Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Većina predloženih dopuna i izmjena postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neprihvatljive su i trebalo bi ih odbaciti. Umjesto učestalih izmjena i dopuna Zakona trebalo bi pristupiti izradi potpuno novog zakonskog teksta. Zbog kompleksnosti predmeta normiranja možda bi bilo uputno izraditi poseban zakonski prijedlog kojim bi se uredilo područje znanstvene djelatnosti i tehnologije te poseban zakonski prijedlog kojim bi se uredilo područje visokog obrazovanja, uključujući ustroj i status sveučilišta i njihovih sastavnica te veleučilišta i visokih škola. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
2 Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Smatramo da se u ovim izmjenama zakona također moraju izmijeniti i dijelovi koji se odnose na studentske predstavnike, odnosno na njihov udio u tijelima visokog učilišta: članak 58. stavak 2., članak 63. stavak 5. i članak 68. stavak 3. Smatramo, vezano za ovo, da je nužno podići postotak studentskih predstavnika na najmanje 20% na razini sastavnica sveučilišta, te na 15% za studente preddiplomskih i diplomskih studija na razini sveučilišta (uz trenutnih 5% za studente poslijediplomskih studija). Studenti, kao najbrojniji članovi akademske zajednice, i kao najveća grupa unutarnjih dionika sustava visokog obrazovanja, svakako zaslužuju snažniji utjecaj na politike visokih učilišta. Upravo su studenti ti koji najizravnije osjete rezultate i (ne)učinkovitost ovakvih politika jer u konačnici su studenti ti koji dolaze na visoka učilišta razviti svoje kompetencije u što kvalitetnijoj i poticajnijoj okolini. Vrlo je sramotno da u ovom trenutku oni zbog kojih cijeli sustav i postoji, koji ga svojim sudjelovanjem održavaju i koji su, još jednom napominjemo, najveća grupa dionika u visokom obrazovanju, imaju ovako nizak udio predstavnika u tijelima koja odlučuju. Nadodajemo i da od svih europskih postsocijalističkih država (s kojima se uspoređujemo jer s njima dijelimo neke važne značajke za ovu temu: relativno mlado studentsko predstavništvo u demokratskom društvu, struktura sveučilišta kojoj je na čelu jedno tijelo - Senat, zakonom propisano sudjelovanje studenata...) jedino Makedonija ima goru situaciju za studente od Hrvatske, dok za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju možemo reći da su donekle u istoj situaciji. Sve druge države imaju udio studentskih predstavnika od najmanje 20% (Crna Gora, Poljska, Slovenija), pa sve do najmanje 33% (Češka, Slovačka). Nadamo se da je očito da studenti u Hrvatskoj ne vrijede ništa manje nego studenti u svim navedenim državama, te da zaslužujemo da nas se prepozna kao ozbiljnog partnera i značajnog dionika u donošenju odluka za koje se nadamo da će ići u smjeru nužnih nadogradnji i poboljšanja našeg visokog obrazovanja. Nadalje, smatramo također kako se ovi udjeli studenata ne bi trebali odnositi samo na Senate i Vijeća, već na sva tijela koja donose odluke vezane za obrazovni proces na visokom učilištu. Primarno se ovdje radi o tijelima niže razine od stručnih/fakultetskih/odjelnih vijeća, to jest, ustrojbenih jedinica sastavnica sveučilišta. Najbolji primjer za ovo jesu vijeća katedri, zavoda, odsjeka ili odjela, koja su studentima iznimno važna jer donose odluke (ili prijedloge) o njihovim studijskim programima i tako najizravnije utječu na njihovo obrazovanje, a studenti pri tom nemaju svoje predstavnike. Prilično je apsurdno da studenti imaju svoje predstavnike u najvišim tijelima kao što je Senat, te sudjeluju u odlukama kao što su donošenje proračuna ili izbor rektora, ali istovremenu nemaju osiguran pristup odlučivanju o vlastitom kurikulumu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
3 Snježana Sekušak-Galešev NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Općenito, predloženu izmjenu Zakona treba odbaciti jer ne vodi poboljšanju postojećeg stanja u znanosti i visokom obrazovanju posebice ne u dijelu podizanja kvalitete i znanstvene izvrsnosti. Štoviše, izmjene imaju suprotan učinak. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
4 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Fakultetsko vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu je na svojoj sjednici održanoj dana 21. lipnja 2017. godine donijelo Zaključak da bi, zbog mnogobrojnih primjedbi kojima bi se trebao korigirati Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, isti trebao u cijelosti odbaciti te bi se trebalo pristupiti izradi novog Zakona kojim bi se temeljito uredio sustav znanosti i visokog obrazovanja. Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu će, nastavno u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, komentirati samo određene članke kao primjere loših prijedloga. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
5 Akademija dramske umjetnosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Akademijsko vijeće Akademije dramske umjetnosti je na svojoj 9. redovitoj sjednici u akademskoj godini 2016./2017. dana 21.06.2017. donijelo odluku da se u potpunosti slaže i podržava sve komentare svog nastavnika dr. art. Enesa Midžića, redovitog profesora koji su izneseni putem ovog savjetovanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
6 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Institut za razvoj obrazovanja se zalaže za sustavna nasuprot parcijalnim rješenjima i donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti o visokom obrazovanju umjesto njegovih izmjena. Ukoliko želimo osigurati uspjeh obrazovnih reformi, nužno je unaprijediti komunikacijske obrasce sa zainteresiranom javnošću i omogućiti joj veću razinu participacije u donošenju ključnih odluka. Važno je što je moguće veći broj informacija, ključnih dokumenata i analitičkih podloga za donošenje odluka transparentno isticati i učiniti lako dostupnim zainteresiranoj javnosti. Potrebno je izbjegavati nesustavne i parcijalne zahvate u oblikovanju politika jer takvi postupci slabe povjerenje u sustav. Rad na ovim izmjenama pokrenut je prije no što je donesen Akcijski plan za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije koji bi trebao dugoročno definirati sve aktivnosti vezane uz unapređivanje ovog zakona. Dodatno, spomenuti zakon je mijenjan od 2003. već dvanaest puta, što vrlo jasno ukazuje na potrebu izrade novog zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Umjesto da se strateški definira proces izrade novog zakona, kroz dulji period, MZO je posegnuo za kratkoročnim i parcijalnim izmjenama kroz koje je gotovo nemoguće anticipirati dugoročno poželjne zakonske promjene u znanosti i visokom obrazovanju. Spomenute izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nameću pitanje prioritiziranja rada na ključnim politikama u visokom obrazovanju. Nejasno je zašto je nositelj politika pokrenuo izradu parcijalnih rješenja u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, dok primjerice nije završen proces izmjena i donošenja druga dva ključna zakona za razvoj visokog obrazovanja (Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru), koji su najvećim dijelom izrađeni i usuglašeni s dionicima. Ovakvi postupci ostavljaju dojam nestrateškog i nesustavnog upravljanja ključnim politikama za daljnji razvoj obrazovanja, što posljedično dovodi do slabljenja povjerenja u obrazovni sustav. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
7 Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Sve navedene izmjene u Nacrtu su po načelima svih zakona upitne: ne mogu se sada odrediti pravila (etička načela) i primijeniti za nešto što je prije napravljeno. K tome, ključni problem ovih izmjena je laviranje između dva modela: američkoga - u kojemu sveučilišta sama rade izbore u zvanja i etičke pravilnike, te "državnoga" - u kojemu postoje institucije "kontrole" poput matičnih odbora koje sudjeluju u izborima u zvanja i sl. Zakonodavac ovim prijedlogom oportunistički želi "davanje" zvanja zadržati u svojoj kontroli, a "uzimanje" prepustiti tijelima sveučilišta. Ovakav hibridni model smatramo lošim i mislim da se trebamo odlučiti ili za američki (potpuna sloboda sveučilištima) ili za "državni" (u kojemu su kriteriji izbora i etičnosti jednaki za sve). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
8 Ružica Beljo Lučić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  STAV NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala raspravljalo je na svojoj 21. sjednici o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO-a) za kojega je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) otvorilo javnu raspravu. Članovi Nacionalnog vijeća iznijeli su konceptualne i konkretne primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZZDVO-a te su se usuglasili da s obzirom na značajne konceptualne primjedbe nije svrhovito analizirati pojedinačne članke Zakona. Članovi Nacionalnog vijeća usuglasili su se oko sljedećih konceptualnih primjedbi. Iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZZDVO-a nije vidljiva jasna vizija promjena koje se žele uvesti u sustav znanosti i visokog obrazovanja a nije niti provedena prethodna rasprava među dionicima sustava o potrebnim promjenama. Rad na izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pokrenut je prije nego što je donesen Akcijski plan za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije koji bi trebao dugoročno definirati sve aktivnosti vezane uz unapređivanje propisa kojima se uređuje sustav znanosti i visokog obrazovanja. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od njegova donošenja 2003. godine do danas mijenjan je već 12 puta, što vrlo jasno ukazuje na potrebu izrade novog zakona kojim će se temeljito urediti sustav znanosti i visokog obrazovanja. Umjesto da se strateški definira proces izrade novog zakona, kroz dulje razdoblje, MZO je posegnuo za kratkoročnim i parcijalnim izmjenama koje ne rješavaju stvarne probleme i kroz koje je gotovo nemoguće anticipirati dugoročno poželjne zakonske promjene u znanosti i visokom obrazovanju. Također, izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZZDVO-a nameće pitanje prioritiziranja rada na ključnim politikama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Nejasno je zašto je nositelj politika pokrenuo izradu parcijalnih rješenja u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, dok primjerice nije završen proces izmjena i dopuna i donošenja druga dva ključna zakona za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja (Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru), na kojima se u proteklom razdoblju intenzivno radilo u suradnji s dionicima. Ovakvi postupci ostavljaju dojam nestrateškog i nesustavnog upravljanja ključnim politikama za daljnji razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, što posljedično dovodi do slabljenja povjerenja u sustav. S obzirom da je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pretrpio do danas 12 izmjena i dopuna, u primjeni zakona svakodnevno dolazi do poteškoća kod svih dionika u sustavu (administracije i uprava visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, studenata, gospodarskih subjekata i građana). Stoga se Nacionalno vijeće zalaže za cjelovito zakonsko rješenje kojim bi se stabilizirao i poboljšao sustav visokog obrazovanja i znanosti te olakšala primjena Zakona svim dionicima sustava. Zaključak je Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala da ne podržava parcijalna rješenja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koja se nude Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZZDVO-a te Nacionalno vijeće smatra da je potrebno izbjegavati nesustavne i parcijalne zahvate u oblikovanju politika jer takvi postupci slabe povjerenje u sustav. Članovi Nacionalnog vijeća smatraju da bi još jedna promjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju dodatno otežala primjenu navedenog propisa te da ne postoje neodgodivi problemi zbog kojih bi funkcioniranje sustava na bilo koji način bilo ugroženo do donošenja novoga cjelovitog zakonskog rješenja. Predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala: Prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
9 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Rudarsko-geološko-naftni fakultet je mišljenja da su predložene dopune i izmjene postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neprihvatljive i da ih treba odbaciti. Nigdje nisu dana objašnjenja zašto se ušlo u već 12. dopunu i izmjenu postojećeg zakona, a nije napravljen napor da se pristupi pisanju novog zakona, koji je s obzirom na stupanj uređenosti sustava znanosti i visokog obrazovanja, nužno potreban. Mnoge od predloženih dopuna i izmjena postojećeg ZZDVO su štetne za sustav, jer povećavaju stupanj pravne nesigurnosti za sve zaposlene u sustavu, a pri tome nije rješavan jedan od najznačajnijih problema u sustavu, a to je problem doktoranda. Umjesto izmjena i dopuna postojećeg zakona, napravljenih u neprimjereno kratkom vremenskom razdoblju, trebalo bi pristupiti izradi u potpunosti novog zakona na sustavan i temeljit način primjeren akademskoj zajednici. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
10 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja smatra da su predložene izmjene i dopune ZZDVO-a u pretežitom dijelu sadržaja nepotrebne i neprihvatljive. Stanje zakonodavstva na području znanosti i visokog obrazovanja iziskuje cjelovita reformska rješenja koja će u buduće osigurati funkcionalan, konzistentan i provediv normativni okvir. Izradi novog zakona potrebno je pristupiti vodeći računa o tome da su znanost i obrazovanje od posebnog javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Hrvatski sabor je 2014. godine donio dokument pod nazivom Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Strategija sadrži dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, identificira ključne probleme cjelokupnog obrazovnog sustava, definira ciljeve koje je potrebno postići, mjere za postizanje ciljeva te nadležna tijela za njihovo donošenje i provedbu. Strategija je obvezujući dokument, osobito za nositelje izvršne vlasti i dok je na snazi zakonske izmjene bi s njome trebale biti usklađene. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
11 Rektorski zbor RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Rektorski zbor RH predlaže promjenu stavka 4. članka 58. Zakona na način da glasi: (4) Na sjednice senata mogu se pozvati predstavnici sindikatâ u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluju u radu senata bez prava glasa. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
12 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Općenito, Zakon se uopće ne bi ni smio mijenjati dokle nisu znani pozitivni i negativni učinci zadnjih provedenih promjena Zakona. Česte promjene Zakona vode u pravnu nesigurnost i moguće je da ćemo zbog toga imati problema s pronalaženjem kvalitetnog kadra. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
13 Marijana Bijelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Odsjek za Južnoslavenske jezike i književnosti ovaj Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju smatra neprihvatljivim. Osobito problematičnima smatramo sljedeće točke: članak 12 (predložena promjena članka 57, stavka 7 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju), članak 13, stavak 1 (predložena promjena članka 64, stavka 1 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju), članak 24 (predložena promjena članka 103, odnosno dodavanje stavka 6). Upravo nam je postojanje ovih točaka u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju dalo temelj za zakonsko osporavanje nezakonitih i nedemokratskih poteza uprave Sveučilišta u Zagrebu vezanih za krizu uprave Filozofskog fakulteta i pretvaranje Hrvatskih studija u sveučilišni odjel uz pokušaj nedemokratskog utjecaja na izvođenje/dokidanje studijskih programa na Hrvatskim studijima. Usvajanje predloženih izmjena bi ojačalo poziciju rektora i omogućilo nepoštivanje demokratskih odluka većine unutar pojedinih sastavnica Sveučilišta. Primjedbu vezanu za članak 10 (predložena promjena članka 42. stavka 1 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) smatramo problematičnom zbog toga što bi njezina primjena mogla uvelike odgoditi promoviranje postdoktoranada u docente, odnosno njihovo dulje zadržavanje na nepovoljnijoj poziciji i kada su oni redovito izvršili sve svoje obaveze. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
14 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  S iskustvom dugogodišnjeg člana matičnog odbora u umjetničkom području (28 god) i predsjedanja tom odboru (12 godina) te obnašanjem funkcije dekana u 6 mandata prilažem primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama, koje bi trebale pojasniti i bolje opisati izbore u umjetničko nastavna zvanja. Umjetničko područje u postojećem Zakonu tek je djelomično uređeno, a najčešća formulacija je da se određene stvari rješavaju na odgovarajući način odnosno na način kako je to uređeno za izbore u znanstvena odnosno znanstveno-nastavna zvanja. U cijelom Zakonu treba sustavno navoditi uz znanstveno-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna zvanja, koja čine oko 8% sveučilišnih nastavnika. U Prijedlog zakona je uvedena kategorija umjetnička zvanja. Ne postoje umjetnička zvanja koja bi bila suodnosna sa znanstvenim zvanjima. U postupku izbora u umjetničko-nastavna zvanja kao kategorija koja odgovara znanstvenim zvanjima propisan je izbor u Umjetničku komponentu umjetničko-nastavnih zvanja. Umjetnička komponenta nije samostalna kategorija već je isključivo vezana uz natječaje za izbor u umjetničko-nastavna zvanja. U Zakonu nije precizno definirana umjetnička komponenta umjetničko-nastavnog zvanja te je zbog jasnijeg određenja treba opisati. Ovlaštenje za provođenje dijela postupka izbora u umjetničku komponentu imaju samo visoka učilišta u umjetničkom području, a ne i znanstvene organizacije. Članovi matičnog odbora u umjetničkom području nisu znanstvenici te se treba propisati da su članovi MO-a nastavnici u umjetničko-nastavnim zvanjima redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju. Izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (članak 6. st. 4. NN 94/13) praktički su u sistematizaciji znanstvenog i umjetničkog područja postupku izbora zanemarene znanstvene odnosno umjetničke grane. Sada se pokazuje apsurd sistematizacije umjetničkog područja, koja je napravljena pri prvoj dopuni Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama 2005. godine, a koja važi i danas. Takvom sistematizacijom je iskazano nerazumijevanje odnosa znanosti i umjetnosti, tj. jednakopravnosti znanosti i umjetnosti, te cijela je umjetnost i područja umjetničke djelatnost izjednačeni su tek s jednim od znanstvenih područja. To naročito dolazi do izražaja u apsurdu nerazlikovanju izbora u zvanje npr. nastavnika arhitekture od nastavnika animiranog filma, je se obojica biraju u polju likovnih umjetnosti, a zapravo bi to trebalo tretirati kao područje likovnih umjetnosti s odgovarajućim poljima arhitekture te animiranog filma. Pri određivanju povjerenstava ovlaštenog vijeća za izbor u umjetničku komponentu članovi moraju biti iz umjetničke grane. Iz tih je razloga nužno mijenjati i članak 34. stavak 1. postojećeg zakona, i dopuniti ga tako da glasi: Članak 34. (1) (1) Rješenje o ovlaštenju za provođenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje izdaje ministar na temelju prijedloga Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj onoj znanstvenoj organizaciji koja u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom ima zaposlenike sa znanstvenim zvanjem, i to najmanje petnaest u odgovarajućem znanstvenom području te najmanje sedam u odgovarajućem znanstvenom polju, odnosno interdisciplinarnom području, od čega najmanje tri znanstvena savjetnika. Rješenje za provođenje dijela postupka izbora u umjetničku komponentu daje se onom visokom učilištu u umjetničkom području koja u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom ima zaposlenike s umjetničko-nastavnim zvanjem i to najmanje šest u odgovarajućem umjetničkom polju te najmanje pet u odgovarajućoj umjetničkoj grani. Postojeći pravilnik: Znanstvena i umjetnička područja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNIČKE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI 7. UMJETNIČKO PODRUČJE 8. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI 9. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI OBRAZLOŽENJE: Pred dvije su godine (svibanj 2015.) svojim dopisom Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj umjetničke akademije i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vijeće umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu, kao i Matični odbor u području umjetnosti, zaključili su da je takva (dugogodišnje primjenjivana) sistematizacija umjetnosti neodgovarajuća, posebice kada se grane izmjenama zakona praktički ne navode. U cilju primjene odgovarajuće i stručno utemeljene sistematizacije, predloženo je da se u PRAVILNIKU O ZNANSTVENIM I UMJETNIČKIM PODRUČJIMA I POLJIMA umjetnost razvrsta na način da se postojeća umjetnička polja podignu na razinu umjetničkih područja, a umjetničke grane na razinu umjetničkog polja. PRIJEDLOG Znanstvena područja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNIČKE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI 7. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI Umjetnička područja su: 1. KAZALIŠNA UMJETNOST 2. FILMSKA UMJETNOST 3. GLAZBENA UMJETNOST 4. LIKOVNE UMJETNOSTI 5. PRIMIJENJENA UMJETNOST 6. PLESNA UMJETNOST I UMJETNOST POKRETA 7. ARHITEKTURA 8. DIZAJN 9. KNJIŽEVNOST 10. INTERDISCIPLINARNO UMJETNIČKO PODRUČJE Umjetnička područja s poljima: 1. Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti) Polja: 1.01 gluma 1.02 kazališna režija 1.03 režija glazbenih i scenskih formi 1.04 radiofonska režija 1.05 lutkarstvo 1.06 dramsko pismo 1.07 dramaturgija izvedbe Polja: 2. Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika) 02.01 režija 02.02 snimanje (filmsko i elektroničko) 02.03 filmska fotografija 02.04 montaža 02.05 filmska dramaturgija i scenarij 02.06 gluma 02.07 animirani film (režija) 3. Glazbena umjetnost Polja: 03.01 kompozicija 03.02 reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje) 03.03 glazbena pedagogija 4. Likovne umjetnosti Polja: 04.01 grafika 04.02 kiparstvo 04.03 slikarstvo 04.04 animirani film i novi mediji 04.05 likovna tehnologija 04.06 likovna pedagogija 04.07 konzervacija-restauracija 5. Primijenjena umjetnost Polja: 05.01 kostimografija 05.02 scenografija 05.03 fotografija 05.04 oblikovanje svjetla 05.05 oblikovanje zvuka 05.06 filmska i medijska produkcija 05.07 produkcija scenskih i izvedbenih umjetnosti 05.08 restauracija-konzervacija 6. Plesna umjetnost i umjetnost pokreta Polja: 06.01 klasični balet 06.02 suvremeni balet ples 06.03 koreografija 06.04 pantomima 06.05 scensko kretanje 7. Arhitektura Polja: 07.01. arhitektonsko projektiranje 07.02. urbanističko projektiranje 07.03. pejsažna arhitektura (krajobrazna arhitektura - krajobrazno oblikovanje) 8. Dizajn Polja: 08.01 dizajn vizualnih komunikacija 08.02 industrijski dizajn i dizajn proizvoda 08.03 modni dizajn 08.04 dizajn interakcija 9. Književnost Polja: 09.01 spisatelj 09.02 književni prevodilac 10. Interdisciplinarno umjetničko polje U Zakonu odnosno Prijedloga izmjena i dopuna Zakona navedeno je da Matično odbor može oduzeti umjetničko-nastavno zvanje (tj. "umjetničko" zvanje - koje ne postoji), što je protivno autonomije sveučilišta. Matični odbor može samo poništiti izbor u umjetničku komponentu, u čijem je izboru i sudjelovao. Izbor u umjetničko-nastavno zvanje u nadležnosti je visokih učilišta. ZAKLJUČNO: Iz tih je razloga nužno dopuniti u Nacrtu prijedloga sljedeće članke: Članak 2., Članak 3., Članak 4., Članak 5., Članak 6., Članak 18., Članak 20., Članak 23. Nužno je dopuniti i Članak 34. st.1. Zakona, koji nije u Nacrtu, a koji je obrazložen u ovim općim primjedbama. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
15 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Tijekom procesa restrukturiranja Instituta Ruđer Bošković u cilju povećanja kvalitete znanstvenog rada te uspješnije suradnje s visokoškolskim ustanovama i gospodarstvom, u kojem se slijede pozitivna iskustva te uvode pravila i standardi rada međunarodno uspješnih istraživačkih institucija, ustanovljeno je da je glavna zapreka u uvođenju i implementaciji ovih promjena postojeći zakonski okvir. Prvenstveno je problematičan zastarjeli Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO) koji onemogućava prilagodbu znanstvenih i visokoškolskih ustanova trenutnim okolnostima u svjetskoj znanosti i tehnologiji. Iz tog razloga IRB smatra da je nužno hitno donošenje novog Zakona kojim će se uspostaviti sustav znanosti i visokog obrazovanja kakav imaju razvijene zemlje EU. Sve drugo, uključujući nove izmjene i dopune postojećeg zakona, odgoditi će poduzimanje potrebnih mjera i samo će produljiti agoniju sustava te dovesti do potpune irelevantnosti RH u istraživačkom i inovativnom sustavu Europske Unije. Predložene izmjene i dopune zadiru u neke od bitnih problema sustava među ostalim u postupak i kriterije zapošljavanja i napredovanja znanstvenika, što je jedan od važnijih problema uzrokovan trenutnim zakonskim okvirom. Propisana procedura je složena i dugotrajna zbog odvojenog postupka izbora u znanstvena tj. znanstveno-nastavna zvanja te izbora na radna mjesta kao i zakonskog zahtjeva izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja svakog pristupnika na natječaju za izbor na znanstveno radno mjesto. U stvari, provode se dva odvojena postupka izbora: prvo izbor u zvanje za sve pristupnike, a zatim izbor na znanstveno radno mjesto. S obzirom da dualni sustav koji uključuje znanstvena zvanja neovisna o radnom mjestu nemaju zemlje članice EU, niti druge znanstveno i gospodarski razvijenije zemlje svijeta, IRB predlaže ukidanje sustava znanstvenih (znanstveno-nastavnih) zvanja. Uvjeti za izbor u znanstvena zvanja koje donosi Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj bi tada bili nacionalno propisani minimalni uvjeti za znanstvena radna mjesta koje sve institucije u sustavu moraju poštivati i na koje imaju pravo propisati svoje dodatne uvjete za izbor na radna mjesta. U cijelom postupku je potrebno pojednostaviti postupak priznavanja visokoškolskih kvalifikacija stečenih u inozemstvu, što je Agencija za znanost i visoko obrazovanje jednim dijelom već pripremila. Ovakvim skraćenim i pojednostavljenim postupkom zapošljavanja hrvatske znanstvene i visokoškolske ustanove postale bi privlačnije i kvalitetnim kandidatima iz inozemstva, prvenstveno znanstvenicima iz RH na radu u inozemstvu. Ukoliko je potrebno ostvariti nacionalni sustav kontrole zapošljavanja znanstvenika, postojeći Matični odbori bi mogli periodično, recimo jednom godišnje, provjeriti sva nova zapošljavanja na svim institucijama, a ne da, kao sada, odobravaju pojedinačne postupke izbora u zvanje. Sljedeća bitna tema za politiku zapošljavanja i napredovanja znanstvenika je produženje radnog odnosa nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje. Cilj zakona koji teži podizanju kvalitete znanstvenog rada bi trebao biti da zadrži u RH što veći broj najkvalitetnijih studenata, doktoranada i poslijedoktoranada, te da privuče što veći broj kvalitetnih znanstvenika povratnika iz inozemstva, jer je to znanstveni kadar koji može pokrenuti pozitivne promjene u sustavu znanosti i obrazovanja. S obzirom da je broj radnih mjesta ograničen i da država godinama, uz izuzetke vrlo malog broja radnih mjesta za znanstvenike-povratnike ne dopušta otvaranje novih radnih mjesta, posebno je važna svaka prilika za novo zapošljavanje u sustavu, a to je odlazak u mirovinu postojećih zaposlenika. Odlična mjera za podizanje kvalitete znanstvenog rada je redovito pomlađivanje znanstvenog kadra uz selekciju baziranu na međunarodnom postignuću i ugledu pristupnika, što bi omogućilo zapošljavanja na znanstvenim radnim mjestima ponajboljih poslijedoktoranada u RH, kao i privlačenje vrhunskih mladih hrvatskih znanstvenika iz inozemstva. Stoga bi najodgovorniji pristup bio da se Zakonom odredi da za sve znanstvenike s istekom kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu. Ukoliko postoji dobro obrazložena potreba za nastavkom rada znanstvenika, znanstvena organizacija može sa znanstvenikom zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme ako su sredstva za plaću znanstvenika osigurana iz namjenskih sredstava za znanstvene ili stručne projekte, ili iz vlastitih sredstava. Istovjetne odredbe o zapošljavanju i napredovanju trebaju vrijediti za znanstvene institute i za sveučilišta. Ovim izmjenama i dopunama ZZDVO ponovno se uvodi obaveza napredovanja. Praksa je pokazala da obaveza napredovanja ne doprinosi podizanju kvalitete rada znanstvenika nego vodi na srozavanje nacionalnih kriterija koje donosi Nacionalno vijeće, pa je zbog toga ukinuta u prijašnjim izmjenama zakona. Ova promjena je veliki korak unatrag i ugrožava podizanje znanstvene kvalitete. Uz to ona stavlja znanstvene institucije u nemoguću poziciju da osiguraju više radno mjesto za svakog svog zaposlenika, a vrlo često institucija nema odgovarajuće radno mjesto. Također ovom izmjenom se tjera institucije da koeficijente oslobođene kroz odlazak u mirovinu MORAJU iskoristiti za napredovanja postojećeg kadra umjesto da se ostavi sloboda instituciji da te koeficijente iskoristi za podizanje kvalitete rada kroz zapošljavanja novih kvalitetnih poslijedoktoranada, povratnika iz inozemstva i stranih znanstvenika. Mjera koja bi vodila na podizanje kvalitete u sustavu je obaveza reizbora svih zaposlenika na trajnim radnim mjestima svakih pet godina, uz netrivijalne uvjete za reizbor (kakvi su bili do sada), te obavezan trenutni raskid radnog odnosa u slučaju neispunjavanja uvjeta za reizbor. Uglavnom: postojeće izmjene i dopune su ozbiljan korak unatrag i ugrožavaju podizanje kvalitete rada znanstvenih institucija. Potrebne su izmjene i dopune koje će omogućiti da se neradnici i nekvalitetni izbace iz sustava, a u sustav privuče što više novih kvalitetnih kadrova. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
16 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  U ovom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju NALAZI SE SAMO JEDNA STVARNO POTREBNA IZMJENA. To je prijedlog iskazan u članku 11, koji kaže: U članku 43. u stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi: „Iznimno od odredaba Zakona o radu o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme, s poslijedoktorandom se može, neposredno nakon prestanka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme radi rada na znanstvenom projektu određenog trajanja..“ Naime, ovakva izmjena riješila bi problem kod zapošljavanja poslijedoktoranada na projekte, gdje je zbog odredbi iz drugih zakona trenutno potrebno napraviti pauzu od dva mjeseca između sukcesivnih zapošljavanja na određeno vrijeme, a to je situacija koja ne odgovara niti poslijedoktorandu, niti poslodavcu, tj. voditelju projekta, odnosno ustanovi. Istu takvu formulaciju potrebno je dodati i u članak 97. koji regulira zapošljavanje na suradnička radna mjesta na visokim učilištima, što u ovo Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nedostaje. Ostali prijedlozi izmjena su ili loši i štetni, ili s pak radi o izmjenama kozmetičke prirode, radi jasnijeg formuliranja određenih odredbi, no takovih mjesta u ovom zakonu ima još mnogo, i nema opravdanja za ispravke samo pojedinih ovdje predloženih članaka, a ne sustavnog ispravljanja cijelog zakonskog teksta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
17 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Predlažem da zakonski tekst stipulira odredbe o programskim ugovorima sveučilištima s ciljem poticanja ispunjavanja ciljeva Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
18 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Senat Sveučilišta u Rijeci, na svojoj 2. sjednici održanoj dana 6. lipnja 2017. godine usvojio je sljedeće komentare na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti (dalje: ZID), a radi sudjelovanja u e-savjetovanju Ministarstva znanosti i obrazovanja: Sveučilište u Rijeci (dalje: SvRI) svjesno je potrebe izrade kvalitetnije, jasnije i suvremenije zakonske regulacije znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te pozdravlja napore učinjene u tom pravcu. U tom smislu podržava sve u pratećim dokumentima deklarirane ciljeve MZO prilikom pripreme izmjena i dopuna postojećeg zakona (radi se o ciljevima: a) uspostavljanje učinkovitog i otvorenog sustava izbora u znanstvena zvanja, znanstvena radna mjesta i znanstveno-nastavna radna mjesta, b) poboljšanje funkcioniranja sveučilišta i njegovih sastavnica te c) jačanje ljudskih potencijala). Istovremeno, na načelnoj razini, SvRI upozorava na neprimjerenost parcijalne intervencije u zakonski tekst kojom nipošto nisu obuhvaćeni svi problemi postojeće regulacije (pa čak ni svi najurgentniji problemi poput, primjerice, pitanja znanstvenih instituta, odgovarajuće regulacije umjetničkog područja i umjetničko-nastavnih zvanja, studentskih pitanja i sl.), dok su pojedine predložene intervencije marginalne, poneke otvaraju nove predvidive neuralgične točke, a poneke su čak i protivne logici temeljnih pravnih grana. Načelni je stav SvRI da umjesto ovakve usputne revizije valja pristupiti pripremi sveobuhvatnog teksta novog zakona koji bi regulirao ovu materiju. Konkretne primjedbe na predložena – a, ističe se, nedostatna – rješenja daju se niže, u odnosu na one predložene odredbe koje SvRI smatra potrebnim pojasniti, doraditi, izmijeniti ili izbaciti. Ured rektorice zadužen je za unos primjedbi u e-obrazac. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
19 JELENA VLAŠIĆ DUIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Odsjek za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojem je sastanku 5. lipnja 2017. raspravljao o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama te zaključio da ga treba odbaciti. Obrazloženje: ovaj se zakon već 11 puta mijenjao i dopunjavao te je potrebno izraditi nacrt prijedloga novoga zakona. Neprihvatljivo je da se bez jasnih obrazloženja mijenja čak 25 članaka postojećega. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
20 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je 22. svibnja 2017. godine javnu raspravu o prijedlogu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (dalje: ZID ZZDVO). Po detaljnom iščitavanju Nacrta, Fakultetsko vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici održanoj 8. lipnja 2017. donijelo zaključak da je ZID ZZDVO za naš Fakultet u potpunosti neprihvatljiv. Prije svega, istaknuli bismo da se radi o dokumentu koji ne sadrži čak niti osnovne elemente zakonskog prijedloga budući da, između ostaloga, u njemu nedostaju: • ustavni temelj za donošenje propisa • ocjena postojećeg stanja te, osobito, • procjena potrebnih sredstava za njegovu provedbu. Obrazloženje propisa svedeno je na svega nekoliko točaka, što je također u potpunosti neprihvatljivo. Nadalje, ZID ZZDVO ne nalazi se ni u planu normativnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2017. godinu pa se postavlja pitanje je li ova procedura u skladu s propisima koji reguliraju postupak procjene učinka propisa. S obzirom na negativni stav Fakulteta prema Nacrtu ZID ZZDVO u cjelini, ovom prilikom ne ulazimo u detalje svih predloženih izmjena. Međutim, ipak ističemo nekoliko točaka za koje smatramo da bi dovele do nepovratnog urušavanja kvalitete znanstvenoistraživačkog rada u Hrvatskoj. Ad1) Predlaže se radikalna izmjena definicije znanstvenih zvanja na način da se za zvanje znanstvenog suradnika briše uvjet “...koji ima znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika...”, za zvanje višeg znanstvenog suradnika se briše uvjet “...koji ima znanstvene radove koji predstavljaju značajan doprinos znanosti...”, dok se za zvanje znanstvenog savjetnika briše uvjet “...koji ima znanstvene radove kojima je znatno unaprijedio znanost, pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegovo značenje u okviru nacionalnih sadržaja...”. Brisanjem navedenog, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (dalje: NVZVOTR) dobilo bi slobodu donositi potpuno proizvoljna pravila za izbore u znanstvena zvanja (najradikalniji bi scenario mogao biti npr. izbor bez ikakvih međunarodno vrednovanih znanstvenih radova). Smatramo da, ukoliko već postoje nacionalna pravila za izbore u znanstvena zvanja, ona moraju imati svoj temelj u Zakonu i ne smiju se ostaviti potpuno na volju članovima NVZVOTR-a. Naglasili bismo da se takvim nacionalnim pravilima ograničava autonomija sveučilišta u izboru vlastitog kadra, a takvo rješenje mora imati uporište u zakonu, odnosno ne smije biti u potpunosti prepušteno razini podzakonskog akta. Ad 2) Predlaže se radikalno snižavanje kriterija za članstvo u matičnim odborima na način da se briše uvjet “Članovi matičnih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici.”. Ovakav potez smatramo toliko nevjerojatnim da ga je teško uopće komentirati. Ad 3) Predlaže se radikalna promjena uloge matičnih odbora na način da oni samostalno izabiru znanstvenike u znanstvena zvanja, dok su do sada samo potvrđivali (ili odbacivali) mišljenje ovlaštene organizacije. Smatramo da je ovakav potez u potpunom raskoraku s proklamiranom politikom jačanja autonomije pojedinih institucija. Konačno, podsjećamo da je ZZDVO od svog donošenja dopunjavan i mijenjan više puta te bi stoga bilo potrebno pristupiti izradi novog propisa, ali tek nakon detaljne analize stanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i uz ravnopravno uključivanje svih dionika sustava. Pritom ne mislimo samo na predstavnike pojedinih institucija ili tijela, nego i na same znanstvenike koji rade u sustavu. Kako bismo ilustrirali potrebu za inkluzivnošću pri izradi propisa, s velikim nezadovoljstvom skrećemo pozornost na očitu značajnu podzastupljenost znanstvenika sa značajnim međunarodnim iskustvom i postignućima (uključujući i u vođenju složenih međunarodnih kompetitivnih znanstvenih i razvojnih projekata) u sastavu i radu Povjerenstva koje je pripremilo Nacrt ZID ZZDVO. Posljedično, uvode se promjene koje su potpuno nekompatibilne sa znanstvenim sustavom u bilo kojoj razvijenoj državi, a ustanovama koje se intenzivnije bave istraživanjima u velikoj bi mjeri otežale ili potpuno onemogućile rad (znanstveni rad niti nije, niti se smije svesti na upravni postupak). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
21 Srećko Krile NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Sveučilište u Dubrovniku, Za integrirana sveučilišta, gdje se izbori provode na globalnoj razini, ne na sastavnicma (odjelima), moguće je da nastavnici žele stjecati izbore u dva i više znanstvenih polja, jer drže nastavu na dva različita odjela, iz bitno različitih disciplina. Nigdje nije omogućeno raspisivanje natječaja, jer nastavnik već ima radno mjesto u jednom znan. polju. Također ne funkcionira institut izbora u naslovno zvanje za već zaposlene , tj, on se radi samo za gostujuće nastavnike. Ispada da se izbor u znan. zvanje može steći samo po osobnim potrebama, ali on je svakako i u interesu Sveučilišta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
22 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  S obzirom na probleme koje sa sobom nosi načelna, a ne stvarna implementacija interdisciplinarnosti u našem sustavu znanosti i visokog obrazovanja, prijeko je potrebno u raspravu uključiti i promjene povezane s člankom 64. te osobito stavcima 1. i 2. Naime, postojeći stavci Zakona ne omogućuju osnivanje odjela u kojima je više znanstvenika iz različitih područja usmjereno znanstvenim istraživanjima i visokoškolskom obrazovanju u nekom jedinstvenom području u kojem je teško ili nemoguće formirati "kritičnu masu" od 5 ili 6 znanstvenika u takvom postojećem "interdisciplinarnom području znanosti". Kao primjer navodim obrazovne znanosti u kojima neki odjel može nastupati s jedinstvenim znanstvenim i visokoškolskim ciljem koji je jasno artikuliran, ali nije moguće očekivati da svi znanstvenici budu birani u obrazovnim znanostima već djelovanje odjela predstavlja stanoviti sinergijski rad i suradnju znanstvenika iz različitih znanstvenih područja na tom cilju. Na taj način se omogućuje razvoj svakog znanstvenika u vlastitom području, ali se jedinstvenim ciljevima odjela potiče danas prijeko potrebna suradnja, razumijevanje i uvažavanje različitosti te osigurava stvarna interdisciplinarnost povezana s jedinstvenim ciljem (što je ustvari i svrha interdisciplinarnosti). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
23 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Članak 64. U članku 64. treba promijeniti stavak 1. i stavak 2. koji bi trebali glasiti: (1) Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom ili više znanstvenih polja, interdisciplinarnim područjima znanosti ili interdisciplinarnom području koje djeluje s jedinstvenim ciljem te sudjeluje u izvedbi studija. (2) U sveučilišnom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveučilišta iz određenoga znanstvenog polja, interdisciplinarnog područja znanosti, nekog područja umjetnosti ili iz više znanstvenih područja usmjerenih ka jedinstvenom cilju u nekom kompleksnom području (npr. u obrazovnim znanostima, u tehničkom području obrazovanja) Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
24 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU  Poštovani, ovaj nacrt mi se čini da pati od jednog ključnog problema. Umjesto da je pisan s ciljem općenitosti, kao što bi zakon i trebao izgledati, odaje se dojam da je napravljen kako bi se djelovalo jako specifično, na specifične osobe i situacije koje su rezultat stanja u znanosti i visokog obrazovanja. To samo po sebi ne bi bilo problematično da smo se suočili s problemima koje zakon nije predvidio, ili smo primijetili da nešto ne funkcionira baš kako treba. Međutim, u tom slučaju se također treba razmišljati načelno i o tome kako bi u budućnosti mogli rješavati takve probleme. A to bi trebao biti rezultat usmjerenog razmišljanja oko potencijalnih rješenja. Ovako izgleda kao da samo želimo ozakoniti trenutačnu situaciju, ubaciti opća pravila za budućnost na temelju krnjeg stanja u kojem smo trenutačno. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
25 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Kao što su ostale kategorije znanstvenika i nastavnika podložne kriterijima izbora u znanstvena zvanja na osnovi nacionalnog Pravilnika o uvjetima izbora u znanstvena zvanja odnosno Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja Rektorskog zbora, tako bi se i u ovom slučaju kriteriji izvrsnosti trebali propisivati na nacionalnoj razini, odnosno u okviru Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje. Kriteriji izvrsnosti ne mogu biti podložni lokalnim kriterijima budući da se radni vijek nakon 65 godina financira proračunskim sredstvima i budući da se to produljenje tiče nacionalnog zakonodavstva u području rada i mirovinskog osiguranja. To znači da kriterije izvrsnosti treba postavljati vodeći računa i o financijskim kapacitetima cijelog sustava znanosti i sustava visokog obrazovanja i uz usklađivanje namjenskih proračunskih sredstava na nacionalnoj razini. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
26 Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Predlažemo da se izmjena ne usvoji: Kriteriji izvrsnosti moraju biti isti za sve znanstvenike u RH, a to se može postići samo ako te kriterije donosi Nacionalno vijeće. U suprotnom će se kvaliteta cijelog sustava znanosti ozbiljno dovesti u pitanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
27 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Komentar RGN fakulteta na Članak 1. Ovim se člankom ukida nadležnost Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj o donošenju kriterija izvrsnosti za odabir znanstvenika i nastavnika prilikom produženja ugovora o radu iznad 65. godine. Smatramo da za radna mjesta koja su financirana iz državnog proračuna moraju postojati ujednačeni minimalni nacionalni kriteriji izvrsnosti koje mora zadovoljiti svaki kandidat za rad iznad 65. godina, te predlažemo zadržavanje postojećih ovlasti Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
28 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Člankom 1. predloženih izmjena i dopuna ZZDVO-a u članku 6. stavku 2. ZZDVO-a briše se točka 8. što znači da se iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj briše ovlast donijeti kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika i nastavnika za produljenje ugovora o radu nakon 65. godine. Sukladno predloženim odredbama članka 42. i 102. izmjena i dopuna ZZDVO-a, kriterije izvrsnosti kao preduvjet produljenja ugovora o radu iza 65. godine u buduće može (ne mora) donijeti svaka ustanova za sebe. Dakle, predloženim odredbama se eventualna mogućnost objektivizacije i provjere znanstvene izvrsnosti prepušta ustanovama koje mogu (ali ne moraju) propisati određene kriterije. Predloženo uređenje nužno će dovesti do toga da će znanstvenici i nastavnici nastavljati radne odnose iza akademske odnosno kalendarske godine u kojoj su navršili 65. godinu života pod različitim uvjetima, ali sve na teret istog izvora financiranja - državnog proračuna. Prepustiti ustanovama odgovornost za utvrđenje kriterija za produljenje ugovora o radu iza 65. godine života čini se logičnim u slučajevima kad se plaća zaposlenika osigurava iz sredstava ustanove (koja mogućnost i sada postoji u Zakonu) jer tu dolazi rijetko do neodgovornih i neracionalnih odluka, ali nam se čini da bi konzumacija određenog prava koje se financira iz državnog proračuna ipak trebala biti omogućena svim adresatima pod istim uvjetima. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
29 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Legitimiranje vrlo raznolikih institucija za određivanje kriterija izvrsnosti akademski je neprihvatljivo i potencijalno vrlo štetno u smislu praktičkih mogućnosti zlouporabe. Kriteriji izvrsnosti svakako bi trebali biti ujednačeni i propisani na nacionalnoj razini. Dalje, postavlja se pitanje argumentacije ove promjene, budući da kriterije izvrsnosti za druga napredovanja (znanstvena zvanja) i zapošljavanja (znanstveno-nastavna zvanja) propisuju Nacionalno vijeće i Rektorski zbor. Radi čega su kriteriji produljenja ugovora nakon 65 izuzeti iz ovlasti Nacionalnog vijeća, osobito kada je nesporno da nastavak rada nakon 65. godine podrazumijeva osobitu znanstvenu ili znanstveno-nastavnu izvrsnost? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
30 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Zašto su ukinuta pravila kojima se određivao na nacionalnom nivou bar nekakav nivo kvalitete znanstvenika koji bi nastavili raditi nakon 65. godine života na račun proračuna ? S ovakvom izmjenom omogućava se praktički svim znanstvenicima s 65. godina nastavak rada, jer uz istovremeno opet uvedenu obavezu napredovanja, svi će do 65. godine doći do statusa znanstvenog savjetnika/redovnog profesora i imati pravo tražiti produljenje radnog odnosa. Ukoliko se inzistira na mogućnosti nastavka rada nakon obaveze umirovljenja na račun proračuna, trebalo bi se barem pobrinuti da se takva mogućnost daje najeminentnijim znanstvenicima u RH s dokazanom međunarodnom reputacijom, a ne svima koji su uspjeli tijekom zaposlenja doći do statusa znanstvenog savjetnika/redovitog profesora. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
31 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Ovo je primjer Lošeg/štetnog prijedloga prema kojem bi se iz nadležnosti Nacionalnog vijeća izuzelo određivanje kriterija za produženje zaposlenja znanstvenika starijih od 65. godine. Nema nikakvog argumenta da za ovaj tip zaposlenja nisu potrebni minimalni nacionalni kriteriji, kao i za sva ostala zaposlenja iz sredstava državnog proračuna za plaće znanstvenika. Osim toga postojeći Zakon već predviđa da se ovaj tip zaposlenja može provesti iz vlastitih sredstava institucija, po kriterijima koje u takvom slučaju samostalno donose institucije. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
32 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Ova izmjena dovela bi do neujednačenih kriterija izvrsnosti. Nadalje, Članak 23. (izmjena Čl.102 St. 8 koji postaje St. 7) navodi da „Sveučilište, sastavnica, veleučilište ili visoka škola mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu. Ako Nacionalno vijeće više ne donosi kriterije, onda bi u ovom stavku trebalo stajati „moraju propisati kriterije izvrsnosti“. Zbog nemogućnosti ujednačavanja kriterija izvrsnosti na različitim institucijama, smatramo da je bolje rješenje da te kriterije donosi Nacionalno vijeće te predlažemo da se Čl. 1 briše. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
33 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 1. Poštovani, moram priznati da mi nije jasno zašto se ova stavka briše, tj. zašto se iz ovlasti Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj miče ovlast da donosi kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika i nastavnika za produljenje ugovora o radu nakon 65 godina života, u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju? Ne vidim razlog da se ta odluka spušta na razinu Sveučilišta, ili čak niže, na njegove sastavnice (kao što predlažete u Članku 10. i u Članku 23. ovih izmjena), osim da se otvori prostor za potpuni nesrazmjer u ovim kriterijima među Sveučilištima i unutar sastavnica istog Sveučilišta, te potencijalno omogući da se produži ugovor o radu profesorima koji nisu nužno izvrsni. Uostalom, po novim prijedlozima opcija postavljanja kriterija je opcionalna, što je dodatno problematično jer potencijalno se mogu produžavati ugovori o radu osobama nakon 65. godine bez ikakvih kriterija izvrsnosti. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
34 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Članak 2., stavak 1. Prikladnija je odredba čl. 19. st. 3 ZZDVO prema kojoj Matični odbori, analogno odgovarajućim tijelima na sveučilištima nadležnima za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja, ne odlučuju, nego samo sudjeluju u postupku izbora u znanstvena zvanja odnosno potvrđuju odluke donesene na vijećima znanstvenih instituta ili vijećima visokih učilišta. U suprotnome, odluke dotičnih vijeća bile bi suvišne u postupcima izbora, pa bi se mišljenja stručnih povjerenstava mogle izravno slati matičnim odborima. Članak 2., stavak 2. Budući da je novim Pravilnikom o uvjetima izbora u znanstvena zvanja (2017) uvedena obveza odnosno propisani su uvjeti izbora znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, dok je dosad to bilo ograničeno na zvanje znanstvenog savjetnika, nužno je da se Matični odbori sastoje isključivo od članova koji su izabrani u trajno zvanje znanstvenog savjetnika. U suprotnome bi, za razliku od sastava stručnih povjerenstava, prema čl. 102., st. 2. ZZDVO, u postupku izbora kandidata sudjelovali članovi matičnog odbora koji nisu u istom ili višem zvanju. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
35 Snježana Sekušak-Galešev NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Smatramo da regionalna zastupljenost u odabiru članova Matičnog odbora ne smije biti prioritetni kriterij umjesto kriterija da su isti članovi vodeći hrvatski znanstvenici međunarodno afirmirani. Također, studiji nisu niti regionalno jednako zastupljeni, a čemu je najbolji primjer upravo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
36 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. U stavku 4. predlažemo dodati na kraju rečenice „…a u umjetničkom području umjetnici izabrani u umjetničko-nastavno zvanje redoviti profesor ili redoviti profesor u trajnom zvanju“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
37 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Skrećemo pozornost da u važećem tekstu predmetnog Zakona nema termina „umjetnička zvanja“ već se navode „umjetničko-nastavna zvanja“ i „umjetnička komponenta umjetničko-nastavnog zvanja“ pa smatramo nužnim da se sustavno u čitavom Zakonu koriste isti termini. Predlažemo da se predmetni stavak 3. izmijeni na način da se riječi „umjetnička zvanja“ zamjene riječima „umjetničku komponentu umjetničko-nastavnih zvanja“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
38 Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Predlažemo da se izmjena ne usvoji, jer navodi „propisane povrede etičkih kodeksa (…), a koje su u vrijeme počinjenja bile propisane kao povrede“ budući da većina sada postojećih (i prošlih) etičkih kodeksa znanstvenih organizacija, sveučilišta i sastavnica ne propisuje detaljno povrede zbog kojih bi se oduzelo znanstveno zvanje. U vezi s tim neprihvatljiva je i sljedeća predložena dopuna: Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „(5) Znanstvene organizacije, sveučilišta i sastavnice dužni su donijeti svoje etičke kodekse u kojima će propisati povrede koje dovode do gubitka znanstvenih zvanja ili postojeće uskladiti s odredbom stavka 2. točke 3. ovog članka.“ Dopuna je neprihvatljiva jer ne pripisuje rok do kojeg novi etički kodeksi moraju biti doneseni. Nadalje, cijela zamisao da pojedine znanstvene organizacije, sveučilišta i sastavnice same propisuju povrede etičkih kodeksa zbog kojeg se pojedincima može oduzeti znanstveno zvanje ponovo impliciraju (kao i u slučaju predložene izmjene u članku 6. stavku 2.) potpunu neujednačenost kriterija za znanstvenike u RH. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
39 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Komentar RGN fakulteta na Članak 2. U odnosu na stavak (4) smatramo da bi članovi matičnih odbora trebale biti samo osobe izabrane u najviša znanstvena zvanja, znači znanstveni savjetnici u trajnom zvanju. U suprotnom, znanstveni savjetnici koji nisu u trajnom zvanju, a članovi su matičnog odbora, odlučivali bi o izboru pristupnika koji ide u izbor znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju tj. o izboru u zvanja viša od onog u kojem se sami nalaze, a što nije u skladu s člankom 35, stavka 2. ZZDVO-a, u kojem se navodi da onaj koji ocjenjuje mora biti u istom ili višem zvanju. Dodatno, neprihvatljivo je da članovi matičnih odbora više ne mogu biti svjetski priznati znanstvenici. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
40 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 2. U članku 19. mijenja se stavak 3. i glasi: „(3) Matični odbori odlučuju o izboru u znanstvena zvanja i umjetničku komponentu umjetničko-nastavnih zvanja (u daljnjem tekstu: umjetnička komponenta) u skladu s ovim zakonom i na njemu utemeljenim propisima.“ Stavak 4. mijenja se i glasi: „(4) Sastav područnih vijeća i matičnih odbora te način njihova rada utvrđuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno vijeće, pri čemu se vodi računa o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti. Članovi matičnih odbora mogu biti znanstvenici koji su izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika ili znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, a u umjetničkom području redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju.“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
41 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Člankom 2. predloženih Izmjena i dopuna mijenja se i dopunjuje članak 19. ZZDVO-a na način da se konstatira da matični odbori odlučuju o izboru u znanstvena i umjetnička zvanja ( a ne kao do sada, da sudjeluju u izboru u znanstvena, znanstveno – nastavna i umjetničko – nastavna zvanja). Određuje se i da članovima matičnih odbora više ne mogu biti svjetski priznati znanstvenici već to mogu biti isključivo znanstveni savjetnici i znanstveni savjetnici u trajnom zvanju. Dosadašnja odredba kojom je određeno da matični odbori sudjeluju u postupku izbora u zvanja čini se ispravnijom od sada predložene po kojoj „matični odbori odlučuju“, a s obzirom da u postupku izbora u znanstvena zvanja po aktualnom uređenju, ali i po predloženom uređenju, matični odbori odlučuju samo u dijelu postupka izbora. Također matični odbori u pravilu odlučuju o samom izboru u zvanje. Naime, u postupku izbora stjecanja zvanja mogu odlučivati i nadležna područna vijeća, a i samo Nacionalno vijeće i to na način da donose upravo odluke o izboru umjesto matičnih odbora. Također, predložene izmjene i dopune predviđaju da o (ne)izboru može odlučiti i znanstvena organizacija ovlaštena za provođenje dijela postupka izbora, koja provodi dio postupka izbora sukladno stavku 7. novopredloženog članka 32. koja je dužna u postupku izbora donijeti mišljenje o tome ispunjava li pristupnik uvjete za više znanstveno zvanje od onog zvanja u koje se pristupnik bira u postupku sukladno članku 35. Zakona. Ukoliko se utvrdi da pristupnik ne zadovoljava propisane uvjete, postupak izbora obustavlja sama znanstvena organizacija, pa u tom slučaju upravo znanstvena organizacija odlučuje o izboru u zvanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
42 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. U članku 19/4 uklonjeno je određenje da su članovi matičnih odbora osobito svjetski priznati znanstvenici. Dok je na drugim područjima (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja) vidljiva značajna tendencija postroženja uvjeta, na ovome mjestu se ukida jedino, koliko god ranije neprecizno postavljeno, određenje koje zahtijeva stanovitu izvan-rednost – u Nacrtu je općenito prisutna tendencija da se uvjeti i kriteriji koji se tiču „seniora“ (najviših zvanja i najviših položaja – u tijelima od osobita značaja i koja donose najznačajnije odluke) smanjuju, dok se uvjeti i kriteriji svih ostalih zvanja osim „najviših“ postrožuju – koji su argumenti za ovo? – s obzirom da bi i sudjelovanje u najznačajnijim odlučivačkim tijelima kao i ostanak na radnom mjestu nakon 65. godine morali podrazumijevati osobitu izvrsnost. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
43 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Ovakvom izmjenom propustilo se osigurati da su članovi MO međunarodno priznati znanstvenici čija bi znanstvena kvaliteta osigurala primjeren nivo rada MO. Kao što je već navedeno gore, uz istovremeno opet uvedenu obavezu napredovanja, svi će u roku od 20 godina doći do statusa znanstvenog savjetnika/redovnog profesora i mogu biti članovi MO. Predlažemo da su članovi PZV i MO znanstvenici koji su u svojem području rada stekli međunarodnu afirmaciju, što se dokazuje brojem publikacija u 25% najboljih svjetskih znanstvenih časopisa u području, brojem citata u relevantnoj bazi podataka za područje (Web of Science, Google Scholar), brojem pozvanih predavanja na uglednim međunarodnim znanstvenim skupovima, te vođenjem međunarodno financiranih i međunarodno vrednovanih znanstvenih projekata. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
44 Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. U tekstu predložene izmjene stavka 4. čl.19. na kraju rečenice treba dodati "te umjetnici izabrani u umjetničko-nnastavno zvanje redoviti profesor ili redoviti profesor u trajnom zvanju". Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
45 Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Ovom izmjenom postojećeg teksta sadašnje odredbe čl.19.st. 2. Zakona kojom se predlaže da Matični odbori odlučuju, a ne sudjeluju u izboru, uvodi se novi termin "umjetnička zvanja" koji sada Zakon ne spominje. Ili se radi o površnosti pa se u tom slučaju isti treba zamijeniti sa "umjetnička komponenta umjetničko-nastavnog zvanja" s obzirom da Matični odbor za umjetničko područje sada donosi odluke o izboru ili neizboru u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja ili ukoliko je zaista intencija zakonodavca da se uvede novi termin "umjetnička zvanja" umjesto dosadašnjeg "umjetnička komponenta umjetničko-nastavnog zvanja", u tom slučaju nije precizirano koja su to umjetnička zvanja, ostaje li i dalje termin "umjetnička komponenta". Ako se predviđaju umjetnička zvanja kao ekvivalent znanstvenim zvanjima potrebno je dobro razmisliti o nazivima jer bi ekvivalentna zvanja znanstvenim bila umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik, umjetnički savjetnik i umjetnički savjetnik u trajnom zvanju, od kojih su ova prva tri naziva sada predviđena za nastavna zvanja u umjetničkom području. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
46 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Sveučilište u Rijeci izražava oprez u odnosu na tumačenje predložene formulacije o „pravičnoj regionalnoj zastupljenosti“ prilikom izbora u članstvo matičnih odbora i područnih vijeća. Ovaj pojam, imajući u vidu regionalnu zastupljenost, valja dovesti u odnos s kriterijem znanstvene produktivnosti, ugleda i izvrsnosti pojedinih institucija i kandidata. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
47 Dina Vozab NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Neprihvatljivo je snižavanje kriterija za članstvo u matičnim odborima na način da se briše "Članovi odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici" iz stavka 4. članka 19. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
48 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Predlaže se radikalno snižavanje kriterija za članstvo u matičnim odborima na način da se briše uvjet “Članovi matičnih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici.”. Ovakav potez smatramo toliko nevjerojatnim da ga je teško uopće komentirati. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
49 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Pravična regionalna zastupljenost dovodi do nepravične podzastupljenosti institucija u kojima radi najveći broj znanstvenika u najvišim zvanjima. Ovo dovodi do apsurda poput situacije kad jedna institucija ima samo jednog znanstvenog savjetnika koji zbog pravične regionalne zastupljenosti postaje član matičnog odbora, dok iz institucije koja ima više od 10 znanstvenih savjetnika u matični odbor ulaze 2 ili 3. Stoga predlažemo da se briše dio rečenice „pri čemu se vodi računa o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti“. S obzirom na novi Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja, prema kojem matični odbori vrše i izbor u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, svi članovi matičnih odbora bi trebali biti znanstveni savjetnici u trajnom zvanju jer se inače krši dosad uvijek poštivano pravilo da onaj koji bira mora imati najmanje isto zvanje kao onaj kojeg se bira. Ovo pravilo vrijedi za stručna povjerenstva, kako je propisano Člankom 35. st. 2. ovoga zakona koji kaže da „članovi stručnog povjerenstva moraju biti u istom ili višem znanstvenom zvanju od u odnosu na ono za koje se traži izbor“. Nelogično je da članovi matičnih odbora, koji odlučuju o izboru, ne ispunjavaju uvjete koje moraju ispunjavati članovi stručnog povjerenstva za izbor. Stoga predlažemo formulaciju „Članovi matičnih odbora mogu biti znanstvenici koji su izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
50 Davor Dukić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 2. Problematična je predložena promjena u čl 2. Nacrta prijedloga koji se tiče čl. 19, st. 4. Zakona („Članovi matičnih odbora mogu biti znanstvenici koji su izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika ili znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju“) jer se može dogoditi da niže znanstveno zvanje bira više znanstveno zvanje. U istome je stavku problematična i formulacija o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti te se traži njezino ublažavanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
51 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Problematičnom se čini predložena promjena kojom se izostavljaju svi kriteriji za izbor u viša zvanja osim doktorata znanosti i vremenskog perioda koji se provodi u nižem znanstvenom zvanju. U Zakonu bi kao u višem pravnom aktu trebali biti definirani opći uvjeti za napredovanje u viša znanstvena zvanja kao što je i dosad bila praksa, dok bi se predmetnom pravilniku trebalo prepustiti utvrđivanje posebnih uvjeta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
52 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Predlažemo u stavak 1. dodati rečenicu kojom bi bilo izričito određeno kako se obavlja izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja, navesti koja su to zvanja te naglasiti da se izbor obavlja samo po raspisanom natječaju za izbor u umjetničko-nastavna zvanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
53 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Komentar RGN fakulteta na Članak 3. Vezano za stavak (6) ističemo da 30 mjeseci nije primjereno razdoblje. Rok bi se trebao odnositi podjednako na sve u istim zvanjima na način da se definira da se nova pravila primjenjuju tek od izbora u sljedeće više zvanje. Time bi rok bio nešto duži i primjereniji za prilagodbu. Za stavak 9. naglašavamo da je diskriminirajuće ograničiti izravan izbor samo na pristupnike iz inozemstva. Trebalo bi takvu mogućnost podjednako omogućiti svima, ili ju ne omogućiti. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
54 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 3. „(1) Znanstvena su zvanja: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Znanstvena zvanja stječu se u postupku i pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom te na njemu utemeljenim propisima. U umjetničkom području odgovarajući se izbor obavlja u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja docenta, izvanrednog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju. Izbor u umjetničku komponentu obavlja se samo po raspisanom natječaju za izbor u umjetničko-nastavna zvanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
55 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Člankom 3. predloženih izmjena i dopuna mijenja se članak 32. ZZDVO-a koji regulira znanstvena zvanja i uvjete za izbor u znanstvena zvanja. Iako se na prvi pogled radi o izmjenama koje se svode na nomotehničko uređenje članka, treba ukazati da u članku 32. dolazi do određenih koncepcijskih promjena. Naime, iz članka 32. ZZDVO-a se brišu sve odredbe koje su se odnosile na uvjete za izbor u znanstvena zvanja, osim uvjeta doktorata znanosti i odgovarajućeg vremenskog razdoblja provedenog u nižem znanstvenom zvanju. Sukladno dosadašnjim odredbama članka 32. ZZDVO-a matični odbori i povjerenstva za izbore u zvanja imenovana na razini znanstvenih organizacija ovlaštenih za provedbu dijela postupka izbora ocjenjivala su sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika i to na temelju zakonom propisanih uvjeta koje je pobliže razradio i definirao Pravilnik kojeg donosi Nacionalno vijeće. Sada Nacionalno vijeće ima izvornu ovlast samostalno, izvan bilo kojeg zakonskog okvira propisati gotovo sve uvjete izbora u sva znanstvena zvanja, a s obzirom da Pravilnik kojeg u tu svrhu donosi više ne predstavlja razradu prethodno zakonski definiranih uvjeta za izbor u zvanja. Smatramo da bi zakon kao viši pravni akt u odnosu na podzakonski propis (pravilnik) ipak trebao sadržavati osnovne uvjete za izbor u zvanja, s obzirom da je svrha podzakonskog propisa razrada zakona, a ne samostalno uređenje pojedinih pitanja. Ovako se na razini podzakonskog propisa (pravilnika) uređuje nešto što bi izvorno trebala biti materija zakona. Nadalje, u svjetlu predloženih izmjena potrebno je ukazati da matični odbori i povjerenstva za izbor na razini znanstvenih organizacija zapravo gube bitan dio svojih ovlaštenja (ocjena sveukupne znanstvene djelatnosti pristupnika) i po prijedlogu izmjena i dopuna postaju samo tijela koja konstatiraju ima li istraživač doktorat znanosti, koliko mu je vremena proteklo od posljednjeg izbora u zvanje te ispunjava li uvjete Nacionalnog vijeća. Ako se povjerenstvima i Matičnom odboru namjenjuje takva, isključivo tehnička uloga onda je potrebno razmisliti ima li smisla cijeli postupak izbora provoditi na ovako složen način. Ne bi li bilo dovoljno onda da o ispunjenosti odluči samo jedno tijelo, primjerice matični odbor na temelju izvješća istraživača? S druge strane, u stavku 8. predloženog članka 32. znanstvenoj organizaciji ovlaštenoj za provedbu dijela postupka izbora u zvanja se daju neprimjerena ovlaštenja. Naime, znanstvena organizacija je dužna u postupku „prijevremenog“ izbora donijeti mišljenje o tome ispunjava li pristupnik uvjete za više znanstveno zvanje od onog zvanja u koje se pristupnik bira u postupku sukladno članku 35. Zakona. Ukoliko se utvrdi da pristupnik ne zadovoljava propisane uvjete, postupak izbora se obustavlja. Navedena odredba članka 32. stavka 8. u koliziji je s odredbom članka 19. stavka 3. kojom je propisano da matični odbori odlučuju o izborima u znanstvena zvanja. Nejasno je zašto bi znanstvena organizacija bila ovlaštena u ovom slučaju sama procijeniti da pristupnik ne udovoljava uvjetima za izbor u više znanstveno zvanje i na temelju takve procjene obustaviti postupak. Smatramo da je „prijevremeni“ izbor samo jedna vrsta redovnog izbora i nema razloga zašto bi taj postupak bio drugačije normiran od svakog redovnog postupka izbor u zvanje u kojem o izboru odnosno neizboru odlučuje nadležni matični odbor odnosno iznimno i druga po ZZDVO-u ovlaštena tijela. Također je nejasno koji pravni lijek istraživaču koji traži „prijevremeni“ izbor stoji na raspolaganju u slučaju kad znanstvena organizacija nadležna za provedbu dijela postupka donese odluku o obustavi postupka izbora? Ta odluka znanstvene organizacije ne predstavlja upravni akt te se u postupku izbora u znanstveno zvanje na nju ne primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Kada je u pitanju stjecanje znanstvenih zvanja osoba koje su dio ili cijelu svoju znanstvenu karijeru provele radeći izvan Republike Hrvatske, potrebno je upozoriti na nelogičnost koja proizlazi iz predloženog članka 32. stavka 9. Izmjena i dopuna. Naime, njime je propisano da pravo na „izravan izbor“ u zvanja viša od znanstvenog suradnika imaju samo osobe koje u Republici Hrvatskoj nikada ranije nisu bile izabrane u znanstvena zvanja. Navedena odredba istraživaču koji nikada u RH nije bio biran omogućava izravan izbor u najviše znanstveno ili umjetničko zvanje, ali primjerice osoba koja je u RH stekla zvanje znanstvenog suradnika pa otišla u inozemstvo i tamo radila 15 godina, tamo izabrana u najviša znanstvena zvanja, u Hrvatskoj, sukladno predloženoj odredbi nema pravo na izravan izbor u odgovarajuće zvanje nego tek u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Dakle, radi se o neosnovano diskriminirajućoj odredbi za neke istraživače. S druge strane, istom odredbom propisano je da se izravan izbor može odobriti pristupniku koji prethodno u Republici Hrvatskoj nije bio izabran u znanstveno zvanje, samo ako je za vrijeme rada na znanstvenoj ustanovi u inozemstvu zadovoljio uvjete iz stavka 5. ovog članka za izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje. Stavak 5. pak propisuje da Nacionalno vijeće propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja što znači da bi pristupnik iz inozemstava trebao ostvariti samo uvjete propisane Pravilnikom, a ne i uvjet doktorata znanosti i odrađenog najmanjeg vremenskog razdoblja provedenog u nižem znanstvenom zvanju u inozemstvu, koje uvjete za sve istraživače propisuje Zakon. Ovakva odredba u nepovoljniji položaj dovodi istraživače koji se bave znanošću u Republici Hrvatskoj i ovdje redovito provode izbore, a koji za izbor u svako više znanstveno zvanje moraju čekati najmanje 3 godine. Nadalje, u cijelom ZZDVO-u pa tako i u članku 32. potrebno je definirati pojmove istraživača, znanstvenika, pristupnika te ih terminološki dosljedno koristiti. U samom članku 32. koji regulira izbor u znanstvena i umjetnička zvanja koriste se i pojam istraživač i pojam pristupnik, bez da su igdje u zakonu ti pojmovi prethodno definirani. U narednom članku 33. stoji da postupak izbora može pokrenuti „osoba“, što je pak četvrti izraz korišten u opisu postupka izbora u zvanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
56 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. U članku 32/6 dodaje se dodatno određenje da je primjereno vrijeme primjene ranije važećih uvjeta kojim će se omogućiti reizbor ili napredovanje prilikom izbora u znanstveno zvanje ne kraće od 30 mjeseci. Period od 30 mjeseci s obzirom na dosadašnje prakse je prekratak, pa ukoliko ovdje uopće treba navoditi minimalni rok, on bi trebao biti dulji. U članku 32/7 navodi se „Iznimno od rokova za izbor u zvanje propisanih stavcima 3. i 4. ovog članka, istraživač koji zadovoljava uvjete za izbor u više zvanje u odnosu na ono u koje se bira može biti izabran u znanstveno zvanje, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje.“ Budući da članak 32, stavci 3 i 4 određuju da viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik moraju biti najmanje 5 godina u statusu znanstvenog suradnika, odnosno višeg znanstvenog suradnika, znači li iznimka koja se navodi na početku članka 32/7 da pri izboru u više znanstveno zvanje više nije moguće ići u više zvanje nakon 3 godine ukoliko se radi o izboru u višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika? Određenja u članku 41 (3/4/6) izgledaju barem djelomično proturječno ovima gore, jer se na tom mjestu kaže suprotna stvar (pri tome je članak 32 unutar potpoglavlja „znanstvena zvanja“, a članak 41 unutar potpoglavlja „znanstvena radna mjesta“, međutim znanstveno radno mjesto vjerojatno pretpostavlja znanstveno zvanje) Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
57 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Zbog čega je iz ovog stavka izbačeno sljedeće: „.. i znanstvene radove kojima je znatno unaprijedio znanost, pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada …” Da li to znači da RH odustaje od međunarodne afirmacije svoje znanosti ? To je samo jedna od izmjena kojima se iz Zakona izbacuju zahtjevi za međunarodnom kvalitetom znanstvenika u RH. Takvim potezom potaknuti će se daljnja marginalizacija i potpuna irelevantnost RH na međunarodnoj razini. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
58 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Potpuno je nejasna intencija predlagača u članku 3, stavku 9. Naime, ovakvom formulacijom zakidaju se osobe koje su stekle najniži stupanj znanstvenog zvanja u RH, zatim otišli u inozemstvo, napredovali i poželjeli se vratiti kao, npr. redovni profesori. Njih bi se ovakvim zakonskim tekstom vratilo jednu stepenicu unatrag, bez ikakvog valjanog razloga. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
59 Dina Vozab NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Brisanjem uvjeta za stjecanje znanstvenih znanja iz Zakona otvara se prostor za neujednačeno i potpuno proizvoljno određivanje uvjeta od strane Nacionalnog vijeća, čime se mogu sniziti kriteriji izvrsnosti za napredovanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
60 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Predlaže se radikalna izmjena definicije znanstvenih zvanja na način da se za zvanje znanstvenog suradnika briše uvjet “...koji ima znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika...”, za zvanje višeg znanstvenog suradnika se briše uvjet “...koji ima znanstvene radove koji predstavljaju značajan doprinos znanosti...”, dok se za zvanje znanstvenog savjetnika briše uvjet “...koji ima znanstvene radove kojima je znatno unaprijedio znanost, pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegovo značenje u okviru nacionalnih sadržaja...”. Brisanjem navedenog, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (dalje: NVZVOTR) dobilo bi slobodu donositi potpuno proizvoljna pravila za izbore u znanstvena zvanja (najradikalniji bi scenario mogao biti npr. izbor bez ikakvih međunarodno vrednovanih znanstvenih radova). Smatramo da, ukoliko već postoje nacionalna pravila za izbore u znanstvena zvanja, ona moraju imati svoj temelj u Zakonu i ne smiju se ostaviti potpuno na volju članovima NVZVOTR-a. Naglasili bismo da se takvim nacionalnim pravilima ograničava autonomija sveučilišta u izboru vlastitog kadra, a takvo rješenje mora imati uporište u zakonu, odnosno ne smije biti u potpunosti prepušteno razini podzakonskog akta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
61 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Ovime su pristupnici iz inozemstva privilegirani u odnosu na one koji rade u RH jer pristupnici iz RH moraju provesti 5 godina u nižem zvanju (ili minimalno 3) da bi mogli biti birani u više zvanje te bez obzira na broj radova i zadovoljenje kriterija za više zvanje pri prvom izboru moraju biti birani u znanstvenog suradnika. Predlažemo da se ovaj članak briše. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
62 Marko Turk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Mišljenja sam da je potrebno izostaviti nužnost prilikom izbora u viša znanstvena zvanja koja ističe „koji je najmanje pet godina bio u zvanju znanstvenog suradnika“ prilikom izbora u višega znanstvenog suradnika ili „koji je najmanje pet godina bio u zvanju višega znanstvenog suradnika“ prilikom izbora u znanstvenog savjetnika. Prijedlog je da odredba glasi da kandidat/djelatnik može pokrenuti izbor u više znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje u trenutku kada je stekao uvjete u skladu s odgovarajućim Pravilnikom ili kada se osiguraju odgovarajući materijalni uvjeti napredovanja (koeficijenti). Na ovaj način se omogućuje da kandidati koji su stekli uvjete napreduju u skladu sa svojim zaslugama te ih se neutemeljenim odredbama ne usporava u procesu napredovanja. Trenutačna odredba dijelom je diskriminirajuća jer onemogućuje djeltanike da napreduju u skladu sa svojim zaslugama i stečenim uvjetima nego nedefiniranim i neutemeljenim vremenskim rokom od 3 ili 5 godina. Na ovaj način se dodatno doprinosi usporavanju pomlađivanja akademske profesije u Hrvatskoj, a na što upućuju brojna istraživanja koja se bave temama visokoga obrazovanja i akademske profesije. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
63 Željko Mrnjavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Predloženi Stavak 9 članka 32 ne dovodi u ravnopravan položaj znanstvenike koji karijeru ostvaruju u RH s onima koji su cijelu ili dio znanstvene karijere ostvarili u inozemstvu. Pogotovu pri tome treba imati na umu da EU predstavlja jedinstveno tržište rada pa se i svi natječaji objavljuju na europskoj razini i svi građani EU moraju biti tretirani na ravnopravan način. Nitko ne smije biti privilegiran niti oštećen na osnovu toga u kojoj je zemlji prethodno radio. Ne smije smisao biti da se na nekoga ne primjenjuju stavci 3 i 4 ovog članka, nego kako se primjenjuju u slučaju da je kandidat veći ili manji dio znanstvene karijere ostvario izvan RH. Predloženi tekst zakona u povoljniji položaj stavlja one koji nikad nisu birani u znanstvena zvanja u RH jer za njih ne predviđa da moraju ispunjavati uvjete ograničavajućom dinamikom koja se zahtijeva od znanstvenika ranije biranih u RH. Nije jasno i što bi predstavljalo „za vrijeme rada ja znanstvenoj ustanovi u inozemstvu“ radi li se tu o radnom odnosu (u statusu znanstvenika, laboranta, tehničara, domara) ili nekom neformalnom alternativnom obliku rada kao što su razne stipendije, erasmus prakse ili volontiranja, status gostujućih znanstvenika, suradnja na projektu inozemne znanstvene ustanove koja se može ostvarivati i iz RH, status doktoranda koji u nekim zemljama ima sve karaktereistike formalnog radnog odnosa itd. (Teoretski ovakav tekst bi omogućio da osoba koja je prije doktorata objavila određeni broj radova može nakon doktorata zasnovati radni odnos na nekoliko dana na privatnom sveučilištu u Širokom Brijegu ili Vršcu te za to vrijeme objaviti jedan rad, te time ispuniti uvjete za direktan izbor u najviše znanstveno zvanje koji mu ne bi bio dostupan još godinama da je proveo prvi izbor u RH na redoviti način.) S druge strane u dvostruko neravnopravni položaj stavlja one koji su nakon izbora u znanstveno zvanje odradili dio karijere u inozemstvu pa se nakon većeg broja godina vraćaju kao akademici, profesori u najvišim zvanjima i voditelji instita jer im se ne priznaju zvanja i uvjeti stečeni u inozemstvu, nego se moraju vratiti maksimalno na naredno zvanje u odnosu na ono s kojim su otišli iako je po broju godina i dinamici objavljenih radova jasno da su mogli ispuniti uvjete za neko od viših zvanja koja bi im bila priznata bilo da su nastavili karijeru u RH, bilo da su došli direktno iz inozemstva bez da su ikada bili birani u neko zvanje u RH. Zato stavak 9 treba pojednostaviti na način da se kaže kako za one koji su radili u znanosti izvan RH tijekom postupka izbora stručno povjerenstvo treba utvrditi jesu li prema dinamici i vrsti ispunjavanja uvjeta u inozemstvu ostvareni ili mogli biti ostvareni izbori u znanstvena zvanja istovjetna onima u RH, te se vrijeme provedeno u znanstvenom radu izvan RH može uključiti u ocjenu ispunjavanja propisanih rokova iz stavaka 3 i 4 prilikom izbora u više znanstveno zvanje. Konačnu odluku o tome jesu li ispunjeni istovjetni, odnosno odgovarajući uvjeti donosi matični odbor. Propisivanje uvjeta pet godina na prethodnom znanstvenom radnom mjestu iz članka 41 ili znanstveno nastavnom zvanju iz članka 95 ništa ne govori o osobama koje su čitavu ili dio karijere ostvarili u inozemstvu jer stavak 8 članka 32 se odnosi samo na priznavanje znanstvenih zvanja, ali ne i znanstvenih radnih mjesta i znanstveno-nastavnih zvanja te je to potrebno usklađeno regulirati posebnih stavkom u člancima 41 i 95 u kojima bi se pojasnilo da se vrijeme provedeno u odgovarajućim zvanjima i radnim mjestima u inozemstvu može priznati u propisane rokove koje je potrebno provesti na prethodnom radnom mjestu ili znanstveno-nastavnom zvanju, te tko je i na koji način ovlašten utvrđivati te činjenice (može li to sama organizacija koja raspisuje natječaj ili bi u to trebao biti uključen i matični odbor s obzirom da jednom priznato vrijeme za stjecanje hrvatskog zvanja postaje priznato za sve buduće izbore na nacionalnoj razini). Priznavanje pet godina na radnom mjestu trebalo bi pojasniti o kakvom se ugovoru mora ili može raditi s obzirom da se danas u znanstvenoj i akademskoj zajednici formiraju različite vrste ugovornih radnih angažmana koja nemaju sve karakteristike standardnog ugovora o radu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
64 Željko Mrnjavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 3. Priznavanje akademskih zvanja i diploma trebao bi biti važan dio postupka izbora u znanstvena zvanja, bilo da se radi o hrvatskim znanstvenicima koji su stekli doktorat znanosti u inozemstvu, bilo o znanstvenicima koji su osim doktorata i znanstvenu karijeru u cijelosti ostvarili u inozemstvu. Trenutno stanje je da se za potrebe zapošljavanja ostvaruje stručno priznavanje koje ne provjerava odgovara li doktorat znanosti prema sadržaju i uvjetima stjecanja onome koji moraju imati znanstvenici koji ga stječu u RH. To što neki doktorat predstavlja legalno stečenu kvalifikaciju u nekoj drugoj zemlji ne znači da je istovrijedan onome koji se traži za hrvatska znanstvena zvanja i da su time svi kandidati dovedeni u ravnopravan položaj. Isto tako stručno priznavanje se sastoji u priznavanju titule na onom jeziku na kojem je stečena bez utvrđivanja hrvatskog prijevoda te bez utvrđivanja znanstvenog polja u kojem je doktorat stečen. S obzirom da su doktorati stečeni u određeno polju uvjet prilikom izbora hrvatskih znanstvenika u znanstvena zvanja koja su propisana kao izbori u određenom polju, stvara se pravna nesigurnost i nejednakost za znanstvenike koji su doktorirali u različitim uvjetima. Tijekom postupka izbora u prvo znanstveno zvanje u RH trebalo bi propisati da se ostvaruje i akademsko priznavanje doktorata znanosti kod znanstvene organizacije ovlaštene za postupak izbora u zvanje u odgovarajućem polju, te utvrditi hrvatski akademski naziv i polje. Eventualno bi konačnu provjeru moglo davati matično povjerenstvo odgovarajućeg polja, ali nije nužno. Oni koji su na osnovi stručno nostrificiranih doktorata već stekli znanstveno zvanje imaju pravo zadržati to zvanje kao stečeno pravo, ali prilikom novog izbora potrebno je i za njih izvršiti akademsko priznavanje kako bi bili dovedeni u ravnopravan položaj sa svim ostalim kandidatima iz RH i inozemstva. Članak 85 o priznavanju prepustio je to drugom propisu prema kojem se akademsko priznavanje radi na visokim učilištima radi nastavka studija, dok je za sve ostalo namjenjeno stručno priznavanje bez sagledavanja usporedivosti sadržaja.. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
65 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 4. Predlažemo u članku 33. stavku 3. važećeg Zakona, iza druge rečenice dodati rečenicu koja glasi: „Postupak povodom zahtjeva za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja provodi ovlašteno visoko učilište u području umjetnosti.“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
66 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 4. RGN fakultet nema komentar na Članak 4. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
67 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 4. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 4. U Čl. 33 mijenja se stavak 3. koji glasi: (3) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se znanstvenoj organizaciji za provođenje dijela postupka izbora. Ako je osoba koja se bira zaposlena u znanstvenoj organizaciji koja je ovlaštena za provođenje dijela postupka izbora, ta je znanstvena organizacija isključivo nadležna za provođenje dijela postupka. Postupak izbora u umjetničku komponentu, u postupku izbora u umjetničko-nastavno zvanje provodi ovlašteno visoko učilište u umjetničkom području. Na obrazloženi zahtjev osobe koja pokreće postupak izbora, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj može za provođenje dijela postupka odrediti i drugu ovlaštenu znanstvenu organizaciju. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
68 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 4. Člankom 4. Izmjena i dopuna, u članku 33. ZZDVO-a dodaje se novi stavak 4. kojim se propisuje obveza provođenja dijela postupka izbora za znanstvenu organizaciju koja zaprimi zahtjev za izbor u znanstveno zvanje. Ovom odredbom ne predviđa se istovjetna dužnost u odnosu na umjetnička zvanja kao što se ne predviđa da zahtjev za provođenjem postupka izbora mora biti potpun, da bi organizacija imala dužnost po njemu postupiti. Također, ispravno bi bilo napisati da je organizacija dužna provesti dio postupka izbora za koji je nadležna, a ne postupak izbora, s obzirom da znanstvena organizacija nije nadležna za provedbu cijelog postupka izbora u zvanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
69 Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 4. Ukoliko se predlaže uvođenje termina "umjetničko zvanje" potrebno je dodati riječ "umjetničkog" iza riječi "znanstvenog", da bi, kako to i sam zakonodavac navodi za umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja bila u svemu izjednačena sa znanstvenim zvanjem, Svakako predlažemo izmjenu sadašanjeg čl. 34. st.7. Zakona koji sada glasi: "Postupak dobivanja rješenja o ovlaštenju za provođenje dijela postupka izbora u umjetničko-nastavna zvanja primijenjuje se na odgovarajući način i pri izboru u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja" tako da glasi: "Rješenje o ovlaštenju za provođenje dijela postupka izbora u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja (potrebno mijenjati u "umjetničko zvanje" ukoliko je to zaista prijedlog )izdaje se visokom učilištu u umjetničkom području, primjenjujući na odgovarajući način odredbe stavka 1. ovog članka (34.) za izdavanje rješenja o ovlaštenju za provođenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje. Dakle, treba omogućiti umjetničkoj akademiji (visokom učilištu u umjetničkom području) koja nije znanstvena organizacija (a nije jer joj nije omogućen upis u Upisnik znanstvenih organizacija zbog nepostojanja strateškog dokumenta mreže znanstvenih organizacija) da provodi dio izbora u umjetničko-nastavna zvanja kada ima zaposlen broj nastavnika izabranih u umjetničko-nastavna zvanja propisan st.1. ovog članka za znanstvena zvanja, a da bi se ispoštivalo njihovo zakonsko pravo da su u svemu izjednačeni sa znanstvenim zvanjem. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
70 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Nedefinirana je formulacija iz čl. 35., st. 2.: „Ako se stručno povjerenstvo ne može imenovati od znanstvenika u polju u kojem se traži izbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz srodnih polja odnosno odgovarajućeg područja znanosti. „Nije definirano što su to srodna polja, a pogotovo ne što su „odgovarajuća područja znanosti“. (isto se odnosi i na čl. 102., st. 2.). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
71 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Predlažemo brisanje predloženog članka 35. koji glasi: Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine br. 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 02/2007, 46/2007, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014 i 60/2015), osim kada je ovim Zakonom drugačije određeno. Obrazloženje: a) Taj članak se nalazi u Prekršajnim odredbama gdje mu nije mjesto. b) Rigorozniji je od članka 67. stavak 1. (NN 94/2013, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) koji glasi: Natječajni postupci izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta započeti prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema propisima koji su važili prije njegova stupanja na snagu, a najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ovako tendenciozno postavljen članak može derogirati stečena prava iz članka 67. stavka 4. (NN 94/2013, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju), koji glasi: Ponovni izbor na radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje) odnosno radno mjesto redovitog profesora (trajno zvanje) za osobe zatečene u zvanju i na radnom mjestu znanstvenog savjetnika odnosno redovitog profesora, provest će se prema dosadašnjim odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
72 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Umjesto 'najmanje dva člana trebaju biti iz istog polja smatramo da sva tri člana trebaju biti iz istog polja'. Takva praksa bila je do sada. Znanstveno polje vrlo je širok pojam. Ukoliko institucija nema tri člana iz određenog polja, uvijek se mogu pozvati kao članovi Povjerenstva kolege sa institucija u drugim gradovima u RH. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
73 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. U članku 35. mijenja se stavak 2. i glasi: „(2) Ovlaštena znanstvena organizacija, u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje, imenuje stručno povjerenstvo. Stručno se povjerenstvo sastoji od tri člana koji moraju biti u istom ili višem znanstvenom zvanju u odnosu na ono za koje se traži izbor. Najmanje dva člana stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog polja u kojem se traži izbor. Ako se stručno povjerenstvo ne može imenovati od znanstvenika u polju u kojem se traži izbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz srodnih polja odnosno odgovarajućeg područja znanosti. Najmanje jedan član povjerenstva ne smije biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen pristupnik.“- ovakvo preciziranje znanstvenog polja iz kojeg moraju biti dva člana stručnog povjerenstva je jako dobra rješidba iz razloga jer prije ova situacija nije bila precizno normirana. Postupak izbora Članak 35. U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4. iza riječi „od dana imenovanja“ dodaju se riječi „odnosno od isteka roka za prijave na natječaj“. - ovo je dobra rješidba, jer ovo sadašnje rješenje od dana imenovanja u praksi nije moguće provesti, jer su rokovi za prijavu na natječaj 30 dana, a u novim rješidbama predlaže se od 30 do 60 dana tako da je ovo dobra normiranost- od isteka roka za prijave na natječaj. Postupak izbora Članak 35. U dosadašnjem stavku 12., koji postaje stavak 13., riječ „ukinuti“ zamjenjuje se riječju „poništiti“. – ovo je bila potrebita izmjena zato jer u pravnoj znanosti postoji jasna distinkcija između instituta poništavanja i ukidanja pravnih odluka, kao i u nastupanju pravnih posljedica - erga omnes (djeluje prema svim subjektima) i inter partes (samo isključivo između stranaka). Nastavno, u slučaju da je nadležno tijelo poništilo neki pravni akt, on nikada nije niti proizveo, odnosno proizvodio pravne učinke, dakle ex tunc. Ako nadležno tijelo ukine pravni akt, tada pravne posljedice ukidanja djeluju od dana donošenja odluke, odnosno od dana kada je nadležno tijelo odlučilo da će njegova odluka početi proizvoditi pravne učinke, dakle ex nunc, a ne i unatrag kao kod poništenja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
74 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Smatramo nužnim dodati u stavak 2. rečenicu koja bi precizirala sastav stručnih povjerenstava za izbor u umjetničku komponentu: „U postupcima izbora za umjetničko-nastavna zvanja, najmanje dva člana povjerenstva moraju biti umjetničke grane za koju se traži izbor.“ Iako nije obuhvaćeno ovim Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Zakona, predlažemo da se u članku 35. mijenja i stavak 1. na način da se iza riječi „Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje“ dodaju riječi „i za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja“ u smislu odredbe članka 35. stavka 13. važećeg Zakona koji propisuje da se postupak izbora u znanstvena zvanja na odgovarajući način primjenjuje i na izbor u umjetničku komponentu. Skrećemo pozornost na nomotehničku nejasnoću članka 5. Nacrta prijedloga Zakona u smislu da nije izrijekom određeno što je s važećim stavkom 13. koji je iznimno važan jer određuje da se postupak izbora u znanstvena zvanja na odgovarajući način primjenjuje i na izbor u umjetničku komponentu. Dakle, predlažemo da se iza rečenice „U dosadašnjem stavku 12., koji postaje stavak 13., riječ „ukinuti“ zamjenjuje se riječju „poništiti“.“ doda stavak koji glasi: „Dosadašnji stavak 13. postaje stavak 14.“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
75 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 5, U članku 35. mijenja se stavak 2. i glasi: „(2) Ovlaštena znanstvena organizacija, u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje, imenuje stručno povjerenstvo. Stručno se povjerenstvo sastoji od tri člana koji moraju biti u istom ili višem znanstvenom zvanju u odnosu na ono za koje se traži izbor. Najmanje dva člana stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog polja u kojem se traži izbor. Ako se stručno povjerenstvo ne može imenovati od znanstvenika u polju u kojem se traži izbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz srodnih polja odnosno odgovarajućeg područja znanosti. Najmanje jedan član povjerenstva ne smije biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen pristupnik.“ U izborima za umjetničko-nastavna zvanja u stručnom povjerenstvu za izbor u umjetničku komponentu najmanje dva člana stručnog povjerenstva moraju biti umjetničke grane u kojoj se traži izbor. U članku 5. preimenovanjem i brisanjem stavaka neizvjesna je sudbina dosadašnjeg stavka (13) koji je bitan za izbore u umjetničko nastavna zvanja odnosno u umjetničku komponentu. stoga ga treba zadržati, a on glasi: (14) Postupak za izbor u znanstvena zvanja primjenjuje se na odgovarajući način i na izbor u umjetničku komponentu koja je u svemu izjednačena s znanstvenim zvanjem. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
76 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Člankom 5. izmjena i dopuna predlaže se izmijeniti članak 35. ZZDVO-a koji regulira postupak izbora u znanstvena zvanja koji se odgovarajuće primjenjuje i na izbore u umjetničku komponentu umjetničko – nastavnih zvanja. Predloženim izmjenama određuje se da najmanje dva člana stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog polja u kojem se traži izbor, a da ako se stručno povjerenstvo ne može imenovati od znanstvenika u polju u kojem se traži izbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz srodnih polja odnosno odgovarajućeg područja znanosti. Potrebno je voditi računa o poteškoćama u primjeni ove odredbe s obzirom da ne postoji pravni izvor koji bi definirao što su to srodna znanstvena polja niti je zakonom precizirano što bi to bilo odgovarajuće područje znanosti, kao ni koji su to slučajevi u kojim se „ne može“ imenovati odgovarajuće povjerenstvo. Ovakva odredba mogla bi dovesti do vrlo širokih tumačenja u praksi i do vrlo raznolikih i prijepornih obrazloženja članstva pojedinih osoba u stručnim povjerenstvima za izbor. Člankom 35. stavkom 4. određeno je da stručno povjerenstvo svoje izvješće podnosi u roku od trideset dana od dana imenovanja odnosno od isteka roka za prijave na natječaj. Ovom odredbom rok u kojem je stručno povjerenstvo dužno podnijeti svoje izvješće određen je neadekvatno. Naime, rok koji se povjerenstvu određuje za njihov rad ne bi trebao biti određen događajem na koji povjerenstvo nema utjecaj, konkretno završetak natječaja (nije jasno kojeg), jer ni na postupak samog izbora u zvanje činjenica što se isti provodi unutar raspisanog javnog natječaja nema utjecaja. Dovoljno je odrediti da povjerenstvo ima rok od 30 dana od dana imenovanja. Stavak 8. posve neadekvatno regulira slučajeve u kojima pristupnik neće biti izabran u znanstveno zvanje. Naime, kroz cijeli članak nije dosljedno provedena ideja izmjena i dopuna da sada matični odbor ne daje samo potvrdu mišljenja i prijedloga stručnog povjerenstva, nego nadležni matični odbor samostalno donosi svoju odluku o izboru odnosno neizboru pristupnika u znanstveno zvanje. Ako se ova koncepcija želi dosljedno provesti tada treba izmijeniti stavak 8. i redefinirati slučajeve u kojim pristupnik neće biti izabran u znanstveno zvanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
77 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. U dosadašnjem članku 35. stavku 8. uslijed predloženih promjena došlo je do nejasne jezične konstukcije. Prijedlog je da stavak 8. točka 1. i 2. glase: „1. smatra da su mišljenje i prijedlog znanstvene organizacije doneseni protivno uvjetima za izbor“ i „2. mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
78 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Zanimljivo je primijetiti promjene u članku 35/6, gdje je zaoštrena formulacija koja određuje ulogu Matičnog odbora pri izboru u znanstveno zvanje iz „Matični odbor u roku od šezdeset dana potvrđuje ili ne potvrđuje mišljenje i prijedlog organizacije“ u „Matični odbor u roku od šezdeset dana od primitka mišljenja i prijedloga organizacije bira ili ne bira pristupnika u znanstveno zvanje“. Ista stvar dešava se u članku 35/7 gdje je staro „Matični odbor neće potvrditi mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije ako...“ zamijenjeno sa „Matični odbor neće izabrati pristupnika u znanstveno zvanje ako...“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
79 Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. U stavku 3. (koji postaje stavak 4.) prijedlog "od isteka roka na natječaj" umjesto dosadašnjeg "od dana imenovanja" smatramo da nije dobro rješenje jer članove Povjerenstva imenuje stručno vijeće na prvoj sjednici nakon isteka roka na natječaj, dakle, tek nakon njihovog imenovanja može teći njihov rok za ocjenu pristupnika. Iz našeg iskustva, pravilnije bi bilo "od dostave odluke o imenovanju i natječajne dokumentacije pristupnika". Prijedlog možemo prihvatiti jedino ukoliko se željelo ubrzati postupak rada Povjerenstva, u tom slučaju treba predvidjeti kraći rok od 30 dana, ali od dostave odluke o imenovanju i natječajne dokumentacije. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
80 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 5. Predlaže se radikalna promjena uloge matičnih odbora na način da oni samostalno izabiru znanstvenike u znanstvena zvanja, dok su do sada samo potvrđivali (ili odbacivali) mišljenje ovlaštene organizacije. Smatramo da je ovakav potez u potpunom raskoraku s proklamiranom politikom jačanja autonomije pojedinih institucija. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
81 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Kriteriji za oduzimanje znanstvenog zvanja trebali bi biti definirani na nacionalnoj razini. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
82 Snježana Sekušak-Galešev NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Stavak 2. točka 3. : Minimalni standardi etičkog ponašanja u znanosti i viskom obrazovanju trebali bi biti jedinistveni za sve institucije. Zakon prema kojemu se donošenje takvih standarda spušta na razinu institucija i onemogućava sankcioniranje počinjenja etičkih povrede u vrijeme kada takve regulative nisu postojale u instituciji, same su po sebi etički dvojbene i sigurno ne potiču razvoj akademske čestitosti. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
83 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Stavak. 2. točka 3. o oduzimanju znanstvenog zvanja: Pitanje oduzimanja znanstvenog zvanja trebalo bi biti u nadležnosti matičnih odbora, budući su oni tijela odgovorna za izbore u znanstvena zvanja. Budući da za izbore u znanstvena zvanja postoje jedinstveni uvjeti na razini države, isto tako trebali bi postojati i jedinstveni uvjeti za njihovo oduzimanje. Stavak 2. točka 5. Umjesto da pojedinačno znanstvene organizacije i sveučilišne sastavnice donose svoje etičke kodekse, kojima će propisati povrede koje dovode do gubitka znanstvenih zvanja, bilo bi bolje imati jedinstvene etičke kodekse na nacionalnoj ili barem na sveučilišnoj razini. Etički standardi i uvjeti za oduzimanje znanstvenih zvanja trebali bi biti jednaki za sve znanstvene institucije, ne bi smjelo biti zastare etičkih povreda. Ukoliko bi se prihvatila predložena formulacija, ozakonjuje se mogućnost da se neki počinitelji etičkih povreda 'provuku i izvuku od odgovornosti' budući da u vrijeme počinjenja etičke povrede nije postojao propisan etički kodeks sastavnice. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
84 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Članak 37. U stavku 4. riječi „-umjetničko-nastavnog“ zamjenjuju se riječju „umjetničkog“.- ovo je pogrešno, mora ostati umjetničko-nastavno zvanje jer ne postoji umjetničko zvanje kao samostalno zvanje, kao što postoji znanstveno zvanje kao samostalno zvanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
85 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Kako je već navedeno u primjedbi uz članak 2., ALU skreće pozornost da u važećem tekstu predmetnog Zakona nema termina „umjetnička zvanja“ već se navode „umjetničko-nastavna zvanja“ i „umjetnička komponenta umjetničko-nastavnog zvanja“ pa smatramo nužnim da se sustavno u čitavom Zakonu koriste isti termini. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
86 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Komentar RGN fakulteta na Članak 6. Uvjeti za oduzimanje znanstvenih zvanja trebali bi biti definirani na nacionalnom nivou i biti jednaki za sve znanstvene institucije u Hrvatskoj, budući je izbor u znanstvena zvanja propisan zakonom i propisom, koji su na nacionalnom nivou jednaki za sve. Nedopustivo je situacija da na jednoj instituciji zbog nepostojanja pravilnika u vrijeme kada je počinjen težak etički prekršaj zvanje ne bude oduzeto, a na drugoj instituciji za isti etički prekršaj, jer je na toj instituciji postojao pravilnik, zvanje bude oduzeto. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
87 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 6. U članku 37., stavku 2. točka 3. mijenja se i glasi: „3. u slučajevima propisanih povreda etičkih kodeksa znanstvenih organizacija, sveučilišta i sastavnica na kojima je prekršitelj zaposlen ili na kojoj je proveden dio postupka izbora u znanstveno zvanje, a koji su u vrijeme počinjenja bili propisani kao povrede.“ U stavku 4. riječi „-umjetničko-nastavnog“ zamjenjuju se riječju „umjetničke komponente“. Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „(5) Znanstvene organizacije, sveučilišta i sastavnice dužni su donijeti svoje etičke kodekse u kojima će propisati povrede koje dovode do gubitka znanstvenih zvanja ili postojeće uskladiti s odredbom stavka 2. točke 3. ovog članka.“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
88 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Člankom 6. Izmjena i dopuna mijenja se članak 37. stavak 2. točka 3. ZZDVO-a na način da se briše mogućnost oduzimanja znanstvenog zvanja u slučajevima teških povreda etičkog kodeksa, a propisuje se da se znanstveno zvanje može oduzeti u slučajevima propisanih povreda etičkih kodeksa znanstvenih organizacija, sveučilišta i sastavnica na kojima je prekršitelj zaposlen ili na kojoj je proveden dio postupka izbora u znanstveno zvanje, a koji su u vrijeme počinjenja bili propisani kao povrede. Znanstvene organizacije, sveučilišta i sastavnice dužni su donijeti svoje etičke kodekse u kojima će propisati povrede koje dovode do gubitka znanstvenih zvanja ili postojeće uskladiti s ovom zakonskom odredbom Da bi ispravno sagledali značaj novopredložene odredbe Zakona potrebno se osvrnuti na pravno uređenje stjecanja znanstvenih zvanja u Republici Hrvatskoj. Znanstvena zvanja se u RH stječu u jedinstvenom zakonom i podzakonskim propisom reguliranom upravnom postupku, koji je na razini države jednak za sve. Također su i uvjeti za njegovo stjecanje jedinstveni i jednaki za sve, ovisno o područjima i poljima znanosti u kojima se provode, a definira ih ZZDVO i Nacionalno vijeće za znanost. Odluke o izborima u znanstvena zvanja u pravilu donose matični odbori. Također, razlozi i postupak pod kojima se tako stečena zvanja gube trenutno su propisani i jedinstveni su za sve znanstvenike u RH, a jedan od tih razloga je teška povreda etičkog kodeksa. U okolnostima kad su uvjeti za stjecanje znanstvenog zvanja propisani jedinstveno na razini države i nisu u nadležnosti ustanova, čini se neprimjereno u njihovu nadležnost stavljati propisivanje uvjeta za njihovo oduzimanje. Na ovaj način uvjeti pod kojim se može izgubiti znanstveno zvanje sigurno neće za sve znanstvenike u buduće biti jednaki i ovisit će o tome želi li neka znanstvena organizacija ili visoko učilište neko ponašanje propisati kao etičku povredu i temelj za oduzimanje zvanja ili ne, kao i o tome je li u vrijeme počinjenja upravo takvo ponašanje bilo propisano kao povreda i temelj za oduzimanje zvanja. Dakle, znanstveno zvanje u buduće se neće morati oduzeti odnosno izgubiti u svakom slučaju teških povreda etičkog kodeksa nego samo u slučajevima kad i ako to odredi ustanova na kojoj je prekršitelj zaposlen odnosno ustanova na kojoj je proveden dio postupka izbora u znanstveno zvanje. Međutim čak i ako ustanova to slijedom novog zakona i učini, sankcioniranje prekršitelja ovisit će o tome je li ta ustanova upravo u vrijeme počinjenja povrede imala na snazi etički kodeks koji je propisivao upravo tu povredu kao povredu koja omogućava oduzimanje znanstvenog zvanja. Prijedlog izmjena članka 37. postojećeg Zakona u stvarnosti amnestira počinitelje dosadašnjih etičkih povreda koje bi bile osnove za oduzimanje znanstvenog zvanja, a regulacija se stvara pro futuro. Ustanovama se daje rok od 6 mjeseci za donošenje etičkih kodeksa odnosno za izmjenu i dopunu postojećih. Dakle, neke etičke povrede kao osnova za oduzimanje znanstvenog zvanja u buduće iz čisto formalni razloga neće moći biti sankcionirane, neovisno o njihovoj težini i značaju. Ovom izmjenom Zakona istodobno se dodatno slabi uloga Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju te nacionalnog Etičkog kodeksa. Naime, čak i ako Odbor utvrdi najtežu povredu Etičkog kodeksa, bilo kojoj osobi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja se na tom temelju neće moći oduzeti znanstveno zvanje, ako za to ujedno nisu ispunjene pretpostavke na ustanovi na kojoj je znanstvenik zaposlen ili na kojoj je proveden izbor. U tom smislu treba istaknuti da se teške povrede etičkog kodeksa koje su osnove za oduzimanje znanstvenog zvanja ne mogu i ne smiju svesti na de facto stegovnu odgovornost radnika, na način da mu je oduzimanje zvanja zapravo sankcija za povredu internog akta poslodavca (ustanove na kojoj je zaposlen). Također, s tog aspekta još je uvijek nejasna osnova na kojoj bi takve vrste postupaka mogle provoditi i one ustanove koje samo provode dio postupka izbora u zvanja u odnosu na osobe koje ujedno nisu i njihovi zaposlenici. Etičkim kodeksom ne uređuju se prava, obveze i odgovornosti zaposlenika niti su etički kodeksi alternativa za građanske, kaznene, upravne i stegovne postupke uređene zakonima, drugim propisima i aktima ustanova kao poslodavca. Povreda etičkog kodeksa može povlačiti i stegovnu odgovornost i sankciju iz domene poslodavca, ali je ne može zamjenjivati jer je etička odgovornost daleko širi pojam na području kojeg postoji neupitni općedruštveni interes da definira jasne standarde i inzistira na njihovom provođenju i poštivanju. Vezano za predloženu odredbu kao osnovu za oduzimanje znanstvenog zvanja postavlja se pitanje kako će se ova odredba (sukladno kojoj se povrede etičke naravi moraju podvesti pod povrede obveza iz radnog odnosa da bi uopće postojala mogućnost da poslodavac u odnosu na njih vodi bilo kakav postupak prema zaposleniku odnosno znanstveniku, a primarno je to postupak stegovne naravi) uopće moći provoditi kad se u izmjenama i dopunama ZZDVO-a predlaže izmijeniti i članak 104. ZZDVO-a kojim se ukida stegovna odgovornost znanstvenika i nastavnika (vidjeti komentar izmjena članka 104. niže). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
89 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. U stavcima 2. i 5. definirani su dodatni uvjeti za oduzimanje znanstvenih zvanja kažu da se zvanje gubi i u slučaju povreda etičkog kodeksa znanstvenih organizacija, sveučilišta i sastavnica te da one moraju propisati to usvojim etičkim kodeksima. Za izbor u znanstvena zvanja u područja i polja postoje jedinstveni uvjeti na razini države te bi isto tako trebali postojati i jedinstveni uvjeti za njihovo oduzimanje te bi oduzimanje, kao što je i izbor, trebalo biti u nadležnosti matičnih odbora. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
90 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. U članku 6. stavku 3., kojim je predloženo da se iza stavka 4. doda novi stavak 5., predlažu se brisati riječi „i sastavnice“. Budući da sveučilišta imaju etičke kodekse nepotrebno je da i sastavnice preuzimaju tekstove etičkih kodeksa sveučilišta da bi podudarno imala svoje etičke kodekse. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
91 Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Prijedlog u stavku 4. izmjene riječi "umjetničko-nastavnog" u "umjetničko" izvidjeti s obzirom da je to novi termin, a nije predviđeno brisanje termina "umjetnička komponenta umjetničko-nastavnog zvanja" niti je precizirano koja su to umjetnička zvanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
92 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Stav Senata Sveučilišta u Rijeci: Predložene izmjene čl. 37. postojećeg Zakona ogledni su primjer nesustavnog pristupa ovim izmjenama i dopunama. Njima se parcijalno zahvaća samo pitanje oduzimanja znanstvenog zvanja, dok se istovremeno ne usuglašava s postojećim odredbama Zakona u glavi VI. Etika u znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Predložene izmjene i dopune čl. 37. u koliziji su s postojećim čl. 112 st. 13 gdje je propisano da nabrojane organizacije mogu (ali ne moraju) donijeti svoje etičke kodekse. Predložene izmjene uvode obvezu propisivanja etičkih povreda samo za one radnje koje dovode do oduzimanja znanstvenog zvanja, no predviđaju obvezu utvrđivanja takvih povreda upravo etičkim kodeksom. Rezultat je postojanje dvaju izravno suprotnih odredbi: čl. 112. st. 13 i čl. 37. st.2(3) i st. 5. Druga kolizija predviđenih izmjena i postojećeg čl. 112. st. 13 vidljiva je i u nabrajanju subjekata na koje se ove odredbe odnose. Valjalo bi kroz cijeli zakon ispraviti i koristiti iste formulacije, a ne samo mijenjati u odnosu na novopredložene izmjene. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
93 Dina Vozab NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Etički standardi i uvjeti za oduzimanje znanstvenih zvanja trebali bi biti jednaki za sve znanstvene institucije. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
94 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Predložena nova odredba može dovesti do nejednakih uvjeta za oduzimanje zvanja. Znanstvenim organizacijama, sveučilištima i sastavnicama prepušteno je da same propišu povrede koje mogu rezultirati oduzimanjem zvanja te se očekuje da prošire i pobliže odrede (općenite) norme propisane nacionalnim Etičkim kodeksom, što može rezultirati bitno različitim etičkim kodeksima sastavnica. Etički je kodeks Odbora za etiku taj koji bi trebao pobliže propisati povrede koje mogu rezultirati oduzimanjem zvanja, a koje bi bile iste za sve znan. organizacije, sveučilišta i sastavnice. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
95 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Predložena promjena se čini specifičnijom od postojećega propisa, no i dalje je nejasna i ostavlja preveliki prostor za interpretacije, te ju je potrebno dodatno specificirati. Predlažemo da Predlagač u Članku 28. koji glasi: "Znanstvene organizacije, sveučilišta i sastavnice su dužne donijeti etičke kodekse ili uskladiti postojeće s odredbom članka 6. stavka 2. ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona" predvidi/preporuči dokumente i smjernice temeljem kojih se znanstvene organizacije, sveučilišta i sastavnice trebaju rukovoditi pri izradi svojih etičkih kodeksa. Predlažemo da ti dokumenti nužno uključe važeću legislativu, preporuke i najbolje prakse na razini Europskoga istraživačkog prostora (EEA), Okvirnog programa EU za istraživanja i inovacije Obzor 2020, platforme Etined Vijeća Europe, the ALLEA The European Code of Conduct for Research Integrity, kao i drugih dokumenata koji opisuju i propisuju poštivanje najviših etičkih standarda i standarda izvrsnosti u istraživanjima i obrazovanju, uključujući Etički kodeks Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske. Budući da se etički kodeksi ustanova i njihove izmjene tek trebaju donijeti sukladno zakonu, sve ovo će vrijediti za ubuduće. U praksi to znači da nije moguće procesuiranje počinitelja teških etičkih povreda počinjenih ranije, tj. pri je stupanja na snagu etičkih kodeksa ustanova, jer se kao uvjet za to procesuiranje postavlja njihova propisanost etičkim kodeksima u vrijeme počinjenja. Stoga predlažemo da se briše: "3. u slučajevima propisanih povreda etičkih kodeksa znanstvenih organizacija, sveučilišta i sastavnica na kojima je prekršitelj zaposlen ili na kojoj je proveden dio postupka izbora u znanstveno zvanje, a koji su u vrijeme počinjenja bili propisani kao povrede." Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
96 Davor Dukić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Problematične su predložene promjene u čl. 6. Nacrta prijedloga koji se tiče čl. 37, st. 3 Zakona („U slučajevima propisanih povreda etičkih kodeksa znanstvenih organizacija, sveučilišta i sastavnica na kojima je prekršitelj zaposlen ili na kojoj je proveden dio postupka izbora u znanstveno zvanje, a koji su u vrijeme počinjenja bili propisani kao povrede“). Tako se naime prebacuje odgovornost na matične institucije od kojih neke nemaju regulirane etičke kodekse, a formulacija „u vrijeme počinjenja“ dodatno onemogućuje da se prekršitelja pravilno sankcionira. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
97 Ivan Flis NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Ovako odredenom tockom 3. se u Hrvatskoj uvodi (potencijalno) toliko etickih standarda koliko postoji znanstvenih institucija. Isto tako, u slucaju lose odredenih ili nejasnih etickih kodeksa odredenih institucija, potencijalno dopusta proceduralno zaobilazenje odgovornosti. S obzirom na nedavnu raspravu o povjerenju ministru Barisicu u parlamentu, tesko je u ovakvoj promjeni zakona vidjeti ista drugo doli pokusaja uvodenja pravne nesigurnosti koja sluzi zastiti neeticnih radnji odredenih znanstvenika. Eticki standardi dobre znanosti bi trebali biti univerazalni, transparentni, provodljivi i ujednaceni. Cinjenica da hrvatska akademska zajednica ne moze postici konsenzus oko minimalnih etickih standarda dobre znanosti te ih uspjesno provoditi kroz vec postojece institucije je zabrinjavajuca, a ovakav prijedlog zakona problem samo produbljuje umjesto da ga rjesava. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
98 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 6. Zaista ne vidim problem da stavak 3. ostane kakvim jest. Kao prvo, u potpunosti se zanemaruje Odbor za etiku. Drugo, apsolutno je nejasno zašto se otvara mogućnost da oduzimanje znanstvenog zvanja, tj. povreda etičkih kodeksa, bude različito za svaku znanstvenu instituciju; odnosno, da svaka institucija sama procjenjuje koji je prekršaj "vrijedan" oduzimanja znanstvenog zvanja. Smatram da etičnost znanstvenog rada uvijek treba biti moguće provjeriti i dovoditi u pitanje, pa tako i da etički odbori trebaju postojati u svim sastavnicima sveučilišta itd. Međutim, etička pitanja koja su opća za sve znanstvenike, poput situacije oduzimanja znanstvenog zvanja, trebaju biti pod ingerencijom općeg etičkog odbora, kao što je predviđeno da Odbor za etiku radi. Adekvatan i etički neupitan znanstveni rad sigurno ne dolazi od toga da se hrvatska znanost sakriva od etičkog propitivanja institucije Odbora za etiku pod etiketom "autonomje". Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
99 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 7. Člankom 7. Izmjena i dopuna uređuju se odredbe postojećeg članka 40. ZZDVO-a kojima je propisan postupak izbora na radna mjesta u znanstvenim organizacijama. Određuje se da se izbor na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u „Narodnim novinama“ i na službenim internetskim stranicama znanstvene organizacije te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraživačkog prostora. Dakle, javni natječaj više ne mora biti objavljivan u dnevnom tisku. Rok u kojem natječaj mora biti otvoren se redefinira na način da natječaj za znanstvena i suradnička radna mjesta mora biti otvoren najmanje 30, a najviše 60 dana. Natječaj za stručna radna mjesta mora biti otvoren najmanje 8, a najviše 30 dana. Predlaganjem odredbi o javnom natječaju, napravljeno je poboljšanje u smislu da više neće postojati obveza raspisivanja javnog natječaja u dnevnom tisku koja je do sada nepotrebno postojala a ustanovama je bila značajan financijski teret. Korisno je napravljena i razlika između znanstvenih i znanstveno – nastavnih i suradničkih radnih mjesta na jednoj strani te stručnih radnih mjesta na drugoj te je za stručna radna mjesta predviđen kraći rok od najmanje 8 dana na koji natječaji za ta radna mjesta moraju biti raspisani. Novost je da se kada je raspisan natječaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka može obaviti i izbor u znanstveno zvanje ako pristupnik, koji je prema kriterijima iz stavka 4. (treba stajati stavka 3.!) ovog članka najbolji kandidat, nema obavljen taj izbor, uz dodatni uvjet, kod izbora na znanstvena radna mjesta viša od znanstvenog suradnika, da je izabran u niže znanstveno zvanje od onoga u koje bi se birao. Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija odlukom znanstvenog vijeća u roku od 60 dana dovršava postupak izbora na radno mjesto takvog pristupnika. Dakle, izbor u znanstvena zvanja u okviru otvorenog natječajnog postupka u buduće se neće provoditi za sve kandidate na natječaju nego samo za najboljeg kandidata, a na natječaju se ne izabire, kao do sada, pristupnik koji najbolje udovoljava uvjetima natječaja nego najbolji kandidat prema općem aktu instituta, sveučilišta odnosno sastavnice koja zapošljava. Navedeno uređenje pretpostavlja da će sve ustanove u sustavu vrlo brzo nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna morati donijeti ovakve opće akte, budući bez njih uopće neće moći dalje provoditi izbore na radna mjesta. Ti akti će propisivati kriterije izbora između više pristupnika koji udovoljavaju uvjetima natječaja. Dakle, ovo rješenje pretpostavlja da će se temeljem raspisanog natječaja i općim aktom propisanih uvjeta instituta ili visokog učilišta moći odrediti tko je najbolji kandidat na natječaju. Upravo taj kandidat, ako nema i obavljen izbor u znanstveno zvanje, jedini ima pravo da se u okviru javnog natječaja za njega provede i izbor u zvanje koji mu nedostaje, a pretpostavka je njegovog izbora na radno mjesto na javnom natječaju. Iako se može razmišljati o tome da bi i ovo moglo biti buduće rješenje provedbe natječaja za zapošljavanje na institutima i visokim učilištima, postavlja se pitanje o njihovoj uklopljenosti u postojeći sustav i s tim u vezi daljnjoj ulozi i smislu imenovanja stručnih povjerenstava, čija je zadaća utvrditi upravo koji pristupnik u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima natječaja. Naime, ta povjerenstva i dalje ostaju, međutim čini se da nemaju smisla ako institut ili sastavnica raspolažu aktom temeljem kojeg je primjenom mjerljivih kriterija moguće utvrditi tko je najbolji kandidat na natječaju. Niz je i drugih otvorenih pitanja: što ako se ne može odrediti tko je najbolji kandidat ili o tome postoji dvojba, što ako najbolji kandidat primjerice ne bude izabran u znanstveno zvanje koje mu nedostaje; kako osoba formalno i može biti najboljim kandidat ako u natječaju već sudjeluju osobe koje već imaju izbor u odgovarajuće zvanje koje jednom kandidatu nedostaje, naposljetku kako neka osoba može biti najbolji kandidat ako uopće ne udovoljava temeljnom zakonskom uvjetu izbora na radno mjesto, a to je izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje. Izmjene sustava raspisivanja javnih natječaja i izbora na radna mjesta sasvim sigurno su moguća pa i potrebna, međutim tada treba predvidjeti cjelovito rješenje uključujući i postupak samog izbora, jer ovakva parcijalna rješenja u sustav će uvesti samo dodatni nered i još veću pravnu nesigurnost. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
100 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 7. U članku 7. stavak 2. - rok od 60 dana za natječaj za znanstvena i suradnička radna mjesta je predug i može otežati pronalazak novih djelatnika; dovoljno je da natječaj bude otvoren 30 dana (isto vrijedi i u članku 95. i 101.). U članku 7. stavak 3. – definiranje kriterija za izbor između više pristupnika (kao i za oduzimanje zvanja) bi trebalo provesti na višoj razini od znanstvene institucije, kako bi se izbjegla subjektivnost u tom postupku i kako bi ti kriteriji bili jednaki i korektni za sve pristupnike na svim institucijama (isto vrijedi i za članak 95. stavak 1.). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
101 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 7. „(4) Kada je raspisan natječaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka može se obaviti i izbor u znanstveno zvanje sukladno članku 35. ovog zakona ako pristupnik, koji je prema kriterijima iz stavka 4. ovog članka najbolji pristupnik, nema obavljen taj izbor, uz dodatni uvjet, kod izbora na znanstvena radna mjesta viša od znanstvenog suradnika, da je izabran u niže znanstveno zvanje od onoga u koje bi se birao.“ Zašto je uvjet da je pristupnik već izabran u niže zvanje kada se time izbacuju iz postupka svi pristupnici izvan sustava znanosti u RH ? Ako se teži podizanju znanstvene kvalitete, trebalo bi izabrati najboljeg kandidata bez obzira da li je već radio u sustavu znanosti RH. Ovime se sprečava zapošljavanje stranaca i povratnika iz inozemstva na znanstvena radna mjesta iznad znanstvenog suradnika. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
102 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 8. Predlaže se u ZZDVO unijeti odredbe kojima bi se pristupnicima na natječaju koje provode znanstvene organizacije, a koji nisu izabrani omogućila pravna zaštita pa se određuje da se protiv odluke znanstvene organizacije o izboru pristupnika na znanstveno radno mjesto i odluke iz članka 42. stavka 4. ovog zakona (prestanak ugovora o radu radi ne izbora na više radno mjesto odnosno ne prihvaćanja pozitivnog izvješće stručnog povjerenstva ili prihvaćanja negativnog izvješće o radu) može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, da se u upravnom sporu ne može donijeti odluka o izboru pristupnika na znanstveno radno mjesto nego samo poništiti nezakonita odluka i odrediti ponovno provođenje postupka te da tužba u upravnom sporu ne može imati odgodni učinak, a poništavanje odluke znanstvene organizacije o izboru na znanstveno radno mjesto predstavlja osobito važnu činjenicu radi koje će se izvanredno otkazati ugovor o radu zaključen na temelju poništene odluke. Cjelokupno rješenje koje ide u smjeru osiguravanja da se protiv odluke poslodavca o izboru na radno mjesto po raspisanom javnom natječaju može pokrenuti i voditi upravni spor, bespredmetno je kad nije zadovoljena temeljna premisa, a to je zakonsko određenje da je odluka donesena u postupku raspisivanja javnog natječaja upravni akt koji se mora dostaviti svim pristupnicima na natječaju. Nadalje, dok je razumno razmišljati da se osobama koje nisu zaposlenici ustanove, a pristupaju natječaju osigura pravna zaštita kroz institut upravnog spora, takva pravna zaštita nije prikladna za zaposlenike ustanove kojima prestaje ugovor o radu radi neizbora u više zvanje ili ne usvajanja pozitivnog izvješća u postupku reizbora, a kojima bi pravna zaštita trebala biti osigurana unutar radnog, a ne upravnog postupka. Za zaposlenike ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nije potrebno propisivati nikakvu posebnu pravnu zaštitu kada je u pitanju prestanak radnog odnosa povezan s neispunjenjem uvjeta za izbor/reizbor, nego je potrebno propisati samo to da da njihov ugovor o radu uslijed neispunjavanja uvjeta za napredovanje ili reizbor prestaje redovitim otkazom, a u kojem slučaju se pravna zaštita osigurava unutar redovitog sudskog postupka preispitivanja zakonitosti otkaza sukladno Zakonu o radu. Odredba prema kojoj poništavanje odluke znanstvene organizacije o izboru na znanstveno radno mjesto predstavlja osobito važnu činjenicu radi koje će se izvanredno otkazati ugovor o radu zaključen na temelju poništene odluke (iako joj je namjera sasvim drugačija) u sustav će unijeti još više nereda i pravne nesigurnosti. Naime, puno je korisnije unaprijed predvidjeti mehanizme kontrole postupka javnog natječaja i odrediti primjerice u kojim slučajevima se javni natječaj mora poništiti i ponoviti, nego određivati da će posljedica poništenja javnog natječaja biti i prestanak ugovora o radu osobi zaposlenoj na temelju poništene odluke, osobito vodeći računa o duljini trajanja upravnih sporova u RH i naravi radnog odnosa. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
103 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 8. Predlaže se brisati članak 8. kao nepotreban. Obrazloženje: Izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto nema karakter upravnog akta, u smislu članka 3. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14.), već se radi o pravima s osnove rada, čija je zaštita osigurana pred općinskim radnim sudom. Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 2/2007, 46/2007, 45/2009, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014, 60/2015.), kao mjerodavnim propisom u postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja, člankom 5. stavkom 1. propisano je da se na pitanja koja tim Zakonom nisu drukčije uređena primjenjuju, na odgovarajući način, odredbe Zakona o ustanovama. Odredbom čl. 11. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/1993., 29/1997., 47/1999., 35/2008.) propisano je da se „pravni status zaposlenih u ustanovama, uvjeti za stupanje u službu i ostala pitanja u svezi njihovim radom uređuju općim propisima o radu, ako zakonom nije drugačije određeno“. Stajalište da u postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja i na radna mjesta nije nadležan upravni sud zauzeo je i Upravni sud Republike Hrvatske. U svojem shvaćanju iznesenim u presudi broj Us-1164 1/10 od 4. studenog 2010. godine, utvrdio je da „akt fakulteta, kojim je odbijen prigovor podnositelja zahtjeva nije upravni akt u smislu odredbe članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 53/91.,9/92. i 77/92.), jer se tim aktom još ne rješava o pravu ili obvezi određenog pojedinca u kakvoj upravnoj stvari. Upravni se spor može voditi samo protiv upravnog akta jer se u protivnom tužba odbacuje. Sukladno navedenom obrazloženju usvojena su i identična stajališta na Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, broj: Us-12548/2011. te stajalište na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, broj Gr-651/2001. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
104 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Izmjenom čl. 41. ponovno se vraća obveza napredovanja koja je bila ukinuta. Dokle god nije sigurno da za nova radna mjesta postoje osigurana financijska sredstva u državnom proračunu, napredovanje ne smije biti obvezom. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
105 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Komentar RGN fakulteta na Članak 9. Neprestano mijenjanje uvjeta kojim se propisuje obveza napredovanja čini sustav pravno neodrživim. Godine 2013. ukinuta je obaveza napredovanja, a ovim prijedlogom se ponovno uvodi, pri čemu se u st. 8 predviđa da znanstvenik ima pravo na dva reizbora na isto znanstveno radno mjesto. Nigdje nije definirano što se događa sa zaposlenikom koji nakon dva reizbora ima uvjete za izbor u više zvanje, ali ustanova nema slobodnog koeficijenta za njegovo napredovanje. Bilo bi neprihvatljivo da u takvim okolnostima zaposlenik dobije otkaz. Dodatno, znanstvenici koji su ušli u drugi reizbor, nisu u mogućnosti za vrlo kratko razdoblje ispuniti uvjete potrebne za napredovanje. Postavljanje obaveze napredovanja nužno uz sebe veže i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava u državnom proračunu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
106 Odsjek za romanistiku FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. U članku 9. stavci (6) i (7) Nacrta prijedloga Zakona navodi se sljedeće: (6) Ako se utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, natječaj za izbor iz stavka 3. i 4. ovog članka može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na niže znanstveno radno mjesto. (7) Kako bi se natječaj iz stavka 6. ovog članka mogao raspisati, potrebno je da znanstveno vijeće odlukom prethodno utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno radno mjesto u postupku sukladno članku 35. ovog Zakona, odnosno da utvrdi da je pristupnik izabran u znanstveno zvanje koje odgovara znanstvenom radnom mjestu koje je više od onoga u koje bi se birao. Smatramo da stavak 7. članka 9 nije pravedan, budući da bi se na potencijalnog kandidata primjenjivali nerealni kriteriji (docent, odnosno znanstveni suradnik bi za tri godine trebao imati uvjete za izbor u redovitog profesora odnosno znanstvenog savjetnika), iako bi potvrda izvrsnosti takvog kandidata trebala biti činjenica da nakon tri godine ima sve uvjete za napredovanje na više radno mjesto. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
107 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Člankom 9. Izmjena i dopuna ZZDVO-a predlaže se izmijeniti članak 41. ZZDVO-a kojim su definirana znanstvena radna mjesta. Predloženim izmjenama nedosljedno se ukida kriterij rada na određenom znanstvenom radnom mjestu kao preduvjet za izbor na više znanstveno mjesto. Sada se kao kriterij uzima samo vrijeme provedeno u odgovarajućem znanstvenom zvanju, osim u stavku 6. sukladno kojem je preduvjet za „prijevremeni izbor“ rad na nižem znanstvenom radnom mjestu najmanje tri godine. Nejasno ostaje tko pokreće postupak propisan stavcima 6. i 7. koji određuje postupanje u slučaju prijevremenog izbora na više znanstveno radno mjesto. Nejasno je u tom slučaju zašto bi znanstveno vijeće trebalo utvrđivati činjenicu da je pristupnik izabran u odgovarajuće znanstveno zvanje, obzirom da se ta činjenica utvrđuje odlukom matičnog odbora o izboru i upisom u upisnik znanstvenika. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
108 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Članak 41/8 postavlja određenje: „Znanstvenik izabran na znanstveno radno mjesto ima pravo na dva reizbora na isto znanstveno radno mjesto“. Ovo određenje ponavlja se i na drugim mjestima predloženih izmjena. Ovako postavljena stvar ostavlja prostor za nepotrebno dugo držanje (možda i zadržavanje) djelatnika u istom statusu i time čini još jedno mjesto u predloženim izmjenama koje nalikuju intenciji smanjivanja vertikalne prohodnosti. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
109 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. "(8) Znanstvenik izabran na znanstveno radno mjesto ima pravo na dva reizbora na isto znanstveno radno mjesto." Kako je već navedeno i objašnjeno, IRB ne podržava ponovno uvođenje obaveze napredovanja nego traži ozbiljnu provedbu reizbora prema kriterijima izvrsnosti. Zakonom se treba omogućiti institucijama da postave i dodatne uvjete za reizbor uz nacionalne donešene od strane NVZVORT. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
110 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Skrećem pažnju na članak 9. koji predlaže izmjene članka 41. u stavku 6. a kojeg predlaže zamijeniti novim stavcima 6. i 7. Ni postojeća verzija zakona (stavak 6. Članka 41) ni novi prijedlog izmjena (stavci 6. i 7. Članka 41.) nisu jasni, točni ni korektni. Predlažem sljedeći tekst: „Ako se utvrdi da pristupnik na natječaj ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno radno mjesto u odnosu na ono na koje se provodi izbor, izbor na radno mjesto u višem zvanju moguće je obaviti i prije rokova propisanih stavcima 3. i 4., ali ne prije nego isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na niže znanstveno radno mjesto.“ Pojašnjenje: mislim da je zakonodavac htio reći sljedeće (na konkretnom primjeru): ukoliko znanstvenik zaposlen na radnom mjestu znanstvenog suradnika ima priliku javiti se na natječaj za višeg znanstvenog suradnika, a na postojećem radnom mjestu znanstvenog suradnika radi manje od 5 godina, ali više od tri, takav znanstvenik ipak može biti zaposlen na radno mjesto višeg znanstvenog suradnika, ukoliko uvjetima ispunjava zahtjeve radnog mjesta znanstvenog savjetnika, tj. radnog mjesta u višem zvanju od onoga u koje se bira. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
111 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Nomotehnički, to nije točno. Znanstvenici (dakle, sve osobe koje su upisane u registar znanstvenika, ergo imaju mr.sc. ili dr.sc.) mogu se odabrati i na stručna radna mjesta - stručni, viši stručni suradnik u znanosti i visokom obrazovanju ili stručni savjetnik u znanosti i visokom obrazovanju. JE li intencija predlagatelja da se to dokine? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
112 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Izmjenama članaka propisuje se da se izbori na radna mjesta u institutima provode tako da je potrebno da osoba bude prethodno 5 godina u nižem znanstvenom zvanju ali se pritom ne spominje znanstveno radno mjesto. S druge strane izbori koji se spominju u članku 18 ovog nacrta (znanstveno-nastavna zvanja) zahtijevaju da pristupnik bude 5 godina u izboru u znanstveno-nastavno zvanje ili na odgovarajućem nižem znanstvenom radnom mjestu. Prijedlog – ujednačiti izmjene u članku 9. i članku 18. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
113 Helena Štrkalj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. U Studentskom centru su mi rekli da je u izradi novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Ja sam majka dvije studenatice i jednog gimnazijalca. Jedna kćer je redovan student u Mostaru u BiH, sa prebivalištem u Splitu. Predali smo dokumente za jedan natječaj, za raditi za vrijeme pauze između dvije akademske godine, preko student servisa, pa su mi rekli da ne može raditi jer nije redovan student u Hrvatskoj. Nije mi jasno zašto redovni studenti koji studiraju u drugim državama a građani su i državljani su RH ne bi mogli raditi za vrijeme ljetne ili zimske pauze? Mislim da su u nepovoljnijem položaju . Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su mi odgovorili da takvi studenti imaju prava u državama gdje studiraju. Ali svi oni dođu doma za vrijeme ljetnog odmora(pauze) da provedu sa obitelji, zar bi i ta dva mjeseca trebali plaćati smještaj u mjestu studiranja da bi tamo možda našli nekakav posao. Nadam se da ćete razmotriti ovaj problem i dati priliku i ovim studentima da rade i imaju ista prava kao redovni studenti u koji studiraju u RH. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
114 Željko Mrnjavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Propisivanje uvjeta pet godina na prethodnom znanstvenom radnom mjestu iz članka 41 ili znanstveno nastavnom zvanju iz članka 95 ništa ne govori o osobama koje su čitavu ili dio karijere ostvarili u inozemstvu jer stavak 8 članka 32 se odnosi samo na priznavanje znanstvenih zvanja, ali ne i znanstvenih radnih mjesta i znanstveno-nastavnih zvanja te je to potrebno usklađeno regulirati posebnih stavkom u člancima 41 i 95 u kojima bi se pojasnilo da se vrijeme provedeno u odgovarajućim zvanjima i radnim mjestima u inozemstvu može priznati u propisane rokove koje je potrebno provesti na prethodnom radnom mjestu ili znanstveno-nastavnom zvanju, te tko je i na koji način ovlašten utvrđivati te činjenice (može li to sama organizacija koja raspisuje natječaj ili bi u to trebao biti uključen i matični odbor s obzirom da jednom priznato vrijeme za stjecanje hrvatskog zvanja postaje priznato za sve buduće izbore na nacionalnoj razini). Priznavanje pet godina na radnom mjestu trebalo bi pojasniti o kakvom se ugovoru mora ili može raditi s obzirom da se danas u znanstvenoj i akademskoj zajednici formiraju različite vrste ugovornih radnih angažmana koja nemaju sve karakteristike standardnog ugovora o radu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
115 Željko Mrnjavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 9. Članak 41 sadrži kontradikciju jer zahtijeva da se natječaj raspiše tri mjeseca prije pet godina, a osoba koja se javi na natječaj u trenutku prijave na natječaj mora imati pet godina na prethodnom radnom mjestu i pet godina u prethodnom znanstvenom zvanju. Upravo takve odredbe u statutima nekih ustanova zadržane iz vremena ranijih zakona u kojima je pet godina bio maksimalan rok za pokretanje izbora stvarale su zbrku i probleme kandidatima i sveučilištima jer je matični odbor morao vraćati izvješća na dopune s obzirom da je novi zakon tražio da do trenutka pokretanja izbora u znanstveno zvanje kandidat mora napuniti punih propisanih pet godina u prethodnom zvanju. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
116 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Trebali bi postojati zajednički kriteriji propisani na nacionalnoj razini koji bi se odnosili na produljivanje ugovora o radu iznad 65. godine. Ti kriteriji trebali bi se odnositi na znanstvenu izvrsnost znanstvenika starijih od 65 godina, a ne isključivo na potrebu ustanove za njihovim radom. Doduše, zakon dopušta, ali ne uvjetuje mogućnost da ustanova sama propiše svoje vlastite kriterije izvrsnosti: to bi bilo u redu u slučajevima da se ugovor o radu iznad 65. godine financira na račun vlastitih sredstava ustanove, a ne, kako je ovdje slučaj, na teret državnog proračuna. Osim toga, razdoblje od 5 godina čini se u našim uvjetima predugačko za produljenje, pa bi trebalo period produljenja ograničiti na najviše dvije godine (s mogućnošću produljenja do 70. godine života). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
117 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Komentar RGN fakulteta na Članak 10. U stavku (8) ovog zakona propisuje se da zaposlenik, ali samo onaj u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, može sa znanstvenom organizacijom zaključiti ugovor o radu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 70 godina, pri čemu je propisivanje kriterija izvrsnosti prebačeno na ustanove, koje to mogu, ali ne moraju učiniti, iako se radi o državnim sredstvima. To bi značilo da uvjet produženja radnog odnosa više nije znanstvena izvrsnost, već potreba ustanove za njihovim radom. U tom slučaju nije jasno zašto i bilo koji drugi zaposlenik ne bi mogao nastaviti svoj rad, ako postoji potreba ustanove za njim. Međutim, općenito, produženje ugovora o radu iznad 65. godina, bez jasnih kriterija izvrsnosti na nacionalnom nivou, neminovno će u našoj sredini dovesti do kasnijeg odlaska starijih u mirovinu i do sporijeg napredovanja mladih znanstvenika. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
118 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Izmjenama i dopunama Zakona se predlaže da se s osobama izabranima na znanstvena radna mjesta zaključuju ugovori o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja izbora na više radno mjesto i mogućnošću dva reizbora na isto radno mjesto. Ako zaposlenik na navedenim radnim mjestima ne bude izabran na više radno mjesto istekom pet godina od drugog reizbora na isto radno mjesto, prestaje mu ugovor o radu. Ugovor o radu prestaje i ako u postupku reizbora ne bude prihvaćeno pozitivno izvješće o radu zaposlenika odnosno ako se prihvati negativno izvješće o radu. Izmjenama i dopunama ponovno se vraća obveza izbora u viša zvanja i na viša radna mjesta, koja je ukinuta u srpnju 2013. godine. Dakle, u razdoblju kraćem od 5 godina (jedno razdoblje izbora ili reizbora) uvodi se treći po redu model sukladno kojem zaposlenik može ili je dužan napredovati (do 2013. godine obvezan izbor, 2013. godine ukinut obvezatan izbor, 2017. godine ponovno se predlaže uvesti obvezan izbor uz mogućnost dva reizbora). Uslijed takvih čestih promjena stvorena je visoka razina pravne nesigurnosti kad je riječ o normama o kojima ovise radna mjesta zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Predloženi model podrazumijeva obvezu napredovanja zaposlenika na viša radna mjesta uz mogućnost reizbora na isto radno mjesto, najviše dva puta. Pri tom, izmjene i dopune Zakona propisuju da u slučaju neusvajanja pozitivnog izvješća, odnosno usvajanja negativnog izvješća o radu zaposlenika u postupku reizbora, odnosno u slučaju neizbora u više zvanje i na više radno mjesto nakon provedena dva reizbora, radni odnos zaposlenika prestaje na temelju samog zakona. Predloženi način prestanka radnog odnosa (na temelju zakona) vrlo je nepovoljan za zaposlenika jer ugovor o radu zaposlenika u tom slučaju prestaje već na temelju samog zakona i bez otkaznog roka. Zaposlenicima se ovakvim rješenjem uskraćuje mogućnost redovite sudske kontrole zakonitosti prestanka radnog odnosa, a zaštitu će moći potražiti jedino kroz upravni spor na način da putem upravne tužbe osporavaju odluke o svom (ne)izboru u više zvanje i na više radno mjesto, odnosno odluke o usvajanju negativnih izvješća ili pak neusvajanju pozitivnih izvješća o radu. S obzirom na to da se radi o odlukama poslodavaca čiji je sadržaj utvrđenje je li zaposlenik u dovoljnoj mjeri ispunjavao obveze iz svog radnog odnosa, posve je neprimjereno umjesto radno-pravne zaštite zaposlenicima zakonom osiguravati upravno-pravnu zaštitu. Ovakvo rješenje je protivno i cilju i svrsi Zakona o upravnim sporovima, kojim se u principu osigurava zaštita prava i pravnih interesa pravnih i fizičkih osoba u upravnim stvarima, odnosno u slučajevima kad ih javnopravno tijelo, izvršavajući neku svoju javnu ovlast, povrijedi svojim postupanjem ili propuštanjem. U provedbi izbora svojih zaposlenika u viša zvanja i na viša radna mjesta, a osobito u postupcima reizbora, javne znanstvene organizacije ne postupaju kao javnopravno tijelo, već isključivo kao poslodavac i nema razloga da se takve odluke ustanova kontroliraju u upravnom postupku. Prema našem sudu, ispravno bi bilo propisati da je neispunjavanje uvjeta za izbor odnosno reizbor razlog koji dovodi do otkaza uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem zaposlenika, te predvidjeti da se zaposleniku koji nije ispunio uvjete za izbor odnosno reizbor, ugovor o radu otkazuje po općoj proceduri propisanoj Zakonom o radu. Nadalje, Izmjene i dopune zakona uvode promjene uvjeta za nastavak rada iza kalendarske godine u kojoj znanstvenik napuni 65 godina života. Sukladno izmjenama i dopunama iza kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života moći će raditi samo zaposlenici izabrani u najviše znanstveno zvanje i zaposleni na najvišem znanstvenom radnom mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Uvjet nastavka njihova rada više nije znanstvena izvrsnost nego samo od strane ustanove iskazana potreba za nastavkom njihova rada. U skladu s tim iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za znanost uklanja se ovlast donošenja jedinstvenih kriterija izvrsnosti za nastavak rada iza 65. godine života. Iznimno, ustanove mogu, ali ne moraju propisati određene uvjete. Ugovor o radu se sa zaposlenikom zaključuje do kraja kalendarske /akademske godine u kojoj zaposlenik navršava 70.-u godinu života. Trenutno važeće zakonsko rješenje čini se kao posve adekvatno i racionalno za sustav i zaposlenike. Svaki znanstvenik može ostati na ustanovi koliko to želi, u po našoj ocjeni primjerenim dvogodišnjim mandatima: ako za njegovim radom postoji objektivna potreba i ako uz to zadovoljava kriterije izvrsnosti koji su na nacionalnoj razini jedinstveno definirani za sve. Svake dvije godine ponovno se procjenjuje potreba nastavka rada. Jedinstveni kriteriji i periodička provjera potrebe nastavka rada posve je logična i nužna obzirom da se plaća u razdoblju nastavka rada osigurava iz državnog proračuna. U ovom trenutku se radi o već uhodanom sustavu racionalnog odabira potrebnih i izvrsnih znanstvenika kojima se radi potrebe za tim omogućava rad iza 65. godine života. Suprotno, predloženim izmjenama i dopunama Zakona rad poslije 65. godine života uređuje se kao povlastica zaposlenika u najvišem znanstvenom zvanju. Ako je jedini zakonski kriterij mogućnosti nastavka rada zaposlenika stvarna potreba ustanove za tim radom, onda nema argumenata koji bi opravdali činjenicu da se izmjenama i dopunama mogućnost nastavka rada osigurava samo zaposlenicima u najvišem znanstvenom zvanju i radnom mjestu. Ustanova jednako može imati potrebu za radom bilo kojeg drugog zaposlenika, a oni nemaju mogućnost nastavka rada iza 65. g. Uz to ova „povlastica“ financirana iz državnog proračuna se omogućava bez objektiviziranih i jedinstvenih kriterija. Eventualnu mogućnost objektivizacije i provjere znanstvene izvrsnosti prepušta se ustanovama koje mogu (ali ne moraju) propisati određene kriterije, što će dovesti do toga da će znanstvenici nastavljati radne odnose iza 65. godine pod različitim uvjetima, a sve na teret državnog proračuna. Prepustiti ustanovama odgovornost za utvrđenje kriterija za produljenje ugovora o radu iza 65. godine života čini se logičnim u slučajevima kad se plaća zaposlenika osigurava iz sredstava ustanove (koju opciju i sada imamo u Zakonu) jer tu dolazi rijetko do neodgovornih i neracionalnih odluka zbog činjenice da je riječ o vlastitim sredstvima ustanove. U konačnici, s obzirom na uobičajene rokove na koje se planiraju znanstvene i nastavne aktivnosti na institutima u sustavu (dakle projekti, znanstveni programi) postavlja se pitanje što je osnova na kojoj se uopće može predvidjeti potreba za nečijim radom u razdoblju od 5 godina. Vezano za novopredložene odredbe članka 42. treba skrenuti pozornost na novi stavak 9. kojim je određeno da „ kada su sredstva za plaću znanstvenika iz stavka 8. ovoga članka osigurana iz namjenskih sredstava za znanstvene ili stručne projekte, ili iz vlastitih sredstava, javni znanstveni institut može mu produljiti radni odnos i izvan ograničenja propisanih stavkom 8. ovoga članka“. Interpretacijom ove odredbe dolazi se do sasvim nesuvisle i krajnje neopravdane mogućnosti zapošljavanja osoba starijih od 65. godina, a to je da ustanova na vlastita sredstva može zaposliti osobe starije od 65 godina čak i kad za to nema potrebe. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
119 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Stavak 8. mijenja se i glasi: "„(8) Znanstveniku u javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada, znanstvenik u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju može sa znanstvenom organizacijom zaključiti ugovor o radu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 70 godina života. Javni znanstveni instituti mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu. " Ovakva izmjena Zakona je također veliki korak unatrag prema postojećem Zakonu koji je bio stroži u odnosu na kriterije nastavka rada znanstvenika s navršenih 65 godina života, i potpuno je suprotna od stava i dugogodišnje prakse IRB-a. IRB se zalaže da plaća svakog znanstvenika nakon isteka kalendarske godine u kojoj napuni 65 godina života više ne bude na račun proračuna RH, nego da se za ta sredstva zapošljava novi znanstveni kadar. No to ne znači nužno da se umirovljeni znanstvenik/sveučilišni profesor prestaje baviti znanošću i/ili nastavom. Najkvalitetniji i najaktivniji znanstvenici i sveučilišni profesori trebaju dobiti status emeritusa/zaslužnog znanstvenika, a određeni broj njih može dobiti status vanjskog suradnika na nekom od projekata institucije. Svi oni na taj način nastavljaju doprinositi svojim znanjem i iskustvima radu institucije, ali na trošak same institucije. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
120 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. "„Ako znanstvenik izabran na znanstveno radno mjesto ne bude izabran na više radno mjesto istekom pet godina od drugog reizbora na isto znanstveno radno mjesto, prestaje mu ugovor o radu.“ Na više radno mjesto se izabire na otvorenom natječaju na koji se može prijaviti bilo tko pa i izvan sustava znanosti RH. U natječaju treba izabrati najkvalitetnijeg kandidata pa se može dogoditi da kvalitetan i vrijedan postojeći znanstvenik koji zadovoljava sve uvjete za radno mjesto ne bude najbolji kandidat na natječaju ako se prijavi vrhunski povratnik iz inozemstva ili strani znanstvenik. Zašto bi se takvog čovjeka bacilo na cestu ? Trebalo bi razgraničiti ovdje kvalitetne znanstvenike od onih koji ne zadovoljavaju uvjete za reizbor (koje treba izbaciti iz sustava na cestu) a za ovakve koji zadovoljavaju sve uvjete osigurati da zadrže postojeće radno mjesto. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
121 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. „(1) S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta u javnim znanstvenim institutima zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja izbora na više radno mjesto s mogućnošću provođenja dva reizbora." Kako je već navedeno i objašnjeno, IRB ne podržava ponovno uvođenje obaveze napredovanja nego traži ozbiljnu provedbu reizbora prema kriterijima izvrsnosti. Zakonom se treba omogućiti institucijama da postave i dodatne uvjete za reizbor uz nacionalne donešene od strane NVZVORT. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
122 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. U stavku 5., kojim se mijenja stavak 8., u drugoj rečenici novo predloženog teksta predlaže se da se iza riječi: „znanstvenom organizacijom“ dodaju riječi: „svake godine“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
123 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Loš i nelogičan je prijedlog iskazan u člancima 10 i 23, a koji se odnosi na prijedlog uvođenja obaveze izbora u više zvanje uz mogućnost dva reizbora. Ovaj prijedlog upućuje da predlagač ne razumije u cijelosti institut reizbora, i drži ga samo olakotnim procesom za znanstvenika, ako ovaj ne posjeduje uvjete za izbor u više zvanje. Nasuprot, postojeći Zakon jasno definira institut reizbora kao vrlo dobru mjeru za poticanje znanstvenika na rad, i kao mjesto na kojem je moguće i znanstvenike bez zadovoljavajućih postignuća ukloniti iz sustava. U takvom slučaju nije potrebno izbor u više zvanje stavljati kao obavezu. Jer ukoliko institucija postavi jasne i zahtjevne kriterije za reizbor (a koji su manji od kriterija za izbor u više zvanje), onda će svaki znanstvenik trudeći se da ispuni kriterije za reizbor unutar dva takva ciklusa steći uvjete za izbor u više zvanje. Nije dobro zakonski postavljati napredovanje u više zvanje kao obavezu, jer za to trebaju biti osigurana sredstva u državnom proračunu. Izbor u više zvanje puno je bolje ostaviti kao mogućnost, koja se ostvaruje onda kada postoji slobodno radno mjesto u višem zvanju. Problem vezan za ovu tematiku u praksi je 1. Nepostojanje minimalnih nacionalnih kriterija za reizbore, koje je trebalo donijeti Nacionalno vijeće već prije mnogo vremena. 2. Neprovođenje reizbora na institucijama 3. Nepostojanje dodatnih uvjeta za radna mjesta na institucijama, uz minimalne nacionalne. Nije potrebno mijenjati zakonske odredbe, već propisano početi provoditi na svim razinama i provedbu nadzirati. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
124 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Stavak 8. u suprotnosti je s imperativom izvrsnosti budući da dopušta institutima da ostavljaju svoje znanstvenike na radnim mjestima nakon navršene 65. godine s bilo kojom argumentacijom, a ne nužnom znanstvenom izvrsnošću, jer je odredba "kada postoji potreba" previše nejasna i nedefinirajuća. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
125 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Sveučilište u Rijeci s oprezom pristupa ideji povratka na režim obveznog napredovanja u znanstvenim zvanjima. Iako je pro futuro ostavljen razuman rok za stjecanje potrebnih uvjeta (dva puta pravo reizbora u odnosu na nekadašnje rješenje jednog izbora, što znači ukupno 15 u odnosu na nekadašnjih najviše 10 godina u istom zvanju), upozorava se na: a) stvarnost financiranja znanstvene djelatnosti i pratećih radnih mjesta u sustavu znanosti RH, te b) neodgovarajuće prijelazne i završne odredbe koje ne predviđaju izbjegavanje stavljanja u nejednaki položaj znanstvenika s obzirom na trenutak u kojem bi ih zateklo ponovo uvođenje obveze napredovanja. Ad a) SvRI izražava svoju zabrinutost i stajalište kako bi reizbor trebao biti isključivo instrument za produženje radnog odnosa za osobe koje nisu ostvarile potrebne uvjete za izbor u više zvanje, a ne i instrument štednje. Drugim riječima, kada znanstvenik ispuni potrebne kriterije, ne bi smjela postati uobičajena praksa automatski dvostruki reizbor, a radi proračunskih ograničenja i time usporavanja napredovanja. Institut reizbora ne bi smio postati de facto kočnica napredovanju. Ad b) Nejednakost je vidljiva između znanstvenika, koji je u određenom znanstvenom zvanju tek pola godina prije stupanja na snagu predloženih izmjena, pa bi mu stajalo na raspolaganju 14,5 godina za stjecanje uvjeta za izbor u više zvanje (početni izbor i dva reizbora od po 5 godina minus proteklih 6 mjeseci), dok znanstvenik koji je bio izabran 4,5 godine prije stupanja na snagu predloženih izmjena ima na raspolaganju (samo) 10,5 godina. U odnosu na produženje ugovora o radu do kraja kalendarske godine u kojoj znanstvenik navršava 70 godina, predloženu formulaciju trebalo bi izmijeniti da glasi „najviše do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 70 godina života, ovisno o potrebi znanstvene organizacije.“ Treba precizirati da taj ugovor ne mora u svakom pojedinačnom slučaju biti produžen za isti rok (odnosno okvirno 5 godina) budući da u stvarnosti potreba može trajati kraći period, odnosno već prilikom samog produženja može biti definirano kraće razdoblje s obzirom na konkretno stanje. SvRI smatra da propisivanje kriterija izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu nakon 65. godine života mora biti obaveza, a ne mogućnost znanstvenih organizacija. Ne spominje se što je sa sadašnjim stavkom 10, trebalo bi stajati da postaje 9. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
126 Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. Znanstveno je vijeće Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na 7. redovitoj sjednici održanoj 8. lipnja 2017. godine uputilo u e-savjetovanje sljedeće pitanje: Hoće li znanstvenici s pozitivnim izvješćima ostajati u sustavu, i ako hoće, na kojim radnim mjestima (dotadašnjim ili na višima, u skladu s napredovanjem u znanstvena zvanja)? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
127 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 10. U Stavku 8 ovog Članka vidim dva problema. Prvi, ukoliko je riječ o potrebi za nastavkom rada, smatram da bi se potreba trebala evaluirati nakon nekog perioda (kao što je u aktualnom Zakonu svake dvije godine), a ne automatski na 5 godina. Osim toga, ovom rečenicom "Javni znanstveni instituti mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu" se ostavlja otvorena situacija da instituti ne moraju propisati kriterije izvrsnosti i po potpuno nejasnom kriteriju "potrebe za nastavkom rada" produžavati arbitrarno ugovore o radu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
128 Odsjek za romanistiku FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 11. U članku 11. Nacrta prijedloga zakona predviđa se dodavanje rečenice: „Iznimno od odredaba Zakona o radu o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme, s poslijedoktorandom se može, neposredno nakon prestanka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme radi rada na znanstvenom projektu određenog trajanja..“ Iako je načelno dobro što se planira mogućnost nastavka rada na određenim projektima, smatramo da bi ta rečenica mogla postati izvor različitih manipulacija zakonom o radu, te dovesti do „beskonačnog“ produživanja ugovora na određeno s poslijedoktorandima, umjesto otvaranja razvojnih radnih mjesta i zapošljavanja na neodređeno, stvarajući znanstvenike i nastavnike drugog reda, bez prava koja nosi redoviti ugovor o radu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
129 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 11. Važeće zakonsko uređenje predviđa da osobu koja je završila poslijediplomski sveučilišni studij, znanstvena organizacija može na temelju javnog natječaja izabrati u zvanje poslijedoktoranda te s njom zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme, u trajanju od najviše četiri godine na suradničkom radnome mjestu poslijedoktoranda. Isto tako, na traženje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, znanstvena organizacija može zaposliti asistenta ili poslijedoktoranda za rad na projektu na teret sredstava projekta i na rok koliko traje znanstveni projekt. Člankom 11. predloženih izmjena i dopuna propisuje se da se iznimno od odredaba Zakona o radu s poslijedoktorandom može, neposredno nakon prestanka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme radi rada na znanstvenom projektu određenog trajanja. Predloženo uređenje sklapanja ugovora o radu s poslijedoktorandima nije adekvatno. Naime, vezano za poslijedoktorandske ugovore sadašnja zakonska norma ostavlja otvorenima sljedeća pitanja: je li s istim poslijedoktorandom moguće zaključivati uzastopne ugovore o radu zaključene na određeno vrijeme kraće od ukupno dopuštenih 4 godine, ako nije, je li to potrebno osigurati i u kojoj mjeri, je li moguće biti poslijedoktorand u različitim znanstvenim organizacijama ako je financiranje osigurano iz proračuna, treba li osigurati mogućnost kontinuiranog rada poslijedoktoranada na projektima i u kojem maksimalnom roku. Umjesto toga predloženom odredbom se uređuje već zakonom uređeno pitanje mogućnosti rada poslijedoktoranada na projektima (vidi članak 43. stavak 5.) i paušalno se dopušta mogućnost sklapanja ugovora na drugom znanstvenom projektu, a da iz same odredbe jasno ne proizlazi o kojem je broju uzastopnih projekata riječ. Ovakvo rješenje dovest će do toga da će pojedini poslijedoktorand na istoj ustanovi moći raditi neprekidno i 10 godina (primjerice – dva projekta od 5 godina), a možda i dulje, dok drugi poslijedoktorand koji je prvi ugovor zaključio na određeni broj godina (1,2,3,4) neće imati mogućnost nastavka radnog odnosa na istoj ustanovi uopće jer ne radi na projektima. Slijedom navedenog, riječ je o sasvim neadekvatnom rješenju ovog pitanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
130 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 11. Koliko god se ovo određenje moglo opravdavati sa stajališta da na taj način poslijedoktorandi „barem neće gubiti posao“, u skladu s duhom cjeline teksta puno je realističnija intencija dugoročnog držanja dotičnih djelatnika u stanju neizvjesnosti te još jednom petrificiranja vertikalne strukture. Ovime bi se eventualno moglo opravdavati i kasnije uskraćivanje novih napredovanja u status docenta te daljnjih znanstveno-nastavnih zvanja. Interpretaciji da se prije radi o otvaranju prostora za zadržavanje docenata (gore članak 41/8) i poslijedoktoranada (ovaj članak) u istome statusu na dulje vrijeme, nego što je to bio slučaj do sada (a ne njihovoj „zaštiti“ od gubitka posla), u prilog govore i izmjene uvjeta o produljenju radnog odnosa nakon 65. godine; naime, izmještanjem odluke o uvjetima produljenja radnog odnosa nakon 65. godine iz ovlasti Nacionalnoga vijeća i davanjem ovlasti sastavnicama da o njima odlučuju, očigledno se tendira na smanjenje tih istih uvjeta i olakšanje ostanka nakon 65. godine; imajući u vidu praksu dodjeljivanja radnih mjesta na temelju „oslobođenih“ koeficijenata po odlasku u mirovinu, vidljivo je da ostanak većeg broja ljudi nakon 65. godine (uslijed smanjenih uvjeta) smanjuje i broj koeficijenata za nove izbore (u docenta, itd.); također je vidljivo da je ovo poslodavcu isplativo – docent za istu plaću radi jednaki broj norma sati nastave (jednako diplomskih radova, itd.), a poslijedoktorant tek neznatno manje (225 umjesto 300 norma sati); dakle, radi se o tržišno isplativom potezu, ali i, naravno, diskriminaciji mladih znanstvenika. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
131 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 11. Analogijom s predloženim člankom 11. potrebno je i u članku 44. dodati novi stavak 4. koji bi glasio: „Iznimno od odredaba Zakona o radu o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme, sa stručnim suradnikom, višim stručnim suradnikom i stručnim savjetnikom se može, neposredno nakon prestanka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme radi rada na znanstvenom projektu određenog trajanja.“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
132 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 11. Jako dobar prijedlog i jedini u Ovom Nacrtu prijedloga Izmjena i dopuna koji je doista nužno donijeti. Naime, ovakva izmjena riješila bi problem kod zapošljavanja poslijedoktoranada na projekte, gdje je zbog odredbi iz drugih zakona trenutno potrebno napraviti pauzu od dva mjeseca između sukcesivnih zapošljavanja na određeno vrijeme, a to je situacija koja ne odgovara niti poslijedoktorandu, niti poslodavcu, tj. voditelju projekta, odnosno ustanovi. Drugim riječima, nakon isteka ugovora o radu doktoranda na određeno vrijeme (neovisno koliko trajao, maksimalno po zakonu 5 godina) doktorand se trenutno ne može zaposliti na radno mjesto poslijedoktoranda na istoj instituciji ukoliko se ukaže prilika za to, već mora raditi pauzu od 2 mjeseca bez zaposlenja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
133 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 11. Ovakva formulacija ostavlja mogućnost znanstvenoj instituciji da konstantno produljuje ugovor postdoktorantu, bez perspektive zapošljavanja na neodređeno. S obizorm na injenicu ograničenosti koeficijenata, kao i korištenje istih za napredovanje, igledno je da se ovom odredbom otvara mogućnost manipulacije i diskriminacije mladih znanstvenika koji nisu u poziciji moći. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
134 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 11. Koliko god je dobra mogućnost da se s poslijedoktorandom sklopi novi ugovor o radu po isteku prethodnog, toliko se čini da se na ovaj način poslijedoktorandi zapravo izmještaju iz sustava, odnosno zadržava ih se u tom statusu i prebacuje na projekte (različitog trajanja) umjesto da im se omogući napredovanje na znanstveno-nastavna radna mjesta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
135 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Nejasno je zašto rektor ima ovlast obustaviti od izvršenja opći akt sastavnice ako je protivan zakonu ili statutu sveučilišta. Opći akti sastavnica u proceduri donošenja potvrđuju se na senatu, pa samim time, ako su prihvaćeni, ne bi smjeli biti „protivni zakonu ili statutu sveučilišta.“ Ujedno se time daje i prevelika ovlast rektoru. Promjenom st. 7. (novog 10.) čl. 57. prema kojem se briše se „i postaviti vršitelja dužnosti s odgovarajućom kvalifikacijom“ i dodaje „i prodekana odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice i postaviti vršitelja dužnosti dekana i vršitelje dužnosti prodekana, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice sve s odgovarajućom kvalifikacijom sukladno statutu sveučilišta i sastavnice, kako bi se osiguralo funkcioniranje sastavnice.“ zadire se u pravo same sastavnice, odnosno njezina stručnog vijeća da sudjeluje u izboru svojih prodekana, pogotovo kad je za mogući loš ili nezakonit rad institucije odgovoran njezin čelnik, odnosno dekan. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
136 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Suspenzija dekana i prodekana odnosno čelnika sastavnice i osoba koje mu pomažu Budući da su prodekan, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice, birane isključivo od strane fakultetskih vijeća sastavnica, a rektor i senat nisu ni na koji način sudjelovali u njihovom izboru, niti potvrđivali njihovo imenovanje, nelogično je da ih razrješava rektor odnosno senat. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
137 Snježana Sekušak-Galešev NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: st.10 i 11: Jedna od autonomnosti sastavnica zagrebačkog sveučilišta ogleda se i u odabiru njihovih prodekana, pa je time zakonski upitno proširivanje ovlasti rektora da on ih smjenjuje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
138 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Suspenzija dekana i prodekana odnosno čelnika sastavnice i osoba koje mu pomažu Budući da su prodekan, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice, birane isključivo od strane fakultetskih vijeća sastavnica, a rektor i senat nisu ni na koji način sudjelovali u njihovom izboru, niti potvrđivali njihovo imenovanje, nelogično je da ih razrješava rektor odnosno senat. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
139 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Komentar RGN fakulteta na Članak 12. Nije prihvatljivo da rektor sveučilišta dobiva ovlast smjenjivanja prodekana i postavljanja vršitelja dužnosti prodekana, budući odgovornost za možebitni loš rad sastavnice prvenstveno snosi dekan. Na ovaj način ovlasti stručnog vijeća sastavnice, koje je do sada sudjelovalo u izboru prodekana, bitno bi se smanjile, a rektoru dala mogućnost da postavlja cijelu upravu neke sastavnice, što je nedopustivo. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
140 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Člankom 12. Izmjena i dopuna mijenja se članak 57. ZZDVO-a, ponajviše u smjeru definiranja uvjeta za izbor rektora te proširenju njegovih prava i ovlasti. U taj članak sasvim je neprimjereno svrstana i odredba po kojoj istekom mandata rektor ima pravo, ako su tijekom mandata nastupile okolnosti iz članka 102. stavka 7. ovog Zakona, pokrenuti postupak propisan člankom 102. stavkom 8. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana prestanka mandata. Ta odredba bi sadržajno trebala biti dio članka 102. Zakona. Nejasno je je li u pisanju navedene odredbe došlo do omaške pri određivanju stavaka na koji se odredba referira. Za pretpostaviti je da se radi o pravu rektora da u slučaju kada u vrijeme mandata nastupi okolnost da je navršio 65 godina života, da u roku od 30 dana od završetka mandata ima pravo pokrenuti postupak sklapanja ugovora o radu do isteka akademske godine u kojoj će navršiti 70. –u godinu života. To je uređeno stavcima 6. i 7. članka 102., a ne stavcima 7.i 8. istog članka, na koje se referira odredba. U vezi propisivanja ovakvog prava, osobito na neintegriranim visokim učilištima, otvara se pitanje mogućnosti ostvarenja tog prava rektora jer se u stvarnosti ne radi o nastavku radnog odnosa obzirom već prihvaćanjem mandata rektor prekida svoj rad na ustanovi s koje je otišao na položaj rektora, a istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina prestaje mu i svako pravo na mirovanje obveza iz ugovora o radu kojeg je imao sa sastavnicom s koje je otišao. Nejasno je kako ustanova u tim okolnostima može imati potrebu za nastavkom rada rektora koji neposredno prije 65. godine i nakon toga na sastavnici nije ni radio. Nadalje, u smislu proširivanja ovlasti rektora valja istaknuti da sukladno predloženim izmjenama zakona rektor može obustaviti od izvršenja ne samo odluku dekana i ostalih čelnika sastavnica sveučilišta, nego i opći akt sastavnice ako je protivan zakonu ili statutu sveučilišta. U tom slučaju je dužan od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 15 dana od obustave tražiti ocjenu njegove zakonitosti. Visoki upravni sud Republike Hrvatske dužan je riješiti o zakonitosti obustavljenog općeg akta u roku od 30 dana od primitka zahtjeva rektora. S druge strane ako rektor obustavi od primjene pojedinačni akt sastavnice (za što je propušteno jasno definirati ovlast), protiv odluke rektora o obustavi sastavnica može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Sukladno predloženim rektor može u statutom utvrđenim slučajevima nepoštivanja zakona, drugih propisa, statuta ili na njima utemeljenih sveučilišnih odluka, suspendirati dekana ili drugog čelnika sastavnica sveučilišta kao i prodekana odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice i postaviti vršitelja dužnosti dekana i vršitelje dužnosti prodekana, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice, sve s odgovarajućom kvalifikacijom sukladno statutu sveučilišta i sastavnice, kako bi se osiguralo funkcioniranje sastavnice. Ovakva ovlast rektora suprotna je konceptu i osnovnoj ideji suspendiranja osoba s radnih mjesta (njihova privremenog udaljavanja) kao i funkciji imenovanja vršitelja dužnosti čelnika. Zaposlenik se suspendira s radnog mjesta kad je nečime povrijedio svoje obveze iz radnog odnosa. Prodekani i drugi pomoćnici čelnika biti će u konkretnim slučajevima suspendirani ne iz razloga povrede radnog odnosa koje su sami učinili nego radi povreda koje su učinile druge osobe (dekan). Dakle, prodekani na ovaj način odgovaraju za tuđe, a ne svoje povrede obveza iz radnog odnosa. Nadalje, vršitelj dužnosti se imenuje kao privremeno rješenje i njegova ovlaštenja su po prirodi stvari ograničena samo na tekuće poslove. On nema mandat, nego privremeno vrši dužnost, do izbora novog čelnika. Iz tog razloga suvišna je mogućnost imenovanja vršitelja dužnosti prodekana, jer zadatak privremene uprave nije da upravljaju visokim učilištem nego da kratkoročno rješavaju osnovne tekuće poslove koje ne trpe odgodu. Za sve drugo nemaju ovlasti. S obzirom da ovlast suspendiranja prodekana i imenovanja vršitelja tih dužnosti nema uporišta u pravnoj teoriji, a u praksi je nepotrebna, može se zaključiti da se radi o pokušaju naknadnog osnaživanja postupaka rektora Sveučilišta u Zagrebu koji je 2016. godine bez ovlasti, zajedno s dekanom suspendirao prodekane Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
141 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. U članku 57 dodan je stavak 2 koji sada i rektoru dozvoljava pravo da u okolnostima isteka akademske godine u kojoj navršava 65 godina starosti radi čega mu prestaje ugovor o radu (propisano člankom 102/7) iznimno od tog određenja (sukladno članku 102/8) zaključi daljnji ugovor o radu. Dodatno, članak 102/8 je promijenjen na način da se produljenje ugovora koje je prije bilo definirano na dvije godine s mogućnošću produljenja u dvogodišnjim mandatima sada mijenja na produljenje ugovora do akademske godine u kojoj djelatnik navršava 70 godina. Uz to, prijašnji stari članak 102/10, izmijenjen je na način da određuje da se u slučaju „Kada su sredstva za plaću zaposlenika iz stavka 7. ovoga članka osigurana iz namjenskih sredstava znanstvenih ili stručnih projekata ili iz vlastitih sredstava...“ dotičnom produlji radni odnos i izvan ograničenja od 70 godina koje se sada uvodi. Daje li se ovim određenjima rektoru legitimitet obavljanja dotične funkcije do sedamdesete godine života, a možda i dulje? U članku 57/6 „Rektor može obustaviti od izvršenja odluku dekana i ostalih čelnika sastavnica sveučilišta, ako je protivna zakonu ili statutu sveučilišta“ zamijenjeno je sa „Rektor može obustaviti od izvršenja opći akt sastavnice ako je protivan zakonu ili statutu sveučilišta“ Dovodi li ova odredba do toga da svi opći akti sastavnica bivaju bezrezervno podvrgnuti statutu sveučilišta koji ih naknadno može svojim vlastitim izmjenama „prema potrebi“ delegitimirati? Dodatno, izmjenom toga da rektor ima pravo „obustaviti od izvršenja odluku dekana i ostalih čelnika sastavnica sveučilišta“ u „Rektor može obustaviti od izvršenja opći akt sastavnice ako je protivan zakonu ili statutu sveučilišta“ bjelodano je fokus potencijalno legitimiranih nijekanja odluka od strane rektora pomaknut na tijela sastavnica poput fakultetskih vijeća, koja jedina imaju demokratski legitimitet donošenja odluka. Ovo je potencijalno vrlo opasno određenje za demokratsko upravljanje institucijama. U članku 57/7 prijašnje određenje „...rektor sveučilišta može u statutom utvrđenim slučajevima nepoštivanja zakona, drugih propisa, statuta ili na njima utemeljenih sveučilišnih odluka, suspendirati dekana ili drugog čelnika sastavnica sveučilišta i postaviti vršitelja dužnosti s odgovarajućom kvalifikacijom“ proširuje se na način da rektor sada može postaviti i vršitelje dužnosti prodekana, kao i vršitelja dužnosti dekana. Neprihvatljivo je to što se ovim određenjem uskraćuje sastavnici i njezinom Vijeću da odabere prodekane i osobe koje njome upravljaju te zaobilazi demokratsko suodlučivanje, jednako kao i to da se naknadno legitimira već ranije provedene nelegitimne odluke. Ovim određenjem se autonomnoj sastavnici (npr. Vijeću FF) onemogućuje da sudjeluje u imenovanju neposredne „vlasti“ (dekanski kolegij) nakon suspenzije dekana. Do sada, kada bi rektor suspendirao dekana (a s njim bi po prirodi stvari otišli i prodekani), u odluci o novoj „vlasti“ jednakog bi udjela imali rektor (imenuje v.d. dekana) i sastavnica (imenuje v.d. prodekane, odnosno potvrđuje prijedlog v.d. dekana). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
142 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. U stavku 5. predlažu se brisati riječi: „odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice“, a riječi: „vršitelja dužnosti prodekana, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice“, zamijeniti s riječima: „vršitelja dužnosti prodekana“. U stavku 6. ispred rednih brojeva potrebno je brisati riječ: „od“. U stavku 7. riječi: „i osobe koje pomažu čelniku radu (prodekani, zamjenici)“ predlažu se zamijeniti riječima: „i prodekani“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
143 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Senat Sveučilišta u Rijeci zauzeo je sljedeći stav: OBUSTAVA OD PRIMJENE OPĆEG AKTA SASTAVNICE SvRi podržava odredbu st. 4. ovoga članka sukladno kojoj rektor ima ovlast obustaviti od izvršenja opći akt sastavnice ako smatra kako je takav akt protivan zakonu ili statutu sveučilišta. No, smatra kako to treba biti obveza rektora, a ne njegova ovlast, slijedom čega formulaciju „može“ treba izmijeniti u formulaciju „će“. Isto važi i za postojeću prvu rečenicu dosadašnjega stavka 6. ovoga članka, koji postaje stavak 7. Dodatno, upozoravamo kako se stavkom 6. članka 12. prijedloga ZIDa izravno intervenira u pravni režim upravnoga spora uređen Zakonom o upravnim sporovima. Iako Zakon o upravnim sporovima nije organski zakon, nije preporučljivo u jednom upravnome području propisivati drukčiji pravni režim bez zakonom utvrđenoga razloga. Upozoravamo kako su modaliteti pokretanja postupka ocjene zakonitosti općega akta propisani člankom 83. Zakona o upravnim sporovima te da takav postupak može pokrenuti Visoki upravni sud na zahtjev fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom ako je pojedinačnom odlukom javnopravnoga tijela koja se temelji na općem aktu došlo do povrede njihovih prava ili pravnoga interesa, u roku od 30 dana od dostave takve pojedinačne odluke, a što ovdje nije slučaj. S druge strane, ovaj postupak može pokrenuti Visoki upravni sud po službenoj dužnosti na temelju obavijesti građana, pučkoga pravobranitelja ili na zahtjev suda. Temeljem predstavke propisane u prijedlogu ZIDa Visoki upravni sud nije dužan pokrenuti postupak ocjene zakonitosti općega akta, slijedom čega je odredba prijedloga ZIDa, sukladno kojoj je Visoki upravni sud Republike Hrvatske dužan riješiti o zakonitosti obustavljenog općeg akta u roku od 30 dana od primitka zahtjeva rektora, suprotna Zakonu o upravnim sporovima. Konačno, propisani rok od 30 dana može se ocijeniti jedino instruktivnim, kao i ostali rokovi za rješavanje upravnih i sudskih predmeta, ako nije što drugo propisano zakonom. Valja naglasiti kako ovdje ne postoji mehanizam zaštite prava podnositelja ovoga prijedloga i institucije o čijem se općem aktu radi u slučaju nerješavanja u razumnome roku. Također, nije jasna svrha stavka 7. ovoga članka prijedloga ZIDa, s obzirom da rektor istupa kao čelnik sveučilišta i osoba odgovorna za zakonit i pravilan rad sveučilišta, kao i sastavnica sveučilišta. Drugim riječima, on je „čuvar zakonitosti“ na sveučilištu. Odluka senata o „odluci rektora o obustavi od izvršenja općega akta“ čini se potpuno nepotrebnom, jer je prema članku 37. stavak 2. Zakona o ustanovama ravnatelj odgovoran za zakonit rad ustanove, dok ova obveza nije propisana za upravno vijeće. Stoga takva odredba narušava logiku pravne regulacije sveučilišta kao ustanova, a može koristiti rektoru za potencijalno „legitimiranje osnova donošenja odluke o obustavi“. Također valja ukazati na neusklađenost budućih stavaka 8. i 10. koji propisuju kako rektor treba inicirati postupak ocjene zakonitosti općeg akta pred Visokim upravnim sudom u roku od 15 dana, dok o rektorovoj odluci senat odlučuje u roku od mjesec dana. Za napomenuti je da je u postojećem zakonskom rješenju predviđeno da u slučaju obustave od primjene pojedinačnog akta sastavnice, konačnu odluku donosi senat. ZID više ne spominje senat, odluka rektora je krajnja prije pokretanja upravnosudskog postupka. Nije jasno zašto se predlaže ova izmjena, a uvodi nadzor senata u slučaju obustave od izvršenja općeg akta sastavnice. SUSPENZIJA DEKANA I PRODEKANA ODNOSNO ČELNIKA SASTAVNICE I OSOBA KOJE MU POMAŽU U odnosu na gore spomenute koncepte, problematičnim se ukazuje i koncept suspenzije pa potom i razrješenja prodekana, odnosno osoba koje pomažu drugom čelniku sastavnice, budući da su navedne osobe birane isključivo od strane stručnih vijeća sastavnica, a rektor i senat nisu ni na koji način sudjelovali u njihovom izboru, niti potvrđivali njihovo imenovanje. Činjenica da su nastupile okolnosti zbog kojih je sukladno propisima potrebno suspendirati dekana ili drugog čelnika sastavnice ne može se pravno protegnuti na prodekane, odnosno osobe koje pomažu drugom čelniku sastavnice, budući da one temeljem zakona imaju bitno sužene ovlasti i odgovornosti u odnosu na dekana/drugog čelnika. Uz to, logično je i zamislivo da u slučaju suspenzije upravo prodekan/osoba koje pomažu čelniku može biti odgovarajući izbor za vršitelja dužnosti. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
144 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Izmjena stavka 6. (odnosno predloženog novog stavka 7.) dodavanjem rečenice kojom se rektoru daje ovlast da obustavi od izvršenja opći akt nepotrebna je i paradoksalna. Ako se zna da nijedan opći akt sastavnice, ako je donesen prema regularnoj proceduri (a ona predviđa usklađivanje sa zakonom i statutom sveučilišta), ne može (i ne smije) biti protivan zakonu ili statutu sveučilišta, tada se situacija iz predloženog dodatka ne može ni dogoditi. Time su nepotrebni i novopredloženi stavci 8. i 9. Također, predložena izmjena dosadašnjeg stavka 7. zadire u pravo same sastavnice, odnosno njezina Vijeća da izabere prodekane, odnosno osobe koje na izravan način sudjeluju u upravljanju sastavnicom. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
145 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Ovim se sastavnici nameću prodekani i ignorira se volja Stručnog vijeća sastavnice te se kompletna uprava imenuje od strane rektora. Prijedlog je da se briše dopuna koja govori o prodekanima. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
146 Davor Dukić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Problematične su stavke čl. 12. Nacrta prijedloga koji se tiče čl. 57. Zakona jer se tako promijenjenim člankom šire ovlasti rektora te više nisu usklađene sa Statutom Sveučilišta i statutima njegovih sastavnica. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
147 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. Teško je gledati ovaj cijeli Članak i ne osvrnuti se na aktualnu situaciju na Sveučilištu u Zagrebu, i specifičnije, Filozofski fakultet. Ali nevezano za to čak, da se primjetiti sljedeće: - Stavak 7. - nije jasno zašto bi Rektor imao mogućnost suspenzije prodekana, koji nisu nužno nepoštivali zakon, druge propise, statute ili na njima utemeljene sveučilišne odluke, a kamoli postavljanja vršitelja dužnosti prodekana. Nisam siguran kako je ovo u skladu s idejom autonomije visokog obrazovanja jer na ovaj način se rektoru daju izrazito velike moći. - Stavak 8. i 9. unose potencijalni pravni kaos i blokadu funkcioniranja Sveučilišta i njegovih sastavnica. Osim toga, može li zakon obvezati rokovima Visoki upravni sud? Ako da, mogu li ti rokovi vrijediti i za procjenu Visokog suda za postupke Rektora iz Stavka 7 koje bi mogao suspendirani dekan tražiti? - Stavak 10. - čemu Senat ako je uključen već Visoki upravni sud u cijelu priču? Implicira li ovaj stavak da Rektor automatski razrješava i čelnika i sve prodekane i zamjenike? Mislim da je općenito pitanje oko ovog članka jasno - koliku moć treba imati Sveučilište, ali specifičnije jedna osoba, Rektor, nad svim sastavnicama? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
148 Mateo Štrbić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 12. ''U dosadašnjem stavku 7., koji postaje stavak 10., briše se „i postaviti vršitelja dužnosti s odgovarajućom kvalifikacijom“ i dodaje „i prodekana odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice i postaviti vršitelja dužnosti dekana i vršitelje dužnosti prodekana, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice sve s odgovarajućom kvalifikacijom sukladno statutu sveučilišta i sastavnice, kako bi se osiguralo funkcioniranje sastavnice.“'' Radi li se ova izmjena kako bi se pogodovalo rektoru Borasu koji je na Filozofskom fakultetu imenovao v.d. prodekane, iako to nije smio? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
149 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Ovom izmjenom gotovo u potpunosti se ukida dosadašnja razlika između sveučilišnog odjela i fakulteta kao ustrojbenih jedinica sveučilišta, a s obzirom na to da se odjel prema novom prijedlogu osniva se kao „sastavnica sveučilišta koja izvodi studijske programe te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom ili više znanstvenih polja ili znanstvenih područja, odnosno u područjima umjetnosti“. Dosad je sveučilišni odjel izvodio studijske programe i razvijao znanstveni, umjetnički i stručni rad u samo jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području. S obzirom da su u siječnju 2017. Hrvatski studiji (jedina sastavnica sa statusom sveučilišnog odjela na SuZg) prešli iz statusa centra u status odjela, a na njima se izvodi studijske programe i razvija znanstveni rad u 7 znanstvenih polja i 1 interdisciplinarnom području, moglo bi se zaključiti da je razlog ove izmjene retroaktivna legalizacija postojećeg stanja. Potrebno je ovim ili nekim drugim zakonskim prijedlogom jasnije urediti odnos sveučilišnih odjela i drugih sastavnica sveučilišta, ali i općenito način ustrojavanja sveučilišta. Ukoliko su primarne znanstveno-nastavne sastavnice sveučilišta fakulteti i akademije, onda je nelogično da se, kao što je to na Sveučilištu u Zagrebu, pojavljuje kao još jedna sastavnica sveučilišni odjel, i to kao jedini primjerak svoje vrste. Odjel kao sveučilišna sastavnica može se ustrojiti na općenito odjelno ustrojenim sveučilištima odnosno onima koja imaju više odjela, kao što je u nas, primjerice zadarsko, ili druga manja sveučilišta. Dakle, ZZDVO ili neki drugi zakonski propis trebao bi urediti način na koji se sveučilišta uopće mogu ustrojavati tako da se izbjegne ustrojbeni kaos kakav trenutačno vlada na Sveučilištu u Zagrebu. Time bi se sveučilišna autonomija dovela u primjeren zakonski okvir. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
150 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Suspenzija dekana i prodekana odnosno čelnika sastavnice i osoba koje mu pomažu Budući da su prodekan, odnosno osobe koje pomažu čelniku sastavnice, birane isključivo od strane fakultetskih vijeća sastavnica, a rektor i senat nisu ni na koji način sudjelovali u njihovom izboru, niti potvrđivali njihovo imenovanje, nelogično je da ih razrješava rektor odnosno senat. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
151 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Predlažemo da se ovakva izmjena članka 64 ne prihvati, te upozoravamo da je predložena izmjena vrlo opasna jer dokida temeljnu razliku između fakulteta i odjela. Ukoliko bi sveučilišni odjel izvodio studijske programe te znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom ili više znanstvenih polja ili znanstvenih područja, odnosno u područjima umjetnosti, briše se ključna razlika između odjela i fakulteta, koji i po odredbama ovoga Zakona nisu u istom pravnom statusu. Smatramo da bi primjena ovoga članka dovela do kaotične situacije posebno u nastavnom segmentu rada na potpuno integriranim sveučilištima i sveučilištima koji za svoje sastavnice imaju odjele i fakultete. Eventualno prihvaćanje ove izmjene može imati dalekosežne posljedice po sveučilišta i fakultete, jer bi se omogućilo odjelima (sveučilištima) da dupliciraju programe koje već izvode fakulteti. Time se može prouzrokovati postepeno gašenje pojedinih fakultetskih programa i posljedično čak urušavanja fakulteta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
152 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Komentar RGN fakulteta na Članak 13. Ovakvom definicijom sveučilišni odjel gotovo se izjednačuje sa fakultetom, s tom razlikom da sveučilišni odjel nema pravnu osobnost i njime upravlja Rektorat. Dosadašnja odredba sveučilišnog odjela, da u njemu rade znanstvenici koji su aktivni u jednom znanstvenom polju, potpuno nestaje, bez ikakve relevantne argumentacije. Stoga je članak u ovakvom obliku neprihvatljiv. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
153 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Člankom 13. Izmjena i dopuna mijenja se članak 64. ZZDVO-a, konkretno definicija sveučilišnog odjela. Mišljenja smo da se radi o posve bespotrebnoj intervenciji u članak. Ovom izmjenom se de facto briše jasna razlika između sveučilišnog odjela i fakulteta kao ustrojbenih jedinica sveučilišta, a s obzirom na okolnost da će odjel u buduće moći razvijati rad u više znanstvenih polja i više znanstvenih područja. Po definiciji odjela koja se predlaže, odjeli bi mogli biti i složeniji ustrojbeni oblici od većine fakulteta. Ovom izmjenom se briše glavna karakteristika odjela, a to je da u njemu specifično rade znanstvenici koji svoj rad obavljaju u jednom znanstvenom polju. S obzirom da je vrlo teško pronaći racionalne argumente koje bi opravdavali intervenciju u definiciju sveučilišnog odjela, izmjenu se može povezati jedino sa slučajem Sveučilišta u Zagrebu Hrvatskih studija, koja sastavnica Sveučilišta je suprotno ZZDVO-u preustrojena iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel iako je kao centar obavljala znanstveni rad u više znanstvenih polja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
154 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Kriterije za osnivanje sveučilišnog odjela trebalo bi jasno definirati na višoj razini. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
155 Zvonimir Komar (Odsjek za pedagogiju, FFZG) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Članak 64/1 redefinira Sveučilišni odjel na način da ukida odredbu da se dotični bavi jednim znanstvenim poljem ili interdisciplinarnim područjem, a postavlja odredbu da se dotični bavi jednim ili više znanstvenih polja ili područja U ovome određenju još jednom se neka ranija nelegitimna postupanja sa određenim sastavnicama Sveučilišta i njihova već praktički učinjena redefiniranja naknadno nastoje sankcionirati proširenjem pojma Sveučilišnog odjela „prema potrebi“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
156 Neven Jovanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Kao zamjenik pročelnice Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iznosim službeni stav Odsjeka (koji će biti upućen i preko zajedničkih primjedaba Fakulteta). Smatramo da ova izmjena ozbiljno zadire u sveučilišni sustav i proturječi dosadašnjoj intenciji tvoraca zakona. Ovim se člankom, naime, uz postojeća dva tipa znanstveno-nastavnih sastavnica sveučilišta – fakultet, kao autonomnu i raznovrsnu, i odjel, kao neautonomnu, ali specijaliziranu – uvodi i mogućnost postojanja trećega, hibridnog tipa: odjela kao "integriranog fakulteta", tj. sastavnice s više specijalnosti, ali izravno podređene rektoratu i sveučilištu. Nije jasno niti je igdje bilo argumentirano zbog čega se u sustav (usto: na mala vrata) uvodi ovakva mogućnost i zbog čega se mijenja intencija tvorca zakona. Model odjela integriranih izravno u sveučilište dosada je prokušan u praksi, dok je model relativno autonomnih fakulteta potvrđen nacionalnom tradicijom. Ovom se inovacijom, međutim, otvara mogućnost da sveučilište konkurira vlastitim sastavnicama, npr. uspostavljajući odjel s brojnim društveno-humanističkim smjerovima, ili odjel koji znanstveno djeluje na područjima medicine, filozofije i prava. Vodi li to ukidanju fakulteta kakvi su definirani sadašnjim ZZDVO? Ovakva će inovacija, na koju se možda gleda kao na olakšavanje upravljanja (ne znamo, jer je argumentacija izostala), zapravo opasno zakomplicirati upravljanje, budući da će rektorat sveučilišta – uz dosadašnje zadatke – morati i upravljati odjelom ili odjelima s disparatnim, ponekad i proturječnim načinima rada i znanstvenog istraživanja. Zato predlažemo da se ovakva izmjena članka 64, stavka 1 ZZDVO ne prihvati. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
157 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Koja je razlika između sveučilišnog odjela i fakulteta ovakvim zakonskim rješenjem? Mišljenja sam da je ovaj članak napisan samo kako bi se legalizirao status Hrvatskih studija koji su nezakonito degradirani na stupanj odjela. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
158 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Stav Senata Sveučilišta u Rijeci: SvRI smatra predložene izmjene definicije sveučilišnih odjela nelogičnim, nepotrebnim i besmislenim. Naime, temelj razlikovanja između fakulteta/akademija i sveučilišnih odjela upravo je bila ta da odjel izvodi studijske programe te razvija znanstveni, umjetnički ili stručni rad u jednom polju ili interdisciplinarnom području ili jednom umjetničkom području (podsjeća se da pravna osobnost nije nužna odrednica fakulteta). Prema predloženim izmjenama razlika između fakulteta/akademija i sveučilišnih odjela se briše, sama smisao postojanja pojma sveučilišni odjel se briše, a gubitak smisla zakonske odredbe - ne treba posebno isticati - ne smije biti posljedica izmjene zakonske odredbe. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
159 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Potpuno se mijenja ideja sveučilišnog odjela koji je po Zakonu sastavljen iz jednog znanstvenog polja ili interdisciplinarnog područja. Ovako nije jasno koja je razlika između sveučilišnog odjela, sveučilišnog centra (centar ne postoji u zakonu već statutu sveučilišta) i fakulteta. To znači da unutar sveučilišta mogu postojati odjeli koji dupliciraju studijske programe koji se već izvode na fakultetima. Prijedlog – zadržati staru verziju stavaka. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
160 Srećko Krile NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Sveučilište u Dubrovniku, Za integrirana sveučilišta je pitanje zašto nastavnik nemože biti na dva Sveučilišna odjela, tj. biti barem član drugog Stručnog vijeća, ako zadovoljava kompetencije iz znan. polja (tj. stekao izbor), a kojim se taj Odjel primarno bavi, a on ujedno drži nastavu i sudjeluje u znanstvenom radu. Time stručnjak nemože djelovati punopravno nego samo na jednom odjelu, čime institucija gubi, kao i sam nastavnik. Takav interdisciplinarni rad je baš smisao integriranih sveučilišta, a na ovaj način se on sprječava. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
161 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Radi se o odredbi koja je izrazito važna za razvoj i ostvarivanje stvarne zadaće sveučilišta. Naime interdisciplinarnost postaje imperativ 1. za oživotvorenje održivog razvoja, 2. za zadovoljavanje potreba tržišta rada koje traži kadrove sposobne za sistemsko promišljanje 3. za obrazovanje odgovornih građana svijeta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
162 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. S obzirom da prethodno nisam vidio predviđene promjene članka 64., a koje su ipak prisutne, u općim komentarima sam naveo razloge zbog koji se postojeći stavci 1. i 2. trebaju promijeniti (ispričavam se svima na previdu). Kako ove promjene jesu u skladu s mojim općim komentarima i promjenama, smatram za shodno i kolegama koji se s njima ne slažu ukratko pojasniti razloge iz drugog i specifičnog gledišta. Dakle, postoje područja koja su mala i partikularna (npr. neko konkretno područje u obrazovnim znanostima) zbog kojih je skupo i neumjesno osnivati fakultete te u kojima nužno sinergijski surađuju znanstvenici iz različitih znanstvenih područja s jedinstvenim ciljem odjela (npr. u obrazovnim znanostima je to znanstvenoistraživački rad u konkretnom području obrazovanja i visokoškolsko obrazovanje u tom području). Na taj se način svakom od znanstvenika omogućuje napredovanje u vlastitom području, te tako osigurava epistemološki razvoj, ali i stvarno interdisciplinarno znanstveno i stručno djelovanje u okviru odjela s jedinstvenom teleološkom odrednicom. Dakle, SLAŽEM SE S OVAKVIM PROMJENAMA i još jednom ispričavam što ih nisam odmah uočio! Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
163 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. Molim Vas da objasnite koja je onda razlika između Sveučilišnog odjela i Fakulteta koji se, prema Članku 62. postojećeg Zakona definira ovako "Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i struč­ni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja. Fakultet mo­že osnivati i izvoditi i stručne studije u skladu s ovim Zakonom." Jedina razlika je status visokog učilišta, ne vidim smisao onda u definiranju odjela ovako? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
164 Mateo Štrbić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 13. ''„(1) Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja izvodi studijske programe te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom ili više znanstvenih polja ili znanstvenih područja, odnosno u područjima umjetnosti.'' Radi li se ova izmjena kako bi se pogodovalo rektoru Borasu koji je promijenio status Hrvatskih studija iz centra u odjel, iako je to bilo protuzakonito jer prema sadašnjem zakonu odjel može izvoditi studijske programe u samo jednom polju? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
165 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 14. U članku 14. stavku 4. – potrebno je preciznije definirati potrebu usklađivanja sveučilišnih i stručnih studija s opisom razina kvalifikacija navedenih u nacionalnom kvalifikacijskom okviru budući da to prema zakonu nije obavezno, a ovdje je to navedeno kao obavezno. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
166 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 15. Poslijediplomski studij Članak 73. U članku 73., stavku 2. dodaju se nakon riječi „(doktorski studij)“ riječi „i poslijediplomski specijalistički studij“- ovaj stavak 2. trebao bi ostati normiran kako je normiran i sad jer dodatkom riječi i „i poslijediplomski specijalistički studij“ dolazi do gubitka distinkcije između sveučilišnog visokog obrazovanja i stručnog obrazovanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
167 ANTE KRAPLJANOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 15. Predlažem da se izvrši izmjena i da članak glasi: Članak 15. U članku 73., stavku 2. dodaju se na kraju stavka riječi „ili poslijediplomskog specijalističkog studija“ Na ovaj način bi se omogućila prohodnost na doktorske studije i kandidatima koji su prethodno završili stručne studije, a preko poslijediplomskog specijalističkog studija. Na ovaj način se otvaraju vrata na primjer doktorskom studiju kriminalistike za kriminaliste. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
168 ANTE KRAPLJANOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 15. Predlažem izmjenu ovog članka iz praktičnih razloga jer ne postoje sveučilišni diplomski studiji kriminalistike u RH, a postoje poslijediplomski specijalistički studiji kriminalističkog istraživanja. Ovime bi se onemogućili upisi na poslijediplomske studije onima kojima su ti studiji namijenjeni (http://mozvag.srce.hr/preglednik/pregled/hr/podrucje/prikaziPolje.html?oznakapodrucje=5&oznakapolje=5.13). Nejasan je i motiv za uvođenje ove neprohodnosti jer su poslijediplomski specijalistički studiji namijenjeni usavršavanju u struci, a ovime bi se kandidatima sa stručnih studija onemogućio upis. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
169 LUKA JURDANA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 15. Konzistentnosti radi trebalo bi intervenirati u čl. 73. st. 1. i st. 3. na način da se termin koji se koristi za doktorski studij uskladi s terminom koji se koristi u čl. 73. st. 2. U st. 2. navedenog članka za doktorski studij koristi se termin "poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij)", dok st. 1. i st. 3. za doktorski studij koriste termin "poslijediplomski sveučilišni studij". Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
170 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 16. Trenutno još nije donesen nacionalni kvalifikacijski okvir i ne čini se vjerojatnim da će biti donesen prije ovih izmjena i dopuna ako ikad do njih dođe. Međutim, u ovome dijelu svakako bi uz nacionalni kvalifikacijski okvir trebalo dodati i Europski prostor visokog obrazovanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
171 ANTE KRAPLJANOV NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 16. Predlažem da Članak 16. predvidi izmjenu Članka 74. u stavku (1) brišu se riječi "specijalistički diplomski stručni studij" i zamjenjuju riječima "stručni diplomski studij" u stavku (7) brišu se riječi "stručni/a specijalist/ica" i zamjenjuju riječima "stručni/a magistar/ra (str.mag)" uz usklađivanje zakona s novim nazivima. Razlog izmjene je to što naziv stručni specijalist nije prepoznatljiv za tu razinu obrazovanja na Europskom prostoru. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
172 Željko Mrnjavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 17. Članak 85 o priznavanju prepustio je to drugom propisu. Priznavanje akademskih zvanja i diploma trebao bi biti važan dio postupka izbora u znanstvena zvanja, bilo da se radi o hrvatskim znanstvenicima koji su stekli doktorat znanosti u inozemstvu, bilo o znanstvenicima koji su osim doktorata i znanstvenu karijeru u cijelosti ostvarili u inozemstvu. Trenutno stanje je da se za potrebe zapošljavanja ostvaruje stručno priznavanje koje ne provjerava odgovara li doktorat znanosti prema sadržaju i uvjetima stjecanja onome koji moraju imati znanstvenici koji ga stječu u RH. To što neki doktorat predstavlja legalno stečenu kvalifikaciju u nekoj drugoj zemlji ne znači da je istovrijedan onome koji se traži za hrvatska znanstvena zvanja i da su time svi kandidati dovedeni u ravnopravan položaj. Isto tako stručno priznavanje se sastoji u priznavanju titule na onom jeziku na kojem je stečena bez utvrđivanja hrvatskog prijevoda te bez utvrđivanja znanstvenog polja u kojem je doktorat stečen. S obzirom da su doktorati stečeni u određeno polju uvjet prilikom izbora hrvatskih znanstvenika u znanstvena zvanja koja su propisana kao izbori u određenom polju, stvara se pravna nesigurnost i nejednakost za znanstvenike koji su doktorirali u različitim uvjetima. Tijekom postupka izbora u prvo znanstveno zvanje u RH trebalo bi propisati da se ostvaruje i akademsko priznavanje doktorata znanosti kod znanstvene organizacije ovlaštene za postupak izbora u zvanje u odgovarajućem polju, te utvrditi hrvatski akademski naziv i polje. Eventualno bi konačnu provjeru moglo davati matično povjerenstvo odgovarajućeg polja, ali nije nužno. Oni koji su na osnovi stručno nostrificiranih doktorata već stekli znanstveno zvanje imaju pravo zadržati to zvanje kao stečeno pravo, ali prilikom novog izbora potrebno je i za njih izvršiti akademsko priznavanje kako bi bili dovedeni u ravnopravan položaj sa svim ostalim kandidatima iz RH i inozemstva. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
173 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Mišljenje u svezi članka 95.: Premda je člankom 95. stavkom 15 normirano kako se citiram: „Odredbe ovog članka na odgovarajući način primjenjuju na nastavnike izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna radna mjesta smatram kako bi radi nomotehničke preciznosti i normativne dosljednosti bilo dobro da se prihvati prijedlog te da se izrijekom i ravnopravno sa znanstveno-nastavanim zvanjima i znanstveno-nastavanim radnim mjestima nedvosmisleno normiraju i predmetnim postupci za izbor u umjetničko-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna radna mjesta. Bilo bi dobro kada bi se ovakva normiranost poslovično izravnog navođenja umjetničko-nastavnih kategorija mogla na odgovarajuću način provesti kroz čitav Zakon. U članku 95. čiji naslov glasi: „Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko- -nastavna zvanja te odgovarajuća radna mjesta“ potrebno je u slijedećim stavcima na odgovarajući način dodati riječi: umjetničko-nastavno radno mjesto te umjetničko-nastavno zvanje tako da bi ovi stavci glasili : (6) Na znanstveno-nastavno i umjetničko- nastavno radno mjesto docenta može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, odnosno u umjetničko-nastavno zvanje docenta. (7) Na znanstveno-nastavno radno mjesto izvanrednog profesora može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i koji je bio najmanje pet godina u znanstveno-nastavnom zvanju docenta ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika. Na umjetničko-nastavno radno mjesto izvanrednog profesora može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u umjetničko-nastavno zvanje izvanrednog profesora i koji je bio najmanje pet godina u umjetničko-nastavnom zvanju docenta. (8) Na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i koji je bio najmanje pet godina u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora ili znanstvenom radnom mjestu višeg znanstvenog suradnika. Na umjetničko-nastavno radno mjesto redovitog profesora može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora i koji je bio najmanje pet godina u umjetničko-nastavnom zvanju izvanrednog profesora. (9) Na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju i koji je bio najmanje pet godina u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog savjetnika. Na umjetničko-nastavno radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju i koji je bio najmanje pet godina u umjetničko-nastavnom zvanju redovitog profesora. (10) Ako se utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, natječaj za izbor iz stavka 7. i 8. ovog članka može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na radno mjesto s nižim znanstveno-nastavnim odnosno umjetničko-nastavnim zvanjem. (11) Kako bi se natječaj iz stavka 10. ovog članka mogao raspisati, potrebno je da stručno vijeće odlukom prethodno utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno dodali bismo odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto od onoga u koje bi se birao te je potrebno da je pristupnik izabran u znanstveno zvanje koje je propisano za znanstveno-nastavno radno mjesto više od onoga u koje bi se birao. Za tog pristupnika kriteriji za izbor u natječajnom se postupku ponovno ne provjeravaju. (12) Zaposlenik izabran na znanstveno-nastavno dodali bismo ili umjetničko-nastavno radno mjesto ima pravo na dva reizbora na isto znanstveno-nastavno dodali bismo odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. (13) Javni natječaj za izbor se raspisuje, odnosno postupak reizbora se pokreće najkasnije tri mjeseca prije isteka roka od pet godina od dana izbora odnosno reizbora na trenutno znanstveno-nastavno dodali bismo odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. (16) Odredbe ovog članka primjenjuju se i u postupcima izbora u naslovna znanstveno-nastavna dodali bismo i umjetničko-nastavna zvanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
174 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Smatramo nužnim stavkom 5. izrijekom regulirati i izbor u umjetničko-nastavno zvanje, na način kako je učinjeno u stavcima 1. i 2. ovoga članka. Predlažemo u čitavom članku iza riječi „znanstveno- nastavno“ dodati riječi „odnosno umjetničko-nastavno“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
175 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 18. Članak 95. mijenja se i glasi: „(1) Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta provodi sveučilište kod integriranih sveučilišta, a sastavnica sveučilišta kod sveučilišta koja nisu integrirana uz odgovarajuću primjenu članaka 35. i. 36. ovoga Zakona te odredaba statuta sveučilišta i statuta sastavnice te općeg akta kojim su utvrđeni kriteriji za izbor najboljeg kandidata. (2) Postupci izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta provode se temeljem javnog natječaja koji se objavljuje u „Narodnim novinama“, na mrežnoj stranici sveučilišta odnosno sastavnice sveučilišta te na službenom mrežnom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora. Natječaj može biti otvoren najmanje 30, a najviše 60 dana. Natječaj za stručna radna mjesta mora biti otvoren najmanje 8, a najviše 30 dana. Svi pristupnici obavješćuju se o rezultatima natječaja u roku od 15 dana od dana njegova dovršetka. (3) Odluku o raspisivanju javnog natječaja iz stavka 2. ovog članka donosi sveučilište kod integriranih sveučilišta odnosno sastavnica sveučilišta kod sveučilišta koja nisu integrirana, uz prethodnu suglasnost sveučilišta, u skladu sa statutom sveučilišta i statutom sastavnice. (4) Ako bude više pristupnika koji zadovoljavaju uvjetima natječaja, izabire se onaj pristupnik koji je najbolji kandidat. Kriterije za izbor između više kandidata propisuje sveučilište odnosno sastavnica koja provodi postupak izbora svojim općim aktom. (5) Prilikom izbora u znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno zvanje provodi se i izbor u znanstveno zvanje odnosno umjetničku komponentu uz odgovarajuću primjenu članka 35. ovog Zakona ako pristupnik, koji je sukladno kriterijima iz stavka 4. ovog članka najbolji kandidat, nema obavljen taj izbor. Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje odnosno umjetničku komponentu za tog pristupnika, visoko učilište koje provodi postupak izbora u znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno odnosno umjetničko-nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto u roku od 60 dana izabire tog pristupnika u znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto. (6) Na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto docenta može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno zvanje docenta. (7) Na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto izvanrednog profesora može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno zvanje izvanrednog profesora i koji je bio najmanje pet godina u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom zvanju docenta ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika. (8) Na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto redovitog profesora može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora i koji je bio najmanje pet godina u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom zvanju izvanrednog profesora ili znanstvenom radnom mjestu višeg znanstvenog suradnika. (9) Na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju i koji je bio najmanje pet godina u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom zvanju redovitog profesora ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog savjetnika. (10) Ako se utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, natječaj za izbor iz stavka 7. i 8. ovog članka može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na radno mjesto s nižim znanstveno-nastavnim odnosno umjetničko-nastavnim zvanjem. (11) Kako bi se natječaj iz stavka 10. ovog članka mogao raspisati, potrebno je da stručno vijeće odlukom prethodno utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno radno mjesto od onoga u koje bi se birao te je potrebno da je pristupnik izabran u znanstveno zvanje koje je propisano za znanstveno-nastavno radno više od onoga u koje bi se birao. Za tog pristupnika kriteriji za izbor u natječajnom se postupku ponovno ne provjeravaju. Pri izboru u više umjetničko-nastavno zvanje potrebno je obaviti izbor u umjetničku komponentu tog umjetničko-nastavnog zvanja. (12) Zaposlenik izabran na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto ima pravo na dva reizbora na isto znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. (13) Javni natječaj za izbor se raspisuje, odnosno postupak reizbora se pokreće najkasnije tri mjeseca prije isteka roka od pet godina od dana izbora odnosno reizbora na trenutno znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. (14) Uz uvjete za izbor na radno mjesto koji su propisani ovim Zakonom sveučilište i sastavnica sveučilišta može svojim statutom ili drugim općim aktom utvrditi i dodatne uvjete. (15) Odredbe ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju na nastavnike izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna radna mjesta. (16) Odredbe ovog članka primjenjuju se i u postupcima izbora u naslovna znanstveno-nastavna i umjetničko nastavna zvanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
176 Odsjek za romanistiku FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. U članku 18. stavci (10) i (11) Nacrta prijedloga Zakona navodi se sljedeće: (10) Ako se utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, natječaj za izbor iz stavka 7. i 8. ovog članka može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na radno mjesto s nižim znanstveno-nastavnim zvanjem. (11) Kako bi se natječaj iz stavka 10. ovog članka mogao raspisati, potrebno je da stručno vijeće odlukom prethodno utvrdi da pristupnik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno radno mjesto od onoga u koje bi se birao te je potrebno da je pristupnik izabran u znanstveno zvanje koje je propisano za znanstveno-nastavno radno više od onoga u koje bi se birao. Za tog pristupnika kriteriji za izbor u natječajnom se postupku ponovno ne provjeravaju. Smatramo da stavak 11 članka 18. nije pravedan, budući da bi se na potencijalnog kandidata primjenjivali nerealni kriteriji (docent, odnosno znanstveni suradnik bi za tri godine trebao imati uvjete za izbor u redovitog profesora odnosno znanstvenog savjetnika), iako bi potvrda izvrsnosti takvog kandidata trebala biti činjenica da nakon tri godine ima sve uvjete za napredovanje na više radno mjesto. Stavak (12) Članka 18. Nacrta prijedloga Zakona navodi sljedeće: (12) Zaposlenik izabran na znanstveno-nastavno radno mjesto ima pravo na dva reizbora na isto znanstveno-nastavno radno mjesto. Nije međutim jasno što se događa s onim zaposlenicima koji su u skladu s proteklim zakonom već dva ili više puta izabrani na isto znanstveno-nastavno radno mjesto. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
177 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Člankom 18. Izmjena i dopuna uređuju se odredbe članka 95. ZZDVO-a kojima je propisan postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja te odgovarajuća radna mjesta. Određuje se da se postupak izbora u znanstveno–nastavna i umjetničko–nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta provodi između ostalog i na temelju općeg akta kojim su utvrđeni kriteriji za izbor najboljeg kandidata. Navedeno znači da se po stupanju na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona novi postupci izbora u zvanja i na radna mjesta neće moći pokretati sve dok visoka učilišta ne donesu odgovarajući akt kojim će definirati kriterije za izbor najboljeg kandidata. Izbor se obavlja na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u „Narodnim novinama“ i na službenim internetskim stranicama znanstvene organizacije te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraživačkog prostora. Dakle, javni natječaj više ne mora biti objavljivan u dnevnom tisku. Propisano je da natječaj za izbor u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta može biti otvoren najmanje 30, a najviše 60 dana. Natječaj za stručna radna mjesta mora biti otvoren najmanje 8, a najviše 30 dana. Svi pristupnici obavješćuju se o rezultatima natječaja u roku od 15 dana od dana njegova dovršetka. Predlaganjem odredbi o javnom natječaju, napravljeno je poboljšanje u smislu da više neće postojati obveza raspisivanja javnog natječaja u dnevnom tisku koja je do sada nepotrebno postojala, a ustanovama je bila značajan financijski teret. Korisno je napravljena i razlika između znanstveno – nastavnih odnosno umjetničko – nastavnih i suradničkih radnih mjesta na jednoj strani te stručnih radnih mjesta na drugoj, te je za stručna radna mjesta predviđen kraći rok od najmanje 8 dana na koji natječaji za ta radna mjesta moraju biti raspisani. Međutim, rok kod raspisivanja natječaja za znanstveno – nastavna i umjetničko – nastavna zvanja i radna mjesta (vjerojatno omaškom) određen je na nejasna način. Propisano je da natječaj može (a ne mora!) biti otvoren najmanje 30 dana, a najviše 60 dana slijedom čega ostaje nejasno koji je najkraći rok u kojem natječaj mora biti otvoren. Novost je da se kada je raspisan natječaj za izbor u znanstveno/umjetničko - nastavno zvanje i radno mjesto, u okviru istog postupka može obaviti i izbor u znanstveno zvanje, ali samo za pristupnika koji je prema općem aktu visokog učilišta najbolji kandidat, a nema obavljen taj izbor. Do sada se izbor u znanstvena zvanja provodio za sve pristupnike koji imaju uvjete za njegovo stjecanje, ali nisu proveli izbor. Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, visoko učilište u roku od 60 dana u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izabire pristupnika koji je ranije utvrđen najboljim kandidatom. Dakle, izbor u znanstvena zvanja u okviru otvorenog natječajnog postupka za radna mjesta ubuduće se neće provoditi za sve kandidate na natječaju nego samo za najboljeg kandidata, a na natječaju se ne izabire, kao do sada, pristupnik koji najbolje udovoljava uvjetima natječaja nego najbolji kandidat prema općem aktu sveučilišta odnosno sastavnice koja zapošljava. Navedeno uređenje pretpostavlja da će sve ustanove u sustavu vrlo brzo nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna morati donijeti ovakve opće akte, budući bez njih uopće neće moći provoditi nove izbore na radna mjesta. Ti akti će propisivati kriterije izbora između više pristupnika koji udovoljavaju uvjetima natječaja. Dakle, ovo rješenje pretpostavlja da će se temeljem raspisanog natječaja i općim aktom propisanih uvjeta visokog učilišta, bez potrebe provođenja bilo kakvih drugih postupaka moći odrediti tko je najbolji kandidat na natječaju. Upravo taj kandidat, ako nema obavljen izbor u znanstveno zvanje, jedini ima pravo da se u okviru javnog natječaja za njega provede i izbor u zvanje koji mu nedostaje, a pretpostavka je njegovog izbora u znanstveno - nastavno zvanje i na radno mjesto na javnom natječaju. Sasvim je nejasno čemu služi daljnji rok od 60 dana u kojem visoko učilište izabire najboljeg kandidata u zvanje i na radno mjesto, s obzirom da je rezultat natječaja poznat već na samom njegovom početku. Taj dodatni rok od 60 dana se čini nepotreban, a ako je potreban onda je predug. Iako se može razmišljati o tome da bi i ovo moglo biti buduće rješenje provedbe natječaja za zapošljavanje na visokim učilištima, postavlja se pitanje o njihovoj uklopljenosti u postojeći sustav i s tim u vezi daljnjoj ulozi i smislu imenovanja stručnih povjerenstava, čija je zadaća utvrditi upravo koji pristupnik u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima natječaja. Naime, ta povjerenstva i dalje ostaju, međutim postavlja se pitanja koja je njihova uloga u natječajnim postupcima budući se najbolji kandidat selekcionira već na samom početku natječaja sukladno općem aktu visokog učilišta. Niz je i drugih otvorenih pitanja: što ako se ne može odrediti tko je najbolji kandidat ili o tome postoji dvojba, što ako najbolji kandidat u nastavku postupka primjerice ne bude izabran u znanstveno zvanje koje mu nedostaje za izbor? Nadalje, postavlja se načelno pitanje kako osoba bez odgovarajućeg znanstvenog zvanja formalno i može biti najboljim kandidatom ako u natječaju već sudjeluju osobe koje imaju izbor u odgovarajuće zvanje koje jednom kandidatu nedostaje? Naposljetku, kako neka osoba može biti najbolji kandidat ako uopće ne udovoljava temeljnom zakonskom uvjetu izbora na radno mjesto, a to je izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje? Postoje pitanja i s aspekta mogućnosti žalbe pristupnika koji nisu odabrani kao najbolji kandidati, a kojima se ovom izmjenom zapravo uskraćuje mogućnost sudjelovanja u cijelom postupku javnog natječaja do njegova okončanja odnosno ti pristupnici su iz natječaja eliminirani de facto onda kada je odabran najbolji kandidat. Izmjene postojećeg sustava raspisivanja javnih natječaja i izbora na radna mjesta sasvim sigurno su moguća pa i potrebna, međutim tada treba predvidjeti cjelovito rješenje uključujući i postupak samog izbora, jer nam se čini da će ovakva parcijalna rješenja u sustav uvesti samo dodatni nered i još veću pravnu nesigurnost. Stavkom 13. ovog članka predviđeno je da se javni natječaj za izbor raspisuje, odnosno da se postupak reizbora pokreće najkasnije tri mjeseca prije isteka roka od pet godina od dana izbora odnosno reizbora na trenutno znanstveno-nastavno radno mjesto. Treba napomenuti da se nigdje u zakonu ne definira što se smatra danom izbora odnosno reizbora. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
178 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. U predloženom članku 18. stavku 4. navodi se „Ako bude više pristupnika koji zadovoljavaju uvjetima (u duhu hrvatskog jezika je „uvjete“, a ne „uvjetima“) natječaja, izabire se onaj pristupnik koji je najbolji kandidat.“ Primjedba je da nije jasno na koji način je moguće odrediti koji je najbolji kandidat ako stručno povjerenstvo nije provelo izbor u znanstveno-nastavno zvanje. Kriteriji koje propiše sveučilište, odnosno sastavnica koja provodi izbor, nikako ne smiju biti nadređeni uvjetima za izbor u znanstveno zvanje propisanim zakonom. Iako je dosadašnje rješenje u kojem se zahtjevalo da se za sve pristupnike koji nemaju potrebno znanstveno zvanje provede izbor u znanstveno zvanje omogućavalo zlouporabu na način da se na natječaj javljaju i osobe koje nemaju ozbiljnu namjere zapošljavanja, još uvijek je bilo primjerenije od novo predloženog. Prijedlog je da se dosadašnji članak 95. ne mijenja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
179 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. U članku 18. stavku 2. – potrebno je preciznije i ujednačeno formulirati rečenice vezane uz natječaje uzimajući u obzir razliku između ''može'' i ''mora'' (nejasno je što znači da natječaj za izbor u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i radna mjesta «može» biti otvoren najmanje 30, a najviše 60 dana, ali da natječaj za stručna radna mjesta «mora» biti otvoren između 8 i 30 dana) -stavak 4. – određivanje kriterija od strane sastavnice nije dovoljno objektivno, kriterije bi trebalo definirati na višoj razini. Minimalne kriterije za izbor pristupnika treba propisivati sveučilište ili sastavnica, a povjerenstvo za izbor treba predlagati fakultetskomu vijeću najboljega pristupnika – jer smatramo da povjerenstvo treba imati autonomiju kod određivanja kriterijā ovisno o prijavljenim pristupnicima. Povjerenstvo ne bi trebalo samo formalno pobrojiti zadovoljene kriterije natječaja. -stavak 11. – odnosi se samo na prijevremeni izbor, ali se svejedno pretpostavlja da mora postojati barem jedan pristupnik koji zadovoljava kriterije (problem natječaja na kojem je zaposlenik potencijalni kandidat). Postoji mogućnost da takav pristupnik ispuni još više uvjeta natječaja u razdoblju nakon zadnje provjere zadovoljavanja kriterija do isteka natječaja, ali mu se oni tada ne provjeravaju, što može dovesti do krivih odluka ili da se na natječaj javi osoba izvan ustanove koja je raspisala natječaj i koja ispunjava te uvjete, pa te provjere treba raditi redovito (ostali pristupnici zbog toga imaju više vremena za zadovoljavanje uvjeta natječaja, što je diskriminirajuće) -stavak 12. - ne može biti dvostruko ograničenje - najviše dva reizbora, a izbor u više zvanje ovisi o postojanju koeficijenta. U slučaju nepostojanja koeficijenta nakon drugog reizbora slijedi otkaz, iako pristupnik može zadovoljavati kriterije za izbor u više zvanje -stavak 13. - uvjetovano raspisivanje natječaja 3 mjeseca prije isteka roka od 5 godina od prethodnog izbora u znanstveno-nastavno zvanje je diskiriminirajuće, jer izbor u više zvanje ovisi o postojanju koeficijenta. Primjer: jedna osoba ne može ići u više zvanje, nego u reizbor, jer nema koeficijenta (i u tom zvanju dodatno ostaje barem 3 godine), a druga osoba u istom zvanju nakon godinu dana može napredovati u više zvanje jer postoji koeficijent Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
180 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. U stavku 1., u novo predloženom stavku 2., ispred rednog broja „15“ predlaže se brisati riječ: „od“. U predloženom novom stavku 5. riječi: „ako pristupnik“ predlažu se mijenjati s riječima: „samo za pristupnika“, a ispred riječi: „nema“, predlaže se dodati riječ: „koji“. U istom stavku u drugoj rečenici ispred rednog broja „60“ predlaže se brisati riječ: „od“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
181 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Isti komentar kao i na članak 9. Stavci 10 i 11. u ovom prijedlogu jednako su nejasni i netočni kao i stavak 8. članka 95. postojećeg Zakona koji je na snazi. Predlažem sljedeći tekst: „Ako se utvrdi da pristupnik na natječaj ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno radno mjesto u odnosu na ono na koje se provodi izbor, izbor na radno mjesto u višem zvanju moguće je obaviti i prije rokova propisanih stavcima 7. i 8., ali ne prije nego isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na niže znanstveno-nastavno radno mjesto.“ Pojašnjenje: mislim da je zakonodavac htio reći sljedeće (na konkretnom primjeru): ukoliko znanstvenik zaposlen na radnom mjestu docenta ima priliku javiti se na natječaj za izvanrednog profesora, a na postojećem radnom mjestu docenta radi manje od 5 godina, ali više od tri, takav znanstvenik ipak može biti zaposlen na radno mjesto izvanrednog profesora, ukoliko uvjetima ispunjava zahtjeve radnog mjesta redovnog profesora, tj. radnog mjesta u višem zvanju od onoga u koje se bira. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
182 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Smatramo da prijedlog stavka 12. članka 95. može rezultirati kočenjem napredovanja, odnosno zadržavanjem ljudi na istom znanstveno-nastavnom radnom mjestu kako bi se, primjerice smanjilo financijsko opterećenje ili potrošnja koeficijenata. Predlažemo da postoji mogućnost jednog reizbora. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
183 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Tekst ovog stavka izmijenjen je (glasio je : zahtjev za pokretanje postupka podnosi pristupnik ili znanstvena organizacija, a odluku donosi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta u skladu s općim aktom sveučilišta). Dakle sad zakon propisuje nužnu prethodnu suglasnost sveučilišta a ranije to nije bilo nužno. Prijedlog- brisati u stavku 3 dio prijedloga izmjena : „uz prethodnu suglasnost sveučilišta“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
184 Željko Mrnjavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Propisivanje uvjeta pet godina na prethodnom znanstvenom radnom mjestu iz članka 41 ili znanstveno nastavnom zvanju iz članka 95 ništa ne govori o osobama koje su čitavu ili dio karijere ostvarili u inozemstvu jer stavak 9 članka 32 se odnosi samo na priznavanje znanstvenih zvanja, ali ne i znanstvenih radnih mjesta i znanstveno-nastavnih zvanja te je to potrebno usklađeno regulirati posebnih stavkom u člancima 41 i 95 u kojima bi se pojasnilo da se vrijeme provedeno u odgovarajućim zvanjima i radnim mjestima u inozemstvu može priznati u propisane rokove koje je potrebno provesti na prethodnom radnom mjestu ili znanstveno-nastavnom zvanju, te tko je i na koji način ovlašten utvrđivati te činjenice (može li to sama organizacija koja raspisuje natječaj ili bi u to trebao biti uključen i matični odbor s obzirom da jednom priznato vrijeme za stjecanje hrvatskog zvanja postaje priznato za sve buduće izbore na nacionalnoj razini). Priznavanje pet godina na radnom mjestu trebalo bi pojasniti o kakvom se ugovoru mora ili može raditi s obzirom da se danas u znanstvenoj i akademskoj zajednici formiraju različite vrste ugovornih radnih angažmana koja nemaju sve karakteristike standardnog ugovora o radu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
185 LUKA JURDANA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. U Čl. 95. st. 16. izostavljeno je umjetničko-nastavno zvanje, stoga bi isti trebalo nadopuniti na način da glasi: (16) Odredbe ovog članka primjenjuju se i u postupcima izbora u naslovna znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
186 LUKA JURDANA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. U čl. 95. st. 11. u četvrtom redu iza riječi "znanstveno-nastavno radno" treba nadopisati riječ "mjesto". Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
187 LUKA JURDANA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 18. Čl. 95. koji se mijenja regulira postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta. U čl. 95. st. 2. treća rečenica je višak (Natječaj za STRUČNA radna mjesta mora biti otvoren najmanje 8, a najviše 30 dana.). Naime, čl. 101. st.1. koji se također mijenja regulira uz nastavna zvanja i postupak izbora u STRUČNA zvanja i odgovarajuća radna mjesta. U potonjem članku u zadnjoj rečenici piše - Natječaj za STRUČNA radna mjesta mora biti otvoren najmanje 8, a najviše 30 dana. Dakle, nije potrebno navoditi gore citiranu rečenicu u čl. 95. st. 2. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
188 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. Čl. 95b, st. 3.: „Tužba u upravnom sporu ne može imati odgodni učinak, a poništavanje odluke znanstvene organizacije o izboru na znanstveno radno mjesto predstavlja osobito važnu činjenicu radi koje će se izvanredno otkazati ugovor o radu zaključen na temelju poništene odluke.“ Nije jasno odnosi se li se ta odredba i na visoka učilišta kao znanstvene organizacije. U svakom slučaju, time se, potpuno suprotno načelu autonomije znanstvenog rada i sveučilišne autonomije, autonomije koja omogućuje znanstvenoj organizaciji ili sveučilištu da sukladno zakonskim propisima provodi postupke izbora na odgovarajuća radna mjesta i poništavanja tih izbora, uvodi načelo prema kojemu i nepravomoćna, a pogotovo pravomoćna sudska presuda u okviru upravnog postupka automatski povlači izvanredni otkaz ugovora o radu. Time se suspendiraju funkcije tijela koja provode postupke izbora i poništavanja izbora u okviru znanstvenih organizacija ili sveučilišta te sudski postupak zamjenjuje odgovarajuće mišljenje i odluku stručnih povjerenstava odnosno znanstvenih vijeća ili stručnih vijeća visokih učilišta. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
189 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. Mirovanje prava i obveza Članak 95.a. Za vrijeme dugotrajne bolesti ili porodiljnog dopusta, rokovi za izbor odnosno reizbor na znanstvena radna mjesta i znanstveno-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta ne teku. Rokovi za izbor odnosno reizbor miruju i u slučajevima iz članka 103. stavka 5. ovog Zakona, ako to osoba zatraži. U članku 95.a. riječ porodiljnog dopusta mora se zamijeniti riječi rodiljnog dopusta jer Zakon o radu normira rodiljni dopust. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
190 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. Komentar RGN fakulteta na Članak 19. Razlozi mirovanja prava i obveza ovim člankom nisu definirana za sva mjesta, kao npr. za nastavna zvanja. Jasno definiranje uvjeta produljivanja roka mirovanja obaveza je izuzetno važno za sva radna mjesta za koja postoji obaveza izbora ili reizbora. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
191 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. Predložene izmjene i dopune Zakona neadekvatno i nedovoljno široko definiraju razloge mirovanja rokova za izbor odnosno reizbor na radna mjesta. Naime, definirani razlozi se ne odnose na sva radna mjesta koja su podložna izboru odnosno reizboru, nego samo na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Dakle, izostavljena su umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta u odnosu na koje Izmjene i dopune također definiraju obvezu izbora odnosno reizbora. Razlozi za mirovanje sadržajno obuhvaćaju samo dva slučaja: dugotrajnu bolest i porodiljni dopust. Istovremeno, ta dva pojma nisu precizirana, pa je nejasno što se smatra dugotrajnom bolešću, kako se ona dokumentira i slična pitanja koja su već odavno poznata i riješena u praksi i koje je bilo potrebno unijeti u zakon. Tako se u praksi dužom bolešću smatra ona radi koje je zaposlenik proveo neprekidno više od 3 mjeseca na bolovanju, i to od prvog dana bolovanja. Nadalje, nejasno je i što se smatra porodiljnim dopustom, budući da posebni zakon koji regulira pitanje prava roditelja u vezi majčinstva i njege djeteta ne poznaje taj pojam već rabi pojmove rodiljnog i roditeljskog dopusta. Mišljenja smo da bi među razlozima koji produljuju rok za reizbor svakako morali biti navedeni i svi slučajevi kad je zaposlenik opravdano odsutan s posla uslijed korištenja nekih dugih prava (dopust do treće godine života djeteta, neplaćeni dopust), zatim služenje vojnog roka i drugi opravdani razlozi za produljenje roka za izbor, odnosno reizbor. Precizno definiranje uvjeta pod kojim se dopušta produljenje roka osobito je važno u okolnostima u kojima izmjenama i dopunama izbor i reizbor postaje obveza, a neizbor u oba postupka se drastično sankcionira (ne ostavlja se dodatni rok, a ugovor o radu zaposlenika prestaje na temelju samog zakona). Izmjene i dopune Zakona predviđaju mogućnost da rokovi za izbor ili reizbor na osobni zahtjev miruju za sve koje su na nekoj javnoj dužnosti ili nekom drugom radnom mjestu na kojeg su imenovani ili izabrani, sve dok ta dužnost traje. Ovakvu zakonsku odredbu smatramo neadekvatnom, budući da ista pretpostavlja da sve osobe imenovane ili izabrane na neku dužnost, odnosno radno mjesto i dalje, unatoč tome što su na nekoj drugoj dužnosti ili radnom mjestu, i dalje imaju obvezu biti izabirane na više radno mjesto ili reizabirane na isto radno mjesto, a obveze se oslobađaju samo ako to zatraže. Predloženo uređenje dovoljno ne uvažava radno pravni status osoba izabranih ili imenovanih na neku dužnost ili radno mjesto. Kada osoba zbog prihvaćanja neke dužnosti (drugog radnog mjesta) više nije u mogućnosti izvršavati poslove radnog mjesta s kojeg uslijed toga odlazi, logično je odrediti da njegova prava i obveze u vezi radnog mjesta s kojeg odlazi miruju, a da se osobe po isteku dužnosti imaju pravo vratiti na radna mjesta s kojih su otišli na dužnost. Međutim, takvo uređenje u pravilu isključuje mogućnost da se u tom razdoblju za osobu na dužnosti ili nekom drugom radnom mjestu provode bilo kakvi postupci izbora ili reizbora, jer sva njegova prava i obveze iz ugovora o radu u vezi radnog mjesta s kojeg privremeno odlazi, miruju. Predlaže se u ZZDVO unijeti odredbe kojima bi se pristupnicima na natječaju koje provode visoka učilišta, a koji nisu izabrani omogućila pravna zaštita pa se određuje da se protiv odluke sveučilišta ili sastavnice sveučilišta o izboru pristupnika u znanstveno-nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto, kao i protiv odluke iz članka 102. stavka 4. ovog Zakona (prestanak ugovora o radu radi ne izbora na više radno mjesto odnosno ne prihvaćanja pozitivnog izvješće stručnog povjerenstva ili prihvaćanja negativnog izvješće o radu) može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, da se u upravnom sporu ne može donijeti odluka o izboru pristupnika na znanstveno radno mjesto nego samo poništiti nezakonita odluka i odrediti ponovno provođenje postupka te da tužba u upravnom sporu ne može imati odgodni učinak, a poništavanje odluke znanstvene organizacije o izboru na znanstveno radno mjesto predstavlja osobito važnu činjenicu radi koje će se izvanredno otkazati ugovor o radu zaključen na temelju poništene odluke. Pravna zaštita se ne predviđa protiv odluka o izboru pristupnika u umjetničko – nastavna zvanja kao niti druga zvanja i radna mjesta u odnosu na koje Zakon predviđa obvezu izbora odnosno reizbora i zasnivanje radnog odnosa temeljem javnog natječaja. Cjelokupno rješenje koje ide u smjeru osiguravanja da se protiv odluke poslodavca o izboru u znanstveno – nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto po raspisanom javnom natječaju može pokrenuti i voditi upravni spor, bespredmetno je kad nije zadovoljena temeljna premisa, a to je zakonsko određenje da je odluka donesena u postupku raspisivanja javnog natječaja upravni akt koji se mora dostaviti svim pristupnicima na natječaju. Nadalje, dok je razumno razmišljati da se osobama koje nisu zaposlenici ustanove, a pristupaju natječaju osigura pravna zaštita kroz institut upravnog spora, takva pravna zaštita nije prikladna za zaposlenike ustanove kojima prestaje ugovor o radu radi neizbora u više zvanje ili ne usvajanja pozitivnog izvješća u postupku reizbora, a kojima bi pravna zaštita trebala biti osigurana unutar radnog, a ne upravnog postupka. Za zaposlenike ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nije potrebno propisivati nikakvu posebnu pravnu zaštitu kada je u pitanju prestanak radnog odnosa povezan s neispunjenjem uvjeta za izbor/reizbor, nego je potrebno propisati samo to da da njihov ugovor o radu uslijed neispunjavanja uvjeta za napredovanje ili reizbor prestaje redovitim otkazom, a u kojem slučaju se pravna zaštita osigurava unutar redovitog sudskog postupka preispitivanja zakonitosti otkaza sukladno Zakonu o radu. Skrećemo pozornost da je odredba članka 95. stavka 3. u kontekstu pravne zaštite na visokim učilištima posve promašena (ponovno vrlo vjerojatno omaškom). Naime spomenuti stavak govori o „poništavanju odluke znanstvene organizacije o izboru na znanstveno radno mjesto“, a treba stajati poništavanje odluke visokog učilišta o izboru u znanstveno – nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto. Iako joj je namjera sasvim drugačija, ova odredba će u sustav unijeti još više nereda i pravne nesigurnosti. Naime, puno je korisnije unaprijed predvidjeti mehanizme kontrole postupka javnog natječaja i odrediti primjerice u kojim slučajevima se javni natječaj mora poništiti i ponoviti, nego određivati da će posljedica poništenja javnog natječaja biti i prestanak ugovora o radu osobi zaposlenoj na temelju poništene odluke, osobito vodeći računa o duljini trajanja upravnih sporova u RH i naravi radnog odnosa. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
192 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. U članku 19. predloženog članka 95.a. predlaže se riječ: „porodiljnog“ zamijeniti riječju: „rodiljnog“. Predlaže se brisati naslov „pravna zaštita“ i predloženi članak 95.b. kao nepotrebni. Obrazloženje kao u članku 8. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
193 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. Sveučilište u Rijeci primjećuje sljedeće: Predloženo je da rokovi za izbor odnosno reizbor miruju i u slučajevima obnašanja javnih dužnosti, ako to osoba zatraži. Trebalo bi precizirati kada to osoba treba zatražiti (u trenutku prihvaćanja javne dužnosti ili u trenutku povratka s javne dužnosti), kako zbog pravne sigurnosti, tako i zbog planiranja kadrova na instituciji na kojoj se takva osoba ima pravo vratiti. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
194 LUKA JURDANA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. Čl. 95.b st. 3. je copy paste od čl. 40. a st. 3. koji se pak odnosi na pravnu zaštitu u javnim znanstvenim institutima. Međutim, budući da se čl. 95. b prvenstveno odnosi na pravnu zaštitu protiv odluka sveučilišta i sastavnica sveučilišta na kojima se, u pravilu, zapošljava na znanstveno-nastavna radna mjesta, ispravno bi bilo prilagoditi čl. 95.b st. 3 na način da isti glasi: (3) Tužba u upravnom sporu ne može imati odgodni učinak, a poništavanje odluke SVEUČILIŠTA ILI SASTAVNICE SVEUČILIŠTA o izboru na znanstveno-NASTAVNO radno mjesto predstavlja osobito važnu činjenicu radi koje će se izvanredno otkazati ugovor o radu zaključen na temelju poništene odluke. Naime, pojedine sastavnice sveučilišta iznimno zapošljavaju osobe i na znanstvena radna mjesta pa bi restritkivnim tumačenjem odredbe ispalo da samo osobe koje su se kandidirale za znanstveno radno mjesto mogu koristiti institut pravne zaštite protiv odluka znanstvene organizacije (u ovom slučaju sastavnice sveučilišta). Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
195 LUKA JURDANA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. U vezi čl. 95.a, ne bi li mogućnost mirovanje prava i obveza trebalo predviditi i za prm. nastavna zvanja? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
196 LUKA JURDANA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 19. Čl. 95.b predviđa institut pravne zaštita protiv odluka sveučilišta ili sastavnica sveučilišta osobama koje se biraju u znanstveno-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta. Što je s ostalim zvanjima (nastavna, suradnička i stručna zvanja)? Vrijedi li institut pravne zaštite i za ostala zvanja? Možda bi trebalo izrijekom propisati. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
197 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. Iz čl. 97., st. 2. nije jasno hoće li se kriteriji prema kojima se biraju najbolji kandidati za asistente i poslijedoktorande donositi na razini sveučilišta ili svake pojedine sastavnice i isto tako zašto obveza donošenja općeg akta prema kojem se definiraju kriteriji ne vrijedi i za javne znanstvene institute. Kriterije bi trebalo općim aktima puno preciznije definirati: npr. uzima li se u obzir ponderirani ili aritmetički prosjek, uračunavaju li se u duljinu studiranja i mirovanja iz opravdanih razloga (teža bolest, rodiljni dopust), itd. Ujedno bi trebalo posebno razraditi kvalitativne kriterije prema kojima bi se birali najbolji kandidati. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
198 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. U članku 97. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta dužni su donijeti opći akt kojim će propisati kriterije prema kojima se između najuspješnijih studenata biraju asistenti i poslijedoktorandi, a osobito uzimajući u obzir: - za asistenta: prosjek ocjena, duljina studija, ostvareni posebni uspjesi na studiju (dekanova nagrada, rektorova nagrada i sl.), objavljeni znanstveni i stručni radovi-dodati odnosno umjetnički radovi i umjetnička djelatnost - za poslijedoktoranda: prosjek ocjena na poslijediplomskom studiju, duljina studija, broj objavljenih znanstvenih i stručnih radova, sudjelovanje na znanstvenim projektima dodati odnosno na umjetničkim projektima Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
199 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. Komentar RGN fakulteta na Članak 20. Zašto je obaveza donošenja općeg akta kojim se definiraju kriteriji prema kojima se biraju najbolji kandidati za asistenta i poslijedoktoranda propisana za sveučilišta i fakultete, a nije za znanstvene institute? Nije dobro da se kao jedan od kriterija uzima i duljina studija kandidata, budući diskriminira osobe koje su zbog opravdanih razloga (roditeljstvo, teža bolest, studentska mobilnost i dr.) duže studirale. Treba uvesti više kvalitativnih kriterija studiranja, a oni nisu uvijek u odgovarajućoj korelaciji s duljinom studiranja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
200 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 20. U članku 97. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta dužni su donijeti opći akt kojim će propisati kriterije prema kojima se između najuspješnijih studenata biraju asistenti i poslijedoktorandi, a osobito uzimajući u obzir: - za asistenta: prosjek ocjena, duljina studija, ostvareni posebni uspjesi na studiju (dekanova nagrada, rektorova nagrada i sl.), objavljeni znanstveni odnosno umjetnički i stručni radovi odnosno umjetnički radovi i umjetnička djelatnost - za poslijedoktoranda: prosjek ocjena na poslijediplomskom studiju, duljina studija, broj objavljenih znanstvenih i stručnih radova, sudjelovanje na znanstvenim projektima dodati odnosno na umjetničkim projektima. Stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i. 5. U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5., između riječi „sastavnice“ i „pod“ dodaju se riječi „te općem aktu iz stavka 2. ovog članka“. Dodaje se novi stavak 6. koji glasi: „(6) Iznimno od uvjeta predviđenih člankom 43. stavkom 3.ovog Zakona, na radno mjesto poslijedoktoranda u umjetničkom području, temeljem javnog natječaja, može biti izabran pristupnik koji nije završio sveučilišni (doktorski) studij, pod uvjetom da stručno povjerenstvo, sastavljeno sukladno članku 35. stavku 2. ovog Zakona, prethodno pozitivno ocijeni umjetničku izvrsnost pristupnika.“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
201 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. Člankom 20. predloženih izmjena i dopuna mijenja se članak 97. ZZDVO-a na način da se za visoka učilišta uvodi obveza donošenja općih akata kojima će propisati kriterije prema kojima se između najuspješnijih studenata biraju asistenti i poslijedoktorandi. Primjećujemo da takva obveza ujedno nije propisana za znanstvene organizacije. Nadalje izmjene i dopune definiraju određene kriterije za odabir asistenata i poslijedoktoranada od kojih ustanove pri donošenju svojih općih akata ne bi smjele odstupati. Potrebno je skrenuti pozornost da je kriterij duljine studija diskriminatoran u odnosu na pojedine kategorije osoba, primjerice osobe koje su tijekom studija koristile prava iz Zakona o rodiljnim ili roditeljskim potporama ili osobe koje su tijekom studija bolovale od težih bolesti, bili na izvršenju vojnog roka i sl. Dakle, navedeni kriterij je potrebno korigirati ili izostaviti jer nije u korelaciji s uspješnošću studiranja, a navedene kategorije osoba stavlja u nepovoljniji položaj. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
202 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. U članku 97. stavku 1. treba propisati minimalne kriterije za javljanje na natječaj ali ne i opće kriterije za odabir najboljega. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
203 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. Svakako dodati rečenicu, kao i u članku 43.: „Iznimno od odredaba Zakona o radu o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme, s poslijedoktorandom se može, neposredno nakon prestanka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme radi rada na znanstvenom projektu određenog trajanja..“ Naime, ovakva izmjena riješila bi problem kod zapošljavanja poslijedoktoranada na projekte, gdje je zbog odredbi iz drugih zakona trenutno potrebno napraviti pauzu od dva mjeseca između sukcesivnih zapošljavanja na određeno vrijeme, a to je situacija koja ne odgovara niti poslijedoktorandu, niti poslodavcu, tj. voditelju projekta, odnosno ustanovi. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
204 MARKO KOVAČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 20. Predlažem da se u objašnjenje kriterija uvede i međunarodno iskustvo, budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije među svojim ciljevima ima i internacionalizaciju VO. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
205 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 21. Člankom 21. Izmjena i dopuna predlaže se u cijelom članku 98. ZZDVO-a riječi „radnog iskustva u struci“ zamijeniti riječima „iskustva u području u koje se bira“. Predloženu zamjenu termina smatramo neadekvatnom, obzirom je termin „iskustva u području u koje se bira“ suviše neodređen. Naime, potpuno je nejasno o kakvom se iskustvu i kojem području radi (znanstvenom, stručnom) pa bi se pod navedeni pojam moglo podvući i sasvim neodgovarajuće iskustvo u nerelevantnom području. Potrebno je skrenuti pozornost da osobe na nastavnim i stručnim radnim mjestima u pravilu predaju stručne predmete koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, nego povezanost i upoznatost nastavnika upravo sa strukom zbog čega dosadašnju formulaciju uvjeta smatramo prikladnijom. Članak 98. stavak 4. sadrži termin „rada u struci“ koji izmjenama i dopunama nije obuhvaćen i zamijenjen, a čini se da je trebao biti. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
206 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 21. Predložena izmjena nije poboljšanje, već je jednako (ako ne i više) nejasna kao i dosadašnja formulacija. Ako se pod područjem podrazumijeva znanstveno područje, tada bi se za rad u vrlo specifičnoj struci (primjerice, lektora za engleski jezik) mogao javiti svatko s radnim iskustvom iz područja humanistike. Ako se već ide na iskustvo u području, predlažemo da se doda i polje, a poželjno i grana u kojoj je radno iskustvo stečeno. Također, u trenutno važećem ZZDVO-u u Članku 98. stavak 2. stoji: „Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se biraju u nastavna zvanja lektora i višeg lektora.” U stavcima 6. i 7. istog članka stoji nelogičnost, koja je u izravnoj suprotnosti sa stavkom 2, a to je da nužne uvjete za izbor na ta radna mjesta propisuje Rektorski zbor, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola. Ako je riječ o zvanjima koja postoje isključivo na sveučilištu, tada jedino Rektorski zbor kao sveučilišno tijelo može propisivati uvjete za izbor. Ujedno podržavamo inicijativu lektora i viših lektora da se uvede treći stupanj napredovanja za lektore – lektor, viši lektor, lektor savjetnik, po uzoru na brojna druga zvanja u sustavu, čime bi se pomoglo u osnaživanju statusa struke i osiguravanju kvalitete jer bi se poticalo ljude u tim zvanjima da konstantno ulažu u vlastito napredovanje. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
207 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 22. Na provedbu postupka izbora u nastavna i stručna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta nisu dosljedno provedene izmjene predložene za izbor na znanstvena i znanstveno – nastavna radna mjesta – nema odredbi o izboru najboljeg kandidata, potrebi donošenja akta koji definira kriterije izbora najboljeg kandidata, odredaba o pravnoj zaštiti i dr. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
208 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Ponovnim uvođenjem obveze napredovanja predviđena je i mogućnost prestanka ugovora o radu u slučaju da 5 godina nakon drugog reizbora zaposlenik ne bude napredovao u više znanstveno-nastavno zvanje i ne bude zaposlen na istovjetnom radnom mjestu. Ipak, zakon ne predviđa mogućnost da zaposlenik ima sve uvjete za napredovanje, ali se zbog nedostataka koeficijenta, odnosno nedostatka financijskih sredstava, ne raspisuje natječaj za odgovarajuće radno mjesto. Zakon predviđa mogućnost i da se „iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada, zaposlenik na najvišem znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno nastavnom radnom mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju može sa sveučilištem, sastavnicom, veleučilištem ili visokom školom zaključiti ugovor o radu do kraja akademske godine u kojoj navršava 70 godina života. Sveučilište, sastavnica, veleučilište ili visoka škola mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu.“ Propisivanje kriterija za produljenje ugovora o radu do 70. godine komentirani su već kod čl. 10. Izmjena i dopuna. U čl. 102. dosadašnji st.10., koji postaje st. 8., mijenja se i glasi „Kada su sredstva za plaću zaposlenika iz st. 7. ovoga članka osigurana iz namjenskih sredstava znanstvenih ili stručnih projekata ili iz vlastitih sredstava, visoko učilište može zaposleniku koji je na najvišem znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno nastavnom radnom mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju produljiti radni odnos i izvan ograničenja iz stavka 7. ovoga članka. Pri tome će se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika.“ Pri tome je neobično da su preciznije (ali još uvijek nedovoljno precizno) definirani uvjeti za produljenje ugovora o radu iznad 65. godine za one zaposlenike za koje su sredstva osigurana iz namjenskih ili iz vlastitih sredstava. U članak 102. dodaje se novi stavak 10. i glasi: „Iznimno od odredaba stavka 6. i 7., zaposlenicima izabranim na položaj dekana, prorektora i rektora produljuje se radni odnos do isteka mandata na koji su izabrani.“ Nije jasno zašto bi određene funkcije bile izuzete od zakonskih odredbi i po kojem su kriteriju baš te funkcije odabrane? Zašto se odredba ne odnosi i na prodekane, ili pročelnika sveučilišnog odjela, odnosno voditelja sveučilišnog centra? U svakom slučaju, produljenje radnog staža ovisno o trajanju mandata na čelnim dužnostima suprotno je odredbama ZZDVO, prema kojima se čelni položaji utvrđuju s obzirom na znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto, a ne obrnuto. Dakle, čelne dužnosti neodvojivo su vezane uz znanstveno-nastavno radno mjesto (izvanredni profesor, redoviti profesor, redoviti profesor u trajnom zvanju) i istekom ugovora o radu sukladno zakonu treba prestati i trajanje mandata na čelnom položaju. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
209 Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Protivimo se ovakvoj izmjeni jer smatramo da ona značajno olakšava produžetak rada daleko iznad 65 godina, i to prema kriterijima koje samo visoko učilište donosi, što može omogućiti da ovo od iznimke postane pravilo. Postoje principijelni razlozi protiv ovakvog postupka, a prvenstveno taj da se mladim znanstvenicima i nastavnicima, koji se često nalaze u ugroženim situacijama, mora omogućiti napredovanje te pružiti prostor za profesionalni razvoj. Također postoji i problem s produljenjem ugovora o radu osobi iznad 65 godina kada se kao razlog navodi da je ona nužno potrebna nastavnom procesu, utoliko što se možemo (a i moramo) zapitati zašto ta osoba u cijeloj svojoj karijeri nije osigurala transgeneracijski prijenos znanja i iskustva te tako omogućila znanstvenicima i nastavnicima mlađe generacije da razvije svoje kompetencije do zadovoljavajuće razine kako bi preuzeli poziciju o kojoj se radi. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
210 Snježana Sekušak-Galešev NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: stavak 7: Produžavanje radnog odnosa za zaposlenike iznad 65 godina ne bi se smjelo provoditi odmah na 5 godina već godinu za godinu jer potreba za tom osobom ne mora postojati nakon godinu ili dvije. Također, osiguravanje sredstava za tu osobu moglo bi biti iz drugih izvora (primjerice, projekata) ili namjenskih vlastitih sredstava institucije jer se tako realnije pristupa razmatranju stvarnih potreba za tom osobom. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
211 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Predlažemo da se ovakva izmjena članka 102. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 94/2013), kojom se predlaže uvesti obvezan izbor uz mogućnost dva reizbora ne prihvati, nego da se zadrži postojeće rješenje. Predlažemo da se i iz ostalih predloženih članaka u kojima stoji obveza dva reizbora ista ne prihvati i da se briše. Trenutno važeće zakonsko rješenje čini se kao posve zadovoljavajuće i racionalno za sustav i zaposlenike, sve dok se ne snimi detaljna situacija postojećeg stanja u sustavu visokog obrazovanja i dok se ne promjene ekonomske okolnosti u kojima se on nalazi. Ukoliko se zadrži postojeći ograničeni sustav raspoloživih koeficijenata, bit će vrlo teško osigurati više radno mjesto za svakog zaposlenika. Zbog te izmjene institucije će morati koeficijente oslobođene odlaskom umirovljenih profesora koristiti za napredovanja postojećeg kadra umjesto da se ostavi sloboda instituciji da te koeficijente upotrijebi za zapošljavanja novih kvalitetnih kadrova. Smatramo da je bolje postojeće rješenje uz dobro propisane (i ukoliko je neophodno postrožene) uvjete reizbora. Predlažemo da se i iz ostalih predloženih članaka u kojima stoji obveza dva reizbora ista ne prihvati i da se briše. Predlažemo da se ovakva izmjena članka 102. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 94/2013), kojom se propisuje prestanak radnog odnosa zaposlenika temeljem samog zakona u slučaju neusvajanja pozitivnog izvješća, odnosno usvajanja negativnog izvješća o radu zaposlenika u postupku reizbora, odnosno u slučaju neizbora pristupnika u više zvanje i na više radno mjesto nakon provedena dva reizbora, ne prihvati nego predlažemo: - da se zadrži trenutno važeće zakonsko rješenje ili - ako se postojeće zakonsko rješenje ne zadrži, te ako se usvoji obveza dva reizbora, da se u slučaju neispunjenja uvjeta za izbor ili reizbor, zaposleniku ne daje otkaz o radu nego da mu se ako on to prihvata ponudi ostanak u radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme samo u znanstveno - nastavnom zvanju docenta ili višeg predavača, s tim da u tom slučaju dobiva veću satnicu i da se pojačaju uvjeti Rektorskog zbora u pogledu nastavnog izbora. Obrazloženje: a) Trenutno važeće zakonsko rješenje u sadašnjim okolnostima je posve zadovoljavajuće i racionalno za sustav i zaposlenike, sve dok se ne snimi detaljna situacija postojećeg stanja u sustavu visokog obrazovanja i dok se ne promjene ekonomske okolnosti u kojima se on nalazi. b) Predloženim izmjenama i dopunama izbor i reizbor postaje obveza, a neizbor u oba postupka se drastično sankcionira (ne ostavlja se dodatni rok, a ugovor o radu zaposlenika prestaje na temelju samog zakona), c) Dakle, u razdoblju kraćem od 5 godina (jedno razdoblje izbora ili reizbora) uvodi se treći po redu model sukladno kojem zaposlenik može ili je dužan napredovati (do 2013. godine obvezan izbor, 2013. godine ukinut obvezatan izbor, 2017. godine ponovno se predlaže uvesti obvezan izbor uz mogućnost dva reizbora). Uslijed takvih čestih promjena stvorena je visoka razina pravne nesigurnosti kad je riječ o normama o kojima ovise radna mjesta zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. d) Predloženi način prestanka radnog odnosa (na temelju zakona) vrlo je nepovoljan za zaposlenika jer ugovor o radu zaposlenika u tom slučaju prestaje već na temelju samog zakona i bez otkaznog roka. Zaposlenicima se ovakvim rješenjem uskraćuje mogućnost redovite sudske kontrole zakonitosti prestanka radnog odnosa, a zaštitu će moći potražiti jedino kroz upravni spor na način da putem upravne tužbe osporavaju odluke o svom (ne)izboru u više zvanje i na više radno mjesto, odnosno odluke o usvajanju negativnih izvješća ili pak neusvajanju pozitivnih izvješća o radu. Dosadašnji stavak 8., koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi: „(7) Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada, zaposlenik na najvišem znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno nastavnom radnom mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju može sa sveučilištem, sastavnicom, veleučilištem ili visokom školom zaključiti ugovor o radu do kraja akademske godine u kojoj navršava 70 godina života. Sveučilište, sastavnica, veleučilište ili visoka škola mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu. Pitanje produžetka rada nakon 65. godine. Predlažemo zadržavanje postojećeg stanja, po kojemu je produžetak rada nakon 65. godine moguć samo uz dokazivanje znanstvene izvrsnosti, te ukoliko postoji dobro obrazložena potreba za nastavkom rada znanstvenika.Ukoliko bi se prihvatila predložena izmjena, to bi moglo dovesti do povećanog broja nastavnika starijih od 65 godina koji nastavljaju raditi, čime bi se smanjile mogućnosti mladim znanstvencima da uđu u sustav znanosti i visokog obrazovanja, što je jako loše. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
212 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. U članku 102. stavak 1. mijenja se i glasi: „S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja izbora na više radno mjesto i mogućnošću dva reizbora. Nije najjasnija pravna intencija predlagatelja te mislim da bi ovaj stavak trebao glasiti: „S osobama izabranim u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna zvanja te na odgovarajuća znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja izbora u više zvanje i na više radno mjesto za što je potrebna prethodna suglasnost Sveučilišta ili druge nadležne institucije. U slučaju da nije moguće provesti izbor u više zvanje i na više radno mjesto zaposlenici imaju pravo na dva reizbora na isto znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno i stručno radno mjesto. U stavku 2. riječi „svakih pet godina“ brišu se i dodaju umjesto njih riječi „pet godina nakon izbora odnosno reizbora na znanstveno-nastavno dodati riječi: odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto“ te se nakon riječi „traži reizbor“ dodaju riječi „pri čemu dva člana stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog dodati riječi: odnosno umjetničkog polja u kojem se traži reizbor. Ako se stručno povjerenstvo ne može sastaviti od znanstvenika, dodati riječi: odnosno umjetnika u polju u kojem se traži reizbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz srodnih dodati riječi: znanstvenih odnosno umjetničkih polja, odnosno odgovarajućeg područja znanosti.“ Stavak 4. mijenja se i glasi: „Ako zaposlenik izabran na znanstveno-nastavno dodati riječi: odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto ne bude izabran na više znanstveno-nastavno dodati riječi: odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto istekom pet godina od drugog reizbora na isto znanstveno-nastavno dodati riječi: odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto, prestaje mu ugovor o radu. Ugovor o radu prestaje i ako u postupku reizbora stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati pozitivno izvješće stručnog povjerenstva ili prihvati negativno izvješće o radu.“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
213 Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Smatramo nužnim da se u stavku 2. izrijekom regulira sastav članova stručnog povjerenstva za postupke reizbora na umjetničko-nastavna radna mjesta na način da se odredi da dva člana povjerenstva moraju biti iz umjetničke grane u kojem se obavlja postupak reizbora. Ako se stručno povjerenstvo ne može sastaviti od nastavnika u umjetničko-nastavnim zvanjima u grani u kojem se traži reizbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz odgovarajućeg umjetničkog polja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
214 Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Dodaje se novi stavak 10. i glasi: „Iznimno od odredaba stavka 6. i 7., zaposlenicima izabranim na položaj dekana, prorektora i rektora produljuje se radni odnos do isteka mandata na koji su izabrani. Predložena dopuna nije jasna u odnosu na st. 7. Iz ovako definirane dopune može se pretpostaviti da će se sredstva za plaću dekana, prorektora i rektora, na koje se odnosi predloženi st. 10., osiguravati iz namjenskih sredstava znanstvenih ili stručnih projekata odnosno vlastitih sredstava institucija. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
215 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Komentar RGN fakulteta na Članak 23. U stavku (1) ponovno uvođenje obveze napredovanja nakon dva reizbora mora biti povezano s osiguravanjem odgovarajućih financijskih sredstava u državnom proračunu koja moraju pratiti ovako bitnu promjenu zakona. Vidjeti komentare pod člankom 9. U stavku (4) se predviđa da ugovor o radu prestaje ako zaposlenik istekom pet godina od drugog reizbora ne bude izabran na više znanstveno-nastavno radno mjesto. Ovdje nije definirana situacija u kojoj zaposlenik ispunjava sve uvjete za napredovanje, ali ne može napredovati zbog nedostatka koeficijenta u instituciji u kojoj radi. U stavku (11) daje se mogućnost zaposlenja nastavniku u najvišem zvanju na određeno vrijeme nakon navršenih 65 godina bez obzira na ustanovu zaposlenja. Takva mogućnost trebala bi biti omogućena svim nastavnicima, ako zadovoljavaju kriterije izvrsnosti i postoji potreba sastavnice za njihovim radom. Nije jasno zašto bi mogućnost zaposlenja nakon 65. godina života vrijedila samo za zaposlenike u najvišim zvanjima i na najvišim radnim mjestima, budući po zakonu mogućnost produžetka rada ovisi o potrebi ustanove za određenim radom. Dodatno, neprihvatljivo je produženje ugovora o radu odrediti na pet godina, već bi trebalo ugovor produživati godinu za godinom. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
216 Enes Midžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Sukladno primjedbama iznesenim u općim komentarima podnosim PRIJEDLOG izmjena i dopuna na: Članak 23. U članku 102. stavak 1. mijenja se i glasi: „S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja izbora na više radno mjesto i mogućnošću dva reizbora. U stavku 2. riječi „svakih pet godina“ brišu se i dodaju umjesto njih riječi „pet godina nakon izbora odnosno reizbora na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto“ te se nakon riječi „traži reizbor“ dodaju riječi „pri čemu dva člana stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog polja u kojem se traži reizbor. Ako se stručno povjerenstvo ne može sastaviti od znanstvenika u polju u kojem se traži reizbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz srodnih polja odnosno odgovarajućeg područja znanosti.“ U postupcima izbora i reizbora na umjetničko-nastavna radna mjesta dva člana stručnog povjerenstva moraju biti iz umjetničke grane u kojem se traži reizbor. Ako se stručno povjerenstvo ne može sastaviti od nastavnika u umjetničko-nastavnim zvanjima u grani u kojem se traži reizbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti odgovarajućeg umjetničkog polja.“ Stavak 4. mijenja se i glasi: „Ako zaposlenik izabran na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto ne bude izabran na više znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto istekom pet godina od drugog reizbora na isto znanstveno-nastavno radno mjesto, prestaje mu ugovor o radu. Ugovor o radu prestaje i ako u postupku reizbora stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati pozitivno izvješće stručnog povjerenstva ili prihvati negativno izvješće o radu.“ Stavak 5. briše se. Dosadašnji stavak 8., koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi: „(7) Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada, zaposlenik na najvišem znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno nastavnom radnom mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju može sa sveučilištem, sastavnicom, veleučilištem ili visokom školom zaključiti ugovor o radu do kraja akademske godine u kojoj navršava 70 godina života. Sveučilište, sastavnica, veleučilište ili visoka škola mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu. Stavak 9. briše se. Dosadašnji stavak 10., koji postaje stavak 8., mijenja se i glasi „Kada su sredstva za plaću zaposlenika iz stavka 7. ovoga članka osigurana iz namjenskih sredstava znanstvenih ili stručnih projekata ili iz vlastitih sredstava, visoko učilište može zaposleniku koji je na najvišem znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno nastavnom radnom mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju produljiti radni odnos i izvan ograničenja iz stavka 7. ovoga članka. Pri tome će se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika. Dosadašnji stavak 11., koji postaje stavak 9., mijenja se i glasi: „Nastavnik stariji od 65 godina kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, kao i nastavnik iz stavka 7. ovog članka kada mu prestane ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, mogu se na određeno vrijeme zaposliti na drugom visokom učilištu pod uvjetima i postupku iz stavka 8. ovog članka, ako se na raspisani natječaj na tom visokom učilištu nije javio odgovarajući pristupnik. Takav nastavnik ne može biti jedini nositelj obveznih predmeta na tom visokom učilištu.“ Dodaje se novi stavak 10. i glasi: „Iznimno od odredaba stavka 6. i 7., zaposlenicima izabranim na položaj dekana, prorektora i rektora produljuje se radni odnos do isteka mandata na koji su izabrani. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
217 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Izmjenama i dopunama Zakona se predlaže da se s osobama izabranima na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta zaključuju ugovori o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja izbora na više radno mjesto i mogućnošću dva reizbora na isto radno mjesto. Ako zaposlenik na navedenim radnim mjestima ne bude izabran na više radno mjesto istekom pet godina od drugog reizbora na isto radno mjesto, prestaje mu ugovor o radu. Ugovor o radu prestaje i ako u postupku reizbora ne bude prihvaćeno pozitivno izvješće o radu zaposlenika odnosno ako se prihvati negativno izvješće o radu. Izmjenama i dopunama ponovno se vraća obveza izbora u viša zvanja i na viša radna mjesta, koja je ukinuta u srpnju 2013. godine. Dakle, u razdoblju kraćem od 5 godina (jedno razdoblje izbora ili reizbora) uvodi se treći po redu model sukladno kojem zaposlenik može ili je dužan napredovati (do 2013. godine obvezan izbor, 2013. godine ukinut obvezatan izbor, 2017. godine ponovno se predlaže uvesti obvezan izbor uz mogućnost dva reizbora). Uslijed takvih čestih promjena stvorena je visoka razina pravne nesigurnosti kad je riječ o normama o kojima ovise radna mjesta zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Predloženi model podrazumijeva obvezu napredovanja zaposlenika na viša radna mjesta uz mogućnost reizbora na isto radno mjesto, najviše dva puta. Pri tom, izmjene i dopune Zakona propisuju da u slučaju neusvajanja pozitivnog izvješća, odnosno usvajanja negativnog izvješća o radu zaposlenika u postupku reizbora, odnosno u slučaju neizbora u više zvanje i na više radno mjesto nakon provedena dva reizbora, radni odnos zaposlenika prestaje na temelju samog zakona. Predloženi način prestanka radnog odnosa (na temelju zakona) vrlo je nepovoljan za zaposlenika jer ugovor o radu zaposlenika u tom slučaju prestaje već na temelju samog zakona i bez otkaznog roka. Zaposlenicima se ovakvim rješenjem uskraćuje mogućnost redovite sudske kontrole zakonitosti prestanka radnog odnosa, a zaštitu će moći potražiti jedino kroz upravni spor na način da putem upravne tužbe osporavaju odluke o svom (ne)izboru u više zvanje i na više radno mjesto, odnosno odluke o usvajanju negativnih izvješća ili pak neusvajanju pozitivnih izvješća o radu. S obzirom na to da se radi o odlukama poslodavaca čiji je sadržaj utvrđenje je li zaposlenik u dovoljnoj mjeri ispunjavao obveze iz svog radnog odnosa, posve je neprimjereno umjesto radno-pravne zaštite zaposlenicima zakonom osiguravati upravno-pravnu zaštitu. Ovakvo rješenje je protivno i cilju i svrsi Zakona o upravnim sporovima, kojim se u principu osigurava zaštita prava i pravnih interesa pravnih i fizičkih osoba u upravnim stvarima, odnosno u slučajevima kad ih javnopravno tijelo, izvršavajući neku svoju javnu ovlast, povrijedi svojim postupanjem ili propuštanjem. U provedbi izbora svojih zaposlenika u viša znanstveno-nastavna zvanja i na viša radna mjesta, a osobito u postupcima reizbora, javne znanstvene organizacije i visoka učilišta ne postupaju kao javnopravno tijelo, već isključivo kao poslodavac i nema razloga da se takve odluke ustanova kontroliraju u upravnom postupku. Prema našem sudu, ispravno bi bilo propisati da je neispunjavanje uvjeta za izbor odnosno reizbor razlog koji dovodi do otkaza uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem zaposlenika, te predvidjeti da se zaposleniku koji nije ispunio uvjete za izbor odnosno reizbor, ugovor o radu otkazuje po općoj proceduri propisanoj Zakonom o radu. Predložena izmjena članka 102. stavka 1. osobito je problematična za zvanja i radna mjesta kod kojih nema treće stepenice napredovanja ni trajnog zvanja (npr. lektor, viši lektor). Naime, prema tome se tekstu može tumačiti da nakon što je osoba dvaput reizabrana, primjerice u višeg lektora, ista nema pravo biti reizabrana i treći put, što bi značilo da dobiva otkaz. Nadalje, Izmjene i dopune zakona uvode promjene uvjeta za nastavak rada iza akademske godine u kojoj nastavnik napuni 65 godina života. Sukladno izmjenama i dopunama iza akademske godine u kojoj navršava 65 godina života moći će raditi samo zaposlenici izabrani u najviše znanstveno-nastavno odnosno nastavno zvanje i radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno profesora visoke škole u trajnom zvanju. Uvjet nastavka njihova rada više nije znanstvena izvrsnost nego samo od strane ustanove iskazana potreba za nastavkom rada. U skladu s tim iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za znanost uklanja se ovlast donošenja jedinstvenih kriterija izvrsnosti za nastavak rada iza 65. godine života. Iznimno, ustanove mogu, ali ne moraju propisati određene uvjete. Ugovor o radu se sa zaposlenikom zaključuje do kraja akademske godine u kojoj zaposlenik navršava 70.-u godinu života. Trenutno važeće zakonsko rješenje čini se kao posve adekvatno i racionalno za sustav i zaposlenike. Svaki znanstvenik može ostati na ustanovi koliko to želi, u po našoj ocjeni primjerenim dvogodišnjim mandatima: ako za njegovim radom postoji objektivna potreba i ako uz to zadovoljava kriterije izvrsnosti koji su na nacionalnoj razini jedinstveno definirani za sve. Svake dvije godine ponovno se procjenjuje potreba nastavka rada. Jedinstveni kriteriji i periodička provjera potrebe nastavka rada posve je logična i nužna obzirom da se plaća u razdoblju nastavka rada osigurava iz državnog proračuna. U ovom trenutku se radi o već uhodanom sustavu racionalnog odabira potrebnih i izvrsnih zaposlenika kojima se radi potrebe nastavka njihova rada omogućava rad iza 65. godine života. Suprotno, predloženim izmjenama i dopunama Zakona rad poslije 65. godine života uređuje se kao povlastica zaposlenika u najvišem zvanjima i na najvišim radnim mjestima. Ako je jedini zakonski kriterij mogućnosti nastavka rada zaposlenika stvarna potreba ustanove za tim radom, onda nema argumenata koji bi opravdali činjenicu da se izmjenama i dopunama mogućnost nastavka rada osigurava samo zaposlenicima u najvišem znanstveno – nastavnom odnosno nastavnom zvanju i radnom mjestu. Ustanova jednako može imati potrebu za radom bilo kojeg drugog zaposlenika u nižim zvanjima, a oni nemaju mogućnost nastavka rada iza 65. g. Uz to, ova „povlastica“ financirana iz državnog proračuna se omogućava bez objektiviziranih i jedinstvenih kriterija. Eventualnu mogućnost objektivizacije i provjere znanstvene izvrsnosti prepušta se ustanovama koje mogu (ali ne moraju) propisati određene kriterije, što će dovesti do toga da će nastavnici nastavljati radne odnose iza 65. godine pod različitim uvjetima, a sve na teret državnog proračuna. Prepustiti ustanovama odgovornost za utvrđenje kriterija za produljenje ugovora o radu iza 65. godine života čini se logičnim u slučajevima kad se plaća zaposlenika osigurava iz sredstava ustanove (koju opciju i sada imamo u Zakonu) jer tu dolazi rijetko do neodgovornih i neracionalnih odluka zbog činjenice da je riječ o vlastitim sredstvima ustanove. U konačnici, s obzirom na uobičajene rokove na koje se planiraju znanstvene i nastavne aktivnosti na visokim učilištima u sustavu (dakle projekti, znanstveni i nastavni planovi), postavlja se pitanje što je osnova na kojoj se uopće može predvidjeti potreba za nečijim radom u toliko dugom razdoblju od 5 godina. Vezano za novopredložene odredbe članka 102. treba skrenuti pozornost na novi stavak 8. kojim je određeno da „kada su sredstva za plaću zaposlenika iz stavka 7. ovoga članka osigurana iz namjenskih sredstava znanstvenih ili stručnih projekata ili iz vlastitih sredstava, visoko učilište može zaposleniku koji je na najvišem znanstveno – nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju odnosno nastavnom radnom mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju produljiti radni odnos i izvan ograničenja iz stavka 7. ovoga članka. Pri tome će se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika.“ Interpretacijom ove odredbe dolazi se do sasvim nesuvisle i krajnje neopravdane mogućnosti produljenja radnih odnosa osobama starijim od 65. godina, a to je da ih ustanova na vlastita sredstva može zaposliti čak i kad za to nema potrebe. Općenito govoreći, predloženo uređenje je nedovoljno jasno definirano i trpi od niza nedostatka i neusklađenosti s općim pojmovima i institutima zakona o radu. Primjerice istovremeno se govori o sklapanju novog ugovora o radu i produljenju radnog odnosa. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme se ne može produljiti, on po zakonu prestaje istekom akademske godine u kojoj je zaposlenik navršio 65. godina. Stoga je s tim zaposlenikom, ako se želi da nastavi raditi, potrebno sklopiti novi ugovor o radu što predstavlja zasnivanje novog radnog odnosa na određeno vrijeme. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
218 Odsjek za romanistiku FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. U članku 23. Nacrta prijedloga zakona predlaže se izmjena članka 102. stavka 1. Zakona kako slijedi: „S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja izbora na više radno mjesto i mogućnošću dva reizbora.“ Mogućnost dva reizbora smatramo neprimjerenom za sva nastavna zvanja kod kojih nema „treće stepenice“ napredovanja niti trajnog zvanja (npr. viši lektor, viši predavač). Naime, ovaj se prijedlog izmjene Zakona može tumačiti na način da osoba (nakon što je dvaput reizabrana u višeg lektora) nema pravo biti reizabrana i treći put, što bi značilo ili da mora biti izabrana u znanstveno-nastavno zvanje koje omogućuje daljnje napredovanje, ili pak da dobiva otkaz. U članku 98. postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, stavak 2. sadrži sljedeću formulaciju: „Na sveučilištu, fakultetu i umjetničkoj akademiji izbor u nastavna zvanja obavlja se prema njihovom statutu u slučaju ako izvode stručni studij za potrebe toga studija, kao i ako je riječ o predmetu koji ne zahtijeva znanstveni pristup, ili na umjetničkoj akademiji za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se biraju u nastavna zvanja lektora i višeg lektora.“ U kontradikciji sa sadržajem dijela teksta stavka 2. "isključivo za potrebe sveučilišnog studija", koji određuje profil lektora kao nastavnika koji predaje temeljne predmete sveučilišnog studija jezika i književnosti, u stavcima 6. i 7. istoga članka navodi se da nužne uvjete za izbor u zvanje lektora i višeg lektora može propisivati i Vijeće veleučilišta i visokih škola: (6) U zvanje lektora i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola, objavljene stručne radove, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, kod prvog izbora na nastavno radno mjesto, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta. (7) U zvanje višeg lektora i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola, objavljene stručne radove, najmanje pet godina radnog iskustva u struci, kod prvog izbora na nastavno radno mjesto pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta. Smatramo da dio teksta "Vijeće veleučilišta i visokih škola" u stavcima 6. i 7. članka 98. treba izbaciti, jer je logično da jedino Rektorski zbor, kao sveučilišno tijelo, propisuje uvjete za izbor nastavnika u zvanja koja postoje samo na sveučilištu. Odsjek za romanistiku predlaže da se uvede treći stupanj napredovanja za lektore – lektor, viši lektor, lektor savjetnik (po uzoru na: umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik, umjetnički savjetnik). Napominjemo da je prijedlog bio usvojen u tzv. Fuchsovom Nacrtu prijedloga Zakona, ali je u tzv. Jovanovićevom izostavljen. Smatramo da bi takva izmjena pridonijela osnaživanju statusa struke i osiguravanju kvalitete nastavnika u zvanju lektora, potičući ih da konstantno ulažu u vlastito napredovanje i stječu doktorate znanosti, što bi dugoročno riješilo problem neusustavljenosti te nedorečenosti i podcijenjenosti lektorskog statusa. U članku 23. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se dodavanje novog stavka 10: „Iznimno od odredaba stavka 6. i 7., zaposlenicima izabranim na položaj dekana, prorektora i rektora produljuje se radni odnos do isteka mandata na koji su izabrani. Takav stavak bi u praksi omogućio da budući dekani, prorektori i rektori izbjegnu proceduru produljenja ugovora koju moraju proći svi ostali zaposlenici nakon navršavanja 65 godina života, pa smatramo da samim time nije pravičan, budući da ostale zaposlenike dovodi u nepovoljniji položaj. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
219 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Članku 102. stavak 4. predviđa prestanak ugovora o radu ako istekom 5 godina nakon drugog reizbora kandidat ne bude izabran u više znanstveno radno mjesto. Postoji problem nedostajućih koeficijenata zbog kojeg će dolaziti do reizbora i onda kada kandidat ima sve uvjete za izbor na više znanstveno- nastavno rado mjestu. Dakle, 'reizbor' može imati dva statusa: o Reizbor zbog neispunjavanja uvjeta o Reizbor zbog nepostojanja raspoloživog koeficijenta. Dakle, u članak 102. treba ugraditi stavak: „U slučaju da je prethodni reizbor bio zbog nepostojanja raspoloživih koeficijenta za više znanstveno nastavno zvanje (kandidat je imao uvjete za više znanstveno nastavno zvanje), kod idućeg se reizbora prethodni reizbor resetira (poništava). Nadalje, članak 102. ne vodi ni na koji način računa o životnoj dobi, što znači da se može dogoditi da netko, 2 – 3 godine prije 65. godine života, zato što nema uvjete za izbor u više znanstveno nastavno zvanje dobije otkaz. Dakle, u članku 102. treba ugraditi stavak: „Za zaposlenike u znanstveno-nastavnim zvanjima koji u trenutku isteka 5/pet/ godina od zadnjeg izbora ili reizbora u znanstveno nastavno zvanje imaju manje od 5 godina do 65 godina života (stariji su od 60. godina) ne postoji obaveza institucije za pokretanje postupka izbora u više ili reizbora u isto znanstveno nastavno zvanje. Postupak se pokreće isključivo na osobni zahtjev zaposlenika koji imaju uvjete za izbor u više znanstveno nastavno zvanje i za to više znanstveno nastavno radno mjesto postoji raspoloživi koeficijent.“ Navedenim odredbama bi se riješila kontradiktornost između članaka 95. i 102. i otklonila opasnost koja objektivno prijeti otkazom zaposlenicima u reizboru u zadnjih 5 godina radnoj staža. Ukoliko za zakonodavca navedeni prijedlozi nisu prihvatljivi, tada nekim stavkom u članku 102. treba za zaposlenike koji bi zbog neispunjavanja uvjeta za napredovanja u znanstveno nastavnim zvanjima mogli dobiti otkaz nakon 60. godine života, predvidjeti primjerenu otpremninu, sukladno Zakonu o radu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
220 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. U stavku 4. iza riječi: „ugovor o radu“ predlažu se dodati riječi: „na godinu dana“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
221 Neven Jovanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Kao zamjenik pročelnice Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iznosim stav odsjeka koji će biti i uvršten u opće primjedbe Fakulteta i uključen u raspravu. Naša se primjedba odnosi na novopredloženi stavak 10. Čitav ZZDVO već dugo pokazuje jasnu nakanu da se sustav "rasterećuje" od znanstvenika starijih od 65 godina, da takvih bude zaposleno čim manje, te da procedura njihova daljnjeg angažmana bude što kompliciranija i zahtjevnija. Nakana je tvorca zakona, pretpostavljamo, da se time oslobađaju radna mjesta za mlađe znanstvenike, i da se (možda) znanstveni sustav otvori novim razmišljanjima. No, izmjena ovog stavka ide u drastično suprotnom smjeru od ovakve nakane ZZDVO u cjelini. Znanstvenici stariji od 65 godina moraju posebno dokazivati svoju vrijednost za sustav – ali smatra se da za one na upravljačkim dužnostima ti kriteriji ne vrijede. Otkud ova neravnopravnost? Implicira li to da se za dekane, rektore i prorektore biraju isključivo izvrsni znanstvenici? Ali takav uvjet nije naveden nigdje, ni u sadašnjem ili budućem ZZDVO ni u statutima sveučilišta – dekani, rektori i prorektori nisu ništa drugačiji od bilo kojeg drugog znanstvenika u rangu redovnog profesora u trajnom zvanju! Štoviše, prorektori se na sveučilištima i ne biraju glasanjem – njih odabire sam rektor – što znači da je "znanstvena vrijednost" nekoliko kolega prepuštena procjeni jedne jedine osobe, ma koliko cijenjena i ugledna ona bila (usput: zašto prorektori, a ne onda i prodekani?). Zato predlažemo ili da se ZZDVO u cijelosti restrukturira, tako da više ne bude dobnog ograničenja ni za koga tko je redovni profesor u trajnom zvanju – ili da se ova izmjena ne provede. S obzirom na to da bi restrukturiranje čitavog ZZDVO značilo i ozbiljan zaokret u znanstvenoj politici naše zemlje, druga nam se varijanta čini lakše izvedivom. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
222 Beata Halassy NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Loš i nelogičan je prijedlog iskazan u članku 23, a koji se odnosi na prijedlog uvođenja obaveze izbora u više zvanje uz mogućnost dva reizbora. Ovaj prijedlog upućuje da predlagač ne razumije u cijelosti institut reizbora, i drži ga samo olakotnim procesom za znanstvenika, ako ovaj ne posjeduje uvjete za izbor u više zvanje. Nasuprot, postojeći Zakon jasno definira institut reizbora kao vrlo dobru mjeru za poticanje znanstvenika na rad, i kao mjesto na kojem je moguće i znanstvenike bez postignuća ukloniti u sustavu. U takvom slučaju nije potrebno izbor u više zvanje stavljati kao obavezu. Jer ukoliko institucija postavi jasne i zahtjevne kriterije za reizbor (a koji su manji od kriterija za izbor u više zvanje), onda će svaki znanstvenik trudeći se da ispuni kriterije za reizbor unutar dva takva ciklusa steći uvjete za izbor u više zvanje. Nije dobro zakonski postavljati napredovanje u više zvanje kao obavezu, jer za to trebaju biti osigurana sredstva u državnom proračunu. Izbor u više zvanje puno je bolje ostaviti kao mogućnost, koja se ostvaruje onda kada postoji slobodno radno mjesto u višem zvanju. Problem vezan za ovu tematiku u praksi je 1. Nepostojanje minimalnih nacionalnih kriterija za reizbore, koje je trebalo donijeti Nacionalno vijeće već prije mnogo vremena. 2. Neprovođenje reizbora na institucijama 3. Nepostojanje dodatnih uvjeta za radna mjesta na institucijama, uz minimalne nacionalne. Nije potrebno mijenjati zakonske odredbe, već propisano početi provoditi na svim razinama i provedbu nadzirati. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
223 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Senat Sveučilišta u Rijeci zauzeo je sljedeći stav: SvRI s oprezom pristupa ideji povratka na režim obveznog napredovanja u znanstveno-nastavnim zvanjima. Iako je pro futuro ostavljen razuman rok za stjecanje potrebnih uvjeta (dva puta pravo reizbora u odnosu na nekadašnje rješenje jednog izbora), upozorava se na: a) stvarnost financiranja visokoobrazovne djelatnosti te pratećih radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja RH, te b) neodgovarajuće prijelazne i završne odredbe koje ne predviđaju izbjegavanje stavljanja u nejednaki položaj znanstveno-nastavnog osoblja s obzirom na trenutak u kojem bi ih zateklo ponovo uvođenje obveze napredovanja. Ad a) SvRI izražava svoju zabrinutost i stajalište kako bi reizbor trebao biti isključivo instrument za produženje radnog odnosa za osobe koje nisu ostvarile potrebne uvjete za izbor u više zvanje, a ne i instrument štednje. Drugim riječima, kada nastavnik ispuni potrebne kriterije ne bi smjela postati uobičajena praksa automatski dvostruki reizbor, a radi proračunskih ograničenja i time usporavanja napredovanja. Institut reizbora ne bi smio postati de facto kočnica napredovanju. S druge strane, sustav financiranja sveučilišta potrebno je precizirati na način da obveza napredovanja i prateća obveza osiguravanja potrebnih koeficijenata ne postane predmet obveze sveučilišta unutar iste mase sredstava dostupnih iz državnog proračuna. Naime, ukoliko bi sveučilišta morala snositi financijski teret obveznog napredovanja bez prateće podrške državnog proračuna, ova bi načelna zakonodavna odluka o obvezi napredovanja cjelokupnog znanstveno-nastavnog kadra u sustavu mogla imati negativne posljedice na ukupnost financiranja pojedinih sveučilišta. Ad b) Nejednakost je vidljiva između nastavnika, koji je u određenom znanstveno-nastavnom zvanju tek pola godina prije stupanja na snagu predloženih izmjena, pa mu stoji na raspolaganju 14,5 godina za stjecanje uvjeta za izbor u više zvanje (izvorni izbor i dva reizbora od po 5 godina minus proteklih 6 mjeseci), dok nastavnik koji je bio izabran 4,5 godine prije stupanja na snagu predloženih izmjena ima (samo) 10,5 godina. U odnosu na produženje ugovora o radu do kraja akademske godine u kojoj nastavnik navršava 70 godine, predloženu formulaciju trebalo bi izmijeniti da glasi „najviše do kraja akademske godine u kojoj navršava 70 godina života, ovisno o potrebi navedenih organizacija.“ Treba precizirati da taj ugovor ne mora u svakom pojedinačnom slučaju biti produžen za isti rok (odnosno okvirno 5 godina) budući da u stvarnosti potreba može trajati kraći period, odnosno već prilikom samog produženja može biti definirano kraće razdoblje s obzirom na konkretno stanje. SvRI smatra da propisivanje kriterija izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu nakon 65. godine života mora biti obaveza, a ne mogućnost navedenih organizacija. Produljenje radnog odnosa trebalo bi se, slijedom te logike, proširiti i na pročelnike sveučilišnih odjela. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
224 Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Iz propisa stavka 1. trebalo bi izuzeti nastavna radna mjesta – naime, ograniče li se viši lektori na samo dva reizbora, nejasno je što bi se s njima trebalo dogoditi nakon ta dva reizbora ako se zna da ne postoji viši stupanj napredovanja od višeg lektora. Kada se radi o predloženom stavku 7. štetno je da kriterije izvrsnosti propisuju sveučilište, sastavnice ili veleučilišta i visoke škole jer to može rezultirati postojanjem vrlo slabih (ili nikakvih), a u svakom slučaju nejednakih kriterija za produžetak. Kriteriji izvrsnosti, kao i postupak njihova utvrđivanja, trebali bi biti isti za sve, a trebalo bi ih propisati Nacionalno vijeće za znanost. Produžetak se ne bi trebao automatski davati do 70. godine života, već prvo na dvije godine uz mogućnost produžetka. Dodavanje stavka 10. značilo bi stavljanje dekana, rektora i prorektora u povlašten položaj u odnosu na ostale redovne profesore u trajnom zvanju. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
225 Doktorski studij psihologije FFZG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Nakon procjene da je produljenje ostanka na radnom mjestu za pet godina, tj. do 70. godine neekonomično, a ponekad nije ni potrebno, 2013. se propisuje da je moguće produljenje u mandatima od po 2 godine (što je puno realnije, s obzirom na to da se u dvije godine kadrovska situacija na instituciji može promijeniti, pa da više nema potrebe za daljnjim produljenjem), pri čemu je preduvjet zadovoljavanje kriterija znanstvene i nastavne izvrsnosti. Nakon nepune četiri godine provođenja ove odredbe, bez ikakvog obrazloženja se ponovno uvodi produljenje ostanka na ustanovi na 5 godina, a pritom izvrsnost više nije propisan kriterij. Predlažemo da se Čl. 23 briše, odnosno da razdoblje (2 godine) i uvjeti produljenja (udovoljavanje kriterijima Nacionalnog vijeća) ostanu nepromijenjeni. Smatramo da bi produljenje ugovora i nakon 70. godine života trebalo omogućiti samo u slučaju kad su sredstva za plaću tog zaposlenika osigurana iz namjenskih sredstava znanstvenih ili stručnih projekata (a nipošto iz vlastitih sredstava institucije). Ovim se stavkom dekani, prorektori i rektori stavljaju u povlašten položaj jer se pretpostavlja da su time što su na ovim upravljačkim položajima ujedno zadovoljili kriterije znanstvene i nastavne izvrsnosti, što ne mora uvijek biti slučaj, što posebno vrijedi za prorektore koji na taj položaj nisu izabrani nego ih je tamo postavio rektor. Prijedlog – izbaciti Stavak 10. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
226 Ivana Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Formulaciju “i mogućnošću dva reizbora” u stavku 1. smatram problematičnom za sva nastavna zvanja kod kojih nema treće stepenice napredovanja ni trajnog zvanja (npr. viši lektor, viši predavač). Naime, prema tome se tekstu može tumačiti da nakon što je osoba dvaput reizabrana u višeg lektora nema pravo biti reizabrana i treći put, što bi značilo ili da mora biti izabrana u znanstveno-nastavno zvanje, koje omogućuje daljnje napredovanje, ili da dobiva otkaz. Predlažem da se za nastavna zvanja višeg lektora i višeg predavača navede formulacija: “broj reizbora nije ograničen.” Ovom prilikom također podsjećam da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u više navrata od Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta u Zagrebu upozoreno na potrebu uvođenja trećeg stupnja napredovanja za sveučilišne nastavnike u zvanju lektora i višeg lektora, koji predaju temeljne predmete na matičnim studijima jezika i književnosti, i bez kojih su ti studiji neizvedivi. Još 22. veljače 2006. tadašnji dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Miljenko Jurković uputio je tadašnjem ministru prof. dr. sc. Draganu Primorcu dopis u kojem se traži i argumentira nužnost uvođenja treće stepenice napredovanja za lektore – lektor, viši lektor, lektor savjetnik, po uzoru na brojna druga zvanja u sustavu, primjerice umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik, umjetnički savjetnik. Dopis istog sadržaja uputio je Ministarstvu 2008. godine i tadašnji rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Aleksandar Bjeliš. Naše je zahtjeve podržalo i Malo vijeće Nezavisnog sindikata znanosti. Prijedlog treće stepenice napredovanja bio je konačno usvojen u tzv. Fuchsovom Nacrtu prijedloga Zakona, ali je u tzv. Jovanovićevom izostavljen. Također, prilikom zadnje izmjene Zakona predložili smo i uvođenje termina sveučilišni lektor, koji bi jasnije ukazao da se radi o zvanju vezanome isključivo za sveučilišnu nastavu. Naša je argumentacija od početka ista – uvođenje treće stepenice napredovanja pomoglo bi u osnaživanju statusa struke i osiguravanju kvalitete kandidata izabranih u zvanje lektora jer bi poticao ljude u lektorskom zvanju da konstantno ulažu u vlastito napredovanje i stječu doktorate znanosti, što bi dugoročno riješilo problem neusustavljenosti i vječno nedorečenog i potcijenjenog statusa sveučilišnih nastavnika lektora. Ovom prigodom upozoravam na još jednu nelogičnost i nepreciznost u sadašnjem Zakonu. Naime, članak 98., stavak 2. definira: "Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se biraju u nastavna zvanja lektora i višeg lektora." Međutim, u stavcima (6) i (7) istoga članka stoji nelogičnost, koja je u potpunoj kontradikciji sa stavkom (2), a to je da nužne uvjete za izbor u zvanje lektora i višeg lektora može propisivati i Vijeće veleučilišta i visokih škola! Taj bi dio svakako trebalo izbaciti jer jedino Rektorski zbor kao sveučilišno tijelo može propisivati uvjete za izbor nastavnika u zvanja koja postoje samo na sveučilištu. Smatramo da je izuzetno štetno kad bi se izbori u zvanje lektora provodili na veleučilištima i visokim školama. Lektori su konceptualno isključivo vezani za sveučilišne studije jezika i književnosti i iznimno je bitno da tako i ostane, da ne bi došlo do daljnje devalvacije struke. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
227 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. - Isti komentar ponavljam - U Stavku 8 ovog Članka vidim dva problema. Prvi, ukoliko je riječ o potrebi za nastavkom rada, smatram da bi se potreba trebala evaluirati nakon nekog perioda (kao što je u aktualnom Zakonu svake dvije godine), a ne automatski na 5 godina. Osim toga, ovom rečenicom " Sveučilište, sastavnica, veleučilište ili visoka škola mogu svojim općim aktom propisati kriterije izvrsnosti i postupak za njihovo utvrđivanje za produženje ugovora o radu." se ostavlja otvorena situacija da instituti ne moraju propisati kriterije izvrsnosti i po potpuno nejasnom kriteriju "potrebe za nastavkom rada" produžavati arbitrarno ugovore o radu. - Izmjene dosadašnjeg stavka 10. kao prvo opet zanemaruju kriterije i samo se ističe "Pri tome će se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika". Ovo nije obvezujuće; ne znam kako operacionalizirati "uspješnost odgoja mladih nastavnika"; zašto se onda ovo barem ne spominje u Stavku 8. Nadalje, pogrešno se pretpostavlja da je samo pitanje sredstava za plaću ključno oko pitanja produženja ugovora, i zanemaruju se problemi poput (dosta realnog) problema s prostorom i uredima, ali još važnije, problema s ispunjavanjem nastavnih normi mlađih nastavnika. - Dosadašnji stavak 11. - Nejasno mi je dodavanje rečenice "Takav nastavnik ne može biti jedini nositelj obveznih predmeta na tom visokom učilištu." - Novi stavak 10 - čini mi se krajnje nepošteno da se isključivo zbog pozicije dekana, prorektora i rekotra automatski zaposlenicima produljuje Ugovor, i potencijalno otvara prostor za manipulacije. Adekvatnijim mi se čini da se bira novi rektor, dekan ili prorektor, a vjerujem da ima još boljih opcija od automatskog produžavanja ugovora. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
228 Ivan Granić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 23. Na sveučilištu, osobe izabrane na nastavna radna mjesta, iz tzv predmeta koji ne zahtijevaju znanstveni pristup ili dr., mogu se najviše birati do zvanja višeg predavača (Engleski, TZK i dr koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, oni koji su u 10% predmeta koji predstavljaju rasterećenje studenata). Po prijedlogu (čl. 102, stavak 1.), mogućnost dva reizbora vrijedi i za njih. Takvi bi zaposlenici, po ovom prijedlogu, nakon dva reizbora "ostajali bez posla" budući da ne postoji mogućnost napredovanja, a također ne postoji mogućnost izbora u trajno zvanje višeg predavača ili višestruki izbor. Profesor visoke škole, nije predviđeno kao zvanje na sveučilištu. Napredovanja iz nastavnih u zn.nastavna zvanja ili u profesora visoke škole nisu predviđena, te bi uzrokovala dodatne troškove, obostrane obveze i drugačiju sistematizaciju. Zaposlenici u nastavnim zvanjima se također biraju na neodređeno vrijeme pa je sukladno tome važno iznaći rješenje. Prijedlozi: - višestruka mogućnost reizbora - uvođenje nastavnog zvanja "v. pred u trajnom zvanju" - uvođenje višeg stupnja nastavnog zvanja, npr. ekvivalent profesoru visoke škole, s obvezom i vremenom za adaptaciju za napredovanje (neki logični uvjeti za više zvanje, upisivanje PDSa, rok za završetak i sl. uz financiranje Ministarstva, kao što je to kod asistenata i dr.) Za napomenuti je da institucije, a ni Ministarstvo ne financira PDS za zaposlenike u nastavnim zvanjima da su se kroz prethodno razdoblje i opterećenja mogli prilagoditi. Također, ne financiraju im se ni obveze koje proizlaze iz uvjeta Rektorskog zbora (pohađanje seminara, konferencija, ljetnih škola, objavljivanje radova), dok je za zn. nastavna zvanja to predviđeno kako bi mogli ispuniti uvjete koji se za njih traže. Ovakva je praksa dugotrajna, a nije usklađena i ravnopravna za sva zvanja predviđena na sveučilištu. Ovo je prilika da se Zakon trajnije uskladi sa ovom problematikom ne narušavajući ničiju egzistenciju i stečeni status. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
229 Tamara Tvrtković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. Dodavanjem stavka 6. u članak 103. omogućava se rektorima, prorektorima i dekanima da za vrijeme mandata pokreću svoj izbor u više znanstveno-nastavno zvanje i odgovarajuće znanstveno-nastavno radno mjesto. Osobama na takvim položajima trebalo bi biti propisano mirovanje obveze i prava napredovanja za vrijeme mandata, kao i slučaju obavljanja drugih čelnih dužnosti (ministra, državnog tajnika, pomoćnika ministra itd.), a sve kako bi se izbjegao izgledan sukob interesa. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
230 Anamarija Musa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. Predloženim izmjenama i dopunama ZZVO nije na nedvojben način riješena mogućnost napredovanja u više znanstveno-nastavno zvanje za vrijeme obnašanja javne dužnosti. Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika u čl. 15.d st.1. propisano je da državni dužnosnik ima pravo povratka na rad na poslove koje je obavljao prije odlaska na dužnost odnosno na druge odgovarajuće poslove. Važeći ZZVO u članku 103., stavak 5. sadrži sličnu formulaciju. Do izmjena ZZVO iz 2013. godine pitanje napredovanja nastavnika koji privremeno obnašaju javnu funkciju nije se postavljalo kao problem, već su isti, ukoliko ispunjavaju uvjete za izbor u znanstveno zvanje i nastavno-znanstveno zvanje mogli napredovati za vrijeme obavljanja svoje dužnosti. Izmjenama iz 2013. izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto, iako nedosljedno, učinjeni povezanim u pojedinim odredbama ZZVO, ostalo je nejasno mogu li osobe koje privremeno obnašaju javnu dužnost, a koja u pravilu traje 4, 5, 6 ili 8 godina za vrijeme trajanja te dužnosti biti izabrane u više znanstveno-nastavno zvanje. Takve nejasnoće dovele su do neujednačene prakse prema kojoj se na nekim ustanovama takva napredovanja mogu, a na nekima ne mogu realizirati. Takva pravna neujednačenost neposredno utječe na ostvarivanje prava, pravnu sigurnost, pravednost i mogućnost znanstvenog i nastavnog razvoja. To se pitanje postavlja tim više što te osobe uglavnom i obnašaju svoje funkcije temeljem posebnih znanja i vještina stečenih u visokoškolskom sustavu, a istovremeno, s obzirom na svoje matično radno mjesto u tom sustavu u odnosu na koje im prava iz radnog odnosa za vrijeme obnašanja funkcije miruju, nisu kandidati za naslovna zvanja. Dodatno, ako ne i važnije, nacrtom Odluke o nužnim uvjetima Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora ili reizbora u znanstveno-nastavna zvanja kao jedan od ključnih kriterija društvenog doprinosa predviđa se upravo obnašanje javnih funkcija. Osim toga, uređenje koje bi onemogućilo napredovanje za vrijeme obnašanja funkcije stavlja nastavnike i znanstvenike na visokoškolskim ustanovama koji tijekom svoje karijere odluče i dobiju povjerenje obavljati istaknute javne funkcije u zamjetno nepovoljniji položaj od osoba koje nikada nisu radile u sustavu znanosti i visokog školstva, a mogu biti sukcesivno izabrane i do najviših (naslovnih) znanstveno-nastavnih zvanja. Pri tome treba razlikovati mirovanje prava iz radnog odnosa i obavljanje znanstvenog i nastavnog rada za vrijeme obnašanja dužnosti, koje nipošto ne mora biti zaustavljeno ili spriječeno, a i oba spomenuta propisa predviđaju da se te okolnosti riješe posebnim sporazumom između ustanove i osobe koja odlazi na javnu dužnosti. Stoga, osoba može tijekom obavljanja dužnosti obavljati znanstveni i nastavni rad tako da ispuni odgovarajuće uvjete propisane i za izbor u znanstvena i za izbor u nastavna zvanja, koji su, usput rečno, već postroženi (uvjeti izbora u znanstveno zvanje) odnosno u postupku definiranja na znatno stroži način nego ranije (uvjeti za znanstveno-nastavno zvanje). Brojni primjeri ministara (osobito ministara znanosti i obrazovanja), ravnatelja, čelnika i članova neovisnih i drugih tijela pokazuju da je to moguće i potrebno. Uzevši u obzir da je upravo utjecaj znanstveno-nastavnog rada na razvoj i unaprjeđenje društva jedna od ključnih obilježja znanstvenog, nastavnog i intelektualnog rada, kao i da su Republici Hrvatskoj nužno potrebni kvalitetni visokostručni kadrovi s integritetom na mnogim vodećim pozicijama, otežavanje, onemogućavanje ili nejasno normiranje situacije napredovanja za vrijeme obnašanja dužnosti ne doprinosi društvenom, znanstvenom i političkom razvoju, oblikovanju i implementaciji kvalitetnih javnih politika, niti potiče znanstvenike i nastavnike da se društveno angažiraju. Predloženom odredbom čl. 24. kojom se mijenja članak 103. na način da se dodaje stavak 6. kojim se mogućnost napredovanja propisuje samo za dekane, prorektore ili rektore promašuje bit stvari, jer rješava ovo pitanje samo unutar sustava, ali i ne za sve ostale koji bi trebali ili već jesu preuzeti javne funkcije u javnom interesu. Predlažem stoga da se predloženi stavak 6. izmijeni na način da glasi: (6) Osobe iz stavka 5. ovoga članka, kao i osobe izabrane na položaj dekana, prorektora ili rektora mogu za vrijeme trajanja mandata pokrenuti i biti izabrana u više znanstveno zvanje odnosno javiti se na raspisani natječaj za izbor u više znanstveno-nastavno zvanje te na odgovarajuće znanstveno-nastavno radno mjesto te nakon isteka mandata imaju pravo povratka na visoko učilište na kojem su izabrane na radno mjesto. Smatram da argument sukoba interesa nije relevantan za ograničavanje prava znanstvenika na znanstveni i nastavni razvoj i usavršavanje kao i društveni angažman, s obzirom da u postupku sudjeluje čitav niz tijela i institucija (uprava fakulteta, povjerenstvo za ocjenu, fakultetska vijeća, matični odbori, vijeća područja, ministarstvo, sveučilište) te da su uvjeti posebno normirani i pooštreni ili će to uskoro biti (uvjeti za izbor u znanstveno odnosno znanstveno-nastavno zvanje). Uštede u sustavu također nisu relevantan argument, kako u ovom slučaju, tako ni općenito u sustavu znanosti i obrazovanja, koje treba biti pokretač društvenog i gospodarskog razvoja i izgradnje integriteta. Također, određivanje pravila koja bi vrijedila za sve prema jednom konkretnom slučaju nisu dobar način normiranja, a još manje legitimiranja regulacije. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
231 Rudarsko-geološko-naftni fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. Komentar RGN fakulteta na Članak 24. Ovim člankom se omogućava rektorima, prorektorima i dekanima da za vrijeme mandata pokreću svoj izbor u više znanstveno-nastavno zvanje i odgovarajuće znanstveno-nastavno radno mjesto, što je neprihvatljivo, budući institucija raspisuje natječaj za odgovarajuće radno mjesto kada postoji potreba za radom na takvom mjestu. Rektori i prorektori, s obzirom na svoje ugovore sa sveučilištima, ne bi trebali imati mogućnost javljanja na natječaje koje raspisuje bilo koja sastavnica sveučilišta, već bi im na takvim radnim mjestima trebalo biti propisano mirovanje obaveza za vrijeme obnašanja mandata. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
232 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. Izmjenama i dopunama se u članku 103. ZZDVO-a dodaje se novi stavak 6. sukladno kojem prorektori i rektori za vrijeme trajanja mandata imaju mogućnost biti izabrane u viša znanstvena zvanja, u viša znanstveno-nastavna zvanja i na viša radna mjesta, na koja se onda ujedno i imaju pravo vratiti po isteku mandata. I dok mogući izbor u znanstvena zvanja u ovom smislu ne predstavlja problem, predviđena mogućnost izbora u viša znanstveno-nastavna zvanja i na viša radna mjesta je problematična, osobito u odnosu na radno mjesto rektora. Naime, prihvaćanje funkcije rektora pretpostavlja prestanak znanstvenog i nastavnog rada na znanstveno–nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u cijelosti, dok funkcija prorektora može podrazumijevati tek neznatni opseg znanstvenog i nastavnog rada na znanstveno – nastavnim radnim mjestima. Dakle, navedene osobe, ako se jave na otvorene natječaje za radna mjesta na sastavnicama, a ujedno ne prestanu biti rektori i prorektori, na tim radnim mjestima na koja su se javili neće moći raditi do isteka mandata rektora odnosno prorektora. Dakle, izmjene i dopune zakona navedenim čelnicima omogućuju javljanje na natječaje za radna mjesta na koja ne trebaju doći raditi i neće raditi dok im traju mandati, ali svejedno imaju pravo povratka na njih. Čini se da predložena izmjena zakona ne slijedi jednu vrlo jednostavnu logiku, a ta je da pravo povratka na radno mjesto može imati samo osoba koja je jednom ranije s tog radnog mjesta i otišla. S druge strane, raspisivanje javnog natječaja za zapošljavanje na bilo koje radno mjesto u sustavu, pretpostavlja potrebu za radom na tom radnom mjestu u ustanovi koja raspisuje natječaj, odnosno potrebu da osoba izabrana na javnom natječaju po njegovom okončanju stvarno otpočne s radom na radnom mjestu na koje je izabrana. U suprotnom se postavlja pitanje opravdanosti raspisivanja javnog natječaja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
233 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. U dosadašnjem članku 103. predlaže se novi stavak 6. prema kojem se osobama na položaju dekana, prorektora i rektora za vrijeme trajanja mandata omogućava pokretanje izbora u više znanstveno-nastavno zvanje i odgovarajuće znanstveno-nastavno radno mjesto. Predloženo rješenje sigurno predstavlja sukob interesa osobe na položaju i prijedlog je da se taj stavak briše. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
234 Fakultet organizacije i informatike NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. Članak 103. stavak 6. treba odbaciti zbog mogućega sukoba interesa i postojeće mogućnosti mirovanja rokova za vrijeme obavljanja navedenih funkcija. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
235 Snježana Prijić-Samaržija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. Senat Sveučilišta u Rijeci smatra da uz dekane, prorektore i rektore, slijedom iste logike, treba uvrstiti i pročelnike sveučilišnih odjela. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
236 Davor Dukić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 24. U članku 24. Nacrta prijedloga koji se tiče čl. 103, st. 6. Zakona koji se odnosi na izbor dekana, prorektora i rektora u više znanstveno zvanje traži se dodavanje formulacije „na matičnoj ustanovi“. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
237 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 25. Člankom 25. izmjena i dopuna Zakona ukida se stegovna odgovornost zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju jer opće radno zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj ne poznaje stegovnu odgovornost radnika. Nedosljedno, naslov članka „stegovna odgovornost“ ostaje i dalje u Zakonu. Važno je napomenuti da izmjene i dopune zakona idu u dva sasvim suprotna smjera: jedan sadržan u izmjenama članka 37. ZZDVO-a koji ustanovama nalaže donijeti opće akte kojima će propisati povrede obveza iz radnog odnosa kao osnove za oduzimanje znanstvenog zvanja (stegovna odgovornost) i drugi, koji proizlazi iz izmjena članka 104. ZZDVO-a kojim se stegovna odgovornost ukida. Predlagatelj bi se trebao odlučiti što želi, jer jedno isključuje drugo. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
238 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 25. Predlaže se brisati predloženi članak 25. Sukladno važećoj odredbi članka 104., visoka učilišta provode stegovne postupke koji su se pokazali učinkovitim za nastavnike i suradnike te nije potrebno mijenjati dosadašnju dobru praksu. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
239 Mato Tudor NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 27. Na temelju stečenih prava trebali bi se svi izbori u znanstvenog savjetnika po starom zakonu priznati kao izbori u znanstvenog savjetnika u trajno zvanje po novom zakonu. Nakon izbora po starom zakonu u znanstvenog savjetnika nije se provodio izbor u više zvanje jer ga nije bilo te je izbor u znanstvenog savjetnika bio trajan. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
240 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 28. U članku 28. predlažu se brisati riječi: „i sastavnice“. Obrazloženje kao i u članku 6. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
241 Kosta Bovan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 28. Oprostite, ali što će biti u međuvremenu s kršenjem etičkih načela ako ovaj Zakon stupi na snagu? Imamo šest mjeseci "slobode" dok naša institucija ne donese etički kodeks, a dok Odbor za etiku nema nadležnost za propitivanje kršenja etičkog kodeksa koje bi dovelo do oduzimanja znanstvenog zvanja? Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
242 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 34. U članku 34. stavku 1. točki 1. predlažu se brisati riječi: „ili sastavnica“ Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
243 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 35. Predlažemo brisanje predloženog članka 35. koji glasi: Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine br. 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 02/2007, 46/2007, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014 i 60/2015), osim kada je ovim Zakonom drugačije određeno. Obrazloženje: a) Taj članak se nalazi u Prekršajnim odredbama gdje mu nije mjesto. b) Rigorozniji je od članka 67. stavak 1. (NN 94/2013, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) koji glasi: Natječajni postupci izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta započeti prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema propisima koji su važili prije njegova stupanja na snagu, a najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ovako tendenciozno postavljen članak može derogirati stečena prava iz članka 67. stavka 4. (NN 94/2013, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju), koji glasi: Ponovni izbor na radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje) odnosno radno mjesto redovitog profesora (trajno zvanje) za osobe zatečene u zvanju i na radnom mjestu znanstvenog savjetnika odnosno redovitog profesora, provest će se prema dosadašnjim odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.) i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
244 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 35. Postupak izbora Članak 35. U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4. iza riječi „od dana imenovanja“ dodaju se riječi „odnosno od isteka roka za prijave na natječaj“. - ovo je dobra rješidba, jer ovo sadašnje rješenje od dana imenovanja u praksi nije moguće provesti, jer su rokovi za prijavu na natječaj 30 dana, a u novim rješidbama predlaže se od 30 do 60 dana tako da je ovo dobra normiranost- od isteka roka za prijave na natječaj. Postupak izbora Članak 35. U dosadašnjem stavku 12., koji postaje stavak 13., riječ „ukinuti“ zamjenjuje se riječju „poništiti“. – ovo je bila potrebita izmjena zato jer u pravnoj znanosti postoji jasna distinkcija između instituta poništavanja i ukidanja pravnih odluka, kao i u nastupanju pravnih posljedica - erga omnes (djeluje prema svim subjektima) i inter partes (samo isključivo između stranaka). Nastavno, u slučaju da je nadležno tijelo poništilo neki pravni akt, on nikada nije niti proizveo, odnosno proizvodio pravne učinke, dakle ex tunc. Ako nadležno tijelo ukine pravni akt, tada pravne posljedice ukidanja djeluju od dana donošenja odluke, odnosno od dana kada je nadležno tijelo odlučilo da će njegova odluka početi proizvoditi pravne učinke, dakle ex nunc, a ne i unatrag kao kod poništenja. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
245 Elizabeta Marijanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , Članak 35. U članku 35. mijenja se stavak 2. i glasi: „(2) Ovlaštena znanstvena organizacija, u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje, imenuje stručno povjerenstvo. Stručno se povjerenstvo sastoji od tri člana koji moraju biti u istom ili višem znanstvenom zvanju u odnosu na ono za koje se traži izbor. Najmanje dva člana stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog polja u kojem se traži izbor. Ako se stručno povjerenstvo ne može imenovati od znanstvenika u polju u kojem se traži izbor, onda članovi stručnog povjerenstva mogu biti iz srodnih polja odnosno odgovarajućeg područja znanosti. Najmanje jedan član povjerenstva ne smije biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen pristupnik.“- ovakvo preciziranje znanstvenog polja iz kojeg moraju biti dva člana stručnog povjerenstva je jako dobra rješidba iz razloga jer prije ova situacija nije bila precizno normirana. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
246 Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Obrazloženje Izmjena i dopuna ZZDVO-a je substandardno i ne daje jasne razloge za izmjenu Zakona. Izmjenama i dopunama Zakona se predlažu nova rješenja, bez da je itko objasnio koji je to problem koji se rješava. Ulazi se u bitne promjene sustava bez jasno opisanog stanja, bez definiranih problema, bez znanstveno utemeljene metodologije rješavanja problema – sve u znanstvenoj i akademskoj zajednici koja bi primarno trebala inzistirati na racionalnoj metodi: problem – hipoteza – istraživanje – rezultat (zaključak), s tim da bi zakon trebao biti logičan zaključak prethodno provedenih faza. Strategija se ne spominje, legitimitet promjena zakona traži se u navodnom konsenzusu unutar radne skupine. Ipak, jednim od najvećih nedostataka ovih izmjena i dopuna valja ocijeniti okolnost da je već za sljedeću godinu najavljena cjelovita reforma zakona pa proizlazi da se sada privremenim i parcijalnim rješenjima zadire u temeljne institute ZZDVO-a koji to jednostavno ne trpe i koje je potrebno sustavno i dugoročno uređivati. U suprotnom se stvara visoka razina pravne nesigurnosti. Nije nevažno spomenuti da ove kratkoročne promjene od ustanova u sustavu traže nerazmjerno veliku normativnu aktivnost - izmjene temeljnih akata (statuta), izmjene pravilnika o radu i donošenje nekoliko novih općih akata – za što im je izmjenama i dopunama određen rok od 6 mjeseci. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
247 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Još jedna točka koja se propustila korigirati u ovim izmjenama i dopunama Zakona tiče se financijskih posljedica mobilnosti znanstvenika. Za razvoj kvalitetne znanosti i visoko-školskog obrazovanja važna je mobilnost znanstvenika, protok ideja i razmjena znanja i iskustava. Mobilnost je osobito važna u ranim fazama razvoja karijere znanstvenika zbog čega je uobičajena praksa u znanstveno razvijenom svijetu da je uvjet za zapošljavanje znanstvenog suradnika/docenta obavezno poslijedoktorsko usavršavanje od minimalno godine dana rada na kvalitetnoj istraživačkoj ustanovi u inozemstvu. Kao važna mjera poticanja mobilnosti koja je nužna za razvoj znanosti u RH, podizanje međunarodnog ugleda RH, snažnije povezivanje istraživačkih institucija iz RH u Europski istraživački prostor i bolje upoznavanje sa svjetskim trendovima u znanosti, doktorande i poslijedoktorande treba poticati na usavršavanje u inozemstvu, što treba uključiti i financijski poticaj s obzirom da su plaće doktoranada i poslijedoktoranada u RH znatno niže od prosječnih plaća u razvijenim zemljama. No trenutni propisi vode na veliko financijsko opterećenje zaposlenika (plaćanje poreza i mirovinskog osiguranja na prihode ostvarene u inozemstvu). U sadašnjem tekstu ZZDVO propisano je samo pravo na korištenje plaćene studijske godine (sabbatical) radi znanstvenog, umjetničkog ili stručnog rada. Ranije važeći granski kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje regulirao je materiju studijskih dopusta, a kako trenutačno nema u primjeni kolektivnog ugovora ta je materija ispuštena iz zakonske regulacije. Pravo na plaćenu godinu studijskog dopusta trenutno se osigurava temeljem Odluke Vlade RH o davanju suglasnosti Ministarstvu za preuzimanje obveza financiranja plaćenog dopusta zaposlenika javnih znanstvenih instituta i javnih visokih učilišta od 11.12.2014. godine. Predstavnicima Instituta je u Poreznoj upravi sugerirano da bi se pitanje oporezivanja primitaka poslijedoktoranada (i ostalih) u RH za vrijeme njihovog rada u inozemstvu najlakše riješilo ubacivanjem nove odredbe u ZZDVO koja bi propisivala da su takvi primici izuzeti od plaćanja poreza. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
248 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Smatramo da predložene izmjene i dopune ZZDVO ne vode na povećanje kvalitete znanstvenog rada i visokoškolskog obrazovanja niti na dizanje međunarodne reputacije RH. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
249 Institut Ruđer Bošković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Ovim izmjenama i dopunama propustilo se definirati što su to znanstveni programi od strateškog interesa iako se to spominjalo u prvim dokumentima Povjerenstva. Predlažemo da se kao znanstveni programi od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku definiraju znanstveni programi koji omogućuju ostvarenje ciljeva zadanih u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske, Europskoj strategiji za pametan, održiv i uključiv rast, Strategiji pametne specijalizacije, Operativnom programu Konkurentnost i Kohezija i Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali. Znanstveni programi od strateškog interesa omogućuju uključenost RH u Europski istraživački prostor (ERA) i učešće RH u globalnoj znanstvenoj, obrazovnoj i tehnološkoj suradnji. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.
250 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU , OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Istaknuli bismo da se radi o dokumentu koji ne sadrži čak niti osnovne elemente zakonskog prijedloga budući da, između ostaloga, u njemu nedostaju: • ustavni temelj za donošenje propisa • ocjena postojećeg stanja te, osobito, • procjena potrebnih sredstava za njegovu provedbu. Obrazloženje propisa svedeno je na svega nekoliko točaka, što je također u potpunosti neprihvatljivo. ZID ZZDVO ne nalazi se ni u planu normativnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2017. godinu pa se postavlja pitanje je li ova procedura u skladu s propisima koji reguliraju postupak procjene učinka propisa. Primljeno na znanje Nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i izrađene analize o istom, obavještavamo vas da se postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obustavlja. Uvažavajući prijedloge i mišljenja iznesena u postupku savjetovanja zaključeno je da je potrebno provesti dodatnu kvalitativnu analizu potreba sustava znanosti i visokog obrazovanja te oblikovati novi zakonodavni okvir uvažavajući rezultate dodatne analize potreba sustava. Ovim putem zahvaljujemo sudionicima javne rasprave na svim pristiglim prijedlozima i primjedbama.