiranja radnog vremena. U okviru navedene mjere pristupilo se izmjenama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Izmjenama se želi postići vremenska ušteda za poslodavce koji su dužni voditi podatke o radnicima i njihovom radnom vremenu. Napominjemo kako poslodavac samostalno odlučuje o načinu vođenja evidencije te mu nije propisan obrazac koji mora ispunjavati. Također, nije dužan unositi podatke koji u razdoblju za koje se vodi evidencija nisu ostvareni. |
| 3 | BLAŽENKA DIVKOVIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA | U praksi dosta dvojbi stvara vođenje evidencije radnog vremena za vrijeme opravdane odsutnosti radnika (bolovanje, plaćeni dopust, godišnji odmor) u slučaju kada je radno vrijeme nejednako raspoređeno. Konkretno vatrogasci rade po režimu rada: 12 sati rada - od 7 do 19 - nakon toga je odmor od 12 sati pa 12 sati rada - do 19 do 7- nakon toga je odmor od 24 sata . U slučaju korištenja bolovanja, godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta većina postrojba kod evidencije pribjegava rješenju da za te dane pišu 8 sati, što nije u skladu s tumačenjima ministarstva. Mislimo da bi bilo dobro da se pravilnikom jasnije propiše način vođenja evidencije za slučaj nejednakog rasporeda radnog vremena za slučaj opravdane odsutnosti, kako ne bi bilo dvojbi u primjeni pravilnika. Zahvaljujemo. | Primljeno na znanje | U komentaru se predlaže potreba jasnijeg vođenja evidencije radnog vremena u slučajevima nejednakog rasporeda radnog vremena budući da postoje poteškoće u vođenju evidencije o nenazočnosti na poslu. Budući da u komentaru nema konkretnog prijedloga, on je primljen na znanje. U praksi zaista postoje određene poteškoće pri vođenju podataka o vremenu nenazočnosti na poslu zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta. Međutim, navedeni problemi praktične su prirode te nisu rezultat nejasnih odredaba Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Naime, sukladno odredbama navedenog pravilnika poslodavac je dužan voditi točnu i stvarnu evidenciju radnog vremena. U slučaju kada poslodavac ne unosi stvarne podatke za radnike koji rade u nejednakom radnom vremenu moguće je da zbog toga dođe do odstupanja od ukupnog fonda sati u pojedinom tjednu ili mjesecu. |
| 4 | Aleksandar Kovač mr. sc. | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA | Ovom Pravilniku nedostaju paragrafi na početku (na što se ovaj Pravilnik oslanja i veže). Nedostaje mu i završni dio (tko ga "potpisuje"). | Prihvaćen | Prilikom stavljanja Prijedloga pravilnika na e-savjetovanje istom se promijenio oblik te nisu bile vidljive uvodne zakonske odredbe na početku, te završni dio koji se odnosi na potpisnika. |
| 5 | Marko Bertolino | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 1. | Izmijeniti stavak 1 u. (1) Ovim se Pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu, ako drugim propisom nije drukčije uređeno. dodano "i radnom vremenu" nakon riječi "radnicima" a jer članak 2 upravo to govori | Nije prihvaćen | Gospodin Marko Bertolino predložio je izmjenu članka 1. stavka 1. obzirom na sadržaj članka 2. Prijedlog je odbijen. Naime, budući da opseg nekog pojma čini skup nižih pojmova na koje se taj jedan pojam odnosi, tako i opseg pojma „evidencija o radnicima“ čine dva niža pojma: „evidencija o radnicima“ i „evidencija o radnom vremenu“. Ovo je razvidno upravo iz odredbe članka 2. koja propisuje koje podatke sadrži viši pojam iz članka 1. |
| 6 | Aleksandar Kovač mr. sc. | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 1. | Maknuti razmak ispred točke na kraju rečenice. | Prihvaćen | U komentaru je ukazano da se ispred točke na kraju rečenice nalazi razmak. Komentar je prihvaćen. |
| 7 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 3. | Predlaže se opseg propisanih podataka koje mora sadržavati evidencija o radnicima dodatno smanjiti na način da se brišu točke 9., 14., i 15. koje se odnose na podatke navedene obavezno u ugovoru o radu. obrazloženje: Ovim se člankom broj podataka koje evidencija o radnicima treba sadržavati smanjuje, čime se evidencija pojednostavnjuje, ali od sadašnjih 25 podataka koje mora sadržavati, još se uvijek zadržava njih 18 što je i nadalje opsežna obveza za poslodavce. Podaci koje predlažemo dodatno ukinuti kao obvezne u evidenciji radnika su oni podaci za koje Zakon o radu propisuje da ih obavezno sadrži svaki ugovor o radu. Stoga je nepotrebno te iste podatke prepisivati i unositi u evidenciju jer to predstavlja dodatni posao i obvezu za poslodavca. S druge strane, inspektor u kontroli sve podatke može provjeriti iz ugovora. | Nije prihvaćen | Podaci o datumu početka rada, mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima i ugovorenom tjednom radnom vremenu, određenom punom radnom vremenu, odnosno propisanom skraćenom radnom vremenu u satima predstavljaju ključne podatke o radnicima. Obveza njihovog vođenja u evidenciji omogućava lakši i jednostavniji inspekcijskih nadzor Inspektoratu rada. S druge strane, radi se o podacima koji se u pravilu ne mijenjaju te čije je evidentiranje iznimno jednostavno i kratkotrajno. |
| 8 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 3. | Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH): U odnosu na prijedlog prema kojem se obveza pribavljanja podatka o prethodnom mirovinskom stažu prebacuje na radnika, željeli bismo istaknuti kako, iako načelno prihvatljivo, ovo rješenje znači prebacivanje obveze s poslodavca na radnika. Cilj administrativnog rasterećenja poslodavca ne smije biti prebacivanje obveze na radnika (čemu svjedočimo u brojnim propisima koji se u cilju administrativnog rasterećenja poslodavaca mijenjaju u posljednje vrijeme), nego u informatičkom dobu valja olakšavati položaj svih dionika kroz umrežavanje institucija u svrhu razmjene podataka. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima nije propisana obveza radnika da pribavlja podatke o prethodnom mirovinskom stažu. |
| 9 | Aleksandar Kovač mr. sc. | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 3. | Stavak (2): Pravilo koje započinje sa '...je dužan voditi i druge podatke...', zatim nabraja neke od primjera podataka i potom završava sa '...i slično' nije zapravo valjano pravilo. Ukoliko je poslodavac nešto 'dužan' činiti onda bi valjalo poslodavcu jasno reći što. Kako sada stoji, postoji mogućnost da poslodavac bude u situaciji u kojoj se ovo može tumačiti i ovako i onako jer Pravilnik ne navodi iscrpno vrste podataka koje je poslodavac doista dužan voditi. Fraza 'i slično' nema informacijsku vrijednost i prepušta poslodavcu nagađati koji bi to "slični" podaci bili. Prikuplja li previše podataka? Premalo podataka? Strepiti je li u prekršaju... Takve nejasne zone nepotrebno poslodavcima otežavaju dobro obavljanje posla. Prijedlog poboljšanja: potruditi se ponuditi iscrpan popis podataka koje je poslodavac dužan voditi (ovo je zacijelo moguće i izvedivo) | Nije prihvaćen | U članku 3. stavku 2. jasno je navedeno kako je poslodavac dužan voditi one podatke o kojima ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Dakle, time je na jasan i nedvosmislen način propisana obveza za poslodavca. U zagradi su navedeni neki od podataka pri čemu je sintagmom „i slično“ jasno istaknuto kako se ne radi o zatvorenoj listi (numerus clausus) podataka. Napominjemo kako obveza vođenja evidencije o nekom podatku koji nije naveden na listi često ovisi o volji poslodavca i radnika pri sklapanju ugovora o radu. Također, na ovaj način poslodavcu se stavlja u obvezu voditi i druge podatke od kojih ovisi ostvarenje određenih, najčešće materijalnih prava radnika, primjerice prava na uvećanu plaću. |
| 10 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 5. | U stavku 3. predlažemo odredbu dopuniti na način da se iza riječi „knjige“ doda zarez i riječi „slobodnih listova“. obrazloženje: Obrtnici s malim brojem radnika (osobito oni koji porez plaćaju paušalno) ne koriste računala u velikoj mjeri te im je elektronično vođenje evidencije nepraktično. Za vođenje evidencije na papiru trebalo bi omogućiti da se za to koriste i slobodni listovi, jer nema nikakve bitne razlike između slobodnih listova i knjige u obliku spiralno uvezanih ili „zaklamanih“ listova. Osim toga, na taj se način mogu smanjiti troškovi kupnje tiskanih knjiga. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se predloženi način propisivanja mogućnosti vođenja podataka na slobodnim listovima zbog navodne uštede za poslodavca. Primjedba da bi nabavka knjige predstavljala trošak za poslodavca nije primjedba u kontekstu administrativnog rasterećenja poslodavaca, dok je u smislu uštede minorna. Međutim, prihvaća se prijedlog promjene izričaja „knjiga“ na način da se predlaže da odredba glasi: „Evidencija o radnicima može se voditi u pisanom ili u elektroničkom obliku“. Na ovaj način pisano vođenje evidencije podrazumijevalo bi sve oblike pisanih dokumenata, kako knjige tako i „slobodne listove“. |
| 11 | Zdenko Jukić | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 5. | Ubaciti da se arhiva evidencije može biti i elektronička. Navedeno je samo da se vodi ali ne i da se arhivira. | Nije prihvaćen | Člankom 5. stavak 3. propisano je da se evidencija o radnicima može voditi pisano ili elektronički, pa je logično da se u takvom obliku može voditi i arhiva evidencije, odnosno arhiva će u pravilu biti u onom obliku u kojem se vodi i evidencija. |
| 12 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | U stavku 5. predlažemo iza riječi „evidentirati“ dodati riječi „podatke iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka te“. obrazloženje: U slučajevima rada prema radnom vremenu koje je jednako raspoređeno po danima, tjednima i mjesecima nema potrebe evidentirati početak i završetak rada, jednako kao što je predloženo da se ne mora voditi podatak o tjednom i dnevnom odmoru. Evidentiranje ukupnog dnevnog radnog vremena je dovoljno, s obzirom da je ono jednako raspoređeno. | Nije prihvaćen | Stavak 1. podstavak 3. i 4. propisuju obvezu vođenja podataka koja je kao takva ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu. Za ovakve poslodavce oslobođenje od vođenja podataka o dnevnom i tjednom odmoru već je predviđeno stavkom 4. ovoga članka. |
| 13 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | Iza stavka 4. predlažemo dodati novi stavak 5. koji glasi: „(5) Poslodavac koji zapošljava najviše 10 radnika u evidenciji radnog vremena obvezan je voditi podatke iz stavka 1. podstavka 6. ovog članka. Ostale podatke iz stavka 1. ovog članka od kojih ovisi ostvarivanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom obvezan je osigurati odgovarajućom dokumentacijom.“ Stavci 5. do 9. postaju stavci 6. do 10. obrazloženje: Propisani sadržaj evidencije o radnom vremenu koja treba sadržavati podatke propisane u 9 točaka i još dodatno detaljnije razrađene kroz podstavke, čak i uz mogućnost da se ne vode podaci koji u pojedinom razdoblju kod radnika ne postoje kao i da se alternativno vodi ili vrijeme početka i završetka rada ili podaci o dnevnom i tjednom odmoru, za obrtnike predstavlja veliku administrativnu prepreku poslovanju. Obrtnici prosječno zapošljavaju mali broj radnika, no vođenje evidencije ipak zahtijeva njihovo dodatno vrijeme i angažman, koji ne mogu posvetiti drugim poslovima, a poznato je da obrtnici samostalno obavljaju rad u području djelatnosti kojom se bave i sve poslove upravljanja. Upravo zbog malog broja radnika, predlaže se da evidenciju vode na pojednostavljeni način, tj. da evidentiraju samo broj sati rada tijekom dana. Sve ostale podatke inspektori u nadzoru mogu kontrolirati provjerom odgovarajuće dokumentacije (npr. odluke o godišnjem odmoru i sl.) | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da poslodavac jednom kada kreira sustav ili tablicu vođenja evidencije o radnom vremenu nema velike administrativne obveze. Naime, u tom slučaju unošenje podataka o radnom danu jednog radnike predstavljao bi rutinski postupak koji ne zahtjeva puno vremena i koji ne zadire u poslovanje malog poslodavca ili obrtnika. |
| 14 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | U stavku 4. predlažemo iza riječi „odmora“ brisati točku i dodati riječi „te ukupno dnevno radno vrijeme“ obrazloženje: I ovim se člankom ukida obveza vođenja tri kategorije podataka, što je dobar put prema pojednostavljenju evidencije. Međutim, pojednostavljenja su dodatno moguća za još neke kategorije podataka. U evidenciji u kojoj se vodi početak i završetak rada, evidentiranjem tih podataka ujedno je evidentirano i ukupno dnevno radno vrijeme koje predstavlja vrijeme između početka i završetka rada. Stoga se podatak o ukupnom dnevnom radnom vremenu u tom slučaju pokazuje posve suvišnim. U cilju mogućeg daljnjeg pojednostavljenja evidencije predlažemo razmotriti da se podaci o početku i završetku rada ukinu za sve poslodavce, tako da ostane obveza evidentiranja ukupnog dnevnog radnog vremena. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da u slučaju kada poslodavac vodi podatke o početku i završetku rada, unošenje podatka o ukupnom dnevnom radnom vremenu ne predstavlja dodatno administrativno opterećenje. Navedeno osobito vrijedi za poslodavce koji koriste programe za vođenje evidencije gdje se navedeni podatak može automatski utvrđivati. |
| 15 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | U stavku 1. članka 8. predlažemo razmotriti iskazivanje podataka definiranih točkom 9. za vrijeme nenazočnosti na poslu zbog korištenja godišnjeg odmora za koje se propisuje evidentiranje u satima. obrazloženje: S obzirom da Zakon o radu trajanje godišnjeg odmora propisuje u tjednima, odnosno danima, propisani zahtjev da se vrijeme nenazočnosti na poslu zbog korištenja godišnjeg odmora evidentira u satima može stvoriti još dodatnu komplikaciju pri vođenju evidencije. | Nije prihvaćen | Prijedlog je odbijen budući da je svaki poslodavac dužan u obračunu plaće iskazivati ostvarene sate rada, ali i sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima godišnjeg odmora. Dakle, iako se sukladno odredbama Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014) godišnji odmor utvrđuje u radnim danima, naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora određuje se prema broju sati. Taj broj utvrđuje se temeljem podataka iz evidencije radnog vremena. Slijedom navedenoga, ne prihvaća se prijedlog HOK-a. |
| 16 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH): Nomotehnički prijedlog - u odredbi članka 8. stavka 1. točke 9. riječ "poslu" predlažemo zamijeniti rječju "radu", jer je to terminologija koju upotrebljava i Zakon o radu temeljem koej se ovaj pravilnik i donosi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen u cilju usklađivanja s terminologijom iz Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014). |
| 17 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) - komentar: Dopuna članka 8. novim stavkom 5., kojim se propisuje kako poslodavac za radnike koji rade u jednakom rasporedu radnog vremena nije dužan voditi podatak o satima dnevnog i tjednog odmora, u odnosu na odredbe stavka 3. i 4. istog članka, nameće pitanje, koje podatke je poslodavac u obvezi voditi za te radnike. Naime, iz ukupnosti odredaba važećih stavaka 3. i 4. i novopredloženog stavka 5. proizlazi kako za takve radnike poslodavci neće morati voditi niti podatak o početku i završetku radnog vremena, kao niti podatak o dnevnom i tjednom odmoru. Naime, ako obveza vođenja podataka nije ugovorena ili propisana, to će primjenom novog stavka 5. u odnosu na radnike koji rade u jednakom rasporedu značiti da za njih poslodavac ne mora voditi niti jedan od podataka, osim podatka o ukupnom dnevnom radnom vremenu, što je manje nego što moraju voditi poslodavci sukladno odredbama stavaka 3. i 4. ovog članka. Ako se uzme u obzir velika pojavnost neevidentiranja sati prekovremenog rada, tada je tek razvidno kako će vođenje isključivo podatka o ukupnom dnevnom radnom vremenu biti nedovoljno u odnosu na te radnike. Ovo za takvog radnika može predstavljati otegotnu okolnost u slučaju nastanka ozljede na radu, a u odnosu na HZZO i priznavanje prava zbog ozljede na radu. Stavkom 9. ovog članka, koji je nov u odnosu na važeće uređenje, propisuje se kako je za upućenog radnika evidenciju o radnom vremenu obvezan voditi poslodavac na način da je iz iste vidljiv početak, trajanje i završetak radnog vremena. Ovom prilikom želimo podsjetiti kako su Zakonom o strancima, a sukladno direktivi 96/71 o upućenim radnicima, uređena tri slučaja upućivanja: upućivanje stranog radnika radi prekograničnog pružanja usluga u RH (kada ga u RH upućuje njegov poslodavac sa sjedištem izvan RH), upućivanje stranog radnika u povezano društvo u RH i upućivanje agencijskog radnika na rad kod korisnika u RH. Sukladno rečenom, a vodeći računa o zaštiti minimalnih prava tih radnika, jasno je da postoji razlika između tih različitih tipova upućivanja te stoga, ovaj stavak valja preraditi na način da norma bude jasna, sveobuhvatna i primjenjiva. Osim toga, uzimajući u obzir odredbu stavka 7. ovog članka sadržajno logičnim se čini da odredba stavka 9. bude propisana odmah iza stavka 7. | Djelomično prihvaćen | Komentatori gube iz vida osnovni cilj Akcijskog plana Vlade RH za administrativno rasterećenje gospodarstva. Novim stavkom 5. upravo se olakšava evidencija o radnicima onom velikom broju poslodavaca koji imaju uvijek jednak raspored radnog vremena iz kojeg je vrlo jednostavno zaključiti u kojem razdoblju radnik radi a u kojem koristi odmore, te se ova primjedba odbija. Stavak 3. i 4. nisu povezani s ovim stavkom iz razloga što se temeljem njih propisuje obveza vođenja podataka koja je kao takva ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu. Primjedba o potencijalnom neevidentiranju prekovremenog rada se odbija jer je stavkom 2. ovoga članka obveza takve evidencije propisana za sve poslodavce koji takav rad koriste. Prijedlog novog stavka 9. Propisuje obvezu vođenja evidencije općenito u odnosu na upućene radnike, a što pretpostavlja da se odnosi na sve tri kategorije upućivanja. Međutim radi preciznosti se proširuje predložena odredba novim stavcima koji se odnose na ovu kategoriju poslodavaca i radnika. Prihvaća se prijedlog da se zamijeni redoslijed odredbi stavaka 8. i 9. ovoga članka. No, obzirom da je naknadno proširena definicija obveze za strane poslodavce sa dva nova stavka, to se slijedom navedenog pomiče i postojeći posljednji stavak za dva mjesta. |
| 18 | Zdenko Jukić | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | Smatram da se upravljačke strukture unutar tvrtke ne trebaju voditi nikakve evidencije rada jer je glupo da se određuje predsjednicima uprava, članovima istih i svim drugim unutar tih i takvih razina odlučivanja i upravljanja, je glupo određivati periode ( smjenske) rada i kao takve evidentirati. | Nije prihvaćen | Sukladno odredbi članka 4. stavka 3. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014) član uprave ili izvršni direktor mogu ali i ne moraju obavljati poslove u radnom odnosu. Ako nisu u radnom, ne postoji obveza vođenja evidencije radnog vremena. S druge strane, ukoliko je član uprave ili izvršni direktor sklopio ugovor o radu, pri sklapanju se može ugovoriti samostalnost u određivanju najdužeg trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru sukladno članku 12. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnom vremenu. |
| 19 | IGOR LUKIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | (8) Na sveučilištima, veleučilištima i znanstvenim institutima, za zaposlene nastavnike, suradnike, znanstvenike i umjetnike te u ustanovama predškolskog obrazovanja za zaposlene odgajatelje djece, odnosno zaposlene koji sudjeluju u neposrednom odgojno obrazovnom radu, podaci o radnom vremenu prilagođeni su naravi njihovog rada na način da se posebno evidentiraju samo normirani oblici rada. Predlažem da se ovaj stavak nadopuni na idući način: "(8) Na sveučilištima, veleučilištima, znanstvenim institutima te u drugim organizacijama registriranima za pružanje usluga poduke, poput škola stranih jezika, ..." | Nije prihvaćen | Stipulacija članka nije mijenjana u odnosu na onu iz prethodnog Pravilnika, koja je kao takva unesena na prijedlog resornog ministarstva. Naime, na zaposlene na koje se odnosi predmetni stavak primjenjuju se posebni propisi koji propisuju normu rada (neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i stručno-metodičke pripreme). |
| 20 | IGOR LUKIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | (6) Poslodavac je dužan u evidenciji radnog vremena voditi samo podatke iz odredbe članka 1. ovoga članka koji su ostvareni u razdoblju, odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje. Obzirom da se uvodi obaveza evidentiranja radnog vremena za redovne studente koji ne primaju plaću, već honorar, smisao ove odredbe je preuzak te je treba dopuniti pojmom "honorar". U suprotnome se isto tumači na način da evidenciju treb voditi samo za radnike koji primaju plaću, te time odredba postaje suprotna odredbama iz čl. 4. | Nije prihvaćen | U odredbi članka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima jasno je propisana obveza vođenja evidencije radnog vremena samo za radnike u radnom odnosu. Obveza vođenja evidencije radnog vremena studenata nije propisana. Slijedom navedenoga, odbija se prijedlog da se plaća zamijeni izrazom honorar. Odnosno, ovaj članak nije suprotan članku 4. jer se članak 4. odnosi na opće podatke o radnicima i drugim osobama čiji rad poslodavac koristi. |
| 21 | IGOR LUKIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | Pravilnik treba nedvosmisleno definirati ključne pojmove iz čl. 8 kako ne bi postojala mogućnost pogrešnog tumačenja istih od strane radnika i poslodavaca. Predlažem da se posebno definiraju idući pojmovi/ odredbe: 5) vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, 7) sate terenskog rada, 8) sate pripravnosti, – sate isključenja s rada (lockout), - smjenski rad - dvokratni rad | Nije prihvaćen | Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima. Radno vrijeme, smjenski rad te odmori i dopusti propisani su odredbama Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014). |
| 22 | Aleksandar Kovač mr. sc. | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 8. | Termin "lockout" je u zagradi... Nije jasno je li se ovime uvodi novi termin kojega čitatelj treba zapamtiti (vjerojatno ne, jer se termin pojavljuje samo ovdje) ili je ovo žargonski termin (u tom slučaju nije mu mjesto u Pravilniku). | Nije prihvaćen | Termin isključenje s rada (lockout) koji se koristi u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima preuzet je iz odredbe članka 213. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014) u identičnom obliku. |
| 23 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 9. | U stavku 2. članka 9. predlažemo iza riječi „popunjavaju“ brisati točku i dodati riječi „odnosno u roku od tri dana po povratku s puta.“. obrazloženje: Predloženo ukidanje obveze unosa podataka svakodnevno tj. po završetku radnog dana bit će veliko olakšanje, osobito za male poslodavce jer će moći evidenciju popunjavati na tjednoj osnovi. Međutim, postoje i situacije u kojima je potrebno fleksibilnije odrediti rok, kao što je npr. za slučajeve službenog puta koji može trajati dulje od tjedan dana. Za takve slučajeve treba omogućiti da se rok za unos podataka ne računa od dana na koji se podatak odnosi, nego od povratka s puta ili od dana kada podaci postanu poslodavcu nedvojbeno poznati tako da ih može unijeti u evidenciju. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predloženo rješenje dovoljno fleksibilno te nema potrebe za uvođenjem izuzetaka u kojima će se ostaviti još duži rok. |
| 24 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 9. | Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) - komentar: Rješenjem u stavku 2. ovog članka predlaže se obvezati poslodavca na popunjavanje podataka o radnom vremenu u evidenciji najkasnije sedmog dana od dana za koji se podatci popunjavaju, čime se napušta dosadašnje rješenje prema kojem je poslodavac bio obvezan navedene podatke unositi na kraju radnog dana radnika. Napušteno rješenje opravdava se potrebom administrativnog rasterećenja poslodavca, ali i uklanjanja opasnosti od kažnjavanja uslijed provođenja inspekcijskih nadzora zato što evidencije nisu ispunjene u propisanom roku. Ovdje valja istaknuti kako važeće rješenje ostavlja prostora poslodavcu da neki podatak, ukoliko mu nije poznat u navedenom roku (dakle, do kraja radnog dana) unese u evidenciju odmah po saznanju istog, što ukazuje da važeće uređenje nije niti rigidno, već dapače, fleksibilno te ne predstavlja opasnost za kažnjavanje poslodavca, budući da prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati u vidu ovu mogućnost koju Pravilnik propisuje. Međutim, upravo predloženo rješenje otvara mogućnost velikih manipulacija. Naime, uzimajući u obzir zakonsku mogućnost prema kojoj radnici mogu raditi u brojnim posebnim režimima rada kao što su nejednaki raspored radnog vremena, preraspodijeljeno radno vrijeme, dvokratni rad i slično, potpuno je izvjesno kako će u ovako dugom roku biti puno više posla za tog poslodavca odjednom, uz puno veću mogućnost za netočnost i nepreciznost, ali i lažiranje podataka. Stoga smatramo nužnim zadržati važeće uređenje prema kojem je poslodavac u obvezi podatke o radnom vremenu unositi na kraju radnog dana, a iznimno po saznanju nekog podatka, jer se time osigurava točnost i vjerodostojnost evidencije. | Nije prihvaćen | Prema dosadašnjem rješenju poslodavac je bio obvezan podatke o radnom vremenu unositi na kraju radnog dana radnika. Ako neki od podataka nije bio poznat na kraju radnog dana radnika, poslodavac je bio dužan isti unijeti u evidenciju odmah po saznanju toga podatka. Navedeno rješenje ostavljalo je mogućnost kasnijeg unošenja podataka što su poslodavci u pojedinim situacijama vrlo ekstenzivno tumačili. Inspektorima rada ostavljena je zadaća da procjenjuju postoji li objektivni razlog, odnosno opravdanje za kasnije unošenje podataka. Navedeno rješenje može dovesti do neujednačenog postupanja ili tumačenja pojedinih objektivnih razloga. Zbog toga predlaže se rješenje prema kojemu bi poslodavci evidenciju o radnom vremenu popunjavali najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju. U pravilu će većina poslodavaca i nadalje popunjavati evidenciju radnog vremena na kraju radnog dana. U slučaju da neki podataka nije poznat istog dana ili zbog drugih objektivnih razloga poslodavac će moći podatak unijeti i kasnije, ali ne kasnije od sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju. Predloženo rješenje ostavlja dovoljno vremena da se svi podaci unesu te ujedno određuje jasan krajnji rok za poslodavca. |
| 25 | IGOR LUKIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 9. | Ponovno se javlja isti problem - plaća se ne isplaćuje polaznicima stručnog osposobljavanja, dok studenti primaju honorar, a ne plaću. Odredbe pravilnika nisu terminološki usklađene s odredbama iz čl. 4. | Nije prihvaćen | Poslodavac je evidenciju iz članka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima dužan voditi samo za radnike, dok je za osobe koje se kod poslodavca nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i redovite studente koji kod poslodavca rade posredstvom ovlaštenih studentskih centara dužan voditi samo podatke iz članka 3. Pravilnika. |
| 26 | Marko Bertolino | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 9. | Koncept pravilnika je da poslodavac vodi evidenciju o radnom vremenu, a bolje bi bilo da radnici evidenciju o radnom vremenu vode za sebe, a poslodavac ovjerava. Tako se štite radnici, te sami evidentiraju radno vrijeme koje su ostvarili, a poslodavac ovjerava evidenciju i prema njoj isplaćuje primjerenu naknadu za rad. U duhu ove sugestije, članak 9.bi trebalo mijenjati. Članak 9. (1) Radnik za ostvareni rad vodi evidenciju iz članka 8. ovoga Pravilnika vodi za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće. (2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora se voditi uredno, razumljivo i ažurno , a poslodavac je obvezan istu ovjeriti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju. (3) Poslodavac i radnik su dužni čuvati evidenciju | Nije prihvaćen | Evidenciju radnog vremena dužan je voditi i popunjavati poslodavac. Poslodavci ovu obvezu najčešće izvršavaju na način da rukovodeće radnike zaduže za vođenje evidencije za radnike čijim obavljanjem poslova oni rukovode ili koordiniraju, međutim ne vidimo smetnju da evidenciju radnog vremena obavljaju i radnici osobno. Međutim, napominjemo da je poslodavac odgovoran za vođenje evidencije na odgovarajući način i za točnost podataka u istoj. |
| 27 | IGOR LUKIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 10. | Pravilnik treba nedvosmisleno definirati pojam "izdvojeno mjesto rada". | Nije prihvaćen | Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima te dio njegovog sadržaja nisu definicije. Iz odredbe članka 17. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014) proizlazi što se smatra izdvojenim mjestom rada. Definiciju također daje i Zakon o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14, 118/14 i 154/14) u članku 3. stavak 1. točka 4. |
| 28 | Marko Bertolino | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 10. | Ako se prihvati sugestija na članak 9, tada članak 10. nije potreban | Nije prihvaćen | S obzirom da nije prihvaćen prijedlog za članak 9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, ne prihvaća se ni prijedlog za brisanjem članka 10. navedenog Pravilnika. |
| 29 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 11. | U stavku 2. članka 11. predlažemo iza riječi „odmora“ brisati točku i dodati riječi „te ukupno dnevno radno vrijeme“ U stavku 3. predlažemo iza riječi „evidentirati“ dodati riječi „početak i završetak rada te“. obrazloženje: U evidenciji u kojoj se vodi početak i završetak rada, evidentiranjem tih podataka ujedno je evidentirano i ukupno dnevno radno vrijeme koje predstavlja vrijeme između početka i završetka rada. Stoga se podataka o ukupnom dnevnom radnom vremenu u tom slučaju pokazuje posve suvišnim. U cilju mogućeg daljnjeg pojednostavljenja evidencije predlažemo razmotriti da se podaci o početku i završetku rada ukinu kao obveza za sve poslodavce, tako da ostane obveza evidentiranja ukupnog dnevnog radnog vremena. U slučajevima rada prema radnom vremenu koje je jednako raspoređeno po danima, tjednima i mjesecima nema potrebe evidentirati početak i završetak rada, jednako kao što je predloženo da se ne mora voditi podatak o tjednom i dnevnom odmoru. Evidentiranje ukupnog dnevnog radnog vremena je dovoljno, s obzirom da je ono jednako raspoređeno. | Nije prihvaćen | Obzirom na prethodno prihvaćeni prijedlog NHS i SSSH u odnosu na brisanje stavka 2. ovoga članka, ovaj prijedlog više nije aktualno razmatrati. |
| 30 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 11. | Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH): Nomotehnički prijedlog - u odredbi članka 11. stavka 1. točke 6. riječ "poslu" predlažemo zamijeniti rječju "radu", jer je to terminologija koju koristi i Zakon o radu, kao propis temeljeg kojeg se ovaj pravilnik i donosi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen u cilju usklađivanja s terminologijom iz Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014). |
| 31 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 11. | Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) - komentar: Sukladno stavku 1. ovog članka poslodavac koji ima radnike koji rade na izdvojenom mjestu rada nije niti u obvezi voditi podatak o početku i završetku rada, stoga nije jasno zbog čega je ovaj članak nadopunjen novim stavkom 2. koji se referira na navedenu obvezu poslodavca. Naime, odredba članka 11. se ne čini nadopunom članka 8., nego posebnim člankom koji uređuje pitanje evidencije o radnom vremenu ove kategorije radnika, zato se odredbe stavka 2. ovog članka ne mogu promatrati kao nastavak odredbi stavaka 3. i 4. članka 8. Osim toga, institut rada na izdvojenom mjestu rada (naročito ako se posao obavlja u kući radnika) podrazumijeva određene fleksibilnost naročito u pogledu raspolaganja vremenom, stoga je potpuno neprirodno na bilo koji način obvezivati poslodavca na vođenje navedenog podatka. Također, u odnosu na stavak 3. mišljenja smo kako je u odnosu na spomenutu fleksibilnost u raspolaganju vremenom potpuno irelevantno radi li radnik u jednakom ili nejednakom rasporedu radnog vremena. Slijedom navedenog, mišljenja smo kako su stavci 2. i 3. potpuno nepotrebni, jer unose nejasnoće u samo odredbu članka 11. Ako bi se predlagatelj ipak odlučio iste zadržati, potrebno je izvršiti odgovarajuću dopunu stavka 1. ovog članka. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se brisanje stavka 2. obzirom na činjenicu da se radi o izrazito fleksibilnom obliku rada te obzirom na sadržaj prethodne odredbe čl.10. Pravilnika koja propisuje koje podatke je poslodavac dužan voditi ako nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Ne prihvaća se brisanje stavka 3. jer uvodi dodatnu fleksibilnost u vođenje podataka o radnom vremenu na izdvojenom mjestu rada, a koja je fleksibilnost propisana i dodatnim stavkom 5. članka 8. u odnosu na mjesto rada radnika koji radi u prostorijama poslodavca. |
| 32 | Marko Bertolino | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 11. | U stavku (1) izbaciti "Poslodavac je dužan" izbrisati zarez, iza zareza dodati riječi "potrebno je" | Nije prihvaćen | Smatramo da je postojeća formulacija prihvatljivija od izmjena koje se predlažu u komentaru. |
| 33 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 12. | U članku 12. iza brojke „8.“ predlažemo dodati riječi „odnosno iz članka 11.“. obrazloženje: Posebna kategorija radnika regulirana ovim člankom može raditi i na izdvojenom mjestu rada odnosno kod kuće. S obzirom da je evidencija radnog vremena u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada jednostavnija i obuhvaća manje obveznih podataka od evidencije za radnike koji rade u prostoru poslodavca, to je i za ove kategorije radnike potrebno predvidjeti mogućnost takve jednostavnije evidencije, ako nisu ugovorili samostalnost određivanja radnog vremena jer bi u protivnom morali voditi evidenciju za radnike koji rade u prostoru poslodavca, a stvarno rade na izdvojenom mjestu rada. | Prihvaćen | Člankom 11. ne propisuje se nikakva dodatna obveza poslodavcu u odnosu na evidenciju radnog vremena radnika koji posao obavlja na izdvojenom mjestu rada, a u slučaju da je takav radnik rukovodeća osoba, radnik člana obitelji i slično, to ne priječi i primjenu članka 10. ovoga pravilnika. |
| 34 | Marko Bertolino | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 12. | Ako prebacimo vođenje evidencije na radnika, sve ove stvari i komplikacije, kao što je članak 12 su nepotrebne | Nije prihvaćen | Evidenciju o radnicima i o radnom vremenu obveza je poslodavca te se ne prihvaća prijedlog prema kojemu bi radnici bili obvezni voditi evidenciju radnog vremena. |
| 35 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 13. | U stavku 1. članka 13. predlažemo odredbu dopuniti na način da se iza riječi „knjige“ doda zarez i riječi „slobodnih listova“, a iza točke dodati novu rečenicu koja glasi „Ako se podaci vode uz korištenje kratica, nije potrebno uz kraticu voditi podatak o satima.“. obrazloženje: Obrtnici s malim brojem radnika (osobito oni koji porez plaćaju paušalno) ne koriste računala u velikoj mjeri te im je elektronično vođenje evidencije nepraktično. Za vođenje evidencije na papiru trebalo bi omogućiti da se za to koriste i slobodni listovi, jer nema nikakve bitne razlike između slobodnih listova i knjige u obliku spiralno uvezanih ili „zaklamanih“ listova. Osim toga, na taj se način mogu smanjiti troškovi kupnje tiskanih knjiga. Što se tiče vođenja evidencije korištenjem kratica to je dobro rješenje, koje je već uobičajeno i olakšava posao vođenja evidencije. Radi potpune jasnoće trebalo bi još dodatno propisati da se u tom slučaju ne treba evidentirati broj sati za podatak za koji se koristi kratica. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se predloženi način propisivanja mogućnosti vođenja podataka na slobodnim listovima zbog navodne uštede za poslodavca. Primjedba da bi nabavka knjige predstavljala trošak za poslodavca nije primjedba u kontekstu administrativnog rasterećenja poslodavaca, dok je u smislu uštede minorna. Međutim, prihvaća se prijedlog promjene izričaja „knjiga“ na način da se predlaže da odredba glasi: „Podaci o radnom vremenu mogu se voditi u pisanom ili u elektroničkom obliku…“. Na ovaj način pisano vođenje evidencije podrazumijevalo bi sve oblike pisanih dokumenata, kako knjige tako i „slobodne listove“. Daljnji prijedlozi vezani uz kratice odbijaju se jer ovaj pravilnik ne nameće obvezni oblik vođenja podataka. |
| 36 | RANKICA BENC | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 13. | U čl. 13. dodaje se stavak 4. i 5. koji glase: (4) Obrasci evidencija koje se vode temeljem ovog Pravilnika nalaze se u prilogu Pravilniku. (5) Na mrežnoj stranici Ministarstva učiniti če se najkasnije do 1. lipnja 2017. godine javno i bez naknade dostupno interaktivni PDF format prikladan za ispis evidencija u obliku knjige te računalnu aplikaciju za računalni oblik evidencija. | Nije prihvaćen | S obzirom na složenost tržišta rada u globalnom gospodarstvu mišljenja smo da je ograničavajuće propisati jedinstveni obrazac evidencije radnog vremena za sve poslodavce. Predložena izmjena uvela bi dodatnu administraciju i obveze za poslodavce, a cilj donošenja novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima je upravo suprotan- rasteretiti poslodavce od administrativnih obaveza. Obveza koju propisuje ovaj pravilnik predstavlja fleksibilnije rješenje za poslodavce koji pojedinačno odlučuju koji je oblik vođenja evidencije za njih pogodniji i prihvatljiviji. Osim toga, ne nameće obvezu poslodavcu da posjeduje računalo što bi bila pretpostavka predmetnom predloženom rješenju. |
| 37 | RANKICA BENC | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 13. | Budući da se evidencija može voditi pisano u obliku knjige ili u elektroničkom obliku i uz korištenje odgovarajućih kratica, bilo bi potrebno propisati obrazac evidencije i to kao prilog ovom Pravilniku, a na mrežnoj stranici Ministarstva učiniti dostupnom bez naknade interaktivni PDF format knjige te računalnu aplikaciju za računalni oblik. Time bi se postigli slijedeći učinci: 1/ osigurala bi se pravilna primjena Pravilnika 2/ ne bi se gubilo vrijeme poslodavaca na pronalaženje odgovarajućeg pisanog ili računalnog oblika evidencije 3/ poslodavci ne bi bili izloženi troškovima izrade / pribave pisanog ili računalnog oblika evidencije 4/ olakšalo bi se postupanje tijela koja nadziru primjenu Pravilnika 5/ olakšala bi se analiza podataka iz evidencije od strane nadzornih tijela te za potrebe statističkih, stručnih i znanstvenih istraživanja 6/ radnicima bi se olakšalo snalaženje prilikom uvida u evidenciju | Nije prihvaćen | S obzirom na složenost tržišta rada u globalnom gospodarstvu mišljenja smo da je ograničavajuće propisati jedinstveni obrazac evidencije radnog vremena za sve poslodavce. Predložena izmjena uvela bi dodatnu administraciju i obveze za poslodavce, a cilj donošenja novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima je upravo suprotan- rasteretiti poslodavce od administrativnih obaveza. Obveza koju propisuje ovaj pravilnik predstavlja fleksibilnije rješenje za poslodavce koji pojedinačno odlučuju koji je oblik vođenja evidencije za njih pogodniji i prihvatljiviji. Osim toga, ne nameće obvezu poslodavcu da posjeduje računalo što bi bila pretpostavka predmetnom predloženom rješenju. |
| 38 | HOK | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 14. | Predlažemo da se rok u kojem su poslodavci dužni uskladiti svoje evidencije s novim Pravilnikom produlji najmanje do 1. listopada 2017. godine ili do 1. siječnja 2018. godine. obrazloženje: Predložene izmjene odredbi u novom Pravilniku za poslodavce predstavljaju pojednostavljenje njihove obveze. Stoga je za pretpostaviti da će poslodavci nastojati način vođenje svoje evidencije u što kraćem roku uskladiti s novim odredbama. Međutim, rok propisan do 1. srpnja 2017. godine ipak je prekratak, jer vrijeme od samo mjesec dana obrtnicima i malim poslodavcima možda neće biti dovoljno da se detaljno upoznaju s promjenama ili npr. osiguraju potrebne promjene programskih aplikacija koje koriste za vođenje evidencije. Čak i uzimajući u obzir da vođenje evidencije prema sada važećem Pravilniku obuhvaća više podataka nego što će biti potrebno prema novim odredbama, ipak ostaje mogućnost kazne za prekršaj ako se npr. terenski rad sada bilježi na drugačiji način a ne u satima, a propisane kazne su izrazito visoke. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se razdoblje usklađivanja produži, ali do 1. rujna 2017. godine. |
| 39 | Marko Bertolino | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 14. | Rankica, nadopunio bih PDF i sa XLS formom. Ne moramo valjda sve ručno voditi | Nije prihvaćen | Svaki poslodavac može samostalno i slobodno odlučiti hoće li podatke o radnom vremenu voditi u pisanom ili u elektroničkom obliku. U slučaju korištenja elektroničkog oblika poslodavac također može izabrati formu u kojoj će voditi evidenciju radnog vremena. |
| 40 | RANKICA BENC | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 14. | U čl. 14. dodaje se stavak 2. i 3. koji glase: (2) Obrasci evidencija koje se vode temeljem ovog Pravilnika nalaze se u prilogu Pravilniku. (3) Na mrežnoj stranici Ministarstva učiniti če se najkasnije do 1. lipnja 2017. godine javno i bez naknade dostupno interaktivni PDF format prikladan za ispis evidencija u obliku knjige te računalnu aplikaciju za računalni oblik evidencija. | Nije prihvaćen | S obzirom na složenost tržišta rada u globalnom gospodarstvu mišljenja smo da je ograničavajuće propisati jedinstveni obrazac evidencije radnog vremena za sve poslodavce. Predložena izmjena uvela bi dodatnu administraciju i obveze za poslodavce, a cilj donošenja novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima je upravo suprotan- rasteretiti poslodavce od administrativnih obaveza. Obveza koju propisuje ovaj pravilnik predstavlja fleksibilnije rješenje za poslodavce koji pojedinačno odlučuju koji je oblik vođenja evidencije za njih pogodniji i prihvatljiviji. Osim toga, ne nameće obvezu poslodavcu da posjeduje računalo što bi bila pretpostavka predmetnom predloženom rješenju. |
| 41 | RANKICA BENC | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA, Članak 14. | U čl. 14. dodaje se stavak 2. i 3. koji glase: (2) Obrasci evidencija koje se vode temeljem ovog Pravilnika nalaze se u prilogu Pravilniku. (3) Na mrežnoj stranici Ministarstva učiniti če se najkasnije do 1. lipnja 2017. godine javno i bez naknade dostupno interaktivni PDF format prikladan za ispis evidencija u obliku knjige te računalnu aplikaciju za računalni oblik evidencija. | Nije prihvaćen | S obzirom na složenost tržišta rada u globalnom gospodarstvu mišljenja smo da je ograničavajuće propisati jedinstveni obrazac evidencije radnog vremena za sve poslodavce. Predložena izmjena uvela bi dodatnu administraciju i obveze za poslodavce, a cilj donošenja novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima je upravo suprotan- rasteretiti poslodavce od administrativnih obaveza. Obveza koju propisuje ovaj pravilnik predstavlja fleksibilnije rješenje za poslodavce koji pojedinačno odlučuju koji je oblik vođenja evidencije za njih pogodniji i prihvatljiviji. Osim toga, ne nameće obvezu poslodavcu da posjeduje računalo što bi bila pretpostavka predmetnom predloženom rješenju. |