Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Krešimir Kašpar | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI | Neka razmišljanja o predloženom Nacrtu zakona o sustavu domovinske sigurnosti – prilog javnoj raspravi Konstatirat ćemo, a kao dio razumijevanja za predlagače novog sustava, da je nakon promjena Ustava iz 2000. godine uočena određena siva zona u odnosu koordinacije nositelja vlasti između predsjednika Republike i predsjednika Vlade pri donošenju određenih odluka u nizu područja. Tadašnji predsjednik Republike s predsjednicima vlada tu sivu zonu rješavao je prvo neformalnim dogovaranjem. Nakon toga (a i zbog promjene vladajuće većine koncem 2003.) to neformalno dogovaranje je preraslo u institucionalizaciju mehanizma dogovaranja kroz tzv. Državni odbor koji je djelovao do 2012. godine pa je jednostavno odumro. Još je jednom aktiviran 2015. godine jer se nositelji vlasti (čitaj Predsjednica Republike i predsjednik Vlade) nisu drugačije mogli dogovoriti o obilježavanju „Oluje“ ! Aktualni problemi koji zahtijevaju u mnogim slučajevima promptno reagiranje države ne dopuštaju više postojanje bilo kakvih sivih zona pa je uspostava novog sustava apsolutno potrebna. No, tu se postavlja pitanje kako ustrojiti novi efikasniji sustav, a da se pri tom ne diraju postojeće ovlasti nositelja vlasti i hoće li uvođenje novog tijela kako je zamišljeno u Nacrtu zakona zaista razriješiti sve te neusklađenosti !? I dalje ostaje temeljni problem odnos predsjednika Republike i predsjednika Vlade i dok se to ne razriješi nikakva koordinacija u tome neće pomoći !!! A to rješenje, ako ga se uopće i želi postaviti kao problem, jest u promjeni Ustava pa onda npr. uvođenje tzv. kancelarskog sustava sa eventualnim izborom Predsjednika Republike u Hrvatskom saboru i sa zaista simboličkim ovlastima, ili vraćanje dijela ovlasti izravno izabranom Predsjedniku Republike kao što je bilo prije, ili status quo ! Kako snage ili političke volje za mijenjanje Ustava nema tada ostaje status quo glede ovlasti pa je u tom smislu i potrebno detaljnije definirati međusobne odnose u načinima koordinacije i dogovaranja tako da se ovlasti nadopunjuju i da se odluke donose pravovremeno i bez puno petljanja. Ovom sudioniku javne rasprave, a čitajući paralelno postojeći Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i predloženi Nacrt zakona o domovinskoj sigurnosti čini se da bi bilo puno racionalnije na temelju postojećeg Zakona napraviti njegovu dogradnju te donijeti jedan jedinstveni zakon koji bi pokrivao i usklađivao željeni sustav domovinske sigurnosti sa potrebom regulacije sigurnosno-obavještajnog sustava. Ili se moglo prići izmjeni i dopuni postojećeg Zakona uključivši i promjenu njegova imena pa ga nazvati npr. „Zakon o domovinskoj sigurnosti i sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske“. Dalje su se jednostavno u postojeći Zakon mogle ugraditi ostale definicije iz predloženog Nacrta zakona o sustavu domovinske sigurnosti npr. pojmovi (članak 3. Nacrta): “sustav domovinske sigurnosti“, kriza“, „rizik“ i „prijetnja“. Ovo sve na temelju logike da se ustvari u Nacrtu zakona o sustavu domovinske sigurnosti opis zadaća Vijeća za nacionalnu sigurnost uopće ne mijenja u odnosu na zadaće kako pišu u Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (članak 3. stavak 1. točka 1. postojećeg zakona u odnosu na članak 7. stavak 2. predloženog Nacrta zakona). U obrazloženju Nacrta zakona, odnosno u „Ocjeni stanja, osnovna pitanja koja treba urediti zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem zakona” kaže se “Potrebno je ovim Zakonom Vijeće za nacionalnu sigurnost prepoznati kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti te zadržava funkciju kakvu i do sada ima, a nadležnosti mu se uređuju u skladu s potrebom usmjeravanja rada sustava domovinske sigurnosti.”, međutim osim izbacivanja riječi „obavještajne“ nadležnosti Vijeća za nacionalnu sigurnost se uopće ne mijenjaju ! Zakon o sigurnosno obavještajnom sustavu “Vijeće za nacionalnu sigurnost: – razmatra i procjenjuje obavještajne i sigurnosne prijetnje i rizike, razmatra pitanja iz djelokruga ministarstava i drugih državnih tijela koja se odnose na nacionalnu sigurnost te donosi smjernice i zaključke o načinima zaštite i ostvarivanja interesa nacionalne sigurnosti,” Nacrt zakona o domovinskoj sigurnosti “Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo ustrojeno u skladu s odredbama posebnog zakona, razmatra i procjenjuje sigurnosne prijetnje i rizike, razmatra pitanja iz djelokruga središnjih tijela državne uprave i drugih državnih tijela koja se odnose na nacionalnu sigurnost te donosi smjernice, odluke i zaključke o načinima zaštite i ostvarivanja interesa nacionalne sigurnosti.” Slijedom navedenoga, a ako se odvajaju nadležnosti nad obavještajnim sustavom, od sustava domovinske sigurnosti koji obuhvaća i ostale sadržaje, tada je jednostavno iza dijela postojećeg Zakona koji govori o Vijeću za nacionalnu sigurnost trebalo dodati članke koji (uz postojeći Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija) uvode novo tijelo tj. Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti kako je predloženo u Nacrtu zakona. Očito se međutim otišlo predaleko s pripremama novog sustava koji se prikazuje kao nešto novo i nešto što će sve probleme riješiti samim svojim ustrojavanjem pa je teško je vjerovati da bi se sada povukao ovaj Nacrt zakona. Nacrtom zakona o domovinskoj sigurnosti uvodi se „novi“ sustav te se ustrojava se novo tijelo, a pritom je zanimljivo da je predložena nova koordinacija (ako izuzmemo predsjednika Republike i predsjednika Vlade) ustvari prošireno Vijeće za nacionalnu sigurnost (od 16 članova koliko bi Koordinacija trebala imati, 10 članova su i u Vijeću za nacionalnu sigurnost !). Skoro pa isti sastav Vijeća za nacionalnu sigurnost i predložene Koordinacije implicira moguće (blasfemično) pitanje pa zašto se onda već sada ne mogu usklađivati stvari i zašto je potrebno nešto novo !? Dalje, u predloženoj koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti, osim savjetnika Predsjednika, 11 članova je pod izravnom ingerencijom Vlade, dok se načelnik Glavnog stožera imenuje na prijedlog ministra obrane (a njega imenuje Vlada !) od strane Predsjednika Republike, a predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije i ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, imenuju supotpisom Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Usput, ako prihvatimo da je predložena koordinacija dobro rješenje, možda u njenom sastavu nedostaje predstavnik Hrvatskog sabora (Hrvatski sabor mora donositi neke odluke glede Oružanih snaga) te predstavnik Hrvatske gospodarske komore, možda i predstavnik poslodavaca (podsjetimo se na članak 3. predloženog Nacrta: „„sustav domovinske sigurnosti“ podrazumijeva koordinirano djelovanje, razvitak sposobnosti i potencijala javne sigurnosti, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova i gospodarstva te drugih tijela radi prepoznavanja, procjene i smanjenja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske”). Sve u svemu, ne umanjujući trud i dobre nakane predlagatelja Nacrta zakona o sustavu domovinske sigurnosti, ocjena ovog sudionika javne rasprave je da je ovaj predloženi budući zakon suvišan i da bi bilo racionalnije izmijeniti ime postojećeg Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu te ga dopuniti s većim dijelom ponuđenog Nacrta. Krešimir Kašpar | Primljeno na znanje | Radi se o načelnim primjedbama, konkretnih prijedloga nema ili se ne odnose na problematiku koja se uređuje ovim Zakonom |
| 2 | Centar za mirovne studije | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI | U ocjeni sredstava za provedbu zakonagovori se da za ovaj zakon nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna. istovremeno Zakn jasno upućuje na povećanje zadaće Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (dobiva nekoliko dodatnih ovlasti) te je za očekivati da će taj Ured morati pojačati svoje kapacitete što će se odraziti na proračun. | Primljeno na znanje | Nije potrebno osigurati dodatna sredstva, jer se radi o mogućnosti da se učinkovitije iskoriste rezultati rada iz okvira temeljnih zadaća Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i cjelokupnog sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 3 | Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI | Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti - SZZD predlaže ono je što je već predložio naš stručnjak za sigurnost i general pukovnik u mirovini Mate Laušić, a koji je rekao da "zaštitari moraju biti drugi ešalon policije". Zašto to već nisu? Zašto kasnimo za Europom? Vezano uz to predlažemo da se u ovaj Zakon o sustavu domovinske sigurnosti aktivno uključe i licencirane zaštitarke i zaštitari. Potrebno je da zaštitari dobiju ovlasti takve da mogu identificirati ljude i da ih po potrebi zadrže u određenim situacijama i okolnostima i izvan perimetra kojega štite.Treba omogućiti privatnim zaštitarskim tvrtka da ako je to potrebno da mogu krenuti i u potjeru za počiniteljima kaznenih djela, pa čak i onda kada taj zločin nema veze s osobama i imovinom koju zaštitari štitite u tom trenutku. Zaštitarima treba omogućiti edukaciju i bolje plaće, a potom im dati veće ovlasti i bolju opremu. Trend je u svijetu takav da djelatnost privatne zaštite stalno raste, a države ih sve više koriste u zaštiti osoba i imovine i na javnim površinama. Upravo zaštitari u Engleskoj čuvaju kvartove umjesto policije, čuvaju zatvore te obavljaju transporte zatvorenika. Moramo pratiti svjetske trendove, jer što je dobro jednoj Engleskoj, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj i drugim državama onda mora biti dobro i za Hrvatsku. Neke zaštitarske tvrtke štite objekte od posebnog značaja za obranu zemlje. Uputit ćemo i jednu opasku. Inspekcijske preglede planova i kontrolu provođenja utvrđenih mjera zaštite objekata posebno značajnih za obranu zemlje provodi inspekcija Ministarstva obrane u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Kada je zadnji put bila kontrola takvih objekata? Zašto se ne formira jedna mješovita kontrola MUP-a, MORH-a i MRMS-a te se ne izvrši kontrola tih objekata? Upravo na takvim objektima neke kolege rade po 250 sati i to bez adekvatne opreme. Mislimo da je krajnje vrijeme da se pozabavimo problemom privatne zaštite u Republici Hrvatskoj i s problemima 15. 0000 zaštitara koji sve više odlaze u Irsku, Njemačku, Austriju i druge države u inozemstvu. Hvala na pažnji! | Nije prihvaćen | Zaštitarske tvrtke, kao pravne osobe, imaju u skladu s predloženim Nacrtom mjesto i ulogu u okviru sustava domovinske sigurnosti. Ostala pitanja koja se navode nisu predmet ovoga Zakona. |
| 4 | palamida | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | u zakonu o obalnoj straži stoji: II. ORGANIZACIJA OBALNE STRAŽE Članak 3. (1) Obalna straža je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice. (2) Ustroj Obalne straže donosi Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. (3) Organizaciju rada i druga pitanja vezana za rad Obalne straže koja nisu uređena ovim Zakonom uredit će ministar obrane posebnim propisom. Članak 3. st. 1 ovoga zakona brani RH povlačenje novca i materijalnih sredstava za opremanje obalne straže,jer EU ne sufinancir vojsku. Dakle, potrebito je obalnu stražu deklarirati kao civilnu organizaciju, bilo da je riječ o ministarstvu pomorstva,DUSZ, ili nekom trećem. Pa bi obalna straža bila jedininca ministarstva pomorstva, koja surađuje sa MUP-om,MORH-om,DUSZ-om i ostalim agencijama i službama po potrebi. Obalna straža RH je u sastavu HRM-a u slučaju neposredne ratne opasnosti,ugroze teritorija RH,odlukom Predsjednika(ce) i/ili odlukom Sabora. kako bi obalna straža postala civilna institucija, ista bi mogla tražiti, dobrim planom, opremanje i sufinanciranje više projekata koji bi se odrazili i na samo gospodarstvo,a i na život u priobalju i na otocima. | Primljeno na znanje | Status Obalne straže Republike Hrvatske uređen je posebnim Zakonom i nije predmet razmatranja u ovome Nacrtu. Kao sastavni dio Hrvatske ratne mornarice odnosno Oružanih snaga Republike Hrvatske Obalna straža Republike Hrvatske je sastavni dio sustava domovinske sigurnosti. |
| 5 | palamida | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | trenutno stanje podmorja,mora,otoka i priobalja u RH je jedva zadovoljavajuće. sustav za nadzor mora nije kompletan, nadzor podmorja ne postoji,kako smo se odrekli podmornica i podmorničarstva, civilne poslove transporta unesrećenih,civila,traganja i spašavanja (TiS, HHMP) obavlja vojska. iako je to regulativama eu jasno rečeno kada i tko se može baviti time. kakvi i koji su propisi za to, i kada se može koristiti vojska za takve stvari. nasljeđe iz bivše države da to treba radit vojska je inertnost i nepoštivanje zakona i propisa zajednice u kojoj smo sada. dakle, ovde govorim samo o ZERP-u, kojeg nismo proglasili, obaveze koja se navodi na početku ovog nacrta prijedloga zakona prema ljudima u RH (nevažno da li su stanovnici i/ili građani prava i obaveze su za sve isti). šta se događa kada obalna straža postane civilna služba (formalno, onako kako to rade talijani i/ili šveđani)? manjkavi sustav MORE trebalo bi nadograditi. nedavna nesreća u Koločepskom kanalu, brod koji je pokvarenog pogona "izronio" u Splitskim vratima, ili kontejnerski brod pod turskom zastavom, ... samo su neke od događaja na moru u kojem smo morali i trebali nešto naučiti. bar da svako plovilo bez obzira na duljinu i pogon obavezno mora imati signalizacijska svjetla primjerene jačine. obalna straža kao civilna služba, trebala bi tražiti sufinanciranje iz eu fondova,neke stvari možda i bespovratno jer se štite granice na moru. opremanje helikopterima,radarima,bespilotnim letjelicama, školovanje ljudi po potrebnim certifikatima EASA standarda, izgradnja heliodroma na otocima sa potrebitom pratećom opremom i ljudima 24/7. na to smo obavezni kao pomorska zemlja sa dosta velikim prometom u dijelu mora kojeg smo obavezni paziti i brinuti se o istom. ne zbog unije,saveznika ili nekog trećeg. obavezni smo prema svojoj djeci. a svoju djecu volimo najviše i želimo im samo dobro. | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga koji bi se odnosio na odredbe Nacrta zakona. Problematika koja se navodi nije predmet ovoga Nacrta zakona. |
| 6 | predrag popović | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Odustajem. Molim vas da ovo prvo pročitaju opći jezikoslovci hrvatskog usmjerenja (ne oni što potječu od novosadskog pokušaja stvaranja zajedničkog jezika) pa tek onda stručnjaci za sigurnost. Ovdje nedostaje opća temeljna pismenost te jasnoća i jednostavnost u izražavanju misli riječima u rečenici. Naravno, izuzev ako nejasnoća i nerazumljivost nisu cilj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 7 | predrag popović | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | .....skrb za nacionalnu sigurnost nije isključivo nadležnost..... Ma ovo je prekrasno rečeno! | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 8 | predrag popović | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Sustavan i sveobuhvatan pristup podrazumijeva da se sva raspoloživa, za sigurnost nadležna tijela, koja su od značaja za nacionalnu sigurnost, na odgovarajući način, stalno ili po potrebi, uključuju u provedbu aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima za koje raspolažu potrebnim sposobnostima. Jel' ovo ikom razumljivo? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 9 | predrag popović | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Radi se o pristupima .... Ovdje nema potrebe za množinom. Radi se o pristupu...... Što znači, "srednjoročno prosuđivanim značajkama"? Koje su to kratkoročno prosuđivane ili dugoročno prosuđivane značajke? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 10 | predrag popović | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Pri izradi ovoga Zakona polazilo se od promišljanja koja se odnose na recentne pristupe..... Nije "se polazilo", već "se pošlo "..... (pomoćni glagol dolazi prije glavnog glagola, izuzev kad se rečenica počinje s tom složenicom). Kako riječ, "recentne", reći na hrvatskom jeziku? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 11 | IVAN CVITAN | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA | Rad Koordinacije za nacionalnu sigurnost će ukoliko želi imati neprekidan kontinuitet u svom radu i davati željene učinke sigurno imati potrebu za određenim financijskim i materijalnim sredstvima, a koja sredstva će se osiguravati iz državnog proračuna u stavku koje je predviđen za rad UVNS-a, međutim svjesni smo da neće biti preciziran točno koliki će biti izdvojeni iznos za rad koordinacije, jer u proračunu se prikazuje samo cjelokupni iznos sredstva za rad UVNS-a (što je razumljivo, uzimajući u obzir važnost sigurnosno-obavještajnog sustava). Ova ocjena koja je navedena u točci tri "da nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu RH" nije u potpunosti točna, jer za ozbiljan rad potrebna su ozbiljna i odgovarajuća sredstva. Točka tri treba biti revidirana jer je i proturječna sa člankom 17. ovog prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ističe da za provedbu ovoga Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. |
| 12 | Centar za mirovne studije | JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA | U ocjeni sredstava za provedbu zakonagovori se da za ovaj zakon nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna. istovremeno Zakn jasno upućuje na povećanje zadaće Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (dobiva nekoliko dodatnih ovlasti) te je za očekivati da će taj Ured morati pojačati svoje kapacitete što će se odraziti na proračun. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ističe da za provedbu ovoga Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske jer se radi o zadaćama koje Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost redovito obavlja. |
| 13 | IVAN CVITAN | DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE, Pojmovi Članak 3. | Bolje definirati riječ "kriza", predlažem da se koriste formulacije koje su već spomenute u Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH te Ustavu RH. Molim pogledati prijedlog kojeg sam naveo u komentaru za članak 9. ovog prijedloga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Definicija pojma “kriza” koorigirana |
| 14 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE, Cilj Zakona Članak 4. | Članak 4. stavak 5. PRIJEDLOG: osigurati jedinstvenu metodologiju procjene i praćenja rizika i prijetnji nacionalnoj sigurnosti te određivanje prioriteta i mjera u njihovom tretiranju. KOMENTAR: Procjena, vrednovanje i praćenje rizika je povezan proces gdje se jedino standardiziranom metodologijom može osigurati međusobna usporedivost dobivenih rezultata potrebnih za određivanje prioriteta i daljnjih mjera njihove obrade iako je zbog širine obuhvaćenog područja vjerojatno riječ o kvalitativnoj metodi, dok bi se područja najviših/neprihvatljivih rizika trebala dodatno analizirati kvantitativno zbog potrebne pouzdanosti rezultata u određivanju mjera njihovog smanjivanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 15 | palamida | DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE, Cilj Zakona Članak 4. | kako je cilj ovog zakona osigurati racionalnu,učinkovitu i koordiniranu uporabu sredstava i materijalnih resursa potrebito je sljedeće: - iz MORH-a/HRZ-a izdvojiti protupožarnu eskadrilu (PPE) i prebaciti je u državnu agenciju za zaštitu i spašavanje (DUZS). avioni ovog tipa nisu ratni zrakoplovi,kada su nabavljani izrjekom je rečeno da su za civilne potrebe. ostale države članice i saveznice operiraju ih kao civilne. troškovi ovih zrakoplova (CL-415 i AT 802) ogroman su izdatak za MORH. predmetni avioni nisu osigurani, jer za njih kao vojne jamči RH. ne mogu naplatiti svoj rad i svoje djelovanje (osiguravajuće kuće prema korisnicima). u slučaju neposredne ratne opasnosti uvjek se mogu staviti na raspolaganje MORH-u. - iz MORH-a izdvojiti traganje i spašavanje (TiS), jer svoj rad ljudi ne mogu naplatiti,niti gorivo ni maziva, niti su osigurani. troši se vremenski resurs letjelica,a šta to znači, vidite najbolje sada kad su prizemljeni novi iz porodice Mil, preciznije Mil- Mi171Sh. također helikoptere za to prebacio bih u obalnu stražu,DUZS, ili neku od civilnih institucija, jer sat leta košta,gorivo,mazivo,osiguranje i ostali potrebiti materijal koštaju. remont košta. dok se to radi iz vojnih resursa ide iz proračuna, znači iz džepova sviju nas. kada bude civilno, onda će to plačati HZZO,MUP,DUZS,osiguranja, a možda i kakav privatnik koji je u natikačama prošetao po Velebitu,pa se umorio. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Nacrta |
| 16 | NADA KLEMENC | DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE, Cilj Zakona Članak 4. | osigurati pravovremeno otkrivanje povezanosti kriminalnih organizacija i pojedinaca u privrednom, političkom i društvenom sektoru s izvršnom i pravosudnom vlasti, te omogućiti pravovremeno i učinkovito zaustavljanje i uklanjanje sigurnosnih rizika za nacionalnu sigurnost na svim razinama | Nije prihvaćen | U Nacrtu se ne navode konkretni oblici i nositelji prijetnji, a prijetnja koja se navodi obuhvaćena je jednim od oblika prijetnji iz kategorije prijetnji kojima je nositelj čovjek. |
| 17 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav sustava domovinske sigurnosti Članak 5. | PRIJEDLOG: Sustav domovinske sigurnosti čine: 1. središnja tijela državne uprave nadležna za poslove obrane, unutarnje poslove, vanjske poslove, poslove civilne zaštite, financije i pravosuđe, zaštitu okoliša, zdravstvo uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske 2. središnja tijela državne uprave koja u svojem djelokrugu imaju kritične infrastrukture, uključujući i tijela iz njihova djelokruga koja mogu sudjelovati u aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima. KOMENTAR: Potrebno je spomenuti središnja tijela državne uprave zadužena za zaštitu okoliša i zdravstvo, budući da ozbiljne prijetnje za nacionalnu sigurnost mogu predstavljati i događaji vezani uz zagađenje okoliša i pojavu epidemija/pandemija. | Primljeno na znanje | Navedena tijela su Nacrtom predviđena kao sastavni dio sustava domovinske sigurnosti, ali nisu posebno navedena, kao ni neka druga središnja tijela državne uprave koja u sastavu imaju kritične infrastrukture i druga tijela od značaja za nacionalnu sigurnost |
| 18 | Tomislav Milković | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav sustava domovinske sigurnosti Članak 5. | S obzirom da se izrijekom u čl. 5. u podstavku 1., ne navodi kao dio Sustava domovinske sigurnosti Ministarstvo zdravstva, nadam se da se onda to podrazumijeva u podstavku 2. istog članka. A ako pak to nije slučaj, onda bi neophodno i pragmatično bilo staviti u jedan od podstavaka članka 5., i Ministarstvo zdravstva, kao dio sustava Domovinske sigurnosti, iz razloga što u našem širem pa i užem geopolitičkom okruženju postoje (za sada slabi) indikatori opasnosti od nuklearne, bioterorističke, epidemiološke i ine prijetnje. A u slučaju takvog (nadajmo se nikad) napada, do izražaja dolaze specifična znanja, sposobnosti, vještine i tehnike, koje po prirodi stvari ima medicinska struka različitih profila. A da ne spominjemo i važnost kritičnih infrastruktura u posjedu tog Ministarstva. HVALA! | Primljeno na znanje | Ministarstvo zdravstva je uključeno u Nacrt kao jedno od središnjih tijela državne uprave koje u nadležnosti ima kritične infrastrukture i druga tijela od značaja za nacionalnu sigurnost. |
| 19 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Način odgovora na krize Članak 9. | Članak 9. PRIJEDLOG: Izraz "narastajuće krize" zamijeniti izrazom "narastajuće prijetnje" KOMENTAR: Terminologija. | Nije prihvaćen | Radi se o terminu koji je usuglašen s drugim tijelima državne uprave. |
| 20 | IVAN CVITAN | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Način odgovora na krize Članak 9. | U ovom članku valjalo bi precizirati pojam "kriza", odnosno, valjalo bi razlučiti navedeni pojam te točno i ne dvosmisleno opisati situacije u kojima bi Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti djelovalo. Što želim reći, treba jasno naglasiti vrstu i jačinu ugroze koja je nastupila ili koja će nastupiti, jer riječ kriza je suviše širok pojam kao takav. Predlažem uvođenje pojmova kao "neposredna ugroženost RH", "ratno stanje" i sl. (pod sl. mislim i na velike elementarne nepogode i situacije u kojima je uzrok i čovjek ne samo priroda ). To je ujedno i korisno jer bi se prilikom formiranja kriznih stožera već znao i njegov sastav koji bi bio uređen posebnim propisom ili čak ovim zakonom. Za kraj bi samo skrenu pozornost da ovaj moj prijedlog ima svoje opravdanje u Ustavu RH i Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske jer su propisani već odgovarajući pojmovi koji bi odgovarali za opisivanja "kriznih situacija" te sam mišljenja da bi tako trebalo i nastaviti. Molim Vas da pogledate pojmove koji se spominju u članku 4. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i člancima 17., 31., 100., 101., Ustava Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Navedeno je uređeno Nacrtom, a bit će preciznije uređeno provedbenim aktima. |
| 21 | Ivica Bušljeta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Način odgovora na krize Članak 9. | 1.Iza krize brisati Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti treba stajati Vijeće za nacionalnu sigurnost 2.iza predlaže brisati Vladi Republike Hrvatske treba stajati Predsjedniku RH i Predsjedniku Sabora. OBRAZLOŽENJE. Ako Koordinacija za sustav dom.sigur. koordinira provedbu smjernica Vijeća za nac.sig. onda je ispravno da VNS daje prijedlog, a ne koordinator. Prijedlog se daje onom ko je zadužen za izvanredne do ratne krize-predsjednik RH i Pred.Sabora | Nije prihvaćen | Tekst je u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske |
| 22 | NADA KLEMENC | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Način odgovora na krize Članak 9. | brisati iza predlaže dio : "Vladi Republike Hrvatske" i ubaciti "Predsjedniku Republike Hrvatske i Predsjedniku Sabora Republike Hrvatske" Obrazloženje: prema Ustavu za krizne situacije je nadležan Predsjenik Republike a ne Vlada, tim više što postoji opravdana sumnja u mogućnost upletenosti čalnova Vlade s pokretačima krizne situacije, a Sabor je taj koji može u datom trenutku procjeniti opravdanost angažiranja oružanih snaga na čijem čelu je Predsjednik a ne Vlada | Nije prihvaćen | Tekst je u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske. |
| 23 | Ivica Bušljeta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Angažiranje Oružanih snaga Republike Hrvatske Članak 10. | Nacionalna sigurnost nije samo obrana, pa sam mišljenja da se tu ne treba ograničiti samo na Zakon o obrani | Nije prihvaćen | Na angažiranje Oružanih snaga Republike Hrvatske u slučaju krize ukazuje se posebnim člankom, zbog specifičnosti donošenja odluke o njihovoj uporabi i u skladu je sa Zakonom o obrani. |
| 24 | NADA KLEMENC | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Angažiranje Oružanih snaga Republike Hrvatske Članak 10. | iza Zakonom o obrani brisati točku i dodati Ustavom RH. | Nije prihvaćen | Tekst koji se predlaže nije u skladu s Ustavnim zakonom za provedbu Ustava Republike Hrvatske. |
| 25 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11. | Članak 11. PRIJEDLOG: (1) Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti čine: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, kao predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti; savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske zadužen za nacionalnu sigurnost; čelnici središnjih tijela državne uprave nadležni za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, hrvatske branitelje, financije, pravosuđe, zdravstvo i zaštitu okoliša; načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske; glavni ravnatelj policije; ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje; predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost; ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Zavoda za sigurnost informacijskih sustava i ravnatelj Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija. KOMENTAR: Ako Koordinaciju čini i čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za hrvatske branitelje i financije, svakako bi u Koordinaciji trebali biti i čelnici nadležni za zaštitu okoliša i zdravstvo koji će svojim znanjima pomoći u planiranju odgovora na širok spektar ugroza. | Nije prihvaćen | Čelnici navedenih tijela mogu u skladu s rješenjem iz Nacrta biti uključeni u sastav Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. |
| 26 | Hrvatski zavod za javno zdravstvo | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11. | Predlažemo u članak 11. stavak 1. nakon „čelnici središnjih tijela državne uprave nadležni za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, hrvatske branitelje, financije, pravosuđe“ dodati „zdravstvo“, a nakon „ načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske; glavni ravnatelj policije; ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje; predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost; ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Zavoda za sigurnost informacijskih sustava i ravnatelj Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija“ dodati „ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Obrazloženje: S obzirom da je u okviru domovinske sigurnosti posebno potrebno voditi brigu o zaštiti zdravlja pučanstva uključujući liječenje ozlijeđenih, otrovanih, ozračenih ili zaraženih osoba, jer se najveće opasnosti za domovinsku sigurnost kriju upravo u narušavanju ljudskog potencijala, smatramo da je neophodna predstavnik zdravstvenog sektora. Kako u okviru ugroza za zdravlje posebnu opasnost predstavljaju zarazne bolesti s potencijalom epidemijskog širenja (bioterorizam) te ekološki čimbenici štetni za zdravlje, što je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, neophodno je uključiti ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zbog ovih specifičnih oblika ugroze. | Nije prihvaćen | Stavkom 2. članka koji se navodi predviđeno je da u Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti mogu biti uključeni čelnici središnjih tijela državne uprave koja u nadležnosti imaju kritične infrastrukture ili druga tijela od značaja za nacionalnu sigurnost. Člankom 13. predviđeno je da na sjednicama Koordinacije mogu po pozivu sudjelovati i predstavnici drugih tijela, ovisno o problematici o kojoj se raspravlja. |
| 27 | IVAN CVITAN | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11. | Dodati sljedeće: "Savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske zadužen za nacionalnu sigurnost je ujedno i zamjenik predsjednika Koordinacije za nacionalnu sigurnost". Molim da se pogleda komentar kojeg sam napisao za članak 12. stavka 2. ovog prijedloga zakona, u kojem pojašnjavam razloge zbog kojih bi se trebala više naglasiti uloga Savjetnika Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost. | Nije prihvaćen | Predloženo je u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske. |
| 28 | Centar za mirovne studije | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11. | Predlažemo da se u koordonaciju uključi i predstavnik ureda za ljudska prava koji bi imao dužnost osigurati poštivanje standarda zaštite ljudskih prava i prevenirati potencijalne povrede ljudskih prava | Nije prihvaćen | Predstavnik tijela koji se navodi može u skladu s Nacrtom po potrebi sudjelovati u radu Koordinacije, ali nema potrebe da bude u stalnom sastavu Koordinacije, kao što je slučaj i s predstavnicima i drugih tijela. |
| 29 | Neven Lažeta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11. | Proširite sastav nadležnih tijela Koordinacije za sustav dom. sigurnosti. Želite li slijediti načelo prevencije, morate bit objektivni i uključiti ostala državna tijela kako bi brže i bolje procijenili mogućnost pojave ugroza. Nije li smisao donošenja ovog zakona upravo izbjegavanje kriznih situacija tj. donošenje preventivnih mjera sigurnosne zaštite? | Nije prihvaćen | U skladu s Nacrtom predstavnici više tijela mogu biti uključeni u rad Koordinacije, kada se radi o problematici za koju su ta tijela nadležna. Nema potrebe da predstavnici svih tih tijela budu stalno uključeni u rad Koordinacije |
| 30 | Ivica Bušljeta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11. | (Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti čine: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, kao predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti; savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske zadužen za nacionalnu sigurnost) SAVJETNIK PREDSJEDNIKA RH TREBA BITI PREDSJEDNIK KOORDINACIJE, nikako podpredsjednik VRH-za krizetreba brza i točna reakcija. (dogovor unatar VRH koja bi imala npr.5-7 stranaka, složit će te se nemoguće) | Nije prihvaćen | Predloženo je u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske. |
| 31 | NADA KLEMENC | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11. | ....sigurnosti čine savjetnik Predsjednika RH zadužen za nacionalnu sigurnost kao predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, potpredsjenik Vlade Republike Hrvatske, predsjednik saborskog odbora za nacionalnu sigurnost,.... Obrazloženje: Budući u kriznim situacijama prema Ustavu glavnu riječ u državi ima jedna osoba i to je Predsjendik države, a ne predstavnik neznamkakobiovonazvala koji se ni u mirno, ali veoma krizno doba ne može dogovoriti kako zemlju izvući iz ovoga u čemu je, na čelu koordinacije mora biti osoba koja je zadužena za nacionalnu sigurnost u ime Predsjednika RH kako bi Predsjenik RH mogao brzo i učinkovito ispuniti svoju dužnost sukladno Ustavu. | Nije prihvaćen | Navedeno je u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske |
| 32 | IVAN CVITAN | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti Članak 12. | Stavak 2. članka 12. treba promijeniti i staviti da sjednicom u odsutnosti (ili spriječenosti) Predsjednika koordinacije predsjedava savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske zadužen za nacionalnu sigurnost. Naime, skrenuo bi pozornost da sukladno odredbi članka 94. Ustava Republike Hrvatske, Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, pa sukladno tome uloga njegovog savjetnika za nacionalnu sigurnost u koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti bi trebala biti više naglašena, isto tako treba također uzeti u obzir da je isti i član Vijeća za nacionalnu sigurnost. Također bi naglasio da trenutni savjetnik (savjetnica točnije) za nacionalnu sigurnost Predsjednice Republike obavlja i dužnost savjetnika i za pitanja obrane, a sukladno važećem Zakonu o obrani spomenuta savjetnica je ujedno i član Vijeća za obranu, što je još jedan razlog da se uloga savjetnika Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost više istakne i to kao zamjenik predsjednika koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. | Primljeno na znanje | Predloženo je u skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske |
| 33 | Neven Lažeta | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti Članak 12. | Prema stavku 4. članka 12 očito postoji potreba proširiti broj članova tj. nadležnih tijela Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Nacionalnu infrastrukturu za prostorno planiranje (NIPP) možete iskoristiti kao početnu točku prema kojoj ćete donositi ideje i procijene, ali isto taku ju treba izgraditi i zaštititi od zlouporabe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se |
| 34 | Centar za mirovne studije | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost Članak 14. | Ovime Ured Vijeća zaprima nove ovlasti. ured Vijeća do sada imao je ekspertizu primarnu vezanu uz rad sigurnosno-obavještajnih službi a sada će imati zadaće i vezane uz sustav civilne zaštite i sl. Time se u taj ured koncentriraju dodatne zadaće (pojačani analitički zadaci što kronično nedostaje sustavu) te je moguće da će doći dopreklapanja zadaća unutar pojedinih tijala i samog ureda. predlažemo dodatno razraditi zadaće Ureda Vijeća. | Primljeno na znanje | Ne radi se o novim ovlastima Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, nego o potrebi da se optimalno i svrhovito iskoriste rezultati rada sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 35 | IVAN CVITAN | DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI, Članak 16. | treba dodati da su sva nadležna tijela dužna surađivati i priložiti sve podatke iz svojih nadležnosti na zahtjev UVNS-a. Međutim treba također uzeti u obzir da se ovlasti UVNS-a ne kose sa odredbom članka 9. Zakona o sigurnosno obavještajnom sustavu RH. Prijedlog bi išao u smjeru da se pojača institucionalna uloga UVNS-a. | Primljeno na znanje | Suradnja će se osigurati posredstvom Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. |
| 36 | palamida | ZAKON O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, DIO TREĆI FINANCIRANJE | FINANCIRANJE , MATERIJALNA DOBRA,OBUKA I OSPOSOBLJENOST | Nije prihvaćen | Nema potrebe mijenjati naslov, jer se ovaj dio odnosi na financiranje |
| 37 | palamida | DIO TREĆI FINANCIRANJE, Članak 17. | (1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, prikupljenim donacijama,darovima,namjenskim i nenamjenskim materijalnim sredstvima koja služe općem dobru,zdravlju,sigurnosti i okolišu Republike Hrvatske. (2) U slučajevima kriza Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena izvršiti potrebnu preraspodjelu financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske, preraspodjelu materijalnih i nematerijalnih dobara,mobilizirati potrebne ljude,dobra i sve šta je potrebito da se izvanredna situacija i/ili krizno stanje što prije i sa manjim gubicima normalizira. | Nije prihvaćen | Nema potrebe mijenjati sadržaj članka, jer se odnosi na financiranje iz proračuna, konkretno u uvjetima kriza kada je moguć nastanak neplaniranih (nepredviđenih) troškova i/ili potreba preraspodjele sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske. |