Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
ZELENA AKCIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE Smatramo da ovaj zakon mora biti ukinut. On omogućuje Vladi da preko kontrole koju ima u Povjerenstvu iz članka 10. arbitrarno određuje koji projekti će biti strateški, a koji neće. Kriteriji temeljem kojih se prosuđuje o strateškim projektima su iznimno neprecizni i općeniti. Jedini konkretan kriterij je vrijednost projekta, a ovim izmjenama zakona se donja granica vrijednosti projekta spušta otprilike za 40%. Primjenom ovog zakona smanjuje se kontrola gradnje od strane lokalne zajednice te se smanjuje mogućnost sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o realizaciji projekta. Ova verzija zakona omogućuje da strateški investitori za RH budu osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela poput primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju, zlouporabe položaja i ovlasti, udruživanja za počinjenje kaznenih djela, protuzakonitog posredovanja, prijevare u gospodarskom poslovanju te kaznenog djela protiv okoliša. Ovim zakonom omogućava se otuđivanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro što smatramo protuustavnim. Zbog svega toga, smatramo da Zakon o strateškim investicijskim projektima treba biti ukinut, a da se investiranje mora ravnopravno omogućiti svima i to rješavanjem problema korupcije, rješavanjem zemljišnih knjiga i kvalitetnijom potporom javne uprave društveno korisnim projektima. Kako bi se bilo koji projekt uopće mogao proglasiti strateškim, nužno je imati cjelovitu razvojnu strategiju RH, gdje bi se moglo vidjeti koji su razvojni prioriteti i koji su strateški projekti za njihovo ostvarenje. Ovako, predmetni zakon neće doprinjeti strateškom razvoju države. Primljeno na znanje Radi se o načelnim primjedbama, nema konkretnih prijedloga.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE U svijetu je uobičajeno da postupci koji prethode građenju traju višekratno duže od samog čina građenja (kod nas i duže), a upravo zanemarivanje tog procesa u Republici Hrvatskoj dovodi do značajnih povećanja troškova investicija te neprimjerenog produžetka roka građenja, te ovim Zakonom treba poticati kvalitetnu pripremu projekata. Primljeno na znanje Radi se o načelnim primjedbama, nema konkretnih prijedloga.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb OPĆE ODREDBE, Članak 3. U članku 3.st.1.toč.1. se također spominje pojam „građenje građevina“ Prema Zakonu o gradnji (NN 153/2013 i 20/2017, čl.3.st.1.) postoje sljedeće definicije: „ 3. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja.“ „ 4. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.“ Smatramo da bi trebalo pojam „građenje građevina“ zamijeniti s „izgradnja građevina“ (definiranim kako je prethodno predloženo), ili barem s „gradnja građevina“. Prihvaćen Izričaj odredbe je dorađen i dopunjen.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb OPĆE ODREDBE, Članak 3. U članku 3. potrebno je definirati pojam izgradnje iz članka 4 ovog Nacrta Zakona. Pojam izgradnje ne pojavljuje se u građevinskoj regulativi u zadnjih 20 i više godina iako je bio poznat u prvim verzijama Zakona o građenju. Pojam izgradnje podrazumijevao je sve prethodne aktivnosti do trenutka početka građenja (istražne radove, tehno-ekonomske analize, optimiranje, projektiranje, pribavljanje potrebnih suglasnosti, potvrda i uvjerenja, uključujući i građevnu dozvolu) te samog građenje. Najsličniji pojam u postojećoj regulativi je gradnja ali on po svom opisu uključuje bitno manji opseg aktivnosti koji je ranije bio definiran pojmom izgradnja. U svijetu je uobičajeno da postupci koji prethode građenju traju višekratno duže od samog čina građenja (kod nas i duže), a upravo zanemarivanje tog procesa u Republici Hrvatskoj dovodi do značajnih povećanja troškova investicija te neprimjerenog produžetka roka građenja. Nadalje, uz gore navedene prethodne aktivnosti do trenutka početka građenja, u okviru pojma „izgradnja“ potrebno je (uz građenje i stručni nadzor) uključiti i aktivnosti upravljanja projektom gradnje te ispitivanja materijala, određenih dijelova ili cijele građevine (sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, NN 78/2015, čl.3.). Prihvaćen Izričaj odredbe je izmijenjen.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. OPĆE ODREDBE, Članak 3. st.3. Predlažemo definiranje posebne kategorije javnih investicijskih projekata i to prometni linijski infrastrukturni projekt. Nositelji prometnog linijskog infrastrukturnog projekta mogu biti samo HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. 6. Uočena greška u pozivanju na broj članka. Treba biti članak 9. Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar u dijelu koji se odnosi na grešku u pozivanju na broj članka te je isto ispravljeno. Ostali komentari se ne prihvaćaju - S ciljem preciznijeg definiranja pojedinih pojmova u smislu ovoga Zakona, člankom 3. propisane su definicije. Također, čl.3.st.1.podstavak 3. propisuje da se „Javnim investicijskim projektom“ smatra projekt čiji je nositelj javno poduzeće ili druga pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a budući HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. ulaze u kategoriju javno poduzeće ili druga pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, smatramo da nema potrebe definiranja posebne kategorije javnih investicijskih projekata (prometni linijski infrastrukturni projekt).
INA Industrija nafte d.d. Potencijalni strateški projekti, Članak 5. Općenito odredbe članaka 5. i 6. djeluju zbunjujuće i kontradiktorno u odnosu na nastavak zakona (od članka 7. na dalje). Primljeno na znanje Radi se o načelnim primjedbama, konkretnih prijedloga nema.
INA Industrija nafte d.d. Potencijalni strateški projekti, Članak 5. čl.5.st.4. Smisao ove odredbe? – koji su to „dopunski kriteriji“ i „dodatni dokumenti, podaci i dokazi“?! Također, zašto se ova odredba posebno izdvaja kad je prijava uređena člankom 8.? Odbijen Ukoliko nadležno tijelo ocijeni potrebu za dodatnom dokumentacijom ima je pravo zatražiti.
INA Industrija nafte d.d. Potencijalni strateški projekti, Članak 5. Čl.5.st.3. Da li se pod „dostavom obvezujuće ponude“ misli na prijavu investitora iz članka 8.? Tekst ovog stavka je zbunjujući u odnosu na članak 8. Odbijen Poziv na „dostavu obvezujuće ponude“ u drugom krugu upućuje se sukladno posebnim propisima i ne odnosi se na prijavu iz članka 8. Zakona. Po odabiru potencijalnog strateškog projekta, ukoliko postoji interes investitora da se projekt proglasi strateškim projektom Republike Hrvatske, isti projekt investitor prijavljuje sukladno članku 8. ovoga Zakona.
INA Industrija nafte d.d. Potencijalni strateški projekti, Članak 5. čl.5.st.8. Kontradiktorno u odnosu na odredbu članka 6.stavka (1) gdje se navodi da se javni poziv upućuje preko Vlade i središnjeg tijela nadležnog za gospodarstvo! A ako se javni poziv objavljuje na mrežnim stranicama svih ovih tijela, onda bi te dvije odredbe trebalo objediniti. Odbijen Člankom 5. Zakona propisano je postupanje za potencijalne strateške projekte (u dosadašnjoj provedbi Zakona se pokazalo da se radi o turističkim investicijskim projektima) koji se mogu realizirati na zemljištu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, ili zemljištu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja su prostornim planom predviđena za razvoj investicijskih projekata, ili pomorskom dobru ako ono čini funkcionalnu i poslovnu cjelinu sa navedenim zemljištem. Člankom 5. odabire se potencijalni strateški projekt. Odabir zainteresiranog investitora za realizaciju pojedinog potencijalnog strateškog projekta obavlja se na temelju javnog poziva. Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, temeljem odluke Vlade RH, sklapaju sporazum o uvjetima i načinu raspolaganja zemljištem. Članak 6. Zakona propisuje mogućnost da Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona ovlasti može uputiti javni poziv investitorima za prijavu i provedbu pojedinačnog strateškog projekta kada procijeni da je to od interesa za Republiku Hrvatsku, a s ciljem privlačenja investicija i postizanja odluke da investitori svoje investicije realiziraju na teritoriju Republike Hrvatske. Člankom 6. odabire se investitor za realizaciju strateškog projekta.
INA Industrija nafte d.d. Potencijalni strateški projekti, Članak 5. Čl.5.st.9. Kontradiktorno u odnosu na odredbu članka 6.stavka (1) gdje se navodi da se javni poziv upućuje preko Vlade i središnjeg tijela nadležnog za gospodarstvo! A ako se javni poziv objavljuje na mrežnim stranicama svih ovih tijela, onda bi te dvije odredbe trebalo objediniti. Odbijen Člankom 5. Zakona propisano je postupanje za potencijalne strateške projekte (u dosadašnjoj provedbi Zakona se pokazalo da se radi o turističkim investicijskim projektima) koji se mogu realizirati na zemljištu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, ili zemljištu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja su prostornim planom predviđena za razvoj investicijskih projekata, ili pomorskom dobru ako ono čini funkcionalnu i poslovnu cjelinu sa navedenim zemljištem. Člankom 5. odabire se potencijalni strateški projekt. Odabir zainteresiranog investitora za realizaciju pojedinog potencijalnog strateškog projekta obavlja se na temelju javnog poziva. Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, temeljem odluke Vlade RH, sklapaju sporazum o uvjetima i načinu raspolaganja zemljištem. Članak 6. Zakona propisuje mogućnost da Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona ovlasti može uputiti javni poziv investitorima za prijavu i provedbu pojedinačnog strateškog projekta kada procijeni da je to od interesa za Republiku Hrvatsku, a s ciljem privlačenja investicija i postizanja odluke da investitori svoje investicije realiziraju na teritoriju Republike Hrvatske. Člankom 6. odabire se investitor za realizaciju strateškog projekta.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb Potencijalni strateški projekti, Članak 5. U članku 5. st.1.. smatramo potrebnim dodati i točku „4. vodnom dobru“ za strateške projekte vodnog gospodarstva. Odbijen Korištenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe regulirano je posebnim propisom Zakonom o vodama.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb Potencijalni strateški projekti, Članak 5. U članku 5.. kod pojma „prema stanju u zemljišnim knjigama“ otvara se pitanje „da li stanje u zemljišnim knjigama odgovara stvarnom stanju vlasništva?“ Odbijen Zemljišnoknjižni izvaci koje je izdao i ovjerio bilo koji općinski sud u Republici Hrvatskoj, neovisno o mjesnoj nadležnosti, uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javne isprave. Također, istu snagu imaju i zemljišnoknjižni izvaci izdani i ovjereni od strane odvjetnika i javnog bilježnika, kao i oni izvaci koje građani ishode putem korisničkog računa u sustavu e-Građani.
INA Industrija nafte d.d. Javni poziv, Članak 6. Čl.6.st.1. Kontradiktorno u odnosu na odredbu članka 5.stavka (8). A ako se javni poziv objavljuje na mrežnim stranicama svih ovih tijela, onda bi te dvije odredbe trebalo objediniti. Odbijen Člankom 5. Zakona propisano je postupanje za potencijalne strateške projekte (u dosadašnjoj provedbi Zakona se pokazalo da se radi o turističkim investicijskim projektima) koji se mogu realizirati na zemljištu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, ili zemljištu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja su prostornim planom predviđena za razvoj investicijskih projekata, ili pomorskom dobru ako ono čini funkcionalnu i poslovnu cjelinu sa navedenim zemljištem. Člankom 5. odabire se potencijalni strateški projekt. Odabir zainteresiranog investitora za realizaciju pojedinog potencijalnog strateškog projekta obavlja se na temelju javnog poziva. Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, temeljem odluke Vlade RH, sklapaju sporazum o uvjetima i načinu raspolaganja zemljištem. Članak 6. Zakona propisuje mogućnost da Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona ovlasti može uputiti javni poziv investitorima za prijavu i provedbu pojedinačnog strateškog projekta kada procijeni da je to od interesa za Republiku Hrvatsku, a s ciljem privlačenja investicija i postizanja odluke da investitori svoje investicije realiziraju na teritoriju Republike Hrvatske. Člankom 6. odabire se investitor za realizaciju strateškog projekta.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Predlažemo dodati pod točkom 1, st.1.: Za prometne linijske infrastrukturne projekte potreban je dokaz usklađenosti projekta s prostornim planom županije odnosno Grada Zagreba. Odbijen Budući HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. ulaze u kategoriju javno poduzeće ili druga pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, te smatramo da nema potrebe definiranja posebne kategorije javnih investicijskih projekata (prometni linijski infrastrukturni projekt). Stoga, nema potrebe u članku 7.stavku 1. podstavku 1. propisivati dodatne kriterije (dokaz usklađenosti projekta s prostornim planom županije odnosno Grada Zagreba) za prometne linijske infrastrukturne projekte.
Nezavisni hrvatski sindikati Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Unatoč tome što se ovaj Zakon nakon donošenja dva puta mijenjao i nadopunjavao i dalje ostaje sam koncept nedorečen i ekonomski neopravdan što je razvidno i u članku 7. koji govori o kriterijima za odabir strateških projekata koji su i dalje preopširno i nedorečeno postavljeni. Navedeno se osobito odnosi na stavak 1. članka 7. kojim se propisuje kako će se strateškim projektom smatrati projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba, ovisno o vrsti i lokaciji projekta, a nije jasno određeno što znači „veći broj osoba“. S druge strane, u točki 2. stavka 1. članka 7. vidljivo je kako je vrijednost kapitalnih ulaganja prepolovljena u odnosu na važeći zakon, ali je i dalje kvantificirano postavljena, što dovodi do neusklađenosti u odnosu na neodređeni broj osoba koje „navodno“ treba zaposliti. Ovisno o vrijednosti kapitalnih ulaganja i vrsti gospodarske aktivnosti, trebao bi biti propisan i minimalni broj dodatno zaposlenih osoba jer je upravo zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta, strateški interes zemlje pa ako se ne navodi neki minimalni broj što onda izabrani projekt čini strateškim? Prihvatljivo je smanjenje praga vrijednosti kapitalnih ulaganja za pola, jer se time ne eliminiraju projekti manje vrijednosti, ali i dalje ostaje problematično nepostavljanje uvjeta o broju osoba koje je potrebno zaposliti kako bi se izabrani projekt s punim pravom mogao nazvati strateškim. Navedeno prigodom odabira ostavlja veliki manevarski prostor za povjerenstvo, tako da je u ovakvom obliku suvišno navoditi kako je strateški projekt onaj čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja ljudi, ako već taj uvjet nije jasno propisan. Nadalje, stavkom 2. članka 7. nabrajaju se gotovo sve moguće aktivnosti koje mogu biti obuhvaćene privatnim projektom, a posebno je nedorečena aktivnost pod rednim brojem 4. (aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti). Čemu nabrajanjem odrediti aktivnosti privatnog projekta koji može biti proglašen strateškim, ako se gotovo svaka moguća poslovna aktivnost može uklopiti u nabrojeno? Navedeno je, uz nekvantificiran broj osoba koje se trebaju zaposliti, još jedan dobar razlog propitivanja valjanosti samog naziva ovog Zakona. Odbijen Nastavno na članak 7. koji definira kriterije za odabir strateških projekata, strateškim projektom smatrat će se projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Broj novo zaposlenih osoba nije kriterij za odabir već se radi općenito o jednom od uvjeta koji nije brojčano definiran ovim Zakonom iz razloga da isti ne bude eliminirajući faktor prilikom odabira strateškog projekta, posebno iz razloga što je stopa nezaposlenosti različita po svim općinama, gradovima i županijama Republike Hrvatske. Nadalje, što se tiče ispunjavanja kriterija iz članka 7. Zakona, među ostalim privatni projekt može biti proglašen strateškim ako se odnosi na aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, koje su definirane propisima kojima se uređuje poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja „NN“ br. 102/15), odnosno radi se o aktivnostima u području arhitekture, dizajna, različitih oblika medijske komunikacije, promidžbe, izdavaštva, kulture, kreativne industrije i drugih aktivnosti u području umjetnosti, aktivnosti ugostiteljsko-turističkih usluga, aktivnosti upravljačkih, savjetodavnih, edukativnih usluga, te aktivnosti usluga industrijskog inženjeringa.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. U članku 7. smatramo potrebnim preciznije definirati pojmove „veći broj osoba“, „znatno pridonosi“, „u većoj mjeri pridonosi“, i sl. Odbijen Nastavno na članak 7. koji definira kriterije za odabir strateških projekata, strateškim projektom smatrat će se projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Broj novo zaposlenih osoba nije kriterij za odabir već se radi općenito o jednom od uvjeta koji nije brojčano definiran ovim Zakonom iz razloga da isti ne bude eliminirajući faktor prilikom odabira strateškog projekta, posebno iz razloga što je stopa nezaposlenosti različita po svim općinama, gradovima i županijama Republike Hrvatske. Također, pojmovi „znatno pridonosi“ i „u većoj mjeri pridonosi“ predstavljaju općenite uvjete a ne kriterije za odabir strateškog projekta.
ZELENA AKCIJA Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Ovime se značajno spušta donja granica vrijednosti projekta koji ima mogućnost biti proglašen strateškim. U kombinaciji s vrlo općenitim i nepreciznim kriterijima navedenim u stavku 2 ovog članka, jasno je da se o proglašenju nekog projekta strateškim odlučuje gotovo arbitrarno. Tj. moguće je da pojedini projekti s relativnom malom vrijednošću od 10 milijuna kuna bez PDV-a budu proglašeni strateškim projektom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a da projekt od 200 milijuna kuna ne dobije taj status jer nije zadovoljio kriterije, iako su kriteriji gotovo nepostojeći. Smatramo da se ne smije spuštati donja granica vrijednosti za prograšavanje nekog projekta strateškim. Primljeno na znanje Ovim zakonskim prijedlogom snižen je kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za odabir strateških projekata što prvenstveno omogućava širu primjenu istog, odnosno daje mogućnost zainteresiranim investitorima na prijavljivanje većeg broja strateških projekata.
ZELENA AKCIJA Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Kriteriji za određivanje tzv. „strateškog projekta“ preširoko su postavljeni, te zapravo nema egzaktnih pokazatelja u ocjenjivanju već je sve prepušteno subjektivnoj procjeni članova u nizu Ministarstvo gospodarstva-Povjerenstvo-Vlada. Primjerice, izuzetno je neprecizna formulacija „zapošljavanje većeg broja ljudi“ iz stavka 1. Koja je to brojka zaposlenih koja zadovoljava taj kriterij? Isto tako kako se može procjenjivati da neki projekt „znatno doprinosi“ ili samo „doprinosi“ razvoju? Naročito, kako se može odrediti da se „prednost daje onima koji imaju veći učinak na…ili u većoj mjeri doprinose održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša“? Mišljenja smo kako se svi ovi kriteriji navode paušalno te se tako stvara podloga za višetruko tumačenje istih, a što za sobom nosi pravnu nesigurnost. Nejasni i preopćeniti kriteriji otvaraju prostor za korupciju i pogodovanje, te koncentraciju moći u rukama malo broja osoba iz Ministra gospodarstva koji će kroz sudjelovanje u procjeni kroz niz Ministarstvo gospodarstva-Povjerenstvo-Vlada, „kreiranjem liste strateških projekata“ (čl.11.) i „imenovanjem Operativne skupine“ (čl.12) moći pogodovati određenim osobama bez dodatne kontrole. Zakon predviđa takvu širinu i opseg kriterija za strateške projekte da je de facto moguće obuhvatiti, ali i isključiti bilo koji projekt bez obzira na područje djelovanja, kvalitetu i visinu ulaganja, što tijelu koje odlučuje daje ogroman manevarski prostor za proizvoljno odlučivanje. Drugim riječima, svi oni ulagači koji ne dospiju na Listu projekata bit će dovedeni u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na „sretnike“ s etiketom strateškog projekta. Odbijen Nastavno na članak 7. koji definira kriterije za odabir strateških projekata, strateškim projektom smatrat će se projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Broj novo zaposlenih osoba nije kriterij za odabir već se radi općenito o jednom od uvjeta koji nije brojčano definiran ovim Zakonom iz razloga da isti ne bude eliminirajući faktor prilikom odabira strateškog projekta, posebno iz razloga što je stopa nezaposlenosti različita po svim općinama, gradovima i županijama Republike Hrvatske. Također, pojmovi „znatno pridonosi“ i „u većoj mjeri pridonosi“ predstavljaju općenite uvjete a ne kriterije za odabir strateškog projekta.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb Sadržaj prijave, Članak 9. U članku 9 st.2.točka1.. navedeno je sljedeće: „(2) Investitor uz prijavu obavezno prilaže i elaborat koji sadrži: 1. opis projekta i idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog projektanta arhitektonske struke odnosno građevinske struke ukoliko se radi o infrastrukturnim građevinama….“ Smatramo kako je neopravdano suženo ovlaštenje građevinske struke isključivo na infrastrukturne građevine, odnosno prema ovako sročenom stavku proizlazi da ovlašteni projektant arhitektonske struke izrađuje i elaborat za projekte energetike, poštanskih usluga, zaštite okoliša, komunalnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva….(i sva ostala područja navedena u čl.3.st.1.točka 1. ovog Nacrta), te su time zanemarena/isključena ovlaštenja kako građevinske tako i drugih inženjerskih struka (inženjera elektrotehnike, strojarstva,…). Primljeno na znanje Odredba ovoga članka usklađena je sa stručnim mišljenjem i stavom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i kao takva čini sastavni dio ovoga Zakona.
Društvo građevinskih inženjera Zagreb Sadržaj prijave, Članak 9. U članku 9 st.2.točka7.. navedeno je sljedeće: „7. potvrdu da je ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza, obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i drugih javnih davanja…“ Prema Općem poreznom zakonu (NN 115/16, čl.2.st.3.) definirano je kako se „drugim javnim davanjima smatraju trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.“ Smatramo dovoljnim tražiti ispunjenje obveze plaćanja poreznih obveza te obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, baš kao što je i Zakon o javnoj nabavi (NN 120/2016) odredio ponuditeljima u postupcima javne nabave. Primljeno na znanje Odredba ovoga članka usklađena je sa stručnim mišljenjem i stavom Ministarstva financija, ali stručni nositelj će prijedlog još jednom razmotriti.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Sadržaj prijave, Članak 9. Stavak (2) 1. Opis zapravo definira lokacijsku dozvolu. Definirati misli li se na zemljišnoknjižne ili katastarske čestice. Mišljenja smo da se od ovakvog opisa trebaju izuzeti linijske infrastrukturne prometne projekte obzirom na nemogućnost definiranja čestica prilikom prijave za strateški projekt.. Odbijen Pod pojmom „opis projekta“ podrazumijeva se kratki pisani opis projekta koji se prijavljuje. Nadalje „idejno rješenje“ je dokument izrađen od ovlaštenog projektanta arhitektonske struke odnosno građevinske struke a koje sadrži opis zahvata u prostoru unutar obuhvata zahvata s jasno određenim građevinama izvan obuhvata zahvata koje su u funkciji realizacije projekta. Također potrebno je dostaviti izjavu o usklađenosti zahvata sa prostornim planom i popis zemljišnoknjižnih čestica na kojima će se realizirati projekt. Sve navedeno potrebno je dostaviti kako bi središnja tijela državne uprave svako u okviru svoga djelokruga rada, a na zahtjev Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, dala svoje stručno mišljenje na zaprimljenu prijavu i predmetnu dokumentaciju te pisanu pozitivnu ili negativnu ocjenu o prihvatljivosti prijedloga strateškog projekta, a radi ocjene o prihvatljivosti strateškog projekta te upućivanja prijave na razmatranje Povjerenstvu.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Povjerenstvo, Članak 10. Obzirom na stavke 6 i 7 ovog članka predlažemo dodati u st. 2: Umjesto "i pet" dodati "i do maksimalno pet" Predlažemo dodati u st.7.: Za prometne linijske infrastrukturne projekte koji prolaze kroz više županija, dva promjenjiva člana Povjerenstva imenuju se iz reda župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. Odbijen Člankom 10. stavkom 7. propisano je da su dva promjenjiva člana Povjerenstva predstavnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području projekt ostvaruje. To u praksi znači da se promjenjivi članovi Povjerenstva imenuju iz reda gradonačelnika ili općinskog načelnika, i iz reda župana na čijem se području projekt ostvaruje odnosno, područja kroz koje projekt prolazi. Ukoliko projekt prolazi kroz više županija na sjednicu Povjerenstva u pravilu se pozivaju kao promjenjivi članovi predstavnici svih općina, gradova i županija kroz koje projekt prolazi. Članak 10.stavak 7. odnosi se na sve investicijske (javne, privatne i javno-privatne) projekte, stoga nema potrebe posebno propisivati promjenjive članove Povjerenstva za prometne linijske infrastrukturne projekte.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Povjerenstvo, Članak 10. St.8. točka 4. Na koji način Povjerenstvo prati provedbu strateških projekata? St.10. Potrebno je definirati rok u kojem Povjerenstvo donosi poslovnik o radu Povjerenstva. Odbijen Povjerenstvo prati provedbu strateških projekata sukladno članku 12. stavku 9. koji propisuje da je voditelj Operativne skupine dužan središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo i predsjednika Povjerenstva, tromjesečno a na zahtjev predsjednika Povjerenstva i češće, izvještavati o provedbi postupaka te dinamici izvršenja zadaća svih sudionika u provedbi projekata. Nadalje, člankom 31. stavkom 3. propisano je da će Povjerenstvo uz suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti poslovnik o radu Povjerenstva.
Nezavisni hrvatski sindikati Povjerenstvo, Članak 10. U svakom slučaju, kako ovim prijedlogom Zakona suštinske stvari nisu mijenjane, nužna je nadopuna članka 10. koji propisuje postupak procjene, odabira, pripreme i provedbe strateških projekata. Predlažemo nadopunu stavka 2. članka 10. na način da se za dva stalna člana povjerenstva imenuju predstavnici socijalnih partnera. Odbijen Stručni nositelj cijeni da navedeno rješenje povećava transparentnost postupka odlučivanja Povjerenstva dok se s druge strane nameće dodatno administriranje vezano uz provedbu Zakona.
INA Industrija nafte d.d. Lista strateških projekata, Članak 11. čl.11.st.7. predlažemo tekst: ) Središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo donosi odluku o brisanju projekta s Liste strateških projekata za projekt za koji je Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Povjerenstva, donijela odluku o poništenju odluke o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske. Obrazloženje: Iz originalnog teksta odredbe proizlazi da STDU donosi odluku na prijedlog Povjerenstva, a zapravo (što proizlazi iz odredbe čl.10,stavak 8, točka 5.) Povjerenstvo predlaže Vladi pa Vlada po tom prijedlogu donosi odluku. Odbijen Sukladno članku 10. stavku 8. zadaće Povjerenstva među ostalima su: - ocjena prijedloga strateškog projekta i predlaganje središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo donošenja odluke o njegovu uvrštenju ili odbijanju uvrštenja na Listu strateških projekata - predlaganje Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke o proglašenju strateškog projekta - predlaganje Vladi Republike Hrvatske donošenja odluke o poništenju odluke o proglašenju strateškog projekta - predlaganje središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo donošenja odluke o brisanju projekta s Liste strateških projekata. Radi boljeg razumijevanja i tumačenja ove odredbe, dajemo sljedeće objašnjenje: Povjerenstvo na svojoj sjednici prvo donosi odluku da se projekt uvrsti ili ne uvrsti na Listu strateških projekata (tu Odluku izrađuje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta). Nakon što je projekt uvršten na Listu strateških, a voditelj Operativne skupine ocijeni i predloži Povjerenstvu da je projekt spreman za proglašenje, isti taj projekt Povjerenstvo predlaže da ga Vlada proglasi strateškim projektom RH. Također, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na prijedlog Povjerenstva, donosi odluku o brisanju projekta s Liste strateških projekata za projekt za koji je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o poništenju odluke o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske.
INA Industrija nafte d.d. Lista strateških projekata, Članak 11. Čl.11.st.9. Nejasno je tko podnosi dokaz – investitor ili Povjerenstvo? Ako je u pitanju projekt koji je na Europskoj listi projekata od zajedničkog interesa te Povjerenstvo podnosi prijedlog da se taj projekt uvrsti na RH Listu, onda bi i to isto Povjerenstvo trebalo podnijeti taj dokaz. Također, ako je investitor taj koji je dužan podnijeti dokaz, onda ne možemo govoriti o „uvrštavanju na listu automatizmom“! Prihvaćen Članak 11. stavak 9. dopunjen tako da sada glasi: „Ukoliko je investicijski projekt podržan od strane Republike Hrvatske i Europska unija ga proglasi projektom od zajedničkog interesa te uvrsti na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa a sukladno Uredbi (EU) br. 347/2013, isti se na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrštava na Listu strateških projekata, uz prethodno podnošenje prijave investitora sukladno članku 8. ovoga Zakona i dokaza investitora da je investicijski projekt uvršten na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa.“ Također, radi ubrzanog postupka planiranja i izdavanja dozvola, davanjem prioritetnog statusa PCI projektima u nacionalnom zakonodavstvu, cilj ovog novog Zakona je osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, odnosno radi učinkovitijeg postupaka provedbe energetskih investicijskih projekata podržanih od strane Republike Hrvatske i Europske unije, uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata-projects of common interest). Nadalje, osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 kroz ovaj zakonski prijedlog ujedno omogućava rješavanje postupka povodom nepravilne primjene spomenute Uredbe (EU) broj 347/2013 zbog čega je Europska komisija pokrenula tzv. Pilot-postupak ref.br. 8663/16/ENERG.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Lista strateških projekata, Članak 11. St. 6 Predlažemo da se preformulira uvodni dio stavka na način: ...na prijedlog Povjerenstva, može donjeti odluku o brisanju.... St.8. Velike linijske prometne infrastrukturne projekte nije moguće pripremiti u roku od jedne godine, pa čak niti uz jednogodišnji produžetak. Odbijen Zakonom je propisano ako zbog složenosti procesa pripreme projekta postupak pripreme nije okončan u roku od godinu dana od dana donošenja odluke o uvrštenju projekta na Listu strateških projekata, a navedeno nije krivnja investitora, središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo će na prijedlog Povjerenstva donijeti odluku o primjerenom produljenju roka, ali ne za razdoblje dulje od godinu dana. Međutim, navedeni rok od godine dana je moguće produljiti (više od jedan put) na rok od još godinu dana, a ovisno o vrsti, veličini i problemima u realizaciji investicijskog projekta. Povjerenstvo uz obrazloženje voditelja Operativne skupine u pravilu odobrava i do nekoliko puta produljenje ostanaka projekta na Listi strateških projekata.
INA Industrija nafte d.d. Operativna skupina za pripremu i provedbu strateškog projekta, Članak 12. Čl.12.st.3.t.4. predlažemo brisati. Obrazloženje: Koji je smisao ove odredbe? Iz odredbi zakona proizlazi da Povjerenstvo predlaže Vladi da se neki projekt proglasi strateškim i tek po proglašenju projekta strateškim osniva se „Operativna skupina za pripremu i provedbu strateškog projekta“ - radnja iz ove točke 4. događa se prije nego što je projekt proglašen strateškim,a to znači da u to vrijeme nije ni postojala konkretna Operativna skupina! Odbijen Ovaj Zakon pokriva sve investicijske projekte iz različitih resora, a administrativne poslove za Povjerenstvo odnosno izradu prijedloga Odluke Vlade RH izrađuje isključivo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta za sve investicijske projekte iz svih resora, stoga je neophodno da svaka Operativna skupina za svoj projekt utvrđuje elemente prijedloga odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju strateškog projekta, koje dostavlja Ministarstvu radi daljnje procedure. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je administrativno tijelo koje obavlja poslove za Povjerenstvo/Vladu RH. Nadalje, Operativna skupina se osniva prilikom uvrštenja projekta na Listu, a ne nakon što Vlada RH projekt proglasi strateškim.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Operativna skupina za pripremu i provedbu strateškog projekta, Članak 12. St.4. Predlažemo definirati rok u kojem voditelj Operativne skupine nakon izvršnosti odluke o uvrštenju projekta na Listu strateških projekata, utvrđuje resorna središnja tijela, popis upravnih i drugih postupaka i radnji... Odbijen Iz dosadašnjeg iskustva provedbe Zakona te dosadašnjih izvješća voditelja Operativnih skupina postupak utvrđivanja popisa upravnih i drugih postupaka i radnji potrebnih za realizaciju projekta je dugotrajan postupak koji zahtijeva održavanje i do nekoliko sastanaka Operativnih skupina. Popis upravnih i drugih postupaka i radnji, gotov je kada voditelj Operativne skupine procjeni da je projekt spreman za proglašenje strateškim, te isti dostavlja Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta radi daljnjeg postupanja, odnosno upućivanja Povjerenstvu radi donošenja odluke.
INA Industrija nafte d.d. Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta , Članak 13. Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta (u daljnjem tekstu: Sporazum) s privatnim ili javnim investitorom sklopit će čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za gospodarstvo, prije donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske, a uz prethodno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ako je investitor projekta strana pravna osoba registrirana na teritoriju Republike Hrvatske , i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske i europske poslove. Prihvaćen Članak 13. stavak 1. izmijenjen je sukladno komentaru.
INA Industrija nafte d.d. Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta , Članak 13. čl.13.st.2. Nejasno – što prihvaća Povjerenstvo? Primljeno na znanje Bitne sastavnice Sporazuma proizlaze iz prijedloga Operativne skupine za pripremu i provedbu strateškog projekta te popisa upravnih i drugih postupaka i radnji koje je potrebno poduzeti u cilju realizacije strateškog projekta, prihvaćenog od strane Povjerenstva. Obrazloženje: Ukoliko Povjerenstvo na svojoj sjednici prihvati prijedlog Operativne skupine te popis upravnih i drugih postupaka i radnji koje je potrebno poduzeti u cilju realizacije strateškog projekta, samo takav prihvaćeni prijedlog Operativne skupine može biti podloga za izradu Sporazuma kojeg izrađuje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (administrativno tijelo koje obavlja poslove za Povjerenstvo).
INA Industrija nafte d.d. Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta , Članak 13. Čl.13.st.8. A što u slučaju kad se strateški projekt u konačnici ne realizira, a bez krivnje investitora – zadužnica se vraća i u tom slučaju, tj. i taj slučaj bi ovdje trebalo navesti zajedno sa rokom u kojem će se zadužnica vratiti. Odbijen U slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta primjenjuje se ugovorna kazna u visini vrijednosti 0,1% ukupne vrijednosti strateškog projekta. Međutim, investitor uvijek ima mogućnost podnjeti zahtjev s obrazloženjem za prekoračenje krajnjeg roka realizacije strateškog projekta, na temelju kojega se donosi odluka o primjerenom produljenju krajnjeg roka realizacije strateškog projekta.
Nezavisni hrvatski sindikati Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta , Članak 13. Problematičnim smatramo i ukidanje odredbe za koju u obrazloženju stoji kako dosadašnja primjena Zakona u pogledu dostave „dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10% ukupne vrijednosti projekta“ predstavlja ozbiljnu prepreku ulaganjima, posebice u onim privatnim projektima u kojima je investitor već uložio značajna sredstva u projekt, a koji iznos ulaganja mu se ne priznaje, već mora na ukupnu vrijednost projekta tj. i na već uložena sredstva angažirati 10% sredstava u obliku oročenog depozita ili dostave bankovnog jamstva na rok od devet mjeseci. Prihvatljivo je uračunavanje (priznavanje) već uloženih sredstava, ali kako se neki projekt može proglasiti strateškim tj. povlaštenim, a nema jamstva za iznos? Zamjena za ukinutu odredbu propisana stavkom 6. članka 13. u brojčanom smislu je uistinu simbolična. Smatra li se kako je za dokaz ozbiljne namjere realizacije strateškog projekta dovoljno da investitor na posebnom računu ima osigurana financijska sredstva u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta ili dokaz o iznosu prethodno uloženih sredstava u realizaciju projekta također u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta? Ipak bi bilo bolje rješenje koje je propisano točkom 4. stavka 6. članka 13., a odnosi se na obvezujuće pismo namjere banke kojim dokazuje spremnost financiranja projekta, ali ne kao alternativa, već kao uvjet i to za cijeli iznos projekta. Ugovorna kazna propisana stavkom 3. članka 13. u iznosu od 0,1% ukupne vrijednosti strateškog projekta u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije strateškog projekta krivnjom investitora ili u slučaju odustanka investitora kao takva je uistinu premala. U tom postotku ostavlja dojam da je propisana jer se mora propisati, a ne da bi služila svrsi. Odbijen U samom početku realizacije pojedinih privatnih projekata vrlo mali broj investitora ima osigurano financiranje. Stoga je dokaz o namjeri realizacije prijavljenog projekta investitor dužan dostaviti u roku od 7 dana prije potpisivanja Sporazuma.
izv. prof. dr. sc. Lana Ofak Žurnost postupanja, Članak 15. Članak 15. stavak 8. je neprovediv jer je protivan Prekršajnom zakonu (članak 62. o isključenju i ograničenju odgovornosti pravnih osoba). Republika Hrvatska (pojam Republika Hrvatska uključuje njezina tijela državne uprave) ne može prekršajno odgovarati. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jednako tako, ne mogu odgovarati za prekršaje koji su počinjeni radnjama koje ulaze u izvršavanje javnih ovlasti. Izdavanje upravnih akata za provedbu strateških projekata jest izvršavanje javnih ovlasti. Članak 15. stavak 6. pokazuje da je najlakše svaliti svu krivnju i odgovornost za dugotrajne postupke na službenike umjesto da se sustavno rješavaju problemi unutar javne uprave u Hrvatskoj. Umjesto ovakvih najstrožih mjera za službenike (teška povreda službene dužnosti), zbog čega se ne isprave uzroci koji dovode do toga da upravni postupci dugo traju – primjerice, međusobna proturječnost i neusklađenost zakona, nedovoljna educiranost osoba koje predlažu prijedloge zakona, manjak službenika u nekim tijelima, nedovoljna educiranost službenika koji donose upravne akte...? Članak 15. stavak 3. je neprimjereno kratkog roka kada se radi o složenim upravnim aktima koji se donose u suradnji nekoliko tijela (v. članak 21. Zakona o općem upravnom postupku (ZUP)). Potrebno je ne zadirati u rok propisan čl. 21. st. 2. ZUP-a za izdavanje upravnih akata koji se donose na temelju suglasnosti, potvrda, odobrenja ili mišljenja drugih javnopravnih tijela. Također, ovako kratak rok od 15 dana, ako se radi o kompleksnijim upravnim stvarima, protivan je jednom od temeljnih načela upravnog postupka, a to je načelo utvrđivanja materijalne istine. U strahu od sankcije za tešku povredu službene dužnosti pitanje je kako će se osigurati da službenici zakonito provedu sve radnje, utvrde materijalnu istinu i donesu zakonit upravni akt. Ovako se povećava rizik da će upravni akti imati neke nedostatke, što nikako nije u interesu investitora, jer se protiv tih akata mogu podnositi tužbe koje će otežati i odgoditi realizaciju projekta. Na prvom mjestu treba biti zakonitost odluke, pa čak i ako postupak ne traje samo 15 dana, jer će posljedice nezakonitih odluka ići svima na štetu, a osobito investitoru kojega se uostalom ovim prijedlogom zakona želi zaštititi. Primljeno na znanje Što se tiče odredbe vezane uz kažnjavanje od 5.000,00 kuna po danu kašnjenja, Vaš prijedlog biti će razmotren u suradnji s Ministarstvom pravosuđa.
INA Industrija nafte d.d. Žurnost postupanja, Članak 15. Ćl.15.st. 2. brisati odredbu stavka 2. jer već pokrivena u stavku 1. Odbijen Stavak 1. propisuje da se svi postupci vezani za pripremu i provedbu PROGLAŠENOG strateškog projekta i obradu urednih zahtjeva smatraju hitnima. Stavak 2. propisuje da se od dana UVRŠTENJA PROJEKTA NA LISTU strateških projekata, svi postupci u vezi obrade uredno podnesenih zahtjeva smatraju hitnima.
ZELENA AKCIJA Žurnost postupanja, Članak 15. Za ishođenje svih dozvola i mišljenja propisan je izrazito kratak rok od 15 dana (uz mogućnost eventualnog produženja za dodatnih 15 dana), koji do te mjere odstupa od uobičajene dinamike rada javne uprave i rokova propisanih u postojećim procedurama, da se njime šalje poruka da su svi postojeći upravni postupci suvišni, a briga o profesionalnosti odlučivanja nebitna. Upravno je nevjerojatna i odredba kojim se propisuje da se ukoliko upravno tijelo ne izda dozvolu ili mišljenje u zadanom roku – kažnjava za to sa čak 5.000,00 kuna po danu kašnjenja. To znači da je u redu da građanin pojedinac čeka preko dvije godine na izdavanje građevinske dozvole, a ukoliko se radi o „strateškoj investiciji“, onda se sva tijela državne uprave moraju prestati baviti sa svim ostalim jer ukoliko ne izdaju sve dozvole u roku od maksimalno 30 dana, itekako će osjetiti sankciju za svoju „sporost“. Čini se kako je zaista izuzetno važno da investitor dobije odriješene ruke da svoje zamisli pretvori u djelo, a svi drugi mogu čekati, ako treba, i godinama za izdavanje tih istih dozvola koje će investitor dobiti po kratkom postupku. Propisivanje ovih odredbi smatramo protuustavnim tj. smatramo kako su protivne čl. 52. st. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske. Ne manje bitna je i činjenica kako tako kratak rok apsolutno onemogućava sudjelovanje javnosti u izdavanju određenih dozvola, kao npr. u izdavanju tzv. okolišne dozvole. Primljeno na znanje Što se tiče odredbe vezane uz kažnjavanje od 5.000,00 kuna po danu kašnjenja, Vaš prijedlog biti će razmotren u suradnji s Ministarstvom pravosuđa. Nadalje, u slučaju obveze (ako ona postoji) provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, ishođenja okolišne dozvole, ishođenja suglasnosti na izvješće o sigurnosti te suglasnosti na sanacijski program, i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, (taj) postupak se provodi sukladno s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode (a ne u roku od 15 dana)-ovakva formulacija odredbe izrađena je prema uputi Europske komisije.
INA Industrija nafte d.d. Žurnost postupanja, Članak 16. Čl.16. U tom slučaju Vlada ne upućuje javni poziv i investitor nema obvezu prijaviti projekt sukladno članku 8.? Ili bi referenca trebala biti na neki drugi članak zakona?! Odbijen Investitor projekt prijavljuje sukladno članku 8. Zakona.
INA Industrija nafte d.d. RASPOLAGANJE NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 18. Čl.18.st.3. nejasno koji su to uvjeti u članku 5. koji se odnose na privatni strateški projekt, a da se isto tako ne odnose i na javni projekt?! Odbijen Ovim Zakonom predlaže se da nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske potrebnima za provedbu javnog strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske po tržišnoj vrijednosti prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka. Dok nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske potrebnima za provedbu privatnog strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske po tržišnoj vrijednosti prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka, isključivo ako se radi o privatnom strateškom projektu čiji obuhvat zahvata u prostoru uključuje maksimalno 50% nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebnih za realizaciju tog strateškog projekta.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. RASPOLAGANJE NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 18. Potrebno je regulirati i postupanje kada se radi o željezničkoj infrastrukturi, pomorskom dobru i lučkom području kroz sve stavke ovog članka. Odbijen Stručni nositelj cijeni da nije potrebno dodatno propisivati navedeno budući da je iz odredbi čl. 3.st.1podstavka 1. jasno razvidno da je strateški investicijski projekt svaki privatni investicijski projekt, javni investicijski projekt ili javno-privatni investicijski projekt iz područja gospodarstva, energetike, turizma, prometa, infrastrukture, elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga, zaštite okoliša, komunalnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva, zdravstva, kulture, znanosti, obrane, pravosuđa, tehnologije i obrazovanja.
ZELENA AKCIJA RASPOLAGANJE NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 18. Odredbama ovog članka omogućava se otuđivanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, i to neposrednom pogodbom, što smatramo protuustavnim. Te odredbe omogućavaju stvaranje situacija koje dovode do pojačanog korupcijskog ponašanja te bi mogle imati značajne štetne posljedice na okoliš Hrvatske tj.ubrzati urbanizaciju i devastaciju poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Mišljenja smo kako su odredbe ovog članka protivne čl. 52. st. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Vaš komentar smo primili na znanje te će isti biti razmotren.
ZELENA AKCIJA IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 27. Postupak ocjene o potrebi provedbe postupka procjena utjecaja okoliš (PUO) sveden je na kozmetički zahvat kojeg samo uvjetno, dakle u nekim slučajevima, treba provesti hitnom procedurom propisanom ovim Zakonom. Ovim odredbama ismijava se djelovanje znanstvenih disciplina, sudjelovanje javnosti te obveza poštivanja međunarodnih standarda zaštite okoliša, poglavito Arhuške konvencije. Isto tako, propisivanje tako kratkog roka za ocjenu o potrebi provedbe PUO protivno je čl. 26. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) koji propisuje kako nadležno tijelo zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš „dostavlja na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima i JLS, ovisno o lokaciji i obilježjima zahvata“. Štoviše, u članku 29 navedene Uredbe propisan je i rok od 30 dana za dostavu tog mišljenja. Vrlo bitno je i što čl. 28. iste Uredbe propisuje kako nadležno tijelo treba „o zahtjevu informirati javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša“. Osim toga, Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) određuje da se „Informacije koje se daju prema odredbama ove Uredbe objavljuju se u trajanju od 30 dana.“ Međutim, ovaj Zakon određuje svoje rokove (15+eventualno dodatnih 15 dana!), a u kojima je apsolutno nemoguće zadovoljiti rokove određene za sudjelovanje javnosti čime se ne krše samo važeći hrvatski propisi već i europski standardi i praksa, te odredbe prije spomenute Arhuške konvencije. Odbijen Članak 27. ovoga Zakona propisuje da su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo kulture dužni utvrditi (samo) obvezu ako ona postoji, provedbe nekog od postupaka predviđenih posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, odnosno zaštita kulturnih dobara u roku od 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva voditelja Operativne skupine. U slučaju obveze (ako ona postoji) provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, ishođenja okolišne dozvole, ishođenja suglasnosti na izvješće o sigurnosti te suglasnosti na sanacijski program, i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, (taj) postupak se provodi sukladno s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode (a ne u roku od 15 dana). Ako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo kulture smatraju da zbog složenosti ili drugih opravdanih razloga nisu u mogućnosti utvrditi potrebu (da li postoji obveza provođenja postupka) u roku od 15 dana, dužna su odmah pisanim putem, unutar roka od 15 dana, obavijestiti Povjerenstvo i investitora o potrebi za produljenjem roka za dodatnih 15 dana. Članak 27. izrađen je sukladno uputi Europske komisije.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 28. st.2. Predlažemo dodati: sukladno članku 15.ovog Zakona. Prihvaćen Komentar se prihvaća te je članak 28. stavak 2. izmijenjen sukladno komentaru.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 28. Predlažemo dodavanje st.3. Dozvole iz st.1.ovog članka za prometne linijske infrastrukturne projekte izdaju se na osnovi usklađenosti sa županijskim prostornim planom/prostornim planom Grada Zagreba. Kod izdavanja dozvola za prometne linijske infrastrukturne projekte, dokazom pravnog interesa smatra se Odluka VRH ili pozivanje na poseban Zakon. Odbijen Odredba je izrađena u suradnji i temeljem stručnog mišljenja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u čiju nadležnost spada izdavanje lokacijske dozvole odnosno akt kojim se odobrava građenje (lokacijska i građevinska dozvola ili drugi akt, odnosno uporabna dozvola).
ZELENA AKCIJA IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 29. Svi zahvati u prostor u sklopu strateških projekata nemaju obvezu izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja (urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja) u svrhu dobivanja lokacijskih dozvola. Time se od stručne provjere usklađenosti s prostornim planom izuzimaju upravo najsloženiji, najskuplji i vjerojatno najveći zahvati s najvećim očekivanim učincima! Također, smatramo kako je ova odredba protuustavna, tj.protivna čl.137. i čl.138. Ustava jer se njome se zadire u samoupravni djelokrug tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Primljeno na znanje Odredba ovoga članka usklađena je sa stručnim mišljenjem i stavom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i kao takva čini sastavni dio ovoga Zakona.
ZELENA AKCIJA IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 30. Ovaj članak samo potvrđuje potpuno isključivanje lokalne samouprave iz odlučivanja o strateškim investicijama. Dakle, sve dozvole,mišljenja i uvjete potrebne za strateške investicije izdaju središnja tijela državne uprave, a ne jedinice lokalne samouprave na čijem području se planira zahvat u prostor. Pa se tako i ovim člankom propisuje kako primjerice „rješenje o utvrđivanju građevne čestice“ utvrđuje središnje tijelo državne uprave za prostorno uređenje i graditeljstvo. Ovu odredbu, također smatramo protuustavnom jer se njome zadire u samoupravni djelokrug tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Primljeno na znanje Odredba ovoga članka usklađena je sa stručnim mišljenjem i stavom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i kao takva čini sastavni dio ovoga Zakona.