Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ministarstvo kulture ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019. Nacrtom prijedloga Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019. jednako kao i Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske, za koju je dostavljeno mišljenje ovog tijela, predviđa i obnovu postojećeg fonda zgrada kao i drugih sektora gospodarstva. Ministarstvo kulture naglašava svoju ulogu i nadležnost u zaštiti i očuvanju graditeljske baštine Republike Hrvatske koja čini važan i neodvojiv segment nacionalnog fonda zgrada. Izravna nadležnost ministarstva proizlazi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a odnosi se na zgrade koje imaju status zaštićenog kulturnog dobra ili se kao dio kulturnog dobra nalaze u zaštićenim kulturno povijesnim cjelinama. Nacrtom prijedloga Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019., nacionalni fond zgrada razvrstava prema Dugoročnoj strategiji obnove prema namjeni na zgrade javne namjene, zgrade komercijalne namjene, višestambene zgrade i obiteljske kuće te su za njih navedeni i programi obnove: „Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2016.-2020.“ „Program energetske obnove obiteljskih kuća 2014.-2020.“ kojima se želi postići ušteda energije u odnosu na postojeću potrošnju. Kako god razvrstali nacionalni fond zgrada, prema namjeni, prema sektoru neposredne potrošnje ili površini izgrađenosti, nedvojbena je činjenica da najvredniji dio graditeljske baštine koja je sastavni dio nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske, valorizirana i upisana u Registar kulturnih dobara zaslužuje osobitu pozornost i poseban program energetske obnove. Pitanje potrošnje energije i očuvanja okoliša globalna je potreba čovječanstva, dok je očuvanje graditeljske baštine bitan u prijenosu vrijednosti budućim naraštajima kao i očuvanju nacionalnog identiteta. U predloženom Četvrtom Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti toj se činjenici nije pridonijela osobita važnost. S obzirom na znatan udio zgrada u nacionalnom fondu koje imaju status zaštićenog kulturnog dobra ili se kao dio kulturnog dobra nalaze u zaštićenim kulturno povijesnim cjelinama potrebno je osigurati Četvrtim Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti poseban program obnove, kako bi se uklonio negativan stav prema zaštićenim zgradama i stvorili povoljni uvjeti za revitalizaciju povijesnih cjelina. Tako na primjer: U dijelu 3.1.5 Raspoloživost kvalifikacijskih, akreditacijskih i certifikacijskih programa (članak 16. DEU-a) stoji da energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade provodi pravna i fizička osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja prema Pravilniku o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (NN 73/15, 133/15). Također navedeno je da Pravilnicima koji proizlaze iz Zakona o gradnji (NN 153/13) kao i Pravilnicima koji proizlaze iz Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) proizlaze pojmovi potrebni pri energetskom certificiranju. - Smatramo da mjera „Obrazovanje u području energetske učinkovitosti“ i obuka za energetski pregled i energetsko certificiranje nije potpuna jer područje izostavlja pojmove propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14 i 44/17). U dijelu 3.1.6 Energetske usluge (članak 18. DEU-a) navedeno je: Prvi projekti energetske učinkovitosti po ESCO modelu i u privatnom i u javnom sektoru realizirani su tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća. No, tada je na tržištu bio vrlo mali broj tvrtki koje su nudile energetske usluge odnosno ESCO usluge. Razlog tome je bio nedostatak zakonskog okvira o energetskoj učinkovitosti i reguliranju energetskih usluga kao zasebne djelatnosti. „Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2016.-2020.“ Program energetske obnove zgrada javnog sektora odnosi se na zgrade centralne države (ministarstva i tijela državne uprave) te zgrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno zgrade u vlasništvu javnog sektora, u kojima se obavljaju društvene djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), djelatnosti državnih tijela i organizacija kao i tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, djelatnosti pravnih osoba s javnim ovlastima, zatim zgrade za stanovanje zajednica, zgrade udruga građana i vjerskih zajednica. - Nije rijetkost da su ove zgrade svrstane u izuzetno vrijednu graditeljsku baštinu Republike Hrvatske i kao takve upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Mišljenja smo da je za kulturna dobra potrebno Akcijskim planom planirati Program energetske obnove kojim će se planirati realan postotak uštede energije u odnosu na trenutnu potrošnju te time doprinijeti revitalizaciji i očuvanju osobito vrijednih građevina primjenom primjerenih mjera energetske učinkovitosti. U Mjeri: „Program energetske obnove obiteljskih kuća 2014.-2020.“ predviđa se energetska obnova postojećih obiteljskih zgrada do 2020. godine. Pozornost se primarno usmjerava na obiteljske kuće do 400 m 2 građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard kroz poticanje obnove vanjske ovojnice, poticanje zamjene sustava grijanja i poticanje korištenja OIE. - Ove su kuće često djelom zaštićene ruralne ili urbane cjeline, no provedbom ovog programa nisu uključene mogućnosti dobivanja sredstava za primjenjive mjere energetske učinkovitosti. Vezano uz navedeno, na zaštićenim kućama pojedinačno ili unutar zaštićene cjeline nije moguće primijeniti mjeru obnove vanjske ovojnice na način koji predviđa brzu uštedu energije. Ovakve kuće zahtijevaju integralni pristup struka i dobro poznavanje metoda na pojedinačnim rješenjima. Postotak uštede energije na ovakvim kućama nije uvijek ostvariv u nivou nulte potrošnje energije ili visokom postotku uštede energije te predlažemo izradu posebnog Programa energetske obnove obiteljskih kuća koje se nalaze u sklopu zaštićene povijesne cjeline odnosno pojedinačno zaštićene i upisane kuće u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U dijelu 3.1.7 Ostale mjere energetske učinkovitosti horizontalne naravi članci 19. i 20. DEU-a) navedeno je: Kao regulatorna prepreka provedbi energetske obnove višestambenih zgrada pokazuju se odredbe Zakona o vlasništvu, iz čijih odredbi proizlazi da je za obnovu zgrada potrebna suglasnost svih stanara (100% suglasnost). Takvo uređenje onemogućuje provedbu mjera energetske učinkovitosti, posebno za velike zgrade kod kojih je potencijal najveći. Razvojem zakonskih odredbi za energetske usluge i promjenama u Zakonu o vlasništvu planira se poboljšati regulatorni okvir za ostvarenje navedenih mjera. - neriješeni vlasnički odnosi nisu novost u provođenju brige o graditeljskoj baštini Republike Hrvatske te su jedna od prepreka u financiranju. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nudi mogućnosti kada je kulturno dobro ugroženo i očuvanje kulturnog dobra otvara slijed određivanja skrbnika za provedbu programa. Slijedom navedenog smatramo da je Nacrt prijedloga Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019., s gledišta Ministarstva kulture manjkav u dijelu mjera edukacije za provođenje energetskog pregleda zgrada kao i nedostatku Programa energetske obnove pojedinačno zaštićenih zgrada i zgrada koje se nalaze unutar prostornih međa zaštićenih kulturno povijesnih cjelina, upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. u pravni poredak RH prenesena je Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, dok je Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) u zakonodavstvo RH prenesena Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti. Također, izrađeno je i doneseno niz propisa i akata kojima se regulira područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu: 1. Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 69/12) 2. Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 11/15) 3. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN, 97/14 i 130/14) 4. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN broj 128/15) 5. Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13 i 78/13) 6. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju („Narodne novine“ broj 48/14., 150/14., 133/15., 22/16., 49/16., 87/16., 17/17., 77/17.) 7. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju („Narodne novine“ broj 88/17.) 8. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 48/14 i 150/14) 9. Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina (NN81/12 i 79/13) 10. Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (NN 73/15, 133/15) 11. Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (NN 73/15) 12. Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja potvrde osobama iz država ugovornica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru za pružanje usluge energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u Republici Hrvatskoj te priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za pružanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade (NN broj 77/15.) 13. Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja potvrde hrvatskim državljanima i pravnim osobama za ostvarivanje prava pružanja usluga regulirane profesije energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru (NN 47/14) 14. Pravilnik o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru (NN 18/15) 15. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustava (NN 79/13 i 85/13) 16. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustava (NN 56/15) 17. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - solarnih toplinskih sustava (NN 33/15, 56/15 i 12/17) 18. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - manjih kotlova i peći na biomasu (NN 39/15 ,56/15 i 12/17) 19. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - plitkih geotermalnih sustava i dizalica topline NN broj 56/15 i 12/17) 20. Pravilnik o sustavu izobrazbe i certificiranja građevinskih radnika koji ugrađuju dijelove zgrade koji utječu na energetsku učinkovitost u zgradarstvu (NN broj 67/17.) Ostali akti: • Studija primjenjivosti alternativnih sustava, objavljena na službenim internetskim stranicama ministarstva u rujnu 2014. godine • Katalog tipskih rješenja za primjenu alternativnih sustava za zgrade površine od 50 do 1000 m2 , objavljen je na internetskim stranicama ministarstva u siječnju 2015. • Odluka o Metodologiji energetskog pregleda građevina objavljena je na službenim internetskim stranicama ministarstva, 6. 6. 2014. godine. • Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina, objavljena na službenim internetskim stranicama ministarstva, primjenjuje se od 18. lipnja 2014. • Metodologija za provođenje energetskih pregleda građevina, objavljena na službenim internetskim stranicama ministarstva, u primjeni je do 17. lipnja 2014. • Odluka o Metodologiji energetskog pregleda zgrada (2017.) • Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada - primjenjuje se od 30. rujna 2017. • Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrada, 2014. godina • Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrada (objavljen 15. svibnja 2017. - u obveznoj primjeni od 30. rujna 2017.) Izvješća prema članku 5(2) Direktive 2010/31/EU i članku 6 Uredbe (EU) 244/2012 od 16. 1. 2012.: Minimalni zahtjevi na energetsko svojstvo višestambene zgrade za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku, Minimalni zahtjevi na energetsko svojstvo zgrada za obrazovanje za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku, Minimalni zahtjevi na energetsko svojstvo zgrada hotela i restorana za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku, Minimalni zahtjevi na energetsko svojstvo zgrade za maloprodaju i veleprodaju za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku, Minimalni zahtjevi na energetsko svojstvo zgrada bolnica za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku, Minimalni zahtjevi na energetsko svojstvo zgrada sportskih dvorana za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku - za razdoblje do 1970., 1971. - 2005., iza 2006., i gotovo nula energetske zgrade. Nadalje - RH ima detaljnije razrađen pravni okvir za provedbu ugovora o energetskom učinku (Zakon o energetskoj učinkovitosti, Uredba o ugovaranju energetske usluge za zgrade javnog sektora, Program obnove zgrada javnog sektora, Tipski ugovor o energetskom učinku), kao i sustav praćenja projekata energetske učinkovitosti i potrošnje energije (SMIV, ISGE) na nacionalnoj razini. Za javne pozive pokrenute u okviru Prioritetne osi 4. „Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“, Specifičnog cilja 4c1 „Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora“ a prema Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (OPKK) financirane sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a), obvezni smo koristiti preporuke iz postojeće ex-ante analize koju je izradio Jaspers/COWI pod nazivom Outline of an energy efficiency and RES use scheme for public and residential buildings in Croatia prema kojoj zgrade koje su upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Registar) kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ne bi trebale biti obuhvaćene programom energetske obnove javnih zgrada jer standardni uvjeti natječaja kao što su integralna obnova, postignuta ušteda toplinske energije od minimalno 50% i dr., nisu primjenjivi upravo zbog uvjeta zaštite. Međutim, ukoliko se zgrade nalaze unutar zaštićenih povijesnih cjelina, a nisu upisane u Registar kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro, moći će se prijaviti na javne pozive ali će prije prijave na poziv za dostavu projektnih prijedloga trebati utvrditi posebne uvjete od strane nadležnog konzervatorskog odjela i ishoditi potvrdu da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima zaštite sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15).Međutim, unutar OPKK osim Tematskog cilja 04 „Podržavanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima“ čiji je krajnji cilj smanjenje potrošnje energije u zgradama i smanjenje emisija CO2, postoje i drugi tematski ciljevi koji imaju svrhu zaštite i očuvanja kulturne baštine kao što je tematski cilj 06 „Očuvanje i zaštita okoliša i promocija resursne učinkovitosti“ Prioritetna os 6. “Zaštita okoliša i održivost resursa“, Investicijski prioritet 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“, i dr. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja planira u suradnji s Ministarstvom kulture predložiti razradu zasebnog modela obnove zgrada kulturne baštine (uključujući i zgrade koje su upisane kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro), te razradu stupnjeva i kriterija zaštite koji bi se financirali iz nacionalnih sredstava sukladno Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. - 2020. („Narodne novine“, broj 22/17). Zgrade zaštićene kulturne, odnosno graditeljske baštine, potrebno je zasebno obraditi zbog specifičnih uvjeta koje je potrebno ispuniti prilikom energetske obnove. Specifičnost zgrada nepokretnog kulturnog dobra iskazana je kroz Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (TPRUETZZ) izuzećem građevnih dijelova ili zgrada u cjelini upisanih u Registar kulturnih dobara od ispunjavanja minimalnih tehničkih zahtjeva kod rekonstrukcije u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite ukoliko bi se time narušavala bitna spomenička svojstva zgrade. Zaštita spomeničkih svojstava se u praksi primarno usmjerava na konstrukcije vanjske ovojnice, dok su tehnički sustavi u zgradama kroz povijest bili bitno podložniji rekonstrukcijama i zamjenama. Zbog toga, potencijal energetske obnove zgrada kulturne baštine je znatno manji u pogledu ukupnog smanjenja energetskih potreba zgrade, ali postoji znatni potencijal povećanja učinkovitosti tehničkih sustava zgrade. Energetsko svojstvo zgrada kulturne baštine ne bi trebalo uspoređivati s kriterijima koji su određeni za standardne zgrade već za svaku zgradu zahtijevati najveću uštedu prihvatljivu s obzirom na mjere zaštite kulturne baštine. Suglasnost stanara kod provedbe energetske obnove višestambenih zgrada uređena je Zakonom o energetskoj učinkovitosti a ne Zakonom o vlasništvu. Prema članku 29., stavku (1) Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14.) odluku o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade, u smislu odredbe članka 4. stavka 2. točke 61. ovoga Zakona, s pružateljem energetske usluge suvlasnici zgrade donose temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima i po broju suvlasnika nekretnine. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti se bavi uštedama energije a ne očuvanjem kulturne baštine. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja planira u suradnji s Ministarstvom kulture predložiti razradu zasebnog modela obnove zgrada kulturne baštine (uključujući i zgrade koje su upisane kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro), te razradu stupnjeva i kriterija zaštite koji bi se financirali iz nacionalnih sredstava sukladno Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. - 2020. („Narodne novine“, 22/17)
2 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019. OPĆI KOMENTAR - Mjere usmjerene na energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga (tzv. regulirane energetske djelatnosti) U poglavlju 3.6.3. "Energetska učinkovitost u projektiranju mreža i regulaciji") navode se sljedeće mjere: – Mjera E.7. "Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mreže", – Mjera E.8. "Mjere vezane za vođenje pogona elektroenergetskog sustava te kratkoročni i dugoročni razvoj prijenosne mreže" te – Mjera E.9. "Smanjenje gubitaka u distribucijskoj mreži". Navedene mjere su vezane uz energetske djelatnosti koja se obavljaju kao javna usluga (tzv. regulirana energetska djelatnost) sukladno Zakonu o energiji, Zakonu o tržištu električne energije ("Narodne novine", br. 22/13, 102/15), Zakonu o tržištu toplinske energije ("Narodne novine", br. 80/13, 14/14), Zakonu o tržištu plina ("Narodne novine", br. 28/13, 14/14, 16/17) i Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti ("Narodne novine", br. 120/12). Zamjene i rekonstrukcije te druge intervencije u distribucijske te prijenosne, odnosno transportne mreže su dio planova razvoja pojedinog energetskog subjekta, a čije je izrada propisana i izravno povezana s donošenjem tarifnih stavki za određenu energetsku djelatnost sukladno tarifnim metodologijama koje donosi HERA. Stoga je nejasno zbog čega su predviđene navedene mjere, a posebice jer se navodi kako se za provedbu tih mjera koriste vlastita sredstva subjekta. Prema prethodno navedenim propisima i tarifnim metodologijama koje donosi HERA, u planove se uvrštavaju zamjene, rekonstrukcije i modernizacije distribucijskih i prijenosnih sustava, a tarifne stavke će osiguravati prihode, odnosno sredstva potrebna za ostvarivanje zadanih planova. Posljedično nema potrebe za navedenim mjerama, osim u dva slučaja: – Ukoliko se želi kvantificirati uštede, tada je potrebno obuhvatiti sve energetske subjekte za pojedine energetske djelatnosti, poopćiti mjeru kako bi uvrstilo sve mjere energetske učinkovitosti u određenoj djelatnost te doraditi mjeru tako bi se provedba i praćenje prilagodilo regulatornom okviru određenom energetskim propisima (uz NKT treba dodati HERA-u kao tijelo za praćenje i dr.) ili – Ukoliko se želi dodjeljivati financijska potpora određenim mjerama (npr. u slučaju provedbi mjere koje bi bile izvan onih koje su dio planova razvoja na temelju koji se donose/odobravaju tarifne stavke), tada je potrebno temeljito preurediti navedene mjere kako bi bilo jasno o kakvim mjerama se radi i da su te mjere povrh onih mjera koje su obuhvaćene regulatornim okvirom. OPĆI KOMENTAR - Mjere diskriminiraju subjekte koji obavljaju određenu energetsku djelatnost Iako određene energetske djelatnosti obavlja isključivo jedan subjekt u RH (poput Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. i HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. koji obavljaju djelatnost prijenosa električne energije, odnosno djelatnost distribucije električne energije), određene mjere iz 4. NEEAP-a daje potporu trgovačkim društvima HEP grupe koji nisu jedini energetski subjekt u određenoj energetskoj djelatnosti. Ovaj komentar se tiče mjera B.6, T.7, E.1., E.2, E.3., E.4, E.6 i E.7. Slično navedenom, mjera E.5.i E.6 su ograničene na trgovačko društvo INA d.d. OPĆI KOMENTAR - Zakonodavni okvir vezan uz energetsko siromaštvo Iako Četvrti nacionalni akcijsku plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2017.-2019. (dalje: 4. NEEAP) predviđa mjeru H.3. "Izgradnja kapaciteta za suzbijanje energetskog siromaštva" i mjeru H.5. "Program za suzbijanje energetskog siromaštva", nedostaje mjera ili aktivnost usmjerena na doradu i razvoj zakonodavnog okvira kojim se uređuju pitanja energetskog siromaštva. Naime, članak 39. Zakona o energiji ("Narodne novine", br. 120/12, 14/14, 102/15) nejasno određuje osnovni okvir za krajnje kupce energije pod posebnom zaštitom, među kojim su i tzv. ugroženi kupci. Taj okvir je u svojoj naravi nekompatibilan sa sustavom socijalne skrbi u RH, što je razlog dugotrajnom donošenju Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava ("Narodne novine", br. 95/15). Konkretno, "ugroženog kupca energije" nije jednostavno niti jednoznačno povezati s "korisnikom sustava socijalne skrbi", zbog čega značajno raste broj osoba kojima treba pomoći (što zahtijeva značajna sredstava) ili je nejasno kako odrediti ciljanu skupinu korisnika za pojedinačnu mjeru. Uz donošenje navedene uredbe, uvedena je mjera pomoći krajnjim kupcima kroz solidarnu naknadu, za što je bilo potrebno donijeti Zakon o dopuni Zakona o energiji ("Narodne novine", br. 102/15), Međutim, mjera pomoći kroz solidarnu naknadu, implementiranu Uredbom o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih centara za socijalnu skrb ("Narodne novine", br. 140/15), ima nedostatke koji je čine nedovoljno učinkovitom (ograničeno isključivo na električnu energiju, unosi distorziju između opskrbljivača električnom energijom i operatora distribucijskog sustava, podiže krajnju cijenu električne energije, itd.). Stoga je potrebno u 4. NEEAP-u predvidjeti aktivnost koja će unaprjeđivati zakonski okvir vezan uz energetsko siromaštvo. OPĆI KOMENTAR - Napredni energetski sustavi u zgradama i napredne energetske mreže Smatramo da se u 4. NEEAP-u nedovoljno promiče mogućnost uvođenja naprednih sustava upravljanja u zgradama (energija, voda i sl.). Takvi sustavi su korak više od jednostavnog razmatranja korištenja mjera energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama, zbog čega smatramo da ih je njihovo poticanje, odnosno promociju potrebno izričito predvidjeti u već predviđenim mjerama B.3 "Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada" te P.3 "Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru". Također predlažemo da se razmisli o posebnoj mjeri usmjerenoj na uvođenje i unaprjeđenje energetskih sustava koji se koriste u zgradama. Također, izostaju mjere koje će omogućiti dodjela potpora pojedinim projektima naprednih energetskih mreža, odnosno ciljati ugradnju opreme kojima će se koordinirano upravljati potrošnjom i proizvodnjom električne i toplinske energije. OPĆI KOMENTAR - Provedba Programa korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje od 2016. do 2030. Smatramo da bi 4. NEEAP trebao uvažavati Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje od 2016. do 2030. (unatoč činjenici da nije dovršen postupak njegovog donošenja). Posebice se to odnosi na nepostojanje mjera koje bi bile usmjerene na mogući razvoj centralnih toplinskih sustava na područjima gdje za to postoje mogućnosti. Također nisu predviđene mjere koje bi industriji omogućile učinkovitije zadovoljenje potreba za grijanjem i hlađenjem. Nije prihvaćen Republika Hrvatska kroz Prvi Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitosti, pa zatim i Drugi Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost te Treći Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost koji pokrivaju razdoblja od 2009.g. do 2016. g. putem javnih energetskih poduzeća planira, provodi i prati uštede iz mjera energetske učinkovitosti i u sektorima proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe energije. Ove mjere su navedene kao i nastavak provedbe mjera energetske učinkovitosti energetskih poduzeća iz proteklog razdoblja i u potpunosti odgovaraju propisanim smjernicama Europske Komisije te uobičajene u praksi izrade Nacionalnih akcijskim planova drugih Država Članica Europske unije. Ovim mjerama se želi kvantificirati uštede koje proizlaze iz navedenih sektora. Bez planiranih mjera, ostvarene uštede ne bi se mogli pridodati ispunjenju nacionalnih ciljeva. Prilikom izrade Četvrtog Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost održano je više radnih sastanaka s ključnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim institucijama te je javnosti i svim zainteresiranim skupinama poslano više poziva za dijeljenje mišljenja, sugestija i prijedloga za izradu i dopunu mjera. Svi energetski subjekti bili su u mogućnosti poslati prijedloge mjera da se uvrste u Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost. Navedeni energetski subjekti ne nalaze se u boljoj situaciji radi provedbe ovih mjera, jer ovim načinom nemaju nikakve mogućnosti za financijsku potporu budući da se te mjere financiraju iz vlastitih sredstava poduzeća. Ovime nijedan subjekt nije doveden u diskriminirajući položaj budući da navedeni subjekti nemaju nikakvih financijskih niti drugih pogodnosti radi navedenih mjera, štoviše imaju dodatnu obvezu izvještavati o realizaciji navedenih projekata.
3 HGK ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019. Naše članice iz energetskoga sektora ističu kako 4. NAPEnU u svojim mjerama uopće ne govori o problematici razvoja otoka i gorsko-planinskih područja koja su i dalje energetski neučinkovita. Također, prije stavljanja na raspravu bilo kojeg dokumenta preporučljivo je uskladiti tekst s hrvatskim pravopisom, odnosno obaviti lekturu teksta jer vrvi raznim tumačenjima, tuđicama i raznim formulacijama istog pojma što javnost može dovesti u zabludu. (primjer: Mjera T4. citat: "...uvođenjem obnovljivih izvora energije u sektor proizvode u uslužnom sektoru" ili u istoj mjeri koja govori o energetskoj učinkovitosti i korištenju OIE u Informacijama o provedbi se govori o "visoko efikasnoj kogeneraciji" umjesto "visoko učinkovitoj kogeneraciji") i još niz drugih primjera nedosljednosti i pogrešaka u pisanju kroz cijeli tekst. Nije prihvaćen Četvrtim NAPEnU nigdje se ne isključuje problematika razvoja otoka i gorsko-planinskih područja, a u provedbi samih mjera u ovim područjima upravo se dodatno stimuliraju mjere energetske učinkovitosti posebno na područjima gorsko-planinskih područja i otoka. Nacionalnim akcijskim planovima definira se sveobuhvatna provedba politike energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini, uključujući sve regije sa njihovim ukupnim potrebama. Nadalje pri provedbi politike potiču se županije, gradovi i općine da svojim lokalnim godišnjim i trogodišnjim (akcijskim) planovima doprinesu provedbi politike energetske učinkovitosti na posebnim područjima. Predlažemo da se članice HGK uputi na stranice Nacionalnog portala energetske učinkovitosti: www.enu.hr gdje se može pronaći više informacija o lokalnim planovima energetske učinkovitosti. Također, treba istaknuti da je FZOEU kao ključan nacionalni financijski mehanizam politike energetske učinkovitosti pri dodjeli sredstava uvijek uzimao u obzir i dodatno subvencionirao upravo područja posebne državne skrbi. Ipak, to nije predmet ovoga plana, već drugih nacionalnih dokumenata, jer detaljna razrada mjera, propisuje se javnim natječajima, pozivima, a propisana je i internim dokumentima FZOEU. Vezano za komentar o prijedlogu HGK da se tekst lektorira jer vrvi raznim tumačenjima, tuđicama i raznim formulacijama istog pojma, uz primjer: „primjer: Mjera T4. citat: "...uvođenjem obnovljivih izvora energije u sektor proizvode u uslužnom sektoru“, koji ne postoji nigdje u tekstu mjere T4, stoga nije jasno na što HGK predlaže da se obrati pozornost odnosno ispravi. Sve tuđice su navedene u popisu kratica, jer je Nacionalni akcijski plan EU dokument i stoga usklađen s EU regulativom pa se često koriste međunarodni pojmovi. Što se tiče tumačenja, poželjno je da ovakav dokument sadrži što više tumačenja kako bi se široj javnosti približilo obrazloženje tematike.
4 Energetski institut Hrvoje Požar ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019. U poglavlju 3.4.4. Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu, naziv mjere: Razvoj infrastrukture za alternativna goriva, u dijelu: Informacije o provedbi --> Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere, navodi se između ostalog: „• Ukapljeni prirodni plin (UPP) U Republici Hrvatskoj ne postoji infrastruktura za UPP, te nije registrirano niti jedno vozilo ili plovilo koje koristi ovaj energent. o UPP u pomorskoj plovidbi U skladu s izrađenom preliminiranom analizom mogućih ekonomsko isplativih lokacija za uspostavu UPP infrastrukture te uzimajući u obzir nepouzdanost predviđanja o razvoju tržišta predviđena je potreba izgradnje infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a u Rijeci do 2025. godine te Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku do 2030. U razmatranom razdoblju 4. NAPEnU, nije planirana izgradnja infrastrukture za UPP u pomorskom prometu. o UPP u unutarnjoj plovidbi Nije moguće pouzdano predvidjeti broj plovila na UPP u unutarnjoj plovidbi u idućem desetljeću. o UPP u cestovnom prometu Procjenjuje se potreba instalacije punionica na rubnim dijelovima gradova Zagreba i Rijeke do 2025. godine, te na rubnim dijelovima gradova Zadra, Splita, Ploča, Slavonskog broda i Osijeka do 2030. godine. U razmatranom razdoblju 4. NAPEnU, nije planirana izgradnja infrastrukture za UPP u cestovnom prometu • Stlačeni prirodni plin (SPP) U Republici Hrvatskoj u 2016. godine bilo je registrirano 208 osobnih vozila, 84 teretnih automobile, 10 mopeda, 6 motocikala, 108 autobusa te 11 traktora s pogonom na SPP. U Hrvatskoj trenutno postoje 2 javno dostupne punionice za SPP (u Zagrebu i Rijeci). Do 2020. godine prema nacrtu NOP-a predviđeno je otvaranje punionica na 11 lokacija i to u Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Karlovcu, Sisku, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu. Pretpostavka je da će se u razdoblju 4. NAPEnU izgraditi 9 punionica. Osim toga, predviđeno je da se u 2017. godini naprave studijske analize za sve gradove u kojima je predviđeno postavljanje punionica.“ U dijelu: Informacije o provedbi --> Financijska sredstva i izvori financiranja, navodi se između ostalog: „FZOEU - financiranje sredstvima stečenim od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe na sustavu trgovanja emisijskim jedinicama EU-a temeljem Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) : • Električna energija: 4.700.000,00 kn godišnje, odnosno 14.100.000,00 do 2019. za postavljanje punionica vozila na električnu energiju u skladu s nacrtom Nacionalnog okvira politike. • Stlačeni prirodni plin (SPP): 10.000.000,00 kn do 2019. godine za otvaranje 9 punionica te za izradu studijskih analiza za gradove u kojima je planirano postavljanje punionice na SPP (Pula, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Karlovac, Sisak, Osijek, Varaždin, Čakovec i Zagreb). Sredstva se raspodjeljuju u iznosu od oko 1.000.000kn za subvenciju po punionici i oko 100.000 kn za subvenciju izrade studije“ Komentar: U međuvremenu, od donošenja EU Direktive 2014/94/EU, odnosno od izrade tehničkih podloga na temelju kojih je kasnije donesen Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta (NN 34/2017), a kojeg predviđa Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/2016), došlo je do slijedećih značajnih događaja: • Koordinacijski odbor CEF-a 17.02.2017. dao je pozitivno mišljenje o daljnjem sufinanciranju projekta izgradnje LNG terminala na otoku Krku. Dodijeljeno je bespovratnih oko 101 mil. EUR, što bi trebalo rezultirati dodatnim ubrzanjem implementacije ovog strateškog projekta, za koji se očekuje da bude u funkciji najkasnije do 2020. godine, čime će se stvoriti jedinstveni izvor i laka dostupnost UPPa za tržište u RH i šire, uključujući i UPP za promet. Stoga je oportuno usporedno s navedenim terminalom, razvijati i mrežu UPP punionica, kako bi se mogla ostvariti komparativna prednost za hrvatske brodare i cestovne prijevoznike korištenjem UPPa kao pogonskog goriva u prometu već od 2020. godine. • Još 2008. godine prema MARPOL konvenciji predviđeno je da se sadržaj sumpora u gorivima za brodove s današnjih 3,50% m/m (mass by mass) smanji na 0,50% m/m počevši od 1. siječnja 2020, s eventualnom odgodom početka primjene do 1.siječnja 2025. godine. Krajem 2016. godine Marine Environment Protection Committee (MEPC) kao ovlašteno tijelo International Maritime Organization (IMO) je odlučilo da nema odgode primjene nižih emisija sumpora te da ostaje na snazi 1. siječnja 2020 kao početak primjene. Ovo je dodatni razlog zbog kojeg je oportuno do 2020. godine imati već razvijenu i izgrađenu mrežu UPP punionica u RH u jadranskim lukama (UPP kao gorivo zadovoljava u potpunosti navedene emisijske granice). • Sazrela je tehnologija proizvodnje SPPa iz UPPa (tzv. LCNG tehnologija). Korištenjem LCNG punionice nije neophodna blizina plinovoda (što značajno ograničava mogućnost izbora lokacije), već je moguće SPP imati na svakom mjestu na kojem je punionica UPPa. Stoga je oportuno prilikom razvoja SPP projekata, razmotriti projektnu izvedivost LCNG projekata, čime bi se istovremeno zadovoljile potrebe UPP i SPP tržišta. Jedan od izazova svakako predstavlja to što investitori nastoje izbjeći biti prvi koji će financirati i uspostavljati javno dostupne punionice. Naime, onima koji prvi ulaze u takve poslovne pothvate rizik je značajno veći od onih koji će se eventualno uključiti na tržište u kasnijoj fazi, kada će već shema poslovanja biti mnogo predvidljivija uslijed veće potražnje za alternativnim gorivima. Oni koji prvi „otvaraju“ tržište riskiraju gubitke i neostvarivanje eventualnih kasnijih profita, a ujedno i krče put investitorima koji se kasnije uključuju na tržište. Sve to demotivira ulagače da prvi pokrenu investicije. Stoga je važno da se ovim Akcijskim planom predvide dostatna sredstva za sufinanciranje uspostave osnovne mreže SPP punionica, te da se prilikom sufinanciranja svakako u obzir uzmu LCNG punionice, koje istovremeno omogućuju SPP i UPP punjenje. Time bi se aktivirao i privatni kapital za realizaciju punionica te omogućilo korištenje UPPa i SPPa od strane građana, brodara i prijevoznika. Trošak realizacije jedne SPP punionice ne razlikuje se u velikoj mjeri od troška realizacije jedne LCNG punionice, koja pruža mogućnost korištenja oba alternativna goriva (SPPa i UPPa), te se stoga svakako predlaže realizacija LCNG stanica na mjestima gdje je to moguće i opravdano. Predviđena sredstva od 1 milijun kuna po jednoj punionici nikako nisu dostatna niti u slučaju kada bi se radila samo SPP punionica, jer je taj iznos tek reda veličine 10-20% potrebnih sredstava za ulaganje. Da bi se mreža punionica doista i realizirala potrebno je planirati značajno više sufinanciranje troškova po punionici, dok bi ostala sredstva došla od privatnih ulagača. Gradovi za koje se predlaže da budu obuhvaćeni ovim programom su svi gradovi za koje je NOPom predviđena neka od punionica, bilo SPP ili UPP za prekrcaj i opskrbu cestovnih vozila ili plovila, a to su sljedećih 14 gradova: Pula, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Karlovac, Sisak, Osijek, Varaždin, Čakovec, Zagreb, Rijeka, Ploče i Slavonski Brod. Potreban iznos za sufinanciranje je znatno viši od sadašnje predviđenih 10.000.000,00 kn. Mišljenja smo da će izgradnja infrastrukture izostati ukoliko se navedeni iznos ne poveća, te je svakako potrebno napraviti preraspodjelu sredstava među mjerama (jedino uz značajnije investiranje u infrastrukturu ima smisla investirati i u vozila na alternativni pogon, zato se predlaže da se u prvim godinama, dok infrastruktura nije razvijena, veća sredstva ulože u infrastrukturu, kako bi se stvorila temeljna pretpostavka za nabavu energetski učinkovitih vozila). Uvažavajući sve gore navedeno predlaže se korekcija teksta u dijelu koji se odnosi na SPP i UPP tako da glasi: Poglavlje 3.4.4. Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu Naziv mjere: Razvoj infrastrukture za alternativna goriva U dijelu: Informacije o provedbi --> Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere „• Ukapljeni prirodni plin (UPP) U Republici Hrvatskoj ne postoji infrastruktura za UPP, te nije registrirano niti jedno vozilo ili plovilo koje koristi ovaj energent. o UPP u pomorskoj plovidbi U skladu s izrađenom preliminiranom analizom mogućih ekonomsko isplativih lokacija za uspostavu UPP infrastrukture te uzimajući u obzir nepouzdanost predviđanja o razvoju tržišta predviđena je potreba izgradnje infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a u Rijeci do 2025. godine te Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku do 2030. U razmatranom razdoblju 4. NAPEnU, izgradnja infrastrukture za UPP u pomorskom prometu planirana je jedino u sinergiji s infrastrukturom za SPP uz korištenje LCNG tehnologije. o UPP u unutarnjoj plovidbi Nije moguće pouzdano predvidjeti broj plovila na UPP u unutarnjoj plovidbi u idućem desetljeću. o UPP u cestovnom prometu Procjenjuje se potreba instalacije punionica na rubnim dijelovima gradova Zagreba i Rijeke do 2025. godine, te na rubnim dijelovima gradova Zadra, Splita, Ploča, Slavonskog broda i Osijeka do 2030. godine. U razmatranom razdoblju 4. NAPEnU, izgradnja infrastrukture za UPP u cestovnom prometu planirana je jedino u sinergiji s infrastrukturom za SPP uz korištenje LCNG tehnologije. • Stlačeni prirodni plin (SPP) U Republici Hrvatskoj u 2016. godine bilo je registrirano 208 osobnih vozila, 84 teretnih automobile, 10 mopeda, 6 motocikala, 108 autobusa te 11 traktora s pogonom na SPP. U Hrvatskoj trenutno postoje 2 javno dostupne punionice za SPP (u Zagrebu i Rijeci). Do 2020. godine prema nacrtu NOP-a predviđeno je otvaranje punionica na 11 lokacija i to u Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Karlovcu, Sisku, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu. Pretpostavka je da će se u razdoblju 4. NAPEnU izgraditi 9 punionica. Prilikom realizacije SPP punionica u razmatranom razdoblju 4. NAPEnU potrebno je razmotriti mogućnosti realizacije LCNG punionice.. Osim toga, predviđeno je da se u 2017. godini naprave studijske analize za sve gradove u kojima je predviđeno postavljanje punionica.“ U dijelu: Informacije o provedbi --> Financijska sredstva i izvori financiranja, Potrebno je revidirati iznose sufinanciranja, sukladno prije navedenim komentarima. Djelomično prihvaćen Navedena mjera usklađena je s Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, a financijska sredstva usklađena su s FZOEU. Dodana je opcija financiranja mjere iz programa CEF
5 HGK ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019., 1SAŽETAK Na stranici 5. u Pregledu mjera 4 NAPEnU (kao i u razradi mjera B.1 i B.2 B.4 te u I.2) ne apostrofiraju se potrebe "prijelaznih rješenja u uporabi i supstituciji odnosno cjelovitoj zamjeni klasičnih (konvencionalnih) goriva poput loživog ulja s ukapljenim naftnim plinom i prirodnim plinom bilo u stlačenom ili ukapljenom obliku. To se odnosi posebice na problem zamjene ložišta u turističkim, obiteljskim i industrijskim postrojenjima. Neprihvatljivo je da se inzistira na "povećanju“ zgrada s gotovo nultom emisijom i gotovo nultom potrošnjom goriva dok se istovremeno na tržištu nalazi više od 10.000 objekata koje svakodnevno i dalje koriste loživo ulje, pa čak i ugljen, odnosno otpadni, nepročišćeni materijal. Nije prihvaćen Izvor financijskih sredstava za sufinanciranje mjera u koje se spominju su Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi, a iz tog izvora nje dopušteno poticati korištenje fosilnih goriva
6 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019., 1SAŽETAK Potrebno je obratiti pažnju na dosljednost korištene terminologije za pojedine pojmove. Uočeni su nedostaci kod korištenja pojmova potrošnje/proizvodnje primarne energije te neposredne potrošnje energije. Također, u potpoglavlju “Statistički pokazatelji” navode se podaci o proizvodnji primarne energije i ukupnoj potrošnji energije, međutim ovi podaci nisu usporedivi s obzirom na to da su za proizvodnju korišteni podaci iz 2015., a za potrošnju iz 2014.godine. Prihvaćen Prihvaća se.
7 Sanja Vušković ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019., 1SAŽETAK Zašto su novom mjerom B.4 predviđene nestambene komercijalne zgrade samo u uslužnom i turističkom sektoru, ako je poznato da ima jako puno nestambenih zgrada koje su izgrađene prije 1987. g., a koje imaju više vlasnika cca. 30 stoga moraju imati upravitelja . Ovakve zgrade nisu bile predviđene za obnovu putem FZOEU- u jer kada je bio natječaj za komercijalne zgrade nije bilo moguće prijaviti zbog toga što nije predviđeno da imaju ovoliki broj vlasnika kao ni da su obvezne imati upravitelja, a niti sada kada povlačimo sredstva iz EU nije predviđeno niti ovim 4 NAPEnU. Molimo da se ovakve nestambene komercijalne zgrade pod upraviteljem svrstaju u neku kategoriju. Nije prihvaćen Izvor sredstava za sufinanciranje Mjere B4 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina) je Operativni program konkurentnost i kohezija 2014-2020., specifični cilj 4b2 , sredstva alocirana za taj specifični cilj nije moguće koristiti ni za jedan drugi sektor osim za sektore turizam i trgovinu.
8 Dizajn et cetera d.o.o. ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019., 1SAŽETAK Ako je naslov Prijedlog 4.nacionalnog.......2017-2019. zašto se onda navode neka već prošla razodblja (2014 za obiteljske kuće te 2016 za javne objekte)? Na taj način se ne vidi transparentno koliko će sredstava biti na raspolaganju t. da li će ih uopće biti. Trebalo bi lijepo napisati što nas čeka u razdoblju koje je navedeno u naslovu. Nije prihvaćen Navedene godine su godine iz naziva Programa koje provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, te se prema njima provode određene mjere u zgradarstvu. Za očekivati je, a to je slučaj i u navedenoj mjere, da neke mjere prolaze i kroz više od jednog programskog razdoblja. U svakoj mjeri iz sektora zgradarstva se transparentno vidi kolika će sredstva biti na raspolaganju u razdoblju trajanja 4. NAPEnU-a.
9 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 2PREGLED NACIONALNIH CILJEVA I UŠTEDA, 2.1Nacionalni ciljevi energetske učinkovitosti  za 2020. U potpoglavlju „Projekcije potrošnje energije – Promjena u povijesnom nizu potrošnje“, navedeno je da „Strategija niskougljičnog razvoja ima horizontalno djelovanje, što znači da se sektorski razvojni i strateški dokumenti moraju uskladiti s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama niskougljičnog razvoja, a što se odnosi i na Strategiju energetskog razvoja.“ Skrećemo pozornost na to da je člankom 5. Zakona o energiji definirano da je osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak Strategija energetskog razvoja. Strategija energetskog razvoja treba definirati ciljeve energetske politike i način njihove provedbe kao što su povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti. Stoga je zapravo potrebno provjeriti zakonske propise i utvrditi može li u području energetike Strategija niskougljičnog razvoja biti nadređena Strategiji energetskog razvoja. Nije prihvaćen S obzirom na datum izrade postojeće Strategije energetskog razvoja (NN 130/09) i neaktualnosti procjena o potrošnji energije te s obzirom na članak 74.a, stavak 8. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) prema kojem razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama niskougljičnog razvoja po pojedinim sektorima utvrđenim u Niskougljičnoj strategiji, zaključeno je da je Nacrt Strategije niskougljičnog razvoja (MZOE, 2017.) najrelevantniji izvor podataka.
10 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 2PREGLED NACIONALNIH CILJEVA I UŠTEDA, 2.1Nacionalni ciljevi energetske učinkovitosti  za 2020. Tablicu 2.1. potrebno je nadopuniti tako da prikazuje sektorsku raspodjelu ciljeva i za 2020.godinu. Također, nejasno je jesu li podaci iskazani u tablicama 2.1. i 2.2. korigirani s obzirom na navedenu korekciju podataka o potrošnji energije biomase. Nije prihvaćen Prema članku 4. Direktive 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama indikativni cilj postavlja se za devetu godinu od primjene Direktive, što je za Republiku Hrvatsku 2016. godina. Dakle, Direktivom nije predviđen ekvivalentni cilj za 2020. godinu. Međutim, kao što je navedeno, Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) te Nacionalnim akcijskim planovima predviđen je i cilj od 22,76 PJ u 2020. godini. S obzirom da cilj nije obvezan prema navedenoj Direktivi te nije određena sektorska raspodjela, naveden je u tekstu ispod tablice a ne u tablici 2.1. Nacionalni indikativni cilj ušteda u neposrednoj potrošnji prikazan u tablici 2.1.energije do 2016. godine određen je sukladno metodologiji propisanoj u Prilogu I Direktive 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti. Cilj je određen prije korekcije podataka o potrošnji energije biomase i retrogradno se nije korigirao cilj. Podaci o ostvarenoj potrošnji i projekcijama potrošnje energije prikazani u tablici 2.2. temelje se na posljednjim dostupnim podacima o potrošnji energije iz godišnjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2015 (MZOE 2016.), te Nacrtu Strategije niskougljičnog razvoja (MZOE, 2017). Dakle, podacima nakon revizije energetske potrošnje (korekcije biomase).
11 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 2PREGLED NACIONALNIH CILJEVA I UŠTEDA, 2.3Uštede primarne energije U odlomku ispod tablice 2.4. navedeno je sljedeće: "Prema opisanoj metodologiji za procjenu ostvarenih ušteda energije, slijedi da ostvarene uštede primarne energije iznose 55,3 PJ u 2015. godini u odnosu na 2007. godinu." Usporedbom s podacima iz tablice, gore spomenuta ušteda primarne energije odgovara procjeni za 2020. godinu. Potrebno je uskladiti navedene podatke. Prihvaćen Prihvaća se.
12 HGK ČETVRTI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE 2017.-2019., 3MJERE POLITIKE O PROVEDBI DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI (2012/27/EU) U Tablici 3-1 gdje se govori o Pregledu i statusu mjera 4. NAPEnU u odnosu na mjere iz 3. NAPEnU tvrdi se da su u mjeri T.4 Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila zadržane, odnosno ažurirane mjere, a vidljivo je samo da su izbačena motorna vozila na plin kao zajedničkoj definiciji za sva plinska vozila čime se suprotno Direktivi 94/14 EU na štetu pojedinih alternativnih goriva preferiraju pojedina. Isto tako mjera T.5 kao takva nije postojala u prethodnoj 3. NAPEnU jer nije niti postojala Direktiva 94/14 EU koja je to propisivala kao obvezu. Nije prihvaćen Mjera T.4. je zadržana i sadržajno ažurirana u odnosu na istu mjeru iz Trećeg Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti (gdje je imala indeks T.6.). Iz komentara nije jasno na što se misli: „da su izbačena motorna vozila na plin kao zajedničkoj definiciji za sva plinska vozila“, jer je u mjeri T.4. navedeno da se sufinancira kupnja novih energetski učinkovitih teretnih vozila i autobusa s pogonom na SPP i UPP (skraćenica za: stlačeni prirodni plin i ukapljeni prirodni plin).
13 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3MJERE POLITIKE O PROVEDBI DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI (2012/27/EU), 3.1 Horizontalne mjere NOVA MJERA - razvoj gospodarstva u skladu s klimatsko-energetskom politikom i regionalnim razvojem Hrvatske. Naziv mjere Energetski učinkovito i niskougljično gospodarstvo u cilju regionalnog razvoja Indeks mjere I.3 Opis Kategorija Nepovratna sredstva Vremenski okvir Početak: 2017. Kraj: 2023. Nova mjera. Cilj / kratak opis Cilj ove mjere je integrirati čistiju energiju u poslovne i proizvodne procese postojećih tvrtki i obrta u gospodarstvu kroz poticanje unaprjeđenja poslovnih procesa proizvođača i pružatelja usluga kojim bi se smanjio njihov okolišni otisak i okolišni otisak proizvoda i usluga u cilju smanjenja štetnih emisija, te povećala učinkovitost korištenja resursa, kao i udio obnovljive energije, čime se potiče energetski učinkovito i niskougljično zeleno gospodarstvo u skladu s klimatsko-energetskom politikom i regionalnim razvojem Hrvatske. Ovim će se razina sinergija zaštite okoliša i gospodarstva koja je potrebna za provedbu tranzicije gospodarstva prema niskougljičnom gospodarstvu te u tom smislu doprinijeti strukturnim i tehnološkim promjenama uz koje su potrebne do 2050., kao i ostvarivanju ključnih ciljeva koji se moraju postići do 2020. Republika Hrvatska je u Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 30/09) postavila za cilj poticati održivu proizvodnju i djelovanje prema niskougljičnom razvoju. Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13, 78/15) u 2017. godini planira se donijeti Plan zaštite okoliša za razdoblje od 2016. do 2023. godine koji će zamijeniti postojeći Nacionalni plan djelovanja na okoliš iz 2002. godine (Narodne novine, broj 46/02). Isti će slijediti odrednice Strategije Europa 2020., 7. akcijskog programa za okoliš Europske unije do 2020. godine („Živjeti dobro, u okviru mogućnosti našeg planeta“), Zatvaranje kruga – akcijski plan EU za kružno gospodarstvo, Agende 2030 za održivi razvoj Ujedinjenih naroda te Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine EU-a. Ciljna neposredna potrošnja Potrošnja svih vrsta energije u gospodarstvu (posebice onih koji nisu obuhvaćeni kroz B.4. i I.2. tj nisu obuhvaćeni kroz OPKK) Ciljna skupina Gospodarski subjekti (posebice onih koji nisu obuhvaćeni kroz B.4. i I.2. nisu obuhvaćeni kroz OPKK) Regionalna primjena Nacionalna Informacije o provedbi Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere Provedba investicijskih projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije temeljenih na rezultatima potpornih mjera prema kojima investicijska ulaganja moraju ostvariti 20% smanjenja potrošnje energije u poslovanju i proizvodnji i 20% smanjenja štetnih emisija. Razvoj, modernizacija i uvođenje novih tehnologija postojeće i/ili izgradnja nove infrastrukture, građevina i tehnologije za održivi razvoj koji uključuje obnovljive izvore energije i prelazak s konvencionalnih na alternativne izvore energije (OIE). Provedba potpornih mjera za povećavanje učinkovitosti korištenja resursa: izračun okolišnog otiska proizvoda, provedba energetskih pregleda, postupak dobivanja eko-oznaka i uvođenja sustava EMAS i ISO 50001 certificiranja nastavno na 14001 certificiranja, istraživačke i razvojne aktivnosti u cilju izrade elaborata i projektne dokumentacije za investicijske projekte. Financijska sredstva i izvori financiranja FZOEU iz sredstava alociranih prema Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica • potporne mjere: 2.000.000,00 kn godišnje, • projektne mjere kroz infrastrukturna ulaganja i modernizaciju postojećih objekata i tehnologije: 20.000.000,00 kn godišnje, od 2018. godine • projektne mjere kroz infrastrukturna ulaganja i izgradnju novih objekata i tehnologije: 20.000.000,00 kn godišnje, od 2018. godine Fond ovu mjeru financira prema raspoloživim sredstvima utvrđenih Planom korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine, te temeljem usvojenog Financijskog plana Fonda za 2017. godinu s projekcijama za 2018. i 2019. godinu s obrazloženjima. Izvršno tijelo MZOE i FZOEU (sufinanciranje i raspisivanje natječaja) Tijela za praćenje FZOEU Uštede energije Metoda praćenja / mjerenja ušteda energije Mjera će se pratiti BU metodom procijenjenih ušteda. Rezultati provedenih mjera unosit će se u Sustav za mjerenje, praćenje i verifikaciju ušteda energije (SMiV). Očekivane uštede energije do kraja 2019. 30% Očekivane uštede energije do kraja 2020. 50% Pretpostavke / Preklapanja, efekt množenja, sinergija Ova mjera ima utjecaja na mnoge industrijske grane/sektore, naknadno će se definirati Nije prihvaćen Iz komentara nije jasno navedeno na što se on točno odnosi budući da ovakva mjera ne postoji u prijedlogu Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti. Tijekom četvrtog kvartala 2016. godine održan je niz konzultacija s javnosti i ključnim dionicima u svrhu prikupljanja prijedloga i mišljenja za nove mjere, što je završilo u siječnju 2017. godine.
14 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.1 Sustavi obveze energetske učinkovitosti i alternativne mjere politike (članak 7 i Prilog XIV. dio 2. točka 3.2 DEU-a) U poglavlju 3.1.1., trećem odlomku potpoglavlja Alternativne mjere politike i odgovornosti za uštedu energije po sektorima, navedeno je sljedeće: "Kao što je prikazano u Tablici 3-7., ukupne uštede koje se planiraju ostvariti kroz alternativne mjere politike do 2020. godine iznose 30,722 PJ." Međutim, u tablici 3.7 na koju se tvrdnja referencira nalazi se podatak 30,908 PJ ukupne godišnje uštede. Potrebno je uskladiti podatke. Prihvaćen Prihvaća se.
15 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.1 Sustavi obveze energetske učinkovitosti i alternativne mjere politike (članak 7 i Prilog XIV. dio 2. točka 3.2 DEU-a) U četvrtom odlomku poglavlja 3.1.1. navedeno je sljedeće: "Ovaj sustav NKT koristi vrlo uspješno i služi za BU praćenje ostvarenja ciljeva članaka 1., 3., 5. i 7. (u dijelu alternativnih mjera politike) DEU te izvršavanje Vlade RH i EK." Potrebno je korigirati pojam „izvršavanje“ u „izvještavanje“. Prihvaćen Prihvaća se
16 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.1 Sustavi obveze energetske učinkovitosti i alternativne mjere politike (članak 7 i Prilog XIV. dio 2. točka 3.2 DEU-a) U drugom odlomku poglavlja 3.1.1. navedeno je sljedeće: "Najmanji opskrbljivači neće biti uključeni u sustav obveze." Potrebno je navesti na temelju kojih kriterija će se kategorizirati najmanji opskrbljivači. Primljeno na znanje Sustav obveza energetske učinkovitosti nije u potpunosti definiran podzakonskim aktima. Svakako će pri kreiranju podzakonskih akata biti u potpunosti definirani kriteriji određivanja popisa i udjela u obvezama energetskih ušteda.
17 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.1 Sustavi obveze energetske učinkovitosti i alternativne mjere politike (članak 7 i Prilog XIV. dio 2. točka 3.2 DEU-a) Navodi se da će početak sustava obveza energetske učinkovitosti u RH započeti nakon izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti. Obzirom da je bilo različitih tumačenja Pravilnika o energetskom pregledu za velika poduzeća u pogledu uspostave norme ISO 50001 te energetskog pregleda za velika poduzeća, hoće li predstojeća izmjena Zakona utjecati i na donošenje drugih podzakonskih akata koji iz njega proizlaze? Primljeno na znanje Pitanje nije povezano s tekstom 4. nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost.
18 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.2 Energetski pregledi i sustavi gospodarenja energijom (članak 8 DEU-a) U poglavlju 3.1.2., u posljednjoj rečenici naveden je krivi naziv norme. Potrebno je korigirati u ISO 500001. Prihvaćen Prihvaća se.
19 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.4 Programi obavješćivanja i osposobljavanja potrošača članci  od 12. do 17. DEU-a) U poglavlju 3.1.4. navodi se mjera H1 Prikaz i usporedba troškova za energiju. Kao nositelji mjera su navedeni i operatori distribucijskog sustava za energiju (u slučaju električne energije u Republici Hrvatskoj postoji samo jedan operator distribucijskog sustava - HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.) . Napominjemo da se sukladno važećim zakonima od 1.1.2017. godine izdaju jedinstveni računi ta električnu energiju koje izdaju Opskrbljivači električnom energijom, pa bi oni trebali biti ciljana skupina, a operatora distribucijskog sustava za električnu energiju trebalo bi izostaviti. Prihvaćen Prihvaća se.
20 HGK 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.4 Programi obavješćivanja i osposobljavanja potrošača članci  od 12. do 17. DEU-a) Predlaže se u mjeri H.1 Informativni računi (Energetska dijagnoza) uključiti HGK u provedbu iste. Naime, članice HGK su sve pravne osobe koje se navode kao „Ciljna skupina“. U tijeku je formiranje strukovne grupacije za energetsku učinkovitost unutar Udruženja energetike HGK koja će okupljati i usklađivati rad po zajedničkim temama i temama od interesa u području energetske učinkovitosti svih operatora distribucijskih sustava i opskrbljivača električnom energijom, toplinskom energijom i prirodnim plinom. Nadalje, unatrag određenog vremena vrlo aktivno djeluje Udruženje upravljanja zgradama koje okuplja sve upravitelje. Imajući u vidu navedeno, HGK je organizacijski i djelokrugom kapacitirana biti partner NKT-u i MZOE-u u izradi naputka temeljem Zakona o energetskoj učinkovitosti te u komunikaciji sa ciljanim tvrtkama. Prihvaćen Izmijenjeno u tekstu.
21 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.4 Programi obavješćivanja i osposobljavanja potrošača članci  od 12. do 17. DEU-a) Budući da je obveza informiranja kupaca propisana Direktivom Europske komisije, potrebno je provjeriti postoji li mogućnost sufinanciranja uvođenja ove mjere iz fondova EU. NKT treba voditi računa o tome da formiranje obaveznog sadržaja računa kojim se izvještavaju kupci bude primjereno formatu dosadašnjih računa, odnosno da značajno ne poskupljuje troškove opskrbljivačima. Umjesto korištenja papira kao medija, predlaže se uvođenje mogućnosti detaljnog mjesečnog izvještavanja putem digitalne aplikacije, pri čemu se može organizirati polugodišnje ili godišnje izvještavanje u tiskanom obliku. Djelomično prihvaćen S obzirom na to da je i na razinu EU regulativa u procesu izmjene dodavanje mjera ovog tipa i izvori sufinanciranja će razmotreni u tijekom programskog razdoblja, u trenutku stvaranja dokumenta informacije nužne za potpuno definiranje mjere na način da se ona i potiče nije bilo moguće.
22 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.4 Programi obavješćivanja i osposobljavanja potrošača članci  od 12. do 17. DEU-a) U poglavlju 3.1.4, mjera H.1, u dijelu Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere navedeno je kako će se na nacionalnom portalu za energetsku učinkovitost objaviti i objasniti sadržaj računa uz grafički prikaz troškova. Molimo naznačiti kada i u kojem vremenskom razdoblju se očekuje da će NKT provesti tu aktivnost. Nije prihvaćen Planirana aktivnost provest će se u periodu Četvrtog nacionalnog akcijskog plana prema navodu iz opisa mjere.
23 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.4 Programi obavješćivanja i osposobljavanja potrošača članci  od 12. do 17. DEU-a) U poglavlju 3.1.4, mjera H.1, u dijelu Ciljna skupina, potrebno je napraviti korekciju na način - Operatori distribucijskih sustava u dijelu kupaca na srednjem naponu. Prihvaćen Prihvaća se.
24 Sanja Vušković 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.5 Raspoloživost kvalifikacijskih, akreditacijskih i certifikacijskih programa (članak 16. DEU-a) U indeksu mjere H.4 se navode buduće aktivnosti: Izrada i donošenje pravilnika o sustavu izobrazbe i certificiranja građ. radnika koji ugrađuju dijelove zgrade ..., ali taj Pravilnik je već donešen odnosno stupio je na snagu u 7. mj. ove godine ali prije ovog 4. NAPEnU. Jedino što je nepihvatljivo ovim pravilnikom što nisu propisane obveze za sve radnike koje obavljaju ovakvu vrstu poslova odnosno kazne ako nisu certificirani jer na našem tržištu postoji jako mali broj radnika koji znaju izvoditi energetsku obnovu postojećih zgrada. Nije prihvaćen Uslijed nedostatka odgovarajućih stručno osposobljenih radnika na hrvatskom tržištu, prepoznata je potreba za edukacijom, specijalizacijom i usavršavanjem radne snage za energetski učinkovitu obnovu i gradnju, stoga je Ministarstvo donijelo predmetni Pravilnik. Posebno naglašavamo da je Republika Hrvatska jedina zemlja članica Europske Unije koja je, prepoznajući potrebu za kvalificirano radnom snagom, donijela takav Pravilnik te uspostavila dobrovoljni sustav certificiranja građevinskih radnika. Cilj je bio podići kvalitetu građevinskih radova kako pri energetskim obnovama tako i pri gradnji novih zgrada a da se pri tome ne ograničava tržište rada.
25 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.7 Ostale mjere energetske učinkovitosti horizontalne naravi članci 19. i 20. DEU-a) Mjera H.6 je neprihvatljiva za 4.NAPEnU jerFond ne smije financirati osnovna sredstva za rad i djelatnost NKT što je do sada bio CEI. NKT ima sredstva u državnom proračunu osigurana za svoj rad. Osnovna djelatnost i sredstva za rad ne smiju se prikazivati kao mjera ili projekt za financiranje. Ovo je protupropisno. U dijelu financijska sredstva, treba brisati "FZOEU – Financijska sredstva stečena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe na sustavu trgovanja emisijskim jedinicama EU-a temeljem Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14). Procijenjeno u iznosu od oko 350.000,00 kn godišnje za navedene studije, analize i daljnji razvoj sustava". Prikupljena sredstva od dražbe emisijama moraju se koristi za projekte a ne za financiranje osnovne djelatnosti i materijalna sredstva za rad od NKT što je do sada bio CEI. Protupropisno je prikazivati osnovnu djelatnost od NKT kao mjeru ili projekt za financiranje kroz državni dokument poput 4. NAPEnU!. Sredstva Fonda i iz Plana emisija su strogo namjenska za stvarne projekte. TREBA pisati: Proračun NKT. Nije prihvaćen Ovom mjerom ne financiraju se sredstva za rad i djelatnost NKT-a. Mjera je usklađena sa FZOEU.
26 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.7 Ostale mjere energetske učinkovitosti horizontalne naravi članci 19. i 20. DEU-a) U ciljna neposredna potrošnja dodati: i obrte - jer dio kućanstva živi od malog obrta koji nema status pravnih osoba s istim povlasticama i potporama kao tvrtke. Izbrisati: "a mjera uključuje sljedeće komponente: – Zamjena kućanskih uređaja po sistemu „staro za novo“ – Zamjena prozora – Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja – Povećanje toplinske zaštite ovojnice – Jednostavne mjere energetske učinkovitosti" Ne može se prejudicirati vrsta mjera. Izostale su učinkovite mjere obnovljivih izvora energije. Programom će se utvrditi koje su to mjere. U dijelu financijska sredstva i izvori potrebno je obrazložiti podatke za 10 godina. U dijelu izvršno tijelo, treba dodati da Fond financira i izradu programa suzbijanja energetskog siromaštva. Također, korištenje sredstava za ovu mjeru nije predviđeno prema važećem OPKK i nije moguće koristiti sredstva iz strukturnih fondova za ovo razdoblje 4.NAPEnU kroz ovu mjeru. Navedene aktivnosti ovdje sufinanciraju se kroz posebne mjere obnove zgrada. Ovdje treba dodati i: JLP(R)S –sufinanciranje mjera iz Programa JRLS moraju se aktivno uključiti u rješavanje energetskog siromaštva i svojim proračunima. Ovo potiče i decentralizaciju. U dijelu uštede energije, "pretpostavlja se da će na godišnjoj razini u programu sudjelovati 330 kućanstava na području cijele Hrvatske  prosječne površine 70m 2 životnog prostora", ovo su podaci vezani za programe obnove zgrada u kućanstvima. Nije im ovdje mjesto kod ove mjere. Nadalje, u istom ovom poglavlju, "zamjena 5 žarulja LED rasvjetom...", ne unaprijed prejudicirati tehnologiju. Nije prihvaćen Mjera ne isključuje obrte koji posluju u kućanstvima. Kao što je navedeno u opisu mjere kroz Program će se utvrditi lista raspoloživih mjera.
27 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.7 Ostale mjere energetske učinkovitosti horizontalne naravi članci 19. i 20. DEU-a) U tekstu "Ovom se mjerom predviđa osmišljavanje i pokretanje sustavnog programa borbe protiv energetskog siromaštva kroz provođenje mjera energetske učinkovitosti", izostale su učinkovite mjere obnovljivih izvora energije. Nije prihvaćen Kao što je navedeno u opisu mjere kroz Program će se utvrditi lista raspoloživih mjera.
28 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3.1 Horizontalne mjere, 3.1.7 Ostale mjere energetske učinkovitosti horizontalne naravi članci 19. i 20. DEU-a) U mjeri Program za suzbijanje energetskog siromaštva, H.5. treba jasno razlučiti opće siromaštvo od energetskog siromaštva i nakon toga definirati mjere za suzbijanje energetskog siromaštva. Nije prihvaćen Prilikom izrade Programa za suzbijanje energetskog siromaštva definirat će se pojam energetsko siromaštvo.
29 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.1 Rješavanje zahtjeva EPB direktive (2010/31/EU) U poglavlju 3.2.1., mjeri B.1, dijelu Pretpostavke navedeno je sljedeće: "S tim pretpostavkama, od 2014. do kraja 2016. godine predviđa se da će biti izgrađeno ukupno 1.734.243 m 2 stambene i 1.425.875 m 2 stambene površine." Potrebno je korigirati tvrdnju kako bi se jedan od navedenih podataka odnosio na nestambenu površinu. Prihvaćen Prihvaća se.
30 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.2 Strategija energetske obnove zgrada (članak 4. DEU-a) Poglavlje 3.2. "Energetska učinkovitost u zgradarstvu" – Mjera B.4 "Povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE u komercijalnom uslužnom sektoru" U mjeri B.4. navode se infrastrukturna ulaganja u pametna brojila. Uvođenje naprednih brojila (izraz iz Zakona o energiji) je prvenstveno u nadležnosti energetskog subjekta ili drugog pružatelja usluga, pa je nejasno zbog čega se navodi opremanje komercijalnog uslužnog sektora naprednim brojilima. S obzirom da samo po sebi opremanje određenog objekta naprednim brojilom ne doprinosi uštedama, predlažemo da se mjere pojasni. Također predlažemo da se ulaganja u napredna brojila zamjene eventualno u ulaganja u sustave gospodarenja energijom ili napredne sustave upravljanja energijom u zgradama. Djelomično prihvaćen Popis prihvatljivih aktivnosti i troškova će biti raspisan u dokumentaciji za Javni poziv Povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE u komercijalnom uslužnom sektoru"
31 HGK 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.2 Strategija energetske obnove zgrada (članak 4. DEU-a) U mjeri B.3 Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada predlaže se u provedbu iste uključiti HGK i to na sljedeći način:  FZOEU i MGIPU pozivaju, izravno i putem HGK, upravitelje zgrada razraditi svoje planove obnove zgrada kojima upravljaju, temeljenim na rezultatima provedenih en. pregleda i projektne dokumentacije.  MGIPU (PT1) i FZOEU, u suradnji s HGK, organiziraju informativne radionice na području RH i provode promotivnu kampanju. Bez obzira što HGK nije izrijekom navedena kao partner u provedbi u Programu energetske obnove višestambenih zgrada od 2014. do 2020., mišljenja smo da to ne bi trebao biti ograničavajući faktor budući HGK putem svog Udruženja upravljanja zgradama može biti koristan partner i pridonijeti uspješnoj provedbi cijele mjere. U mjeri B.4 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u komercijalnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina) kod „Popisa i opisa aktivnosti za provođenje mjera“ pod pojmom "Alternativi izvori energije (OIE) navode se "solarni kolektori, dizalice topline, visokoefikasna kogeneracije (a treba pisati visokoučinkovita kogeneracija) i sl." ali ne ističe se npr. i bioplin kao stvarno nazočno alternativno gorivo, odnosno energent. Djelomično prihvaćen U mjeri se ne isključuje niti se daje prednost pojedinim energentima. Informativne radionice i promotivna kampanja u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova višestambenih zgrada“ provodile su se na način propisan Uputama za prijavitelje. Provedbu informativno-edukativnih radionica na području RH osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Sektor za energetsku učinkovitost) kao Korisnik navedenog Poziva s obzirom na to da ima višegodišnje iskustvo u raspisivanju nacionalnih natječaja energetske obnove zgrada i izvanredne rezultate na području ulaganja u energetsku učinkovitost u javnom i privatnom sektoru. Popis prihvatljivih izvora energije u mjeri B4 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u komercijalnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina) će biti opisan u dokumentaciji javnog poziva.
32 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.2 Strategija energetske obnove zgrada (članak 4. DEU-a) U poglavlju 3.2.2., mjeri B.5. dijelu Pretpostavke nejasno je na temelju čega se došlo do pretpostavke da će na polovici kuća biti postavljena nova izolacija, a na polovici kuća novi prozor. Za očekivati je da bi se ova dva zahvata trebala raditi istovremeno kako bi se postigle što veće uštede. Prihvaćen Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja priprema dopune Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. godine do 2020. godine, s detaljnim planom za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koji će razraditi model sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća pomoću sredstava iz EU fondova. Stoga u skladu s EU kriterijima, uvjet za prijavu na javne natječaje biti će dokaz o postizanju definiranog postotka energetske uštede nakon obnove. S tim u vezi, jasno je da će se zahtijevati cjelovita energetska obnova kako bi se postigla energetska ušteda nakon obnove. Primjedba se u cijelosti prihvaća.
33 Sanja Vušković 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.2 Strategija energetske obnove zgrada (članak 4. DEU-a) Kod mjere B.3 ciljna skupina su suvlasnici i upravitelji, a u popisu i opisu aktivnosti za provođenje mjera je naveden Korisnik. S obzirom da imamo iskustva s ovim natječajem, znamo da Korisnik može biti samo Upravitelj i kao takav je odgovoran za sve. Molimo da se ovim 4.naci. akcij. planom definira pojam Korisnika odnosno da Ugovore potpisuje - Korisnik- Upravitelj u ime i za račun višestambene zgrade, jer je sve ostalo nelogično, odnosno nije niti pravno osnovano. Nije prihvaćen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova višestambenih zgrada“ potpisuje se s uspješnim Prijaviteljem (Korisnikom bespovratnih sredstava). U sklopu Poziva propisuju se prihvatljivi prijavitelji, a to su za navedeni Poziv bili: ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade (predstavnik suvlasnika) u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade ili upravitelj zgrade u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade.
34 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.3 Ostale mjere energetske učinkovitosti u sektoru graditeljstva Poglavlje 3.2.3. "Ostale mjere energetske učinkovitosti" - Mjera B.6. "Energetska obnova zgrada i zamjena u sklopu HEP grupe" Mjera B.6. cilja energetsku obnovu i zamjenu rasvjete u građevinama koje koristi HEP-Proizvodnju d.o.o. U RH postoje i drugi proizvođači električne energije, kao i elektrane unutar industrijskih postrojenja koja bi eventualno mogla imati korist od ovakve mjere. Smatramo da bi bilo dobro mjeru preurediti tako da cilja na pojedinačna postrojenja, kako bi se osigurao nediskriminirajući pristup prema potencijalnim korisnicima i kako bi se istovremeno osigurala učinkovita dodjela potpora onim projektima kod kojih će uložena potpora dati najbolje dugoročne učinke. Nije prihvaćen Mjera se odnosi na obnovu objekata unutar HEP grupe, koja se u potpunosti financira vlastitim sredstvima pri čemu se ni na koji način ne diskriminira bilo koje poduzeće. Republika Hrvatska obvezuje i potiče poduzeće u svojem vlasništvu da provodi mjere i realizira energetske uštede što ne bi bilo moguće kod ostalih poduzeća.
35 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.3 Ostale mjere energetske učinkovitosti u sektoru graditeljstva U poglavlju 3.2.3., mjeri B.6, dijelu Očekivane uštede energije do kraja 2020. pod točkom 2. Zamjena dotrajale stolarije na upravnoj zgradi TE Rijeka potrebno je korigirati brojku 332992 kWh na 249744 kWh. Sukladno izmijenjenim brojkama, potrebno je korigirati i brojku kojom su iskazane sveukupne uštede energije. Prihvaćen Prihvaća se.
36 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.2Energetska učinkovitost u zgradarstvu, 3.2.3 Ostale mjere energetske učinkovitosti u sektoru graditeljstva U poglavlju 3.2.3., mjeri B.6, dijelu Očekivane uštede energije do kraja 2019. pod točkom 2. Zamjena dotrajale stolarije na upravnoj zgradi TE Rijeka potrebno je korigirati brojku koja iskazuje ukupnu uštedu do 2019. (81118 kWh) u iznos 166496 kWh. Sukladno izmijenjenim brojkama, potrebno je korigirati i brojku kojom su iskazane sveukupne uštede energije. Prihvaćen Prihvaća se.
37 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 3.3Energetska učinkovitost zgrada javnih tijela, 3.3.1 Zgrade središnje vlade (članak 5. DEU-a) Poglavlje 3.3. "Energetska učinkovitost zgrada javnih tijela" – Mjera P.3. "Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru" U mjeri P.3. navode se, među ostalim, sljedeće aktivnosti: – Nacionalni projekt ugovaranja snage kod preuzimanja energije za javni sektor, – Nacionalni projekt optimizacije troškova zakupa snage toplinske energije. Obje mjere imaju za cilj postići novčane uštede na način da prilagođavaju obračun isporuke energije ili naplatu naknade za korištenje mreže stvarnim potrebama. Međutim, obje aktivnosti su usko vezane uz specifične tarifne elemente HERA-inih tarifnih sustava, odnosno uvjeta opskrbe energijom. U slučaju električne energije, radi se o "angažiranoj snazi" (odnosno obračunskoj vršnoj radnoj snazi), dok se u slučaju toplinske energije radi o zakupu toplinske snage. Smatramo opravdanim da javni sektor svojim stvarnim potrebama prilagođava ugovaranje ili obračun energije, kao i korištenja mreže, odnosno da promjenama u svojoj potrošnji i drugim mjerama sebi omogući drugačiji povoljniji obračun. Međutim, smatramo da mjera ne bi trebala biti povezana s tim specifičnim tarifnim elementima jer se tarifni elementi mogu mijenjati (dapače, HERA trenutno razmatra ukidanje ili prilagodbu obračunske vršne radne snage u tarifnim sustavima vezanim uz prijenos i distribuciju električne energije). Osim toga, to je samo relevantno za dio krajnjih kupaca u javnom sektoru. U određenim slučajevima krajnji kupac u javnom sektoru može imati i druge mogućnosti koje će osigurati povoljniji obračun (npr. promjena tarifnog modela, razdvajanje i spajanje obračunskih mjernih mjesta, smanjivanje priključne snage, prelazak na viši napon priključenja, itd.), pa stoga predlažemo da se obje mjere naprave općenitije, ne samo za razmatrane tarifne elemente, već da se za krajnje kupce u javnom sektoru osigura odgovarajuća analiza priključenja i stvarnih potreba te da se onda utvrde moguće mjere vezane u priključenje i obračun energije i naknade za korištenje mreže). Prihvaćen Prihvaća se.
38 HGK 3MJERE POLITIKE O PROVEDBI DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI (2012/27/EU), 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet Na stranici 79. u točki 3.4. Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju (opet gramatička pogreška!) i promet u Mjeri I.1 u dijelu koji govori o Popisu i opisu aktivnosti za provođenje mjera spominje se "razrada alata: SGE, M&T...." s time da nigdje nema objašnjenja navedenih skraćenica (pojmova) bez obzira koliko isti bili poznati Isto tako u sljedećoj rečenici se spominje "tzv. pipeline" projekata, što je u hrvatskoj pojmovniku i rječniku nepoznata definicija odnosno pojam. Prihvaćen Prihvaća se.
39 HGK 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.1 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u industriji Kroz aktivnosti mjere I.1 Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) promovirat će se mjere vezane za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u industriji (I.2) i komercijalnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina) (B.4). Ciljevi ove mjere kako je i navedeno pod „Ciljem/kratkim opisom“ su:  Poboljšati svijest i znanje vodstva i zaposlenika tvrtki o tehno-ekonomskim potencijalima mjera EnU i uštede energije te provedbi iste kao i o mogućnostima/modelima financiranja mjera s naglaskom na financijske instrumente i EU financiranje  Izraditi regulativne i provedbene propise i pravilnike koji će pomoći realizaciju projekata energetske učinkovitosti HGK je s punim pravom i povjerenjem određen „Izvršnim tijelom“ za provedbu mjere I.1 u suradnji s NKT i uz podršku MZOE. S obzirom na svakodnevni kontakt s tvrtkama i poznavanje potreba istih kada je u pitanju pomoć u pripremi, razvoju i provedbi projekata, predlažemo da se aktivnosti navedene u „Popisu i opisu aktivnosti za provođenje mjere“ razrade i modificiraju na sljedeći način: • izrada Akcijskog plana MIEE 2017-2019 i upravljanje provedbom MIEE • koordinacija institucija: ostvarenje suradnje između državnih i strukovnih tijela koja se uključuju u razvoj MIEE • informiranje i edukacija gospodarskih subjekata te izrada priručnika: edukacija i treninzi na više razina – sektorski; vodstvo tvrtki; zaposlenici zaduženi za pripremu, razvoj i provedbu projekata; modeli financiranja • razrada alata: SGE, M&T, energetski pregledi, demo projekti • određivanje financija: razrada aspekata financiranja, razmatranje mogućih tzv. "pipeline" projekata, razrada moguće primjene ESCO principa i OPKK u industriji, turizmu i trgovini • promocija primjera najbolje prakse i poticanje izvrsnosti: organiziranje prikupljanja prijava i organizacija dodjela nagrada za tvrtke koje su provele uspješne projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; izrada promotivnih materijala • promoviranje mjera vezanih za povećanje energetske učinkovitosti u industriji I.2 i turizmu i trgovini B.4. Trošak provedbe navedenih aktivnosti je veći od 30.000 kn/god (odnosno 90.000 kn do 2019.) koliko se predlaže ovim Planom i procjenjuje se na 270.000 kn za cjelokupno razdoblje 2017.-2019. HGK nije u mogućnosti sve navedeno realizirati vlastitim resursima niti je u mogućnosti osigurati financiranje u okviru proračuna (financijskog plana) HGK za pokrivanje troškova organizacije i izrade alata, priručnika i ostalog navedenog, a da pritom ne traži dodatno financiranje tvrtki članica ciljne skupine. Stoga se predlaže da se predloženo financiranje FZOEU poveća na 90.000 kn/godišnje, uz 100% financiranje troškova provedbe mjere sukladno Pravilniku FZOEU o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda, članak 24. stavak 1. U mjeri I.2 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama treba provjeriti je li u okviru „Ciljne skupine“ slučajno ispuštena drvo-prerađivačka industrija jer prema prijedlogu uputa za prijavitelje prihvatljive bi trebale biti aktivnosti na registriranim djelatnostima poduzeća iz područja B, odjeljaka 05-09 te područja C, odjeljaka 13-33. Djelomično prihvaćen Prihvaćeni dijelovi izmijenjeni u dokumentu. Financijska sredstva su usklađena s Planom alokacija sredstava dobivenih iz trgovine emisijskim jedinicama i prognoze rasta cijena emisija ne pokazuju da postoji prostor za veću alokaciju. Drvna industrija nije isključena iz mjere I2
40 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu MJERA T.4 - UŠTEDE ENERGIJE: Pretpostavke: Pretpostavka je da će se sufinaciranjem gospodarskih vozila značajno unaprijediti ušteda energije u sektoru prometa u odnosu na trend iz razdoblja 3. NAPEnU uz drastične promijene odnosno da će se realizirati značajnije uštede u odnosu na prethodno razdoblje. Značajniji napredak se temelji kroz veći postotak sufinanciranja vozila namijenjenih za obavljanje javnog prijevoza putnika i tereta gdje određene podkategorije vozila u prosjeku prelaze više od 100.000 km/god. Konačni učinak ove mjere će se utvrditi nakon provedbe mjere sukladno uspostavljenim shemama za sufinaciranje. Prihvaćen Prihvaća se.
41 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu MJERA T.4. - INFORMACIJE O PROVEDBI: Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere: Fond će uspostaviti sheme za sufinanciranje i kupnju vozila u skladu s definiranim ciljem. Prihvaćen Prihvaća se.
42 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu MJERA T.4. - OPIS - CILJ / KRATAK OPIS: FZOEU u svom radu sufinancira projekte čišćeg prometa. Ovaj program treba unaprijediti razradom sufinanciranja koje će uključivati: - Kupnju električnih i ''plug-in'' hibridnih osobnih vozila niže i srednje veličine vozila (gradska i kompaktna vozila) - Kupnju energetski učinkovitijih teretnih vozila i autobusa: - Diesel EEV ili EURO6 standarda - Vozila s pogonom na SPP i UPP - Vozila na električni i plug-in hibridni pogon - Kupnju električnih bicikala, mopeda i motocikala. Djelomično prihvaćen Nije moguće sufinancirati opremu koja koristi fosilna goriva iz sredstava iz prodaje emisijskih jedinica putem dražbe na sustavu trgovanja emisijskim jedinicama.
43 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu U mjeri T.2., u popisu i opisu aktivnosti za provođenje mjere, nadležno Ministarstvo za promet mora odmah pristupiti izmjenama regulative i posebno dati očitovanje za ovu mjeru kao i način hitne provedbe. U mjeri T.3., dijelu cilj/kratak opis, "uvođenje car-sharing sheme u gradovima", s obzirom da je uvedena gospodarska djelatnost ne treba osiguravati sredstva kroz proračun Fonda. U dijelu Informacije o provedbi, uvođenje car sharing sheme, u prethodnom razdoblju potaknuta je ova mjera. Daljnje sufinanciranje ove mjere bilo bi narušavanje tržišne utakmice s obzirom da je car sharing uspostavljena djelatnost na tržištu. U dijelu razvoj infrastrukture za alternativna goriva na lokalnoj i područnoj razini, parkirna mjesta, Fond ne financira izgradnju parkirališnih mjesta stoga obveza izgradnje i financiranja mora biti osigurana u proračunima JRLS. U dijelu teksta "potrebno je uvesti mogućnost povlaštenog parkiranja za vozila nultih emisija ili ograničavanje..", potiče se na diskriminaciju i ne može se napisati u državni dokument. Ovaj pristup JRLS rješavaju vlastitim odlukama. U dijelu teksta "slično kao kod uvođenja povlaštenog parkinga za vozila nultih emisija, predlaže se uvođenje zabrane prometa svih vozila osim onih nultih emisija kroz centralne dijelove gradova" ne može se staviti ovakva tvrdnja i preporuka u državni dokument jer potiče diskriminaciju građana. U dijelu financijska sredstva i izvori financiranja, 5.000.000 kn za Uvođenje Car Sharing sheme (subvencija vozila), bez troškova izgradnje novih parkirališnih mjesta. U mjeri T.4. mjera mora biti trajna, ali se mora razmotriti i drugi način financiranja, a ne samo preko Fonda. Fond ne potiče mjere u kojima se koriste fosilna goriva poput DIESELA. Dodati: obrti i JLS radi poticanja mjere na lokalnoj razini. Dodati rečenicu: Fond će omogućiti zamjenu prethodno kupljenih e-vozila sa novim kupljenim e-vozilima za fizičke osobe i gospodarstvo (tvrtke i obrte). Dodati rečenicu: Fond će uspostaviti sheme za sufinanciranje i kupnju rabljenih električnih i ''plug-in'' hibridnih osobnih vozila. Prejudicira se iznos novca Fonda za kojeg se zna da nema dovoljno sredstava za financiranje mjera. Za ovu mjeru treba napisati prema raspoloživim sredstvima Fonda. U dijelu financijska sredstva i izvori financiranja, treba dodati rečenicu: Fond će predložiti i druge modele financiranja u suradnji s Ministarstvom financija i međunarodnim institucijama kao obvezu radi kombinacije i drugih modela potpora (gotovinsko sufinanciranje, subvencija kamata, etična banka, porezne olakšice, premije osiguranja, korištenje auto-cesta i sl.) mora se uvesti ova mjera kako bi se povećao broj e-vozila i hibridnih vozila u Hrvatskoj. Fond treba odustati od obveze koju je ugradio kupcima e-vozila u ugovore da ne smiju prodati vozilo. Mora dozvoliti kupnju ili zamjenu e-vozila sa novim e-vozilom. Mora se za ciljnu skupinu navesti svi koji su spremni ulagati: Javni sektor, pravne osobe, fizičke osobe Predlaže se da se ne navode imena gradova radi diskriminacije ostalih gradova. Natječajem Fonda se ne prejudiciraju korisnici. Trebalo bi dati procjenu radi namjenskog sufinanciranja Fonda. Trebalo bi dati procjenu radi namjenskog sufinanciranja Fonda. U mjeri T.7. zašto je projekt grupacije tvrtke HEP naveden kao mjera u državnom dokumentu kada spada u razvoj osnovne djelatnosti i materijalna sredstva tvrtke? Osim toga, planira se prodaja HEP-a i privatizacija. Zašto onda nisu navedene sve tvrtke u Hrvatskoj koje planiraju iste mjere i projekte? Nije prihvaćen Pojedini komentari se odnose na interne dokumente Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ne na Četvrti Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti. Mjere su usklađene s nadležnim tijelima i spomenutim državnim institucijama kao i relevantnim planskim dokumentima RH koji su trenutno na snazi. Kao što je navedeno u dokumentu FZOEU ne financira izgradnju parkirališnih mjesta već izradu smjernica i stručnih analiza za uvođenje povlaštenog parkiranja i zona čistog prometa. S obzirom na to da je prijedlog teksta usuglašen s FZOEU, smatra se da je predmetna mjera u skladu s pravilima FZOEU.
44 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu Mjera T.7 "ELEN Strateški projekt HEP grupe" (poglavlje 3.4.4. "Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti") je široko zamišljena, ali je nejasno zbog čega je kao izvršno tijelo definirana HEP grupa. Iako je ELEN značajan i hvalevrijedan projekt, bez jasnih obrazloženja i pojašnjenja, mjera bi se mogla smatrati diskriminirajuća u odnosu na druge poduzetnike koji imaju interesa u eMobilnosti. Nije prihvaćen Navedeni subjekt nije doveden u povlašteni položaj, niti su drugi subjekti dovedeni u diskriminirajući položaj radi ove mjere iz razloga što je Projekt ELEN već pripremljen i u provedbi od strane navedenog subjekta, a na ovaj se način rezultati provedbe projekta pripisuju ostvarenju nacionalnih ciljeva.
45 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu Mjerom T.6 predviđa se uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisija CO2 kojim se potiče kupovina učinkovitih vozila i vozila s manjim emisijama stakleničkih plinova. Smatramo da je pri preuzimanju obveza za smanjenje emisija CO2 potrebno voditi računa o tome da je RH dala rani doprinos smanjenju emisija kroz udio energije iz OIE u konačnoj bruto potrošnji, te da je RH zemlja sa BDP-om koji iznosi manje od 60% prosječnog BDP-a Europske Unije. Uvođenje ovog poreza može dovesti do sufinanciranja kupovine vozila koja su proizvedena u u razvijenim zemljama i koje su ujedno i najveći emiteri emisija CO2 što zapravo ima za posljedicu izvoz nacionalnih poticaja. Nije prihvaćen Mjera je zadržana i sadržajno ažurirana u odnosu na istu mjeru iz Trećeg Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti (gdje je imala indeks T.9.) te ne donosi dodatna financijska opterećenja. Rezultati ostvarenih ušteda energije koji proizlaze iz ove mjere pribrajaju se nacionalnim ciljevima RH prema članku 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti. Iako je mjera realizirana u prethodnom razdoblju donošenjem navedenih regulatornih dokumenata, prema međunarodno prihvaćenom smjernicama za mjerenje i verifikaciju ušteda energije, Republika Hrvatska na ovaj način i kroz sljedeće razdoblje realizira uštede energije.
46 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu U poglavlju 3.4.4., mjeri T.5, dijelu Financijska sredstva i izvori financiranja, potrebno je jasnije naznačiti za što se mogu koristiti predviđena sredstva. Ističemo da je potrebno voditi računa o tome da je i za pogon električnih vozila potrebno proizvesti dodatnu količinu električne energije. Kako bi provedba ove mjere bila u skladu s politikom niskougljičnog razvoja, energija za pogon trebala bi biti proizvedena iz obnovljivih izvora što se dokazuje jamstvima podrijetla. Sustav jamstva podrijetla je u Hrvatskoj uspostavljen, ali zbog niza administrativnih poteškoća ne funkcionira kako bi trebao (većina HEP-ovih hidroelektrana nema mogućnost biti prepoznata kao proizvođač električne energije iz OIE). Nije prihvaćen Bit će razmotreno u provedbi mjere, tekst u ovakvom obliku dopušta optimizaciju u provedbi.
47 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu U mjeri T.1, dijelu Pretpostavke nejasno je na temelju čega se došlo do naznačenog omjera. Također, ovdje je naznačen očekivan postotak osoba koje će promijeniti svoje vozačke navike nakon tečaja, međutim ne navodi se očekivan broj osoba koje će proći tečaj niti broj održanih tečajeva. Prihvaćen Prihvaća se.
48 HGK 3.4Ostale mjere energetske učinkovitosti krajnje potrošnje uključujući inudstriju i promet, 3.4.4 Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu U točki 3.4.4. (Glavne mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu) Mjera T. 2 Zakonodavna prilagodba odredbi o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva kaže se da Uštede energije, odnosno Očekivane uštede energije u 2019. - nisu procijenjene, baš kao i Očekivani utjecaj na uštede energije 2020. Naš komentar: Takve ocjene nisu prihvatljive jer omogućavaju netransparentno izvješćivanje i naknadne tvrdnje. Nadalje u ovoj istoj mjeri T.2 se u provedbu mjere predlaže uključiti i HGK na način da se izrijekom navede HGK kao predstavnik poslovnih i strukovnih udruženja i zajednica čiji su članovi sve pravne osobe u Hrvatskoj koje se bave djelatnosti prijevoza u cestovnom, željezničkom i pomorskom prometu i unutarnjoj plovidbi Mjera T.3 kao ciljna skupina navedeni su vozači. Ne razumijemo kako oni mogu biti dionici ili nosioci Razvoja infrastrukture za alternativna goriva na lokalnoj i područnoj razini? To mogu biti JLS, JRS ili pravne osobe. U istoj mjeri kod Optimiziranja logistike prijevoza tereta između ostalog piše da će "...provedbom edukacije operatora dostavnih flota vozila" umjesto "provedbom edukacije operatora flota dostavnih vozila" što treba ispraviti. U istoj toj mjeri kada se govori o parkirnim mjestima tvrdi se da je potrebno "...uvesti mogućnost povlaštenog parkiranja za vozila nultih emisija ili ograničavanja pristupa parkirnom mjestu vozilima na unutarnje izgaranje...". Ograničavanje pristupa predstavlja radikalnu mjeru koju ne poznaju niti puno razvijeniji gradovi ili države, ili je tek postupno uvode, čime će se izazvati veliko nezadovoljstvo građana koji voze motorna vozila starije generacije, a kojih ima u velikom broju (podsjetnik da je prosječna starost vozila u RH veća od 13 godina). Kod "zone čistog prometa" u istoj mjeri slično je radikalizirana mjera "zabrane prometa svih vozila osim vozila nultih emisija kroz centralne dijelove gradova" (osim pravopisa problem je i u definiranju takvih zona bez prethodne prijelazne mjere koja podrazumijeva "vozila s nultom emisijom ili motornih vozila na neko od alternativnih goriva". Predlažemo izmjenu tom smislu da se ubace definicije "motornih vozila na neko od alternativnih goriva". U dijelu mjere T.3 gdje se govori o Inteligentnom upravljanju prometom govori se samo o "sukcesivnoj zamjeni semafora" ali ne i o zamjeni raskrižja sa semaforima s kružnim tokovima koji su učinkovitiji u infrastrukturnom i upravljačkom smislu i dokazano smanjuju emisije štetnih tvari i u prometu te doprinose protočnosti prometa za razliku od semafora. U točki "Razvoj infrastrukture za alternativna goriva na lokalnoj i područnoj razini tvrdi se da nema procjene što dovodi u pitanje cijelu točku i njezin smisao postojanja u toj mjeri bez pripadajuće procjene. U mjeri T.4 gdje se govori o Financijskim poticajima za energetski učinkovita teretna vozila i autobuse stavlja se mjera "Diesel EURO6 standarda" kao mjera čišćeg prometa. Skrećemo pažnju da sve više zemalja čak zabranjuje uopće poticaje i nabavke diesel vozila. Mišljenja samo da prihvatljivost navedene mjere treba dodatno razmotriti imajući u vidu ne samo emisije CO2, nego i emisije pojedinih onečišćujućih tvari u zrak koje su puno veće u odnosu na alternativna goriva. Stoga tražimo da se uključe i sljedeće mjere:  Pregradnja motornih vozila starije generacije do EURO 4 standarda na UNP (autoplin) ili SPP, uključivo benzinska i dizelska motorna vozila  Kupnja motornih vozila pogonjena na UNP, SPP i UPP uz mogućnost zamjene ili stavljanja postojećih vozila nižih normi van prometa Kao šire obrazloženje za navedene dvije točke dostavit će se naknadno dokument "Prijedlog za poticanje prijelaza na UNP (autoplin) kao alternativno gorivo u vozilima cestovnog prometa s analizom društvene i ekonomske opravdanosti". U dijelu „Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere“ piše da će „Fond uspostaviti sheme za sufinanciranje i kupnju električnih i plug-in hibridnih osobnih vozila (L,M i N kategorije)“ što nije korektno napisano niti pokriva sve mjere koje se navode pod „Cilj/kratak opis“. Dodatno predlažemo da se i prethodno izneseni prijedlozi mjera (pregradnja motornih vozila i kupnja motornih vozila pogonjena na UNP, SPP i UPP) odgovarajuće uključe i u „Cilj/kratak opis“ i u „Informacije o provedbi“. Kada su u pitanju planirana financijska sredstva, treba povećati ukupan planirani godišnji iznos sa 60 na 120.000.000 kn jer FZOEU iz posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon ubire puno veći iznos od onog koji se vraća u promet. Prijedlogom ovog plana za razdoblje 2017.-2019. se za sve mjere u sektoru prometa predviđa financiranje od strane FZOEU-a u ukupnom iznosu od 106 milijuna kuna, dok je u prethodnom razdoblju 2014.-2016. utrošeno samo 41 milijun kuna. S obzirom da FZOEU samo na godišnjoj razini prikupi gotovo 200 milijuna kuna s osnova posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon koju plaćaju sve fizičke i pravne osobe vlasnici vozila, tada nije upitno da se puno veći iznos nego do sada od prihoda temeljem te naknade mora vratiti putem sufinanciranja različitih programa i projekata u sektoru prometa onima koji su je platili. Bilo koja druga odluka nadležnih ministarstava (energetika i okoliš te promet) dovodi u pitanje namjensko trošenje sredstava FZOEU-a. U dijelu PRETPOSTAVKE neprihvatljiva je tvrdnja da se neće drastično promijeniti broj sufinanciranih vozila iako je u prošlom 3. NAPEnU stavljena obveza sufinanciranja cca 3000 vozila godišnje, dok je sada "očekivani" broj samo 1200 čime se neće ostvariti željeni ciljevi glede smanjivanja ukupnih emisija u prometu do 2020. godine. U istim "pretpostavkama" gdje se govori o "značajnijem napretku" treba dodati kategoriju "dostavnih vozila" koja su urbanim sredinama jedan od najvećih zagađivača iz prometa. U mjeri T.5 gdje se govori o Razvoju infrastrukture za alternativna goriva pod točkom „Ciljna neposredna potrošnja“ nisu navedena riječna plovila, odnosno riječni brodovi pa predlažemo da se isti navedu kao kategorija. U istoj mjeri u točki „Popis i opis aktivnosti za provođenje mjera“ govori se o UPP-u. Navodi se da navodno nije planirana izgradnja infrastrukture za UPP u pomorskom i cestovnom prometu. Pisci NAPEnU očito su previdjeli činjenicu da je upravo u tijeku projekt sufinanciran od strane EU koji predviđa iduće godine izgradnju i puštanje u pogon prve UPP punionice za cestovna vozila, a za dvije godine i prvi UPP za morska plovila. Prema podacima Zajednice za UNP HGK trenutno su u fazi planiranja još dvije nove UPP punionice za cestovna vozila u razdoblju do 2021. godine. Stoga je potrebno je revidirati i financijske planove koji su navedeni u NAPEnU. Nadalje, nigdje nije posebno istaknuta uloga LCNG-a koji se u sve značajnijoj mjeri upotrebljava u EU, odnosno u susjednim zemljama, a uskoro i u RH. U podacima za SPP navodi se da je u RH trenutno 11 traktora na SPP što nije istinito jer trenutno u RH ne postoji nije jedan traktor pokretan na SPP (podaci CVH i MUP-a). U stavci „Uštede energije“ nisu napravljene projekcije ušteda što je nedopustivo jer je sve predvidivo i poznato prema standardnoj metodologiji koja se upotrebljava u EU. Potrebno je napraviti izračune i dopuniti ih s očekivanim uštedama. U mjeri T.6 Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisija CO2 govori se o Preklapanju, efektu množenja, sinergiji: "Ova mjera povezana je s mjerom poticanja nabave energetski učinkovitih vozila kojom se dodatno potiče nabava električnih i hibridnih vozila". Smatramo da treba, poput Španjolske (naknadno dostavljamo materijal iz Španjolske) staviti novu definiciju "...nabava vozila na alternativna goriva" čime se ne favoriziraju u tolikoj mjeri električna vozila na štetu npr. plinskih vozila, niti se favorizira nabavka hibrida koji koriste sve omraženiji i štetan dizel u kombinaciji s električnom energijom. Djelomično prihvaćen U mjeri T.2 Zakonodavna prilagodba odredbi o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva nema definiranu metodologiju za izračun ušteda energije pa je iz tog razloga Očekivane uštede energije i Očekivani utjecaj na okoliš ne mogu biti procijenjeni. U mjeri T.3 ciljna skupina ne podrazumijeva dionike niti nosioce mjere, već navodi skupinu koja ima pravo koristiti pogodnosti mjere. Jedinice JLP(R)S su navedene pod izvršno tijelo te oni kroz planiranje putem Godišnjih i Akcijskih planova sudjeluju u provedbi ove mjere. ''Kod Optimiziranja logistike prijevoza tereta između ostalog piše da će "...provedbom edukacije operatora dostavnih flota vozila" umjesto "provedbom edukacije operatora flota dostavnih vozila" što treba ispraviti'' – prihvaćeno, izmijenjeno u dokumentu. U mjeri T.4 izmijenjeno je ''Diesel EURO6 standarda'' u ''EURO6 ili EEV standarda''. Također Pretpostavke ove mjere su dijelom izmijenjene. Ostali komentari za mjeru T.4 ne prihvaćaju se jer je mjera usklađena s Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu koja ne predviđa poticanje prijelaza na UNP. Financiranje mjere je usklađeno je s FZOEU. Napominjemo da su sve mjere za povećanje energetske učinkovitosti u prometu usklađene s Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu. Iz tog razloga komentari za mjeru T.5 i T.6 se ne prihvaćaju.
49 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.5Promicanje učinkovitog grijanja i hlađenja (članak 14. DEU-a), 3.5.2 Sveobuhvatna procjena (članak 14. DEU-a) U odlomku 3.5.2. je navedeno sljedeće: "Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije koji stupa na snagu 1.1. 2016. godine nije obuhvatio i problematiku poticanja proizvodnje energije za grijanje i hlađenje iz OIE." U trenutku donošenja ovoga dokumenta spomenuti Zakon je već stupio na snagu te je sukladno tome potrebno korigirati rečenicu. Prihvaćen Prihvaća se.
50 HGK 3.5Promicanje učinkovitog grijanja i hlađenja (članak 14. DEU-a), 3.5.2 Sveobuhvatna procjena (članak 14. DEU-a) U točki 3.5.2 Sveobuhvatna procjena, u prvoj točki se navodi da je u ukupnoj potrošnji u sektoru kućanstva u 2013. godini "...lož ulje i ukapljeni naftni plin sudjelovao sa 4 i 3 posto" . Nije jasno da li je UNP ili lož ulje bio sa 4 ili 3 posto? Isto tako u sljedećoj točki (sektor usluga) se navodi pojam "ekstra lako lož ulje sa 18 posto" dok se u točki prije navodi samo "lož ulje" pa nije jasno o kojim je kategorijama riječ ili nekom novom proizvodu? Navodi se isto tako da je UNP bio zastupljen sa samo 4 posto. Istovremeno Hrvatska iz vlastite proizvodnje i prerade nafte svake godine proizvede više od 290.000 tona UNP-a od čega se u RH iskoristi svega 150.000 dok se sve ostalo izvozi umjesto da se kao alternativno gorivo prema EU direktivi i energent s oznakom „100 % hrvatsko“ koristi u svim segmentima gospodarstva i društva kao izvrsno prijelazno rješenje za smanjivanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, smanjivanju emisija štetnih tvari i za veću energetsku učinkovitost. Smatramo da to treba staviti u 4.NAPEnU kao važan energent i gorivo. Posebice to može pomoći i kod javnih interesa u razvoju otoka kao energetski i ekonomski neovisnim cjelinama sa smanjenim emisijama štetnih tvari i većom energetskom učinkovitošću. U tom smislu treba razmotriti ponovno uvođenje i subvencije za transport UNP-a na otoke kao što je to bilo prije određenog broja godina. U istom tom tekstu tvrdi se da "Novi Zakon o OIE i visokoučinkovite kogeneracije stupa na snagu 1.1.2016." pa nije jasno da li je to greška u pisanju ili se govori o nekom drugom zakonu. Također se postavlja i pitanje: što će se dogoditi ako se pojave neka druga alternativna goriva koja se u ovom 4. NAPEnU uopće ne predviđaju ili navode, a imaju status ekološki prihvatljivih alternativnih goriva poput bio propana, bio plina, etanola, vodika itd.? Kako će se poticati infrastruktura i uporaba ako ista nisu navedena u akcijskom planu? Nije prihvaćen Poglavlje 3.5.2 Sveobuhvatna procjena uzeto je iz studije Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030
51 HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA 3MJERE POLITIKE O PROVEDBI DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI (2012/27/EU), 3.6Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju Poglavlje 3.6. "Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju" Mjera E.1 "Poboljšanje učinkovitosti smanjenjem vlastite potrošnje u hidroelektranama (HE), termoelektranama (TE) i termoelektranama-toplanama (TE-TO) unutar HEP grupe" je usmjerena isključivo na jednog proizvođača električne energije (u ovom slučaju HEP-Proizvodnju d.o.o.). Ovakav pristup onemogućava eventualna ulaganja u postrojenja drugih proizvođača ili industrijske elektrane. Smatramo da bi bilo dobro mjeru preurediti tako da cilja na pojedinačna postrojenja, kako bi se osigurao nediskriminirajući pristup prema potencijalnim korisnicima i kako bi se istovremeno osigurala učinkovita dodjela potpora onim projektima kod kojih će uložena potpora dati najbolje dugoročne učinke. Osim toga, u Mjeri E.1. također se navode aktivnosti za koje je upitno da li su one uvjetovane potrebnim održavanjem ili su zaista mjere s ciljem povećanja energetske učinkovitosti. Jednako tako, gradnja novih kotlova ne može se smatrati poboljšanje učinkovitosti ili smanjenjem vlastite potrošnje. Izgradnja novih postrojenja za proizvodnju toplinske energije ili kogeneracijskih postrojenja bi trebala biti zasebna mjera. Mjera E.2 "Poboljšanje učinkovitosti revitalizacijom postojećih HE u sklopu HEP grupe" (poglavlje 3.6. "Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju") ponovno izostavlja druge proizvođače električne energije, odnosno izostavlja stare hidroelektrane izvan HEP grupe. Iako je takvih postrojenja malo i male su snage, diskriminirajući pristup nije obrazložen. Osim toga, postoje preklapanja s mjerom E.1. Mjera E.3, odnosno Program "smanjenje specifične potrošnje topline turbine 210 MW TE Plomin" (poglavlje 3.6. "Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju") usmjerena je na jedno postrojenje jednog proizvođača električne energije, pa nedostaje obrazloženje zbog čega postoji mjera upravo za ovo postrojenje. Mjera E.4. "Ugradnja novih mjerenja temperature i gubitaka energije" (poglavlje 3.6. "Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju") je usmjerena na nabavu i ugradnju opreme u pogon EL-TO HEP-Proizvodnje d.o.o. Nedostaje obrazloženje zbog čega postoji mjera usmjerena je na jedno postrojenje jednog proizvođača električne energije, pri čemu nisu kvantificirane uštede. Mjera E.5. "Poboljšanje energetske učinkovitosti u istraživanju i proizvodnji nafte i plina" (poglavlje 3.6. "Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju") navodi kao ciljnu skupinu i kao izvršno tijelo trgovačko društvo INA d.d. Imajući u vidu mogućnosti istraživanja i eksploatacije u RH, potrebno je predvidjeti mjeru koja nije ograničena samo na INA d.d. Odnosno, potrebno je jasnije obrazložiti ograničenje mjere na INA d.d. Mjera E.6. "Poboljšanje energetske učinkovitosti u preradi nafte" (poglavlje 3.6. "Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju") navodi kao ciljnu skupinu i kao izvršno tijelo trgovačko društvo INA d.d. Smatramo da je potrebno dati kratko pojašnjenje ograničenja mjere na INA d.d. Mjera E.7. "Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mreže" (Poglavlje 3.6.3. "Energetska učinkovitost u projektiranju mreža i regulaciji") previđa zamjene vrelovoda i priključaka te revitalizaciju parovoda HEP-Toplinarstva d.o.o. Prvo, u RH postoji 10 energetskih subjekata koji se obavljaju djelatnost distribucije toplinskom energijom. Uz to postoje i brojni zatvoreni i samostalni toplinski sustavi. Stoga je dvojbeno obuhvaćanje samo jednog poduzetnika ovom mjerom. Također predlažemo da se osmisli mjera (ili proširi razmatrana mjera) za zatvorene i samostalne toplinske sustave. Također, za mjere E.7., E.8. i E.9. dan je općeniti komentar s naslovom "Mjere usmjerene na energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga (tzv. regulirane energetske djelatnosti)". Nije prihvaćen Republika Hrvatska kroz Prvi Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitosti, pa zatim i Drugi Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost te Treći Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost koji pokrivaju razdoblja od 2009.g. do 2016. g. putem javnih energetskih poduzeća planira, provodi i prati uštede iz mjera energetske učinkovitosti i u sektorima proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe energije. Ove mjere su navedene kao i nastavak provedbe mjera energetske učinkovitosti energetskih poduzeća iz proteklog razdoblja i u potpunosti odgovaraju propisanim smjernicama Europske Komisije te uobičajene u praksi izrade Nacionalnih akcijskim planova drugih Država Članica Europske unije. Ovim mjerama se želi kvantificirati uštede koje proizlaze iz navedenih sektora. Bez planiranih mjera, ostvarene uštede ne bi se mogli pridodati ispunjenju nacionalnih ciljeva. Prilikom izrade Četvrtog Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost održano je više radnih sastanaka s ključnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim institucijama te je javnosti i svim zainteresiranim skupinama poslano više poziva za dijeljenje mišljenja, sugestija i prijedloga za izradu i dopunu mjera. Svi energetski subjekti bili su u mogućnosti poslati prijedloge mjera da se uvrste u Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost. Navedeni energetski subjekti ne nalaze se u boljoj situaciji radi provedbe ovih mjera, jer ovim načinom nemaju nikakve mogućnosti za financijsku potporu budući da se te mjere financiraju iz vlastitih sredstava poduzeća. Ovime nijedan subjekt nije doveden u diskriminirajući položaj budući da navedeni subjekti nemaju nikakvih financijskih niti drugih pogodnosti radi navedenih mjera, štoviše imaju dodatnu obvezu izvještavati o realizaciji navedenih projekata.
52 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.6Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju, 3.6.3 Energetska učinkovitost u projektiranju mreža i regulaciji (članak 15. DEU-a) Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) prepoznata su, između ostalih, dva specifična cilja relevantna za područje energetske učinkovitosti distributivnih mreža. Tako OPKK identificira potrebu za poboljšanjem sveukupne regulacije elektroenergetskog sustava i upravljanja njime te uvođenje novih tehnologija (napredne mreže). Specifičnim ciljem 4d1, Pilot projekt uvođenja naprednih mreža, omogućit će se rješavanje postojećih problema vezanih uz distribuciju električne energije u Hrvatskoj (gubici u distribucijskoj mreži, visok prosječan broj prekida i trajanje prekida napajanja električnom energijom, potreba za zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, nedovoljna uključenost kupaca u upravljanje potrošnjom energije). Što se tiče izravnog učinka smanjenja gubitaka u distribucijskoj mreži, osobito tamo gdje je primijenjen koncept 'naprednih mreža', očekuje se smanjenje gubitaka u visini od 7.60 (2023.) u odnosu na polazne vrijednosti od 8.70 (2012.). Za potrebe provedbe ovoga cilja alocirano je 20 milijuna eura, u trenutku pisanja ovoga dokumenta već je niz aktivnosti pokrenut te se tijekom idućih godina očekuje i sama implementacija projekta. Za potrebe provedbe specifičnog cilja 4c3, Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, alocirano je 80 milijuna eura. Ovim ciljem je definirano poboljšanje energetske učinkovitosti sveukupnog sustava centralnog grijanja i razine usluga koje se pružaju kućanstvima stoga se glavni rezultati, koji su u skladu s postavljenim ciljevima, odnose na uštedu u konačnoj potrošnji energije u prvom redu zbog smanjenja gubitaka u mreži centralnog grijanja sa postojećih 12% u 2013. na 8% u ciljnoj 2023. Aktivnosti potrebne za provedbu ovoga cilja provodit će se mehanizmom integriranog teritorijalnog ulaganja te je Vlada Republike Hrvatske je u skladu s tim u listopadu 2016. donijela odluku o odabiru područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja. U narednim godinama očekuju se intenzivnije aktivnosti te početak implementacije samog cilja 4c3. Prihvaćen Prihvaća se.
53 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.6Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju, 3.6.3 Energetska učinkovitost u projektiranju mreža i regulaciji (članak 15. DEU-a) HEP ODS je u novoj reorganizaciji predvidio i novi Odjel za bilancu i gubitke električne energije kako bi sustavno nastavio raditi na smanjenju gubitaka u distribucijskoj mreži. Jednako tako gibici su prepoznati kao značajna potrošnja energije u energetskim pregledima, kod uspostave sustava upravljanja energijom prema normi ISO 50001. Prihvaćen Prihvaća se.
54 HGK 3.6Pretvorba, prijenos i distribucija energije te odgovor na potražnju, 3.6.3 Energetska učinkovitost u projektiranju mreža i regulaciji (članak 15. DEU-a) Mjera E.7 Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mreže uključuju samo aktivnosti jednog distributera toplinske energije dok je poznato da i drugi distributeri u Rijeci i Slavonskom Brodu planiraju slične aktivnosti koje bi bile sufinancirane sredstvima iz OPKK (specifični cilj 4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva; ITU mehanizmi) Nije prihvaćen Prilikom izrade Četvrtog Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost održano je više radnih sastanaka s ključnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim institucijama te je javnosti i svim zainteresiranim skupinama poslano više poziva za dijeljenje mišljenja, sugestija i prijedloga za izradu i dopunu mjera. Svi energetski subjekti bili su u mogućnosti poslati prijedloge mjera da se uvrste u Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost. U ovoj fazi je prekasno distributerima u Rijeci i Slavonskom brodu davati dodatne obveze koje nisu prethodno komunicirane, također ništa ne ograničava navedene subjekte da provode navedene aktivnosti.