Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Udruga tartufara Istra PRAVILNIK O SAKUPLJANJU ZAVIČAJNIH DIVLJIH VRSTA Opći je dojam da se Pravilnikom o zaštiti gljiva, koji se namjerava staviti izvan snage, bolje uredilo materiju, nego je to predviđeno novim pravilnikom, prvenstveno iz razloga jer se novim pravilnikom uređuje zaštita svih zavičajnih divljih vrsta, dok se ranijim pravilnikom uređivala samo materija vezana za gljive. S time u vezi, prijedlogom nacrta novoga pravilnika propušteno je u istoga uvrstiti niz pojmova i odredbi koji su regulirali cjelokupni postupak sakupljanja, otkupa, izvoza, iznošenja gljiva i dr. Time se ostavlja pravna praznina u definiranju određenih pojmova i dopuštenja, što otvara mogućnosti za manipulacije novim pravilnikom. U vezi sa upravo utvrđenim nedostacima ostaje pitanje što je sa ranije definiranim pojmovima kao što su micelij, nadzemne i podzemne gljive, otkupljivač gljiva, plodište, i dr. Čl. 14. Pravilnika o zaštiti gljiva propisano je između ostalog razdoblje za sakupljanje gljiva, dok se novim pravilnikom u cijelosti propušta određivanje razdoblja, već su razdoblja definirana u Stručnoj podlozi za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta - (Stručna podloga za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta, lipanj, 2017.g.) U prilogu 1. prijedloga novoga pravilnika spominje se tek jedna vrsta podzemnih gljiva i to (opći pojam): Tuberaceae, Tuber spp., tartufi, dok su ranijim pravilnikom navedene slijedeće vrste podzemnih gljiva: Tuber asa, T. magnatum - veliki bijeli tartufi; Tuber aestivum, T. brumale, T. hiemalbum, T. macrosporum, T. malenconii, T. melanosporum i T. unicatum - crni tartufi. Činjenica je da u stručnome povjerenstvu koje je donosilo ovaj prijedlog pravilnika, prilog 1., te stručnu podlogu, nema predstavnika tartufara, odnosno osobe koja poznaje problematiku na terenu i koja je sa svojim iskustvom i poznavanjem problematike na terenu mogla sudjelovati u izradi sa konstruktivnim prijedlozima. Primljeno na znanje Primjedba je načelna. Predmetni pravilnik donosi se temeljem važećeg Zakona o Zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013), dok je Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) donesen temeljem staroga Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11), koji je van snage.
Udruga tartufara Istra UVODNE ODREDBE, Članak 2. Čl. 2. Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta uređuju se pojedini pojmovi u pravilniku. Usporedbom novoga prijedloga pravilnika sa uskoro starim pravilnikom o zaštiti gljiva (Fungi) razvidno je da niz pojmova koji su bili definirani ranije u pravilniku nisu definirani i novim prijedlogom nacrta pravilnika. Micelij, nadzemne gljive, otkupljivač gljiva, plodišta, podzemne gljive, suhe gljive, iznošenje i izvoz. Držimo kako se novim pravilnikom moraju definirati navedeni pojmovi, obzirom da će u slučaju ne uvrštavanja istih u novi prijedlog pravilnika, isti ostati u cijelosti nedefinirani, a neki od njih su iznimno značajni za shvaćanje prijedloga pravilnika u njegovoj cjelini. Činjenica da isti nisu definirani niti Zakonom o zaštiti prirode, dovoljno govori o potrebi da se isti uvrste u novi prijedlog pravilnika. Primljeno na znanje Primjedba je načelna. Predmetni pravilnik donosi se temeljem važećeg Zakona o Zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013), dok je Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) donesen temeljem staroga Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11), koji je van snage. Pojmovnik u članku 2. opisuje pojmove sadržane u ovom Pravilniku.
HRVOJE ŠIMIĆ Zavičajne divlje vrste na koje se odnosi Pravilnik, Članak 4. stavak 2 u suprotnosti je sa člankom 65 stavak 1 Zakona o zaštiti prirode - stručna podloga nije opći (niti podzakonski akt) niti se pravilnikom može određivati da bi stručna podloga imala to značenje - vidi obrazloženje Usoz 72/15 Visokog upravnog suda Republike Hrvatske "stručna podloga za održivo korištenje zavičajne divlje vrste Helichrysum italicum (Roth) G. Don klasa: 612-07/14-12/113, urbroj: 366-06-6-15-3 donijeta od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode 23. siječnja 2015., a na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i prirode (članak 64. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode – „Narodne novine“ 80/2013.) tijekom postupka u kojem je predlagatalj tražio izdavanje dopuštenja za sakupljanje samoniklih biljaka po svom sadržaju i značajkama nije opći akt. Naime, radi se o dokumentu koji je Zavod u okviru svoje djelatnosti obavljanja stručnih poslova zaštite prirode (članak 15. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode) izradio temeljem analize podataka o stanju samoniklih biljaka u prirodi – herbe smilja, dobivenih znanstvenim istraživanjima, kao i konzultacijama sa stručnjacima – znanstvenicima, te terenskim opažanjima prikupljenim u sklopu različitih znanstveno istraživačkih projekata (ovisno o biljnoj vrsti u području sakupljanja), sa prijedlogom mjera zaštite radi očuvanja populacije samoniklih biljaka u prirodi. Slijedom navedenog, Sud je zahtjev odbacio na temelju odredbe članka 85. stavka 1. točke 1. Zakona o upravnim sporovima , jer stručna podloga za održivo korištenje zaštićene divlje vrste Helichrysum italicum obzirom na sadržaj nije opći akt koji podliježe zakonitosti u smislu gore citirane odredbe članka 3. Zakona." Odbijen Pogrešno tumačenje članka 65. Zakona o zaštiti prirode. Članak 65. stavak 1. referira se na prethodni članak 64. Zakona. U stavku 1. članka 65. stoji da Ministarstvo izdaje dopuštenje iz članka 64. ovog Zakona. Sukladno članku 64., stavku 3. Zakona, ovo Ministarstvo izdaje dopuštenje na osnovi stručne podloge Zavoda, a za vrste za koje ne postoji stručna podloga Ministarstvo dostavlja zahtjev Zavodu na stručno mišljenje. Stručnom podlogom donose se posebne mjere zaštite i očuvanja vrsta i skupina vrsta. Istu donosi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (pravni sljednik Državnog zavoda za zaštitu prirode), osnovana Uredbom Vlade RH u lipnju 2015. godine. U članku 3. navedene Uredbe koji se odnosi na obavljanje djelatnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, stavku 2., podstavku 11. stoji: -izrađuje stručne podloge za planiranje upravljanja divljim vrstama, osim ako posebnim propisom nije drugačije propisano
HRVOJE ŠIMIĆ Zavičajne divlje vrste na koje se odnosi Pravilnik, Članak 5. stavak 2 u suprotnosti je sa člankom 65 stavak 1 Zakona o zaštiti prirode - stručna podloga nije opći (niti podzakonski akt) niti se pravilnikom može određivati da bi stručna podloga imala to značenje - vidi obrazloženje Usoz 72/15 Visokog upravnog suda Republike Hrvatske "stručna podloga za održivo korištenje zavičajne divlje vrste Helichrysum italicum (Roth) G. Don klasa: 612-07/14-12/113, urbroj: 366-06-6-15-3 donijeta od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode 23. siječnja 2015., a na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i prirode (članak 64. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode – „Narodne novine“ 80/2013.) tijekom postupka u kojem je predlagatalj tražio izdavanje dopuštenja za sakupljanje samoniklih biljaka po svom sadržaju i značajkama nije opći akt. Naime, radi se o dokumentu koji je Zavod u okviru svoje djelatnosti obavljanja stručnih poslova zaštite prirode (članak 15. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode) izradio temeljem analize podataka o stanju samoniklih biljaka u prirodi – herbe smilja, dobivenih znanstvenim istraživanjima, kao i konzultacijama sa stručnjacima – znanstvenicima, te terenskim opažanjima prikupljenim u sklopu različitih znanstveno istraživačkih projekata (ovisno o biljnoj vrsti u području sakupljanja), sa prijedlogom mjera zaštite radi očuvanja populacije samoniklih biljaka u prirodi. Slijedom navedenog, Sud je zahtjev odbacio na temelju odredbe članka 85. stavka 1. točke 1. Zakona o upravnim sporovima , jer stručna podloga za održivo korištenje zaštićene divlje vrste Helichrysum italicum obzirom na sadržaj nije opći akt koji podliježe zakonitosti u smislu gore citirane odredbe članka 3. Zakona." Odbijen obrazloženje kao u članku 4.
Udruga tartufara Istra Zavičajne divlje vrste na koje se odnosi Pravilnik, Članak 5. Čl. 5. Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta definira se način i sadržaj stručne podloge. St. 2. istoga članka jasno se definira što Stručna podloga mora sadržavati, no iz iste nije moguće vidjeti (a nije dostupno niti u drugim izvorima), koja je to analiza populacije i analiza pritiska populacije dovela do donošenja Stručne podloge. Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na odredbu Pravilnika. Poglavlje 3. Stručne podloge sadrži popis literature korištene pri definiranju mjera upravljanja i zaštite.
Udruga tartufara Istra Zavičajne divlje vrste na koje se odnosi Pravilnik, Članak 5. Nije jasno na koji način i iz kojeg su su razloga određene mjere uvrštene u Pravilnik, a određene u Stručnu podlogu. Primjerice, količina plodišta koju sakupljač za osobne potrebe smije sakupiti, određena je Pravilnikom, dok je količina koju smije sakupiti komercijalni sakupljač, određena Stručnom podlogom. Primljeno na znanje Pravilnik kao provedbeni akt propisuje opće mjere zaštite vrste ili skupine vrsta, dok se Stručnom podlogom propisuju posebne mjere sakupljanja, kao što su kvote ili vremensko razdoblje sakupljanja pojedine vrste, koje su podložnije promjenama. Količine koje se smatraju sakupljanjem za osobne potrebe propisane su Pravilnikom kako bi se definirala količina za koju nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva.
Udruga tartufara Istra Zavičajne divlje vrste na koje se odnosi Pravilnik, Članak 5. Stručna podloga kao temelj za donošenje ovog Pravilnika nije objavljena na mrežnim stranicama Stručnog tijela. Prilikom slanja zahtjeva za pristup informacijama prema Stručnom tijelu, a od strane Udruge tartufara Istra, zatražena je dostava popis vršenih istraživanja temelje kojih se donose mjere unutar Pravilnika odnosno stručne podloge. Na ovaj dio podnesenog zahtjeva odgovor nije zaprimljen te ostaje neodgovoreno pitanje postoje li analize stanja i analize pritisaka temeljem kojih bi bila donesena Stručna podloga, nastavno i ovaj Pravilnik; koje su te analize i kada su vršene. Primljeno na znanje Primjedba je načelna. Temelj za donošenje Pravilnika je odredba Zakona o zaštiti prirode. Slanje zahtjeva za pristup informacijama prema stručnom tijelu (HAOP) nije primjedba na nacrt Pravilnika.
HRVOJE ŠIMIĆ Opći uvjeti i ograničenja sakupljanja, Članak 6. stavak 1 "presliku dopuštenja izdanog nositelju dopuštenja" - preslika nema važnost javne isprave stavak 2 "Ako nositelj dopuštenja namjerava sakupljati na tuđem zemljištu, dužan je prije početka sakupljanja pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima." - Ministartvo zaštite okoliša i energetike nije ovlašteno temeljem Zakona o zaštiti prirode proširivati svoje nadležnosti koje proizlaze iz vidi članka 8. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) Odbijen Vezano uz stavak 1.: Obzirom da za nositelja dopuštenja djelatnost sakupljanja mogu obavljati fizičke osobe, propisana obveza nošenja preslike dopuštenja služi u svrhe nadzora, kako bi fizička osoba koja na terenu obavlja sakupljanje mogla dokazati povezanost s nositeljem dopuštenja. Vezano uz stavak 2.: Ova odredba ukazuje nositeljima dopuštenja da ih dopuštenje ne izuzima od obveza po posebnom propisu, njome se ne proširuju nadležnosti Ministarstva.
Udruga tartufara Istra Opći uvjeti i ograničenja sakupljanja, Članak 6. Nije u skladu ni sa Zakonom o trgovini u kojem stoji da pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik šumoposjednika šumske proizvode mogu prodavati: na štandovima i klupama izvan tržnica, pokretnom prodajom, prigodnom prodajom itd. – ista primjedba odnosi se i na neusklađenost sa Zakonom o OPG-u (u donošenju). Primljeno na znanje Nije primjedba na nacrt Pravilnika
Udruga tartufara Istra Opći uvjeti i ograničenja sakupljanja, Članak 6. Cjenikom nedrvnih šumskih proizvoda (Hrvatske šume) navedeno je kako je potrebno tražiti dopuštenje, odnosno sukladno Cjeniku platiti naknadu za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda. Ova je odredba u neskladu s Pravilnikom i Cjenikom jer definira kako dopuštenje mora tražiti samo nositelj, a ne sakupljač. Primljeno na znanje Nije primjedba na nacrt Pravilnika
Udruga Biom Opće mjere upravljanja i zaštite ježinaca, Članak 9. Odredba da je po pojedinom lokalitetu potrebno ostaviti netaknuto barem 30 % jedinki ježinaca ni na koji način ne osigurava održivost te vrste, jer se sa svakim idućim sakupljanjem populacija smanjuje. Potrebno je na drugi način regulirati količine koje se mogu sakupljati, odnosno kroz stručnu podlogu definirati prikadan način ograničenja broja prikupljenih jedinki u skladu s kapacitetom određenog područja, odnosno staništa. Prihvaćen Budući da nije moguće istovremeno zaprimanje svih zahtjeva, nije moguća niti ravnomjerna raspodjela sakupljanja po područjima, tj. situacija jedna osoba/sakupljač - jedno područje. Na ovaj način želi se spriječiti sakupljanje, tj. izlov cijele populacije na nekom području. Ova odredba bit će brisana iz općih mjera upravljanja i zaštite ježinaca obzirom da su njihove populacije u ekspanziji.
Eros Sorić Opće mjere upravljanja i zaštite rakova, Članak 11. Poštovani, prema Zakonu o morskom ribarstvu, ulov kuke je zabranjen u sportskom i rekreacijskom ribolovu, s obrazloženjem zaštite vrste. Nije li to u suprotnosti s odredbom koja se ovdje predlaže (ručno ronjenjem na dah)? Primljeno na znanje Športski i rekreacijski ribolov, kao negospodarski ribolov, nije povezan s odredbama ovoga Pravilnika jer isti propisuje sakupljanje u komercijalne svrhe.
Udruga Biom Opće mjere upravljanja i zaštite biljaka, Članak 14. Definiranje udjela pri sakupljanju biljaka (točke a i d) nije prikladno, jer se svakim idućim sakupljanjem na istom nalazištu broj primjeraka značajno smanjuje. Potrebno je naći prikladniji način ograničena broja sakupljenih biljaka, te kroz stručnu podlogu to bolje definirati. Odbijen Budući da nije moguće istovremeno zaprimanje svih zahtjeva, nije moguća niti ravnomjerna raspodjela sakupljanja po područjima, tj. situacija jedna osoba-jedno područje. Na ovaj način želi se spriječiti sakupljanje cijele populacije na nekom području. Količine i područja odnosno lokaliteti sakupljanja pratit će se sukladno izvješćima dostavljenim po završetku sakupljanja.
Udruga Biom Opće mjere upravljanja i zaštite lišajeva, Članak 16. Sakupljanjem 1/3 populacije svaki put kad se dođe na isto nalazište se ne osigurava održivost te populacije. Primljeno na znanje Budući da nije moguće istovremeno zaprimanje svih zahtjeva, nije moguća niti ravnomjerna raspodjela sakupljanja po područjima, tj. situacija jedna osoba/sakupljač - jedno područje. Na ovaj način želi se spriječiti sakupljanje cijele populacije na nekom području. Količine i područja odnosno lokaliteti sakupljanja pratit će se sukladno izvješćima dostavljenim po završetku sakupljanja.
Udruga tartufara Istra Opće mjere upravljanja i zaštite podzemnih vrsta gljiva, Članak 18. a) Odredba je nerealna i iz razloga što se kretanje po prirodi s psima ne može se ograničiti, pa tako ni kretanje po području nalazišta tartufa. Ne postoji pasmina psa tartufara, niti postoji služben, jasan i nedvosmislen način kako razlikovati psa tragača tartufa od ostalih pasa. Primljeno na znanje Navedena odredba preuzeta je iz Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi), te korigirana prema prijedlozima članova povjerenstva za izradu nacrta Pravilnika, stručnjaka iz područja gljivarstva.
Udruga tartufara Istra Opće mjere upravljanja i zaštite podzemnih vrsta gljiva, Članak 18. d) Svaki tartuf kojeg pas može nanjušiti dostigao je svoju zrelost bez obzira na svoju veličinu. Nije povezana veličina tartufa s njegovom fazom zrelosti. Zakopavanjem riskiramo višekratno prekopavanje mjesta nanjušivanja jer postoji veća mogućnost da će isti tartuf nanjušiti pas drugog sakupljača. Primljeno na znanje Navedena odredba preuzeta je iz Pravilnika o zaštiti gljiva (Fungi), te korigirana prema prijedlozima članova povjerenstva za izradu nacrta Pravilnika, stručnjaka iz područja gljivarstva.
Udruga tartufara Istra Opće mjere upravljanja i zaštite podzemnih vrsta gljiva, Članak 18. j) Članak 18. naslovljen je kao "Opće mjere upravljanja i zaštite podzemnih vrsta gljiva". Potpuno je nejasno na koji se način zabranom sakupljanja podzemnih gljiva od 22 sata do 6 iste štiti i od čega. Nije poznato da noćno traženje tarftufa šteti rastu i razmnožavanju podzemnih gljiva. Ukoliko je intencija bila zaštititi neku drugu vrstu, ograničenje je eventualno potrebno staviti u pravilnik koji štiti tu vrstu. Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik definira mjere zaštite i uvjete sakupljanja nadzemnih i podzemnih vrsta gljiva, ali i biljaka, te kopnenih i morskih životinja. Većina mikofaga, pogotovo malih sisavaca, aktivno se hrani noću i na taj način sudjeluje u normalnom hranidbenom lancu, stoga je potrebno omogućiti im razdoblje noćnog mira. Predloženo vrijeme sakupljanja jednostavno je za kontrolu, ostavlja dovoljno noćnog mira za divlje životinje, omogućuje održivi ruralni razvoj jer omogućuje sakupljanje i osobama koje su tijekom dana u stalnom radnom odnosu.
HRVOJE ŠIMIĆ Obrazac zahtjeva , Članak 19. primjedba na stavak 2 točka b namjena sakupljanja - nije predviđena člankom 64 Zakona o zaštiti prirode i nije moguće podzakonskim aktom propisivati širi sadržaja zahtjev od onog predviđenog zakonom Odbijen U članku 64., stavak 2. Zakona o zaštiti prirode navodi se da zahtjev sadrži opis planirane aktivnosti, što podrazumijeva i metode te namjenu sakupljanja. Sukladno odredbama članka 62., stavak 7. detaljni sadržaj zahtjeva propisuje ministar pravilnikom.
HRVOJE ŠIMIĆ Izvješće o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, Članak 20. stavak 4 - nije predmet ovog pravilnika vidi članak 1 Odbijen Ovim stavkom samo je dȃna naznaka da HAOP vodi bazu podataka, a osnova temeljem kojeg HAOP vodi baze podataka dȃna je u članku 3., stavku 2., podstavku 2. Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (NN 72/2015): - izrađuje i održava odgovarajuće baze podataka o okolišu i prirodi te osigurava uvjete za pristup informacijama o okolišu i prirodi, kojima raspolaže i koje nadzire
HRVOJE ŠIMIĆ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 21. Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) (Narodne novine, broj 34/02) - nije niti stupio na snagu niti je tada ministar imao ovlasti za njegovo donošenje - Pravilnik o zaštiti gljiva (NN 34/02) jer je donesen na temelju članka 16. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN br. 48/99 i 15/00) i članka 13. stavka 2. i članka 29. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94 - dalje u tesktu ZZP1994), ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede i šumarstva. Pojedinu biljnu i životinjsku vrstu proglašava zaštićenom ministar graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: ministar) na osnovi stručne podloge, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede i šumarstva. (članak 13 stavak 2 ZZP1994) Mjere zaštite zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta propisuje ministar. Mjere zaštite ostalih zaštićenih dijelova prirode propisuje županijsko poglavarstvo ili poglavarstvo Grada Zagreba, uz suglasnost Ministarstva. (članka 29 ZZP1994) Međutim Pravilnik o zaštiti gljiva nije donesen na temelju tada važećeg ZZP1994, jer gljive nisu niti biljke niti životinje. d) Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (Narodne novine, broj 154/08) mora ostati na snazi u dijelu koji se tiče strogo zaštičenih divljih vrsta - a u odnosu na nezaštićene vrste stupanjem na snagu Zakona o zašiti prirode (NN 80/2013) nije niti važio e) Prilog III. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine, broj 99/09). - se odnosi na tzv domaće zaštićene vrste koje kao termin ne postoji u Zakonu o zašititi prirode (NN 80/2013) pa je prestao važiti samim donošnjem - a ministar nije imao ovlast produljivati važenje tog pravilnika Primljeno na znanje Nije primjedba na nacrt Pravilnika.
Udruga Biom PRAVILNIK O SAKUPLJANJU ZAVIČAJNIH DIVLJIH VRSTA, POPIS ZAVIČAJNIH DIVLJIH VRSTA ZA KOJE JE POTREBNO ISHODITI DOPUŠTENJE MINISTARSTVA Iz teksta pravilnika nije jasno jel se Prilog 1, odnosi samo na komercijalno sakupljanje ili i na sakupljanje za osobne potrebe. Vjerojatno se odgovor krije u Članak 7. (1) ali je svejedno puno jasnije ako se uz Prilog 1. jasno naglasi da je u pitanju samo komercijalno sakupljanje. Uz raka kuku je nužno objašnjenje zašto sakupljanje vrste nije regulirano drugim zakonom (kao i ostale vrste koje se sakupljaju ronjenjem na dah) jer je to vrsta koja se najčešće lovi u mreže (dakle neselektivno) ili pri podvodnom ribolovu. Kako je uopće vrsta upala u ovaj pravilnik? Vrsti kopnenog puža Cornu aspersum nije mjesto u popisu. To je invazivna vrsta koja se sakuplja kao poljoprivredni štetnik na privatnim parcelama a svejedno se dalje širi. Čemu ograničavati sakupljanje takve vrste? Kod biljnih vrsta se treba razdvojiti sakupljanja plodova od sakupljanja dijelova stabljike ili podzemnih dijelova. Primjer: Sakupljanje plodova gloga ili divlje ruže ne treba regulirati ali sakupljanje cvatova, kore i slično treba jer može biti jako štetno. Legislativu oko sakupljanja bljušta Tamus communis treba izjednačiti s legislativom kod sakupljanja šparoga jer su ugroženost tih vrsta i način sakupljanja i upotrebe jednaki. Jedina razlika može biti kod sakupljanja gomolja bljušta ali to je invazivna metoda koju treba regulirati i tako navesti u popisu vrsta (''samo sakupljanje podzemnih dijelova''). Isto vrijedi i za vrstu Ruscus aculetaus koja se također sakuplja kao šparoga, brojna je i nije ugrožena. Mak Papaver rhoeas je jako brojan korov na privatnim poljoprivrednim površinama koji se tradicionalno sakuplja u fazi rozete i prodaje na tržnicama u tzv. mišanci. Što bi tu trebalo regulirati? Niti toj vrsti nije mjesto u popisu. Djelomično prihvaćen Prilog I donosi popis zavičajnih divljih vrsta koje nisu strogo zaštićene, ali je za njihovo sakupljanje u komercijalne svrhe potrebno ishoditi dopuštenje ovog Ministarstva. Iste se mogu sakupljati za osobne potrebe (člankom 7. definirane su količine) bez ishođenja dopuštenja. Sve ostale zavičajne divlje vrste koje nisu na popisu Priloga I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, br. 144/13 i 76/16) i na popisu Priloga I ovog Pravilnika, sakupljaju se bez ishođenja dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Rak kuka je vrsta koja se nalazi na Prilogu Odluke o zavičajnim divljim vrstama čije je uzimanje iz prirode i održivo korištenje dopušteno (Narodne novine, br. 17/15 i 68/16), kojeg čine vrste koje se redovno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske i čije se uzimanje iz prirode i održivo korištenje dopušta uz provedbu odgovarajućih mjera upravljanja i zaštite. Predmetna vrsta nalazi se na Dodatku V Direktive o staništima koji propisuje vrste čije je korištenje potrebno regulirati, pratiti i o čijem stanju očuvanosti svaka država članica ima obvezu izvijestiti Europsku komisiju. U Odluci je navedeno da evidenciju o načinu i količini sakupljanja raka kuke vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode. Cornu aspersum najčešća je konzumna vrsta mediteranskih krajeva, a tako i najčešće uzgajana vrsta na Mediteranu. Poznato je da je vrsta upravo zbog konzumacije antropogeno raširena izvan mediteranskog područja, koje se smatra zavičajnim, te se u mnogim dijelovima svijeta smatra invazivnom. U Hrvatskoj je zastupljena s tri podvrste, nazivnom C.aspersum aspersum te endemskima C. aspersum pelagosanum i Cornu aspersum figarolae, čiji status nije sa sigurnošću potvrđen. Vrsta je u Hrvatskoj vrlo česta u antropogenim, kultiviranim staništima, međutim zbog očuvanja vrste u prirodnim staništima te nemogućnosti razlikovanja iste od drugih, rjeđih vrsta porodice Helicidae od strane sakupljača, potrebno je propisati mjere i uvjete njenog korištenja. Kako bi se kontrolirao i pratio pritisak na biljne vrste navedene u Prilogu I, potrebno je regulirati sakupljanje svih dijelova predmetnih vrsta, a kvote koje se odnose na plodove su dovoljno velike da ne predstavljaju ograničavajući čimbenik. Budući da se kod šparoge ne sakupljaju podzemni dijelovi, a kod bljušta dâ, kako bi se kontrolirao i pratio pritisak na bljušt, potrebno je regulirati sakupljanje svih njegovih dijelova. Vrsta Ruscus aculeatus L. navedena je na Dodatku V Direktive o staništima, stoga se sukladno Direktivi poduzimaju mjere kako bi se osiguralo da njeno uzimanje iz divljine i iskorištavanje bude u skladu s njenim održavanjem u povoljnom stanju očuvanosti. Premda se ne sakupljaju samo mladi listovi, već i ostali dijelovi biljke Papaver rhoeas L. (pogotovo cvjetovi), smatramo kako je vrstu moguće maknuti s Priloga I.
nada klemenc PRAVILNIK O SAKUPLJANJU ZAVIČAJNIH DIVLJIH VRSTA, POPIS ZAVIČAJNIH DIVLJIH VRSTA ZA KOJE JE POTREBNO ISHODITI DOPUŠTENJE MINISTARSTVA Asparagacea, Ruscus aculeatus L. Oštrolisna veprina- izuzeto područje Grada Opatije i Općine Lovran od mora do linije Liganj-Dobreć-Strmice-Sveti Petar (tunelska cesta odvojak za Ičići)- tunelska cesta-prometni čvor A8-DC7(granica Općine Matulji i Grada Opatije). Za područje Grada Opatije i Općine Lovran predlažem izmjenu u pogledu roda bodljikava veprina, gdje je ova autohtona vrsta postala previše invazivna te se njezin rast mora hitno staviti pod kontrolu. Zbog nekontroliranog širenja na staništa ostalih sojti na navedenom području nestala su staništa kičice, jaglaca, vrijeska, stolisnika, zelenog kukurjeka, bijelih ljubičica, paprati, a ugrožena su staništa gljiva poput ljetnog vrganja (boletus edulis), modrijanki( russule) i lisičarki (chantarellus cibarius), sunčanice (sve vrste lepiota) zbog podzemnog sustava korijenja bodljikave veprine. Osim toga bjelogorična šuma i šuma lovorike su zbog njezinog nekontroliranog rasta postale neprohodne. Granica intezivnog rasta bodljikave veprine se zbog klimatskih promjena koje joj izuzetno pogoduju podigla iznad ceste za tunel Učka, te sam nova staništa s tendencijom naglog širenja pronšla na južnim padinama Pećnika unutar Parka Prirode Učka. Odbijen Ovim Pravilnikom propisuje se opća obveza ishođenja dopuštenja na razini cijele Republike Hrvatske, dok se geografske restrikcije u smislu definiranja zona sakupljanja mogu propisati samim dopuštenjem Ministarstva, temeljem stručne podloge.