Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Predlažemo uvrstiti kroz cijeli tekst, gdje je to moguće i reference na znanstvena istraživanja koja potkrepljuju pojedine teze - tamo gdje je to moguće. Odbijen Nije praksa u sličnim dokumentima navoditi reference, jer strategija je strateški dokument, a ne stručni ili znanstveni članak.
Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti - SZZD predlaže ono je što je već predložio naš stručnjak za sigurnost i general pukovnik u mirovini Mate Laušić, a koji je rekao da "zaštitari moraju biti drugi ešalon policije". Zašto to već nisu? Zašto kasnimo za Europom? Vezano uz to predlažemo da se u ovaj Zakon o sustavu domovinske sigurnosti aktivno uključe i licencirane zaštitarke i zaštitari. Potrebno je da zaštitari dobiju ovlasti takve da mogu identificirati ljude i da ih po potrebi zadrže u određenim situacijama i okolnostima i izvan perimetra kojega štite.Treba omogućiti privatnim zaštitarskim tvrtka da ako je to potrebno da mogu krenuti i u potjeru za počiniteljima kaznenih djela, pa čak i onda kada taj zločin nema veze s osobama i imovinom koju zaštitari štitite u tom trenutku. Zaštitarima treba omogućiti edukaciju i bolje plaće, a potom im dati veće ovlasti i bolju opremu. Trend je u svijetu takav da djelatnost privatne zaštite stalno raste, a države ih sve više koriste u zaštiti osoba i imovine i na javnim površinama. Upravo zaštitari u Engleskoj čuvaju kvartove umjesto policije, čuvaju zatvore te obavljaju transporte zatvorenika. Moramo pratiti svjetske trendove, jer što je dobro jednoj Engleskoj, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj i drugim državama onda mora biti dobro i za Hrvatsku. Neke zaštitarske tvrtke štite objekte od posebnog značaja za obranu zemlje. Uputit ćemo i jednu opasku. Inspekcijske preglede planova i kontrolu provođenja utvrđenih mjera zaštite objekata posebno značajnih za obranu zemlje provodi inspekcija Ministarstva obrane u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Kada je zadnji put bila kontrola takvih objekata? Zašto se ne formira jedna mješovita kontrola MUP-a, MORH-a i MRMS-a te se ne izvrši kontrola tih objekata? Upravo na takvim objektima neke kolege rade po 250 sati i to bez adekvatne opreme. Mislimo da je krajnje vrijeme da se pozabavimo problemom privatne zaštite u Republici Hrvatskoj i s problemima 15.000 zaštitara koji sve više odlaze u Irsku, Njemačku, Austriju i druge države u inozemstvu. Hvala na pažnji! Djelomično prihvaćen Nacrt strategije prepoznaje potrebu razvoja partnerstva za sigurnost i koordinirano djelovanje državnog, javnog i privatnog sektora. U poglavlju „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“ na dva mjesta. Provodit će se kontinuirana izobrazba i obuka zaposlenika u sustavu javne sigurnosti, tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava i sektoru privatne zaštite kao i uvođenje suvremenih organizacijskih modela i tehnoloških dostignuća u svim tijelima javne vlasti. Jačanje otpornosti nacionalne kritične infrastrukture na suvremene sigurnosne izazove i rizike zahtijeva istodobno održavanje i zaštitu nacionalnih kritičnih civilnih sposobnosti koje će pružiti potporu ukupnim sposobnostima koordiniranim sveobuhvatnim nastupom javnog i privatnog sektora, prvenstveno sektora privatne zaštite.; te u poglavlju „Uspostava i razvoj sustava domovinske sigurnosti“: U sustav domovinske sigurnosti uključivat će se i javne i privatne tvrtke, prvenstveno iz sektora privatne zaštite te građani i udruge.
Marko Perković NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Poštovani, smatram da se Strategija nacionalne sigurnosti treba vezati na Strategiju nacionalnog razvoja (kratkoročna, srednjeročna i dugoročna) te koordinaciju svih odgovornih u RH. Trenutno Strategija nacionalnog razvoja koliko se može vidjeti na stranicama Vlade RH ne postoji. Postoje razne Strategije po ministarstvima koje su velika većina važeća do 2020. godine. ili više nisu važeća. S obzirom na ovaj Nacrt prijedloga strategije nacionalne sigurnosti smatram da nije dobar jer se u njemu navodi kako vjerojatnost terorističkog napada u RH je nizak što s obzirom na okruženje i sigurnosnu situaciju u susjedstvu regiji i Bliskom istoku nije točno. Također se ne navodi i opasnost od pojave i širenja mogućih bolesti (veliki broj migranata koji je prošao kroz RH, a nije poznato dali su procjepljeni kao i stanovnici RH i EU). Odbijen Strategija nacionalne sigurnosti kao jedno od polazišta uzima i Program Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje koji sadrži i razvojne politike Republike Hrvatske. Uvažena je procjena sigurnosno-obavještajnog sustava. Navodi se potreba razvoja sposobnosti suzbijanja zaraznih bolesti bez obzira iz kojih izvora dolazili. U poglavlju „Razvoj digitalizirane državne uprave i strateškog komuniciranja“
MIROSLAV BOGOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Prijedlog nove Strategije nacionalne sigurnosti RH niti u jednom dijelu nije spomenuo pojam "nadzora naoružanja" (engl. Arms Control) kao mehanizam ostvarivanja ciljeva nacionalne sigurnosti. U tom kontekstu nije spomenuto niti aktivno sudjelovanje u izgradnji mjera OESS-a na području europske sigurnosti, od kojih je jedan vrlo važan dio i nadzor naoružanja. Nadzor naoružanja ima utjecaj na nekoliko razina primjene. Prioritetno se njegov utjecaj odražava na globalnoj, ali isto tako, a ne i manje važno, na regionalnoj i nacionalnoj razini. Prvi njegov aspekt vezan je uz sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje (engl. Non-Proliferation of Weapons for Mass Destruction) u kontekstu prevencije mogućih terorističkih napada takvom vrstom oružja. Dodatno, za RH posebnu važnost ima aspekt utjecaja nadzora naoružanja na regionalnoj razini koji se ogleda u razvijanju mehanizma za nadzor konvencionalnog naoružanja proizašlih iz Članka IV, Aneksa 1B, Okvirnog sporazuma za mir u BiH (Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja). Sporazum sa svojim ograničenjima u pet kategorija konvencionalnog naoružanja (borbeni tenkovi, oklopna borbena vozila, topništvo, borbeni zrakoplovi, jurišni i borbeni helikopteri) jamac je sprečavanja utrke u naoružavanju u regiji te na takav način onemogućava nekontrolirano naoružavanje strana u sporazumu (Srbija, BiH, Crna Gora i Hrvatska). Mišljenja sam da bi ova dva aspekta nadzora naoružanja morala na neki način istaknuti obzirom da isti doprinose ostvarivanju nekoliko navedenih strateških ciljeva i to: 1. Dostizanje višeg stupnja sigurnosti i zaštite stanovništva, te kritičnih infrastruktura Aktivno sudjelovanje RH u izgradnji i primjeni mehanizama sprečavanja širenja oružja za masovno uništenje smanjuje mogućnost uporabe takvog oružja protiv stanovništva Republike Hrvatske i kritičnih infrastruktura. 2. Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane Primjenom ograničenja u količinama naoružanja proizašlih iz Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja omogućava se usmjeravanje financijskih sredstava obrambenog proračuna na razvoj oružnih sustava i borbene potpore koji nisu obuhvaćeni ograničenjima. 3.Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Aktivnim sudjelovanjem u razvijanju mehanizama nadzora naoružanja u okviru OESS-a, te primjenom međunarodno priznatog i vrlo uspješnog mehanizma kao što je Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja i širenjem nacionalnih iskustava u primjeni istog, Republika Hrvatska dobiva na značaju na međunarodnoj razini. Kao trenutno jedina članica NATO, koja je ujedno i država stranka po Sporazumu o subregionalnoj kontroli naoružanja, razmjenom iskustava u primjeni odrednica Sporazuma na takav način pridonosi i sigurnosti saveznika. Na takav način ima i značajnu razinu međunarodnog ugleda unutar NATO saveza. Uvidom u recentne dokumente iz područja nacionalne sigurnosti nekih europskih država, kao i EU, vidljiva je prisutnost nastojanja razvijanja mehanitama nadzora naoružanja upravo kroz navedena dva aspekta nadzora naoružanja. Uzimajući u obzir u činjenicu da je nadzor naoružanja bio opširno obrazložen u Strategiji nacionalne sigurnosti RH iz 2002. godine, te je tek djelomično spomenut u prijedlogu teksta Strategije iz 2011. godine, nespominjanjem hrvatskih nastojanja izgrađivanja područja nadzora naoružanja u novoj Strategiji poslala bi se poruka odmicanja Republike Hrvatske od primjene mehanizama nadzora naoružanja i slabljenja vjere u uspješnost tih mehanizama razvijanih pod okriljem OESS-a. U poglavljima "Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštite stanovništva", "Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane" i "Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske" predložiti ću odgovarajući tekst u kontekstu prikaza opredijeljenosti Republike Hrvatske prema mehanizmima nadzora naoružanja. Djelomično prihvaćen Unijet će se odgovarajuće izmjene teksta. U poglavlju „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“ unesen je tekst: Republika Hrvatska trajno je posvećena provedbi mehanizmima i mjerama nadzora naoružanja, izgradnji mjera razvoja povjerenja i sigurnosti na globalnoj, europskoj, i regionalnoj i nacionalnoj razini.
Krešimir Kašpar NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Kao i obično najprije je red pohvaliti napor svih sudionika u izradi ovog Nacrta prijedloga strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. A onda evo i nešto primjedbi i sugestija te dva pitanja. Načelno, mislim da je jasno da će, nakon što završi javna rasprava te se unesu prihvatljive dopune i popravci trebati jedna dobra redaktura teksta, a bez obzira što je tekst Nacrta već sada iznenađujuće dobar, na kraju i još jedna lektura teksta. Primjedbe i pitanja • Izbaciti personalizaciju (svjesni smo, naša je vizija, naše opredjeljenje, omogućujemo, naše, s kojima dijelimo i sl.) • Zašto se koristi pojam VREDNOTA (9 puta) ? Iako ta riječ pripada u naš hrvatski rječnik, nekako baš i nije česta i ja bih osobno radije rabio riječ VRIJEDNOST (iskorištena je 1 puta). Vrednota je inače slovenska riječ za vrijednost ! Netko može reći pa što VEREDNOTA je uporabljena u našem Ustavu (članak 3.) i to je istina, ali nemojmo robovati praksi koja se nije udomaćila, konačno u našem Ustavu se koristi i riječ REDARSTVO kao inačica za POLICIJU (članak 24. Stavak 2. ) , ali se u svakodnevnoj praksi, koristi skoro isključivo u rječniku vezano za komunalne i prometne djelatnosti ! • Strana 2. „Razvoj strategije nacionalne sigurnosti trajan je proces unutar kojeg Vlada Republike Hrvatske, na početku mandata i u suradnji s Predsjednikom Republike predlaže, a Hrvatski sabor donosi Strategiju nacionalne sigurnosti. Na taj će se način strategije nacionalne sigurnosti redovito prilagođavati strateškom okružju, koje se mijenja sve brže i sve je teže predvidivo.“ Ako to znači svaka Vlada na početku svog mandata onda to treba tako i napisati • Str. 3. (Tekst od 7.4.2017.) II. NACIONALNI INTERESI S obzirom na kasniji tekst i stavljanje slova A.B.C. i D uz identične međunaslove vjerojatno bi ta slova trebalo već tu staviti • U dijelu „Europa i europsko susjedstvo“ ili nakon njega trebalo bi nešto kazati o Europi u kontekstu BREXIT-u, o mogućoj daljnjoj eroziji Europske unije (npr. podijeljenost Francuske, moguće liderske promjene u Njemačkoj, jačanje desnog nacionalizma u Poljskoj i Mađarskoj i sl.), a nedostaje mi i nešto o našem sjevero-zapadnom susjedstvu – osim aktualnih problema s režimom pregleda na granicama, a i još uvijek postojeće„žilet“ žice na granicama, nas u skorijoj perspektivi čeka i problem granice u Piranskom zaljevu • U dijelu na str. 6. „Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku“ „…vjerojatnost izravne konvencionalne vojne prijetnje hrvatskom teritoriju vrlo je mala,…“ možda pretvoriti u „je mala“ ??? • U istom dijelu kaže se „Vjerojatnost terorističkog napada u Republici Hrvatskoj je niska,…“ i tu se pitam nije li to malo presmiono i ne bi li tu misao ipak trebalo malo drugačije napisati ??? Dodatno, ova procjena je u raskoraku s rečenicom u prethodnom dijelu „Jugoistočno susjedstvo“ koja glasi: „Od početka sukoba u Siriji i Iraku više stotina osoba s područja jugoistočne Europe priključilo se terorističkim organizacijama koje su aktivne u područjima ratnih sukoba. Njihov povratak u matične države povećava rizik od terorizma i za Republiku Hrvatsku.“ U obadvije prethodne točke bilo bi zanimljivo čuti na temelju kojih, čijih i koliko ozbiljnih analiza su uopće i date ovakve procjene ? • U ovom se dijelu, a niti u cijelom Nacrtu uopće ne spominje da i dalje postoje minski sumnjive povr-šine od oko 444 km2 u 9 županija, 63 grada i općina. • Dalje str. 7. kaže se „Socijalne prilike obilježene su porastom siromaštva, društvenom nejednakošću, financijskom zaduženošću građana i strukturnom nezaposlenošću.“ Možda bi ovdje trebalo konkretno spomenuti problem ovrha koje su u ustavno-pravno najmanju ruku dvojbene ??? A tu je predviđeni porez na nekretnine koji izravno udara na 88% vlasnika nekretnina u RH i dodatno će osiromašiti građane slabije platežne moći, a osobito umirovljenike koji čine 30% pučanstva ??? Pa zar to nisu prijetnje sigurnosti ? • Dalje str. 7. „Smanjivanje i starenje stanovništva, sve rašireniji odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo, nezaposlenost,…“ možda preformulirati „nezaposlenost“ u rečenicu „visoka stopa nezaposlenosti u nekim djelatnostima, a istovremeno velika potreba za radnom snagom u drugima“ • Dalje str. 7. „Od prirodnih nesreća, Republika Hrvatska posebno je osjetljiva na potrese, poplave i požare. Nesreće u rizičnim industrijskim postrojenjima, u Republici Hrvatskoj ili susjednim državama, mogu izazvati teške ekološke i sigurnosne posljedice.“ Zašto se ovdje konkretno ne spomene opasnost od moguće havarije nuklearke: to je latentna opasnost za naše dvije županije (krap-zagorsku i zagrebačku), a u krugu prve ugroze tj. 16-25 km od Krškog (iskustva Fukushime) su Samobor s 38.000 i Zaprešić s 26.000 stanovnika Dalje, zašto se ne spominje problem nuklearnog otpada koji nas čeka !!! • U dijelu pod IV. str. 7. i 8. „Strateški ciljevi su:  Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštite stanovništva te kritičnih infrastruktura.  Uspostava i razvoj sustava domovinske sigurnosti.  Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane.  Razvoj snažnog i održivog gospodarstva.  Obnova demografske strukture i revitalizacija hrvatskog društva.  Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskog nacionalnog identiteta.  Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske.  Osiguranje opstanka te zaštita identiteta i političkog subjektiviteta hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, kao i zaštita i potpora Hrvatima u drugim državama i iseljeništvu.“ S obzirom na kasniji tekst i stavljanje slova A.B.C. i D. te raščlambu unutar tih slova i podnaslove koji su identični ovima možda bi trebalo ove označiti s brojkama 1. do 8. Pa ih tako kasnije i označiti ! • U dijelu na str. 8. (Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštite stanovništva te kritičnih infrastruktura), ali i u cijelom Na-crtu nedostaje naglašavanje činjenice da je Republika hrvatska mediteranska pomorska zemlja koja bi trebala imati i zasigurno ima strateške interese na Jadranu i Mediteranu, kao važnim područjima općeg razvitka, a ne spominje se ni sigurnost luka i morskog prijevoza, ne spominju se otoci i otočko stanovništvo • Dalje str. 9. U dijelu „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“ nedostaje mi jedan odlomak koji bi govorio o sporosti i neučinkovitosti našeg pravosuđa !!!, a u odlomku koji govori o zdravstvu spomenuo bih „liste čekanja“ koje su i dalje bez obzira na sve pokušaje rješavanja prava sramota i blamaža za sve • Dalje str. 9. „Republika Hrvatska će i dalje razvijati sposobnosti integriranog upravljanja državnom granicom, kao vanjskom granicom Europske unije, ispunjavajući zahtjeve za pristupanje šengenskom prostoru.“ ??? U pisanom materijalu je OK, ali u materijalu za e-savjetovanje piše šengenskom • Dalje str. 11. „Središnje tijelo sustava domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost,…“ s obzirom da je očito riječ o novom tijelu trebalo bi pisati malim slovima te formulirati u futur: „„Središnje tijelo sustava domovinske sigurnosti bit će vijeće za nacionalnu sigurnost,…“ • Dalje str.11. i 12. U dijelu koji govori o Oružanim snagama nekako mi je prenaglašena uloga NATO-a i savez-nika i skoro ispada da je glavna i jedina uloga Oružanih snaga djelovanje do “aktiviranja mehanizma kolektivne obrane” – a što ako mehanizmi ne prorade na vrijeme !?? Preveliko oslanjanje na saveznike i kolektivnu obranu baš i ne doprinosi učvršćenju državnosti i neovisnosti RH, niti osigurava samostalno odlučivanje hrvatskih građana o njihovoj budućnosti ! • Dalje str. 12. „Odluka o nastavku izgradnje sposobnosti nadzora i zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske donijet će se do kraja 2017. godine.“ Nije li ovo prekonkretno za Strategiju !? • Dalje str. 15. „Nastavit će se s izgradnjom infrastrukture u cilju poboljšanja prometne i telekomunikacijske povezanosti te opskrbe energentima i pitkom vodom u svim područjima Republike Hrvatske.“ Čini mi se da bi bilo dobro dodati i naglasiti potrebu za državnom zaštitom izvora pitke vode !? • Str.14. „Jačanjem inovacijske infrastrukture“ ??? Lapsus ili ? • Dalje na str. 16. „Negativni demografski trendovi, neuravnotežen regionalni razvitak Republike Hrvatske, smanjenje i starenje radne snage, povećanje izdvajanja za mirovine, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, uz niz drugih učinaka, posredno postaju ograničavajućim čimbenikom održivosti gospodarskog, regionalnog i sveukupnog razvoja Republike Hrvatske.“ Stječe se dojam negativnog pristupa umirovljenicima koji su teret i ograničavajuči čimbenik !? Pa nisu oni to svojom voljom ! Tu bi trebalo nešto reći i o mogućim rješenjima problema izdvajanja za umirovljenike ! S obzirom da se radi o skoro 1/3 populacije i da se radi o 42,5 mlrd u rashodima proračuna od 128,4 mlrd rashoda vjerojatno bi tu trebalo napisati bar naznaku pravca u kojem bi se moglo ići u traženju rješenja tog (zaista) problema !? Usporedbe radi za MORH ide 4,4 mlrd, ako sam dobro upućen !? • Dalje na str. 17. „Istodobno, hrvatsko iseljeništvo uključivat će se u društveni život Republike Hrvatske …“ možda preformulirati u „Istodobno, stimulirat će se uključivanje hrvatskog iseljeništva u društveni život Republike Hrvatske…“ • Dalje na str. 17. „Republika Hrvatska, kao stranka međunarodnih instrumenata…“ predlažem „kao dionik“ • U cijelom dijelu „Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskoga nacionalnog identiteta“ nedostaje nešto o ulozi javnog medijskog servisa !!! • U dijelu na str.18. „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“ u rečenicama o sportu „Republika Hrvatska će koristiti svoje izvrsne sportske potencijale te talent i uspjeh svojih sportaša i klubova za širenje ugleda sportske nacije koja u svjetskim razmjerima postiže izvanredne rezultate. Na ovome području je od presudne važnosti suzbijati štetan utjecaj navijačkih huligana koji šire mržnju i nasilje na sportskim natjecanjima.“ čini mi se da bi trebalo spomenuti i važnost suzbijanja bilo kakvih kriminalnih ili sumnjivih aktivnosti u sportskim organizacijama. • U Zaključku se opet ponavlja „Procjena prijetnji pokazuje kako je vjerojatnost klasične vojne prijetnje koja bi ugrožavala nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske vrlo mala.“ Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen
Mario Marin NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Nacrt prijedloga Nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj koji je napisan na dvadeset pet strana teksta, samo u jednoj rečenici spominje zračni prostor Republike Hrvatske. Već u drugoj rečenici se nadzor i zaštita zračnog prostora stavlja pod upitnik s izjavom: „da će se do kraja 2017. godine donijeti odluka o nastavku izgradnje sposobnosti“. U više navrata u prijedlogu Strategije nacionalne sigurnosti se spominje riječ „turizam“ zbog značajnog udjela turističkog i prometnog sektora u BDP-u, Republike Hrvatske. Značaj zaštite Hrvatskog zračnog prostora vlastitim sredstvima kojim raspolažemo a prvenstveno onim kojima ćemo morati raspolagati u budućnosti za očuvanje sigurnosti između ostaloga i turizma je novi ili novi rabljeni nadzvučni avion kao zamjena za sadašnje avione MiG-21. Republika Hrvatska koja ima ukupnu gospodarsku površinu od 113.680 km², što je ujedno i površina zračnog prostora FIR Zagreb kojega nadzire Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. . Republika Hrvatska koja ima ukupnu zračnu površinu nad kopnom i nad obalnim morem od 87.609 km² koja je pod direktnim nazorom i zaštitom OSRH tj. HRZ i PZO-a. Iz gore navedenih činjenica i realnih informacija o porastu zračnog prometa iznad Republike Hrvatske i sve većeg porasta broja dolazaka turista u Republiku Hrvatsku kroz Hrvatske međunarodne zračne luke je uvjet koji zahtjeva neupitan nastavak samostalne sposobnosti nadzora i zaštite zračnog prostora vlastitim nadzvučnim avionom u sklopu NATO Integrated Air Defense System tj. air policing-a. Isto tako u nacrtu prijedloga strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske na strani 13 napisan je prijedlog : „Nadzor i zaštita suverenih prava i interesa Republike Hrvatske na moru provodit će se nacionalnim sposobnostima integriranim u mrežu kojom se razmjenjuju podaci o situaciji na Jadranskom moru, u suradnji s odgovarajućim tijelima NATO-a i Europske unije.“ Međutim ne spominje se podmorje, ne spominje se razvoj ugašenih sposobnosti podmorničarstva koje je na području Republike Hrvatske građene i razvijane i korištene u kontinuitetu od sto godina., sve do gašenja iste 2001 godine. S aspekta nacionalne sigurnosti i ugroza koje mogu doći i ispod površine mora bilo bi dobro i potrebno u prijedlog nacrta strategije nacionalne sigurnosti unijeti i podmorje i razvoj tj. nastavak ugašenih sposobnosti. Još veći razlog uvrštavanja istoga je Hrvatski projektno razvojni tim koji radi na projektiranju i razvoju džepne napadne podmornice Drakon 220. S poštovanjem, Mario Marin Djelomično prihvaćen Nacrt strategije razmatra zaštitu suverenih prava Republike Hrvatske na moru. Dio ovih prijedloga nisu domena Strategije nacionalne sigurnosti nego ih je primjerenije razmatrati tijekom izrade drugih strateških i planskih dokumenata. U poglavlju „Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane te zaštita teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Republike Hrvatske“: Nadzor i zaštita suverenih prava i interesa Republike Hrvatske na moru provodit će se usklađenim djelovanjem svih čimbenika pomorske obrane za izvršenje zadaća nacionalnog programa nadzora, zaštite i čuvanja mora. Nacionalne sposobnosti bit će povezane u mrežu kojom se razmjenjuju podaci o situaciji na Jadranskom moru, u suradnji s odgovarajućim tijelima NATO-a i Europske unije.; te u poglavlju „Ekološka Hrvatska i razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva“: More i podmorje posebno su važni za gospodarski razvoj Republike Hrvatske, stoga pozornost treba usmjeriti na održivo gospodarenje i zaštitu bogatstava koja se nalaze u morskim područjima nad kojima Republika Hrvatska ima suverenitet, suverena prava i jurisdikciju.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept Predlažemo koristiti riječ "mediteranska" umjesto "sredozemna država". Naime, pojam mediteran je prepoznat u međunarodnim odnosima a RH je i članica "Unije za mediteran" Odbijen Sredozemna je hrvatska riječ, a u prijevodu na engleski jezik koristit će se odgovarajući engleski izraz.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept Predlažeo dodati tekst: Nacionalna sigurnost u RH uključuje koncepte domovinske i ljudske sigurnosti. Ona polazi od zaštite svakog pojedinca u RH kako bi zaštitila i osigurala potrebe za različitim oblicima sigurnosti (socijalnim, ekonomskim, itd) svakog građana. Nadograđuje se sa konceptom domovinske sigurnosti koji ojačava koordinaciju različitih tijela države nadležnih za javnu i fizičkiu sigurnost građana. Zajedno uvezana, ova dva koncepta integralni su dijelovi koncepta nacionale sigurnosti." Obrazloženje: Ovaj nacrt u sebi već sadrži brojne elemente ljudske sigurnosti (nezaposlenost, dugovi, socijalna nesigurnost i sl) što je pozitivno, te predlažemo da se odmah na početku ocrtaju i ti elementi strategije. Možda ne bi bilološe niti ubaciti sliku koja vizualizira te odnose. tri kržnice jedna unutar druge - u centru je lj sigurnost, pa dpmovinska a vanjska kružnica je onda nacionala sigurnost. Prihvaćen Odgovarajuća formulacija uključena je u uvodni dio teksta. „Ova strategija uvodi novu paradigmu sigurnosti koja se temelji na modelu ljudske sigurnosti, odnosno sigurnosti pojedinca – svakog građanina Republike Hrvatske.“
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept Dvojimo koliko je dobro da svaka Vlada na početku mandata predlaže novu Strategiju nacionale sigurnosti. Ova strateški dokument bi trebao biti "nad- stranački" i što više otporan na politička prepucavanja. Možda za razmisliti da se , prema potrebi, dokument mijenja sredinom mandata svake Vlade? S druge strane možda je ovaj dokument uistinu prilika doseći pojedine nacionalne konsenzuse pa će biti i manje potreba za izmjenama. Također je potrebno naglasiti da se očekuje da se dokument donosi kroz što širu javnu raspravu kao što je to slučaj sa ovim dokumentom. Odbijen Praksa u demokratskim zemljama je donošenje strateških dokumenata na početku mandata čime se ostavlja dovoljno vremena za njihovu provedbu tijekom mandata.
Ured Pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept U četvrtom odlomku navedenog poglavlja predlažemo iza riječi „temeljne vrednote“ dodati riječi „ustavnopravnog poretka“, nakon čega tekst odlomka glasi: „Naša je vizija sveobuhvatnim i koordiniranim djelovanjem države i društva, razvijati Republiku Hrvatsku kao sigurnu i slobodnu državu, sposobnu štititi svoj teritorij, suverenitet, stanovništvo, temeljne vrednote ustavnopravnog poretka, ljudska prava i slobode i nacionalni identitet, osiguravati gospodarski i društveni prosperitet te se skrbiti o pripadnicima hrvatskog naroda u drugim državama. Republika Hrvatska razvija svoj ugled i utjecaj u međunarodnom okružju sudjelovanjem u oblikovanju međunarodne stabilnosti i mira kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a i drugih međunarodnih i regionalnih organizacija.“ Djelomično prihvaćen U tekst unesena formulacija iz Ustava: „najviše vrednote ustavnog poretka.“
predrag popović NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept Baš ne preferiram uporabu izraza, "građani", niti u Ustavu niti u drugim strategijskim dokumentima. Predlažem uporabu izraza "žitelji, državljani, stranci". Odbijen Izraz je uvršten temeljem lektorskih sugestija.
predrag popović NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept .....svjesni smo kako se vanjske i unutarnje sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi mijenjaju kontinuirano i brzo, vrlo su složeni, povezani i nepredvidivi, čime se stvaraju potrebe za stalnim razvojem nacionalne sigurnosne politike i sposobnosti odgovora na promjene. (ovdje ne odgovara složenica "čime se stvaraju". Trebalo bi reći da glede rečenoga "stoga postoji stalna potreba za neprekidnim razvojem...") Odbijen Slična formulacija je već u tekstu.
predrag popović NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept ...Nacionalna sigurnost u Republici Hrvatskoj ostvaruje se usklađenim djelovanjem.....Općenito, pomoćni glagol se piše ispred glavnog, dakle ne "ostvaruje se", već.... "se ostvaruje" pa konačno izgleda : Nacionalna sigurnost u Republici Hrvatskoj se ostvaruje usklađenim djelovanjem,,, ili U Republici Hrvatskoj se nacionalna sigurnost ostvaruje usklađenim djelovanjem.... Prihvaćen Prihvaća se.
predrag popović NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, I. Uvod, vizija i sigurnosni koncept Nisam baš siguran u točnost, ali mi se nekako više dopada oblik riječi "strategijski" od oblika "strateški". Odbijen Izraz je prihvaćen u službenim dokumentima.
Ured Pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, II. Nacionalni interesi U točci 2. pod navedenog poglavlja predlažemo iza riječi „Dobrobit i prosperitet građana“ dodati zarez i riječi „zaštita ljudskih prava, ravnopravnost građana te vladavina prava“, nakon čega tekst točke 2. glasi: „Dobrobit i prosperitet građana, zaštita ljudskih prava, ravnopravnost građana te vladavina prava najvažniji su pokazatelj kvalitete i uspješnosti države, demokratskog političkog sustava i stabilnog društva.“ Odbijen Sadržaj prijedloga višekratno je prisutan u tekstu Nacrta strategije kroz nekoliko strateških ciljeva te ne vidimo potrebu proširenja definicije nacionalnog interesa.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, II. Nacionalni interesi Predlažemo uvrstiti još jedan nacionalni interes: • Očuvanje demokratskog sustava i zaštita ustavnih vrednota kao što su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Radi se o temeljnim vrednotama naše zemlje koje su prepoznate u čl. 3. Ustava RH. Upravo očuvanje tih vrednota trebalo bi stvoriti osjećaj sigurnosti kod građana RH. Odbijen Vrednote određene Ustavom Republike Hrvatske polazište su Nacrta strategije i navedene su u Uvodu. Zaseban cilj „Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskog nacionalnog identiteta“ opisuje temeljne vrednote kao sastavni dio identiteta.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, II. Nacionalni interesi Kada govorimo o interesu: "Ravnopravan položaj, suverenitet i opstanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, položaj hrvatske nacionalne manjine u drugim državama te Hrvati u iseljeništvu uživaju osobitu skrb i zaštitu Republike Hrvatske." predlažemo da se to proširi sa rečenicom koja će govoriti o tome da RH na proporcionalan način pruža zaštitu manjina u vlastitoj zemlji. Postoji bojazan da bi se inače ovaj interes mogao krivo interpretirati pogotovo jer se nalazi u dokumentu koji se zove Strategija nacionale sigurnosti. treba izbjeći bilokoju konotaciju da bi se moglo raditi u mješanju u unutarnje političke procese bilo koje suverene zemlje. Kada se govori o BiH , predlažemo da se konzistentno govori o potrebi za ravnopravnošću svih građana BiH. Hrvatima u BiH će bitzi dobro samo ako će i svima drugima biti dobro. Treba izbjeći model zaštite jednog identiteta na račun drugog. Odbijen Nacrt strategije naglašava puno poštovanje državnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine od strane Republike Hrvatske, dok je skrb o Hrvatima izvan domovine ustavna obveza Republike Hrvatske.
Ured Pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, III. Sigurnosno okružje U šestom odlomku podnaslova Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku ovog poglavlja predlažemo iza riječi „Ekstremističke skupine i pojedinci“ brisati zarez i riječi „s lijevih i desnih ideoloških polazišta“ te zarez, nakon čega tekst rečenice glasi: „Ekstremističke skupine i pojedinci nemaju potencijal ugrožavanja javne sigurnosti.“ Naime, smatramo nepotrebnim navoditi „lijeva i desna“ ideološka polazišta kada se konstatira da ekstremističke skupine i pojedinci nemaju potencijal ugrožavanja javne sigurnosti. Također, u istom odlomku predlažemo iza riječi „navijačkih“ dodati riječi „i drugih“, nakon čega tekst rečenice glasi: „Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kojom se koriste pojedinci unutar navijačkih i drugih skupina narušavaju sigurnosnu situaciju u Republici Hrvatskoj i njezin međunarodni ugled.“ Naime, smatramo da osim dijela navijačkih skupina postoje i druge skupine u našem društvu koje ekstremističkom retorikom i simbolikom suprotnom odredbama Izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske također narušavaju sigurnosnu situaciju u Republici Hrvatskoj i njezin međunarodni ugled. Prihvaćen Prihvaća se.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Globalna razina Predlažemo uvrstiti i sljedeći tekst: "Politički procesi de-globalizacije koji su nastali kao otpor globalizacijskim fenomenima, često su okarakterizirani isključivošću i protu-demokratskim tenzijama. Globalizacija, posebno njen financijski dio, nije uspjela umanjiti neke od temeljnih društvenih nepravdi a u nekim slučajevima produbila je nejednakost među ljudima. To dovodi do osjeća nesigurnosti građana diljem globaliziranog svijeta." (vidjeti nor istraživanje "Fears not values", https://www.bertelsmann-stiftung.de/fileadmin/files/user_upload/EZ_eupinions_Fear_Study_2016_ENG.pdf). Nije ideja boriti se protiv globalizacije nego ju ičiniti pravednijom i uključivijom za što više ljudi. Odbijen Nacrt strategije opisuje globalne trendove koji imaju utjecaja na nacionalnu sigurnost i naglašava činjenicu da svaka kriza nudi i mogućnosti za pozitivne promjene uz odbacivanje negativnih posljedica tih promjena.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Globalna razina Predlažemo prepoznati i veliku pojavu tzv. "lažnih vijesti"kao i "lažnih istraživanja" koji preplavljuju medijski prostor a imaju za posljedicu donošenja odluka temeljem krivih činjenica i porastu populizma. Nažalost, sve češćeso svjedoci i utjecaja takvih vijesti na izborne rezultate u pojedinim zemljama. Odbijen Obuhvaćeno je terminom hibridnog djelovanja.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Globalna razina Kada se govori o zdravstvenim ugrozama putem virusa treba prepoznati i manipulacije oko strateškog širenja bezpotrebne panike oko pojedinih virusa čime se prisiljavaju države da poduzmu mjere (npr kupovina cjepiva) koje nisu proporcionalne ugrozi. Odbijen U Nacrtu strategije naglašena je obveza zdravstvenog sustava za razvijanje mjera prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti. U poglavlju „Razvoj digitalizirane državne uprave i strateškog komuniciranja“
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Globalna razina Kada se govori o radiklanim idejama i pokretima predlažemo eksplicitno navesti i porast vjerskog fundamentalizma. Nažalost jedna od reakcija na islamski fundamentalizam je i katolički fundamentalizam. Odbijen Nacrt strategije naglašava rizik od svih oblika radikalnih ideja i pokreta na generičkoj razini.
predrag popović III. Sigurnosno okružje, Globalna razina Globaliziran, povezan i međuovisan svijet brzo se tehnološki razvija i nudi brojne prilike za postizanje dobrobiti i sigurnosti. Svijet istodobno postaje sve složeniji i nesigurniji, izložen brzim promjenama i novim izazovima. Hajde vi meni sad pojasnite kako ove dvije rečenice imaju smisla skupa. Odbijen Dinamika globalnog, tehnološkog i društvenog razvoja istodobno nudi prilike i izazove za povećanje dobrobiti pojedinaca i društava. Brzina razvoja omogućuje prilike akterima koji izazivaju nesigurnost i predstavljaju ugrozu.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Europa i europsko susjedstvo U pasosu: "Europsku uniju okružuje pojas nestabilnosti koji se proteže od sjeverne Afrike, preko Bliskog istoka do Kavkaza i Srednje Azije. Ovaj je pojas dugoročno izvorište sigurnosnih izazova, od terorizma, migracija, ekstremizma, organiziranog kriminala i hibridnog ratovanja, do otvorenih regionalnih oružanih sukoba." migracije su spomenute kao sigurnosni izazov. Brojna istraživanja pokazuju da migracije samo po sebi nisu sigurnosni izazov, već upravo suprotno. Ovdje treba pojasniti da su "nezakonite migracije" mogući sigurnosni izazov. Prihvaćen Prihvaća se.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Europa i europsko susjedstvo Predlažemo dodati sljedeće: "Nepromišljeni, brzopleti i populistički odgovori na terorističke prijetnje kroz koje se narušavaju dostignuti demokratski standardi i neproporcionalno narušava zaštita ljduskih prava prijetnja su suvremenim demokratskim društvima." Odbijen Nacrt strategije naglašava potrebu osiguranja ravnoteže između sigurnosnih potreba društva i države te temeljnih vrednota zajamčenih Ustavom.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Europa i europsko susjedstvo Predlažemo uvrstiti sljedeće: "Nedostatak integracijske politike prema izbjeglicama i migrantima kao i brojni stereotipovi i predrasude, jačaju ekstremističke i fundamentalističke pokrete unutar europskih zemalja." Odbijen Nacrt strategije istaknuo je pozitivne i negativne aspekte migracijskih procesa.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Jugoistočno susjedstvo Predlažemo uvrstiti sljedeće: "Nedostatak kvalitetnih politika pomirenja i suočavanja s prošlošću imaju za posljedicu lako rasplamsavanje međunacionalnih tenzija." Odbijen Konstatacija nije potkrijepljena konkretnim činjenicama koje bi je podupirale
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku U prvom pasosu kada se nabrajaju resursi RH predlažemo dodati: "jadransko more, nacionalni parkovi, bogatu kulturnu baštinu" Prihvaćen Prihvaća se.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku "Jedna od sigurnosnih prijetnji s kojim je Republika Hrvatska suočena je i tranzit pripadnika terorističkih organizacija preko hrvatskoga teritorija, za što se koriste i neregularne migracije." Za sada je javnosti poznat slučaj tranzita 2 osobe (teroristički napad u Parizu). S obzirom na stotine tisuća izbjeglica i migranata koji su prošli kroz RH očito je da se radi o izuzetku. Ne dovodimo u pitanje da ta vrsta opasnosti postoji, ali treba imati na umu da ne smije doći do generalizacije da su "sve izbjeglice i migranti" postencijalni teroristi. Odbijen Nacrt strategije ne generalizira niti daje naslutiti zaključka koji je naveden. Procjene navedene u Nacrtu strategije temeljene su na procjenama sigurnosno-obavještajnog sustava.Fenomen tranzita terorista i ekstremista je širi od migracijskih kretanja koje se spominju u komentaru.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku "Ekstremističke skupine i pojedinci, s lijevih i s desnih ideoloških polazišta .." Ovdje se ujednačava tzv. lijevi i desni ekstremizam. Držimo da je desni ekstremizam puno pristuniji i vidljiviji od lijevog i da ga kao takvog treba i prepoznati. Odbijen Nacrt strategije ima generički pristup pojavama i trendovima.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Držimo pozitivnim da se korupcija u javnom sektoru prepoznaje kao prijetnja. Predlažemo da se eksplicitno navedu i slijedeće prijetnje: "gospodarski kriminal, politička pogodovanja posebno pri zapošljavanju u javnom sektoru. Politička pogodovanja pri zapošljavanju stvaraju duboko nepovjerenje mladih u zakonitost postupaka zapošljavanja putem javnih natječaja koja u konačnici imaju za rezultat i iseljavanje mladih iz zemlje" Odbijen Nacrt strategije ukazuje na potrebu jačanje povjerenja u institucije. Naglašena je potreba uspostave objektivnih i stručnih kriterija pri zapošljavanju i napredovanju, osobito u državnim i javnim službama te upravnim tijelima lokalne samouprave. U poglavlju „Demografska obnova i revitalizacija hrvatskog društva“
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Predlažemo uvrstiti slijedeće: "Nisko povjerenje građana u političke stranke, hrvatski sabor i pravosuđe stvaraju klimu razočaranja i nepovjerenja među građanima." (vidi istraživanje: http://barometar.pilar.hr/rezultati-2016/povjerenje-u-institucije.html) Odbijen Nacrt strategije ukazuje na potrebu jačanje povjerenja u institucije i općenito izbjegava negativne formulacije. U poglavlju „Razvoj digitalizirane državne uprave i strateškog komuniciranja” Republika Hrvatska će jačajući integritet, odgovornost i transparentnost tijela javne vlasti suzbijati korupciju u javnim poslovima te povećavati povjerenje građana u državne institucije. Jačat će se antikoruptivni mehanizmi, unaprjeđivati suradnja i sposobnosti tijela javne vlasti te podržavati uloga građana, civilnog društva i medija u otkrivanju i suzbijanju korupcije. Sustav mjera koje će biti usmjerene na uspostavljanje objektivnih stručnih kriterija pri zapošljavanju i napredovanju, osobito u državnim i javnim službama te upravnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, omogućavanje cjeloživotnog razvoja ljudskih potencijala, napredovanja prema sposobnostima i nagrađivanje izvrsnosti bit će u potpori stvaranja perspektive društvene pravednosti i mogućnosti razvoja mladih ljudi.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku U ovome tekstu nije vidljiva prijetnja/rizik monopolističih položaja u gospodarstvu. Primjer Agrokora koji je uzdrmao sigurnost zemlje je jedan takav primjer. Predlažemo da se na neki način artikulira problem manjka nadzora nad monopolističkim koncernima. Odbijen Navedeni primjer nije primjer monopolističkog položaja. Republika Hrvatska ima zakonom uređeno to područje.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Jedan od izazova za RH je i kako očuvati javna dobra da ne dođe do njihove potpune privatizacije. Posebno je izazov očuvanja voda, obrazovnog, promotenog i zdravstvenog sustava i sl. Odbijen Već je navedeno u tekstu. U poglavlju „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“ Republika Hrvatska će, izradom dokumenata koji definiraju politiku i metodologije upravljanja kritičnim infrastrukturama, jasno odrediti koji njihovi dijelovi moraju ostati u većinskom vlasništvu države, čime će se onemogućiti ugrožavanje vitalnih funkcija važnih za državu i stanovništvo u slučajevima poslovnih nestabilnosti.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Neprepoznat rizik/izazov je i duboka podjeljenost hrvatskog društva po povijesnim temama zbog kroničnog manjka politika suočavanja s prošlošću. Ta podjeljenost ponekad rezultira i političkim podjelama koje u konačnici blokiraju ili marginalizairaju donošenje važnih odluka. Odbijen Nacrt strategije naglašava važnost razvoja nacionalnog jedinstva te promicanje znanstveno utemeljene istine o događajima iz hrvatske prošlosti. Također se naglašava razvijanje simbola koji će ujedinjavati građane čuvajući uspomene na važne događaje iz hrvatske prošlosti.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Predlažemo da se požari izdvoje kao zaseban rizik budući da požari na obali mogu ugroziti turizam a turizam je ključna grana gospodarstva o kojoj ovisi naš proračun. Zbog toga držimo da je važno razvijati zaštitu protiv požara kao priorotet. Nastavno na to, držimo da treba prepoznati kako je sustav civilne zaštite puno nerazvijeniji od sustava obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, policije te da u narednom periodu je potrebno jačati taj sustav. To se je posebno vidjelo u slučaju poplava kada sustav civilne zaštite nije uspio samostalno odgovoriti na izazov. Odbijen Nacrt strategije naglašava osjetljivost Republike Hrvatske na potrese, poplave i požare. Također, Nacrt naglašava važnost izrade sveobuhvatnog pregleda sposobnosti zaštite i spašavanja prema kojem će se nastaviti razvoj svih operativnih snaga u tom području. U poglavlju „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“ U području sustava civilne zaštite te svih segmenata zaštite i spašavanja izradit će se sveobuhvatan pregled postojećeg stanja sposobnosti, prijetnji i rizika te predložiti usklađen model izgradnje sposobnosti koji će obuhvatiti mogućnosti odgovora na svakodnevne potrebe za redovitim djelovanjem, izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja.
Centar za mirovne studije III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Predlažemo slijedeći pasos proširiti na način: "Socijalne prilike obilježene su porastom siromaštva, društvenom nejednakošću, financijskom zaduženošću, blokiranošću građana i strukturnom nezaposlenošću." Odbijen Nacrt strategije obuhvaća navedenu kategoriju jer je blokiranost građana posljedica financijske zaduženosti. u poglavlju „Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku“ Socijalne prilike obilježene su porastom siromaštva, društvenom nejednakošću, financijskom zaduženošću građana i strukturnom nezaposlenošću.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Međuovisnost svjetskog gospodarstva čini nacionalna gospodarstva ranjivima na vanjske utjecaje. Republika Hrvatska je, zbog značajnog udjela turističkog i prometnog sektora u BDP-u, posebno osjetljiva na globalne gospodarske i sigurnosne trendove. ...."Zaštita ograničenog nacionalnog dobra, na primjer radiofrekvencijskog spektra kao važnog medija za funkcioniranje hitnih i ostalih službi koje služe u svrhu zaštite sigurnosti ljudskih života, pogotovo u kriznim situacijama, te razvoj i zaštita cjelokupne elektroničke komunikacijske infrastrukture od ključnog je interesa za nacionalnu sigurnost i nacionalno gospodarstvo u cjelini.".... Hrvatsko gospodarstvo suočava se s izazovima povećanja konkurentnosti, veće učinkovitosti javnog sektora, većih ulaganja u istraživanje i razvoj, smanjivanja dugova te upravljanja javnim tvrtkama i državnom imovinom. Poljoprivreda je područje u kojem Republika Hrvatska ima brojne neiskorištene kapacitete, uz neobrađene površine, velik uvoz i male površine koje se navodnjavaju te velike površine nezaštićene od poplava. Predlažemo dodati rečenicu u navodnicima jer je HAKOM kao neovisno nacionalno regulatorno tijelo, između ostalog, zaduženo za upravljanje radiofrekvencijskim, adresnim i brojevnim prostorom RH kao ograničenim nacionalnim dobrom. Na temelju toga HAKOM predlaže da se u Strategiju na tri mjesta naglasi važnost svih ograničenih nacionalnih dobara za nacionalnu sigurnost RH. Prihvaćen Prihvaća se.
Jure Zubčić III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Poštovani, u potpunosti smatram pogrešnu procjenu vezano za ekstremističke skupine i pojedince. Svjedoci smo prethodnih godina u kojima je desni ekstremizam skupina u stalnom porastu. Definiranje kako ekstremističke skupine nemaju potencijal ugrožavanje javne sigurnosti te da je djelovanje sporadično smatram u potpunosti pogrešnim, te me to dovodi do zaključka da vlast u Republici Hrvatskoj namjerno zanemaruje društveni problem takvih skupina radi političkih interesa. Pitanje sigurnosti suverene države ne smije biti stavljano po strani radi političkih interesa. Ne tako davno na ulicama glavnog grada smo imali plinske boce na ulici, te uzvikivanje fašističkog pozdrava "Za dom spremni" velike skupine ljudi prilikom prosvjeda ispred Vijeća za elektronicke medije. Nadalje, svjedoci smo stalnih prijetnji i napada na novinare koji se usude prozivati takve skupine. Najnoviji događaj nam dolazi i iz našeg susjedstva, točnije Makedonije, gdje je upravo pripradnik takvih skupina bio među onima koji su izvršili napad na makedonski parlament. Smatram da ovakve skupine ipak imaju potencijal ugrožavanja javne sigurnosti, te da se to treba ispravnije definirati u ovom strateškom dokumentu, a da pritom to ne ostane samo na deklarativnom nivou. Jure Zubčić Odbijen Procjene navedene u Nacrtu strategije temeljene su na procjenama sigurnosno-obavještajnog sustava.
Marko Perković III. Sigurnosno okružje, Sigurnosne prijetnje, rizici i izazovi za Republiku Hrvatsku Poštovani , vjerojatnost od terorističkog napada u Republici Hrvatskoj ne spada u Strategiju nacionalne sigurnosti već u sigurnosne procjene s obzirom na trenutne ugroze po Republiku Hrvatsku. Smatram da je Strategija dokument koji se donosi na duži period (5-10 godina) Odbijen Procjene navedene u Nacrtu strategije temeljene su na procjenama sigurnosno-obavještajnog sustava.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, IV.  Strateški ciljevi, instrumenti i mehanizmi njihova ostvarivanja Predlažemo da se cilj 3 preformulira na način: • Razvoj i održavanje snažne, proporcionalne i aktivne obrane . Važno je dodati riječ "propocionalne" kako bi razvoj i održavanje obrane odgovarao realnim kratkoročnim i srednjoročnim izazovima. Neproporcionalan razvoj obrane može rezultuirati npotrebnom jačanju sustava i raspipanju limitiranih resursa. Odbijen Termin nije prihvatljiv s obzirom na modele razvoja aktivne obrane u odnosu na suvremene oblike prijetnji. Termin se veže uz vrstu odgovora, a ne uz razvoj sposobnosti.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, IV.  Strateški ciljevi, instrumenti i mehanizmi njihova ostvarivanja Predlažemo da se cilj 2 preformulira na način: Uspostava i razvoj sustava domovinske i ljudske sigurnosti. U nacrtu strategije vrlo dobro su prepoznati izazovi za ljudsku sigurnost (npr, nezaposlenost, prezaduženost i sl.). Dok izazove vezane uz koncept domovinske sigurnosti se planiraju unaprijediti uspostavom sustava, izazovi vezani za ljudsku sigurnost ostaju nedorečeni tj ne vidi se mehanizam koji će uključiti druga tijela da se njima bave. Odbijen Koncept ljudske sigurnosti bit će dodan u uvodnom dijelu Nacrta strategije. U poglavlju „Uvod, vizija i sigurnosni koncept“ Ova strategija uvodi novu paradigmu sigurnosti koja se temelji na modelu ljudske sigurnosti, odnosno sigurnosti pojedinca – svakog građanina Republike Hrvatske.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, IV.  Strateški ciljevi, instrumenti i mehanizmi njihova ostvarivanja Predlažemo da se cilj 4 preformulira na način: - razvoj snažnog, održivog i diverzificiranog gospodarstva Predlažemo da se doda riječ "diverzificiranog" kako bi se smanjio visoki udjel sigurnsno osjetljivih grana u ukupnom BDP-u. Tu je ponovno primjer turizam čija bi se samo jednokratna ugroza jako odrazila na BDP. Nikada nije dobro ovisiti previše o jednoj grani. To ne znači smanjenje zarade od turizma, već poterbu za jačanjem drugih grana gospodarstva. Odbijen Naslov cilja dovoljno je širok da obuhvaća različite oblike i modele gospodarskog razvoja.
Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, IV.  Strateški ciljevi, instrumenti i mehanizmi njihova ostvarivanja Upitno je da li je ovom cilju mjesto u Strategiji nacionale sigurnosti: "Osiguranje opstanka te zaštita identiteta i političkog subjektiviteta hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, kao i zaštita i potpora Hrvatima u drugim državama i iseljeništvu." Ovaj cilj se može shvatiti kao direktno uplitanje u suverenitet druge države te ga je potrebno preformulirati na način da se ne interpretira tako. Odbijen Radi se o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa definiranih Ustavom koji imaju sigurnosne implikacije . Nacrt strategije naglašava puno poštivanje državnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine od strane Republike Hrvatske. Naslov cilja i njegova razrada ne upućuje na navedenu tvrdnju o direktnom uplitanju u suverenitet druge države.
Ured Pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, IV.  Strateški ciljevi, instrumenti i mehanizmi njihova ostvarivanja U strateškom cilju pod točkom šest predlažemo iza riječi „vrednota“ dodati riječi „ustavnopravnog poretka“, nakon čega tekst ovog strateškog cilja glasi: „Zaštita i jačanje temeljnih vrednota ustavnopravnog poretka i hrvatskog nacionalnog identiteta.“ Također, u tekstu pod naslovom C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske u kojem se razrađuje strateški cilj naslovljen kao Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskog nacionalnog identiteta, predlažemo u naslovu iza riječi „vrednota“ dodati riječi „ustavnopravnog poretka“ nakon čega tekst naslova glasi: „Zaštita i jačanje temeljnih vrednota ustavnopravnog poretka i hrvatskog nacionalnog identiteta“. U drugom odlomku pod istim naslovom, predlažemo iza riječi „na“ dodati riječ „ustavnopravnim“, iza riječi „slobode“ brisati slovo „i“ i dodati zarez, a iza riječi „prava“ dodati riječi „ i ravnopravnost“ nakon čega tekst glasi: „Hrvatski nacionalni identitet temelji se na ustavnopravnim vrednotama koje promoviraju slobode, prava i ravnopravnost te povoljnu društvenu klimu koja uključuje toleranciju, jednakost pred zakonom, jednakost prilika za osobno ostvarenje, zaštitu ljudskog dostojanstva, općih i manjinskih prava, uvažavanje sličnosti i različitosti, zaštitu ranjivih skupina te isključuje diskriminaciju na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rodnog identiteta, izražavanja i spolne orijentacije. Djelomično prihvaćen U tekst unesena formulacija iz Ustava: „najviše vrednote ustavnog poretka.“ U tekst unesena formulacija iz Ustava: „najviše vrednote ustavnog poretka.“
Hrvatska udruga kriznog menadžmenta A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura PRIJEDLOG: Izraz "civilna pripremljenost" zamijeniti izrazom "civilna obrana" ili "pripremljenost civilne obrane". KOMENTAR: Riječ je o izrazu koji se primjenjuje u većini država članica EU koje razvijaju hibridnu funkciju civilno-vojnog planiranja u povezivanju sustava. Daljnjim razvojem metodologije procjene rizika u Republici Hrvatskoj i dizanjem pouzdanosti dobivenih rezultata sve više će se koristiti analiza ranjivosti i određivanje kritičnih funkcija društva te građana kao sastavnog dijela funkcije. Kako je već navedeno u tekstu, sve veća kompleksnost prijetnji tj. intenziteta i posljedica neželjenih događaja dovodi do toga da je civilna obrana okosnica nacionalne otpornosti. Odbijen Izraz je dio dokumenata prihvaćenih na Summitu NATO-a u Varšavi U Republici Hrvatskoj od Zakona o obrani usvojenog 2013. godine ne koristi se izraz civilna obrana.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura "Republika Hrvatska će unaprjeđivati normativne i provedbene uvjete za stalan parlamentarni, stručni i građanski nadzor zakonitosti rada sigurnosno-obavještajnog sustava, kao i građanski nadzor nad radom policije." Predlažemo da se ne definira usko nadzor samo nad "pojedinim policijskim ovlastima". To je situacija koju imamo sada. Ovdje govorimo da će se nadzor unaprjeđivati (što je i realna potreba) pa u tom smilsu predlažemo da se ostavi šire tumačenje kako bi pod građanski nadzor mogle doći i neke druge ovlasti policije (npr. rad PNUSKOK-a koji je bez građanskog nadzora). Također predlažemo da se umjesto postojeća dve tijela građanskog nadzora tajnih mjera prikupljanja podataka (jedno nadgleda rad sigurnosno-obavještajnih službi a drugo rad policije) - spoje u jedno tijelo kako bi se racionalizirao sustav. Radi se naime o identičnom poslu. Odbijen Formulacija u tekstu omogućuje daljnje rasprave i usmjeravanje parlamentarnog, stručnog i građanskog nadzora u normativnom i provedbenom dijelu.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura Predlažemo proširiti rečenicu na načina: "Ovladavanje novim znanjima i tehnologijama, kao i boljoj upućenosti u domaći i međunarodni sustav zaštite ljudskih prava, omogućit će uspješnije suočavanje sa sve složenijim prijetnjama i izazovima, osobito u kibernetičkom području." Držimo da je dobro da se edukacija o ljudskim pravima pojača u sklopu obrazovanja zaposlenika u sustavu javne sigurnosti. Prihvaćen Edukacija o zaštiti ljudskih prava uvrštena je u sklopu pasusa o obrazovanju u okviru ovog cilja. U okviru poglavlja „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“: Razvijat će se sustavan pristup upravljanja znanjima u svim organizacijama. Ovladavanje novim znanjima i tehnologijama, kao i boljim poznavanjem domaćeg i međunarodnog sustava zaštite ljudskih prava, omogućit će uspješnije suočavanje sa sve složenijim prijetnjama i izazovima, osobito u kibernetičkom području. Republika Hrvatska će sveobuhvatnim pristupom prevenirati i suzbijati radikalizam i ekstremizam uključujući obrazovanje za demokraciju, nenasilje i ljudska prava
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura Predlažemo nadopunu na slijedeći način: "Suzbijat će se nezakonite migracije, osobito nezakoniti prelasci državne granice i prekogranični kriminalitet, provodit će se intenzivne mjere vraćanja državljana trećih država koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj, aktivno će se zalagati za konzistentno provođenje međunarodnog humanitarnog prava te zaštite prava stranaca, odlučno će se osuditi svako nezakonito i nasilno postupanje prema strancima na državnoj granici te povećavati ukupna sigurnost Republike Hrvatske i Europske unije." Držimo da je važno ugraditi u tekst i predanost konzistentnom provođenju međunarodnog humanitarnog prava te zaštite prava stranaca. Dodatno predlažemo dodavanje rečenice: "Ojačati će se procesi integracije izbjeglica i migranata u hrvatsko društvo." Samo kroz procesa jačanja integracije stranaca možemo osigurati kvalitetnu razinu sigurnosti svih građana. Sada su procesi integracije iznimno slabi i prepušteni u velikom dijelu volonterskom radu građana. Prihvaćen Edukacija o zaštiti ljudskih prava uvrštena je u sklopu pasusa o obrazovanju u okviru ovog cilja. U okviru poglavlja „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“: Razvijat će se sustavan pristup upravljanja znanjima u svim organizacijama. Ovladavanje novim znanjima i tehnologijama, kao i boljim poznavanjem domaćeg i međunarodnog sustava zaštite ljudskih prava, omogućit će uspješnije suočavanje sa sve složenijim prijetnjama i izazovima, osobito u kibernetičkom području. Edukacija o zaštiti ljudskih prava uvrštena je u sklopu pasusa o obrazovanju u okviru ovog cilja. U okviru poglavlja „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“: Razvijat će se sustavan pristup upravljanja znanjima u svim organizacijama. Ovladavanje novim znanjima i tehnologijama, kao i boljim poznavanjem domaćeg i međunarodnog sustava zaštite ljudskih prava, omogućit će uspješnije suočavanje sa sve složenijim prijetnjama i izazovima, osobito u kibernetičkom području. Republika Hrvatska će sveobuhvatnim pristupom prevenirati i suzbijati radikalizam i ekstremizam uključujući obrazovanje za demokraciju, nenasilje i ljudska prava.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura Predlažemo nadopuniti rečenicu na slijedeći način: "Republika Hrvatska će sveobuhvatnim pristupom prevenirati i suzbijati radikalizam i ekstremizam uključujući i prilagodbe u obrazovnom sustavu prema potrebama ovoga cilja, posebno putem građanskog odgoja." Predlažemo da se svakako prepozna građanski odgoj kao učinkovita metoda prevencije i suzbijanja radikalizma i ekstremizma. Odbijen Navedeni prijedlog je tema za sektorske strategije.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura Predlažemo da kada se govori o zdravstvenom sustavu se neglasi da isti treba biti dostupan za sve; "Zdravstveni sustav koji mora biti dostupan svim građanima RH nastavit će razvijati mjere prevencije i izgradnje sposobnosti u području javne zdravstvene zaštite usmjerene na sprječavanje zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti." Prihvaćen U poglavlju „Razvoj digitalizirane državne uprave i strateškog komuniciranja“
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura Kada se govori o ovisnosti o industrijskoj proizvodnji i masovnoj distribuciji prehrambenih proizvoda koja povećava rizik od trovanja zbog pogreške ili zlouporabe, predlažemo da se artikulira kako ovisnost i rizici se mogu smanjiti jačanjem podrške proizvodnji i distribuciji lokalno proizvedene ekološke hrane kroz mehanizme transparentne zelene javne nabave i poljoprivrednih subvencija. Odbijen Navedeni prijedlog je tema za sektorske strategije.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura Predlažemo da se strateški stavi puno veći nagalsak na razvoj sustava civilne zaštite, te da jačanje sustava civilne zaštite u narednom periodu bude primarni strateški cilj. Civilna zaštita godinama je marginalizirana u odnosu na druge sigurnosne institucije a potreba za njenim aktivnostima je puno veća od potreba za npr. vojnim aktivnostima. Odbijen U tekstu je naglašena važnost daljnjeg razvoja Civilne zaštite kao segmenta ukupne zaštite stanovništva i kritičnih infrastruktura. Upoglavlju „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“ U području sustava civilne zaštite te svih segmenata zaštite i spašavanja izradit će se sveobuhvatan pregled postojećeg stanja sposobnosti, prijetnji i rizika te predložiti usklađen model izgradnje sposobnosti koji će obuhvatiti mogućnosti odgovora na svakodnevne potrebe za redovitim djelovanjem, izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja.
MIROSLAV BOGOVIĆ A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura U svrhu navođenja mehanizama nadzora naoružanja kao alata nacionalne sigurnosti predlažem slijedeći tekst: "Republika Hrvatska će kroz primjenu mehanizama nadzora naoružanja u kontekstu neširenja oružja za masovno uništenje aktivno sudjelovati u razvoju takvih mjera na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini i na takav način jačati sigurnosne mjere zaštite stanovništva i kritične infrastrukture od mogućih terorističkih ugroza." Djelomično prihvaćen U poglavlju „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“ unesen je tekst: Republika Hrvatska trajno je posvećena provedbi mehanizmima i mjerama nadzora naoružanja, izgradnji mjera razvoja povjerenja i sigurnosti na globalnoj, europskoj, i regionalnoj i nacionalnoj razini. Prijedlozi koji se odnose na mehanizme kontrole naoružanja bit će uvršteni u tekst cilja „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske.“
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura Republika Hrvatska će, izradom dokumenata koji definiraju politiku i metodologije upravljanja kritičnim infrastrukturama...." i ograničenim nacionalnim dobrima"..., jasno odrediti koji njihovi dijelovi moraju ostati u većinskom vlasništvu države, čime će se onemogućiti ugrožavanje vitalnih funkcija važnih za državu i stanovništvo u slučajevima poslovnih nestabilnosti. Predlažemo dodati riječi u navodnicima jer HAKOM kao neovisno nacionalno regulatorno tijelo, između ostalog, zaduženo je za upravljanje radiofrekvencijskim, adresnim i brojevnim prostorom RH kao ograničenim nacionalnim dobrom. Prihvaćen Prihvaća se.
Hrvatska udruga kriznog menadžmenta A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Uspostava i razvoj sustava domovinske sigurnosti PRIJEDLOG: Sustavu domovinske sigurnosti dodati središnje državno tijelo nadležno za zaštitu okoliša. KOMENTAR: Potrebno je spomenuti središnje tijelo državne uprave zaduženo za zaštitu okoliša, budući da ozbiljne prijetnje za nacionalnu sigurnost mogu predstavljati i događaji vezani uz zagađenje okoliša. Odbijen Nacrt strategije predviđa koordinirano djelovanje svih sastavnica nacionalne sigurnosti te tijela i institucija, ovisno o području djelovanja i nadležnsti.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Uspostava i razvoj sustava domovinske sigurnosti Držimo upitno koliko Vijeće za nacionalnu sigurnost kao jedno stratepko-političko tijelo će se moći baviti koordinacijom sustava domovinske sigurnosti. pretpostavljamo da će se teret "operative" prebaciti na Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost koje do sada ima ekspertizu primarno vezanu za rad sigurnosno-obavještajnog sustava. Pitanje je da li će se ured moći reformirati na način da uključi i ostale elemente domovinske sigurnosti. Dodatno, izazovi ljudske sigurnosti koji su kvalitetno prepoznati u ovoj strategiji neće biti uključeni u nadležnost Vijeća te postoji bojazan da će oni kao prioritet ispasti. Predlažemo da se razmisli o tome tko će biti nadležan i koordinirati insittucije za izazove ljudske sigurnosti. Odbijen Nacrt strategije predviđa uspostavu koordinacije za sustav domovinske sigurnosti kao koordinativnog tijela. U poglavlju „Uspostava i razvoj sustava domovinske sigurnosti“ Za usklađivanje rada sustava domovinske sigurnosti uspostavit će se koordinacija sustava domovinske sigurnosti, koja će se skrbiti o provedbi odluka, zaključaka i smjernica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Koordinacija će, u skladu sa zaključcima Vijeća za nacionalnu sigurnost, pokretati i koordinirati izradu Strategije nacionalne sigurnosti ili ažuriranje postojećih strateških dokumenata.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Uspostava i razvoj sustava domovinske sigurnosti "Pristup koji je obuhvaćao uglavnom sigurnosno-obavještajni sustav, obranu i policiju, zamjenjuje se pristupom koji dodatno uključuje gospodarske subjekte, znanstvene i stručne institucije, privatni i javni sektor te udruge građana i građane." Potrebno je naglasiti kako će se pri tome voditi računa da se poštuje autonimija i neovisnost svih potencijalno uključenih institucija da se ne dovedemo u sitauciju sekurizizacije društva. Odbijen Pitanje autonomije i neovisnosti civilnih tijela je regulirano zakonskim propisima te se podrazumijeva njihova primjena u sustavu domovinske sigurnosti.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane Predlažemo novi naslov: "Razvoj i održavanje snažne, proporcionalne i aktivne obrane " Važno je uvesti kriterij proporcionalnosti u razvoj obrane. Već i ovaj dokument govori o tome kako za RH ne postoji direktna vojna opasnost te proporcionalno tom zaključku treba razvijati obranu. Odbijen Obrazloženje dano u istovjetnom prijedlogu u poglavlju o strateškim ciljevima.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane Kada se govori da će se uvest programi osposobljavanja i aktivnosti koji će razvijati sigurnosnu kulturu kod šire populacije te jačanje svijesti kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga građanina i cjelokupne zajednice, držimo da mora stajati da će ti programi biti dragovoljnog karaktera. Odbijen Obuhvat programa osposobljavanja i aktivnosti regulirat će se zasebnim konceptom i urediti posebnim zakonom.
Centar za mirovne studije A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane "Postupno će se povećavati financijska sredstva za obranu prema ciljanih 2% BDP" Držimo da je ovo pogrešan smjer u kontekstu sigurnosnih izazova prepoznatih ovom strategijom. Predlažemo da se predloži smanjenje financijskih sredstava za obranu na 1%, a ušteđena sredstva usmjere ka prirotetima jačanju sustava civilne zaštite, međunarodne razvojne suradnje (npr. NATO prepoznaje razvojnu suradnju kao mehanizam izgradnje mira i prevencije sukoba te bi se ta sredstva mogla prikazivati kao udio u neobvezujućem cilju od 2% BDPa za obranu) i izazova vezanih za ljudsku sigurnost (borba protiv korupcije, ulaganje u obrazovanje, unaprjeđenje kvalitete zdravstvenog sustava, suzbijanje nezaposlenosti i sl.). I ova strategija prepoznaje te izazove kao veću prijetnju nacionalnoj sigurnosti nego potrebe za obranom. Dodatno, iz analize rizika i prijetnji vidljivo je da veliki izazovi stoje pred sigurnosno-obavještajnim sektorom (po nama jedna od ključnih institucija za suzbijanje terorizma) a u samoj strategiji nije dana ocijena koliko je taj sektor spreman za nositi se sa sigurnosnim izazovima te da limu treba dodatno jačanje kapaciteta. Konačno, odredbu od 1% BDP-a za obranu trebalo bi u ovom paketu ugraditi i u vansjkopolitički cilj suradnje sa susjednim zemljama, posebno Srbijom gdje bi zajedničko smanjenje proračuna za obranu na 1% BDP-a uvelike otklonio brojne spekulativne nesuglasice i unaprijedilo međusobne odnose. Odbijen Dostizanje izdvajanja 2% za obranu je prihvaćena obveza Republike Hrvatske s NATO Summita u Walesu. Razvojna pomoć obrađena je u poglavlju „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“. Republika Hrvatska nastavit će aktivno pružati humanitarnu i razvojnu pomoć drugim državama, posebno u kriznim situacijama, samostalno ili u okviru multilateralnih organizacija i inicijativa.
Mreža mladih Hrvatske A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane Smatramo da se u dokumentima kao što je nacionalna strategija treba jasno naznačiti da li to znači ponovno uvođenje nekog vida obaveznog vojnog roka, neovisno o formatu i trajanju. Kakvi god programi osposobljavanja i aktivnosti se provodili, smatramo da oni trebaju biti isključivo dobrovoljnog karaktera, prvenstveno imajući na umu sve negativne efekte koje takva jedna odluka može imati na populaciju mladih: nemogućnost sezonskog rada, otežan i prolongiran ulazak na tržište rada, itd. Odbijen Nacrt strategije ne razmatra konkretne načine osiguranja pojedinih sposobnosti nego će odluke o modelima provedbe biti dio sektorskih strateških dokumenata i odgovarajućih odluka.
MIROSLAV BOGOVIĆ A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane U svrhu isticanja vjerovanja Republike Hrvatske u efikasnost mjera nadzora konvencionalnog naoružanja predlažem slijedeći tekst: "Dosljednom primjenom mjera nadzora konvencionalnog naoružanja na regionalnoj razini definiranih odrednicama Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, te aktivnim sudjelovanjem u njihovom budućem razvoju, osigurati će se opstojnost mehanizma sprečavanja utrke u naoružavanju u regiji. Isto tako, aktivno će se podržati sva nastojanja razvoja takvih mehanizama u svrhu jačanja europske i globalne sigurnosti." Djelomično prihvaćen U poglavlju „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“ unesen je tekst: Republika Hrvatska trajno je posvećena provedbi mehanizmima i mjerama nadzora naoružanja, izgradnji mjera razvoja povjerenja i sigurnosti na globalnoj, europskoj, i regionalnoj i nacionalnoj razini. Prijedlozi koji se odnose na mehanizme kontrole naoružanja bit će uvršteni u tekst cilja „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske.“
Jure Zubčić A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane Poštovani, molim Vas da mi detaljnije pojasnite na što se konkretno odnose odnosi "...uvest će se programi osposobljavanja i aktivnosti koji će razvijati sigurnosnu kulturu kod šire populacije te jačanje svijesti kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga građanina i cjelokupne zajednice." Da li se pod tim smatra obvezni vojni rok? Jure Zubčić Odbijen Način uključivanja predmet je daljnje razrade koncepta sigurnosne kulture.
IVAN CVITAN A. Sigurnost stanovništva, teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske, Razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane Sustav kolektivne obrane u sklopu NATO saveza ne smije i ne može biti glavni uvjet za obranu državnog teritorija Republike Hrvatske i to bez obzira na intenzitet i jačinu ugroze. Imperativ održavanje snažne i aktivne obrane mora biti koncentrirana u vlastitim mogućnostima koje mora održavati Republika Hrvatska. U sadašnjem vremenu, a i iz šireg povijesnog iskustva moramo razumjeti da teret obrane ne možemo povjeriti isključivo drugim zemljama odnosno savezima, jer takvim ponašanjem ne ostavljamo dojam zemlje sposobne za nekakav snažan odgovor nekoj vanjskoj prijetnji. Republika Hrvatska mora dugoročno razmišljati o održavanju i usvajanju sustava i sposobnosti odvraćanja od napada i mati pritom na umu svoj loš geostrateški položaj i trenutno okruženje u regiji koje nije politički najstabilnije niti "budimo iskreni" prijateljski nastrojeno. Ukoliko budemo u mogućnosti sebe štiti, moći ćemo štiti i druge članove NATO saveza. Odbijen Nacrt strategije polazi od samostalne provedbe borbenih operacija u obrani vlastitog teritorija te suradnje sa Saveznicima i korištenje mehanizma kolektivne obrane.
Centar za mirovne studije IV.  Strateški ciljevi, instrumenti i mehanizmi njihova ostvarivanja, B. Dobrobit i prosperitet građana Predlažemo novi naslov: Dobrobit i prosperitet građana – zaštita ljudske sigurnosti Odbijen Zaštita ljudske sigurnosti obrađena je u nacionalnom interesu: „Sigurnost stanovništva te teritorijalni integritet i suverenost Republike Hrvatske.“
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti B. Dobrobit i prosperitet građana, Razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva Bolje upravljanje svim resursima, ..."uključujući i ograničena nacionalna dobra"..., i iskorištavanje prilika za rast i razvoj u hrvatskom društvu postaje imperativ na svim razinama, u privatnom i u državnom sektoru. Predlažemo dodati riječi u navodnicima jer je HAKOM kao neovisno nacionalno regulatorno tijelo, između ostalog, zaduženo za upravljanje radiofrekvencijskim, adresnim i brojevnim prostorom RH kao ograničenim nacionalnim dobrom. Prihvaćen Prihvaća se.
Neven Lažeta B. Dobrobit i prosperitet građana, Razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva Ovo je sve useless dok vi lijepo ne počnete odgovarati za svoja djela. Ustavom je također sve fino definirano, a nula odgovornosti. Sve je to uuuuseless. Odbijen Nije dan konkretan prijedlog promjene teksta.
Centar za mirovne studije B. Dobrobit i prosperitet građana, Razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva Predlažemo novi naslov: "Razvoj snažnog, diverzificiranog i održivog gospodarstva" Odbijen Razrađeno je kroz tekst u okviru spomenutog cilja
Centar za mirovne studije B. Dobrobit i prosperitet građana, Razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva Kada se govori o (cjeloživotnom) obrazovanju i aktivaciju potencijala mladih kroz sustav odgovja i obrazovanja predlažemo da se eksplicitno navede obrazovanje mladih za demokraciju, nenasilje i ljudska prava. Prihvaćen Uključeno u poglavlje „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti stanovništva te kritične infrastrukture“: Republika Hrvatska će sveobuhvatnim pristupom prevenirati i suzbijati radikalizam i ekstremizam uključujući obrazovanje za demokraciju, nenasilje i ljudska prava.
Centar za mirovne studije B. Dobrobit i prosperitet građana, Razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva Predlažemo uvesti pojam zelene javne nabave na način: Poticaj oživljavanju opustjelih krajeva Republike Hrvatske osiguravat će se i sustavnim potporama ekološki održivoj proizvodnji, uvđenjem sustava zelene javne nabave i korištenju očuvanog okoliša, zemljišta i voda. Odbijen Navedeni prijedlog je tema za sektorske strategije.
Centar za mirovne studije B. Dobrobit i prosperitet građana, Razvoj snažnoga i održivoga gospodarstva Kada se govori o suzbijanju korupcije "Daljnji napori u suprotstavljanju korupciji usmjerit će se na otkrivanje i uklanjanje korupcijskih rizika. Promovirat će se integritet i transparentnost u radu državnih tijela i privatnog sektora." potrebno je u strategiju uvrstiti i digitalizaciju procesa javnih nabava te ugrađivanje softvera za detekciju koruptivnih rizika u sustavu interne kontrole javne nabave. Odbijen Provedbeni mehanizmi obrađuju se akcijskim planovima i nisu predmet nacionalne strategije.
Centar za mirovne studije B. Dobrobit i prosperitet građana, Obnova demografske strukture i revitalizacija hrvatskog društva U ovom poglavlju kronično nedostaje odluka o tome da će se revitalizacija hrvatskog društva dešavati i kroz kvalitetnu integraciju izbjeglica. Nešto blizu tome se samo ovlaš spominje kroz jednu rečenicu "imigracijska politika usklađena s potrebama tržišta radne snage." Naime, nedvojbeno je da će migracije prema Europi (a posebno prema EU) biti dominantan fenomen u narednom periodu. Držimo da se RH mora napokon prestati bojati i strateški odlučiti ojačati svoje gotovo nepostojeće integracijeske politike i na taj način, kroz zakonodavstvo međunarodne zaštite povećati broj svojih državljana. POgrešan je pristup vezati imigracijske politike samo uz "poterbe tržište rada". Treba pogledati i iz drugog rakursa: nov državljani RH sa svojim potencijalom mogu otvarati radna mjesta i doprinjeti smanjenju nezaposlenosti. Konačno, činjenica da će migracija biti i u narednom periodu uz odlučnost RH da poštuje domaće i međunarodno zakonodavstvo, svakako ima za posljedicu povećanje broja izbjeglica/migranata u RH koji će htjeli mi to ili ne poboljšati demografsku sliku i proširiti nacionalni identitet. Upravo zbog toga integracijske politike moraku biti ojačane i integrirane u demografske polike. Alternative tome je zatvaranje granica RH, izolacija i povrede ljudskih prava. Vjerujemo da to nije nikome prihvatljiva opcija. Odbijen Nacrt strategije sadrži odrednicu o razvoju programa integracije stranaca kojima je odobren azil i prebivalište u Republici Hrvatskoj. U postupanju prema migrantima i izbjeglicama primjenjuju se sve zakonske odredbe Republike Hrvatske i najbolja europska praksa. U poglavlju „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti stanovništva te kritične infrastrukture“ Ojačat će se proces integracije stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita i boravak u Republici Hrvatskoj.
Centar za mirovne studije B. Dobrobit i prosperitet građana, Obnova demografske strukture i revitalizacija hrvatskog društva Vezano uz odlomak: "Dugoročnim i stabilnim sustavom socijalnih i materijalnih prava usmjerenih na zaštitu i prava djece, osnaživanje obitelji i obiteljskih vrijednosti, s osobitim naglaskom na usklađivanje rada i obiteljskog života, djelovat će se na podizanje razine životnog standarda mladih obitelji. Osiguravanje odgovarajuće razine životnog standarda obitelji s djecom jedan je od glavnih preduvjeta za ostvarivanje demografskog rasta." Porebno je uvrstiti osim pojma "osnaživanja obitelji" i poštivanje i zaštita "različitih obitelji" (pogledajte npr. istraživanje udruge Roda "Kaleidoskop – unapređenje prava djece u različitim obiteljima za tolerantno društvo"). "usklađivanje rada i obiteljskog života"treba uključivati i definiranje mininmalne plaće za dostojanstven život umjesto samo minimalne plaće, pitanje davanja dječjeg doplatka svim građanima, te kreiranje i provedbu stambene politike koja će osigurati rješavanje stambenog pitanja kroz različite modele: javna gradnja stanova iz javnog fonda i prodaja po realnoj cijeni, javni najam, stavljanje državnih nekretnina u funkciju smanjenja troškova stanovanja za obitelji a posebno one višečlane čija je stopa rizika od siromaštva iznad 35%. Odbijen Provedbeni mehanizmi obrađuju se akcijskim planovima i nisu predmet Nacrta strategije.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskoga nacionalnog identiteta Nakon rečenice: "Državni blagdani i važne obljetnice iz hrvatske povijesti, a osobito obljetnice važnih događaja iz Domovinskog rata, obilježavat će se s posebnim pijetetom i ponosom, iskazujući dostojanstvo i poštovanje zaslužnima za hrvatsku slobodu." predlažemo uvrstiti rečenicu: " Cilj ovih obilježavanja je razvijati antiratni i mirovni identitet RH. Zatvaranje rana iz oružanih sukoba iz bliže i dalje hrvatske prošlosti jedan je od ciljeva ove strategije" Odbijen Nije potrebno posebno naglašavati ciljeve obilježavanja već iskazivanje pijeteta svim žrtvama Domovinskog rata kao i poštovanje zaslužnima za hrvatsku slobodu
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskoga nacionalnog identiteta Predlažemo da se eksplicitno navede obilježavanje Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Radi se o najznačajnijoj mirovnoj operacija koju je RH provela u suradnji sa UN-om i vratila suverentitet nad čitavim terirorijem. Ta operacija ni na koji način ne "viktimizira" RH već nas prikazuje kao zemlju koja je spremna na dialog, sporazuma i koja zna osloboditi svoj teritorij bez vojnih aktivnosti. Odbijen U Nacrtu strategije navodi se da će se s posebnim pijetetom i ponosom obilježavati važni događaj iz hrvatske prošlosti. U poglavlju „Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskoga nacionalnog identiteta“ Državni blagdani i važne obljetnice iz hrvatske povijesti, a osobito obljetnice važnih događaja iz Domovinskog rata, obilježavat će se s posebnim pijetetom i ponosom, iskazujući dostojanstvo i poštovanje zaslužnima za hrvatsku slobodu.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskoga nacionalnog identiteta Predlažemo da se poštivanje slobode medija eksplicitno navede kao jedan važan alat u osiguranju nacionalnog identiteta. Prihvaćen U poglavlju „Razvoj digitalizirane državne uprave i strateškog komuniciranja“ Mediji su jedan od središnjih čimbenika javnosti te njihovo slobodno i odgovorno djelovanje ima važnu ulogu u dvostranom komuniciranja i podupiranju temeljenih vrednota na kojima počiva demokratski sustav. Za stvaranje povoljnog ozračja u društvu, koje obilježava tolerancija, dijalog i uvažavanje, te odsustvo ekstremizma, govora mržnje, isključivosti,
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Predlažemo da RH ojača svoj međunarodni ugled kroz puno angažiranije vanjske politike izgradnje mira. One bi se odražavale u: - znatnom povećanju sredstava za međunarodnu razvojnu suradnju. Ta sredstva se moraju izjednačiti sa iznosom sredstava koje RH troši na međunarodne vojne misije. - strateškog opredjeljenje da RH gdje god u inozmestvu sudjeluje u vojnim mirovnim misijma uvrsti i razvojnu/cuvulnu misiju i projekte međunarodne razvojne suradnje - u regiji krenuti sa vanjskopolitičkom inicijativom smanjenja obrambenih proračuna svih zemelja koje su sudjeloivale u oružanom sukobo na 1% BDPa - ozbiljno pokrenuti politike suočavanja s prošlošću i pomirenja Odbijen Razvojna pomoć regulira se u okviru cilja „Jačanje međunarodnog i ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“: „Republika Hrvatska nastavit će aktivno pružati humanitarnu i razvojnu pomoć drugim državama, posebno u kriznim situacijama, samostalno ili u okviru multilateralnih organizacija i inicijativa.“ Osim toga pitanje razvojne pomoći detaljnije će se urediti Nacionalnom strategijom razvojne suradnje Republike Hrvatske (za razdoblje 2017.-2020.) koju donosi Hrvatski sabor.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Ovo se odnosi na prethodno poglavlje: Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskoga nacionalnog identiteta Uvrstiti rečenicu: "U narednom periodu osvijestiti ćemo i antiratne i mirovne napore tijekom Domovinskog rata." Odbijen Pokriveno je pojmom temeljnih vrednota koje obuhvaća i mirotvorstvo.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Ovo se odnosi na prethodno poglavlje:Zaštita i jačanje temeljnih vrednota i hrvatskoga nacionalnog identiteta nakon rečenice: "Republika Hrvatska će održavati visoku razinu poštovanja i ostvarivanja nacionalnih i manjinskih prava." uvrstiti rečenicu : "Naš odnos prema nacionalnim manjinama koje žive u RH biti će odraz postupanja prema našoj dijaspori." Odbijen Republika Hrvatska svoj odnos prema nacionalnim manjinama ne uvjetuje odnosom prema Hrvatima u drugim zemljama.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Osim stavljanja naglaska na sportske uspjehe RH u inozemstvu, jednaku pažnju treba dati i uspjesima naših znanstvenika i umjetnika budući da i oni uvelike doprinose ugledu RH Prihvaćen U poglavlju „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“ Republika Hrvatska će koristiti uspjehe svojih znanstvenika i umjetnika kao i svoje izvrsne sportske potencijale te talent i uspjeh svojih sportaša i klubova za širenje ugleda sportske nacije koja u svjetskim razmjerima postiže zapažene rezultate.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Predlažemo izmjenu rečenice: "Na ovome području je od presudne važnosti suzbijati štetan utjecaj navijačkih huligana koji šire mržnju i nasilje na sportskim natjecanjima." na način: "Na ovome području je od presudne važnosti suzbijati štetan utjecaj navijačkih huligana kao i drugih sportskih djelatnika koji šire mržnju, koriste diskriminatoran govor i nasilje na sportskim natjecanjima i u javnosti." Odbijen Obuhvaćeno je izrazom koji se mijenja u poglavlju „Dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštita stanovništva te kritičnih infrastruktura“ Stvarat će se ozračje nulte tolerancije prema nasilju, posebice zločinu iz mržnje, nasilničkom ponašanju među školskom populacijom i mladeži te zloporabi sportskih i drugih manifestacija za iskazivanje radikalizma, ekstremizma i huliganskog ponašanja.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Predlažemo nadopunu poglavlja: "Republika Hrvatska će nastaviti promicati savezništva i partnerstva, uključujući i Inicijativu triju mora, povezujući sjever i jugoistok i osnažujući svoju srednjoeuropsku dimenziju i suradnju s državama koje mogu postati pokretačima jačanja i očuvanja europskog projekta." sa rečenicom: "Pri tome, RH će s posebnom pažnjom uzeti u obzir kvalitetu zaštite ljudskih prava u zemljama partnericama." Odbijen Republika Hrvatska u provedbi svoje vanjske politike vodi računa o zaštiti ljudskih prava.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske predlažemo uvrstiti rečenicu: "Prilikom izboza naoružanja RH će se u potpunosti pridržavati i poštivati UN, EU i domaće zakonodavstvo i standarde vezane uz izvoz naoružanja." (staviti referencu na Arms Trade Treaty?). Odbijen Podrazumijeva se poštivanje zakona.
Centar za mirovne studije  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske Nakon poglavlja koje govori o EU integracijama u jugositočnoj europi predlažemo uvrstiti slijedeću rečenicu: "RH neće koristiti bilateralne nesuglasice za kočenje procesa integracijama u EU", a sukladno usvojenoj saborskoj deklaraciji. Odbijen Republika Hrvatska snažno podupire procese proširenja EU- i NATO-a te je odlučna pružati potporu daljnjim euroatlantskim integracijama.
MIROSLAV BOGOVIĆ  C. Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske U svrhu jačanja međunarodnog ugleda Republike Hrvatske kroz aktivno sudjelovanje u naporima OESS na funkcionalnom području nadzora naoružanja predlažem slijedeći tekst: "Kroz aktivno sudjelovanje u radu političkih i stručnih tijela Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Ujedinjenih naroda ojačati će svoju međunarodnu poziciju i time pokazati trajnu posvećenost mehanizmima nadzora naoružanja na globalnoj, europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini." Prihvaćen Uz modifikaciju teksta u poglavlju „Jačanje međunarodnog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske“ Republika Hrvatska trajno je posvećena provedbi mehanizama i mjera nadzora naoružanja, izgradnji mjera razvoja povjerenja i sigurnosti na globalnoj, europskoj i regionalnoj razini.
Centar za mirovne studije IV.  Strateški ciljevi, instrumenti i mehanizmi njihova ostvarivanja, D.  Hrvati izvan Republike Hrvatske Ovdje se otvara načelno pitanje da li je ovakvom cilju mjesto u Strtegiji nacionalne sigurnosti. Bojimo se da će se krivo interpretirati ovaj cilj. Pokušajte pročitati ovaj cilj iz pozicije pripadnika ne-hrvatskog naroda u BiH pa vidite kako vam zvuči. Našje prijedlog da kada se govori o BiH se primarno ghovori o ravnopravnosti svih građana a ne samo Hrvata u NiH. Hrvatima u BiH će biti dobro samo ako će i svima drugima biti dobro. Odbijen Radi se o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa definiranih Ustavom koji imaju sigurnosne implikacije. Nacrt strategije naglašava puno poštovanje državnosti, suverenosti i ravnopravnosti svih građana Bosne i Hercegovine od strane Republike Hrvatske.
Ured Pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE, V. Zaključak U prvoj rečenici prvog odlomka ovog poglavlja, predlažemo iza riječi „vrednota“ dodati riječi „ustavnopravnog poretka“ nakon čega tekst rečenice glasi: „Strategija nacionalne sigurnosti, polazeći od temeljnih vrednota ustavnopravnog poretka, geopolitičkog položaja Republike Hrvatske, nacionalnih interesa i ocjene sigurnosnih prijetnji, rizika i izazova s kojima se Republika Hrvatska suočava i s kojima se može susresti u sagledivoj budućnosti, postavlja strateške ciljeve.“ Također, u istom odlomku nakon riječi „granice“ brisati zarez i riječ „migracijama“. Naime, slobodno kretanje ljudi je jedan od temelja Europske unije te se navođenje migracije, bez detaljnijeg određivanja tog pojma i konteksta, ne može smatrati prihvatljivim kao rizik za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Jednako tako, u istom odlomku nakon riječi „ekstremizmu“ dodati riječi „narušavanju temeljnih ljudskih prava i sloboda“ nakon čega tekst glasi: „Rizici za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske prepoznaju se na različite načine u korupciji, organiziranom i gospodarskom kriminalu, neregularnim i nezakonitim prelascima državne granice, terorizmu, nasilničkom ponašanju i ekstremizmu, narušavanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanim nesrećama i katastrofama, ugrožavanju kritičnih infrastruktura i nepovoljnom demografskom trendu“. Ne postoji odgovor