Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 LEANA BRAJKOVIĆ PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 9. Definitivno nepotrebno pored Profesionalnog plana. Nije prihvaćen Prijedlog nije jasan. U ovom članku propisan je način utvrđivanja Profesionalnog plana.
2 Teo Matković Članak 16., Članak 16.b (čl. 16-16.b) Sporazum o uključivanju na tržište rada (u pitanju je službeni prijevod iako eng. Job-integration agreement – ne kazuje uključivanje na tržištu rada, već u posao) formom, sadržajem i postupanjima navedenim u pravilniku nije moguće razlikovati od profesionalnog plana (odnosno njegove revizije), te izostaju naznake koje slijede Preporuku Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada (2016/C 67/01) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32016H0220(01)&from=EN . Ovim člankom RH slijedi predmetnu preporuku – ali ne adekvatno. Jedina iz dokumenta uočljiva razlika navođenje kako su aktivnosti SUTRA „u cilju aktivacije i uključivanja na tržište rada“ (supstantivno, nezaposlene osobe sudjeluju na tržištu rada – ukoliko nisu uključene na tržištu rada odnosno ne traže aktivno posao i nisu raspoložive za rada brišu se iz evidencije) umjesto „zapošljavanja“ iz PP – iako je cilj SUTRA nalaženje posla. Naime, postoje snažni temelji za specifičnije određivanje postupka i sadržaja SUTRA: Preporuka traži da se „dugotrajno nezaposlenim osobama ponudi temeljita individualna ocjena (assesment) i usmjeravanje najkasnije do trenutka kada protekne 18 mjeseci od početka nezaposlenosti. Ocjenom bi trebali biti obuhvaćeni njihovi izgledi za zapošljavanje, zapreke zapošljavanju i prethodna nastojanja za pronalaženje posla.“ – što bi trebalo opisati pravilnikom – dakle procjena i anamneza temeljena na iskustvu dotadašnjeg boravka u nezaposlenosti. Također „U sporazumu o integriranju na tržište rada trebala bi biti detaljno opisana i ponuda jednog ili više pružatelja usluga dugotrajno nezaposlenoj osobi.“ (slijedi popis prikladnih aktivnosti) – dakle, treba sadržavati konkretnu ponuda odnosno upućivanje na barem jednu uslugu (mjeru, radionicu…) Nadalje, „Sporazum o integriranju na tržište rada trebalo bi redovito pratiti s obzirom na promjene individualne situacije prijavljene dugotrajno nezaposlene osobe i, ako je to potrebno, prilagoditi ga kako bi poboljšao prijelaz te osobe u zaposlenost.“ – što čini nužnim specifikaciju periodičnosti revizije SUTRA. Također, uspostavljeni mehanizam trebao bi proizlaziti iz „koordinirane ponude usluga koja uključuje dostupne službe za zapošljavanje i socijalnu potporu“ – dakle u najmanju ruku kod nemalog broja nezaposlenih primatelja ZMN-a (nešto ispod 40 tisuća) potrebno je razmotriti ulogu CZSSa odnosno tamo postojećeg individualnog aktivacijskog plana u SUTRA. Ovdje valja imati na umu Pravilnik o načinu suradnje centra za socijalnu skrb i službe nadležne za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade (NN 66/2015), kojim je ustanovljena obostrana razmjena podataka između CZSS i HZZ o korisnicima ZMN i njihovim aktivnostima, zadaje mogućnost prilagodbe profesionalnog plana ( pri HZZu u skladu sa individualnim planom primatelja ZMN-a pri CZSS-u, kao i suglasnost da će institucije po potrebi će jedna od druge zatražiti poduzimanje određenih radnji iz njihovih nadležnosti. Također, SUTRA traži i prijelazne i završne odredbe. Koji je rok za izradu SUTRA? Što sa osobama koje su već sada prijavljene dulje od 12 odnosno 18 mjeseci? Naime, krajem travnja 74 tisuće nezaposlenih bilo je nezaposleno dulje od dvije godine, te je dužnost sustava socijalne sigurnosti, ali i gospodarskih potreba ne samo sa novima, već i s postojećim jako dugotrajno nezaposlenima sklopiti te implementirati SUTRA. Prihvaćen Pravilnikom je uveden dokument Sporazuma o uključivanju na tržište rada sukladno Preporuci Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. Također je propisano da isti sklapa Zavod s dugotrajno nezaposlenom osobom nakon provedenog motivacijskog savjetovanja tijekom kojeg će se utvrditi teškoće u traženja posla. Nastavno tome, definira se Sporazum u kojem će biti utvrđene aktivnosti primjerene dugotrajno nezaposlenim osobama. U koje aktivnosti će osoba biti uključena to procjenjuje savjetnik za zapošljavanje individualno stoga su iste podložne promjenama radi čega je nemoguće iste propisati podzakonskim aktom. Razmjena podataka već postoji te će se nastaviti provoditi. Propisana je obveza njegovog revidiranja.
3 Teo Matković PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 13. „Praćenje izvršavanja aktivnosti i rokova iz profesionalnog plana je u nadležnosti savjetnika za zapošljavanje“ – ali se to praćenje vrši kroz individualne konzultacije (aktivnosti u članku 7), gdje bi PP (zajedno sa SUTRA, jer trenutno iz pravilnika nije jasno da je i praćenje SUTRA u nadležnosti savjetnika) trebao biti naveden eksplicitno kao temeljni referentni okvir interakcije savjetnika i nezaposlene osobe. Predlažem ovaj članak preseliti u stavak 1 članka 7. Nije prihvaćen "Premještanje“ odredbe je suvišno.
4 Teo Matković PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 11. Uvođenje potrebe revizije profesionalnog plana je dobrodošla (do 2014. činila se je svakih šest mjeseci), ali formulacija „a obavezno najmanje jedanput godišnje odnosno zamjenjuje se Sporazumom o uključivanju na tržištu rada“ (dalje: SUTRA) nije adekvatna. Naime, nakon godine dana PP nužno se zamjenjuje sa SUTRA, a ne sa drugim profesionalnim planom. Naravno, ostavljajući mogućnost promjene PP-a prije nego postane SUTRA, predlažem na mjestu gornje sljedeću formulaciju (moguće u novoj stavki) koja odgovara preporuci Vijeća: „Protekom najmanje 12 mjeseci od, a ne više od 18 od prijave u evidenciju, zamjenjuje se Sporazumom o uključivanju na tržište rada“ No korisnici SUTRA će također imati potrebe za revizijom, koje nisu navedene u pravilniku. Stoga smatram nužnim navesti minimalnu frekvenciju revizije SUTRA (6 mjeseci ili 1 godina) u pripadajućem članku. Prihvaćen Izvršene korekcije odredbi.
5 Teo Matković Članak 7., Članak 7a. S obzirom na prirodu informiranja i sadržaj prethodnog članka u stavku 2 bi trebalo „prilikom individualnog savjetovanja“ dopuniti u „prilikom individualnog savjetovanja ili individualnih konzultacija“ Prihvaćen Izvršena korekcija odredbe.
6 Teo Matković PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 7. Dobrodošla izmjena i dopuna članka, ali nije jasno korištenje sintagme „uputiti na“- ranije je korišten jasniji pojam „informirati“. Odnosi li se ovo na upućivanje temeljem uputnice iz pravilnika o evidencijama za pojedine aktivnosti (P-3) odnosno temeljem postupka selekcije (obrazac PRK) – no takva formulacija predstavlja dužnost savjetnika za upućivanje (i to u okviru konzultacija). Ili se odnosi na poziv/upućivanje iz članka 17 pravilnika (usp. potrebno je harmonizirati terminologije u članku 17 i pravilniku o evidencijama sa zakonskom)? Postoji li obveza ili sankcija slijeđenja ovakve upute? Upućivanje na „prava i obveze“ (odnosno informiranje o njima) je sastavni dio prethodnih individualnih savjetovanja i grupnog informiranja, tako da svrha točke 5 nije posebno jasna – a dosljednom interpretacijom tražila bi od svakog savjetnika da tijekom svake konzultacije bude dužan uputiti na prava i obveze nezaposlene osobe.. Također, točka 2 stavka 1 (ovdje se „upućena“, pretpostavljam, odnosi na proces selekcije i upućivanja na oglašena radna mjesta) je problematična jer ova korespondencija predstavlja ili trivijalnu informaciju (poslodavac nije odabrao kandidata – jer u suprotnom ne bi više bio pri HZZ-u), ili predstavlja dio poslovne tajne u korespondenciji – odnosno traži informiranost i/ili suglasnost poslodavca da iskaže svoju procjenu o kandidatu i razlozima neprihvaćanja (postoji pitanje koliko je ta informacija uopće pouzdana i koliko se brzo i potpuno dobivaju podaci o odabiru). Uz stavak (2) Vođenje dnevnika traženja posla isključeno je kao aktivnost nezaposlene osobe (članak 3), kao i predmet izvještavanja u ovom članku– što je prikladno jer dnevnik traženja posla (uveden u pravilniku 2009. godine) predstavlja formu a ne sadržaj traženja posla. Međutim, dokaze za aktivnosti (1) (3) (4) nužno je bilježiti na strukturirani način (u evidenciji nezaposlenih), kako za daljnji individualizirani rad sa strankom, tako i za dokazivanje (ne)zadovoljavanja kriterija aktivnog traženja posla. U pogledu poslovnog procesa, mogućnost provjere iskazanih aktivnosti, ali i razmatranja žalbi (npr. brisanih osoba) počiva na postojanju takvog zapisa. Dnevnik je uključen kao aktivnost pravilnikom iz 2009. godine – i doista kao aktivnost nije relevantan, ali on predstavlja instrument nužan za izvještavanje, bilježenje i pohranjivanje aktivnosti traženja posla. Stoga predlažem stavak: „aktivnosti iz točke 1. 2. i 4. stavka 2 ovoga članka bilježe se u dnevniku traženja posla“ (što bi vodilo zadržavanju dnevnika traženja posla u pravilniku o evidencijama – tamo sadržani elementi dnevnika su upravo te aktivnosti). Naime, bez takvog instrumenta (i obrasca u evidenciji) nije jasno kako bi savjetnici pohranjivali aktivnosti traženja posla i ostvarivali uvid u njih – što će voditi manjoj učinkovitosti posredovanja i pripreme za zapošljavanje, slabijoj mogućnosti kontrole aktivnog traženja posla i pravnim rizicima. Djelomično prihvaćen Izvršena korekcija riječi „informirati“. Stavak 2., odbijen: Propisivanjem obveze izvršavanja individualnih konzultacija najmanje jedanput tjedno, a najduže jedanput u osam tjedana, s obvezom osobnog dolaska jedanput u 12 tjedana pojačat će se komunikacija savjetnika i nezaposlene osobe. Također, intencija je preusmjeriti nezaposlene osobe na korištenje web portala Burza rada, obzirom da se svaka aktivnost nezaposlene osobe na portalu aplikativno evidentira kao izvršenje individualne konzultacije. Stoga, dnevnik traženja posla zamjenjuje elektronička aktivnost pretraživanja objavljenih natječaja na web portalu Burza rada.
7 Teo Matković PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 6. Ovaj je članak višestruko problematičan: (2) iako je implementacija individualnih konzultacija telefonskim putem bila izuzetno problematična, isključivanje ikakve mogućnosti korištenja telefona u svrhu individualnih konzultacija za bilo koju skupinu korisnika predstavlja barijeru za aktivaciju osoba slabijeg pristupa fizičkoj lokaciji ispostava i koje nisu kompetentne u korištenju elektroničkih sredstava komunikacije (a prema redovnom istraživanju DZS-a 2.3.2. - http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/02-03-02_01_2016.htm u dobnoj skupini 45-54 tri četvrtine građana koristi Internet, a u skupini 55-64 njih 51%, dok među nezaposlenima 22% ne koristi Internet. U tom je pogledu učinak ovoga rješenja diskriminatoran jer onemogućuje konzultacije „na daljinu“ velikom (i teže zapošljiivom) skupu nezaposlenih, što ih može voditi neaktivnosti. Predlažem da savjetnik u posebnim okolnostima (npr. za nezaposlene koji ne mogu konzultacije izvršiti elektronskim putem, ) imati mogućnost telefonskih individualnih konzultacija – ali koje će inicirati savjetnik u zadanom terminu, a čime bi se prevladao problem „zvonjave telefona“, a istovremeno pojačala kontrola aktivnog traženja posla. (3) iz navedenog nije razvidno da je učestalost veća za osobe kojima je potrebna veća razina intenziteta i podrške (odnosno procjene mogućnosti zapošljavanja. Trenutno navedena formulacija je dvoznačna odnosno interpretacija je implicitna. Također, uz učestalost potrebno je navesti i „ način“ – čime se otvara mogućnost zadavanja (ili nedopuštanja) određene vrste konzultacija ovisno o potrebama i kategorizaciji nezaposlene (4 i 5) Promjena režima predstavlja dvostruko smanjivanje mininalne frekvencije savjetovanja u odnosu na prethodni pravilnik, što će osloboditi značajnu količinu vremena savjetnika za kvalitetniji rad (i individualna savjetovanja). Međutim zadana dinamika je implementacijski vrlo zahtjevna jer individualne konzultacije nezaposlena osoba mora izvršiti osobno u dogovorenom terminu jedanput unutar tri mjeseca (13,5 tjedana) – što znači da bi termin bio zadan 8 tjedana, onda 5,5 tjedana kasnije – što je teško i pamtiti i pratiti. Stoga predlažem korištenje identične jedinice (mjeseci ili tjedni), te da najrjeđa frekvencija osobnih konzultacija iz (5) bude multiplikator od (4) – dakle 4 i 12 tjedana odnosno 1 i 3 mjeseci. (5) Zahtjev mjesečnog javljanja korisnika novčane naknade nije razmjeran njihovoj zapošljivosti odnosno intenzitetu potrebne potpore – te predstavlja značajan trošak resursa na kontrolu najzapošljivijeg segmenta populacije. Ovdje napominjem da oko polovice nezaposlenih koji se prijave iz radnog odnosa (odnosno nešto više od trećine svih prijavljenih) u stječu pravo na novčanu naknadu u trajanju od najmanje tri mjeseca (a najčešće ne više od šest). Ovime bi se savjetnički vremenski resursi koncentrirali na kratkotrajno nezaposlene i zapošljivije – suprotno namjeri stavka 3. … Predlažem i navod kojim bi se provedeno (novo) individualno savjetovanje s obzirom na obveze nezaposlene osobe tretiralo kao osobne individualne konzultacije (ili alternativno „da individualna savjetovanja nakon donošenja prvog profesionalnog plana sadrže i element osobnih individualnih konzultacija) . Djelomično prihvaćen Stavak 2.- Izvršena je korekcija odredbe. Profesionalnim planom odnosno Sporazumom u uključivanje na tržište rada definira se način, učestalost i vrijeme izvršavanja individualnih konzultacija. Savjetnik za zapošljavanje će ovisno o potrebi podrške i mogućnostima nezaposlene osobe dogovoriti način izvršavanja individualnih konzultacija: telefonskim pozivom ili elektroničkim putem uz obvezu osobnog dolaska najmanje jedanput u 12 tjedana. Stavak 3,stavci 4 i 5, djelomično prihvaćen: Odredbom je jasno propisano da će se učestalost IK definirati u PP-u ovisno o razini i intenzitetu potrebne podrške. Savjetnik za zapošljavanje će u dogovoru s nezaposlenom osobom procijeniti koliko često će se morati aktivirati, ovisno o razini njezine zapošljivosti. Ujedno je izvršena korekcija rokova u „tjednima“. Stavak 5., odbijen: Intencija je da se nezaposlene osobe za vrijeme korištenja prava na novčanu naknadu maksimalno aktiviraju i budu raspoložive za rad. Pojašnjenje vezano uz uvođenje "navoda": Navedeno je suvišno propisivati ovim podzakonskim aktom.
8 Teo Matković PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 4. Strukturirani intervju je istraživačka tehnika u društvenim znanostima kojom se prikupljaju informacije od sudionika, a sadržaj individualnog savjetovanja bitno je širi (elementi strukturiranog intervjua su podaci prikupljeni u 5). S obzirom da je prema zakonu izrada profesionalnog plana zajednička aktivnost nezaposlene osobe i savjetnika, a podvrste navedene kasnije u članku uključuju bitno širi skup aktivnosti Formulacija je suvišna. Da li je pravilnikom ključno definirati vrste individualnog savjetovanja – navođenje odnosno izdvajanje tri predmetna isključuje bilo koju drugu vrstu individualnog savjetovanja, s tim da je (1.) opće savjetovanje bez posebno navedenog naziva (potrebno ga je uvesti) ujedno izuzetno širokog potencijalnog sadržaja (uključuje li i definiranje sporazuma o uključivanju na tržište rada?) – nije jasno koji se od daljnjih članaka odnosi na koju vrstu savjetovanja. Također ukoliko se uvedu tri vrste savjetovanja, bit će potrebno vrstu savjetovanja bilježiti i u pripadajućem članku, pravilnika o evidencijama. Članak s ovom funkcijom i opsegom se nije javljao u ranijim pravilnicima i ne vidim kako doprinosi jasnoći ni informativnosti ovog akta. Nije prihvaćen Stavljen je naglasak na strukturirani intervju kako bi bilo jasno da se prikupljaju strukturirani podaci važni za definiranje radnog potencijala kako bi bili sigurni da su istražena sva područja radne anamneze. Izvršena je korekcija odredbe kojom su sada jasno definirane vrste savjetovanja: prvo savjetovanje po prijavi nezaposlene osobe u evidenciju Zavoda, motivacijsko savjetovanje za dugotrajno nezaposlene osobe, savjetovanje o samozapošljavanju te druga savjetovanja po potrebama (primjerice revidiranje PP-a).
9 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 18. Prema čl. 18. st.2. prijedloga Pravilnika nezaposlena osoba dužna o nastanku okolnosti iz st.1. toga članka (bolesti i njege malodobnog djeteta, bolničkog i stacionarnog liječenja, smrti supružnika, roditelja, djeteta…) obavijestiti savjetnika u roku od 3 dana od dana njihova nastanka i dostaviti dokaz kojim opravdava svoju neraspoloživost za rad. U odnosu na čl.15. st.2. važećeg Pravilnika kojim se regulira obveza nezaposlene osobe prema savjetniku u istim okolnostima, prijedlog Pravilnika je nepovoljniji za nezaposlene osobe, jer im ne ostavlja mogućnost da dokaz o postojanju okolnosti iz čl.18.st.1. dostave po prestanku okolnosti, pa predlažemo zadržati postojeće rješenje iz važećeg Pravilnika, prije svega imajući u vidu tj. uvažavajući posebnosti svih okolnosti opisanih u tome članku. Prihvaćen Izvršena korekcija odredbe
10 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 16. Člancima 9. i 10. Pravilnika definiran je pojam „profesionalnog plana“ i što sadrži. Članci 16., 16.a i 16.b definiraju sporazum o uključivanju na tržište rada. Definicija sporazuma o uključivanju na tržište rada vrlo je slična definiciji profesionalnog plana, a sadržaj sporazuma je istovjetan sadržaju plana, pa je nejasan razlog njegova uvođenja kao i pozitivan učinak kojeg bi njegovo sklapanje trebalo polučiti za dugotrajno nezaposlene osobe. Nije prihvaćen U veljači 2016. godine Vijeće EU usvojilo je Preporuku o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. Ciljevi preporuke su povećati obuhvat dugotrajno nezaposlenih osoba u smislu njihove registracije i u pružanju aktivne podrške, osigurati kvalitetnu koordinaciju između relevantnih pružatelja usluga, povećati učinkovitost intervencija namijenjenih dugotrajno nezaposlenim osobama i poslodavcima. U sklopu implementacije Preporuke, države članice osigurati da se nezaposlenoj osobi ponudi Sporazum o integraciji (uključivanju) na tržište rada (Job integration agreement), najkasnije 18 mjeseci od početka nezaposlenosti. Sporazum o integraciji na tržište rada je pisani sporazum između tražitelja zaposlenja (dugotrajno nezaposlene osobe) i jedinstvene kontaktne točke koji će sadržavati individualizirane mjere. U odnosu na Profesionalni plan, koji HZZ već potpisuje za svaku nezaposlenu osobu, Sporazum će bit proširen dodatnim elementima, ovisno o razini potrebne podrške svake nezaposlene osobe. Stoga je bilo nužno propisati Pravilnikom obvezu njegovog potpisivanja za svaku dugotrajnu nezaposlenu osobu (koja se vodi u evidenciji Zavoda duže od 12 mjeseci).
11 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 10. Člancima 9. i 10. Pravilnika definiran je pojam „profesionalnog plana“ i što sadrži. Članci 16., 16.a i 16.b definiraju sporazum o uključivanju na tržište rada. Definicija sporazuma o uključivanju na tržište rada vrlo je slična definiciji profesionalnog plana, a sadržaj sporazuma je istovjetan sadržaju plana, pa je nejasan razlog njegova uvođenja kao i pozitivan učinak kojeg bi njegovo sklapanje trebalo polučiti za dugotrajno nezaposlene osobe. Nije prihvaćen U veljači 2016. godine Vijeće EU usvojilo je Preporuku o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. Ciljevi preporuke su povećati obuhvat dugotrajno nezaposlenih osoba u smislu njihove registracije i u pružanju aktivne podrške, osigurati kvalitetnu koordinaciju između relevantnih pružatelja usluga, povećati učinkovitost intervencija namijenjenih dugotrajno nezaposlenim osobama i poslodavcima. U sklopu implementacije Preporuke, države članice osigurati da se nezaposlenoj osobi ponudi Sporazum o integraciji (uključivanju) na tržište rada (Job integration agreement), najkasnije 18 mjeseci od početka nezaposlenosti. Sporazum o integraciji na tržište rada je pisani sporazum između tražitelja zaposlenja (dugotrajno nezaposlene osobe) i jedinstvene kontaktne točke koji će sadržavati individualizirane mjere. U odnosu na Profesionalni plan, koji HZZ već potpisuje za svaku nezaposlenu osobu, Sporazum će bit proširen dodatnim elementima, ovisno o razini potrebne podrške svake nezaposlene osobe. Stoga je bilo nužno propisati Pravilnikom obvezu njegovog potpisivanja za svaku dugotrajnu nezaposlenu osobu (koja se vodi u evidenciji Zavoda duže od 12 mjeseci).
12 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 9. Člancima 9. i 10. Pravilnika definiran je pojam „profesionalnog plana“ i što sadrži. Članci 16., 16.a i 16.b definiraju sporazum o uključivanju na tržište rada. Definicija sporazuma o uključivanju na tržište rada vrlo je slična definiciji profesionalnog plana, a sadržaj sporazuma je istovjetan sadržaju plana, pa je nejasan razlog njegova uvođenja kao i pozitivan učinak kojeg bi njegovo sklapanje trebalo polučiti za dugotrajno nezaposlene osobe. Nije prihvaćen U veljači 2016. godine Vijeće EU usvojilo je Preporuku o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. Ciljevi preporuke su povećati obuhvat dugotrajno nezaposlenih osoba u smislu njihove registracije i u pružanju aktivne podrške, osigurati kvalitetnu koordinaciju između relevantnih pružatelja usluga, povećati učinkovitost intervencija namijenjenih dugotrajno nezaposlenim osobama i poslodavcima. U sklopu implementacije Preporuke, države članice osigurati da se nezaposlenoj osobi ponudi Sporazum o integraciji (uključivanju) na tržište rada (Job integration agreement), najkasnije 18 mjeseci od početka nezaposlenosti. Sporazum o integraciji na tržište rada je pisani sporazum između tražitelja zaposlenja (dugotrajno nezaposlene osobe) i jedinstvene kontaktne točke koji će sadržavati individualizirane mjere. U odnosu na Profesionalni plan, koji HZZ već potpisuje za svaku nezaposlenu osobu, Sporazum će bit proširen dodatnim elementima, ovisno o razini potrebne podrške svake nezaposlene osobe. Stoga je bilo nužno propisati Pravilnikom obvezu njegovog potpisivanja za svaku dugotrajnu nezaposlenu osobu (koja se vodi u evidenciji Zavoda duže od 12 mjeseci).
13 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 6. Prema čl.6. st.2. prijedloga Pravilnika, individualne konzultacije nezaposlene osobe i savjetnika Zavoda mogu se izvršiti osobnim kontaktom ili elektroničkim putem, tj. samo na dva načina, dok je prema važećem Pravilniku, to moguće učiniti još i putem telefonskog poziva. U obostranom je interesu nezaposlene osobe i savjetnika, omogućiti više načina međusobne komunikacije, umjesto njihovog sužavanja. Prihvaćen Izvršena je korekcija odredbe. Profesionalnim planom odnosno Sporazumom u uključivanje na tržište rada definira se način, učestalost i vrijeme izvršavanja individualnih konzultacija. Savjetnik za zapošljavanje će ovisno o potrebi podrške i mogućnostima nezaposlene osobe dogovoriti način izvršavanja individualnih konzultacija: telefonskim pozivom ili elektroničkim putem uz obvezu osobnog dolaska najmanje jedanput u 12 tjedana.
14 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O AKTIVNOM TRAŽENJU POSLA I RASPOLOŽIVOSTI ZA RAD, Članak 1. U st.4. članka 1. propisuju se načini konzultacije nezaposlene osobe sa Zavodom kako bi savjetnika za zapošljavanje obavijestila o svojoj privremenoj nesposobnosti za rad te kako bi savjetniku dostavila dokaz o tome. Prijedlog Pravilnika ne predviđa da, kao do sada (temeljem čl. 1. st.3. važećeg Pravilnika), nezaposlena osoba slanjem tekstualnih poruka (SMS-a) savjetnika Zavoda može obavijestiti o svojoj privremenoj nesposobnosti za rad. Takvo bi rješenje bilo dobro, jer se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad može naći u raznim situacijama ovisno o tome nalazi li se u vrijeme javljanja savjetniku kod kuće ili npr. u bolnici ili negdje drugdje, gdje joj, zbog toga pojedina sredstva komunikacije mogu biti nedostupna. Što se tiče obveze dostave dokaza kojim nezaposlena osoba opravdava svoju privremenu nesposobnost za rad, sasvim sigurno je da se dokaz ne može dostaviti telefonskim pozivom ili SMS-om, ali može elektroničkom poštom. Osim elektroničke pošte, predlažemo kao sredstva za dostavu dokaza, predvidjeti osobnu dostavu i običnu poštu. Glede roka za dostavu dokaza, predlažemo usklađivanje s odredbama Zakona o radu kojima je određeno da ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti svoju obvezu u roku od tri dana od dana nastanka privremene nesposobnosti za rad, da je to dužan učiniti čim prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao. Prihvaćen Izvršena naknadno korekcija odredbe. Razlozi za opravdanje neizvršavanja aktivnosti sada su jasno propisani člankom 3. i 20. Pravilnika.