Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Suočeni s potrebom zakonske zaštite ugleda i časti hrvatskog branitelja te zakonskom zaštitom digniteta obrambenog Domovinskog rata, predlažemo konkretiziranje zakonske zaštite u vidu određivanja sankcija te s tim izmjena i dopuna Kaznenog zakona, koje će predviđati kaznene sankcije za povredu ugleda i časti hrvatskog branitelja i digniteta obrambenog Domovinskog rata uobličeno kroz članak KZ kao novo kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Primljeno na znanje Komentar se odnosi na izmjenu Kaznenog zakona.
2 Zlatko Lacković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Zlatko Lacković-hrvi 100% prva grupa- Poštovani, evo nekoliko prijedloga u vezi novoga zakona o hrvatskim braniteljima-nadam se da će te ih pročitati, a bilo bi dobro i uvažiti- prvi prijedlog se odnosi na njegovatelje 100% hrvi prve grupe- jako je žalosno da nemaju pravo na regres kao ostali državni službenici, mjesečno primanje im je malo, npr. moja supruga koja je meni njegovatelj ima samnom brige i obaveza 24 sata na dan, znaći i po danu i po noći, po danu me može ostaviti samoga najviše 2 do 3 sata, a po noći mora biti stalno samnom, znači njeno radno vrijeme je 24 sata na dan ili 728 sati na mjesec, to je jedan veliki apsurd, to kažem zato jer nije pošteno da njegovatelji invalida poput mene ili invalida koji nema npr. 2 ruke i 1 nogu ili 2 ruke ili 2 noge i 1 ruku ili je slijep ima tako malo primanje, a vezani su uz nas 24 sata na dan, smatram da takvi njegovatelji koji se skrbe za invalide sa gore navedenom invalidnošču trebali bi imati veća primanja nego imaju,a i veća primanja od njegovatelja koji se brinu o invalidima kojima su oduzeti donji ekstremiteti jer znam da mnogi sa takvom invalidnošču su bili ili jesu odvojeni od svojih njegovatelja i po 7 dana, znači da im nisu ni potrebni, nemam ništa protiv nikoga ali mi je žao da moja supruga mora toliko brinuti o meni i po danu i po noći dok njegovatelji invalida sa paraplegijom imaju puno više vremena za sebe, a puno manje posla sa takvim invalidima- moj je prijedlog da se tu napravi poštena podjela između njegovatelja. Dalje smatram da bi njegovatelji najtežih hrvi trebali biti oslobođeni plačanja dopunskog osiguranja i da bi trebali imati prednost pri obavljanju liječničkih pregleda da mogu što prije doći kući jer ja i slični poput mene ne možemo dugo biti bez njihove skrbi, znaći trebala bi im se dati nekakva iskaznica gdje bi bilo vidljivo da su njegovatelji takvih teških invalida i da bi trebali imati prednosti kod raznih pregleda u vezi svoga zdravlja. Također smatram da bi trebalo pojednostaviti način za dodjelu doznaka u vezi kolica ili rezervnih dijelova za njih, jer mislim da je smiješno ako moram tražiti nove gume ili akomulatore, stare moram donijeti u područni hzzo da oni to vide i procijene dali je to istrošeno, a oni su ljudi koji rade sa papirima u uredu i sami kažu da se u to ne razumiju. Također smatram da mi najteži invalidi nebi trebali plačati ni doplačivati niti jedan lijek ili npr. tekučinu tj. šampon ili vazilin koji koristimo u vezi održavanja stolice tj. velike nužde ili u vezi svoga zdravlja. Dalo bi se tu još navesti prijedloga ali bit ću zadovoljan ako pročitate i uvažite bar nešto od ovih prijedloga koji su ovdje navedeni, ovo piše moja supruga jer ja sa rukama to ne mogu. Unaprijed hvala i srdačan pozdrav Primljeno na znanje Njegovatelji najtežih invalida iz Domovinskog rata svakako zaslužuju posebno razumijevanje i zahvalnost . Prijedlozi u svezi njegovatelja podrazumijevaju posebnu pravnu regulativu o čemu će se voditi briga u narednom razdoblju. Prijedlozi vezani uz rezervne dijelove za invalidska kolica te druga medicinska sredstva i besplatne lijekove moraju se razmotriti s tijelima uprave nadležnim za zdravstvo.
3 sanja bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani, ulažem prigovor na „članak 171. St.1. Nacrta prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji“ ( dalje kroz tekst : Nacrt prijedloga Zakona) iz razloga što je u praksi diskriminirajući prema udovcima/udovicama poginulih hrvatskih branitelja koje su stupile u bračni ili izvanbračni odnos prije izmijene članka 117. (NN 140/2012, od 17.12.2012. godine) sadašnjeg zakona koji je na snazi. Pojašnjenjem tadašnjeg ministra Matića išlo se u izmjenu ovog članka Zakona iz razloga da se udovice koje žive u izvanbračnim zajednicama prestanu skrivati i da temeljem ovog članka mogu stupiti u bračni odnos i zadržati svoja prava kao članovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, jer do donošenja ove izmjene prava su se gubila stupanjem u bračnu zajednicu. Donošenjem ove izmijene samo jedan broj udovaca/ica to ostvaruje, te oni/one nisu izjednačene pred Zakonom, odnosno narušena su im prava jednakosti u skladu sa Ustavom RH. (sve što se odnosi na udovica podrazumijeva se i za udovac) Prijedlog članka u Nacrtu prijedloga Zakona glasi: „Članak 171. stavak (1) Bračni ili izvanbračni drug smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, umrloga HRVI iz Domovinskog rata ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu ne gubi prava iz ovoga Zakona koja su ostvarena priznavanjem statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, umrloga HRVI iz Domovinskog rata ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.“ Sporni dio teksta je podebljan i ostao je isti kao u sadašnjem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. On ne ispravlja nepravdu i diskriminaciju udovaca/udovica koje su stupili/e u bračnu zajednicu i raznim izmjenama Zakona i Pravilnika u prethodnim godinama od 1990.-2012. nisu ni mogle ostvariti svoja prava kao članovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kako ih ovim člankom ne bi i izgubili. O B R A Z L O Ž E N J E: Udovica sam poginulog branitelja pripadnika HVO-a, te neću iznositi svoj problem, ali ću iznijeti što su sve izmijene Zakona u RH, a to se odnosilo i odrazilo i na članove obitelji poginulog branitelja HVO-a čija su prava regulirana po Zakonima RH, utjecale da danas jedan broj udovaca/udovica ne mogu ostvariti svoja prava temeljem navedenog prijedloga članka 171.st1. Kroz Forum na webu u medije ima istih slučajeva i u RH. Iznosim kronologija događaja u životu jedne udovice koja ne ostvaruje sadašnjim člankom 117.st.1. Nacrta Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kako bi bolje shvatili suštinu problema. (Tko nema ovaj problem ne može ni da ga shvati) Primjer: - Pogibijom bračnog druga u periodu Domovinskog rata od 1990. do 1996. postaje član obitelji poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. - Udovica/udovac stupa u bračnu zajednicu, ili živi u izvanbračnoj zajednici koja kasnije postaje bračna, ima djecu s novom/im suprugom, te po starom Zakonu gubi sva stečena prava kao član obitelji poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. - Počinju se regulirati prava djece poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata tako da ostvaruju prava na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu. Udovice/udovci imaju prava na obiteljsku invalidninu do dana stupanja u novi brak, a prethodni brak je prestao smrću bračnog druga. Djeca imaju prava na obiteljsku mirovinu, i bez obzira da li su bračni drugovi stupili ili nisu stupili u brak, nisu bili na rješenjima za ostvarivanja prava za obiteljsku mirovinu zbog godina života (većinom smo imali 20-tak godina i više), ali su u rješenjima navedeni kao roditelji/staratelji. - 2004. godine donosi se Novi zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji gdje nadležno Ministarstvo obitelji , branitelja i međugeneracijske solidarnosti vodi evidenciju članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na osnovu čega udovice podnose zahtjev, dobivaju potvrde, ulaze u 40-te godine svoga života i stječu uvjete da se upišu na rješenja za ostvarivanja obiteljske mirovine . Po Zakonu iz 2004. Godine udovice koje stupe u brak gube prava iz ovog Zakona, tako da nisu mogle ni ostvariti prava, niti su mogle dobiti potvrdu da pripadaju članu obitelji poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja je osnova za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu. - Zakonom iz 2012.godine stupanjem u brak se ne gube prava opet udovice koje su stupile u brak od 1990. do 2004. Godine ne mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu jer nemaju status člana obitelji poginulog hrvatskog branitelja. - Također je diskriminirajuće da se desi za udovice koje nisu stupile u novi brak, a propustile su ostvariti svoja prava na obiteljsku mirovinu iza svojega supruga, jer su propustile podnijeti zahtjev za priznavanje obiteljske mirovine u periodu dok su njihova djeca ostvarivala ta prava do 26.godine svoga života. Jedan dio ovih udovica i onih koji nemaju potvrdu da pripadaju članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja, te nisu ostvarile prava na obiteljsku mirovinu (pogledajte FORUM i zatražite upite od područnih odjela da vam dostave takve podatke ako ih nemate) - U razgovoru sa pravnicom sadašnjem Ministarstva branitelja dana 10.11.2016.godine mi je rečeno da se potvrde više ne izdaju i da ovaj tekst članka na koji ulažem prigovor će doživjeti izmjene. - Članak u Nacrtu prijedloga Zakona nije izmijenjen, uočljivo je da je to iz razloga kad jednom date neko pravo kao u ovom slučaju tu više nema povratka za ukidanje. A pojašnjenje koje ste dali za članak 171.st.1 glasi : „Naime, sukladno međunarodnoj praksi osiguranja načela ravnopravnosti pojedinih adresata prava, s ciljem zaštite ljudskih prava, osigurava se nastavak ostvarivanja prava bez obzira na promjenu bračnog stanja korisnika.“ - S ovim gore navedenim pojašnjenjem ne regulirate problem oko kojeg dostavljam prigovor. Moja prava i prava ostalih koji pronalaze svoj problem u ovom mom prigovoru ravnopravnosti su narušena s obzirom na status bračnog stanja. PRIJEDLOG : Kako sam uvidjela da je jedini sporni dokument potvrda u kojem se potvrđuje tko je član obitelji poginulog hrvatskog branitelja i u kojem vremenskom periodu (za one koje su stupili u novu bračnu zajednicu). To može biti i neki drugi dokument npr Rješenje o obiteljskog invalidnini oda kada je bila i kada prestaje i sl. 1. Predlažem da ovo regulirate, te donesete izmjenu članka 171.st.1. tako da zadovolji udovice/udovac kako bi mogli ostvariti svoja prava za obiteljskom mirovinom i drugih pravima iz Nacrta prijedloga zakona stupanjem u novu bračnu zajednicu u vremenskom period od 1990. - do danas. Uskladite navedeno sa Zakonom o mirovinskom osiguranju za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, kao i ostalih prava u drugim Zakonima, a i da ovo predvidite u novom Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji. Potreba za usklađivanjem sa Bosnom i Hercegovinom je iz razloga što u Zakonu BiH prava udovicama koje stupe u bračnu zajednicu gube sva stečena prava. Na ovaj način ne razlikuju se prava udovica poginulih branitelja HV i HVO-a. 2. Predlažem da Ugovor između RH i BiH treba brže stupiti na snagu, a ne da je na snazi najdalje tek do godinu dana od donošenja ovog novog Zakona. 3. Ujedno zahtijevam da za ostvarivanje mirovine bračnog druga ne može se uskratiti pravo na obiteljsku mirovinu ukoliko se zahtjev podnio iza završenog školovanja djece ili nakon obustavljenog rješenja za obiteljsku mirovinu zbog godina starosti djece poginulih hrvatskih branitelja. To pravo ne može zastarjeti. Ako je udovac/udovica u radnom odnosu onda to treba podržati jer sklopljenim ugovorom o radu doprinosi se punjenju mirovinskog fonda, a odlaskom u starosnu mirovinu trebalo bi se omogućiti pravo preuzimanja mirovine po uvjetima kao obitelj poginulog hrvatskog branitelja. 4. U članku 144.stavak 1. A) nejasna mi je riječ „osim članova obitelji iz članka 1.st1.točke 8....“ Srdačan pozdrav! Sanja Bebek Djelomično prihvaćen 1.Primjena članka 171. Nacrta prijedloga Zakona je identična članku 35. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 140/12). Iz odluke Ustavnog suda U-III-6745/2014 od 11. prosinca 2014., te upravno sudske prakse proizlazi da se prava po osnovi statusa člana obitelji ranije izgubljena zbog zasnivanja braka/izvanbračne zajednice sada mogu ponovno stjecati temeljem čl. 35. Zakona 140/12, zahtjeva podnesenih nakon stupanja na snagu Zakona 140/12, a za ponovno ostvarivanje prava odnosno primjene čl. 35. Zakona 140/12 potrebno je da je osoba prije stupanja na snagu Zakona 140/12 imala ostvaren status člana obitelji, neovisno je li ga prije toga izgubila stupanjem u novu bračnu/izvanbračnu zajednicu ili ga je još uvijek imala. Drugim riječima, čl. 35. Zakona 140/12 ne primjenjuje se na osobe koje po prvi puta podnose zahtjev za ostvarivanje navedenog statusa i pripadajućih prava. 2. Prijedlog je prihvaćen na način da će se brisati sadašnji članak 209. Nacrta prijedloga zakona. Naime, s obzirom da su međudržavni ugovori iznad zakona, nema ni potrebe zakonom određivati rok za njegovo donošenje. Ministartsvo hrvatskih branitelja će poduzeti sve u svojoj nadležnosti kako što prije došlo do izmjena i dopuna Ugovora između RH i BiH. 3. Prijedlog je prihvaćen na način da će se dijelu Zakona kojim se reguliraju prava članova obitelji pripadnika HVO-a dodati odredba kojom će ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućiti i onim članovima obitelji poginulih pripadnika HVO-a čiji pojedini članovi su već ranije ostvarili su pravo na obiteljsku mirovinu na temelju rješenja o priznatom pravu na obiteljsku invalidninu. 4. Navedeno iz razloga što navedena kategorija već ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 2/06)
4 Mate Bečko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Teško je predložiti Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji bi jednako odgovarao svim braniteljima. Hrvatski branitelji koji imaju 1441 dan i više u borbenom sektoru trebali bi biti posebno nagrađeni ako do sada nisu riješili svoj status kroz HRVI, mirovinu ili stambeno zbrinjavanje. Predlažem da se tim braniteljima posveti posebna pažnja ne samo o njihovom zdravlju već i materijalnim pravima npr. ranije umirovljenje ako žele (55 godina starosti i ukupni staž 30-35 godina sa beneficijama). Ako saborski zastupnik može u mirovinu sa 55 godina starosti i odrađenim mandatom od 4 godine smatram da isto tako da hrvatski branitelji sa najmanje 4 godine borbenog sektora imaju najmanje ista prava. Lako je u registru vidjeti koliko ima takvih branitelja. Zaslužili su da ih se ne zaboravi. Djelomično prihvaćen Predviđeno je smanjenje životne dobi za odlazak u starosnu mirovinu za hrvatske branitelje. Provedbeno, prijedlog izgleda ovako: za pet godina sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru životna dob za odlazak u starosnu mirovinu u odnosu na druge osiguranike iz Zakona o mirovinskom osiguranju kraća je za pet godina.
5 Tomislav Lepčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Prijedlozi za mirovinu hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata: I varijanta Članak 26. Stavak (1) se mijenja i glasi: Hrvatski branitelj iz Domovinskoga rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. - Branitelj s navršenih 60 godina starosti i 35 godina mirovinskoga staža ima pravo na punu mirovinu u visini prosječnog dohotka u Republici Hrvatskoj. - Branitelj s navršenih 55 godina starosti i 30 godina mirovinskoga staža ima pravo na prijevremenu mirovinu. Obrazloženje: to su bili zahtjevi hrvatskih branitelja, tzv. „šatoraša“ sa Savske ceste. II varijanta 1. U članku 26. briše se stavak (1), stavak (2) i stavak (4). Stavak (3) postaje stavak (1) i glasi: Pravo na prijevremenu starosnu imovinu ima hrvatski branitelj kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskoga staža. Dodaje se stavak (2) koji glasi: Prijevremena starosna mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskoga rata određuje se bez umanjenja prijevremene mirovine, tj. bez primjene članka 85. stavka (2) Zakona o mirovinskom osiguranju. Obrazloženje: životni vijek hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata je bitno skraćen u odnosu prema ostalim kategorijama umirovljenika. A postoje i kategorije umirovljenika na koje se ne odnosi tzv. „penalizacija“ odnosno umanjenje prijevremene mirovine, kao npr.: djelatne vojne i policijska osobe kao i saborski zastupnici (nedavno je u tisku objavljeno kako je jedan novoizabrani gradonačelnik otišao u saborsku mirovinu sa 47 godina života). 2. U članku 27. briše se stavak (2). Stavak (1) se mijenja i glasi: Hrvatski branitelj iz Domovinskoga rata, pripadnik borbenog sektora u najmanjem trajanju od 100 dana ostvaruje pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu koja se određuje kao zbroj mirovine ostvarene na temelju navršenoga mirovinskoga staža i najniže mirovine za sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana. Osobni bod se povećava ovisno o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, i to…. (ostaje isto). Obrazloženje: mirovina na temelju mirovinskoga staža je stečeno pravo, kao i stečeno pravo je najniža mirovina na osnovu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Ne smije se tražiti od hrvatskog branitelja da se odrekne jednog stečenog prava te da izabere želi li mirovinu ostvarenu na temelju mirovinskoga staža ili onu ostvarenu na temelju sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske. Stečena prava se ne smiju ukidati, već se mogu samo zbrajati. Nejednakošću između hrvatskih branitelja događa se da hrvatski branitelj koji ne ispunjava uvjete mirovinskoga staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema mirovinskom osiguranju ima veću mirovinu od hrvatskog branitelja koji je uplaćivao doprinose u mirovinski fond 35 i više godina. Sadašnjim načinom obračuna jedan dio hrvatskih branitelja, koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveli više od 100 dana, ostvaruju mirovinu stečenu samo na temelju navršenoga mirovinskoga staža, a za svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu ne dobiju ni jednu jedinu lipu. Nije prihvaćen Sustav mirovinskoga osiguranja zasniva se na načelu međugeneracijske solidarnosti koje načelo je temelj i za pravo na sve vrste mirovina predviđenih ovim Zakonom. Zbog toga je obvezno kod starosne mirovine prihvatiti za temelj prava obračunati mirovinski doprinos koji je uplaćen za osiguranika slijedom njegovih plaća i drugih novčanih primanju koji podliježu obračunu mirovinskih doprinosa. Na tako postavljen temelj mirovinskih prava na iznos osnovne mirovine dodaje se određena vrijednost kojoj je temelj dužina vremena sudjelovanja u Domovinskom ratu. Zbog toga nije moguće ovu mirovinu vezati za druge unaprijed određene vrijednosti (prosječni dohodak u RH). Po ovom Zakonu svi hrvatski branitelji koji ostvare pravo na starosnu mirovinu imali bi određeno povećanje obračunate mirovine temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru.
6 siniša hađur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI PREDMET: čl. 27 Nacrta Zakona o hrvatskim braniteljima... U članku 27. Zakona traži se USKLAĐIVANJE Zakona o mirovinskom osiguranju i posebnih zakona: 1. Zakona o hrvatskom branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji 2. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba 3. Zakona o državnim službenicima i namještenicima Aktivni pripadnici MUP-a i MORH-a ne mogu ostvarivati prava po ovom Zakonu U obrazloženju predstavnika mirovinskog osiguranja na “Radnom sastanku predstavnika braniteljskih udruga, djelatnika ministarstva branitelja i predstavnika drugih resornih ministarstava održanog dana 19. 07. 2017. u Minstarstvu hrvatskih branitelja” navodi se da u sudskoj praksi “prava osiguranika se ne mogu stjecati iz dva posebna zakona” slijedom navedenog kako je Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji poseban zakon i Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba isto je poseban zakon, a po sudskoj praksi osiguranici ne mogu ostvariti prava predviđena u dva posebna zakona (spajanje prava iz dva posebna zakona) djelatnici MUP-a i MORH-a ne mogu ostvariti prava po ovom Zakonu, nego im je ostavljena mogučnost odabira osiguranika po povoljnosti zakona tj. koja stečena prava po posebnom zakona više odgovaraju osiguraniku. Najzanimljivije da u ovom slučaju dugogodišnjem osiguraniku djelatniku MUP-a i MORH-a u slučaju odabira prava predviđena ovim Zakonom ne pripadaju prava predviđena čl. 2. i čl. 4. Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, odnosno prava po benificiranom radnom stažu provedenog prije i poslije Domovinskog rata. U radu projektnih timova a kasnije predstavnika projektnih timova u Ministarstvu hrvatskih branitelja u kojima sam povremeno sudjelovao u zamjeni za Josipa Klemma predsjednika Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata, smisao članka 27. Zakona bila je NAGRADA hrvatskim braniteljima domivinskoga rata pripadnika borbenog sektora koji su dali njaviši doprinos u obrani suvereniteta RH a nisu umirovljeni nogo su nastavili raditi u “sustavu” . PREDLAŽE SE: - da čl. 26. i čl. 27. ovoga Zakon kao i drugi vezani članci dalje u poravnavanju uvrste u Izmjene i dopune zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba Bez usklađivanja navedenih posebnih zakona sa Zakonom o mirovinskom osiguranju veliki broj najzaslužnijih hrvatskih branitelja pripadnika borbenog sektora biti će zakinuti. Siniša Hađur Nije prihvaćen Mirovinska prava hrvatskih branitelja djelatnih vojnih i službenih ovlaštenih osoba regulirana su Zakonom o pravima iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova prava su povoljnija u nekim dijelovima u odnosu na prava predviđena općim mirovinskim propisom. Sukadno stajalištu hrvatskih sudova nije moguće u ostvarivanju mirovinskih prava koristiti povoljnije uvjete iz dva ili više propisa. Dakle, nije moguće ovim Zakonom propisati još jedne povoljnije uvjete za mirovinska prava rečenih osoba. Moguće je izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predvidjeti nova prava za ovu skupinu hrvatskih branitelja.
7 Zajednica udruga i članova HVIDR-a Grada Zagreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Predlaže se Zakonom regulirati pravo na oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i autocesta za HRVI-e od 50%-100% tjelesnog oštećenja organizma, radi jačanja sigurnosti i povećanja uporabe navedenih cesta, bez obzira što su ista prava predviđena temeljem Zakona o cestama samo za određenu kategoriju HRVI-a. Predlaže se Zakonom regulirati pravo na oslobađanje od plaćanja trošarina odnosno posebnog poreza na motorna vozila za HRVI-e ovisno o postotku tjelesnog oštećenja organizma. Nije prihvaćen Oslobađanje HRVI iz Domovinskog rata od plaćanja uporabe javnih cesta, autocesta , mostova i od plaćanja godišnje naknade za ceste regulirano je Zakonom o cestama i provedbenim propisima. Kod prvih izmjena i dopuna rečenih propisa bit će otvorena mogućnost za proširenje obuhvata HRVI u smislu oslobađanja od plaćanja rečenih naknada.
8 Emilio Jauk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Predlažem da se Hrvatskim braniteljima odnosno Policajcima Hrvatskim braniteljima koji su stupili u službu MUP-a 1990. nadalje izjednače mirovine sa umirovljenim Policajcima ( Milicajcima ) koji su stupili u službu Sup-a za vrijeme bivše Jugoslavije, te su otišli u mirovinu 1999. ,2000. ,2001. po posebnom zakonu o mirovinskom osiguranju koji je izglasan samo za njih. Istim pripadnicima Mup-a, prije Sup-a, uračunata je u prosjek otpremnina , regres , itd. te imaju mirovine za najmanje 70% veće od djelatnika Mup-a odnosno Policajaca koji su stupili u službu i ušli u sustav Mup-a,1990.i nadalje poradi stvaranja i obrane države Hrvatske Istim Policajcima ( Milicajcima ) su omogučene sve materijalne privilegije prilikom odlaska u mirovinu za razliku od Policajaca koji su stupili u službu i obranu Hrvatske 1990.i nadalje, te su takvom odlukom diskriminirani. Tek nakon takvog poštenog izjednačavanja mirovina može se primjeniti povečanje postotnih bodova ovisno o danima provedenim u borbenom sektoru domovinskog rata. Takvo tretiranje branitelja bi bilo pravedno jer dosadašnje obaračunavanje mirovina je diskriminirajuće za branitelje odnosno Policajce i ostale branitelje koji su stupili u službu od 1990.- nadalje. Nije prihvaćen Mirovinska prava hrvatskih branitelja djelatnih vojnih i službenih ovlaštenih osoba regulirana su Zakonom o pravima iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova prava su povoljnija u nekim dijelovima u odnosu na prava predviđena općim mirovinskim propisom. Sukadno stajalištu hrvatskih sudova nije moguće u ostvarivanju mirovinskih prava koristiti povoljnije uvjete iz dva ili više propisa. Dakle, nije moguće ovim Zakonom propisati još jedne povoljnije uvjete za mirovinska prava rečenih osoba. Moguće je izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predvidjeti nova prava za ovu skupinu hrvatskih branitelja.
9 siniša hađur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI PREDMET: čl. 129. t. 5 Zakona o braniteljima Zaštita hrvatskih branitelja za kazneni progon tužiteljstva Bosne i Hercegovine i Republike Srbije za koje postoji osnovana sumnju da su počinili Kaznena djela u obrani suvereniteta na teritoriju RH zaštičena međunarodnim pravom. 1. hrvatski državljani 2. teritorij Republike Hrvatske Amandman da se u čl. 129 doda st. 5 koji bi glasio: HRVATSKI BRANITELJ IZ DOMOVINSKOG RATA PROTIV KOJEG JE POKRENUT ILI SE VODI KAZNENI POSTUPAK ZA KAZNENA DJELA KOJE JE POČINIO U OBRANI SUVERENITETA NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKE A ISTA SU ZAŠTIČENA MEĐUNARODNIM PRAVOM , A KOJI POSTUPCI SE VODE U BOSNI I HERCEGOVINI ILI REPUBLICI SRBIJI TRAŽITI ĆE SE USTUP PREDMETA I VOĐENJE POSTUPKA ĆE SE PREPUSTITI NADLEŽNIM TJELIMA REPUBLIKE HRVATSKE. KAZNENI PROGON JANIĆA, PURDE, MARIĆA... protiv kojih je Specijalni sud u Beogradu pokrenuo krivični progon za kaznena djela koja su po njihovim navodima počinili u Vukovaru i tražio njihovo izručenje: - hrvatski državljani - teritorij RH a naše Ministarstvo pravosuđa dozvolilo da se po nalogu Specijalnog suda u Beogradu ispita okrivljeni Petar Janjić uz prisustvo tužitelja Specijalnog suda u Beogradu. Isto bi bilo da Republika Hrvatska temeljm zakona osnuje sud koji bi vodio postupak protiv srpskih državljana i traži njihovo izručenje za KD počinjena na Kosovu prije osamostaljenja. U NIČEMU SE NITI JEDAN ZAKON NIJE PROMIJENIO OD TADA DO DANAS I OVAKAV POSTUPAK JE REALNO ZA OČEKIVATI PONOVO AKO SE U čl. 129 ZAKONA NE DODA st. 5 ZAKON O MEĐUNARODNOJ PRAVNOJ POMOĆI U KAZNENIM STVARIMA OD 01. srpnja 2005 ovim zakonom je jasno definirana zaštita hrvatskih državljana od izručenja stranoj državi vidi čl 32 i čl. 35 zakona. čl 39 - 45 zakona. RH preuzimanje vođenja postupka zamolbom na zahtjev ministra ako se postupak vodi u stranoj državi npr R Srbiji... U ovom zakonu po mojem mišljenju je problem čl. 12. st. 2 zakona - odbijanje zamolbe za izručenje ne može se odnositi tj. ne mogu biti osnova za KD vrijednosti zaštićena međ . pravom (to je u stvari ratni zločin ili koje može prema dosadašnjoj sudskoj praksi voditi Specijalni sud u Beogradu za ratne zločine). U navedenom Zakonu o međ. Pravnoj pomoći, ZKP i KZ RH ne nalazi se pravna zaštita za Hrvatske državljane - branitelje protiv kojih je pokrenut i vodi se postupak u stranoj zemlji. Siniša Hađur Nije prihvaćen Sukladno općem propisu Republika Hrvatska ne izručuje svoje državljane drugim država nego traži ustup kaznenog postupka.
10 Luka Tomešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U GLAVI III. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovnu Članku 26 dodaje se stavka 5 koja glasi: Hrvatskom branitelju - dragovoljcu iz domovinskog rata visina mirovinske osnovice utvrđuje se za period od 10 (5) najpovoljnijih godina mirovinskog osiguranja, ako je to za osiguranika povoljnije. Nije prihvaćen Sustav mirovinskoga osiguranja zasniva se na načelu međugeneracijske solidarnosti koje načelo je temelj i za pravo na sve vrste mirovina predviđenih ovim Zakonom. Zbog toga je obvezno kod starosne mirovine prihvatiti za temelj prava obračunati mirovinski doprinos koji je uplaćen za osiguranika slijedom njegovih plaća i drugih novčanih primanju koji podliježu obračunu mirovinskih doprinosa na način kako je određeno Zaknom o mirovinskom osiguranju. Na tako postavljen temelj mirovinskih prava na iznos osnovne mirovine dodaje se određena vrijednost kojoj je temelj dužina vremena sudjelovanja u Domovinskom ratu.
11 Lidija Puškarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Brisati iz članka 5. stavak 2. b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine. Svaka čast svakomu, no zna se tko su bili dragovoljci Domovinskog rata i do kojeg datuma ima osnove taj status priznati, a to je kao i do sada 15. siječnja 1992. i 100 dana borbenog sektora u tom periodu. Ovim pomicanjem datuma ćemo premo noći doći do ohoho dragovoljaca, pa će ih umjesto stvarnih dvadedetak tisuća biti tko zna koliko tisuća. Obrazloženje: Hrvatski dragovoljci koji su 1990. i 1991.godine dragovoljno pristupili obrani RH bili su oboružani samo velikom hrabrošću i ljubavlju prema domovini. Kao što se zna, nisu imali odgovarajuće naoružanje i opremu, nisu imali odgovarajuću obuku, politička i opća situacija je bila posve neizvjesna. Mnogi od njih su došli izdaleka, mnogi su još bili gotovo djeca. Njihovi motivi javljanja u obranu su čisti k’o suza. Dalke, pristupanje obrani u tom periodu se ne može uspoređivati s dragovoljnim pristupanjem onih koji nisu imali vojnu obvezu u kasnijim periodima, pa sve do 1995., jer su se nakon priznanja RH okolnosti poptuno promijenile. Oni koji su obrani pristupili 1992. i kasnije mogu biti dragovoljni pristupnici, ali nikako ne mogu dobiti status DRAGOVOLJCA. Izjednačiti njihove statuse bilo bi nekorektno, nemoralno, da ne kažem bezobrazno. Članak 23. Dodati: Od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja oslobađaju se hrvatski branitelji - dragovoljci domovinskog rata neovisno o osnovu obveznog zdravstvenog osiguranja ( ukoliko su još uvijek zaposleni). Članak 27. Hrvatskom branitelju DRAGOVOLJCU iz Domovinskog rata koji pravo na mirovinu do sada nije ostvario po drugoj osnocvi (HRVI i sl.) omogućuje se ostvarenje prava na povlaštenu mirovinu s navršenih 55 godina života (kao kod ostvarenja prava na mirovinu saborskih zastupnika), eventualno 60 godina i s 35 godina staža (dugogodišnji osiguranici) s iznosom mirovine u visini prosječne mjesečne neto plaće u RH u godini koja je prethodila izračunu. Obrazloženje: Ako saborski zastupnici ostvaruju povlaštene mirovine u iznosu oko 9.000,00 kn mjesečno, ako osvajači medalja ostvaruju mirovine do 8.000,00 kn (kako koji), onda zbilja nema razloga da DRAGOVOLJCIMA Domovinskog rata također ne omogućimo dostojan život u umirovljeničkoj dobi. Smatram da su dragovoljci najzaslužniji za stvaranje Republike Hrvatske, te da zbog toga zaslužuju poseban status u ovom Zakonu i u ovom društvu. Može li netko biti protiv toga? Članak 31. 1) dodati: Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata utvrđuje se i na temelju okolnosti u kojima je zadobivena ozljeda nastala. Obrazloženje: Po meni oni koji su ranjeni ili psihički oboljeli u logorima, iza neprijateljskih linija, na prvoj crti bojišnice ne bi smjeli imati iste bodove kao oni koji su stradali u prometnoj nesreći 50 km od bojišnice, spotaknuli se iz vozila hitne pomoći i sl. Neki će reći da ne žele da ih se dijeli. E, baš ti koji ne žele da ih se dijeli su stradali daleko od bojišnice. A vi se dogovorite hoćete li biti pošteni i nagraditi one koji to zaslužuju ili će te, kao i do sada, uživati privilegije koje vam ustvari ni po ljudskim ni po Božjim zakonima nepripadaju. Nije prihvaćen 1. Razdoblje priznavanja statusa dragovoljca za one hrvatske branitelje koji su sudkelovali u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u borbenom sektoru u razdoblju od 05. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine odnosi se samo na osobe koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirale obvezu služenja vojnog roka ( maloljetni branitelji i žene). 2. Ovim Zakon, kao i važećim Zakonom, predviđeno je pravo na oslobođenje od pokrića dijela troškova zdravstvene zaštite za sve hrvatske branitelje kojima se utvrdi oštećenje organizma od najmanje 30% bez obzira da li imaju status HRVI-a ili status dragovoljca. Trenutačno ne postoje financijske mogućnosti koje bi omogućile proširenje ovog prava. Osim toga prema općem propisu određeno je da pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju: - osobe čiji ukupan prihod po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.516,32 kn, odnosno samci ako im mjesečni prihod nije veći od 1.939.39 kn - učenici i redoviti studenti stariji od 18 godina - darivatelji krvi, - osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, - osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, - osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja, - osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi. 3. Kod mirovinskih prava hrvatskom branitelju kod odlaska u starosnu mirovinu dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se zavisno o broju dana sudjelovanja u Domovinskom ratu uz uvjet da je najmanje 100 dana sudjelovanja u borbenom sektoru.
12 Tomislav Kruhonja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Dali će po novom zakonu koji imaju preko 100 dana u borbenom sektoru 1992 a nisu imali obvezu jer su bili oslobođeni vojne obveze tako i pripadnik Narodne Zaštite imati pravo iz ovog zakona- Primljeno na znanje Osoba koja nije imala obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirala obvezu služenja vojnog roka po ovom Zakonu moći će ostvariti status dragovoljca iz Domovinskog rata ako je sudjelovala najmanje 100 dana u razdoblju od 05. kolovoza 1990. do 31. prosinca 31. prosinca 1995. godine.
13 Damir Karlović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Veliki broj branitelja, nalazi se u mirovini sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovaštenih službenih osoba ili po Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja. Trebalo bi i braniteljima umirovljenim po navedenim zakonima, također omogućiti rad do polovice radnog vremena bez obustave ili umanjenja mirovine, štoviše jer se radi o populaciji koja je mlađa od one umirovljene po propisima za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a u cilju održavanja socijalne uključenosti. Nije prihvaćen Mirovinska prava hrvatskih branitelja djelatnih vojnih i službenih ovlaštenih osoba regulirana su Zakonom o pravima iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova prava su povoljnija u nekim dijelovima u odnosu na prava predviđena općim mirovinskim propisom. Sukadno stajalištu hrvatskih sudova nije moguće u ostvarivanju mirovinskih prava koristiti povoljnije uvjete iz dva ili više propisa. Dakle, nije moguće ovim Zakonom propisati još jedne povoljnije uvjete za mirovinska prava rečenih osoba. Moguće je izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predvidjeti nova prava za ovu skupinu hrvatskih branitelja.
14 Nenad Nikolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI I. Ustavna osnova za donošenje zakona Komentar: Nije dobro utvrđena ustavna osnova za donošenje ovog zakona. Ustavna odredba iz članka 2 glasi, citiram: Članak 2. Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: – o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj; – o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime; – o udruživanju u saveze s drugim državama. Saveze s drugim državama Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Kraj citata. U ovom zakonu se ne uređuju samo gospodarski, pravni i politički odnosi u Republici Hrvatskoj (naglasak je "u Republici Hrvatskoj", iz stavka 4. podstavka 1.) već dio ovog predloženog zakona zadire i u odnose u Republici Bosni i Hercegovini. Kako upravo ovaj članak Ustava Republike Hrvatske govori gdje se sve prostire suverenitet Republike Hrvatske, ponovit ću tu odredbu: "Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Područje Republike Bosne i Hercegovine nikako ne spada u područje suvereniteta Republike Hrvatske. Iskazane ustavne osnove u ovom obliku mogu izazvati izravan i ozbiljan sukob s prijateljskom i susjednom državom gdje se pozivanjem na ovaj ustavni članak u stvarnosti proširuje dio suvereniteta Republike Hrvatske na područje i stanovništvo Republike Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je da ono što sami nikako ne dozvoljavamo drugim državama, a to je proširenje njihovog suvereniteta na područje i stanovništvo Republike Hrvatske, to u ovom zakonu upravo u ovome dijelu mi činimo Republici Bosni i Hercegovini. Prijedlog Umjesto ove vrlo nespretne formulacije predlažem u potpunosti preoblikovati tekst u I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA i nadopuniti ga postojećim međudržavnim sporazumima s Republikom Bosnom i Hercegovinom pozivajući se na njih kao pravnim nastavkom sporazuma postignutim još tijekom Domovinskog rata. Temelj za stjecanje prava su međudržavni sporazumi koji se protežu još iz doba rata. Drugi temelj je spoznaja niza činjenica da je doprinos stanovnika Bosne i Hercegovine i njihov otpor velikosrpskoj agresiji bitno olakšao izravan pritisak raznih velikosrpskih postrojbi na Republiku Hrvatsku, pa je stvarna i istinita činjenica da je time dat doprinos od strane dijela stanovništva Bosne i Hercegovine obrani Republike Hrvatske u najtežim danima Domovinskog rata. U dijelovima II i III opisane su težnje zakonodavca da uredi to ranije djelomično uređeno područje i proširi ga u skladu s potrebama i mogućnostima. Na žalost nedostaje cjelovita analiza stanja, a posebno ona o stanju u Bosni i Hercegovini. Ne vidi se niti održivost ovakvog sustava kako financijska tako i organizacijska. Ne vidi se niti na koji način će Republika Hrvatsaka imati uvida u evidencije u Bosni i Hercegovini (zar preko ureda HVO-a???), na koji način će na tuđem teritoriju utvrđivati činjenično stanje ili provoditi izvide. Posebnu zabrinutost daju činjenice da je u dosadašnjim potporama bilo jako mnogo nepravilnosti (pa i organiziranog kriminala) koji se nije nikada adekvatno riješio uslijed očitog neimanja političke volje da se stane na kraj uzimanju sredstava namijenjenih braniteljima i njihovo otuđivanje u raznim smjerovima. Ovaj zakon treba i zaštititi branitelje od onih koji to nisu, a takvima se prikazuju, i uživaju prava koja im ne pripadaju. To u Republici Hrvatskoj nije sprovedeno do kraja, a naprosto je nemoguće to učiniti u Republici Bosni i Hercegovini. Ambicije su u ovome trenutku veće od mogućnosti. Bila bi stvarna šteta da nakon tolikih obećanja sve ostane na popisima nadanja i želja a da ograničena sredstva zbog nedostatka analize i kasnije kontrole izvršavanja planova učine da i ovaj zakon bude u praksi teško provediv. Nije prihvaćen Ustavna osnova za donošenje Zakona je pravilno utvrđena. Zakon se odnosi na hrvatske državljane i ne odnosi se na područje BiH.
15 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Sadržaj pritužbi hrvatskih branitelja upućenih pučkoj pravobraniteljici ukazuje na činjenicu kako i 20-ak godina nakon rata veliki broj branitelja nije uopće ili na zadovoljavajući način riješio status i pripadajuća prava. Ovako stanje ne iznenađuje s obzirom da prava branitelja i članova njihovih obitelji uređuje desetak zakona i podzakonskih akata, što za posljedicu, osim nesnalaženja samih branitelja, često ima i neažurnost državnih institucija u odlučivanju o njihovim pravima i obavezama. Pored toga, propisi su često donošeni po hitnom postupku, bez kvalitetne javne rasprave i dostatne uključenosti branitelja, što je izazvalo nepovjerenje i sumnju da su izmjene usmjerene na ukidanje, a ne na unapređenje prava, radi čega podržavamo donošenje novog, sveobuhvatnog zakona. Postojeći mehanizmi brige i skrbi za branitelje, umjesto na sveobuhvatnom rehabilitacijskom sustavu, uglavnom su utemeljeni na mirovinskim i socijalnim programima. Stoga je ubuduće važno razvijati sustav utemeljen na priznanju doprinosa branitelja, društvenoj solidarnosti te njihovim stvarnim potrebama koji će, uz omogućavanje ostvarivanja različitih prava, osigurati njihovo uključivanje u zajednicu uz primjerene programe psihosocijalne i zdravstvene podrške i skrbi. Uvažavajući činjenicu da se ovim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji nastoji iznaći sveobuhvatna i dugoročno održiva rješenja, kao i činjenicu da se pučka pravobraniteljica kontinuirano zalaže za zaštitu i promicanje prava hrvatskih branitelja, očuvanje digniteta svih branitelja, sudionika i stradalnika Domovinskog rata, smatramo potrebnim naglasiti da se pri izradi Konačnog prijedloga Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji s osobitom pozornošću razmotre svi prijedlozi zainteresirane javnosti, kako bi se zakonom doista, u odnosu na sve stradalnike i branitelje, konačno riješili svi izazovi nastali u vremenu tijekom i nakon Domovinskog rata. Primljeno na znanje Sukladno svojoj obvezi Ministarstvo hrvatskih branitelja će razmotriti sve prijedloge zainteresirane javnosti.
16 Drago Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI ... Za mene je dragovoljac iz Domovinskog rata onaj branitelj koji je pristupio u obranu Domovine svojevoljno,znaci bez poziva, nista drugo ne priznam.. Svima je dobro poznato sta je radila vojna policija i na koji je nacin privodila one koje su se oglusili na poziv u obranu Domovine.. Ponosan sam na sebe i svoje skromno sudjelovanje u obrani moje drage Hrvatske... Zahvaljujem... Nije prihvaćen Razdoblje sudjelovanja i krajnje vrijeme do kojeg se mora ispuniti uvjet 100 dana je datum međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992 godine, uz određene iznimke za hrvatske branitelje koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka.
17 Blaženko Radoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani branitelji! Točno me je strah na što će ličiti taj Zakon kad se donese. Broj prijedloga, komentara i nadopuna teksta je u odnosu na broj braniteljske populacije stvarno zanemarujući. Jučer gledam nekog tipa u emisiji za branitelje koji već otvoreno tvrdi kako će biti definirani određeni članci ovo prijedloga, tako da mi se čini uzaludnim poslom ovdje bilo što predlagati. Ali, možda netko i pročita, dakle, moje stajalište je da je sveta obaveza ove države da se pobrine za svekoliku braniteljsku populaciju na način tko je koliko i kako sudjelovao u obrani suvereniteta zemlje. Isto tako, ova država MORA pronaći sredstva za poboljšavanje općeg standarda branitelja. Da o umirovljenjima branitelja i branitelja dragovoljaca sa dugogodišnjem sudjelovanju u obrani i ne govorim. To se MORA riješiti na bilo koji način, kao i negativna percepcija branitelja u javnim medijima, jer ćemo u suprotnome za koju godinu svi biti negativci u očima vlastite djece i budućeg naraštaja. Zato, dragi dužnosnici u ministarstvu, sabornici, hrvatski branitelji, dragovoljci, vrijeme je da se ovaj prijedlog i njegovo donošenje shvati doista ozbiljno. Primljeno na znanje Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je dio procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata. Ono podrazumijeva uključivanje zainteresirane javnosti u proces donošenja odluka na način da je se informira o prijedlozima novih zakona, drugih propisa ili akata i zatraži mišljenje o njima. Po isteku roka za dostavu mišljenja i prijedloga tijelo javne vlasti dužno je izraditi i objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću odnosno internetskoj stranici izvješće o savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.
18 Goran Dubinjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Ovaj novi zakon bi trebao omogućiti provedbu zakona po dvije smjernice,da bi bio prevedan i ispunio svrhu donošanja novog zakona 1.Primjeniti sve točke po ovom zakonu ako su povoljnije za branitelja ,npr.ako je branitelj umirovljen,a ovaj zakon mu omogućava veći izraćun ,treba se primjeniti ovaj zakon,u suprotnom ostaje povoljnija. 2.Treba pronaći način za ujednačavanje statusa....npr.iz obrazloženja ovog predloženog zakona je vidljivo da je recimo po trenutnom zakonu osoba mogla biti i dragovoljac iako nije u borbenom sektoru....ovaj predloženi zakon predviđa samo borbeni sektor za dragovoljce....ako su se u prošlosti donosili zakoni koji su možda pogrešni ili su se pogrešno i proizvoljno tumačili zakoni,onda treba nači način da se to "poništi" jer nema smisla,a niti je u redu da netko tko je prije ostvario status dragovoljca to i dalje ima,a ovaj "novi" dragovoljac može biti samo iz borbenog sektora. Imamo jako puno različitih kriterija za statuse od zakona do zakona,od godine do godine,dosta različite mirovine kod istih i sličnih statusa,koje isključivo ovise o zakonu ili godini umirovljenja i na taj način je stvoreno ne jedinstvo braniteljske populacije ,a ni ovaj zakon to izgleda neće riješiti. Nadalje ,u zakonu se spominju neka prava za borbeni sektor (mirovinska,naknade i slično)...Iako samo ime borbeni sektor pretpostavlja da se taj branitelj negdje borio mi imamo na tisuće branitelja koji iako su u borbenom sektoru nikad nisu bili u neposrednoj opasnosti,odnosno egzistencijalno-ugroženoj ili stresnoj opasnosti.Ratni invalidi kad dokazuju bolest moraju dobiti ratne putove iz kojih je vidljiva izloženost egzistencijalno-ugrožavajuće.stresnoj okolnosti.Po ovakvim definicijama mi ćemo "uskoro" imati 500 000 mirovinskih povećanja.Težište prava bi trebalo biti na braniteljima koji su neposredno bili u borbenim akcijama,a ne status branitelja i svi ista prava. Djelomično prihvaćen 1. U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja predviđeno je prevođenje najniže mirovine, odnosno i hrvatski branitelji koji su pravo na najnižu mirovinu ostvarili po važećem Zakonu, moći će ostvariti dodatak ovisan o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru koji je predviđen novim Zakonom. Prema prijedlogu novog Zakona omogućit će se rad bez obustave mirovine bez obzira je li ona ostvarena po važećem ili novom Zakonu. Ostale odredbe predviđene novim Zakonom koje se odnose na prava iz mirovinskog osiguranja se ne prevode što znači da se ostale izmjene predviđene novim Zakonom neće odnositi na osobe umirovljene prije stupanja na novog Zakona. Trnutačno ne postoje finacijski uvjeti koji bi omogućili prevođenje svih odredbi koje se odnose na mirovinsko osiguranje. 2. Ovaj Zakon upravo je koncipiran na predloženi način, odnosno gotovo sva prava predviđena ovim Zakonom ovise o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru. Vezano uz prijedlog za ujednačavanje statusa dragovoljca po važećem i novom Zakonu, obavještavamo Vas da je nevedeno već regulirano u članku 191. st. 3.
19 Marica Tadić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Moj muž je hrvatski branitelj, dragovoljac iz Domovinskog rata.Zaposlen je, a već tri godine je na bolovanju, a šifra je DR. liječi se od PTSP-a i somatskih bolesti koje su posljedično vezane. Prvih 18 mjeseci priznato mu je pravo na 100% bolovanje. Greškom, poslodavac mu je isplaćivao isti iznos još neko vrijeme, a kad je greška uočena, tražili su da novac vrati. Budući da sad prima 50% plaće još umanjene za dio duga (ukupno oko 1800 kn) egzistencija cijele obitelji nam je uistinu ugrožena. Ne bi li za cijelo vrijeme bolovanja trebao imati 100% tnu naknadu jer se okolnosti nisu mijenjale? Predlažem da se ukine to ograničenje od 18 mjeseci na bolovanja branitelja. S poštovanjem, Marica Tadić Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovoga Zakona. Prijedlog podrazumijeva sudjelovanje i suradnju Ministarstva zdravstva.
20 Ante Jerković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI POD HITNO TREBA IZBACITI TERMINOLOGIJU POVLAŠTENA --PRIVILEGIRANA MIROVINA ZA MIROVINE HRVI-a JER JE APSURDNO DA SE MIROVINE STEČENE RANJAVANJIMA U DOMOVINSKOM RATU POISTOVJEĆUJU SA MIROVINAMA ZASTUPNIKA, SUDACA I SL. KATEGORIJA I DA IH SE NAZIVA POVLAŠTENIMA-ZAR JE BITI POVLAŠTEN BITI U KOLICIMA, IZRANJAVAN I SL. Nije prihvaćen Ni u jednoj odredbi ovoga Zakona ne koriste se navedeni izrazi.
21 HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRANJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Hrvatski centar za razminiranje predlaže da se među adresate prava u svojstvu hrvatskih branitelja uvrste i ovlašteni djelatnici uključeni u poslove humanitarnog razminiranja odnosno protuminskog djelovanja s obzirom da navedena kategorija osoba (u kojoj su većim dijelom hrvatski branitelji), sudjelujući u otklanjanju opasnih posljedica ratnih djelovanja iz Domovinskog rata, i danas sudjeluje u situacijama čiji je intenzitet opasnosti i mogućih posljedica u razinama sličnim ratnim. No, njihova prava niti Zakonom o protuminskom djelovanju (NN 110/15) niti Zakonom o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja (NN 153/05 i 152/08) ne osiguravaju u dovoljnoj mjeri egzistencijalna prava predviđena predmetnim Nacrtom Prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji. Procjenjuje se da je trenutni broj pirotehničara registriranih u RH oko 650. Važeći Zakon o protuminskom djelovanju u člancima 109. , 120. i 121. priznaje djelomično prava predviđena Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji te u tom dijelu pirotehničari se izjednačuju s hrvatskim braniteljima. Npr. Zakonom o protuminskom djelovanju se obitelji smrtno stradalog pirotehničara priznaju prava sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji u pogledu obiteljske mirovine no u drugim pravima koji su od egzistencijalne važnosti za pirotehničare, ta prava se ne priznaju. S obzirom na navedeno smatramo da su pirotehničari neopravdano zakinuti te da je potrebno njihova prava u cijelosti izjednačiti s pravima hrvatskih branitelja. Nije prihvaćen S obzirom da su prava pirotehničara uređena Zakonom o protuminskom djelovanju, sva proširenja njihovih prava trebaju se predvidjeti kroz eventualne izmjene prethodno navedenoga zakona.
22 Krešimir Kašpar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Uz pohvalu na velikom poslu koji je učinjen i sa željom da se moj komentar ne shvati kao kritika nego kao prilog što kvalitetnijem i pravno čišćem tekstu pišem slijedeće i molim da pravnici Ministarstva ozbiljno sagledaju mogući problem. Radi se o slijedećem: članak 156. Nacrta zakona predviđa uvođenje braniteljskih priznanja i to samo po sebi i nije sporno, konačno o tome sam svojevremeno i sam raspravljao u okviru skupine koja je bila nadležna za to područje, međutim nekako mi je promaklo, a očito i priređivačima konačnog teksta Nacrta, da na tom planu postoji jedno ograničenje, a to je član 4.a Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske (NN 20/95 od 4.3.1995., 57/06 od 24.5.2006. i 141/06 od 27.12.2006.) koji glasi: "Zbog zaštite digniteta Domovinskog rata, za sudjelovanje ili drugi doprinos u Domovinskom ratu mogu se dodjeljivati samo odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske utvrđena ovim Zakonom i po postupku koji je njime propisan." Iz ovoga proizlazi da bi trebalo dopuniti Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske na način kojim bi se omogućilo uvođenje "braniteljskih priznanja" kako je predloženo u Nacrtu zakona ! Ili to ili preformulirati tekst članka 156. kojim bi se izbjeglo spominjanje Domovinskog rata ! S poštovanjem, Krešimir Kašpar Prihvaćen Prijedlog se prihvaća na način da se će se odredbe ovog Zakona uskladiti sa Zakonom o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, odnosno ovim Zakonom će se urediti dodjela braniteljskim zahvalnica.
23 Mario Mišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani, Čitajući komentare uočavam masu problema HB koje ni sam nisam svjestan. Vraćajući se u povijest pa do danas sve mi se ovo nekako čini kao sindikalno pregovaranje i da je na čitanju Kolektivni ugovor za Hrvatske branitelje a ne Zakon. Nema krovnog Zakona koji bi se proširivao već i postojeći benefiti polako iščezavaju. Sa 19g prijavio sam se 10/1991 kako bi pomogao najbolje što mogu u tom trenutku. Grad je bio bez oružja i za one koji su služili vojni rok a kamoli za nas koji nismo. Na kraju sam završio sa 720dana neborbenog sektora MORH-a i razvojačen sam krajem '93 jer nisam služio vojni rok, HV se počeo ustrojavati. U redu je da bude borbeni i neborbeni sektor ali novi Zakon bi trebao biti pravedniji prema neborbenom sekoru koji je djelovao zajedno sa brigadama na terenu. Naš razmještaj u neborbeni sektor je samo zato što nismo pripali brigadi HV-a već smo ostali nekako sa strane jednim djelom pod ZMIN-om a drugim dio Zapovjedništva Južnog bojišta, a zapravo smo cijelo vrijeme bili na terenu kao i ostali. Naš neborbeni sektor je bio 50m od topova, 100m od prvih haubica i nerijetko gotovo na prvoj crti. U prvim danima rata uspostavili smo kompletnu komunikaciju među prvim postrojbama, starije kolege su pod granatama mjenjali repetitore a neki su i poginuli. Predlažem da se ili revidira borbeni/neborbeni sektor te da se detaljnije pristupi problemu neborbeni sektor te da se ne pravi tolika razlika u nekim člancima (već komentirano). Predlažem ono NAJVAŽNIJE a to je da se u Zakon vrate prava o prvenstvu upisa naše djece u srednje škole i fakultete ukoliko se pređe razredbeni prag. Ovo što se nudi oko udžbenika i smještaju u domove je smiješno. Udžbenici ionako cirkuliraju a upisi u đačke domove DA ukoliko su besplatni za one HB s min primanjima. Ukoliko to nije već regulirano, regulirajte status "Odgajatelja/ice" kroz ovaj Zakon za sve obitelji HB-a koji imaju 4 i više djece i nezaposleni su. Za kraj možda je smiješno uspoređivati Ameriku i Hrvatsku ali da ima prostora da se HB integriraju i pomogne im se definitvno ima. Naime u većini dućana u Americi imate raznorazne popuste koji se odnose samo na njihove veterane, o prednostima u drugim ustanovama ne treba ni govoriti, samo treba pokazati iskaznicu da ste njihov veteran. Kod nas kada upisujete fakultet i dajete potvrdu da ste HB onda vas tajnica u referadi pita "vi vjerojatno niste zdravi da bi upisali fakultet" i otiđe provjeriti može li me upisati, srećom je sve dobro prošlo. Srdačan pozdrav svima, Prihvaćen Odredba koja je predviđala prednosti pri upisu na fakultete već je postojala u članku 53. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04.). U postupku ocjene ustavnosti Odlukom Ustavnog suda (»Narodne novine«, br. 2/07.) na sjednici održanoj 20. prosinca 2006. godine, članak 53. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04.) je ukinut kao neustavan. Odluka je stupila na snagu 4. siječnja 2007. godine.
24 ZAJEDNICA UDRUGA UMIROVLJENIKA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI ZAJEDNICA UDRUGA UMIROVLJENIKA MUP-a RH U članku 14. postojećeg Zakona - Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji propisano je: (1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu manju od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10% 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15% 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20% 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25% 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30% 6. dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%. (2) Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju 40 godina ukupnoga mirovinskog staža. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, tako određena mirovina povećava se za odgovarajući postotak iz stavka 1. točke 1. – 6. ovoga članka, ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu. Temeljem, ovakve formulacije, djelatne vojne osobe, policijski službenici, službene osobe sigurnosno - obavještajnog sustava, ovlaštene službene osobe pravosuđa, pirotehničari, sa statusom hrvatskog branitelja, dapače dragovoljca Domovinskog rata, bili su izuzeti od pogodnosti koje pruža citirana odredba. Podloga ovakvom restriktivnom tumačenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, potvrđeno i odlukom Upravnog suda je u formulaciji:" prema Zakonu o mirovinskom osiguranju", temeljem čega, hrvatski branitelji, korisnici mirovina prema drugim posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, nemaju spomenuta prava. Dakle, prava iz citirane odredbe mogu koristiti samo hrvatski branitelji koji su pravo na mirovinu ostvarili prema općem propisu o mirovinskom osiguranju. Radi se o diskriminirajućoj odredbi, kojom se stvaraju dvije kategorije hrvatskih branitelja. Identičnu odredbu, u članku 27. sadrži i Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima. Naime, formulacija::" prema Zakonu o mirovinskom osiguranju", otvara mogućnost različitim tumačenjima - da se to odnosi samo na trenutno važeći Zakon (od 2014..g), a ne i na prethodne. Ovo tim više što je HZMO uskraćivao pravo na primjenu članka 14. Zakona hrvatskim braniteljima koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji je bio na snazi do 1999. g. Moguća su različita nomotehnička rješenja ali suština je da se prava iz mirovinskog osiguranja predviđena ovim Zakonom (Prijedlogom) priznaju i hrvatskim braniteljima, korisnicima mirovina (sadašnjim i budućim) prema drugim posebnim propisima o mirovinskom osiguranju Slijedom navedenog predlažemo da se u cijelom Zakonu, tekst:" prema Zakonu o mirovinskom osiguranju" zamijeni tekstom: "prema propisima o mirovinskom osiguranju" ili da se veliko slovo "Z" zamijeni malim, tako da bi tekst glasio: "prema zakonu o mirovinskom osiguranju". Nastavno na ovaj problem predlažemo da se u članku 27. Prijedloga Zakona doda novi stavak - stavak 2., koji bi glasio: "Prava iz stavka 1. ovoga članka imaju i korisnici mirovina koji su to pravo ostvarili ili će ostvariti, odnosno kojima je mirovina određena ili će bit određena prema drugim posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, ako je to za njih povoljnije." Napominjemo da je to u suglasju i s člankom 98. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) Također, a imajući u vidu, prije svega porezne i slične pogodnosti koje Prijedlog Zakona predviđa za poslodavce koji zapošljavaju hrvatske branitelje, predlažemo da se, analogno, ovakve pogodnosti propišu i za slučajeve ugovora o djelu i slične pravne poslove. Nije prihvaćen Mirovinska prava hrvatskih branitelja djelatnih vojnih i službenih ovlaštenih osoba regulirana su Zakonom o pravima iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova prava su povoljnija u nekim dijelovima u odnosu na prava predviđena općim mirovinskim propisom. Sukadno stajalištu hrvatskih sudova nije moguće u ostvarivanju mirovinskih prava koristiti povoljnije uvjete iz dva ili više propisa. Dakle, nije moguće ovim Zakonom propisati još jedne povoljnije uvjete za mirovinska prava rečenih osoba. Moguće je izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predvidjeti nova prava za ovu skupinu hrvatskih branitelja.
25 Zoran Pervan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Mislim da bi trebali svi Branitelji i HRVI , borbeni i neborbeni sektor imati pravo na najnižu Braniteljsku mirovinu. U Članku 13, Prava HRVI ostvaruju osobe...Mislim da bi tu u glavi 2 trebalo dodati F) Pravo na najnižu Braniteljsku Mirovinu. Meni su se tu pozivali u sadašnjem zakonu Članak 5.glava 3 i odbijali me za najnižu braniteljsku mirovinu. Imam HRVI ranjen u naoružanim odredima Narodne zaštitte a vode me kao neborbeni sektor. Nije prihvaćen Predlagateljeva namjera je da se posebno vrednuje sudjelovanje u borbenom sektoru, te je to određeno kao uvjet za ostvarivanje određenih prava pa tako i najniže mirovine.
26 Goran Štec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani smatram da potvrde o statusu za ostvarivanje prava treba izdavati u prebivalištu a ne gdje je osoba bila npr. Ja se vodim kao pripadnik MUP-a živim u Varaždinu a potvrdu mogu dobiti jedino u MUP-u u Osijeku iz razloga što sam tamo bio. Nije prihvaćen Nije tematika ovog Zakona. Komentar se tče se isključivo tehničkih pravila u Ministarstvu unutarnjih poslova.
27 Ivan Ćurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Ivan Ćurić Odmah po otvaranju javne rasprave napisao sam ovdje svoj komentar i prijedlog međutim sada ga ne vidim da ste ga evidentirali. Gdje je? Sada ću ponoviti. U Glavi III Prava iz mirovinskog osiguranja treba dodati novi član Koji izrijekom određuje da branitelji koji su već ostvarili mirovinu po sadašnjem Zakonu imaju pravo na usklađivanje mirovi po novom Zakonu. Što znači da svi oni koji su otišli u mirovinu po sadašnjem Zakonu su oštećeni ukoliko im se izrjekom u Novom Zakonu jasno i nedvosmisleno posebnim člankom ne odredi da im se usklađuje mirovina sa novim Zakonom koji je daleko povoljniji pogotovo za one koji imaju dosta borbrnog sektora. Primjer ja sam otišao u prijevremenu starosnu mirovinu u 10 mjesecu 2016. godine. Imam 1000 (tisuću) dana borbenog sektora i dragovoljac sam. Pa sad vi izračunajte koliko ja gubim. To se naprosto ne smije dogoditi.. Nadam se da i ovaj moj komentar se neće izbrisati Nije prihvaćen U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja predviđeno je prevođenje najniže mirovine, odnosno i hrvatski branitelji koji su pravo na najnižu mirovinu ostvarili po važećem Zakonu, moći će ostvariti dodatak ovisan o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru koji je predviđen novim Zakonom. Prema prijedlogu novog Zakona omogućit će se rad bez obustave mirovine bez obzira je li ona ostvarena po važećem ili novom Zakonu. Ostale odredbe predviđene novim Zakonom koje se odnose na prava iz mirovinskog osiguranja se ne prevode što znači da se ostale izmjene predviđene novim Zakonom neće odnositi na osobe umirovljene prije stupanja na novog Zakona.
28 Ivica Pendelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Da bi se izbjegle sve nedorečenosti ovog Zakona i ako se stvarno želi nešto napraviti za Braniteljsku populaciju , najniža mirovina u ČL.49 se treba odrediti u iznosu 5.685 kuna što je osnovica prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku . Novaca ima i to nije nikakav problem .U konačnici sav novac se kroz potrošnju vrača natrag u Državni proračun , ovdje treba još napomenuti da se mirovina sa godinama ne povečava a troškovi života ubrzano rastu . Predložena najniža mirovina od 2585,25 kuna je omalovažavanje Braniteljske populacije jer HZMO primjenjuje povoljnije uvjete . Tražim od svih Vas na ovom savjetovanju da podržite ovaj prijedlog . Naknada za nezaposlene Hrvatske branitelje treba biti osobna , predložena je izmjena u čl.108 točki .h. U protivnom to nije '' Naknada za nezaposlene Hrvatske branitelje '' nego za sve članove njihovog kučanstva . Tražim od svih Vas na ovom savjetovanju da podržite ovaj prijedlog Nije prihvaćen 1. Najniža mirovina po ovom Zakonu više nije fiksna već ovisi o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta u borbenom sektoru. 2. S obzirom na ne samo moralnu obvezu već i na odredbe Obiteljskog zakona u svezi obveze međusobnog uzdržavanja bračnih drugova te roditelja i djece, pravno je ispravo, ali i pravično da se prilikom određivanja dohodovnog cenzusa u obzir uzimaju prihodi svih članova kućanstva.
29 Goran Štec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U ovom zakonu vidim nitko ne spominje Dragovoljce Domovinskoga rata u RH koji su prešli u Hvo i tamo nastavili rat i bez prekida ukupno imaju 10 godina da li se njima prizna u RH 1500 dana provedenih na prvoj crti... Primljeno na znanje U narednom razdoblju trebalo bi doći će do daljeg napretka u priznavanju prava pripadnicima HVO-a, što podrazumijeva postojanje svih podloga za priznavanje prava.
30 Zoran Pervan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Pozdrav. Mene zanima kako će se priznati Status Branitelja i Dragovoljca pripadnicima Narodne Zaštite, kada se ona po Zaključku od 24. studenoga 2005 razvrstana u neborbeni sektor, Vlada Republike Hrvatske je taj dan prihvatila mišljenje Ministarstva obrane. Zanima me kako onda da Naoružani odredi NZ budu u Borbenom sektoru. Dali će se mijenjti i taj zaključak ili ovaj zakon kada bude donešen, poništava taj Zaključak? Da nebi bilo kada netko zatraži Status Branitelja pozivajući se na ovaj zakon a oni nas odbiju i kažu, nemožete po ovome Zaključku. Jer po postoječem zakonu je trebalo 5 mjeseci za ostvarenje Statusa Branitelja a svima je nedostajalo 6 dana, namjerno to napraviše, pa se nadam da neće i sa ovime. Hvala! Primljeno na znanje Razvrstavanje postrojbi koje je obavljeno 2005. godine morati će se dopuniti i izmijeniti.
31 Denis Jurenić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Gospodo. Ovaj Zakon je diskriminirajući , površan, nepravedan kao i svi dosadašnji.....unatoč analizi postojećeg stanja iz koje izgleda opet niste shvatili srž problema. Usto 85 % braniteljske populacije ni ovim Zakonom nije prepoznato, bavite se isključivo sa 15 % braniteljske populacije tj pravima i povlasticama istih. Dok obespravljeni hrvatski branitelji umiru u prosjeku sa 51g često stjerani u kut bez osnovnih sredstava za život, pritisnuti egzistencijalnim problemima ,razočarani Vi se bavite time kako pojedincima priskrbiti extra profite! DVO i pripadnici SJP (redom HB pripadnici GB i SJP bez RVI )umirovljene iza 2009g ( dobar dio umirovljen silom zakona) redom ste nagradili titulom SIROMAŠAN ......preko noći su postali dio porazne statstike zajedno sa svojim MLADIM obiteljima . Umirovljeni za iznose od 2500-2800kn dovoljnim da se pokriju rate kredita. Istim tim ja.nicima ste konfiscirali otpremnine te iste sveli na 9000 kn dok su u državnim tvrtkama otpremnine i do 300000 tkn. To se zove briga o braniteljima i članovima njihovih obitelji. Programom SPECTRA je ogledni primjer bacanja prašine u oči javnosti...... i lažne tj nepostojeće brige o umirovljenim DVO i PS i OSO. Revidirate mirovine DVO i PS da bi se prikrile nepravilnosti po ZOPHBDR i da bi se steka dojam da se nešto kao radi. Od psihički i fizički zdravih osoba (redom HB iz GB i SJP)koji su u sustavu funkcionirali i više od 20 godina (umirovljeni protiv svoje volje)......težite tome da stvorite bog.lje ovisne o centrima za psihosocijalnu pomoć nepriznavajući istima problematiku iz DR a rezultat toga je porazna statistika mortaliteta tj samou..jstva branitelja kao i članova njihovih obitelji te to nazivate brigom o braniteljskoj populaciji! Gospodo za ovo netko mora odgovarati! Branitelje su svedeni na razinu prijelomnih vijesti na naslovnim stranicama u tiskovinama te elektroničkim medijima. Branitelji i DR služe kao vreća za našutavanje i izljeve mržnje određenih grupacija te se ne poduzima ništa da se to spriječi. Ponovno ni u ovom Zakonu ne prepoznajete umirovljene DVO i PS praveći se da isti ne postoje, ponovno svjesno nanosite bol istoj toj grupaciji branitelja i njihovih obitelji, ZAŠTO. Zakon je manjkav , ni ovim Zakonom ne prepoznajete najveći dio braniteljske populacije, benefiti ovog zakona moći će se koristiti od dana donošenja istog pa se s pravom pitamo šta je sa onima koji su umirovljeni prije donošenja ovog Zakona kao DVO (a branitelji su) nemaju nikakva prava ili su na margini, prava koja proizlaze iz ZOPHBDR, dali su Oni i ovog puta izigrani ! Pohvalno je prepoznavati grupacije braitelja koji imaju 30 -100 dana ali istodobno ignorirati one koji imaju redom od 600-1600 dana ito borbeni sektor, mahom tada mladi pripdnici GB i SJP koji su DRAGOVOLJNO pristupili obrani suvereniteta RH. Naime (nesićam se da ste nas mobilizirali kao pojedince koji sada određuju našu sudbinu) ostali smo sustavu kao DVO i SJP.... , kasnije umirovljeni na najperfidnije načine iz sustava za crkavicu , takove negirate da uopće postoje! Možda da nas uvrstite u kategoriju sadašnji tj budući kopači kontejnera ili prijelomna vijest prve stranice tiskovina. Nas Zakon ne pripoznaje, gdje su Vam maloljetni branitelji, dali ste se udostojili sjetiti istih. Vi ovo nazivate Zakonom...... MOŽETE SE SRAMITI Nije prihvaćen Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona.
32 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Na temelju članka 7. stavka 1. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom („Narodne Novine“, broj 107/07) u nastavku teksta po predmetnim člancima dajemo mišljenje na navedeni prijedlog. Napominjemo kako se u cijelom zakonu često spominju pojmovi: članovi obitelji i članovi uže obitelji ujedno im se dodjeljuju razna prava i povlastice pa bi bilo neophodno da se točno odredi tko sve i pod kojim uvjetima ulazi u krug tih pojmova, odnosno odredi tko predstavlja člana obitelji, a tko člana uže obitelji koji bi bili vezani uz ovaj zakon. Prihvaćen Jasnije će se odrediti pojam članova uže obitelji i pojam članova šire obitelji.
33 TEO KLARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani, Svjedoci smo da se povremeno u nekim elektroničkim medijima, tiskovinama populacija hrvatskih branitelja, ratnih invalida i stradalnika iz Domovinskog rata sramoti ili vrijeđa pogrdnim imenima ili ih se dovodi u kontekst bivših totalitarnih režima na ovim prostorima čime se narušava njihova čast i dostojanstvo. Ovdje posebno treba imati u vidu da je riječ o posebno ranjivim skupinama: invalidi, udovice, logoraši, branitelji s PTSP-om kod kojih to može pogoršati njihovo psihičko stanje. Zbog zaštite njihovog ugleda i dostojanstva predlažem da se u Zakon o hrvatskim braniteljima iz DR i članovima njihovih obitelji unese prekršajna odredba sličnog sadržaja: Svatko tko hrvatske branitelje, ratne invalide i stradalnike iz Domovinskog rata putem tiska ili elektroničkih medija, ili na javnom mjestu sramoti, vrijeđa pogrdnim imenima ili dovodi u kontekst bivših totalitarnih režima kaznit će se novčanom kaznom od XXXXXX do XXXXXX kn. Nije prihvaćen Prijedlog treba razmotriti u području prekršajnog i kaznenog zakonodavstva, uvažavajući činjenicu da i sadašnje zakonodavstvo daje podlogu za kazneno i prekršajno gonjenje i kažnjavanje pojedinaca koji vrijeđaju hrvatske branitelje.
34 Marijan Cepanec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani, Obraćam Vam se po drugi put s istim razlogom kako ne bi došlo do daljnjeg razdora među braniteljima. Pitam se zašto hrvatski branitelji ispod 100 dana ratišta (borbenog sektora) nemaju ista prava kao branitelji iznad 100 dana. Samim time, branitelji ispod 100 dana ratišta nemaju nikakva prava. Imali su jedino pravo među prvima braniti domovinu i dobiti metak. Pošto je velika većina branitelja, koji još rade, pred mirovinom, tražimo da se izjednače prava za odlazak u mirovinu svih branitelja bez obzira imali oni manje ili više od 100 dana ratišta. Barem smo to zaslužili. Odnosi se na Članak 5, stavka 1 predloženog Nacrta zakona. Nije prihvaćen Uvjet od sto dana nije određen kod svih prava iz mirovinskog osiguranja. Npr. u čl. 27. osobni bod će se povećati i onom hrvatskom branitelju s jednim danom sudjelovanja u Domovinskom ratu, ostvarivanje invalidske mirovine po ovom Zakonu također se ne vezuje u uvjet od 100. Osnovno načelo kojim se vodilo prilikom određivanja uvjeta za ostvarivanje pojednih prava iz ovoga Zakona je da se onim hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u borbenom sektoru, omogući ostvarivanje i najviše prava.
35 Petar Tomić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Petar Tomić, prof. Ulica Petra i Tome Erdedija 8 10000 Zagreb Mišljenje i prijedlozi za tekst Nacrta Zakona o pravima hrvatskih branitelja dne 07.07.2017. Za pripadnike HVO-a, u nacrtu Zakona o pravima HV iz Domovinskog Rata i članova njihovih obitelji uneseno je samo pravo hrvatskih branitelja HVOa propisano ugovorom 2/2006 i 2/2016, u glavi 9 i 10. Istina jeste, da je izvršena selekcija branitelja HVO-a (RVI i HRVI) i to samo onih branitelja koji su ranjeni od 2-druge do 10-te skupine i iznimno iz 1-ve skupine RVI. Svi ostali oboljeli invalidi HVO-a borbenog sektora su za RH bili nevažni što me kao čovjeka, dragovoljca Domovinskog rata, veterana obrambenog rata Bosne i Hercegovine (pa i po struci pedagoga) duboko vrijeđa, čim prije što što sam dobro upućen u inicijative oko stvaranja i ustroja HVOa. Iz te inicijative proizilazi moj logični stav da bar oboljeli RVI HVO-a budu obuhvaćeni ovim Nacrtom Zakona. Ako ne u cjelini, od 1-ve do 10-te skupine, osim ranjenih, onda predlažem da budu obuhvaćene djelomične skupine od 2-ge do 7-me, kao i cjelokupna skupina oboljelih od PTSP-a. - podsjećam na filozofski zakon općeg iz kojega proizilazi pojedinačno. Primili ste nas u svoje državljanstvo, pa molim jednak tretman u pravima, jer je borba za identitet sastavni dio općeg. - definicija inicijator za pretvaranje pojedinačnog u opće (svi Hrvati hrvatski državljani) molim da bude i u materijalnim pravima kada pojedinačno izvire iz općeg. Detaljnije o ovom pravnom i materijalnom problemu u mom pismenu urudžbiranom 06.07.2017 u Vašoj pisarnici. Da je moj prijedlog realan, dokaz je: - zbog neminovnog rata RH za suverenost i integritet na čijem povijesnom teritoriju je deklaracija SANU i sama ratna praksa nastojali stvoriti nove države na prostoru RH i BiH; - da je rat u BiH uzročno posljedično vezan za rat u RH; - da je RH bila de facto pokrovitelj ratu bosanskih Hrvata protiv agresije i osnovni logističar; - da su branitelji HVOa, borbeni sektor, građani Republike Hrvtaske - da je RH Daytonskim sporazumom preuzela odgovornost o brizi za bosanske Hrvate u cjelini u političko-pravnom smislu osim učešća u kreiranju federalne vlasti; - da je rat u BiH vođen je u vrlo teškim uvjetima; - da braniteljska populacija HVOa skoro u cjelini ima status izbjeglica, povratnika i ovisnika o naknadi za nezaposlene; - da građanin RH, branitelj HVOa (specifično RVI), nema pravo na mirovinu ispod 20 godina mirovinskog staža; - da je rat u BiH prekinut a nije završen, što je bitno za one koje o BiH razmišljaju, a posebno Hrvatima u BiH; - oboljeli građani RH - branitelji HVOa i RVI BiH ostali su u postrojbama do prekida rata, a ranjeni samo izuzetno; - da je izvršena podjela u privilegijama i prioritetu na ranjene svih skupina sa svim pravima pripadnika RH i HRVI i oboljele građane RH - branitelje HVOa bez ikakvih prava građana RH osim prava glasovanja; Mislim i osjećam da je to razdvajanje na važne i nevažne građane RH u BiH, što se kosi sa društvenim moralom, pa i odredbama zakona o ljudskim pravima, kao i pravima hrvatskih branitelja iz Nacrta ovog Zakona. - razmislite: ako je RVI HVO hrvatskom građaninu zbog oboljenja od hepatitisa odstranjena polovica jetre - životnog organa, da li je bol i nesposobnost tog RVI manja od ranjenog RVI 8-me do 10-te skupine, pogotovo ako oboljenje nije uneseno u rat. Sigurno je da je stvoreno u nerealnim uvjetima života; - ovakve polarizacije branitelja HVOa (RVI) i usto populizam doveli su do oboljenja bosankih Hrvata od "etrušćanskog sindroma"; - trebali bismo znati koliko je branitelja HVO učestvovalo u pisanju prijedloga Nacrta Zakona - ako u Zakonu nije data nikakva napomena o cjelovitom rješenju stradalnika rata u HVO kako možemo biti sigurni da će to novi Zakon propisati; - ovakvim i sličnim prijedlozima hrvatska Vlada bi trebala izaći pred Vijeće Ministara BiH, a kod braniteljske populacije ostaviti dojam brižnog staratelja. Drugo, podjela hrvatskih branitelja na borbeni i neborbeni sektor je vrlo dobra i treba je doslovno sprovesti, kao i zamisao o dragovoljcima, u koju zamisao pisaca tog teksta Nacrta Zakona bih dodao samo prijedlog da se za dragovoljca - veterana Domovinskog Rata osmisli i propiše neko posebno odličje ili badge koji bi bio sastavni dio njegovog odijevanja. Nacrt Zakona donosi dosta pozitivnih promjena a nadam se da će ovakvi prijedlozi i mišljenja doprinijeti njegovom savršenstvu. U nadi da će komisija koja radi na Nacrtu Zakona uvažiti ovo moje mišljenje i prijedloge sve vas srdačno pozdravljam. Petar Tomić, prof. U Zagrebu, 07.07.2017 Nije prihvaćen Namjera predlagatelja je ovim Zakonom regulirati prava najtežih stradalnika pripadnika HVO-a dok bi regulacija prava ostalih pripadnika HVO mogla biti biti predmet izmjena i dopuna Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 2/06).
36 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Vezali bih se uz Vašu analizu postojećeg stanja; Osim navedenog, analiza je pokazala nepravedan sustav vrednovanja doprinosa u Domovinskom ratu, a osobito u pogledu opsega ostvarivanja prava. Tako su brojni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su branili suverenitet Republike Hrvatske kao pripadnici borbenog sektora u najtežim akcijama i razdobljima Domovinskog rata praktički izjednačeni s pripadnicima raspoređenim na mjestima gdje se često i nije osjetila ratna ugroza. Njihovo izjednačavanje upravo je izazvalo nejednakost u njihovom tretiranju i statusu, što nikako nije sukladno temeljnom načelima pravednosti i ravnopravnosti. I slažem se sa činjenicom da prava ne mogu biti ista… ALI IMATE PROBLEM…NE POSTOJI ZAKON ILI PRAVILNIK KOJI TOČNO UTVRĐUJE TKO, POD KOJIM OKOLNOSTIMA I KADA IMA PRAVO NA PRIZNAVANJE BORBENOG SEKTORA. Dosadašnja praksa upisivanja borbenog sektora bila je uglavnom na Zapovjednicima postrojbi ili Načelnicima u MUP-u o čemu ste u ona dva sastanka projektnog tima za izradu općeg zakona, a prije ukidanja, bili upoznati od mnogih predstavnika udruga. Primjera radi gospodin koji Vam je predstavljao Specijalnu policiju sam Vam je govorio da je njima Načelnik upisivao samo vrijeme na prvoj crti bojišnice dok odmore na koje su imali pravo nisu upisivali, dok je u isto vrijeme tajnica koja se nije maknula iz mjesta prebivališta dobila sve vrijeme rada upisano u borbeni sektor. Stoga prije priznavanja prava koja proizlaze iz borbenog sektora potrebno je pravilnikom ili nekim drugim Zakonom točno utvrditi kriterije što znači borbeni sektor i tko ima pravo na borbeni sektor. Nepravde borbenog i neborbenog sektora već su mnogi osjetili kod podjele braniteljskih udjela dionica kada su osobe koje se nisu maknule iz Zagreba dobile više dionica nego netko tko je to isto vrijeme uz kraće odmore nakon smjena proveo na prvoj crti bojišnice. Ako ovim Zakonom pojedincima koji ne zaslužuju to pravo omogućite povlastice stvoriti ćete samo još veće podjele i nepravde na račun onih koji ih zaslužuju, a Vaša načela pravednosti ostati će samo „mrtvo slovo na papiru“. Stoga bi prije svih odluka u kojima se prava iz ovog Zakona donose sukladno sudjelovanju u borbenom sektoru, a kako kasnije ne bi došlo do pozivanja na „stečena prava“, trebalo 1. pravilnikom ili Zakonom utvrditi točne kriterije ostvarivanja prava na borbeni sektor 2. analizirati postojeći registar 3. sačiniti novi sa poštenim i pravičnim omjerima borbenog i neborbenog sektora TEK TADA MOĆI ĆETE ZA PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ BORBENOG SEKTORA I KOJA PROPISUJETE OVIM ZAKONOM REĆI DA ĆE ISPRAVITI NEJEDNAKOSTI. Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje.
37 Ankica Radoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Predlažem da branitelj koji ima status branitelja i dragovoljca te najmanje 1500 dana borbenog sektora ima prava kao i HRVI, osim prava na osobno vozilo i neka pomagala, kao i da branitelj sa preko 1700 dana borbenog sektora ima pravo na mirovinu bez obzira na godine života i mirovinski staž, smatram da bi to bila dužnost ove države. Nije prihvaćen Osnovno načelo kojim se vodilo pri izradi ovoga Zakona je bilo da se hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH omogući i najviše prava, no ne bi bilo pravično izjednačiti branitelja koji ima status HRVI iz Domovinskog rata i onog koji nema taj status.
38 Ivana Dević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Zakon niti jednim člankom ne definira prava u slučaju samozapošljavanja. Pažnja je usmjerena na zapošljavanje braniteljske populacije i prednost pri zapošljavanju, te na braniteljske zadruge koje se potiču na osnivanje više kao društveno poduzetništvo (više imaju psihoterapijski učinak nego poslovni). Brojni branitelji (neovisno o skupinama) su školovani i imaju raznoliko radno i životno iskustvo. Trebalo bi posvetiti posebnu pažnju samozapošljavanju branitelja (npr. pravo na naknadu za polaganje stručnog/majstorskog ispita, oslobođenje od određenih naknada/poreza/doprinosa i sl.). Sasvim je u redu da se stavi i neki rok u kojem se moraju baviti tom djelatnosti (tri ili pet godina). Primljeno na znanje Člankom 163. određeno ja da Ministrstvo hrvatskih branitelja u cilju očuvanja i zaštite digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u društvu, te prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata, provodi određene programe i projekte. Ministartsvo hrvatskih branitelja kontinuirano provodi mjere aktivnog zapošljavanja temeljem vlastitih programa u kojima su predviđene različite poticajne mjere za koje se i izdvajaju proračunska sredstva.
39 Ante Višić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Htio bih istaknuti nekoliko spornih i apsurdnih situacija: 1) imao samo situaciju gdje sam odbijen za financijsku pomoć od strane ministarstva jer na čestici koja mi je darovana od 6.500m2 na selu nalazi se i očeva kuća, a tijekom izlaska na teren djelatnika ministarstva sporno je bilo što se očeva kuća nalazi na tom terenu i zbog toga nisam mogao dobiti financijsku potporu, što nimalo nije korektno, pa stoga molim da se to izmijeni jer ranije to nije bio problem 2) MUP mi je kao specijalcu HRVI dodijelio čin, međutim HZMO ne želi iz nekog njima poznatog razloga zavesti taj čin koji se mora prihvatiti prema dopisu MUP-a čime bi mi bila povećana plaća, jer Ministarstvo branitelja priča svoje, MUP svoje a HZMO svoje i ništa nije usklađeno sve na štetu mene i vjerojatno drugih kolega HRVI. Zaista mi nije jasno da je moguće da imam služeni čin kojeg mi HZMO ne želi priznati, to je zaista apsurd. 3) u dječjem vrtiću Drniš kolege HRVI su imale situaciju da ih se traži rješenje o HRVI, kao iskaznica nije dovoljna i da trebaju plaćati puni iznos svih davanja za djete u vrtiću jer spadaju u kategoriju primatelja s iznadprosječnim plaćama (mirovinama), a prosječna mirovina HRVI je znatno manja od dražavnog prosjeka, pa mi nije to jasno zbog čega je takav kriterij, ali i kriva percepcija u društvu da svi HRVI imaju vrlo visoka primanja što nije istina 4) tijekom dodijele poticaja za kupnju stanova, Ministarstvo ne ističe nigdje da su npr. HRVI koji nemaju 100% invalidnost dobili sufinanciranje stanova samo u iznosu invalidnine, a ostali dio moraju uzeti na kredit uz kamatu 4% i više.dok većina javnosti 95% misli da im je cijeli stan darovano, čime se širi lažna propaganda na štetu branitelja i njihove percepcije u društvu, da imaju besplatne stanove, iznimno visoke mirovine i niz drugih pogodnosti, što je krivo. 5) upozorio bih Vas da među nama braniteljima ima još niz branitelja bez statusa HRVI za kojeg se ne znaju izboriti a imaju pravnu osnovu, a koji su bez posla i primanja, te su u teškoj finacijskoj i psihološkoj situaciji, te trebaju pomoć Ministarstva kako bi ostvarili svoja prava, a bilo bi važno da ih ministarstvo locira i zbrine. Dosadašnja praksa pokazuje da su hrvatski branitelji trebali proći trnovit i višegodišnji put da bi ostvarili svoja prava, stoga se nadamo da toga dalje neće biti jer je nemoralno da se treba prikupiti preko stotine papira i čekati niz godina da bi se dobili status HRVI, što se nadam da će se novim zakonom ispraviti i olakšati drugim kolegama braniteljima koji bi također trebali biti HRVI. Primljeno na znanje Problemi koji su se pojavili u dosadašnjoj implementaciji prava na jednokratnu novčanu pomoć, priznavanje čina u postuku kod HZMO i visina naknade za smještaj djece u dječjem vrtiću su izvan područja koje regulira ovaj Zakon. Stambeno zbrinjavanje HRVI iz Domovinskog rata počev od 90% oštećenja organizma do 20% oštećenja organizma provodi se jedino dodjelom kredita koji se podliježu povratu. To je jasno napisano i u ovom Zakonu i svima je dostupno i moguće upoznavanje s odredbama Zakona koje reguliraju stambeno zbrinjavanje. Ovim Zakonom je predviđeno smanjenje broja dokaza koji su potrebni u postupku priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata, što će ubrzati i okončanje postupka.
40 Goran Brakus NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Pozdrav svim braniteljima! Imam komentar na prava iz mirovinskog osiguranja. Moj prijedlog glasi: dragovoljac Domovinskog rata ima pravo stjecanja starosne mirovine sa navršenih 60 godina bez obzira na radni staž (bez penalizacije), te na ozljede, zatočeništvo u neprijateljskim logorima, tijek bolesti, pogoršanje bolesti odnosno pojave bolesti o obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Prijedlog zasnivam na tome što su Dragovoljci prvi stali u obranu Domovine, a do sad nisu imali neka posebna priznanja. Djelomično prihvaćen Mirovinska prava dragovoljca iz Domovinskog rata su u ovom Zakonu predviđena u većem opsegu kod starosne mirovine i ista su povoljnija u odnosu na sadašnji Zakon. Nije moguće regulirati pravo na starosnu mirovinu s manje od 15 godina mirovinskog staža.
41 Dražen Ernoić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani u ime svih branitelja koji su iz svojih radnih mjesta odlazili na prve crte bojišnice.Uime tih istih branitelja koji još i danas rade za mizerne plače.Vidim da nas novi zakon o pravima branitelja opet zaobilazi u širokom luku.Bilo bi dobro da se i na nas sjetite.Pošto nas puno umire između 48-53 godine mislim da bi bilo uredu da nam se smanji dob za odlazak u mirovinu na 55-57 godina starosti sa najmanje 35 godina provedenih u radnom odnosu.Uz pozdrav svim braniteljima ma gdje bili. Predsjednik-UDVDR Klub Sračinec- Ernoić Dražen Nije prihvaćen Člankom 26. je propisano da hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata dobna granica za sjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.
42 Boris Kolarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Pozdrav svim braniteljima! Na pisanje komentara, nakon što sam pomno proučio prijedlog zakona, ponukalo me skoro potpuno ignoriranje nas branitelja koji smo nakon rata nastavili raditi. Znam, da se u udrugama branitelja tijekom prošle godine spominjala opcija odlaska punu mirovinu bez penalizacije sa 60 godina života / 35 godina staža / više od 100 dana sudjelovanja u obrani domovine. Od toga u prijedlogu zakona nema ništa. Spominje se nekih smiješnih 4 mjeseca. Ako se ovo ne promijeni, bolje je ne dirati u postojeći zakon. Nije prihvaćen Ovim zakonom predviđen je ,u odnosu na ZOMO, raniji odlazak u starosnu mirovinu ovisno o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH. Tako će npr. onaj branitelj koji u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru sudjelovao 4 godine, uvjet za odlazk u starosnu mirovinu umjesto sa 65 steći sa 61 godinom.
43 Davor Mesić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Trebalo bi braniteljima osigurati i pravnu pomoć 3-4 odvjetnika koji će se boriti baš za to da se branitelju ispoštuju zakonom dodjeljena prava. Koji će biti fokusirani samo na "ZAKON O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI". Nije prihvaćen Zakonom je već predviđena primarna pravna pomoć koja obuhvaća davanje pravnih savjeta u svezi ostvarivanja prva iz ovog Zakona, a koju pruža Ministarstvo putem područnih jedinica i centara za psihosocijalnu pomoć te uredi državne uprave u županijama.
44 Davor Mesić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Treba uzeti u obzir da su neki ljudi nastradali ( ranjeni) prvi dan i njima ne treba računati dane provedene u borbenom sektoru kad su ga proveli jedan. Imam 2 prijatelja koja su prvi dan toliko teško ranjeni da su ostali u kolicima i vjerujem da bi imali puno dana borbenog sektora da nisu odmah prvi dan ranjeni. Razumijem da je teško, ali pokušajte sve uzeti u obzir. Povodeći se čistom vojničkom čašću. I mislim da je vrijeme da kao svugdje u svijetu nas branitelje počnete nazivati veteranima. Jer se nikakvi borci NOB-a ne mogu nazivati veteranima, jer se nisu borili za modernu Hrvatsku državu nastalu '90.-tih, nego za Jugoslaviju. Oni mogu biti veterani samo u Jugoslaviji, ne i u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Ranjeni hrvatski branitelji koji ispunjavaju uvjete glede radne nesposobnosti ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu temeljem ovoga Zakona i na iste se ne odnosi obračun mirovine koji uzima u obzir broj dana provedenih u Domovinskom ratu.
45 Mile Katalinić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Vezano uz članak 26. Neka se Obavezno Skrati vrijeme odlaska u prijevremenu i starosnu mirovinu, barem na 55 i 60 godina života , kako kome više odgovara na ostvareni staž. Tako bi na jedini način pomogli Braniteljima koji su u radnom odnosu i nisu koštali državni proračun. Kako je vidljivo danas se raspisuje natječaj za kupovinu 20,000 Hrvatskih Zastava. Za vrijeme od četiri (4) godine. To znači da je namjera da godišnje umre 5,000 Hrvatskih Branitelja. Prema jednom istraživanju dob Hrvatskih Branitelja koji umru je 48,5 a po drugome 51 godina. Prema tome nitko od sada živih a radno sposobnih neće dočekati trenutni zakon od 60 i 65 godina za mirovinu. Po svemu nabrojenome jedino Pošteno bi bilo da se skrati odlazak u mirovinu trenutno radno sposobnim Braniteljima. Ili nam stvarno sa 52 godine života možete poslati jednu Hrvatsku Zastavu svakome, od zaslužene radne mirovine i života do barem 70 se možemo pozdraviti. Nije prihvaćen Ne postoje pravne i ekonomske podloge za veće smanjenje životne dobi u odnosu na predloženo. Pitanje nabave zastava nije predmet ovog Zakona.
46 željko brčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Brčić Željko, 5.7.2017.g. Najljubaznije molim da razmotrite slijedeći prijedlog, kao novi članak iza čl. 3 ili iza čl. 5 . istog zakona (koji definira pojam i status dragovoljca i status branitelja). Naime, postoje vrlo rijetki pojedinci (bar jedan), čije djelo postojeći prijedlog zakona ne prepoznaje, nisu nigdje i nikome svrstani. Stoga njihovo djelovanje 1991-92 , unatoč tome što su doprinijeli umanjenju rušilaštva i žrtava uz veliki osobni rizik, pa Srbija ali i Hrvatska mogu slobodno i negativno tumačiti, jer nisu uvršteni u zakon (vidljivo kroz tekst prijedloga). Osobno smatram da pravda nije zadovojena, vjerojatno zato što takvi izuzeci (ili samo 1 izuzetak koji ovo piše -bivši kapetan JNA koji umalo nije strijeljan zbog "odupiranja" a razriješen je službe u travnju 1992.), nema snagu grupe. Čim nema vše ljudi tj. grupe koja bi tražila prava , jako teško je upojedincu. Ovo je jedini demokratski način da iniciram prijedlog ovlaštenima za razmatranje, da ovi ljudi ne padnu u zaborav kao da ih nije ni bilo, i da ne ostanu zauvjek izloženi svačijim slobodnim i nepravednim tumačenjima (za Srbe begulje i izdajnici, a i za Hrvate izdajnici jer nisu u grupi branitelja). Moj inicijalni prijedlog teksta novog člana 3.a. ili 5.a. iza čl. 3 ili iza čl 5, novog Zakona o pravima hr. branitelja: „ Na status dragovoljca i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo i rijetki bivši djelatni časnici postrojbi JNA koje su aktivno ratno djelovale protiv R. Hrvatske, a koji su se dragovoljno podvrgli sopstvenom riziku unutar JNA, na način da su činili propuste u vršenju časničke službe, organizaciji posla, svojim obavezama, i ne poduzimanjem potrebnih mjera za održavanje stanja sredstava koja služe borbenoj gotovosti (b/g) u ratnim uvjetima, sa čime su negativno i umanjujuće utjecali na borbenu gotovost, spremnost i moral navedenih postrojbi, a za što su evidentno i dokazivo dobili i trpili disciplinsku mjeru ili kaznu od JNA u razdoblju od 5. kolovoza 1990.g. do 15. siječnja 1992.g., a napustili su JNA do prijema R. Hrvatske u UN 22. svibnja 1992.g., te stjecajem okolnosti ostali civili u nastavku Domovinskog rata, a državljani su R. Hrvatske. Otpor i utjecaj na borbenu gotovost postrojbi JNA koje su napadale R .Hrvatsku, vršenjem časničke službe u JNA na opisani način, smatra se borbenim sudjelovanjem u obrani suvereniteta R. Hrvatske. “ Najljubaznije Vas molim da me izvjestite da li ćete prijedlog razmotriti, te ako, da li je prihvaćen i uvršten u daljnju proceduru. Stojim na raspolaganju za sva eventualna pitanja iz mog konkretnog slučaja (koji sam ostao zakonski nepostojeći), unatič doprinosu obrani RH uz velike osobne rizike). Hvala na razumijevanju. S poštovanjem. Brčić Željko, magistar politologije. Nije prihvaćen Nije moguće proširiti definiciju ni obuhvat osoba koje mogu steći status hrvatskog branitelja u odnosu na ovim Zakonom predviđene slučajeve. Za vrijeme formalne pripadnosti JNA nije moguće priznati status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
47 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Opće primjedbe Čl. 11. st. 3. , Zakona o pravu na pristup informacijama ( NN br. 25/13, 85/15) propisuje da tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužne su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. Ministarstvo hrvatskih branitelja nije ispoštovalo predviđen rok te nije vodilo računa o značaju samog zakona koji propisuje prava i obveze poveće skupine građana Republike Hrvatske. Nacrt zakona ne ispunjava osnove uvjete koje nalaže nomotehnika (engl. legislative drafting; njem. Gesetztechnik, Gesetzgebungstechnik; franc. methodologie juridique de redaction des textes) je znanstvena disciplina što u proučavanju prava utvrđuje načela i metode izradbe pravnih propisa, ali i pravna znanost u svima meritornim i metodološkim komponentama pripreme i izradbe pravila i pravnih akata općenito. Naziva je se i pravnom, zakonodavnom ili legislativnom tehnikom, nomologijom, pravologijom i tehnikom izradbe zakona i slično. ( pravni leksikon). Nužno je jezikoslovno preciznije odrediti pojedine pojmove jer preciznost je jedan od bitnih uvjeta za ostvarivanje prava te daje pravnu sigurnost. Odredbe nacrta zakona predstavljaju kompilaciju odredbi dosadašnjeg zakona i nove terminologije pa će biti otežana primjena istih.. Nacrt zakona nije napisan u duhu Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata i pravno-metodoloških načela i jedinstvene tehnike koja se primjenjuje pri izradi akata koje donosi Hrvatski sabor glede strukture i sistematika, te stil i način pisanja (NN br. 74/15) npr. kod pojedinih odredbi imamo stavak i točke označene a,b, c, itd. dok kod drugih imamo brojčano označene stavke. Upotrebljavaju se termini „potvrda“ i „uvjerenje“ pa se predlaže sukladno ZUP-u ujednačiti pojam, a što potvrđuje i sudska i upravna praksa. Nije prihvaćen Na Nacrt prijedloga zakona zatraženo je mišljenje ureda za zakonodavstvo te će se tekst uskladiti s dobivenim mišljenjem. Izraz: "uvjerenje" koristi se jedino u članku 14. stavku 4. jer se radi o uvjerenju koje izdaje nadležno tijelo BiH, a u BiH je upravni postupak uređen Zakon o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) koji koristi izraz uvjerenje umjesto potvrde, na svim ostalim dijelovima koristi se izraz potvrda što je usklađeno sa Zakon o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09)
48 Željko Boček NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Predlažem sljedeće izmjene predloga Zakona o hrvatskim branitelja iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji: Član 26 stavak 1) izmjeniti i dodati: ''Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu po ovom Zakonu i to; Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, koji je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru 500 i više dana, dobna granica za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu propisanu ovim Zakonom snižava se i to: a) za prijevremenu starosnu mirovinu na 55 godina života i 30 godina radnog staža b) za starosnu mirovinu na 60 godina života i 35 godina staža'' Ostale članke Zakona prilagoditi ovoj izmjeni. Obrazloženje: Na ovaj način branitelji koji su u borbenom sektoru proveli dugo vrijeme, s posljedično narušenim zdravljem i radnom sposobnošću (mnogi nisu više u mogućnosti raditi, a nemaju uvjete za mirovinu), a nisu ostvarili status HRVI, dobivaju mogućnost da budu izuzeti iz dobnih granica Zakona o mirovinskom osiguranju (i svih očekivanih izmjena dobnih granica u Zakonu o mirovinskom osiguranju) te ranije ostvare mirovinu. Nije prihvaćen Ne postoje pravne i ekonomske podloge za propisivanje blažih uvjeta za priznavanje prava na starosne i prijevremene starosne mirovine. Prema članku 26. određeno je da smanjenje dobne granice ovisi o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru, što je i skladu s ostalim odredba novog Zakona. Naime jedno od osnovih načela kojima se vodilo pri izradi novog Zakona, bilo je opseg i visinu prava učiniti ovisnima o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru.
49 Goran Smoljan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Povodom javna rasprave glede Nacrta Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a u cilju valorizacije statusa Dragovoljaca iz domovinskog rata predlažem slijedeće: 1. U članku 23. stavak 1. Oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja dodati podstavak e) Dragovoljci iz domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora koji nemaju ostvaren status HRVI, a koji su u obrani suvereniteta Republuke Hrvatske sudjelovali najmanje tri godine. Obrazloženje: Kako je naznačeno u studiji Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja prosječna dob branitelja je 48,5 godina, a najviše ih je u dobi između 40 i 54 godine (60,7%). Dakle, radi se o izrazito ranjivoj populaciji s često izraženim teškim zdravstvenim problemima. Neznam relevantan podatak o broju Dragovoljaca iz domovinskog rata, moja procjena je da ih je sveukupno cca 25 000, od toga koliko je živih neznam, ali poznato je da je više od 3000 hrvatskih branitelja izvršilo suicid.Svakako bi dobro bilo da ministarstvo hrvatskih branitelja objavi javno podatak o broju Dragovoljaca iz Domovinskog rata, kao i o godinama sudjelovanja u Domovinskom ratu. 2. U Nacrtu zakona, preambula. točka II. prikazuje se analiza postojećeg stanja, citiram: Analiza je također pokazala da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, koji su imali sreću i nisu nastradali u Domovinskom ratu, nego privređuju i samostalno podižu svoje obitelji, nemaju apsolutno nikakvu potporu sustava.Osim navedenog, analiza je pokazala nepravedan sustav vrednovanja doprinosa u Domovinskom ratu, a osobito u pogledu opsega ostvarivanja prava. Tako su brojni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su branili suverenitet Republike Hrvatskekao pripadnici borbenog sektora u najtežim akcijama i razdobljima Domovinskog rata praktički izjednačeni s pripadnicima raspoređenim na mjestima gdje se često i nije osjetila ratna ugroza. Njihovo izjednačavanje upravo je izazvalo nejednakost u njihovom tretiranju i statusu, što nikako nije sukladno temeljnom načelima pravednosti i ravnopravnosti“ završen citat. Glede prava na stambeno zbrinjavanje, članci važećeg Zakona, ostali su gotovo nepromijenjeni u Nacrtu novog prijedloga zakona. Dakle, isti su samo prepisani. To znači da je gore navedena analitika mrtvo slovo na papiru. Konkretno, postavljam pitanje zašto se ne pomogne I onim braniteljima – dragovoljcima koji su bili primorani riješiti svoju stambenu problematiku na vlastiti način jer nije bilo druge mogućnosti, koji nemaju niti baraku za koju bi dobili nekakav oblik pomoći, koji nisu od države dobili niti jednu lipu pomoći na bilo koji način niti po bilo kojoj osnovi te koji su u situaciji kao i tisuće drugih građana RH kupili jedinu nekretninu po tržišnim cjenama, sa visokim i ispostavilo se preplaćenim kamatama koje sad moraju na sudu tužbom potraživati? Stoga predlažem da se izvrši dopuna članka 85. stavak 7. koji sada glasi: „ Osobe iz članka 83. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom financijske potpore, financijsku potporu mogu koristiti za kupnju prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu.“ Izmjena bi bila u članku 85. stavak 7. koji se mjenja i glasi: Osobe iz članka 83. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom financijske potpore, financijsku potporu mogu koristiti za kupnju prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, odnosno financijsku potporu mogu koristiti za već od prije kupljenu prvu nekretninu, subvencijom na kamate za kredit podignut u komercijalnim bankama do visine tržišne kamate. Iznos financijske potpore kao i drugo važno za priznavanje prava na financijsku potporu, regulirat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske. (Napomena: ovaj dio može biti naveden u prijelaznim i završnim ofredbama zakona). Nije prihvaćen 1. Ovim Zakon, kao i važećim Zakonom, predviđeno je pravo na oslobođenje od pokrića dijela troškova zdravstvene zaštite za sve hrvatske branitelje kojima se utvrdi oštećenje organizma od najmanje 30% bez obzira da li imaju status HRVI-a ili status dragovoljca. Trenutačno ne postoje financijske mogućnosti koje bi omogućile proširenje ovog prava. Osim toga prema općem propisu određeno je da pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju: - osobe čiji ukupan prihod po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.516,32 kn, odnosno samci ako im mjesečni prihod nije veći od 1.939.39 kn - učenici i redoviti studenti stariji od 18 godina - darivatelji krvi, - osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, - osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, - osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja, - osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi. 2.Za dragovoljce iz Domovinskog rata prošireno je pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom financijske pomoći za sve oblike stambenog zbrinjavanja.
50 IVAN DUŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Predlažem da se ovim Zakonom predvidi osnivanje jedne braniteljske udruge koja bi okupljala sve hrvatske branitelje. Ovo stoga što, iako postoji Zakon o udrugama, postoji mnoštvo udruga koje okupljaju branitelje. Udruge hrvatskih branitelja koje su osnovane temeljem zakona u udrugama rezultat su prije svega inicijative pojedinaca ili grupa na lokalnom nivou (grada ili županije). Trenutno u RH ne postoji jedinstvena udruga koja bi obuhvaćala sve hrvatske branitelje na rezini RH. Jedna udruga čiji bi članovi mogli biti samo hrvatski branitelji, a čije bi osnivanje bilo predviđeno ovim Zakonom (naravno u skladu sa zakonom o udrugama) uveliko bi olakšalo organiziranje branitelja u udruge i imali bi jednu organizaciju gdje bi se branitelji okupljali i organizirali radi lakšeg ostvarivanja svojih prava. . Postojanje niza braniteljskih udruga nije dobro rješenje, one nisu jedinstvene i djeluju isključivo lokalno i niti za jednu od njih se ne može kazati da predstavlja sve hrvatske branitelje. Jedna udruga branitelja, osnovana na temelju zakona je puno bolje rješenje, njezini predstavnici bi predstavljali sve branitelje i značaj te udruge bi bio puno veći od lokalnih udruga branitelja. Nije prihvaćen Prijedlog se ne može uvažiti jer je suprotan ustavnim načelima.
51 Mile Katalinić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Vezano uz članak 101. Pod 1 i 2 . I prednosti pri zapošljavanju Hrvatskih Branitelja. Molim da se izbaci „pod jednakim uvjetima“ . Institucije su izmislile testiranje i na taj način dozvolile legalno namještanje natječaja. Te je ujedno i prekršen Ustav i članak 55. Institucije koriste testiranje da bi eliminirali nas Branitelje iz igre, te nam onemogućile zaposlenje. Ja sam dvadeset dva (22) mjeseca na birou rada, iskustva oko namještenih natječaja imam za jednu knjigu. Molim da se omogući zaposlenje Hrvatski Braniteljima, a ne da prolaze torturu po institucijama dok je natječaj već unaprijed namijenjen za nekoga. Nije prihvaćen Nužno je osigurati ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima jer bi u protivnome odredba bila protuustavna. Naime, člankom 55. stavkom 2. Ustava RH propisano je da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.
52 Davorka Ananić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Za početak bilo bi strava da se konačno dogovori oko nezavisna ili neovisna Hrvatska. Također drugove smo imali, a sad imamo partnere ( bračne, izvanbračne). Dovoljno je nepodnošljivo što drugovi i drugarice rade u Ministarstvu HRVATSKIH branitelja, pa su čak povremeno i ministri. Što su i u ostalim državnim institucijama i kroje sudbinu onih koji su im to omogućili, dok se BRANITELJI NEZAPOSLENI UBIJAJU. Primljeno na znanje Iz komentara nije jasno na koju odredbu se odnosi i što se predlaže. Ukoliko se komentar odnosi na izraze: bračni i izvanbračni drug, napominjemo da se radi o izrazima usklađenim s Obiteljskim zakonom.
53 Marijo Eršeg NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani! Želio bih skrenuti pažnju na branitelje koji su DVO,a njih u sustavu Oružanih snaga i Ministarstva obrane, MUP-a ima podosta.Dakle radi se o populaciji koja nema status RVI-a i samim time ne ostvaruje prava po zakunu o braniteljima.jedini benefit koji imaju je kod odlaska u mirovinu je jednokratni bonus po mjesecima provedenim u Domovinskom ratu u iznosu od 525 kn (jedno vrijeme je bilo 300 kn).Bilo bi korektno da se toj populaciji kod odlaska u mirovinu daje bonus od 10 % na osnovicu izračuna mirovine .Time bi se bar malo smanjio razmjer u visini mirovina .Primjerice ,pripadnik gardijske brigade (sudionik Domovinskog rata),bez sudjelovanja u mirovnoj misiji dobi mirovinu oko 3000 kn.sa odrađenom misijom malo više. Bilo bi pozitivno da se malo razmisli i o toj populaciji branitelja.Hvala i LP. Nije prihvaćen Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Dakle, osoba koja je umirovljena prema Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ne može koristiti pogodnosti i iz ovoga Zakona. Međutim, navedeni prijedlozi mogu se razmatrati u slučaju izmjena i dopuna Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
54 ŽELJKO DURALIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Primjedbe na čl. 26., st. 3. i čl. 27. (vezano) Zbog toga što se u ovom članku ne spominje dodatak od 27% iz Zakona o dodatku na mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju, na koji imaju pravo svi hrvatski građani koji odlaze u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, ukoliko bi se branitelj pozvao na pravo iz ovog članka, izgubio bi 27% dodatka na mirovinu po Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (npr. branitelj sa 600 dana provedenih u ratu, po ovom članku bi mogao ostvariti povećanje osnovnog boda za 14%, ali bi istovremeno izgubio pravo na dodatak od 27% pa bi ukupno bio na gubitku za 13%). Zakonodavac odredbama ovog članka dovodi u zabludu branitelje, propisujući pravo koje se ne može ostvariti pa se može ustvrditi da je riječ o prijevarnim odredbama. Napominjem, da su odgovorne osobe Ministarstva upoznate sa ovom problematikom, a jedan od pomoćnika ministra mi je osobno odgovorio na podnesak, krajnje licemjerno navodeći da će se u novom Zakonu kao i u starom, poštivati "načelo izbora povoljnijeg izračuna" !!!! Ako se ovaj članak ne doradi, svi branitelji koji su u ratu proveli do 1320 dana nemaju pravo ni na kakvo povećanje osnovnog boda (povećanje mirovine), a oni sa 1321 danom i više, mogu dobiti 1% ili 3% povećanja osnovnog boda, odnosno 1% ili 3% povećanje mirovine u odnosu na građane koji nisu sudjelovali u Domovinskom ratu. Zaključno, najvećem broju branitelja pozivanje na čl. 27., donijelo bi manju mirovinu, negoli građanima koji nisu bili u ratu, a s druge strane, ako se opredijele za izračun mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ne mogu konzumirati niti odredbe čl. 26. st. 3., ovog Nacrta zakona, koji propisuje gradaciju penalizacije ovisno o navršenim godinama mirovinskog staža. Primljeno na znanje Postoji uspostavljena upravna praksa u svezi primjene dodatka na mirovinu temeljem općeg mirovinskog propisa i dodatka na mirovinu temeljem ovog Zakona. Nacrtom prijedloga novog Zakona za dragovoljce je predviđen poseban dodatak na starosnu mirovinu od 10% na već određen dodatak i postotak povećanja mirovine sukladno vremenu sudjelovanja u Domovinskom ratu. Za određivanje visine dodatka na starosnu mirovinu primijenjeno je načelo povoljnijeg iznosa mirovine za dulje sudjelovanje u Domovinskom rata u borbenom sektoru. Najveći iznos dodatka na braniteljsku starosnu mirovinu je 40%.
55 DAVOR BRUMEN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI STRANKA UJEDINJENI HRVATSKI DOMOLJUBI -UHD Predlazemo izmjene predloga zakona za Branitelje.posto ste i sami u analizi stanja ustanovili da su branitelji pogotovo koji nisu HRVI i koji su nezaposleni u najtezoj situaciji trebali bi se toga i pridrzavati a ne nas opet bacati u socijalu i sa ovim prijedlogom ostavljati di smo dosad bili. član 23.po njemu cak ni nezaposleni branitelji nemaju pravo na participaciju Treba dodati da branitelji neplacaju participaciju to pravo smo za vrijeme Tudmana imali.ili barem borbeni sektor od psihotraumatskih ustanova pogotovo u Rijeci nikakove koristi sluze sami sebi clan 26 stav 1) Brisati i staviti Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu po ovom zakonu i to;Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisana ovim Zakonom snižava se i to: a) borbenom sektoru da ide u penziju sa prijevremenu sa 55godina zivota i 30 god radnog staza b)starosnu mirovinu sa 60 godina i 35 staza c)neborbeni sektor:a) s navršenih 35 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu b) s navršenih 36 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu c) s navršenih 37 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu d) s navršenih 38 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu e) s navršenih 39 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu ili f) s navršenih 40 i više godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu. clanak 28:Članak 28. (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada ispuni uvjete staža osiguranja i životne dobi propisane Zakonom o pravima hrvatskih branitelja clanak 28 stavka 3) se brise clanak 32 izbaciti padnika gardijske postrojbe i specijalne policije jer branitelji su svi jednako reskirali zivot i niko ne moze biti privilegiran jedino dragovoljcima jer oni su prvi krenuli clanak 34 potpuno izbrisati neko ko je sjedio daleko od fronte dobija najvise bodova a branitelj na prvoj crti najmanje.svi jednako trebaju dobiti bodove clan 35 brisati redi se nejednakost izmedu branitelja po tome branitelj koji je prvog dana tesko ranjen ne bi imao nikakvo povecanje-znaci njegov zivot ne vrijedi nista članak 38 se mjenja, Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja clan 39.stavke 4,5,6,potpuno izbrisati jer ce se zloupotrebljavati od strane HZZZ-oa kao i do sada clan 41.stavka 5 (5) Kod izračuna obiteljske mirovine iza smrti osiguranika smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata polazni faktor je 1,90, treba glasiti. clanak 48 brisati tablicu i staviti 30% za sve clan 50.1) Najniža mirovina iz članka 49. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskih faktora koji iznose povecati faktore na 1) starosnu mirovinu 3, 2) prijevremenu starosnu mirovinu 3,0 3) privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 1,5 4) invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti 3,0 5) invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 1,5 6) obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi:3,0 – jedan član obitelji.3,0 – dva člana obitelji 1,5 – tri člana obitelji 1,5 – četiri i više članova obitelji 1,5 clanak 107.mjenjati i glasi:g) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 30 dana i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. clanak 108 mjenjati f) oni i članovi njihovog kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje je mlade od 10 godina ili motornih plovila dužine preko šest metara j) brisati clanak 109.Članak 109. (1) Korisnicima naknade za nezaposlene iz članka 107. točke a), b), d), e) i f) ovoga Zakona koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, naknada za nezaposlene se određuje u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice.posto je osnovica u HZZZ -3.276,00 a maksimalni iznos je od hzzz odreden 60% =1965 od toga 33% naknada za nezaposlene iznosila bi po vasem 648 kuna to treba izbrisati i odrediti najnizu naknadu od 2300 kuna CLANAK 118.MJENJATI (1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 30 dana u borbenom sektoru, č lanovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja , članovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako se nalaze u jednoj od sljedećih situacija: ČLANAK 119 mjenjati i oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva ostvarili ukupno redovne novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, mjesečno po članu kućanstva veće od 100% od utvrđene proračunske osnovice d) oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili korisnici motornog vozila mladeg od 10 godina.(vozilo je potrebno pogotovo braniteljima jer smo vecina bolesni i to nije luksuz nego zivotna potreba) članak 186.izmjeniti Člana k 186. (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 3000000,00 kuna kaznit će se za prekršaj: Predsjednistvo Stranke :UJEDINJENI HRVATSKI DOMOLJUBI Nije prihvaćen Za izmjenu uvjeta i faktora za priznavanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu, mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, za obiteljske mirovine i za najniže mirovine ne postoje pravne i ekonomske podloge. Teško ranjeni hrvatski branitelji ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu kod koje obračun ne podrazumijeva dodatke koji se primjenju kod drugih vrsta mirovina. Kod ovih invalidskih mirovina uzimaju u obzir drugi faktori obračuna visine mirovine (čin, ustrojbeno mjesto, srazmjer uzroka invalidnosti, pripadnost gardijskoj postrojbi, specijalnoj policiji...). Ne može se prihvatiti prijedlog za propisivanje blažih uvjeta za naknade za nezaposlene kao i predloženo povećanje iznosa naknade. Točno određivanje i definiranje motornog vozila bit će predviđeno Pravilnikom koji će nakon stupanja na snagu Zakona biti na javnoj raspravi. Novčanu kaznu u najvećem iznosu od 3 milijuna kuna nije objektivno moguće propisati.
56 Domagoj Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Događaj na Rabu pokazuje samo jedno,a to je da branitelje treba na sve moguće načine vratiti među ljude. Nije rješenje dati im mirovine (velike ili male..svejedno) i oprati "savjest". Branitelje treba motivirati da rade, da se školuju,....da se osjete korisnima. U suprotnom će se predati alkoholu, drogi, samosažaljenju, kladionicama. Najteže je osmisliti i provesti program koji će tim ljudima vratiti samopouzdanje i dostojanstvo. Apeliram da se ministarstvo hrvatskih branitelja time pozabavi. Ako nisu u stanju napraviti kvalitetne programe za zapošljavanje,školovanje... edukacije onda nema smisla ni da postoje. Dodjelu auta i stanova mogu odraditi i neki niže rangirani činovnici u mirovinskom. Nema potrebe da imamo ministarstvo branitelja. Primljeno na znanje Naši programi aktivnog zapošljavanja su kvalitetni i dobri, što je vidljivo iz evoluacija istih koje pokazuju navedene ocjene. Ista je ocjena i za druge programe. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nema ovlasti da rješava o pravu na dodjelu stanova i auta.
57 Dario Curman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U članku 27. dodati branitelje koji odlaze u mirovinu po Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranju DVO I PS..... Ako isto nije moguće treba pronaći drugi načina da se taj dio branitelja uvrsti u zakon. Nevjerojatno je da su isti izostavljeni jer među njima ima dragovoljaca, ratnih pripadnika gardijskih postrojbi i specijalne policije sa preko 1000, 1500 pa čak i 2000 dana borbenoga sektora a kod odlaska u mirovinu su jednaki sa osobama koje u mirovinu idu po istom zakonu, a nemaju ni jedan dan borbenoga sektora. Kod prava HRVI iz Domovinskog rata zakon u čl. 32 razlikuje HRVI pripadnika gardijske postrojbe, specijalne policije i dragovoljca od ostalih HRVI, a pripadnike istih postrojbi koji nisu ranjeni ili na drugi način nisu ostvarili status HRVI zakon uopće ne prepoznaje? Nije prihvaćen Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Dakle, osoba koja je umirovljena prema Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ne može koristiti pogodnosti i iz ovoga Zakona. Međutim, navedeni prijedlozi mogu se razmatrati u slučaju izmjena i dopuna Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
58 Željko MIhoković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Kao prvo pozdravio bih sve komentatore i iznio nepobitne činjenice i ako je potrebno i tisuće dokaza o tome kako MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA radi za interese političke oligarhije. 1. Prema čl. 58 Ustava, branitelji bi trebali biti zaštićeni preko Ministarstva, a nisu zaštićeni. 2. Prema čl. 63 Ustava branitelji imaju pravo na dostojan život, a život im je sve osim što je dostojan. 3. Prema čl. 90 Ustava je zabranjena bilo kakva retroaktivna primjena zakona, a ministarstvo nas retroaktivno gazi. 4. Prema čl. 5 Ustava svi zakoni moraju biti usuglašeni sa Ustavom, a definitivno je da ovaj nakaradni zakon nema veze sa Ustavom. 5. Prema čl. 14 Ustava Zakoni moraju biti jednaki za sve, a očigledno je da važe samo za određene pojedince oko Tome Medveda i njemu sličnih. 6. Prema čl. 20 Ustava isključivo je odgovoran pojedinac koji ne poštuje zakone. Nigdje ne vidim da je uhapšen bilo koji djelatnik ministarstva branitelja za nezakonite provedbe zakona i ugnjetavanje branitelja, kao što niti ne vidim da je itko primjenio čl. 204 ZKP-a. 7. Terminologija izraza nazivanja branitelja "POVLAŠTENIMA" iako je jasno da su u mirovinama radi profesionalne ili opće nesposobnosti za rad, dakle INVALIDSKE MIROVINE koje se tretiraju kao ozljede na radu, svrstava nas u kategorije sportaša, saborskih zastupnika, balerina i drugih skupina te nas se sa time stigmatizira sa očiglednom namjerom diskriminacije. 8. Đuro Glogoški i Josip Klemm ne mogu zastupati nas branitelje, nitko im nije dao ovlasti za to, isti zastupaju isključivo interese politike. 9. Ministar Tomo Medved zastupa političke interese, ne surađuje sa braniteljima, ne odgovara na dopise i upoznat je da Ministarstvo branitelja ima ugovor sa mandatnim timom HPB-a, koji u pozadini surađuje sa B2 Kapital te ovršuju branitelje koje su svjesno stavili u nelikvidnost retroaktivnim smanjivanjem trajno stečenih prava. Sve radnje su kaznena djela i vrlo lako su utuživa. Nije prihvaćen Odbijamo sve prigovore kao neosnovane. Riječ "povlašteni" nigdje ne stoji u Nacrtu prijedloga Zakona.
59 Dalibor Barbalić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Kako se na više mjesta spominje famozna brojka "100 dana" te kako nebih ponavljao dostavljam sljedeći komentar ... - Na temelju kojih parametara ili pokazatelja ste došli do famoznog broja "100 dana" ???? Samo prepisivanje, nekakva analiza ili je netko samo "ispalio" a ostali prihvatili ? - Vrijedi li više 100 dana ležanja od jednog (1) borbenog dana ili na bilo koji način aktivnog dana ? - Jednaki doprinos su pružili i oni na prvoj crti bojišnice kao i oni koji su spremali hranu i dostavljali sredstva, zbrinjavali ozljeđene i ranjene negdje po gradovima daleko od bojišnice, švercali oružje i municiju, slali potresne fotografije u svijet, držali u okruženju kasarne JNA po gradovima, itd. NE KATEGORIZIRAJTE HRVATSKE BRANITELJE SJDEĆI I LAMENTIRAJUĆI U UDOBNIM UREDIMA, PRIMAJUĆI SIGURNU PLAĆU SVAKI MJESEC, 25 GODINA NAKON DOGAĐANJA !!!!!! HRVATSKI BRANITELJ ILI JE ILI NIJE NEMA KATEGORIJA !!!!! SKREČEM PAŽNJU SVIMA >>>>> JEDAN SAT sjedenja u Saboru je dovoljan za bezobrazno DOBRU saborsku mirovinu ali za novčanu naknadu ( koja je puno manja od saborske mirovine ) nezaposlenog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata potrebno je 100 dana braniti SUVERNITET Rebublike Hrvatske !!!!! A nezaposlen je jer je državna Tvrtka propala nebrigom Države ili je likvidirana zbog viših interesa Republike Hrvatske (npr. brodogradilišta ). Razmislite o navedenom i donesite ispravan zaključak. Da vam olakšam u ispravnom postupanju PREDLAŽEM izmjenu Članka u kojima se navodi "100 dana" kako slijedi .. ..... hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Intencija ovog Zakona je ostvarivanje prava prilagoditi duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH. Naime nije pravično da hrvatski branitelj s jednim danom i onaj s 2157 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH ima jednak iznos i opseg prava.
60 Udruga veterana 122. brigade HV Đakovo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Aplicirao bih na mirovinu prema novom zakonu o pravima Hrvatskih branitelja. Shodno svom Dragovoljačkom statusu i oko 300 dana borbenog sektora, prema novom zakonu dobivam oko 18%, a penalizacija za odlazak u prijevremenu mirovinu je oko 20,4%. Iz toga proizlazi, da sam za doprinos u Domovinskom ratu nagrađen sa 2,4%.penalizacije zbog odlaska u prijevremenu mirovinu. Moj prijedlog za korekciju novog zakona o braniteljima bio bi slijedeći: Dragovoljci, pripadnici borbenog sektora sa više od 100 dana, da u punu mirovinu odlaze sa 60 godina života i 35 godina mirovnog osiguranja, bez penalizacije. Nadalje, imam još jedan problem, a on je slijedeći: Od 15.1.1991. do 15.6.1991. bio sam angažiran kao pričuvni djelatnik MUP - a Od 28.6.1991. do 15.3.1992. bio sam angažiran kao pripadnik HV - a Od 15.10.1990. do 15.1.1991. bio sam angažiran kao pripadnik HV - a u nastajanju ( paravojni ) Ponuđeno naoružanje dragovoljno sam prihvatio 15.9.1990. kada sam sa ostalim suborcima obnašao dužnosti dežurstava te čuvanja određenih osoba i objekata. Za taj period nemam potvrdu o angažiranju u obrani Hrvatske niti znam kako ju ishoditi. Mišljenja sam da ovaj moj slučaj nije izoliran. Postoje još mnogi moji suborci iz tih dana koji su tada bili angažirani kao pripadnici HV - a u nastajanju, a nemaju potvrdu o sudjelovanju o obrani Hrvatske u tom periodu. Moj prijedlog je slijedeći : Neka udruga u ime nas ( paravojnih ) proslijedi upit nadležnoj instituciji, sa ciljem rješenja našeg problema....Ovo je jedan od komentara i sličnih upita branitelja, pa smatramo da što više prijedloga i konkretnih slučajeva može pridonijeti kvalitetnijim i pravednijim Zakonskim odredbama. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti korekcije uvjeta za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, jer ne postoje pravne i ekonomske podloge za realizaciju prijedloga.
61 Damir Šlopar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Izmijeniti članak 83. stavak 3. tako da glasi: (3) Dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status HRVI iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje dvije godine, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojem prebivaju, te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu i izgradnje prve nekretnine, u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za HRVI iz Domovinskog rata sa 20% oštećenja organizma, a dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status HRVI iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje tri godine i više, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za HRVI iz Domovinskog rata sa 30% oštećenja organizma. Navedenom izmjenom omogućila bi se dodjela financijske potpore Dragovoljcima iz Domovinskog rata koji ne koriste stan u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ne kupuju stan ili kuću već grade kuću, kao prvu nekretninu, na zemljištu koje su sami kupili. To je njihova jedina mogućnost dobivanja bilo kakve financijske potpore prilikom rješavanja stambenog pitanja, s obzirom da je ne mogu ostvariti niti na jedan od propisanih načina ovoga Nacrta prijedloga Zakona. Nadalje, člankom 87. stavak 3. propisano je da Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita ili financijske potpore za kupnju stana ili kuće, te za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo izdaje odgovarajuću potvrdu. Dodjelom financijske potpore Dragovoljcima iz Domovinskog rata prilikom izgradnje prve nekretnine omogućilo bi se ostvarivanje prava na komunalno opremanje. Navedeni trošak snose jedinice lokalne samouprave. Primljeno na znanje Financijska potpora za dragovoljce iz Domovinskog rata je zamišljena kao potpora i pomoć kod kupnje prve nekretnine.
62 UDRUGA NEZAPOSLENIH HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI - IZMIJENITI ČLANAK 108. TE STAVITI: Pravo na Naknadu za nezaposlene imaju svi nezaposleni hrvatskim branitelji prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje i to pod uvjetima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje opisano u dijelu: Pravo na novčanu naknadu, u kojemu je propisano uvjeti i visina novčane naknade. Koliko je apsurdan taj članak možete vidjeti na ovom slučaju: U 2006. godini sam radio 6 mjeseci na minimalnoj plaći 2620 kuna., te i sada radim. Po tom članku sad kad mi istekne ugovor o radu, u srpnju 2017.g., nemam pravo na Naknadu za nezaposlenost jer sam radio u 2016. godini, nemam pravo ni iduće godine jer sam radio ove godine. Da bih ostvario pravo na Naknadu za nezaposlenost cijelu 2108. godinu ne bih smio zaraditi ni jednu kunu kako bih tek 2019. godine ostvario pravo na Naknadu za nezaposlenost. Naknada treba biti individualna tj. da ne ovisi od primanja obitelji itd., i treba teći od dana prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje. IZMIJENITI ČLANAK 109. TE STAVITI VISINU NOVČANE NAKNADE KAO I HZZ: Visina novčane naknade Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. U osnovicu ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima. Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema plaći, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku vremena provedenog na radu. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od osnovice. Utvrđena novčana naknada ostvaruje se u utvrđenoj visini za cijelo razdoblje trajanja prava. Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 %, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 % iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim u slučaju kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenog na radu. Minimalna plaća za razdoblje od 01. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine u Republici Hrvatskoj iznosi 3.276,00 kuna (''Narodne novine'', br. 115/16.) Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za 2016. godinu iznosila je 5.685,00 kuna (Priopćenje Državnog zavoda za statistiku). Djelomično prihvaćen Novčana naknada predviđena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i naknada za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihove obitelji predviđena ovima Zakonom dva su različita prava koja imaju različitu intenciju i shodno tome različite uvjete za njihovo ostvarivanje. Prijedlog po kojem bi se u cenzus uračunavali samo prihodi korisnika nije moguće uvažiti. Pod zajedničkim kućanstvom podrazumijeva se zajednica privređivanja i trošenja. Obiteljskim Zakonom predviđena je međusobna obveza uzdržavanja između bračnih/izvanbračnih drugova, roditelja i djece. S obzirom na prethodno navedeno, ne bi bilo pravično da hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug je nezaposlen i onaj hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug ima plaću npr. 10 000 kuna imaju jednako pravo na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje. Primjedba vezana uz sadašnje rješenje po kojem osoba koja je u prethodnoj godini radila vjerojatno ne ispunjavala uvjete za ostvarivanje prava na naknadu u ovoj godini jer je u prethodnoj godini ostvarivala prihode se uvažava te će se odredba promijeniti na način da će se kod određivanja razdoblja u kojem su ostvareni prihodi koji utječu na pravo i visinu naknade u obzir uzimati kraće razdoblje.
63 Upravni sud u Rijeci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI a) Predlažemo – makar u obrazloženju Prijedloga zakona, koje obrazloženje čini instrument za njegovu kasniju interpretaciju - precizirati karakter rokova iz: - čl. 181. – korisno je što je u st. 4. regulirana spomenuta situacija, ali ostaje otvoreno pitanje je li revizijski rok općenito prekluzivne ili instruktivne naravi (usp. čl. 115. st. 4. Zakona 2001.-2004.), kako bi se izbjegla potreba sudskog tumačenja, koje je u dosadašnjem razdoblju izazivalo dvojbe; - čl. 191. st. 2. i 3. – moglo bi se zaključiti da je riječ o prekluzivnim rokovima, ali je zbog osjetljivosti zadiranja u dosad ostvarena prava to korisno precizirati. b) Predlažemo u obrazloženju Prijedloga zakona precizirati da se odredba čl. 193. odnosi na započete upravne postupke, kako bi se izbjeglo pogrešno poistovjećivanje upravnog postupka i upravnog spora. c) Potrebno je preispitati trebaju li postupci iz čl. 191. st. 2. i 3. (vezano uz st. 4.) biti jednostupanjski, uzveši u obzir da ovdje ne nalazimo opravdane razloge za odstupanje od prava na žalbu i općeg pravila vođenja upravnog postupka u dva stupnja, osobito imajući u vidu vođenje dokaznog postupka pri rješavanju ove vrste stvari, te potrebu ujednačavanja prakse unutar upravnog sustava u pogledu pitanja koja će se javiti prilikom rješavanja ovim predmeta, koja pitanja ne mogu biti unaprijed u cijelosti anticipirana. d) Ukidanjem rokova za ostvarivanje statusa neprijeporno će doći do znatnog povećanja broja upravnih postupaka, osobito u prvih nekoliko godina primjene Zakona. Istodobno, donošenje negativnih rješenja povodom novih zahtjeva neće činiti zapreku da iste stranke podnose nove zahtjeve. Stoga predlažemo razmotriti oportunost propisivanja roka unutar kojeg novi istovjetni zahtjev ne bi mogao biti podnesen (npr. dvije godine, kao u čl. 166. st. 1. Nacrta). e) Predlažemo razmotriti da Zakonom bude propisano donošenje podzakonskog propisa, kojim bi – u skladu s dosezima medicinske struke – bilo utvrđeno razdoblje protekom kojega se smatra da pojedina vrsta bolesti ne može više biti u vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kod bolesti kod kojih je moguće napraviti takvo razgraničenje). Na taj način bi resursi vještačenja, koji će nedvojbeno biti izrazito angažirani nakon otvaranja roka za ostvarivanje prava na stjecanje statusa HRVI po osnovi bolesti, bili koncentrirani na predmete koji u stručno-medicinskom pogledu nisu a priori neosnovani, već se odnose na slučajeve u kojima priznavanje uzročno-posljedične veze može biti osnovano (opravdano). f) U čl. 160. bilo bi svrhovito propisati rok za podnošenje izvješća. Djelomično prihvaćen Članak 181. je izmijenjen radi usklađivanja sa Zakonom o općem upravnom postupku na način da se više neće provoditi revizija. Prijedlozi u svezi članka 191. su prihvaćeni. Nije moguće propisati posebni rok za podnošenje novog zahtjeva za priznavanje statusa HB iz Domovinskog rata u slučaju prethodno nepriznatog zahtjeva jer takva odredba ne bi bila sukladna Zakonu o općem upravnom postupku. Ostali prijedlozi će se naknadno razmotriti.
64 Saša Novko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Vidim po komentarima da sudionici savjetovanja o prijedlogu zakona, zamjerju istom što ne obuhvaća branitelje umirovljene po Zakonu o mirovinskim pravima DVO, PS i OSO, a i sam sam već pisao o istom. Želio bi se osvrnuti na još jednu nepravdu koja tu skupinu branitelja postavlja u nepovoljan položaj u odnosu na umirovljene po općim propisima ili po ovome zakonu, a to je da se branitelju koji se zaposli , obustavlja mirovina, te isti postaje obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, a kada se vrati u mirovinu, novostečeni mirovinski staž mu se ne "priznaje" ,odnosno ne vrši se novi izračun mirovine sa time povećanim novostečenim stažem, što bi donijelo i veći iznos mirovine. Isti propis je utoliko besmislen s obzirom da se osobama koje su stekle mirovinski staž prije nego su postale DVO, PS ili OSO uračunava u iznos mirovine. Zbog svega navedenog, pri donošenju ovog Zakona, trebalo bi obuhvatiti i branitelje umirovljene gore navedenim zakonom, te im omogućiti ulazak u svijet rada bez obustave mirovina,ili sa mogućnošću novog izračuna mirovine sa novim mirovinskim stažem ako isto posatju obveznici plaćanja istog. Nije prihvaćen S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Dakle, osoba koja je umirovljena prema Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ne može koristiti pogodnosti i iz ovoga Zakona. Međutim, navedeni prijedlozi mogu biti predmet izmjena i dopuna Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
65 Ivan Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Osobe koje imaju status branitelja, a umirovljene su sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovaštenih službenih osoba su, sudeći prema svemu, isključene iz ovog Zakona i isti se odnosi samo na buduće umirovljenike branitelje. U pravilu, svi novi zakoni se donose i provode na način da se benefiti iz novog zakona primjenjuju na osobe ukoliko je ta opcija povoljnija od benefita iz starog zakona. Pretpostavljam da postoji jasna računica predlagatelja da ovaj put načini iznimku od tog pravila. Posljednjih godina veliki broj ljudi je umirovljen sukladno određenim standardima, odnosno nezadovoljavanju istih. Prema postavljenim parametrima, osoba bi bila postavljena na listu za izdvajanje, te bi, uz mogućnost odgode na osobnu zamolbu, nakon nekog vremena bila umirovljena. Svi shvaćamo potrebe moderne vojske za pomlađivanjem sastava, te su takve odredbe prihvaćene kao potpuno racionalne i normalne. Jednom dijelu tih ljudi je, po donošenju zakonskih odredbi i odluka o umanjenjima mirovine, RETROAKTIVNO umanjen izračunati iznos mirovine (ovisno o iznosima koje primaju). Sad, to je shvaćeno kao racionalno, ali ne i normalno. Postavlja se pitanje zašto se zakoni donose na ovaj način - malo ćemo ovako, malo onako, neke ćemo primjenjivati od danas, nekima ćemo zahvatiti stečena prava u posljednjih dvadeset godina... Pored gore navedenog, osobama koje su upućene u mirovinu, onemogućen je normalan rad - pod tim podrazumijevam, primjerice, neku samostalnu djelatnost, obrt... nekakvo stvaranje novih radnih mjesta, a da isto ne utječe na umanjenje / obustavu mirovine. Ako osoba svojim radom stvara novo radno mjesto i dodaje novu vrijednost, onda ne stoji argument da na taj način bilo kome oduzima radno mjesto. A glede argumenta da nije u redu da se toj istoj osobi isplaćuje i mirovina, to pobija jednostavan izračun uplata u mirovinsko - osobe koje su tijekom radnog vijeka radile na radnim mjestima beneficiranog radnog staža (vojska, policija, ovlaštene službene osobe) uplaćuju veći iznos u mirovinsko, te u kraćem vremenu uplate isti iznos kao osoba koja je cijeli radni vijek provela na drugim radnim mjestima. Eto, previše razdvajanja kategorija, previše podjela, neujednačenost izrade i provedbe zakona - rezultat svega je nepravedna penalizacija dijela ljudi, favoriziranje drugih. To je, izgleda, sad već standard. Primljeno na znanje S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Dakle, osoba koja je umirovljena prema Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ne može koristiti pogodnosti i iz ovoga Zakona.
66 DAVOR BRUMEN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI zasto se brisu komentari nevidim svoj prijedlog zakona .BRANITELJI PROCITAJTE OVO GDJE SE OPET BRANITELJI IZJEDNACUJU SA DEZERTERIMA KOJI SU VADILI POTVRDE DA SU NESPOSOBNI ZA RAT SA ONIMA KOJI SU PILI KAVU.) UMJESTO DA NAS MAKNU IZ ZAKONA MIROVINSKOG I STAVE :DA BRANITELJI IDU U PRIJEVREMENU MIROVINU SA 55 god i 30 god staza ILI STAROSNU SA 60 god.i 35 staza bez ikakvih mudrolija a ne da branitelji dobe samo 4-10 mjeseci ranije u penziju.i opet je zakon pisan najvise za HRVI.CAK NISMO NI IZUZETI ZA PARTICIPACIJU.I AKO ZNAMO A I SAMO MINISTARSTVO BRANITELJA PRIZNAJE DA JE ZIVOTNA DOB BRANITELJA 51 GODINU ZASTO ONDA BRANITELJE VEŽE ZA ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU. PAMETNOM DOSTA DOK PARTIZANI PRIMAJU PENZIJE U NASLJEDSTVO BRANITELJI TREBAJU UMRIJETI ILI SE UBITI DA BI NJIOVE SUPRUGE KOLIKO TOLIKO DOBILE NESTO DA PREZIVE i opet manje nego partizanske udovice.rade se razlike izmedu branitelja gardijskih brigada,specijalne policije i ostalih branitelja pa cak koja sramota izmedu invalida ako nije bio u postrojbi gardijskih brigada ili spec.policije ima 1,50 bodova ako je bio onda 1,90.i MOLIM NE BRISITE KOMENTARE JER TAKO SE VIDI DALI JE KO PROCITAO CIJELI PRIJEDLOG ZAKONA ILI SAMO DIO I KO SE TO SLAZE KO NE.JOS JEDNOM TO JE LICEMJERAN ZAKON I SAMO ZA POVLASTENE NE ZA BRANITELJE Nije prihvaćen Nijedan komentar nije obrisan. Prilikom određivanja prava po ovom Zakonu osnovni kriterij kojim se vodi je duljina sudjelovanja u obrani suvereniteta RH pa je tako i snižavanje dobne granice u odnosu na Zakon o mirovinskom osiguranju za odlazak u starosnu mirovinu ovisno o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru.
67 Boris Ružić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U cilju poboljšanja mirovinskog statusa osoba koji su umirovljeni kao DVO, a poglavito koji su izgubili radnu sposobnost stradajući na poslu i time su otišli u invalidsku mirovinu ne svojom krivicom u članku 14. trebalo bi dodati u (1) Hrvatski branitelji koji su umirovljeni kao djelatne vojne osobe, propisuje im se osnovica sukladna činu ili najvišoj dužnosti koju su obnašali,ovisno što je umirovljeniku povoljnije. Nije prihvaćen Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Dakle, osoba koja je umirovljena prema Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ne može koristiti pogodnosti i iz ovoga Zakona.
68 Goran Čengić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Evo jedinog razloga zašto je ovaj prijedlog samo 15 dana u javnoj raspravi - kako stvarni branitelji ne bi stigli komentirati. Molim da se ovaj prijedlog zakona zove Zakon o invalidima proisteklim iz Domovinskog rata. Razlog je što oni koji su predlagali nisu razmišljali o stvarnim braniteljima, časnim ljudima, već samo o invalidima i udovicama. ZAr nije dosta vojniku Glogoškom preko 20 tisuća mirovine već se i na ovaj način želi domoći još više novaca. Znači vraćanja 10% ali samo preko 5000 kuna, plaćanja po danu rata ali samo onima koji su u mirovini po Općem zakonu o umiropvljenu (samo HVIDR), itd. da ne nabrajam Što je sa ljudima koji su otišli u mirovinu po Zakonu o mirovinskom osiguranju DVO i PS ili djelatnih DVO i PS??? Zar to nisu branitelji, dobrovoljci, dragovoljci. Oni nisu predviđeni niti ovim Zakonom. E, pa dragi moji predlagatelji SRAMITE SE!! Primljeno na znanje Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) člankom 11. stavkom 3. propisano je da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, shodno čemu se u praksi ista provode u trajanju od 15 do 30 dana. Nadalje, ovaj Nacrt prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji izrađen je u intenzivnoj suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave, a posebno onima koji se u svojoj nadležnosti dotiču adresata ovog Nacrta prijedloga zakona kao i vanjskim zainteresiranim dionicima odnosno predstavnicima braniteljsko - stradalničke populacije, udruženjima, organizacijama civilnog društva i drugim zainteresiranim dionicima. Tijekom savjetovanja s javnošću Ministarstvo poduzima dodatne napore te intenzivno surađuje s predstavnicima braniteljsko - stradalničke populacije kako bi Nacrt prijedloga zakona bio adekvatno prezentiran krajnjim adresatima prava, odnosno kako bi se adresati upoznali s njegovim sadržajem. Podredno se ukazuje na okolnost da se radi tek o Nacrtu prijedloga zakona koji ide u redovnu proceduru donošenja (dva čitanja u Hrvatskom saboru) te je do konačnog donošenja podložan, ne samo promjenama nego i sugestijama svih zainteresiranih dionika. Iako je prvotno bilo planirano javno savjetovanje u trajanju od 15 dana, ono je zbog velikog interesa javnosti produljeno na 30 dana. Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Smanjenje kao ni prestanak smanjenja mirovina određenih po posebnim propisima nije regulirano zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Prvo smanjenje mirovina predviđeno je Zakonom o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10) i uglavnom su smanjene mirovine veće od 3.500,00 kn i to za 10%, bez određivanja bilo kakvog uvjeta za prestanak ovog smanjenja. Drugo smanjenje mirovina predviđeno je Zakonom izmjeni i dopunama Zakona o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13) i uglavnom su smanjene mirovine koje su veće od 5.000,00 kn, uz predviđeni prestanak smanjenja kada porast društvenog bruto proizvoda u tri izvještajna razdoblja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje bude najmanje 2% i kada deficit državnog proračuna u istom razdoblju bude manji od 3%.
69 Franjo Zglavnik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Ne vidim nigde u zakonu o počasnim činovima što sdp skinuo 2000g jedne inv nagradili,a drugim nogom u dupe koji smo kasnije umirovljeni, ranjavan na prvoj liniji 50 % invalidnosti,,, Nije prihvaćen Navedena materija nije predmet ovog Zakona već Zakona o službi u Oružanima snagama RH u nadležnosti Ministarstva obrane. Člankom 106. Zakona o službi u Oružanima snagama RH (NN br. 23/1995) bilo je predviđeno da vrhovni zapovjednik na prijedlog ministra obrane, načelnika Glavnog stožera, predsjednika Vlade ili predsjednika Sabora Republike Hrvatske može za zasluge stečene u ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske dodijeliti počasni čin oružanih snaga hrvatskim državljanima ili državljanima stranih država. Od 2002. godine kada je donesen novi Zakon o službi u Oružnim snagama RH prestaje mogućnost dodjele počasnih činova.
70 Udruga veterana 40. inženjerijske bojne hrvatske vojske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Nacrt prijedloga Zakona je za svaku pohvalu. Međutim kao da se njime nema namjeru riješiti postojeći problem već samo poštenije krenuti u rješavanje budućih braniteljskih zahtjeva. Napisane odredbe koje se odnose na mirovinska prava nigdje ne spominju već umirovljene hrvatske branitelje i HRVI . U uvodu se spominje nepravda koja im se kod izračuna mirovina napravila neuvažavanjem dana provedenih u borbenom sektoru, neuvažavanjem ratnih puteva, nepoštenim vještačenjima i korumpiranim povjerenstvima ali se ne spominje način kako da se toj najviše oštećenoj kategoriji branitelja nepravda ispravi. Mišljenja smo da je trebalo staviti u Zakon jasnu odredbu o usklađenju postojećih mirovina sa novim Zakonom. Ako se to usklađenje ne provede onda je sve ovo obična farsa i veliki promašaj. Molimo predlagatelja da ovo učini u interesu ove obespravljene braniteljske kategorije i da ovu našu primjedbu uvaži. Nije prihvaćen U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja predviđeno je prevođenje najniže mirovine, odnosno i hrvatski branitelji koji su pravo na najnižu mirovinu ostvarili po važećem Zakonu, moći će ostvariti dodatak ovisan o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru koji je predviđen novim Zakonom. Prema prijedlogu novog Zakona omogućit će se rad bez obustave mirovine bez obzira je li ona ostvarena po važećem ili novom Zakonu. Ostale odredbe predviđene novim Zakonom koje se odnose na prava iz mirovinskog osiguranja se ne prevode što znači da se ostale izmjene predviđene novim Zakonom neće odnositi na osobe umirovljene prije stupanja na novog Zakona. Trenutačno ne postoje financijski uvjeti koji bi omogućili prevođenje svih mirovina.
71 Antun Mikić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Zakon je dobar, Primljeno na znanje -
72 Goran Čengić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Kada sam pročitao sve ispada ovako: 1. Ovako predložen Zakon, SVE umirovljene do njegove objave u N.N. je isključio od mogućnosti korištenja njegovih benefita. 2. Opet u strukturama predlagatelja nije bilo branitelja korisnika mirovina po Zakonu o mirovinskom osiguranju DVO i PS ili djelatnih DVO i PS. Za njih, makar su branitelji i dragovoljci (imaju i do 2.000 dana borbenoga sektora), bili sadašnji ili budući umirovljenici, ovaj Zakon donosi 0 (nula) bodova po pitanju iznosa mirovine. Primljeno na znanje 1. U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja predviđeno je prevođenje najniže mirovine, odnosno i hrvatski branitelji koji su pravo na najnižu mirovinu ostvarili po važećem Zakonu, moći će ostvariti dodatak ovisan o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru koji je predviđen novim Zakonom. Prema prijedlogu novog Zakona omogućit će se rad bez obustave mirovine bez obzira je li ona ostvarena po važećem ili novom Zakonu. Ostale odredbe predviđene novim Zakonom koje se odnose na prava iz mirovinskog osiguranja se ne prevode što znači da se ostale izmjene predviđene novim Zakonom neće odnositi na osobe umirovljene prije stupanja na novog Zakona. Trenutačno ne postoje financijski uvjeti koji bi omogućili prevođenje svih mirovina. 2. Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Dakle, osoba koja je umirovljena prema Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ne može koristiti pogodnosti i iz ovoga Zakona.
73 Krešimir Vrpka NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Ovim nacrtom zakona ili uredbom vlade RH trebalo je definirati ponovno spajanje mirovina u jednu cjelinu, ovako ispada da primamo dvije mirovine Nije prihvaćen Člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 120/2016) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine već je određeno da korisnicima mirovine određene, odnosno ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima, koji su mirovinu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a kojima je mirovina bila određena prema članku 79. stavku 3., članku 80., članku 89. i članku 94. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15. i 93/15.), na mirovinu odnosno dio mirovine pripadajuću prema posebnom propisu na dan 31. prosinca 2016., od 1. siječnja 2017. primijenit će se važeća aktualna vrijednost mirovine iz članka 88. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15. i 93/15.) te zbrojiti s do tada usklađenim dijelom mirovine određene za staž osiguranja i tako utvrđena jedinstvena svota mirovine iskazana u jedinstvenim osobnim bodovima postaje osnova za daljnje usklađivanje mirovine prema članku 88. Zakona o mirovinskom osiguranju. Također je određeno da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donijet će, po službenoj dužnosti, najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu gore navedenog Zakona, rješenje o jedinstvenoj svoti mirovine.
74 Josip Čerina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani, evo nekoliko konkretnih zapažanja na prijedlog novg Zakona o hrvatskim braniteljima kojim se reguliraju prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji: - Pravo na prednost pri zapošljavanju donose članci 101.-103, međutim postavlja se pitanje što je s hrvatskim braniteljima prilikom zapošljavanja na rukovodeća radna mjesta temeljem javnog natječaja pod jednakim uvjetima. Praksa je pokazala da su hrvatski branitelji u većini slučajeva odbijeni ili je poništen natječaj unatoč tome što ispunjavaju sve uvjete natječaja, a to im je omogućavao dosadašnji zakon. Predlažem da se prednosti pri zapošljavanju proširi na zaposlenje na rukovodeća radna mjesta bez obzira je li kandidat zaposlen ukoliko hrvatski branitelj ispunjava sve uvjete natječaja. - Pravo iz mirovinskog osiguranja za hrvatske branitelje „koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja ni ne smanjuje“ definirano člankom 29. dobar je prijedlog, ali ne treba ograničavati duljinu radnog vremena ukoliko se doista misli motivirati branitelje na dodatni rad. Pored toga, predlažem redefiniranje prava iz mirovinskog osiguranja za hrvatske branitelje koji koriste pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema članku 6. a. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih osoba, a korisnici su otišli iz vojske i policije zbog preustroja i nametnutih standarda profesionalnog razvoja. Ukoliko su mlađe životne dobi takve mirovine su dodatno penalizirane do 20% te ukoliko su zaposleni prava iz II. mirovinskog stupa su im nepravedno ukinuta za godine staža osiguranja po osnovi zaposlenja do 2014. godine iako su neki uplaćivali preko deset godina. Ovo je velika nepravda prema ovoj kategoriji branitelja koja se ovim zakonom ne spominje, a koriste najniže mirovine, čak dio njih i manje od najniže mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata. Predlažem da se korisnicima takvih mirovina za svaku godinu omogući novi izračun mirovine nakon što su navršili punu godinu staža osiguranja po osnovi zaposlenja čime se smanjuje penaliziranje iz godine u godinu dok se ne napuni 41 godina staža osiguranja te da se vrate oduzeta prava o obveze iz II. mirovinskog stupa. - Prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi propisuje članak 127. kojim se ovo pravo proširuje na hrvatske branitelje iz Domovinskog rata u teškom zdravstvenom stanju, a to je jako pozitivna novina jer se događa da skrb padne na teret obitelji koja se ne može nositi s takvom novonastalom situacijom. Bilo bi dobro pobliže definirati pojam teškog zdravstvenog stanja, primjerice nepokretnost, demencija i slično. S poštovanjem, dr. sc. Josip Čerina Nije prihvaćen Prednost pri zapošljavaju je mjera kojom se želi olakšati zapošljavanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kako bi im se omogučilo da samostalno svojim radom osiguraju svoju egzistenciju. Sve iznad toga standarda bilo bi bi protivno intenciji ove odredbe. Nema nikakve zapreke da se hrvatski branitelji koji su zaposleni zapošljavaju na rukovodećim mjestima, ali intencija ove odredbe nije osiguravanje nadstandarda već osnovnog egzistencijalnog minimuma. Člankom 29. se i hrvatskim braniteljima korisnicima starosne mirovine prema ovom Zakonu omogućava rad uz mirovinu do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine. Navedeno pravo dosad su imali samo korisnici starosne mirovine prema Zakonu prema mirovinskom osiguranju. Kako bi ove dvije skupine izjednačile, ovim Zakonom se uvodi mogućnost rada bez obustave starosne mirovine i za hrvatske branitelje. Prijedlog za redefiniranje prava iz mirovinskog osiguranja za hrvatske branitelje koji koriste pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema članku 6. a. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih osoba ne može se uvažiti jer se ovim Zakonom ne mogu mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti se istovremeno ne mogu dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona.
75 Guido Hornik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI NEPRAVILNOST OTVORENOG JAVNOG SAVJETOVANJA O NACRTU PRIJEDLOGA NOVOG ZAKONA Javno savjetovanje traje od 23.06. do 07.7. odnosno 15 dana Člankom 11. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) određeno je da su tijela državne uprave, druga državna tijela, županije, gradovi, općine i pravne osobe s javnim ovlastima dužni provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana. Pravilo dopušta odstupanje ako se savjetovanje provodi sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (a tada se javna rasprava odvija u tri navrata: o prethodnoj procjeni, o tezama i samom nacrtu)...ŠTO SE NE ODNOSI NA OVAJ SLUČAJ... Prije nego se očitamo o tom činu postavljam pitanje mjerodavnima kome je u interesu da se javna rasprava skrati i da što manje branitelja mogu sudjelovati svojim komentarima i prijedlozima, da se onemogućuje kvalitetno uključivanje, i da se ne ostavlja razuman rok da se Zakon prouči i javi sa promišljenim primjedbama i prijedlozima.. Da li je to demokracija koju nam servira Ministarstvo hrvatskih branitelja ili postoji razlog da Zakon što prije prođe javnost zbog nekih nama neznanih razloga. ŠTO SU ČINJENICE KOJE BI MORALE ZABRINUTI BRANITELJSKU POPULACIJU 1. ukinu su radne skupine izabrane od udruga i ta se činjenica skriva pred braniteljskom populacijom 2. Zakon radi nekolicina podobnika iz šatora pod krinkom voditelja skupina 3. ne pridržavaju se ni ono malo zaključaka koje su donijele radne skupine 4. 99% branitelja tek ovom objavom je prvi puta upoznato što Zakon donosi Ako to do sada niste znali u temeljima Ustava na koji se pozivate stoji da je kratkoća rokova javne rasprave pitanje koje je usko povezano s KARAKTEROM DEMOKRATSKE DRŽAVE UTEMELJENE NA VLADAVINI PRAVA. Ovu Vašu Javnu raspravu netko je morao „imenovati“ ali vjerojatno na temelju Vašeg obrazloženja. Ako uzmemo u obzir sve Vaše javne nastupe u kojima usprkos činjenicama govorite da su na Zakonu radili izabrani predstavnici braniteljskih udruga, ili izjavu Vašeg Državnog tajnika da je Zakon radilo preko 500 branitelja (javno rečeno u emisiji Prva crta) mogu samo pretpostaviti da je tijelo koje Vam je odobrilo ili sugeriralo skraćenu javnu raspravu nije imalo realnu sliku sukladnu činjeničnom stanju, stoga;. MOLIM DA SE OBRAZLOŽI RAZLOG SKRAĆIVANJA JAVNE RASPRAVE https://www.vjeraidjela.com/sustavno-krsenje-pravila-o-trajanju-javne-rasprave/ Kako bih se zamislili nad svim ovim razlozima koji nisu prezentirani javnosti ali očito i nadležnim mjerodavnim službama podsjetio bih Vas na neke od ODLUKA USTAVNOG SUDA gdje su Zakoni padali upravo zbog PREKRATKE JAVNE RASPRAVE.. - Javna rasprava kraća od 30 dana protivna zakonskoj odredbi i svrsi savjetovanja. Kratkoća trajanja ove javne rasprave nije ničim obrazložena i protuzakonita je. - Održavanje tako kratke javne rasprave suprotno je zahtjevu prikladnoga vremenskoga okvira. On, naime, prema članku 11. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) kao pravilo traži da savjetovanje traje 30, a ne 15 dana. A u Izvješću Ustavnoga suda U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013. (NN 144/13) stoji: „Ustavni sud ističe da je kratkoća rokova javne rasprave pitanje koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava. Riječ je o vremenskom okviru za javnu raspravu kao bitnom preduvjetu demokratske procedure. - Transparentnost, otvorenost i uključivanje, prikladan vremenski okvir i uvjeti koji omogućuju pluralizam stajališta i valjanu raspravu o prijepornim pitanjima ključni su zahtjevi demokratskoga procesa. - Ustavni sud podsjeća na svoje ustaljeno stajalište da je »donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu«. Postupak u kojem se taj zahtjev ne poštuje nesuglasan je s člankom 1. Ustava, to jest s demokratskim uređenjem Republike Hrvatske, i s člankom 3. Ustava, to jest s vladavinom prava kao najvišom vrednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske (odluka broj U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013., NN 99/13). Primljeno na znanje Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) člankom 11. stavkom 3. propisano je da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, shodno čemu se u praksi ista provode u trajanju od 15 do 30 dana. Nadalje, ovaj Nacrt prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji izrađen je u intenzivnoj suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave, a posebno onima koji se u svojoj nadležnosti dotiču adresata ovog Nacrta prijedloga zakona kao i vanjskim zainteresiranim dionicima odnosno predstavnicima braniteljsko - stradalničke populacije, udruženjima, organizacijama civilnog društva i drugim zainteresiranim dionicima. Tijekom savjetovanja s javnošću Ministarstvo poduzima dodatne napore te intenzivno surađuje s predstavnicima braniteljsko - stradalničke populacije kako bi Nacrt prijedloga zakona bio adekvatno prezentiran krajnjim adresatima prava, odnosno kako bi se adresati upoznali s njegovim sadržajem. Podredno se ukazuje na okolnost da se radi tek o Nacrtu prijedloga zakona koji ide u redovnu proceduru donošenja (dva čitanja u Hrvatskom saboru) te je do konačnog donošenja podložan, ne samo promjenama nego i sugestijama svih zainteresiranih dionika. Bez obzira na sve prethodno navedene činjenice, a uvažavajući velik interes javnosti javna rasprava je produljenja za još 15 dana te će njeno ukupno trajanje iznositi 30 dana.
76 Guido Hornik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Svrha novog zakonodavnog okvira Novim zakonom sveobuhvatno će se unaprijediti zakonodavno uređivanje pitanja koja se odnose na braniteljsko – stradalničku populaciju, a najveće promjene, odnosno poboljšanja u koju svrhu je ministar imenovao 11 projektnih timova, zahvatit će: Kroz opisu svrhe novog Zakonodavnog okvira spominjete da je Ministar imenovao 11 projektnih timova...mislim da bi zbog opće informiranosti braniteljske populacije ali i zbog istine koja se krije iza ovakvog Zakona trebalo reći istinu…a to je; - DA SU PROJEKTNI TIMOVI UKINUTI NAKON SAMO DVA OKUPLJANJA BEZ OBRAZLOŽENJA - DA JE TIM ZA OPĆI ZAKON U SVOJIM RASPRAVAMA NA DRUGOM SASTANKU NIJE USPIO ZAVRŠITI NITI DRUGI TOČKU POSTOJEĆEG ZOPHBIDR - DA I ONO MALO ODLUKA KOJE SU DONIJELI PROJEKTNI TIMOVI NIJE ISPOŠTIVANO Molim Vas da konačno ne lažete branitelje nego da kažete istinu prije nego Vam ona bude servirana na konferenciji za novinare zašto ste ukinuli projektne timove, kome ste pogodovali time i u konačnici tko su osobe iz braniteljskog miljea koje su ostale raditi na ovom Zakonu. OVAJ ZAKON KOLIKO GOD GA VI HVALILI DA UNAPRJEĐUJE PITANJA I ZAKONODAVSTVO BRANITELJSKO STRADALNIČKE POPULACIJE U KONAČNICI JE RAĐEN ZA PODOBNE I POJEDINCE, A U SVOJOJ OSNOVI ZBOG NERIJEŠENE MIROVINSKE PRIČE (jer se nisu poštovale odluke i zaključci projektnog tima za izradu mirovinskog djela) DUGOROČNO GLEDAJUĆI POGUBAN I ŠTETAN ZA SVE BRANITELJE Primljeno na znanje Intencija osnivanja projektnih timova je bila uključiti predstavnike hrvatskih branitelja u izradu novog Zakona i omogućiti im da iznesu svoje probleme i prijedloge njihova rješenja. Na temelju tih prijedloga stručne službe Ministarstva hrvatskih branitelja u suradnji s nadležnim tijelima izradile su Nacrt prijedloga Zakona maksimalno pokušavajući uvažiti iznesene prijedloge, ali imajući na umu da ovaj Zakon mora biti financijski provediv i održiv.
77 Guido Hornik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U analizi postojećeg stanja dajete osvrt na staž proveden u Domovinskom ratu i na neuplaćivanje doprinosa za to vrijeme. Jedna od srodnih kategorija su bivši pripadnici JNA i borci NOR-a čije uplate doprinosa su išle u savezni fond vojnih umirovljenika u Beograd pa im se nije oduzimao radni staž. Ukoliko niste zadovoljni ovom tvrdnjom posjedujem pisani dokaz od strane HZMO-a. Isto tako temeljem članka 205. stavak 3. Zakona o obrani Ministar obrane i Ministar rada i mirovinskog sustava napravili su Pravilnik o posebnom stažu ostvarenom u domovinskom ratu, čime je zadiranje u već upisan, obraćunat i postojeći staž došlo do povrede stečenih prava. Cjelokupni problem staža kod Hrvatskih branitelja i stradalnika prouzročio je članak 25. ZOMO 2014. koji je bio implementiran u stavke 1.,2. i 3. članka 80. ZOMO i gdje se je umjesto mirovinskog staža kao relevantan podatak uzimao staž osiguranja za razliku od ostalih umirovljenika kojima je mirovinskog staža računat temeljem članka 24. ZOMO Ovo je bio i još uvijek ostao jedan od ključnih diskriminirajućih elemenata novog ZOMO, kojega ste izmjenama i dopunama samo ublažili do neke nove Vlade koja će opet to razdvojiti. III. MIROVINSKI STAŽ Članak 24. Mirovinski staž, prema ovome Zakonu, na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaća razdoblje: 1. provedeno u osiguranju, prema odredbama ovoga Zakona 2. navršeno do 31. prosinca 2013. koje se, prema zakonskim propisima koji su se primjenjivali do toga dana, računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž. Članak 25. U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju. Isto tako se ne smije zaboraviti da je ZOMO 2014. godine temeljem članka 185. priznao mirovinski staž proveden u bivšoj JNA od 1970. do 1991. godine i to im priznao kao osnovicu za opći dio mirovine, iako njihovi doprinosi nisu bili uplaćivani u Hrvatski mirovinski fond, a obveza Hrvatske za isplatu njihovih mirovina nije postojala. citat iz odluke Ustavnog suda; Radi se dakle, o zakonu kojim je Republika Hrvatska preuzela obvezu isplate određenih mirovina i drugih novčanih primanja, koja nisu ostvarena u Republici Hrvatskoj i za isplatu kojih nije postojala obveza isplate od strane Republike Hrvatske i nositelja mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. Broj:U-III-4367/2004 Zagreb, 15. ožujka 2007. Nažalost nepoštivanjem odluka radne skupine za izradu mirovinskog djela novog zakona o braniteljima i "ostavljanjem" umirovljenih Hrvatskih branitelja i stradalnika u sustavu općeg mirovinskog osiguranja, ministarstva rada i mirovinskog sustava ovaj problem i nesigurnost mirovina će biti TRAJNI PROBLEM. Vama za informaciju rudari Tupoljaka (Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i prva po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u istarskim ugljenokopima „Tupoljak“ d.d. Labin) i oboljeli od azbestoze (Zakon o uvjetima stjecanja prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu NN 79/09, 149/09, 139/10) imaju svoje Zakone o mirovinskom osiguranju čime osim ako nešto nije definirano tim Zakonom podliježu pod opći mirovinski Zakon… TAKO JE TREBALO BITI I KOD HRVATSKIH BRANITELJA I STRADALNIKA. Nije prihvaćen Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji je posebni propis, a Zakon o pravima iz mirovinskom osiguranja je opći propis. Pravno je načelo da specijalni propis derogira opći propis. Ovim Zakonom, u odnosu na Zakonom o mirovinskom osiguranju, predviđeni su povoljniji uvjeti za odlazak u mirovinu za hrvatske branitelje i članove njihove obitelji, a za provođenje postupka i ostalo što nije drukčije uređeno ovim Zakonom, primjenjuje se opći propis.
78 Guido Hornik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Vezao bih se uz Vašu analizu postojećeg stanja; - Osim navedenog, analiza je pokazala nepravedan sustav vrednovanja doprinosa u Domovinskom ratu, a osobito u pogledu opsega ostvarivanja prava. Tako su brojni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su branili suverenitet Republike Hrvatske kao pripadnici borbenog sektora u najtežim akcijama i razdobljima Domovinskog rata praktički izjednačeni s pripadnicima raspoređenim na mjestima gdje se često i nije osjetila ratna ugroza. Njihovo izjednačavanje upravo je izazvalo nejednakost u njihovom tretiranju i statusu, što nikako nije sukladno temeljnom načelima pravednosti i ravnopravnosti. I slažem se sa činjenicom da prava ne mogu biti ista… ALI IMATE PROBLEM…NE POSTOJI ZAKON ILI PRAVILNIK KOJI TOČNO UTVRĐUJE TKO, POD KOJIM OKOLNOSTIMA I KADA IMA PRAVO NA PRIZNAVANJE BORBENOG SEKTORA. Dosadašnja praksa upisivanja borbenog sektora bila je uglavnom na Zapovjednicima postrojbi ili Načelnicima u MUP-u o čemu ste u ona dva sastanka projektnog tima za izradu općeg zakona, a prije ukidanja, bili upoznati od mnogih predstavnika udruga. Primjera radi gospodin koji Vam je predstavljao Specijalnu policiju sam Vam je govorio da je njima Načelnik upisivao samo vrijeme na prvoj crti bojišnice dok odmore na koje su imali pravo nisu upisivali, dok je u isto vrijeme tajnica koja se nije maknula iz mjesta prebivališta dobila sve vrijeme rada upisano u borbeni sektor. Stoga prije priznavanja prava koja proizlaze iz borbenog sektora potrebno je pravilnikom ili nekim drugim Zakonom točno utvrditi kriterije što znači borbeni sektor i tko ima pravo na borbeni sektor. Nepravde borbenog i neborbenog sektora već su mnogi osjetili kod podjele braniteljskih udjela dionica kada su osobe koje se nisu maknule iz Zagreba dobile više dionica nego netko tko je to isto vrijeme uz kraće odmore nakon smjena proveo na prvoj crti bojišnice. Ako ovim Zakonom pojedincima koji ne zaslužuju to pravo omogućite povlastice stvoriti ćete samo još veće podjele i nepravde na račun onih koji ih zaslužuju, a Vaša načela pravednosti ostati će samo „mrtvo slovo na papiru“. Stoga bi prije svih odluka u kojima se prava iz ovog Zakona donose sukladno sudjelovanju u borbenom sektoru, a kako kasnije ne bi došlo do pozivanja na „stečena prava“, trebalo 1. pravilnikom ili Zakonom utvrditi točne kriterije ostvarivanja prava na borbeni sektor 2. analizirati postojeći registar 3. sačiniti novi sa poštenim i pravičnim omjerima borbenog i neborbenog sektora TEK TADA MOĆI ĆETE ZA PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ BORBENOG SEKTORA I KOJA PROPISUJETE OVIM ZAKONOM REĆI DA ĆE ISPRAVITI NEJEDNAKOSTI. Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje.
79 Miroslav Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Iz istog razloga kao i prije, a zbog nemogućnosti kvalitetne komunikacije s HZMO, kako protumačiti slijedeću činjenicu. Na zadnjih šest vještačenja pri HZMO, vještak na I stupnju vještači o 50% oštećenja organizma kao posljedici domovinskog rata. Na reviziji, uz istu dokumentaciju, vještači se 20%. I tako 6 puta. Brojni su ovakvi slučajevi. Zakon dopušta (neobavezno) mogućnost nadvještačenja, u cilju veće objektivnosti utvrđivanja činjeničnog stanja, ali to u HZMO nikad nikome nije palo napamet. Primljeno na znanje Opisani slučaj odnosi se na provedbu važećih propisa o mirovinskim pravima. Postoji mogućnost i sudskog vještačenja ako se pokrene upravni spor.
80 Miroslav Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Izbrojao sam barem 15 pravnih akata, sa ovim Nacrtom, koje su branitelji u „žrvnju“ administracije u ovih 25 godina morali proučavati u ostvarivanju statusa HRVI. Riječ je o ljudima koji su tijekom Domovinskog rata nadljudskim naporima morali odgovarati na, često, jednostavna pitanja. Danas se zbog gornjih aktivnosti, mnogi od njih nalaze pred neriješenim egzistencijalnim problemima. Da bi ih riješili morali su i moraju rješavati gornju pravnu prašumu. Prečesto se nađu pred upravnim tijelom kojemu je pravo samo sebi svrha. Pri tom zaboravljaju na pravni ideal, pravdu. Zbog svega toga, čini mi se da su iz Domovinskog rata najveću korist izvukli medicinari, pravnici i socijalni radnici. Političari pripadaju sasvim drugoj kategoriji. Da ne bi bilo prigovora, ovu zadnju tvrdnju treba shvatiti kao šalu komentatora na svoj, osobni račun. Kvalitetno objašnjenje bi oduzelo previše prostora. Bez obzira na neozbiljan ton ovog komentara, namjere su mi konstruktivne. Poznajem branitelje, koji su stradali u Domovinskom ratu, ali zbog složenosti postupka nikad nisu pokušali ostvariti neko od svojih prava. Primljeno na znanje Ministarstvo hrvatskih branitelja je svjesno navednih problema. U tom cilju jedna od mjera kojom se želi olakšati ostvarivanje prava i povećati dostupnost Ministarstva je jačanje područnih jedinica Ministarstva hrvatskih branitelja. U doba digitalizacije, apsurdno je da hrvatski branitelji moraju ići od tijela do tijela kako bi prikupili svu potrebnu dokumentaciju. Iz tog razloga u postupku ostvarivanja prava težit će se povećanju korištenja dobrobiti koji nosi moderna tehnologija te u što već mjeri koristiti podatke iz digitaliziranih baza.
81 Renato Kalac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Ovako izrađen Nacrt prijedloga Zakona je hvale vrijedan. Međutim čitajući Zakon, posebno odredbe koje se odnose na mirovinska prava čini mi se još uvijek nejasnim: a) što je sa mirovinskim pravima iz ovog Zakona za one kategorije branitelja koji su već umirovljeni po osnovi Zakona o MIO, Nisam zapravo nigdje ne dvosmisleno mogao utvrditi da li predmetni zakon odnosi i na njih. Držim kako bi u slučaju kada se ovaj Zakon ne bi primjenjivao na tu kategoriju osoba jedan prilično veliki dio braniteljske populacije bio neopravdano stavljen u neravnopravan položaj. Predlažem stoga da se negdje, možda u prelaznim i završnim odredbama, ovaj dio precizno i jasno regulira, te da se ta kategorija umirovljenika stavi u isti položaj sa budućim umirovljenim braniteljima. b) slična je stvar i sa osobama koji su umirovljene temeljem članka 6a. Zakona o MIO djelatnih vojnih i ovlaštenih službenih osoba. Koliko god se činilo kako su te osobe u povoljnijem položaju situacija je zapravo suprotna. Veći dio takvih osoba i danas radi, te uplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje, a da pritom ne zna da li će i kada moći koristiti mirovinu po osnovi Zakona o MIO ( izabrat povoljniju i sl.). Njima su te mirovine nekoliko puta smanjivane, preformulirane i usklađivane na različite načine. One su niti invalidske niti starosne pa njihovi korisnici zapravo ne znaju gdje su. Slična je situacija i sa ovim u kojem se ne može precizno utvrditi ima li ta kategorija branitelja ikakvih pravo po osnovu ovog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Dakle bilo bi dobro i ova pitanja jasno definirati zakonom. Ovo je naročito važno s obzirom na činjenicu da su uvjeti umirovljenja branitelja prema ovom novom Zakonu puno povoljniji. zakon iZakonom gdje zapravo nije jasno vidljivo imaju li branitelji umirovljeni temeljem spšomenutg članka 6a. Nije prihvaćen Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona.
82 Guido Hornik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Citirati ću prvo Vaš tekst iz predgovora nacrta "Novim zakonom sveobuhvatno će se unaprijediti zakonodavno uređivanje pitanja koja se odnose na braniteljsko – stradalničku populaciju, a najveće promjene, odnosno poboljšanja u koju svrhu je ministar imenovao 11 projektnih timova"...MOLIM VAS DA SE KONAČNO KAŽE ISTINA KOLIKO SU POSLA ODRADILI PROJEKTNI TIMOVI, A KOLIKO POJEDINCI NAKON ŠTO STE PROJEKTNE TIMOVE UKINULI. Za informaciju braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata projektni tim za objedinjavanje Zakona odradio je samo 2 termina po dva dana i u svojim komentarima i prijedlozima nije uspio doći niti do kraja članka 2...STOGA SVAKA INSINUACIJA DA SU PROJEKTNI TIMOVI I BRANITELJI RADILI I KREIRALI OVAJ ZAKON JE LAŽ. VEZANO ZA UNAPRJEĐENJA I UREĐENJA PITANJA NAŠE POPULACIJE Projektni tim koji je vodio JOSIP ĐAKIĆ, a koji je trebao riješiti pitanje mirovinskog problema branitelja odradio je u dva (2) termina cjelokupni posao (ja vjerujem i jedini tim koji je svoj posao odradio do kraja)...ZAKLJUČAK TOG PROJEKTNOG TIMA JE BIO DA SE SVI ČLANCI ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU IZ 2010. GODINE PREBACE U NAŠ CJELOVITI ZAKON (sačini novo poglavlje pod nazivom "određivanje mirovina) I TIME SE HRVATSKE BRANITELJE I STRADALNIKE DOMOVINSKOG RATA IZDVOJI IZ 13 KATEGORIJA POVLAŠTENIH UMIROVLJENIKA TEMELJEM ZOMO. Problem koji je gledajući dugoročno i trajno POGUBAN I ŠTETAN za sve umirovljene i buduće umirovljene Hrvatske branitelje i stradalnike nije riješen ovim Zakonom...JER SE UMIROVLJENI HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI I DALJE NALAZE POD INGERENCIJOM MINISTARSTVA RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA. Na sastancima tog projektnog tima i sam Josip Đakić u više navrata spomenuo je da Opći mirovinski Zakon koji proizlazi iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava je pod nadzorom i kontrolom EU dok naš Zakon o Hrvatskim braniteljima nema tu obvezu... Primljeno na znanje U izradi nacrta prijedloga Zakona sudjelovalo je 11 Projektnih timova za pojedina prioritetna područja. U svaki Projektni tim uključeni su stručni djelatnici Ministarstva hrvatskih branitelja i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Broj članova Projektnog tima iznosi između 20 i 80 članova, a ovisno o opsegu područja za koji je zadužen pojedini Projektni tim. Svaki Projektni tim održao je između jedne do dvije sjednice nakon čega su Ministarstvu hrvatskih branitelja dostavili prijedloge za novi Zakon za područje za koje je su bili zaduženi. Na temelju dostavljenih prijedloga stručne službe su izradile Nacrt prijedloga zakona na način da se pokuša prihvati što već broj prijedloga dostavljenih prijedloga, ali vodeći računa da Zakon bude usklađen s mišljenjima nadležnih tijela kako bi Zakon bio financijski provediv i održiv.
83 Damir Gašpar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Poštovani, ovim svojim komentarom želim ukazati na jedan ogroman propust ili bolje rečeno prijevaru koja je po mojem mišljenju namjerno ugrađena u trenutno važeći zakon o braniteljima! Naime u članku 35. glava 4. Pravo na zapošljavanje u st. 2. i 4. učinjena je OGROMANA prijevara na način da je rečeno "Prednost pri zapošljavanju iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve zapošljavanja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrđena kao RUKOVODEĆA radna mjesta." Kako sam ja bio cca. 20 godina zaposlenik u MUP-u RH, a tamo su gotovo sva mjesta više i visoke stručne spreme rukovodeća (pa čak ima i rukovodećih radnih mjesta sa srednjom stručnom spremom), nakon završetka mojeg školovanja uz rad i stjecanja najprije više a zatim i visoke stručne spreme javljao sam se na brojne natječaje za rukovodeća mjesta i upravo zbog toga članka tj. stavka u zakonu nisam imao nikakvu prednost pred kolegama koji nisu bili branitelji što je katastrofa još i više što se komisija pozivala i na te stavke kod odabira podobnih kadrova! Eto nadam se da ćete to ispraviti u novom zaqkonu i da će nam na rukovodeća mjesta u državnim službama ili upravi možda i doći koji branitelj! Lp svima! Nije prihvaćen Prednost pri zapošljavaju je mjera kojom se želi olakšati zapošljavanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kako bi im se omogučilo da samostalno svojim radom osiguraju svoju egzistenciju. Sve iznad toga standarda bilo bi bi protivno intenciji ove odredbe. Nema nikakve zapreke da se hrvatski branitelji koji su zaposleni zapošljavaju na rukovodećim mjestima, ali intencija ove odredbe nije osiguravanje nadstandarda već osnovnog egzistencijalnog minimuma.
84 Stjepan Matoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Članak 5. st.(1) prijedlog je da se najmanje 100 dana zamjeni sa najmanje 90 dana.Naime, najveći broj branitelja ima priznat status borbenog sektora 90 dana i smatram da to nije uredu jer su bili nejasni kriteriji Povjerenstva koje je to određivalo. Na taj način su mnogi zakinuti, a daljnji članci se dalje stalno vežu na 100 dana. Nije prihvaćen I prema važećem Zakonu uvjet za stjecanje statusa dragovoljca je bio najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Novina koju donosi ovaj Zakon je da se u obzir uzimaju samo dani u borbenom sektoru. Intencija novog Zakona je opseg i visinu prava prilagoditi trajanju sudjelovanja u obrani suvereniteta u borbenom sektoru. S obzirom da dragovoljci, u odnosu na druge branitelje imaju veći opseg i iznos prava, za stjecanje statusa dragovoljca moraju se postaviti i određeni viši kriteriji.
85 Miroslav Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Ovaj Nacrt donesen je između ostalog na inicijativu prosvjednika ispred Ministarstva branitelja. Tada je tražena smjena dvoje djelatnika Ministarstva. Pretpostavka je kako je njihova djelatnost bila u suprotnosti sa ili etičkim, ili moralnim ili zakonskim normama, a na štetu branitelja. Jedno je nagrađeno premještanjem u Ministarstvo uprave. Prema ovom Nacrtu, novi Zakon ne osigurava branitelje i postupak od takvih postupanja. Nigdje nisam mogao naći informaciju koji su njihovi grijesi. A da ih je bilo, potvrdit ću na barem jednom primjeru. Ratna postrojba je dostavila dokument pri čemu je navedeno krivo činjenično stanje. Ista postrojba je i ispravila tu grešku. Greška se mogla uočiti bez ispravke iz ostatka dokumentacije. Dotična gospođa je upoznata sa ispravkom, čak joj ga je i djelatnik područnog ureda pročitao i ukazao na grešku. Bez obzira na sve to konačna presuda je bila pouka o pravnom lijeku, odn. tužba Upravnom sudu. Veliki broj vas zna što to znači, Upravni sud. Koliko takva praksa košta hrvatsku državu? Koliko takva praksa košta hrvatske branitelje? Zbog svega navedenog, a radi zaštite prava branitelja, novi Zakon bi trebao uzeti u obzir mogućnost ovakvih „niskih“ postupanja djelatnika Ministarstva i to visoko rangiranih. Jedan od mogućih načina rješavanja ovakvih problema možemo naučiti od Amerikanaca. U tijelu koje rješava prava veterana, 70% zaposlenih su veterani. Nije prihvaćen Komentari se ne odnose na materiju koju regulira ovaj Zakon.
86 Edita Eleš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI na predstavljanju Nacrta rečeno je da se posebna pažnja iskazala prema maloljetnim braniteljima i ženama - braniteljima....2 puta sam pročitala cijeli Nacrt i zaista nigdje nisam mogla uočiti kako i gdje je to iskazana briga o ženama -dragovoljkama........a one to svakako zaslužuju iz više razloga: nisu morale biti u borbenim postrojbama, a bile su, brojčano čine manji dio ukupnog broja branitelja, većina već je u invalidskim mirovinama, a ovaj preostali mali dio, gdje i sama pripadam, je nezaposlen, nema nikakva primanja, nema, zbog starosti nikakve šanse za zaposlenje i prisiljene su čekati uvjete za najnižu mirovinu, dakle 60 godina umanjeno za broj mjeseci sudjelovanja u borbenom sektoru. Kako se tu radi o malom broju dragovoljki, starosti preko 50 godina, bilo bi zaista pohvalno i pokazalo bi "zahvalnost i pažnju" prema njima da se dobna granica snizi bar za 2-3 godine, a to bi "nebitno" utjecalo na proračun, jer se radi o malom broju dragovoljki i o najnižim mirovinama....s poštovanjem, Edita Eleš Nije prihvaćen Prema dosadašnjem Zakonu, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca za osobe koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog (maloljetnici, žene, invalidi...) bio je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine. Kod određivanja prava po ovom Zakonu vodilo se prvenstveno o duljini sudjelovanju u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru pa je tako taj kriterij primjenjen i prilikom snižavanja dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu.
87 Miroslav Čavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Predlažem, na temelju činjenice izražene kroz Članak 15. koji kaže: Sudionik Domovinskog rata je osoba koja je prilikom obavljanja vojnih i drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske doprinjela obrani suvereniteta i uspostave neovisnosti Republike Hrvatske, kao: a) pripadnik odreda Narodne Zaštite, osim osoba iz članka 3. ovog Zakona A isti vezan za Članak 34. stavak (4) koji kaže: Ministar nadležan za unutarnje poslve propisat će, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnos policijskih zvanja prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovog članka. Da se ovaj stavak članka 34. dopuni ravnopravnim pristupom i pripadnika odreda Narodne Zaštite a vezane za odnos zvanja prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka, a sukladno činjenici, da su odredi Narodne Zaštite imali formiran ZAPOVJEDNI LANAC u cijeloj Republici Hrvatskoj. I to od strane UREDA ZA OBRANU RH. Nije prihvaćen Osim hrvatskih branitelja, svoj doprinos obrani suvereniteta RH dale su i druge osobe slijedom čega je i njih bilo potrebno adekvatno uvrstiti u zakonske odredbe koje reguliraju pitanja braniteljsko - stradalničke populacije. Kategoriju sudionika potrebno je razlikovati od kategorije osoba koje ostvaruju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao i od kategorije osoba koje također nemaju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ali zbog oštećenja organizma ostvaruju određena prava kao i HRVI iz Domovinskog rata. Za kategoriju sudionika Domovinskog rata ovim Zakonom nisu predviđena materijalna prava, već moralna satisfakcija kroz priznavanje njihovog doprinosa obrani suvereniteta RH uvrštavanjem ove kategorije u ovaj Zakon.
88 Miroslav Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Sa stranica Središnjeg državnog portala: Pravo na najnižu mirovinu imate ako ste postali korisnik mirovine (starosne, invalidske, obiteljske) koja je manja od najniže mirovine. To vrijedi za mirovine ostvarene prema općim propisima kao i za one koje se ostvaruju temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Sa stranica HZMO: Upravno vijeće HZMO, na sjednici održanoj 9.03.2017., donosi Odluku o visini najniže mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za godinu 2017. Članak 1.: Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1.01.2017. u svoti od 2558,25 kn mjesečno. Po mom tumačenju gornjeg pojma, najnižu mirovinu, teoretski može dobiti branitelj sa najmanje 100 dana borbenog sektora, bez radnog staža, 65 godina starosti. Uz gornje podatke i 13 godina efektivnog staža, preko 1000 dana borbenog sektora, umirovljenje kao DVO iz gardijske brigade, uz ozljedu na radu od 60% i status HRVI 20% kako objasniti braniteljsku mirovinu od 2425 kn? Ako to Zakon i može objasniti, onda sa njim nešto debelo nije u redu. Pitanje postavljam ovdje i na ovaj način iako to i nije pravo mjesto. Međutim, s obzirom da ne mogu ostvariti kvalitetnu komunikaciju sa državnim upravnim tijelima, pa tako i sa HZMO, ovo je logičan slijed. Primljeno na znanje S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarsnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. Prilkom odlaska u mirovinu, mirovina se određuje prema najpovoljnijem propisu prema kojem su ispunjeni uvjeti za odlazak u mirovinu.
89 Saša Novko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Veliki broj branitelja, nalazi se u mirovini sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovaštenih službenih osoba ili po Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja. Trebalo bi i braniteljima umirovljenim po navedenim zakonima, također omogućiti rad do polovice radnog vremena bez obustave ili umanjenja mirovine, štoviše jer se radi o populaciji koja je mlađa od one umirovljene po propisima za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a u cilju održavanja socijalne uključenosti. Također, smatram da bi branitelji sa statusom HRVI, a umirovljeni po gore navedenim zakonima ili po općim propisima, trebali imati pravo na određeno uvećanje mirovine, a sukladno priznatom stupnju invalidnosti, kako bi se donekle smanjila razlika u mirovini između navedene skupine, te HRVI umirovljenih sukladno ovome zakonu. Nadalje, u članku 122. nacrta prijedloga Zakona koji regulira pravo na doplatak za djecu trebalo bi preciznije odrediti vremenski okvir u kojem se stječe navedeno pravo, odnosno omogućiti da navedeno pravo bude dostupno istovremeno od trenutka gubitka posla ili smnjenja prihoda ispod razine navedenog cenzusa. Iako nije pitanje iz ovog Zakona,volio bi da se ministar jasno izjasni o umanjenju mirovina za 10% na iznose mirovina iznad 3500kn iz 2010.g, te o mogućnosti ukidanja istog. Nije prihvaćen Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarsnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona. U svezi članka 122. ovoga Zakona, za sve ono što nije nije određeno ovim Zakonom primjenjuje se opći propis, odnosno u ovom slučaju Zakon o doplatku za djecu.
90 Luka Lenić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U pogledu članka 29. Nacrta prijedloga Zakona o Hrvastim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, prije svega pohvalan je pokušaj socijalizacije kroz stimuliranje povratka branitelja u svijet rada, dakako uz uživanje mirovine, Međutim, vrlo je ograničen i zapravo je sveden na usklađivanje s općim pravom, koje već postoji po izmjenama mirovinskog zakona od prije nekoliko godina, za opću populaciju umirovljenika. Nažalost niti opći mirovinski zakon niti prijedlog braniteljskog se ne odnose na branitelje koji su ili će u mirovini po zakonu koji regulira to pravo za djelatne vojne osobe, policijske službenike i pravosudnu policiju. Drugo, ograničava tako što onemogućuje puno radno vrijeme i treće, onemogućuje uživanje mirovine braniteljima koji obavljaju ili krenu s tzv. samostalnim djelatnostima, slobodnim profesijama ili obrtima, u slučaju kojih ne zasnivaju radni odnos (nemaju ugovor o radu), već su tzv. dohodovnom odnosu. Ovime ih se ostavlja destimuliranima, budući oni koju su već u takvom odnosu (a radni kapaciteti su im, kako predlagač Zakona na više mjesta ističe, u pravilu ratom umanjeni) i dalje nemaju nikakva posebna prava koja bi ih tržišno učinila ravnoravnijim ostalom diijelu radne populacije. Tako im je mirovina obustavljena, razrezani puni mirovinski, zdravstveni i dr. doprinosi, čak i ako su u starosnoj mirovini, odnosno s preko 40 god. staža osiguranja, što pak znači da će se rijetko koji branitelj odvažiti vratiti iz uživanje mirovine u svijet rada. Takvo rješenje je osobito napravedno uvaži li se čijenica da slobodne profesije ili obrti nisu nikome ili gotovo nikome"uzeli" radno mjesto, već su ga zapravo kroz samostalnu djelatnost - slobodno zanimanje ili obrt stvorili, čak što više nerijetko pružajući priliku drigima da se zaposle kod njih ili za njih obavljaju djelatnost (npr. knjigovodstveni servis koji ima pruža usluge i slično). Slika se upotpunjuje sagleda li se situacija u jednoj nam susjednoj državi (s daleko boljim udjelom mirovine u prosječnoj plaći), gdje svatko tko se iz statusa umirovljenika zaposli, zadržava mirovinu, a s druge strane niije obveznik doprinosa za zdravstveno osiguranje (budući ga je do trenutka kada je postao umirovljenik ionako "doživotno" već uplatio), što je, premda postaje obveznik mirovinskog osiguranja . doprinosa, vrlo stimulativno. Tako je praktički ostvareno načelo prema kojem je mirovina stečeno pravo (što je kod nas uvaženo, budući je uživaju i oni koji imaju ogromne registrirane prihode od imovine, ali nažalost, kako sam istaknuo, ne i oni koji otvore samostalne profesionalne djelatnosti, rada u "punoj satnici", što bi bilo vrlo moguće u koliziji s Ustavom, prema kojem smo država socijalne pravde), koje se ne uskraćuje, a s druge strane ona se novim uplatama nakon svake godine staža reizračunava- povećava. Zbog neuplate zdravstvenog ne ostvaruje se tzv. pravo na bolovanje, no socijalna sigurnost je očuvana kroz uživanje mirovine. Slijedom navedenoga od predlagača, kojem sam svojevremeno o ovome pisao i primao najave uvažavanja, s punim opravdanjem, vjerujem ne samo ja, očekujem da članak revidira i odgovarajuće uskladi tako da doista mirovina bude stečeno pravo, a njezino uživanje ne ograničava samo na skraćeno radno vrijeme i na osobe koje zasnivajju radni odnos, već proširi i na one koji će ili su u miriovini po mirovinskom zakonu za djelatne vojene osobe i policijske službenike .Osobito što ne konkrurraju - uzimaju radna mjesta jedino dostupna većini kolega branitelja (i dr. populacije), već samostalmo otvaraju obrte ili obavljaju tzv. slobodne profesije. Ili da makar osobama koje otvore obrte ili obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti, omoguće uživanje makar većeg diijela obustavljenog stečenog prava - mirovine i neizostavno oslobodi novih uplata obveznih osiguranja (zdravstveno, mirovinskog i drugih), što bi bilo socijalno pravedno (zašto dva puta plaćati zdravstveno i mirovinsko osiguranje?) U protivnom, ostavi li se sadašnje rješenje, nameće su zaključak da su opći umirovljenici u državi čiji je primjer istaknuo, u boljem položaju nego li mi branitelji, "unatoč danoj privilegiji". Nije prihvaćen Odredbama ovog Zakona nije moguće mijenjati odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba niti je moguća kumulativna primjena dva posebna propisa. S obzirom da su ovaj Zakon i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba dva posebna propisa te s obzirom na osnovno pravno načelo da specijalni propis derogira opći propis, nema pravne osnove da se prava kumuliraju po dva posebna propisa jer za to nema pravne opravdanosti ni u tom načelu, niti u načelu uzajamnosti i solidarsnosti u obveznom mirovinskom osiguranju. Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba već sadrži pogodnosti, pa se posebni pravni režim iz toga Zakona ne može dodatno kombinirati s pravnim režimom i pogodnostima drugog posebnog zakona, odnosno ovog Zakona.
91 Miroslav Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U uvodu ovog Nacrta, pogl. II. Ocjena stanja …, citat: „Naime, uslijed proživljenih ratnih trauma kod braniteljsko – stradalničke populacije javljaju se brojni problemi koji negativno utječu na njihovu kvalitetu života i životni vijek.“ Stoga je ta populacija, kako i sami kažete u neravnopravnom položaju pred ostalom populacijom i to ne samo zbog mirovinskih prava. Nadalje prosvjedi ispred Ministarstva branitelja, ukazali su imenom i prezimenom na određene probleme u Ministarstvu i ostvarivanju braniteljskih prava. Njihovim izmještanjem ti problemi nisu riješeni i određen broj branitelja ni danas zbog toga ne može riješiti na pravedan način davno započete postupke, kod kojih su neki otišli i u zastaru. Uočili ste „potrebu opsežnih promjena“. Osnovna pretpostavka iskrenih promjena je poštivanje osobe, branitelja. Drugim riječima, branitelju koji se obrati sa argumentima, mora se i odgovoriti sa argumentima. Već dugo vremena, prethodnoj, ali i novoj administraciji ukazujem na brojne sporne momente u postupku ocjene statusa HRVI. Pri tom navodim dokaze i argumente citirajući postojeću dokumentaciju. Uzmimo primjere radi vjerodostojnosti. Ukažem vam na kršenje Ustava RH, na način da se Upravnom sudu ne dostavi cjelokupna dokumentacija. Time se u bitnome utječe na presudu odn. krši ustavno pravo na pravedno suđenje. Ili slučaj u kojem vještak u postupku ocjene statusa HRVI, ne vještači cjelokupnu dokumentaciju, već probranu. Slučajevi u kojima je medicinsko vještačenje u suprotnosti sa medicinskom literaturom, ili slučajevi u kojima se ne uzimaju u obzir privatna medicinska vještačenja… U odgovoru se pozivate na taj način kompromitiranim pravomoćnim rješenjima ili tvrdnjom kako je u upravnom postupku ispoštivana zakonska procedura, a da se pri tom ni riječju spomenu navedeni argumenti. To nije način na koji se iskazuje poštivanje. Slične odgovore dobija i koordinacija braniteljskih udruga grada. Trebamo li ja i ostali sa sličnim problemima kupovati odvjetničku zaštitu i pisati Vrhovnom sudu, Ustavnom sudu ili Europskom sudu. A to košta i košta, pa kako? Zakon bi trebao predvidjeti sankcije i za djelatnike upravnih tijela, a ne samo za branitelje u postupku. U svakom slučaju nužna je kvalitetnija i efikasnija komunikacija branitelja i Ministarstva. I sami kažete na početku kako nismo ravnopravni sa ostalom populacijom, stoga bi „naš“ zakon trebao i uvažiti tu činjenicu. A, nadam se i da ste svjesni svih implikacija izrečenog. Primljeno na znanje Riječ je o komentarima koji se ne tiču sadržaja Zakona, već o problemima koji se tiču prakse i primjene Zakona.
92 Miroslav Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI U uvodu ovog Nacrta, pogl. II. Ocjena stanja …, implicite se navodi kako je u ovih 25 godina od završetka Domovinskog rata tijekom kojih se ostvarivao status HRVI, uočene brojne nepravilnosti i nepravde. Tijekom tih godina ovo je četvrti Zakon o hrvatskim braniteljima. Za očekivati je da je u takvoj situaciji veliki broj branitelja iscrpljen. Postavlja se pitanje, jesu li oni sposobni u cjelosti pojmiti i odgovoriti na sve zahtjeve koje pred njih postavlja ovaj Nacrt, a u cilju ostvarivanja prava reguliranih tim zakonom. Mislim da određeni broj nije. Iz tog razloga, mislim da nisu u stanju ni kvalitetno sudjelovati u ovoj raspravi. Stoga predlažem zakonodavcu da u što skorije vrijeme osigura kvalitetno upoznavanje te populacije sa novim Zakonom. Postojeća mreža centara nije u stanju odgovoriti na taj zahtjev. Uzmimo na primjer Knin. Branitelji Knina i okolice po psihosocijalnu pomoć trebaju ići u Šibenik, koji je udaljen 60 km. To je dijelu braniteljske populacije predstavlja veliki praktični, prvenstveno financijski problem. Stoga, barem za potrebe ove javne rasprave osigurajte adekvatnu pravnu pomoć za sredine kao što su Knin. Primljeno na znanje U cilju lakše dostupnosti Ministarstva braniteljima i olakšavanja postupka ostvarivanja prava, ovim Zakonom ojačavaju se područne jedinice Ministarstva.
93 Miroslav Jadrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Nacrtom Zakona su transparentnije regulirana prava pripadnika naoružanih odreda Narodne zaštite. Pripadnost se dokazuje potvrdom (izjavom) zapovjednika. Kako takvu potvrdu tražiti nakon skoro 30 godina? Zbog toga tražim arhiv naoružanih odreda. Ali, gdje je arhiv naoružanih odreda narodne zaštite grada Splita? Već dugi niz godina pokušavam, bezuspješno, dobiti odgovor od nadležnih u Splitu i MORH-u. Primljeno na znanje Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za pripadnike Narodne zaštite utvrđuje Ministarstvo obrane u upravnom postupku. Dokazna sredstva i ostalo vezano uz upravni postupak regulirano je Zakonom o općem upravnom postupku.
94 Ivan Ćurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Sto je sa Hravtskim braniteljima koji su već u mirovini. Ako se ovaj zakon ne primjeni na njih onda su oni ošte ćeni i to puno. Naime ja sam otišao u prijevremenu starosnu mirovinu u ožujku 2017. god. Imam 900 dana borbenog sektora i dragovoljac sam. sad izračunajte koliko ću ja izgubiti. To nikako ne smijete učiniti. Nismo mi krivi što smo ranije otišli. Osim toga ja sam čekao ovaj zakon godinu dana. Bio sam 5 godina na zavodu za zapošljavanje, nisam imao od čega prehraniti obitelj niti školovati djecu. Blokiran mi je račun preko godinu dana. Pun sam dugova. i sada ako se meni neće uskladiti mirovina po novom zakonu to će biti krajnje nepošteno i nemoralno. Molim vas ne mojte ovo olako shvatiti jer će vanm se sigurno pobuniti ta kategorija branitelja. Nije prihvaćen U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja predviđeno je prevođenje najniže mirovine, odnosno i hrvatski branitelji koji su pravo na najnižu mirovinu ostvarili po važećem Zakonu, moći će ostvariti dodatak ovisan o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru koji je predviđen novim Zakonom. Prema prijedlogu novog Zakona omogućit će se rad bez obustave mirovine bez obzira je li ona ostvarena po važećem ili novom Zakonu. Ostale odredbe predviđene novim Zakonom koje se odnose na prava iz mirovinskog osiguranja se ne prevode jer trenutačno ne postoje finacijski uvjeti koji bi to omogućili.
95 DRAGICA JERKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Vezano za glavu VIII čl.107., čl.108., konkretno u čl.109. korisnici naknade za nezaposlene moraju po st. 4. ispunjavati određene uvjete, odnosno za prethodnu godinu ne smiju imati ostvarene prihode po članu veće od 33% od utvrđene proračunske osnovice. To znači u slobodnoj procjeni, konkretno u mojem slučaju 2016. g. sam proglašena tehnološkim viškom, i u toj godini sam imala određenih prihoda koji su iznad 33%, međutim ti prihodi su i potrošeni u toj godini za preživljavanje, te bih ove 2017.g. doslovno trebala kopati po kontejnerima da bih tek 2018.g. ostvarila naknadu za nezaposlene. Nadam se da ćete uvidjeti da bi se ta mjera trebala uvjetovati i vezati za prihode u prethodnih maksimalno 3 mjeseca, jednako kao što je i uvjet za jednokratnu pomoć, odnonso za naknadu bi trebao biti univerzalan iznos a ne vezan za učešće, odnonso borbene dane, jer su svakoj osobi potrebni osnovni uvjeti za život, pogotovo gdje se radi o osobama iznad 55 godina života. Hvala, Prihvaćen Prijedlog će se na odgovarajući način uvrstiti u Zakon.
96 Dražen Iličić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Molim pojašnjenje : - otvoriti će se prostor za podnošenje i dobivanje statusa HRVI temeljem psihičkog oboljenja, a priznavati će se status poginulog ako počini suicid temeljem psihičkog oboljenja samo do izglasavanja novog Zakona - za stambeno zbrinjavanje će se gledati da ako nemaš HRVI, a imaš najmanje 3 godine borbenog sektora, kao na 30 % HRVI. Šta je s onima koji imaju 20% HRVI i više od 3 godine borbenog sektora. Hoće li oni automatski biti na listi kao da imaju 30% HRVI ? Primljeno na znanje Status smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je status koji se prvenstveno odnosi na hrvatske branitelje koji su stradali izravno u Domovinskom ratu ili neposredno nakon Domovinskog rata. S obzirom da je od Domovinskog rata prošlo više od 20 godine, u članku 8. uvodi se nova kategorija: umrli hrvatski branitelji te članovi njihovih obitelju ostvaruju prava određena ovim Zakonom za članove obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
97 Zlatko Nađ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI a da vi nama vrati te sve ono sto ste nam poskidal s mirovina...i to mislim najmanje tri puta je bilo skidanje... zasto nemamo pravo na besplatne ljekove....zasto casnici i obicni vojnici nemaju ista primanja...i jedni i drugi su se zrtvovali za domovinu...a posto su u mirovini trebaju imati ista prava..i onako vise ne vrse nikakvu funkciju u mirovini.... UKRATKO mnogi casnici su bili u pozadini...a obicni vojnici U blatu U snijegu i PO vrucini..i sada trpimo posljedice svega toga... Nije prihvaćen Smanjenje kao ni prestanak smanjenja mirovina određenih po posebnim propisima nije regulirano zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Prvo smanjenje mirovina predviđeno je Zakonom o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10) i uglavnom su smanjene mirovine veće od 3.500,00 kn i to za 10%, bez određivanja bilo kakvog uvjeta za prestanak ovog smanjenja. Drugo smanjenje mirovina predviđeno je Zakonom izmjeni i dopunama Zakona o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13) i uglavnom su smanjene mirovine koje su veće od 5.000,00 kn, uz predviđeni prestanak smanjenja kada porast društvenog bruto proizvoda u tri izvještajna razdoblja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje bude najmanje 2% i kada deficit državnog proračuna u istom razdoblju bude manji od 3%. Člankom 23. kojim je predviđeno oslobođenje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (HB iskaznica) željelo se obuhvatiti, najugroženije skupine. Kategorije koji nisu obuhvaćene ovim člankom mogu ostvariti pravo na besplatno dopunsko osiguranje prema općem propisu ukoliko im prihod po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 1.516,32 kn. Iako ovim člankom oslobođenje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite nije predviđeno za sve hrvatske branitelja, zdravstvena skrb za sve hrvatske branitelja podignuta je na višu razinu osiguranje besplatnih preventivnih sistematskih pregleda za sve hrvatske branitelja, a osim toga pravo na medicinsku rehabilitaciju moći će ostvariti svi hrvatski branitelji (a ne samo HRVI) kojima je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
98 Guido Hornik DIO PRVI, OSNOVNE ODREDBE U analizi postojećeg stanja dajete osvrt na staž proveden u Domovinskom ratu i na neuplaćivanje doprinosa za to vrijeme. Jedna od srodnih kategorija su bivši pripadnici JNA i borci NOR-a čije uplate doprinosa su išle u savezni fond vojnih umirovljenika u Beograd pa im se nije oduzimao radni staž. Ukoliko niste zadovoljni ovom tvrdnjom posjedujem pisani dokaz od strane HZMO-a. Isto tako temeljem članka 205. stavak 3. Zakona o obrani Ministar obrane i Ministar rada i mirovinskog sustava napravili su Pravilnik o posebnom stažu ostvarenom u domovinskom ratu, čime je zadiranje u već upisan, obraćunat i postojeći staž došlo do povrede stečenih prava. Cjelokupni problem staža kod Hrvatskih branitelja i stradalnika prouzročio je članak 25. ZOMO 2014. koji je bio implementiran u stavke 1.,2. i 3. članka 80. ZOMO i gdje se je umjesto mirovinskog staža kao relevantan podatak uzimao staž osiguranja za razliku od ostalih umirovljenika kojima je mirovinskog staža računat temeljem članka 24. ZOMO Ovo je bio i još uvijek ostao jedan od ključnih diskriminirajućih elemenata novog ZOMO, kojega ste izmjenama i dopunama samo ublažili do neke nove Vlade koja će opet to razdvojiti. III. MIROVINSKI STAŽ Članak 24. Mirovinski staž, prema ovome Zakonu, na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaća razdoblje: 1. provedeno u osiguranju, prema odredbama ovoga Zakona 2. navršeno do 31. prosinca 2013. koje se, prema zakonskim propisima koji su se primjenjivali do toga dana, računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž. Članak 25. U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju. Isto tako se ne smije zaboraviti da je ZOMO 2014. godine temeljem članka 185. priznao mirovinski staž proveden u bivšoj JNA od 1970. do 1991. godine i to im priznao kao osnovicu za opći dio mirovine, iako njihovi doprinosi nisu bili uplaćivani u Hrvatski mirovinski fond, a obveza Hrvatske za isplatu njihovih mirovina nije postojala. citat iz odluke Ustavnog suda; Radi se dakle, o zakonu kojim je Republika Hrvatska preuzela obvezu isplate određenih mirovina i drugih novčanih primanja, koja nisu ostvarena u Republici Hrvatskoj i za isplatu kojih nije postojala obveza isplate od strane Republike Hrvatske i nositelja mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. Broj:U-III-4367/2004 Zagreb, 15. ožujka 2007. Nažalost nepoštivanjem odluka radne skupine za izradu mirovinskog djela novog zakona o braniteljima i "ostavljanjem" umirovljenih Hrvatskih branitelja i stradalnika u sustavu općeg mirovinskog osiguranja, ministarstva rada i mirovinskog sustava ovaj problem i nesigurnost mirovina će biti TRAJNI PROBLEM. Vama za informaciju rudari Tupoljaka (Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i prva po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u istarskim ugljenokopima „Tupoljak“ d.d. Labin) i oboljeli od azbestoze (Zakon o uvjetima stjecanja prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu NN 79/09, 149/09, 139/10) imaju svoje Zakone o mirovinskom osiguranju čime osim ako nešto nije definirano tim Zakonom podliježu pod opći mirovinski Zakon…TAKO JE TREBALO BITI I KOD HRVATSKIH BRANITELJA I STRADALNIKA. Nije prihvaćen Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji je posebni propis, a Zakon o pravima iz mirovinskom osiguranja je opći propis. Pravno je načelo da specijalni propis derogira opći propis. Ovim Zakonom, u odnosu na Zakonom o mirovinskom osiguranju, predviđeni su povoljniji uvjeti za odlazak u mirovinu za hrvatske branitelje i članove njihove obitelji, a za provođenje postupka i ostalo što nije drukčije uređeno ovim Zakonom, primjenjuje se opći propis.
99 Ured pučke pravobraniteljice OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. U članku 1. toč. c, u kojem se koristi formulacija “velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine“ predlažemo koristiti termin „dijela srpskog stanovništva u Republici Hrvatskoj“ radi usklađivanja s Deklaracijom o Domovinskom ratu, u kojoj se navodi da je „na Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj“. Naime, formulacija „veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine“ ranije se nije koristila, čak niti kolokvijalno, a niti u zakonskim tekstovima, već se govorilo o pobunjenom dijelu srpskog stanovništva, oružanoj pobuni dijela srpskog stanovništva i sl. Osim toga, korištenjem izraza „pripadnici nacionalne manjine“, koji se danas veže uz zajamčena prava pripadnika nacionalnih manjina, ne doprinosi se pomirenju i procesima suočavanja s prošlošću. Nije prihvaćen Nema potrebe s druačijom formulacijom, jer ni jedna se ne odnosi na konkretne brojke.
100 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. "Inicijativa mladih za ljudska prava" nije relevantna da komentira, a posebno ne daj Bože, da ih netko uvažava, ovaj nacrt zakona, jer su LAŽNI. Niti su inicijativa MLADIH , osim možda par pojedinaca da se tako mogu nazivati, niti imaju išta sa ljudskim pravima jer oni sami, prema komentaru, kazuju o svojim stavovima. Za njih je pravo ono što oni MISLE da je pravo i ljudi su samo oni koji oni kažu da su to. Koja glupost !! Najbolje je izbrisati ovakve antiljudske i antihrvatske komentare. Očito je, iz sadržaja komentara, da iza ovog PAZI naziva INICIJATIVA MLADIH, stoji ISLAMISTA i koji je vjerojatno spreman na teroristički čin protiv Hrvata. Primljeno na znanje Komentar nije u djelokrugu teksta ovog Zakona.
101 Inicijativa mladih za ljudska prava OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. Polazeći od ukupnog smisla Zakona, koji u svoju nadležnost pripaja i snage HVO-a te im dodjeljuje prava utemeljena ovim Zakonom, neupitno je potrebna izmjena Osnovnih odredbi Zakona koje definiraju karakter Domovinskog rata. Definicija karaktera Domovinskog rata dana u Osnovnim odredbama nije u skladu s činjeničnim stanjem ni presudama međunarodnih sudova poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Taj sud je u nizu presuda utvrdio da je za vrijeme Hrvatsko-bosanskog sukoba (koji pojedini dijelovi ovog Zakona implicitno svrstavaju u Domovinski rat) koji je započeo 1993. između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine postojao međunarodni sukob te se ne može govoriti o obrambenom karakteru rata. Radi se o sljedećim predmetima: Aleksovski (IT-95-14/1), Blaškić (IT-95-14), Bralo (IT-95-17), Furundžija (IT-95-17/1), Kordić i Čerkez (IT-95-14/2), Kupreškić i drugi (IT-95-16), Naletilić i Martinović (IT-98-34). MKSJ je utvrdio kako je Republika Hrvatska imala ukupnu kontrolu nad snagama HVO-a i pomagala u vođenju i koordinaciji ovih jedinica. S obzirom na to da se sukob vodio na teritoriju BiH, djelovanje jedinica HVO-a u ovom slučaju ne predstavlja obranu Republike Hrvatske već osvajačke tendencije tadašnjeg političkog vodstva RH i ugrozu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine koje su u tom razdoblju bile u sukobu s Armijom BiH. Nadalje, jedinice HVO-a pod efektivnom kontrolom RH su provodile ubijanja, mučenja i zlostavljanja civila ili ratnih zarobljenika (za što je između ostalog osuđen niz političkih i vojnih dužnosnika Herceg-Bosne i HVO-a) čime su bili instrumentalizirani u sukobu koji se nikako ne može okarakterizirati kao obrambeni i oslobodilački rat, barem ne za Republiku Hrvatsku jer se vodio na teritoriju druge države. Rat se ne može okarakterizirati ni kao pravedan s obzirom na međunarodni karakter sukoba i kršenje međunarodnog i humanitarnog prava što je utvrđeno pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Nije prihvaćen Ovaj Zakon nema za cilj znanstveno istraživanje ratova na području bivše Jugoslavije, nego omogućava ostvarivanje prava stradalnicima iz Domovinskog rata.
102 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. U čl. 1. Sukladno normo tehničkim pravilima u ovom članku treba odrediti predmet zakona pa slijedom toga predlažem brisanje točke a) i b). Nije prihvaćen Nema potrebe za brisanje predloženih točaka. Osnovnom odredbom navode se temeljne vrijednosti Domovinskog rata, kao i činjenicu da su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata branili i obranili Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu te da ta uloga treba biti dostojno vrednovana kroz ovaj Zakon. S obzirom da se radi o propisu koji uređuje pitanja hrvatskih branitelja, potrebno je, sažeto i koncizno u osnovnim odredbama ovog Zakona obuhvatiti temeljne vrijednosti Domovinskog rata odnosno naznačiti zaslužnost hrvatskih branitelja za uspostavu suverene Republike Hrvatske. Navedeno je sukladno članku 11. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor kojim je određeno da se u uvodnom dijelu propisa mogu utvrditi ciljevi, svrha i načela kojima se izražavaju osnovne vrednote i pravila u određenom području društvenih odnosa koji se propisom uređuju, a od važnosti su za cjelinu propisa i osnova za interpretaciju te da se u tom slučaju uvodni dio treba nazvati osnovnim odredbama.
103 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. Npr. čl. 1. – propisuje se predmet zakona, a ne određuje se cilj jer je isti sadržan u njegovoj duljini primjene. Još uvijek većina prava navedenih u nacrtu odnosi se na stradalnike, a ne odnosi se na članove obitelji, osim prava na stipendiju. Pa ispada da je hrvatski branitelj „Pale sam na svijetu“, a ne da je sastavni dio nečije obitelji. Žalosno je da naziv zakona implicira mogućnost ostvarivanja prava članovima obitelji hrvatskog branitelja. Nadalje, notorna je činjenica da se PTSP može prenositi transgeneracijski, posebice na djecu, a uz to imamo i sekundarnu traumatizaciju članova obitelji o kojoj se ne govori kroz cijeli zakonski tekst.(M. Braš) Još manje se daju prava članovima obitelji, posebice smrtno stradalog branitelja. Primljeno na znanje U narednom razdoblju posveti će se pozornost i na transgeneracijsko prenošenje PTSP-a.
104 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. PONOVO DRŽAVA "IZNAD" HRVATSKOG NARODA !?! Ako se želi iskreno priznati da je organizirana zaštita opstanka i interesa Hrvatskog naroda od Australije do Kanade "Ustavna dužnost svakog građanina RH" a posebno svakog nacionalno svjesnog Hrvata, i ako se želi izbjeći zabluda da je „država kao institucija iznad naroda“ i da je ustavna obaveza građana isključivo zaštita države kao institucije, onda se svakom Hrvatskom branitelju jučer, kao i svakom branitelju Hrvatskog naroda i Hrvatske države sutra, mora priznati status „Hrvatskog branitelja“. U zakon treba ugraditi NAČELO ZAŠTITE HRVATSKOGA NARODA I HRVATSKE DRŽAVE, a ne samo države kao institucije u prošlosti. Dakle zakon se treba temeljiti na načelima zaštite Hrvatske države i Hrvatskog naroda kao i svakog pojedinca građana RH, u državi ili izvan nje (na cijelom globusu), u prošlosti kao i u budućnosti! Ovakvo načelo bi bilo temelj za priznavanje „Statusa Hrvatskog branitelja“ svim vojnim formacijama u prošlosti ali i u budućnosti !!! (HVO, HOS, Narodna zaštita, Različiti Naoružani odredi…) Temeljem tog načela onda nitko ne bi mogao osporiti pripadnicima HVO-a "Status Hrvatskog Branitelja" u prošlosti kao i svim eventualnim budućim stradalnicima, Hrvatskih oružanih snaga, Hrvatske vojnike i policajce, ili neke druge savezničke vojne formacije, u budućnosti čiji bi pripadnici riskirali svoje živote, za naše interese diljem svijeta u raznim vojnim ili antiterorističkim misijama u kojima i danas „riskiraju svoje zdravlje i živote“. (Afganistan, Baltik, Egipat, Terorističke Otmice… Salopek)“ Svi bi oni u dakle (bar slučaju stradavanja) trebali imati mogućnost postati Hrvatskim braniteljima što će svakako stimulativno djelovati na hrvatsku mladež da odabire vojna ili policijska zanimanja u budućnosti. Ovako se širi percepcija da je ovo zakon za „potrošene likove iz prošlosti“ za kojega mladi sve manje imaju razumijevanja, zahvaljujući antihrvatskim medijima. Ne smijemo dozvoliti da ovo bude još jedan boračko-parazitski "zakon za privilegirane" koji je svima išao na živce pa čak i samim borcima. Dakle zakon mora biti jasan po pitanju "Statusa Hrvatskog branitelja" ne samo za prošlost nego i za budućnost Hrvatske Države, Hrvatskog Naroda i svi građana RH. A u prošlost nikako ne ići dalje od Domovinskog rata, inače nema razloga da ne idemo do stoljeća 7. Primljeno na znanje Mogućnost priznavanja statusa hrvatskog branitelja za pripadnike HVO-a bit će razmotrena u narednom razdoblju.
105 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. U članku 1 se spominju svi živi i neživi kao agresori na Hrvatsku, ali se nigdje ne spominje jugoslavenska politika i zabluda o Jugoslaviji kao ona ideja koja je izazvala rat i agresiju na Hrvatsku. Spominje se JNA, ali se ne spominje što je pokretalo JNA na agresiju. Podsjetimo se, i Vukovar i Škabrnja su razoreni pod komunističkim simbolima, a glavni napor u napadima i razaranjima je radila JNA. Predlažem: "c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata su branili i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju su izvršile jugoslavenske savezne institucije uz pomoć JNA, pokretane jugoslavenskom i komunističkom idejom, te Srbija, Crna Gora i paravojne postrojbe iz Bosne i Hercegovine uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, organizirane i predvođene velikosrpskom politikom." Nije prihvaćen Nije potrebno u jednoj uvodnoj odredbi razrađivati detalje agresije i opisivati propale političke ideje koje su bile vodilje agresije na Republiku Hrvatsku.
106 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 2. Čl.2. predlažem izmjenu članka tako da glasi- –„ Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.«. Izmjena je jezgrovitija i jasnija. Nije prihvaćen Ured za zakonodavstvo nije imao primjedbi na ovakvu formulaciju. Smatramo da je postojeća formulacija dobra.
107 Nenad Nikolić OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Definicija hrvatskog branitelja u smislu ovog zakona nije dobra. Umjesto: (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: Predlažem: (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, opstojnosti države Republike Hrvatske i Hrvata kao naroda kao: Ako ostane tekst kakav je predložen tada dovodimo u pitanje sve branitelje iz BiH. Jer ako se radi o suverenitetu Republike Hrvatske on baš nikakve veze nema s Republikom Bosnom i Hercegovinom (molim pogledati članak 2. Ustava Republike Hrvatske gdje je opisano gdje se sve proteže suverenitet Republike Hrvatske). Međutim obrana države Republike Hrvatske i Hrvata kao naroda itekako ima veze i ima smisla u ulozi hrvatskih branitelja na teritoriju BiH. Jerr su branitelji iz BiH spriječili masovniji obuhvat Republike Hrvatske zapriječivši oružano i organizirano prolaze i prilaze granicama države Republike Hrvatske. Spominjanje suvereniteta Republike Hrvatske a u duhu Ustava Republike Hrvatske u kontekstu Bosne i Hercegovine je dubiozno i treba se toga kloniti ako zaista želimo postići ciljeve ovog zakona a ne izazvati moguće sukobe s Bosnom i Hercegovinom. Nije prihvaćen Položaj hrvatskih branitelja pripadnika HVO-a sada i u narednom razdoblju regulirat će se bez izazivanja bilo kakvih sukoba s BiH.
108 Ured pučke pravobraniteljice OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. predlažemo da se čl. 3. nadopuni na način da se kao posebna kategorija branitelja navedu osobe koje su u trenutku dragovoljnog stupanja u Oružane snage RH bile maloljetne. S obzirom da su ove osobe sudjelovale u ratu kao djeca, zakonodavac bi trebao pronaći primjeren model priznanja njihovih zasluga i doprinosa u Domovinskom ratu, a jedan od njih je svakako i njihovo navođenje u Zakonu kao posebne kategorije branitelja, odnosno dragovoljca sukladno uvjetima iz čl. 5. Nacrta Zakona. Nije prihvaćen Nema potrebe posebno navoditi kategoriju maloljetnih hrvatskih branitelja. Prema dosadašnjem Zakonu, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca za osobe koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog (maloljetnici, žene, invalidi...) bio je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
109 Mirko Sesar OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. podstavak a) obvezatno iza Hrvatskih obrambenih snaga treba dodati kraticu HOS-a, kako je bilo u prethodnim Zakonima o pravima hrvatskih branitelja. U prepoznatljivom obliku dragovoljci HOS-a uvedeni su u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz 2001. u mandatu premijera Račana i ministra branitelja Pančića. Nije prihvaćen Suklano pravilima nomotehnike koje je donio Hrvatski sabor, nema potrebe punom nazivu dodati i kraticu.
110 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. U članku 3. stavku (2) kao vrijeme početka rata naveden je, eksplicitno, datum 05. kolovoza 1990. Što se to dogodilo značajno toga datuma da bi mogli govoriti o početku velikosrpske pobune kada je ona započela 17. kolovoza 1990. Iz ovog stavka bi se moglo zaključiti da je rat počeo prije – odnosno s hrvatske strane. Nije prihvaćen Ovom odredbom ne određuje se početak Domovinskog rata, nego razdoblje obrane suvereniteta Republike Hrvatske. Obrana suvereniteta ne svodi se na početak borbenih djelovanja, nego sadrži i pripreme za obranu od agresije. Nema dvojbi oko toga tko je započeo Domovinski rat.
111 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. 1. U članku 3., stav (1) pod a), u nabrajanju pripadnika oružanih snaga dodati „Dragovoljačkih oružanih skupina“. Obrazloženje: od kolovoza 1990. ustrojavane su, potpuno u tajnosti, dragovoljačke oružane skupine koje su kasnije najvećim dijelom ušle u sastav ZNG-a, HV-a ili MUP-a. Nekoliko tisuća njih ostvarilo je status hrvatskog branitelja, ali ih se prema ovome nacrtu ne može svrstati u nabrojane kategorije. Organizirane su prema nalozima ministra obrane, odmah 17. kolovoza 1990. i bile su naoružane različitom vrstom naoružanja – od lovačkih pušaka, pištolja do naoružanja prikupljena od poduzeća itd., jer je u isto vrijeme oružje Teritorijane obrane bilo sklonjeno u vojarne; a djelovale su u suradnji tadašnjih sekretarijata za narodnu obranu i stranke na vlasti. Na terenu su surađivale s pripadnicima specijalnih policijskih snaga – samo u Gradu Zagrebu „Dragovoljačke oružane skupine“ bile su potpora u oružanom osiguranju objekata od interesa za RH INA, HTV…), izradi i postavljanju fortifikacijskih prepreka, izradi i prikupljanju naoružanja – na području Trnja izrađeno je nekoliko tisuća bombi, a o tome svjedoči i spomenik bombi „Trnjanka“. Zagrebački naoružani dragovoljci su aktivno sudjelovali u oružanim aktivnostima u zastrašivanju neprijatelja prilikom planiranja državnog udara 25. siječnja 1991.; akciji na Plitvicama, suđenju Virovitičkoj skupini; oružanom sukobu u lipnju 1991. na Mostu mladosti – tom prigodom je ubije jedan pripadnik JNA; sudjelovanje u hapšenju 43 snajperista u Gradu Zagrebu, uklanjanju mitraljeskih gnijezda, zauzimanju vojarni, osiguranju skloništa itd. I sve se to događalo prije mobilizacije ratnih postrojbi u rujnu 1991. Dobrovoljačke oružane skupine imale su svoje mjesne zapovjednike, a voditelji tadašnjih sekretarijata za obranu u općinama bili su ujedno i zapovjednici tih odreda te članovi kriznih štabova. Sve Dragovoljačke naoružane skupine imale su status paravojne formacije sve do utemeljenja naoružanih odreda Narodne zaštite. Svi pripadnici „Dragovoljačkih oružanih skupina“ dobili su i Spomenice domovinskog rata 1990/1992. Primljeno na znanje Još će se razmotriti problematika članova DOS-a u smislu priznavanja statusa.
112 ronald pichler OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. I opet bi neki da diskriminiraju pripadnike naoružanih odreda Narodne zaštite. Mnogima je uz status branitelja dodan i period u NZ i po dosadašnjim propisima. Jasno da se neki boje da će dobiti manje ako se bude priznala i NZ u statusu branitelja i dragovoljca. Zašto ne bi status branitelja i dragovoljca trebali dobiti i pripadnici naoružanih odreda NZ i ako iz bilo kojih razloga nisu prešli u druge postrojbe (starost, bolest i dr.)? Nema razloga osim iz sebičnosti. Pa smanjite broj od 500.000 branitelja (enorman neistinit broj branitelja) na realni i istiniti broj onih koji su bili s oružjem, maknite neborbeni sektor i biti će mjesta i za pripadnike naoružanih odreda NZ. Sve drugo je nedopustivo i ponovna diskriminacija i nejednakost ili pripadnici NZ nisu jednako vrijedni kao pripadnici ostalih borbenih jedinica iako su se borili rame uz rame s ostalima. Zbog takovog stava pripadnici NZ (naoružani odredi) su izgubili jako puno jer zbog nepriznavanja statusa branitelja i dragovoljca nisu sve ove godine mogli konzumirati prava iz Zakona o braniteljima koja su pripadnici drugih jedinica uživali što znači nejednakost pred Ustavom i krajnje je vrijeme da se to ispravi i da pravda pobijedi. Primljeno na znanje Podržavamo izneseni stav u svezi pripadnika Narodne zaštite.
113 Goran Dubinjak OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. U članku 3 u svezi priznavanja statusa branitelja pripadnicima Narodne zaštite (NZ). Da se ne bi dogodio enorman rast broja branitelja predlažem da se priznavanje perioda boravka u NZ uvjetuje već ostvarenim statusom branitelja po drugoj osnovi neovisno o periodu,uz iznimke.Znači ako netko ima status branitelja priznati mu i period NZ s tim da ne može zbog toga skupiti preko 100 dana pa ostvariti status dragovoljca ako ga već nema.Na taj način će biti priznato svima taj period ,a neće se povećati broj branitelja niti dragovoljaca. Radi pravednosti i izjednaćavanja pripadnika NZ ukidanje dosadašnjih ostvarenih statusa NZ i priznavanju po ovom zakonu,ako osobe ostvare ponovo to pravo radi: U sadašnjem zakonu je bilo predviđeno priznavanje NZ ako netko ima 5 mjeseci.To nitko u državi nije mogao teoretski imati,a opet su neki uspjeli ostvariti to pravo,a još gore je da u istim odredima nekome je priznat borbeni,a nekome neborbeni sektor.Takav zakon je bio apsurdan,ali on se onda morao promjeniti,a ne nekim naputcima priznavati statuse,pa tko je dobio-dobio jer je to bilo proizvoljno tumaćenje zakona. Pripadnicima NZ koji nisu ostvarili statuse po drugoj osnovi iznimno priznati statuse kod specifičnih slučajeva tipa osoba nije bila obvezna biti u pričuvnom sastavu ili je osoba nastradala u NZ ,ranjavanje i slično ili je osoba bila nesposobna ili bolesna pa nije se mogla kasnije uključiti i u druge postrojbe. Na taj način će svima biti priznata NZ ako imaju već te statuse ili ako postoje navedeni specifični razlozi,a svima drugima koji su samo bili u NZ i mogli su ,a nisu bili u drugim postrojbama priznati neborbeni sektor ili sudionik. Neznam koliko je pošteno da se prizna NZ 3-4 mjeseca i osoba dobije status dragovoljca,a osobe koje recimo budu u gardijskim brigadama (ili drugim ratnim postrojbama) pet godina ,a došle u 11 mjesecu 91 godine nemaju status dragovoljca. Mojim prijedlogom će možda netko biti i oštećen,ali mislim da postoji opasnost zloupotrebe statusa pogotovo ako nije sređena dokumentacija,pa dva svjedoka i nema kraja... Nije prihvaćen Većina pripadnika Narodne zaštite koja je nakon razvojačenja u Narodnoj zaštiti nastavila pripadnost u nekoj od vojnih ili policijskih postrojbi ima priznat status HB i za razdoblje pripadnosti Narodnoj zaštiti. Upravo treba riješiti problem onih koji nisu nastavili pripadnost nekoj od policijskih ili vojnih postrojbi.
114 Josip Marković OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. nedostaje definicija borbenog sektora Primljeno na znanje Ovo pitanje regulira se drugim pravnim aktima. Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje.
115 Mirko Sesar OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. stavak (2) treba preformulirati u dijelu koje se odnosi na vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu: Stavak (2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 01. ožujka 1991. do 01. prosinca 1995. Obrazloženje: Činjenica je kako rat nije započeo 05. kolovoza 1990. niti je trajao do 30. lipnja 1996. Zadnja operacija HV-a Južni potez završena je 15. listopada 1995., a početak oružane pobune bio je u Pakracu 01. ožujka 1991. Posve je nepotrebno vrijeme u kojem nije bilo bojevih djelovanja od 05. kolovoza 1990. do oružane pobune u Pakracu početak ožujka 1991. priznavati kao sudjelovanje u Domovinskom ratu i to kao borbeni sektor. Realnije određivanje početka i kraja bojevih djelovanja jača dignitet istinskih branitelja i dragovoljaca i na koncu samog Domovinskog rata. Nije prihvaćen Odredba ne regulira početak i kraj Domovinskog rata, nego određuje trajanje obrane suverniteta Republike Hrvatske. Nije ključni element ovog određenja početak i završetak borbenih djelovanja.
116 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. čl.3.-„ hrvatski branitelj je ……………….. kao „ – ovakav izričaj ostavlja pravnu nesigurnost ili je ili nije hrvatski branitelj nema treće opcije. Nadalje, nigdje ne piše što je „borbeni sektor“, a to je nedopustivo jer stvara pravnu nesigurnost. Detaljno nabrajanje pripadnika Narodne zaštite u navedenom periodu koji je smrtno stradao nije mjesto u ovom članku već u odredbama koji propisuju „smrtno stradalog hrvatskog branitelja“ (čl.6) , zatočen (čl.9.), nestao (čl.10) itd. jer i pripadnik Narodne zaštite je hrvatski branitelj. Nacrt zakona po svojim odredbama usmjeren pretežito je usmjeren na poboljšanje pravnog položaja 100% hrvatskih ratnih vojnih invalida. Ne umanjujući njihov doprinos i žrtvu koju podnose zbog okolnosti ratnih događanja ne smijemo nikako zaboraviti doprinos smrtno stradalih hrvatskih branitelja odnosno doprinos članova njihovih obitelji. Naime, članovi njihovih obitelji ostali su, pretežito bez hranitelja, bez roditelja i njegove skrbi i naposljetku nemogućnosti napredovanja takve obitelji. Stoga, njihova žrtva može parirati žrtvi 100% HRVI I skupine. Žrtva smrtno stradalog branitelja je nemjerljiva stoga treba članovima obitelji omogućiti sva, ako ne i veći opseg prava kao i HRVI 100% I skupine. Nije prihvaćen Nema mjesta za pravnu nesigurnost. Pripadnicima Narodne zaštite koji su navedeni u prijedlogu potrebno je regulirati prije svega status hrvatskog branitelja, a potom postoje mogućnosti za ostavrivanje i drugih statusa i prava. Nije moguće izjednačiti 100% HRVI iz Domovinskog rata s članovima obitelji smrtno stradaloga hravtskog branitelja.
117 Mihaela Cimbal-Rajić OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. st. 1. toč. b) Kako i gdje je definiran borbeni sektor? Kako će se utvrditi tko je od pripadnika naoružanih odreda Narodne zaštite bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora? Primljeno na znanje Ovo pitanje regulira se drugim pravnim aktima. Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje.
118 Mario Raguž OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. stavak 1 treba doraditi: g) pripadnik pričuvnog sastava specijalnih postrojbi Policije za vrijeme u kojem je vođen u evidenciji specijalne postrojbe Policije. Pojašnjenje: temeljnom policajcu koji je bio na terenu npr. deset dana, priznaje se sudjelovanje za sve godine rata (tj. u vremenu kako je određeno u čl.3. st.2.), a pripadnicima pričuvnog sastava specijalnih postrojbi policije samo vrijeme provedeno na terenu, iako su bili na mnogim opasnim zadacima i bili su spremni odazvati se kada postrojba pozove. Zato bi trebalo ubrojiti sve dane koje je pripadnik pričuvnog sastava bio vođen u evidenciji pojedine postrojbe specijalne policije. Obzirom da stavak 2. članka 3. pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti itd. podrazumijeva i "pripremu za odlazak na bojište" nije jasno što se misli pod pripremom, a ponavljam kako su pripadnici pričuvnog sastava specijalnih jedinica policije bili na raspolaganju cijelo vrijeme dok su vođeni u evidenciji specijalne jedinice policije. Nije prihvaćen U članku 3. definirani su pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske dok postrojbe trebaju definirati Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.
119 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. "Status Hrvatskog Branitelja" treba isključivo proizlaziti iz pripadnosti oružanim postrojbama "borbenog sektora" vojske, policije i specijalnih postrojbi, te iz organiziranih braniteljskih aktivnosti na rizičnim područjima globusa u, ali i izvan granica RH u kojima je ili će branitelj "svjesno ugroziti svoj život ili svoje zdravlje" za dobrobit Hrvatske države ili Hrvatskog naroda! Svi djelatnici ministarstava MORH-a, MUP-a, i ostalih, te javnih službi i civilnih službi nikako ne bi automatizmom smjeli biti Hrvatski branitelji. Svjestan sam da se ovo neće svidjeti mnogim pripadnicima MUP-a i MORH-a ali mislim da je nepošteno da se različite tehničke i pravne službe, te u ratu privilegirani zaposlenici ministarstava (službenici, namještenici, administrativni referenti, majstori, čistačice, inspektori, prometni policajci, itd proglašavaju braniteljima.) Mišljenje je mnogih da su oni tada radili privilegirani posao i ne vidim zašto bi im pripadnost ministarstvima koja se bave sigurnošću davala status Hrvatskog Branitelja. Primljeno na znanje U članku 3. stavku 2. Zakona već je određeno da se sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine.
120 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Članak 3, stavak 2 . Trajanje rata: navode se datumi od kolovoza 1990 do kraja lipnja 1996. Ako se na početku objašnjavanja zakona spominje nepravedno vrednovanje branitelja koji su bili izravno uključeni u borbena djelovanja s onima koji nisu bili u borbenim djelovanjima, onda bi trebalo promijeniti i trajanje DR-a. Jer nikakvog većeg oružanog sukoba nije bilo do ožujka 1991. (Pakrac), a sva borbena djelovanja su prestala operacijom "Južni potez" u listopadu 1995. Znači, sadašnje označavanje početka i kraja DR-a, relativizira opasnosti koje je nosilo izravno borbeno djelovanje s onim dijelom u kojem nije bilo nikakvog borbenog djelovanja. Naravno, službeni datumi početka i kraja DR-a nisu određeni ovim zakonom, što je još jedna nelogičnost i nepravda u tretiranju DR-a. Nije prihvaćen U zakonu se ne određuje početak i kraj Domovinskog rata već razdoblje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Preuzeto razdoblje kako je i do sada bilo definirano.
121 ronald pichler OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Konačno pravda nakon 26 godina pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite koji su uz policiju prvi stali u obranu domovine i svi pripadnici tih postrojbi su dragovoljci. U sva četiri Zakona o braniteljima i njihovih izmjena i dopuna do sada su pripadnici naoružanih odreda Narodne zaštite bili diskriminirani jer im je upravo zakonskim odredbama onemogućen status branitelja i dragovoljca, a time i konzumiranje niza prava koja je Zakon o braniteljima omogućavao pripadnicima drugih postrojbi. Primljeno na znanje Komentar na članak u pogledu reguliranja statusa pripadnika Narodne zaštite.
122 Branko Pek OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Odustajem od komentara Primljeno na znanje nema komentara.
123 Anita Laić OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. stavak 1. a) ....i pripadnici profesionalnih vatrogasnih postrojbi. Nije prihvaćen Pripadnici vatrogasnih postrojbi ne ostvaruju status hrvatskog branitelja, ali mogu ostvariti određena prava kao i hrvatski branitelji sukladno članku 7., 11., i 13.
124 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. U ZAKONU NE SMIJE I NE MOŽE BITI RAZLIKA STOGA SMATRAMO DA TREBA IZBACITI ZADNJI DIO TEKSTA ( I. skupine sa 100% oštećenjem organizma) a STAVAK 1. TREBA GLASITI ; (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i svaka osoba kojoj je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i koji je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom HRVI iz Domovinskog rata. U obrazloženju članka 4. naveli ste Ova odredba uvodi se radi ispravljanja nelogičnosti do koje je došlo uslijed početnih godina priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata kada je određenim osobama priznat status HRVI iz Domovinskog rata, a bez priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Međutim iz stavke 1. članka 4. taj dio očito se odnosi samo na HRVI iz Domovinskog rata I. skupine sa 100% oštećenjem organizma. Zar je samo kod te grupacije nađen taj nerazmjer da im je priznat status HRVI ali bez statusa branitelja.. Nije prihvaćen Cilj je ovaj status priznati samo najtežim invalidima Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja za one branitelje od koji izvode prava članovi obitelji.
125 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. Sukladno stavku 3. status hrvatskog branitelja dobivaju i npr. pripadnici civilne zaštite čiji su članovi obitelji temeljem njegova smrtnog stradavanja na redovitoj isplati obiteljske invalidnine, a što je u suprotnosti s čl. 6. i 7. ovog Nacrta. Prihvaćen Odredba će biti preformulirana.
126 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. Čl-4. st.3. – briše se. Naime, Članovima obitelji smrtnog stradalog hrvatskog branitelja onemogućava se pokretanje postupka za svoj status obzirom da se taj status priznaje jedino onim članovima obitelji koji su na redovnoj isplati obiteljske invalidnine u trenutku stupanja na snagu samog zakona. Međutim, svjedoci smo da se još vode upravni i sudski postupci glede ostvarivanja njihovog statusa. Nije li licemjerno zatvoriti mogućnost članovima obitelji čiji je član smrtno stradao da im se isti ne prizna. Primljeno na znanje Primjedba je nerazumljiva i stoga bi svaki odgovor bio dvojben.
127 Mihaela Cimbal-Rajić OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. Hoće li osobe iz stavka 1. moći ishoditi potvrdu o statusu Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata? Tko će izdravati te potvrde i na temleju koje evidencije? Primljeno na znanje Ovo će biti riješeno u nadležnosti MORH-a.
128 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. Ne vidim razloga da se posebnim člankom zakona garantira status Hrvatskog branitelja za 100% HRVI I- skupine, kad se člankom 12 i ostalim člancima nedvosmisleno potvrđuje da svaki HRVI 20-100 % ima status Hrvatskog branitelja. Bizarno je da se na temelju „Dosadašnjih Isplata“ nekome garantira status Hrvatskog branitelja! Pretpostavljam da se htjelo uključiti takozvana prevođenja 100% RVI-HVO u 100% HRVI ali to je nepotrebno ako se zakonom garantiraju stečena prava za HVO ili još bolje ako se svim pripadnicima HVO-a prizna status Hrvatskog branitelja, o čemu sam pisao u komentaru na Članak 1. ovog prijedloga zakona. Uostalom nikad nije ni bilo korektno da samo 100% RVI-HVO imaju „Status Hrvatskog Branitelja“, dok oni sa 90% i manje nemaju. To je pitanje i vojničke časti Hrvatskog vojnika a ne samo naknade za stradavanje ! Dakle, kao RVI-HVO zalažem se za pravdu: Priznati status Hrvatskog branitelja svim pripadnicima HVO-a ili nikom! (Dakle i zdravi i ranjeni, a ne samo stradalnici 100 % RVO-HVO). Naravno da nitko nema ništa protiv da RH najtežim HVO stradalnicima pomogne na drugi način ali kad je riječ o „Statusu Hrvatskog Branitelja“ onda treba biti dosljedan, inače to oduvijek unosi razdor među same invalide. Ako netko ne razumije ovu primjedbu i težinu invaliditeta od npr 60% stečenog u mladosti, onda neka mi se javi da mu razbijem 60 % novog auta. Vjerujem da se neće ljutiti jer su drugi imali totalku na autu!! Zlobnici bi mogli ovaj članak komentirati i sa onom Rojsovom „Tko je jamio, jamio…“ Ako sam promašio namjenu članka onda se ispričavam, ali mislim da nisam i da se statusna i časna nepravda nastavlja. „Javno promovirani šatoraši HVO-a“ su se ponovo izborili samo za sebe, kao i kada su rađena prevođenja na HRVI samo nekih pripadnika HVO-a. Primljeno na znanje Radi se posebnoj skrbi za najteže invalide Domovinskog rata.
129 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. Članak 4, stavak 1 vam je nelogičan i nerazumljiv. Ispada da su HRVI samo oni sa 100% oštećenja organizma. Budući da nas koji ovo čitamo ima s različitim mozgovnim kapacitetima, trebali bi razmisliti o tome da pišete jednostavnije i razumljivije zakone. A ne da ih pišete tako da se i sami pogubite u njima. Primljeno na znanje Mislimo da je predloženi članak na temelju jezičnog značenja dovoljno jasan.
130 Guido Hornik OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. U svojem obrazloženju članka 4. naveli ste Ova odredba uvodi se radi ispravljanja nelogičnosti do koje je došlo uslijed početnih godina priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata kada je određenim osobama priznat status HRVI iz Domovinskog rata, a bez priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Međutim iz stavke 1. članka 4. taj dio očito se odnosi samo na HRVI iz Domovinskog rata I. skupine sa 100% oštećenjem organizma. Ne mogu vjerovati da je samo kod te grupacije nađen taj nerazmjer da im je priznat status HRVI ali bez statusa branitelja.. Ako je Zakon rađen u dobroj namjeri za populaciju svih hrvatskih branitelja onda ne smije i ne može biti razlika stoga smatram da stavak 1. treba glasiti ; (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i svaka osoba kojoj je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i koji je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom HRVI iz Domovinskog rata. SVAKO DRUGAČIJE TUMAČENJE ILI PISANJE OPET DAJE SUMNJU DA JE OVAJ ZAKON RAĐEN ZA POJEDINCE A NE U DOBROBIT CJELOKUPNE BRANITELJSKE POPULACIJE Nije prihvaćen Cilj je odredbe osigurati prava koja su priznata najtežim invalidima Domovinskog rata prije više od 20 godina
131 Velimir Badurina OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. možda nisam dobro razumio.....možda sam priglup.......ali.....ako sam ja sam otišao u ured za obranu i stavio na raspolaganje sebe i svoj kamion (kojeg sam imao čistom igrom slučaja) ,dakle bez ikakvog poziva nego tjeran srcem i dušom......dođem u bojnu u kojoj sam jedini dragovoljac...svi ostali mobilizirani (godina 1991.).......sada su oni mobilizirani isto tako dragovoljci kao i ja koji sam sam došao i dao sebe i sve što sam tada imao.....malo mi je nelogično....vraga malo,puno mi je nelogično.....pa bih molio da mi to netko razumno objasni.....mogao sam čekati doma i možda me nitko nikada ne bi zvao......ali to nisam htio.....došao sam sam i sada ispada da sam bio budala.....a nevolim biti budala....nikada i ničija.... Primljeno na znanje Uvjet za ostvarivanje statusa dragovoljca je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Ovaj datum isti je kao i u važećem Zakonu jer su hrvatski branitelji mahom dragovoljno pristupali u obranu suvereniteta Republike Hrvatske u početnom razdoblju Domovinskog rata (1990./1991.). Za razliku od važećeg Zakona, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca je pripadnost borbenom sektoru. Naime, jedan od ciljeva ovog Zakona je napraviti razliku u ostvarivanju prava između pripadnika borbenog sektora i pripadnika neborbenog sektora. Naime, oni hrvatski branitelji koji su kao pripadnici borbenog sektora bili izravno uključeni u borbena djelovanja bili su izloženi većoj životnoj opasnosti i to se kroz ovaj Zakon želi posebno vrednovati. Isto tako, kod određivanja statusa dragovoljaca iz Domovinskog rata koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka uvjet je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, ali se, za razliku od važećeg Zakona, u obzir se uzimaju samo dani sudjelovanja u borbenom sektoru. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
132 Dragoje Štajduhar OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Osobno iskustvo iz dosadašnje zakonske regulative mi govori da je status djelatnika Ureda za obranu, osobito u početku Domovinskog rata, nedovoljno definirana u Zakonu, obzirom na pripadnost borbenom sektoru. Naime, premda je djelatnicima Sekretarijata, kasnije Ureda za (narodnu) obranu priznat status dragovoljaca domovinskog rata, smatram da bi trebalo preciznije definirati njihov status kao pripadnika borbenog sektora. Kao ratnom načelniku odjela za vojnu obvezu i mobilizaciju Ureda za obranu Split veoma su mi dobro poznate okolnosti rada ureda za obranu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kao i u većem dijelu zemlje, prva crta obrane sve do početka 1992. godine i konačnog napuštanja ovih prostora od strane snaga JNA i raznoraznih paravojnih srpskih postrojbi (npr. u ratnoj luci Lora sve do odlaska JNA nalazio se i veći broj pripadnika paravojnih četničkih postrojbi koje praktički i nisu bile u zapovjednom lancu tadašnje Komande vojno-pomorske oblasti). Slijedom toga, djelatnici Ureda za obranu Split, a i drugih općinskih/gradskih ureda djelovali su kao dio oružanog otpora, uz pripadnike MUP-a, odrede Narodne zaštite i mjesne dragovoljačke odrede, te sudjelovali u svim akcijama obrane važnih komunalnih, upravnih i ostalih objekata. Osim toga, zbog opasnosti od oduzimanja kartotečne dokumentacije, djelatnici Ureda za obranu Split sve su važnije dijelove aktivne kartotečne građe izmjestili iz prostorija Ureda i prebacili na tajne lokacije na kojima je bila osigurana kakva-takva zaštita jer je postojala opasnost da JNA iskoristi ovlasti proizišle iz od nas neprihvaćenih izmjena tadašnjeg Zakona o općenarodnoj obrani, kojima se popuna ratnih postrojbi izuzimala iz nadležnosti Sekretarijata za općenarodnu obranu i vraćala na Uprave vojnih okruga JNA. Pokušaja izuzimanja dokumentacije je i bilo, posljednji put u inspekciji tzv. GINA-e u lipnju 1991. K tome, djelatnici ureda sudjelovali su u organizaciji nabave naoružanja, dostave ratnog i drugog materijala na područja pod privremenom kontrolom JNA i pobunjenih Srba, u postupku preuzimanja vojnih objekata i inače kao servis općinskih i regionalnih Stožera za obranu, novoformiranih zapovjedništava TO itd. Onima koji smatraju da su djelatnici Ureda za obranu neki zaostali dijelovi obrambenog sustava iz ranijeg režima pojašnjenje: Po zapovijedi predsjednika Tuđmana još iz 1990. godine svim strukturama lokalne i regionalne uprave naloženo je smanjenje broja zaposlenih. Prema mojim saznanjima, u Splitu je tu zapovijed ispoštovao jedino Ured za obranu, smanjivši broj zaposlenih za gotovo 25%, dakle iznad predloženog postotka. U tom su procesu iz Ureda udaljeni svi oni koji nisu bili spremni izvršavati zadaće u obrani Domovine. Zaključak: predlažem da se u novom tekstu Zakona jasnije definira sudjelovanje u borbenom sektoru djelatnika Ureda za obranu, i to najmanje u trajanju od propisanog datuma priznavanja do napuštanja ovih prostora od strane JNA i paravojnih postrojbi, odnosno do uspostave jasnih prvih crta razdvajanja. Split su te snage napustile zaključno s početkom veljače 1992. godine. Razlog: mislim da je opravdan zahtjev nas koji smo od prvih dana sudjelovali u obrani i stvaranju HV i djelatnog i pričuvnog sastava MUP-a da nam se to razdoblje nedvosmisleno prizna kao razdoblje sudjelovanja u borbenom sektoru. I, budimo do kraja pošteni, istina je da se nakon odlaska JNA djelovanje Ureda za obranu bitno izmijenilo. Osnovane su regularne postrojbe MUP-a i HV, daljni posao popune i mobilizacije održavao se u relativno sigurnim uvjetima i bilo bi apsurdno od tog trenutka do završetka domovinskog rata poistovjećivati važnost upravnih i borbenih struktura. Ali mislim da je opravdan zahtjev nas koji na drugi način nismo uspjeli ostvariti barem pravo na časnu mirovinu, da nam se to omogući u tekstu novog Zakona o hrv. braniteljima. I kratak odgovor štovanom Andriji iz prethodnog komentara: Predlagatelj Zakona će to vjerojatno pojasniti, ali predpostavljam da se 15. siječnja 1992. godine spominje zato jer je u to vrijeme prema postignutom međunarodnom dogovoru došlo do velikog razvojačenja postojećih postrojbi pričuvnog sastava. Kako se, naravno, okolnosti nakon toga nimalo nisu promijenile, došlo je do ponovne mobilizacije. To valja povezati i s činjenicom da podjela mobilizacijskih poziva (ne mobilizacija) koja se spominje i koja je izvršena u kolovozu/rujnu 1991. nije imala za cilj popunu postrojbi, nego ozakonjenje po međunarodnom pravu već postojećih dragovoljačkih postrojba i uravnoteženje rasporeda obzirom na vojnu specijalnost po sklopovnim knjigama pješačkih brigada. I treća nadopuna, obzirom na ranije komentare: Suborci poput štovanog Marija Mišića su potpuno u pravu. Naime, opći rok do 15. siječnja 1992. trebao bi se odnositi samo na osobe koje su u trenutku pristupanja ratnoj postrojbi imale status vojnih obveznika pričuvnog sastava, dakle one koji su odslužili vojni rok. Ljudi poput gospodina Mišića, koji nije služio vojsku, pa nije ni bio obveznik pričuvnog sastava, osobe starije od 55 godina kojima je ta obveza prestala, osobe kojima je vojna obveza prestala iz zdravstvenih ili drugih razloga te žene koje po tada važećim propisima nisu imale obvezu služenja u ratnim postrojbama (recimo, za medicinsko osoblje je ta obveza postojala), malodobne osobe itd. po svemu trebaju imati pravo priznavanja statusa dragovoljca Domovinskog rata sve do njegovog završetka, neovisno o datumu uključenja u obranu RH. Za vojne obveznike koji su se u ratne postrojbe uključili iza 15. siječnja 1992. u pravilu je uistinu provođen postupak klasične mobilizacije, dakle u postrojbe su odlazili ne na osobnu inicijativu i njima se status dragovoljca ne bi trebao priznavati. Primljeno na znanje Ovom odredbom definiraju se uvjeti za ostvarivanje statusa dragovoljca. Uvjet za ostvarivanje navedenog statusa je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Ovaj datum isti je kao i u važećem Zakonu jer su hrvatski branitelji mahom dragovoljno pristupali u obranu suvereniteta Republike Hrvatske u početnom razdoblju Domovinskog rata (1990./1991.). Za razliku od važećeg Zakona, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca je pripadnost borbenom sektoru. Naime, jedan od ciljeva ovog Zakona je napraviti razliku u ostvarivanju prava između pripadnika borbenog sektora i pripadnika neborbenog sektora. Naime, oni hrvatski branitelji koji su kao pripadnici borbenog sektora bili izravno uključeni u borbena djelovanja bili su izloženi većoj životnoj opasnosti i to se kroz ovaj Zakon želi posebno vrednovati. Isto tako, kod određivanja statusa dragovoljaca iz Domovinskog rata koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka uvjet je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, ali se, za razliku od važećeg Zakona, u obzir se uzimaju samo dani sudjelovanja u borbenom sektoru. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine. .
133 Branimir Šimić OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Dragovoljac može biti samo ona osoba koja je DRAGE VOLJE pristupila obrani domovine. To nije statistička kategorija. Ako niste sigurni kako to izgleda, dođe ti otac malo kasnije s posla doma i kaže tebi i mami da se "prijavio u vojsku i da ide na front" to je dragovoljac i samo to može biti dragovoljac. Ako si već netko mora nešto priskrbiti bar ne vrijeđajte zdravu pamet i napravite neku kategoriju da si ljudi uzmu pinku. Ionako se izgleda ova država na to i svodi. Obranili nas lavovi pa pojeli miševi. Primljeno na znanje Ovom odredbom definiraju se uvjeti za ostvarivanje statusa dragovoljca. Uvjet za ostvarivanje navedenog statusa je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Ovaj datum isti je kao i u važećem Zakonu jer su hrvatski branitelji mahom dragovoljno pristupali u obranu suvereniteta Republike Hrvatske u početnom razdoblju Domovinskog rata (1990./1991.). Za razliku od važećeg Zakona, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca je pripadnost borbenom sektoru. Naime, jedan od ciljeva ovog Zakona je napraviti razliku u ostvarivanju prava između pripadnika borbenog sektora i pripadnika neborbenog sektora. Naime, oni hrvatski branitelji koji su kao pripadnici borbenog sektora bili izravno uključeni u borbena djelovanja bili su izloženi većoj životnoj opasnosti i to se kroz ovaj Zakon želi posebno vrednovati. Isto tako, kod određivanja statusa dragovoljaca iz Domovinskog rata koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka uvjet je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, ali se, za razliku od važećeg Zakona, u obzir se uzimaju samo dani sudjelovanja u borbenom sektoru. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
134 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. U članku 5. stavak (1), uz prijašnju napomenu o početku rata, trebalo bi pojasniti zašto datum 15. siječnja 1992. Pojam „dragovoljac“ trebao bi označavati osobu koja je dragovoljno pristupila obrani domovine, tj. koja se dragovoljno odazvala obrani Domovine a prije upućivanja poziva za mobilizaciju tijekom rujna 1991., odnosno koja nije bila vojni obveznik a ipak je dragovoljno otišla u ratnu postrojbu (maloljetnik, žena, osobe oslobođene služenja vojnog roka i sve osobe koje su se dragovoljno uključile prije objave poziva za mobilizaciju pojedinih postrojbi). Dragovoljci su u naoružane skupine uključivani istodobno sa nabavom naoružanja, tj. tijekom 1990. i 1991. Dragovoljac posebno ne može biti osoba koja se nije odazvala na mobilizacijski poziv nego ju je policija privela u postrojbu ne može biti dragovoljac bez obzira koliko je dana proveo u postrojbi. Zašto je uzet datum 15. siječnja 1992.- vjerojatno je određen zbog međunarodnog priznanja RH. Ali to implicira da se svi mobilizirani nisu morali javiti na poziv državnih tijela. Predlažem da se pojam dragovoljnosti tumači u duhu gore iznesenoga prijedloga, a da se za osobe u smislu odredbi ovoga članka pronađe neki prikladniji pojam, npr. „veteran“ ili sl. Isto se odnosi i na stavak (3). Ne stoji nikako konstatacija da se najveći broj branitelja u jesen 1991. prijavio dragovoljno. Najveći broj njih pozvan je mobilizacijskim pozivom od strane nadležnih Ureda za obranu i takvi se nikako ne mogu smatrati dragovoljcima, osim ako se prihvati vaše tumačenje „kao se nisu trebali odazvati jer RH još nije bila međunarodno priznata“. Primljeno na znanje Razdoblje sudjelovanja i krajnje vrijeme do kojeg se mora ispuniti uvjet 100 dana je datum međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. godine, uz određene iznimke za hrvatske branitelje koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka.
135 Mario Mišić OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Poštovani, Ovaj dio prijedloga smatram diskriminirajući. Naime ako sam se zajedno sa ostalim prijateljima kao 19 godišnjak tada prijavio i uključio u obranu zemlje 01.10.1991, bez regulirane vojne obveze, da bi zatim bio raspoređen na zadatke koji su tada bili potrebni bez oružja jer ga nije bilo ni za druge (Dubrovnik) zašto ja nisam Hrvatski dragovoljac. Ako nisam dragovoljac onda nisam u ovom slučaju ni branitelj, što sam ja? Ako ovaj "zakon" prođe da onda vratim Spomenicu domovinske zahvalnosti i Spomenicu domovinskog rata da je date nekom drugom, ne znam? Srdačan pozdrav svima !! Primljeno na znanje Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
136 Josip Marković OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Mišljenja sam da treba ukinuti status dragovoljca ili ga sačuvati samo iz formalnog razloga kao simboličko priznanje statusa uz kojeg se ne vežu stvarna prava. Nadalje nije mi nikada bilo jasno zašto je određena granica od 100 dana do 15. siječnja 1992. godine. Tu granicu bi trebalo redefinirati - skratiti na 90 dana. Vrlo veliki broj branitelja se odazvao pozivu predsjednika Tuđmana početkom listopada 1991. godine te se uključilo u borbene postrojbe u razdoblju od nekoliko dana nakon 8. listopada 1991. godine i svima nedostaje nekoliko (dva, tri do pet dana) da bi bili "dragovoljci", a upravo su sa na pr. ZG Velesajma tih dana odlazili na bojišta diljem Hrvatske. Istovremeno, postoji znatan broj "dragovoljaca" koji su napustili Hrvatsku upravo u tom razdoblju... Primljeno na znanje Uvjet za ostvarivanje navedenog statusa je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine (datum međunarodnog priznanja RH). Ovaj datum isti je kao i u važećem Zakonu jer su hrvatski branitelji mahom dragovoljno pristupali u obranu suvereniteta Republike Hrvatske u početnom razdoblju Domovinskog rata (1990./1991.). Za razliku od važećeg Zakona, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca je pripadnost borbenom sektoru. Naime, jedan od ciljeva ovog Zakona je napraviti razliku u ostvarivanju prava između pripadnika borbenog sektora i pripadnika neborbenog sektora. Naime, oni hrvatski branitelji koji su kao pripadnici borbenog sektora bili izravno uključeni u borbena djelovanja bili su izloženi većoj životnoj opasnosti i to se kroz ovaj Zakon želi posebno vrednovati. Isto tako, kod određivanja statusa dragovoljaca iz Domovinskog rata koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka uvjet je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, ali se, za razliku od važećeg Zakona, u obzir se uzimaju samo dani sudjelovanja u borbenom sektoru. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
137 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Čl.5.- ponavlja se raščlamba „dragovoljca“ kao i u čl.3. nepotrebno već je dovoljno pozvati se na prethodni članak stoga se predlaže brisanje. Nije prihvaćen Ne ponavlja se rasčlanjivanje statusa dragovoljca.
138 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Po meni bi Status Dragovoljca sačuvali samo oni koji su na početku rata ostali u postrojbama najmanje godinu dana (ako nisu ranjeni ili višom silom napustili postrojbu), jer je opće poznato da su se mnogi današnji dragovoljci "zatekli“ u postrojbama tadašnje vojske i milicije a zbrisali su samo nakon par mjeseci ili prvom prilikom kada su okusili miris baruta, kao i obični dezerteri. Koliko se ja sjećam takve i jesmo zvali „dezerteri“ a ne dragovoljci !!! Primljeno na znanje Osobe koje su samovoljno napustile postrojbu ni po važećem Zakonu ni po Nacrtu prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ne mogu ostvariti status ni prava hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
139 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Ovaj članak 5 vam je totalno kontraproduktivan. Ovakve stvari ruše dignitet Domovinskog rata i dragovoljaca. Ovako kako ste vi to napisali i moja baba može biti dragovoljac. A mogu biti i neki koji su poslije završili na suprotnoj strani. Dosadašnjem pojmu dragovoljca ništa nije nedostajalo, a sad ga vi mijenjate tako da ga sasvim rušite. Ili ste protiv branitelja i dragovoljaca DR-a ili nekome nastojite nepravedno pogodovati. Treće nema. Predlažem da se status Dragovoljca ostavi kakav je u starom zakonu: 100 dana do priznanja. Nije prihvaćen Uvjet za ostvarivanje navedenog statusa je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Ovaj datum isti je kao i u važećem Zakonu Članak 5. stavak 2. ne odnosi se na sve hrvatske branitelje već samo na one hrvatske branitelje koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka te je za ovu kategoriju dodana mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
140 ronald pichler OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Uz policiju, pripadnici naoružanih odreda Narodne zaštite su prvi stali u obranu domovine te su svi dragovoljci jer niti jedan pripadnik te postrojbe nije pozvan u postrojbu već su se svi dragovoljno javili. Iz tih postrojbi su velikim dijelom nastale ZNG, a od ZNG kasnije HV. Primljeno na znanje Pripadnici Narodne zaštite kojima je priznat status hrvatskog branitelja ili će tek ostvariti status hrvatskog branitelja moći će ostvariti i status dragovoljca iz Domovinskog rata pod uvjetima iz ovoga članka.
141 Mirko Sesar OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. U stavku (1) Ako se baziramo na razdoblje koje se uzima za priznavanje statusa dragovoljca 05. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. onda bi svakako trebalo imati na umu da je prema službenim evidencijama do kraja 1990. prvi ulazak u oružane formacije RH imalo 26016 pripadnika. To su uglavnom bivši djelatnici SUP-a (milicija), djelatnici Službe državne sigurnosti (SDS), djelatnici Sekretarijata za narodnu obranu (TO) i jedan manji dio prvih redarstvenih snaga. Opće je poznata činjenica kako su bivši pripadnici MUP-a više od 90% dobili status branitelja - borbeni sektor. Znači više od 20 000 bivših djelatnika SUP-a, TO, SDS i dr. ni krivi ni dužni dobivaju status dragovoljca samo za radni staž ostvaren tijekom 1990. za poslove i zadaće koje su odrađivali i prije demokratskih promjena. Ovime se ne vraća dignitet braniteljima i Domovinskom ratu. Primljeno na znanje Uvjet za ostvarivanje statusa dragovoljca je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Ovaj datum isti je kao i u važećem Zakonu jer su hrvatski branitelji mahom dragovoljno pristupali u obranu suvereniteta Republike Hrvatske u početnom razdoblju Domovinskog rata (1990./1991.). Za razliku od važećeg Zakona, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca je pripadnost borbenom sektoru. Naime, jedan od ciljeva ovog Zakona je napraviti razliku u ostvarivanju prava između pripadnika borbenog sektora i pripadnika neborbenog sektora. Naime, oni hrvatski branitelji koji su kao pripadnici borbenog sektora bili izravno uključeni u borbena djelovanja bili su izloženi većoj životnoj opasnosti i to se kroz ovaj Zakon želi posebno vrednovati. Isto tako, kod određivanja statusa dragovoljaca iz Domovinskog rata koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka uvjet je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, ali se, za razliku od važećeg Zakona, u obzir se uzimaju samo dani sudjelovanja u borbenom sektoru. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
142 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. Dajte molim Vas !!! Nemojte raditi šprdnju sa POJMOVIMA. Pa kako ja shvaćam pojam, u ovom smislu, pojam mora imati opseg i sadržaj bez dvosmislenosti. Ako to nema onda nije pojam. Kako može biti dragovoljac pod točkom : b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine- Kako ?? Prijedlog: Ovu točku pod b) stavak 2 u članku 5, treba brisati. To je napisano samo da bi se mnogima moglo povećati iznos mirovine za 10% po osnovu dragovoljnosti. Nije prihvaćen Članak 5. stavak 2. ne odnosi se na sve hrvatske branitelje već samo na one hrvatske branitelje koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka (žene, maloljetne osobe, invalidi). Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je i mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
143 Tadija Medo OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. S obzirom da Hrvatska nije objavila ratno stanje i nije izvršila opću mobilizaciju tada je Dragovoljac iz Domovinskog rata svaki hrvatski branitelj koji nije mobiliziran i koji je dragovoljno stupio u obranu RH od 5. kolovoza 1990 do 31. prosinca 1995. Primljeno na znanje Uvjet za ostvarivanje statusa dragovoljca je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Ovaj datum isti je kao i u važećem Zakonu jer su hrvatski branitelji mahom dragovoljno pristupali u obranu suvereniteta Republike Hrvatske u početnom razdoblju Domovinskog rata (1990./1991.). Za razliku od važećeg Zakona, uvjet za stjecanje statusa dragovoljca je pripadnost borbenom sektoru. Naime, jedan od ciljeva ovog Zakona je napraviti razliku u ostvarivanju prava između pripadnika borbenog sektora i pripadnika neborbenog sektora. Naime, oni hrvatski branitelji koji su kao pripadnici borbenog sektora bili izravno uključeni u borbena djelovanja bili su izloženi većoj životnoj opasnosti i to se kroz ovaj Zakon želi posebno vrednovati. Isto tako, kod određivanja statusa dragovoljaca iz Domovinskog rata koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka uvjet je 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, ali se, za razliku od važećeg Zakona, u obzir se uzimaju samo dani sudjelovanja u borbenom sektoru. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka dragovoljno pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. siječnja 1992. godine, za navedene kategorije dodana je mogućnost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.
144 Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. U čl. 6. točke c) brisati tekst „najkasnije do 31. prosinca 1997. godine“ d) brisati tekst „najkasnije do 31. prosinca 1997. godine“ e) brisati tekst „do dana stupanja na snagu ovoga Zakona“ Nije prihvaćen Mora ostati do 31. prosinca 1997. godine u tekstu s obzirom da se može javiti obitelj umrlog hrvatskog branitelja koji je umro do tog datuma radi ostvarivanja prava. Prijedlog je da hrvatski branitelji bez obzira na uzrok smrti steknu status umrlog hrvatskog branitelja, a isto je regulirano člankom 8. Zakona.
145 Tanja Polić Marković OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. Čl. 6.- na kraju članka dodaje se nova točka koja glasi – „ g) HRVI iz Domovinskog rata koji je umro nakon boravka u logoru neovisno od rana i ozljede zadobivenih u tom periodu i stupnja invalidnosti. Nije prihvaćen Smatramo da status obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne može se ostvariti samo zbog činjenice da je hrvatski branitelj bio zatočen u logoru. Nadalje, smatramo da se ne može presumirati da je osoba nakon 20 ili 30 godina nakon zatočenja umrla zbog zatočenja.
146 Ured pučke pravobraniteljice OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. u čl.6. točke c) i d) predlažemo dodati da je smrtno stradali hrvatski branitelj koji je u umro „…-i nakon navedenog datuma, ukoliko je medicinskom dokumentacijom moguće nesporno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između smrti i navedenih okolnosti“. Naime, čini se logičnim i životnim da je netko uslijed posljedica rane ili ozljede, odnosno bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske mogao preminuti i nakon 31. prosinca 1997. godine. Nije prihvaćen Ta mogućnost je postojala do 21. listopada 2009. godine ukoliko je hrvatski branitelj umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nakon 31. prosinca 1997. godine.
147 Dragoje Štajduhar OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. (Prebačeno u komentare članka 5. Zakona) Primljeno na znanje Odgovor pod prebačenim komentarom.
148 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. U članku 6. stavak 1. alineja d) predlažemo da se zamijeni sa formulacijom koja se nalazi u sadašnjem Zakonu i koja glasi: „umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 1997. godine, a nakon toga roka uzročna veza između smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđena je u postupku vještačenja u ustanovama za vještačenje, odnosno pred nadležnim vijećem liječničkog povjerenstva;“. Također, u članku 6. stavak 1. alineja e) da se zamijeni sa formulacijom koja se nalazi u sadašnjem Zakonu i koja glasi: “izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,“. Odnosno, da se izbaci posljednji dio rečenice koji glasi: „do dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. Navedeno zbog razloga što se ne može vremenski limitirati, već se isto mora procijeniti prema svakom pojedinačnom slučaju iz njegove medicinske dokumentacije i na temelju nalaza i mišljenja medicinskih vještaka (psihijatara). Navedeno bi trebalo također propisati, odnosno odrediti nadležno tijelo (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili Ministarstvo hrvatskih branitelja) koje će provjeravati isto. Nije prihvaćen Ta mogućnost je postojala do 21. listopada 2009. godine ukoliko je hrvatski branitelj umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nakon 31. prosinca 1997. godine.
149 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. MOLIMO DA SE IZ ČLANKA 6. STAVKE „C“, „D“ i „E“ BRIŠU OGRANIČENJA A STAVKA „F“ BRIŠE U CIJELOSTI JER POGODUJE SAMO JEDNOJ SKUPINI INVALIDA Člankom 6. Zakona opet dajete ograničenja kroz stavke c, d (najkasnije do 31. prosinca 1997. godine) ili stavke e (do dana stupanja na snagu ovog Zakona). Ako produžuje te prava za status HRVI zbog pojavu bolesti kao posljedice obrane suvereniteta s kojim razlogom ili činjenicom smatrate da napredovanje bolesti ili samoubojstvo, za razliku od pojave bolesti, imaju rok samo do 31.prosinca 1997. godine. U zadnjih godinu dana umrlo je ili se je ubilo preko 4.000 branitelja…očito je da bolest i psiha ne biraju vrijeme i da su već odavno preskočili Vaš granični 31.prosinca 1997. godine. POŠTEN ZAKON MOGUĆ JE SAMO BEZ OVIH OGRANIČENJA Pitamo Vas zbog čega bilo koji drugi HRVI bez prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe ili svaki drugi branitelj kojem se u postupku može dokazati smrt kao posljedica obrane suvereniteta RH ne zaslužuje status smrtno stradalog Hrvatskog branitelja. Što pokušavate reći člankom 6. stavkom “e“.. „ubijte se prije donošenja ovog Zakona“ ako hoćete dobiti status smrtno stradalog hrvatskog branitelja… Nije prihvaćen Mora ostati do 31. prosinca 1997. godine u tekstu s obzirom da se može javiti obitelj umrlog hrvatskog branitelja koji je umro do tog datuma radi ostvarivanja prava. Ta mogućnost je postojala do 21. listopada 2009. godine ukoliko je hrvatski branitelj umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nakon 31. prosinca 1997. godine. Prijedlog je da hrvatski branitelji bez obzira na uzrok smrti steknu status umrlog hrvatskog branitelja, a isto je regulirano člankom 8. Zakona.
150 Dubravka Basara Ereš OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. U obrazloženju Zakona navodi se da se ovom odredbom definira pojam smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata čiji članovi obitelji su ostvarili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ti članovi nastavljaju s ostvarivanjem priznatih prava. Ujedno se iz navedenog zaključuje da nakon stupanja na snagu ovog Zakona apsolutno više nije moguće ostvariti status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata niti po jednoj osnovi. Ograničavanje vremenskog roka za suicid za koji bi se u postupku vještačenja utvrdilo da možda je posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a ujedno otvaranje roka za priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata uslijed oboljenja nakon toliko godina ne čini se logičnim. Na hrvatskog branitelja koji je izvršio samoubojstvo nakon stupanja na snagu Zakona (bez obzira na uzrok samoubojstva) primjenjivao bi se po ovom Zakonu članak 8. te bi se time članovima njegove obitelji ograničilo u opsegu prava koja su obitelji do sada ostvarivale. Jednako tako u članku d) potpuno je iz definicije uklonjena odnosno zaboravljena kategorija smrtno stradalih hrvatskih branitelja koji su umrli od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti nakon 31. prosinca 1997. godine a kojima je u postupku vještačenja utvrđena uzročna veza između smrti i sudjelovanja u orani suvereniteta Republike Hrvatskev na temelju sada važećeg Zakona. Člankom 191. ovog Zakona propisano je da statusi i prava, čije ostvarivanje traje na dan stupanja na snagu ovog Zakona,ostaju na snazi. Dakle njihova rješenja o statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostaju na snazi ali se ti branitelji ne smatraju smrtno stradalima.Navedni stavak d) trebao bi se nadopuniti i sa navedenom kategorijom i glasiti.. a nakon tog roka ukoliko je u postupku vještačenja utvrđena uzročna veza između smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Repuklike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovog Zakona Nije prihvaćen Ta mogućnost je postojala do 21. listopada 2009. godine ukoliko je hrvatski branitelj umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nakon 31. prosinca 1997. godine.
151 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. Čl.6. – nema objašnjenja suicida odnosno koliko dugo hrvatski branitelj SMIJE BITI ŽIV ODNOSNO DO KADA MORA UMRIJETI da bi se njegova smrt okarakterizirala kao samoubojstvo. Ministarstvo bi trebalo raščistiti nedoumice i time pomoći članovima obitelji u ostvarivanju njihovih prava, a povodom gubitka njenog člana. Zadnjim stavkom čl.6. priznaje se jedino HRVI I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a koji je umro, status smrtno stradalog hrvatskog branitelja, a što je ne primjereno izdvajanje od drugih skupina. Naime, ovdje je riječ o pokušaju da iza smrti HRVI I. skupine, članovi njegove obitelji ostvaruju mirovinu i invalidninu koju su do sada ostvarivale jedino obitelji smrtno stradalog branitelja. Nije prihvaćen Prijedlog je da hrvatski branitelji bez obzira na uzrok smrti steknu status umrlog hrvatskog branitelja, a isto je regulirano člankom 8. Zakona. I za obitelji umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata I. skupine isto vrijedi u prijedlogu novog Zakona.
152 Guido Hornik OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. Što pokušavate reći člankom 6. stavkom “e“.. zar je Ministarstvo Hrvatskih branitelja postalo tijelo koje govori braniteljima „ubijte se prije donošenja ovog Zakona“ ako hoćete dobiti status smrtno stradalog hrvatskog branitelja… TKO JE RADIO OVAJ ZAKON I TKO JE ODGOVORAN ZA OVAKVE STVARI KOJE PIŠETE...AKO NEKI BRANITELJ PROČITA OVU VAŠU FORMULACIJU I UBIJE SE DA OSIGURA SVOJU OBITELJ..TKO ĆE SNOSITI ODGOVORNOST... Primljeno na znanje Prijedlog je da hrvatski branitelji bez obzira na uzrok smrti steknu status umrlog hrvatskog branitelja, a isto je regulirano člankom 8. Zakona.
153 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. Ovaj članak je sasvim blesav. Pa tko je ovo pisao? Koja je korist ovakvih nejasnih, manipulativnih članaka??!! Gle ove rokove: do dana stupanja na snagu ovog zakona....pa smrt do 31.12.1997...zašto baš taj datum? Primljeno na znanje Datum 31. prosinca 1997. godine je i u važećem Zakonu. Taj datum je uzet kao razdoblje do jednu i pol godinu nakon završetka rata do kada se može priznati obitelji status smrtno stradalog ako je hrvatski branitelj umro od posljedica proizašlih u Domovinskog rata (vrijeme neposredno nakon završetka Domovinskog rata).
154 Guido Hornik OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. Člankom 6. Zakona opet dajete ograničenja kroz stavke c, d (najkasnije do 31. prosinca 1997. godine) ili stavke e (do dana stupanja na snagu ovog Zakona). Ako produžujete prava za status HRVI zbog pojavu bolesti kao posljedice obrane suvereniteta jer iza toga stoje istraživanja koja ukazuju na tu činjenicu da se bolest može pojaviti u bilo kojem dijelu života s kojim razlogom ili činjenicom smatrate da napredovanje bolesti ili samoubojstvo imaju rok samo do 31.prosinca 1997. godine. U zadnjih godinu dana ako niste znali umrlo je ili se je ubilo preko 4.000 branitelja…očito je da bolest i psiha ne biraju vrijeme i da su već odavno preskočili Vaš granični 31.prosinca 1997. godine. POŠTEN I JEDNAKOPRAVAN ZAKON MOGUĆ JE SAMO BEZ OVIH OGRANIČENJA Zbog čega skoro u svakom članku ovog Zakona posebno se naglašava samo jedna skupina HRVI-a…kojima se na poseban način uređuju prava…većina branitelja zna tko stoji iza ovih povlaštenih dodataka ovom Zakonu ali Vi kao stručno tijelo morali ste uzeti u obzir i neka druga pitanja… U članku f. stoji da jedino HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe umro od posljedica rana ili bolesti ostvaruje status smrtno stradalog Hrvatskog branitelja. Pitam Vas zbog čega HRVI od 80, 90 ili čak 100% ali bez prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe ili svaki drugi branitelj kojem se u postupku može dokazati smrt kao posljedica obrane suvereniteta RH ne zaslužuje status smrtno stradalog Hrvatskog branitelja. OVAJ ZAKON DALEKO JE OD VAŠEG PROKLAMIRANE TEŽNJE DA JE POŠTEN I JEDNAK ZA SVE Primljeno na znanje Status smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je status koji se prvenstveno odnosi na hrvatske branitelje koji su stradali izravno u Domovinskom ratu ili neposredno nakon nakon Domovinskog rata. S obzirom da je od Domovinskog rata prošlo više od 20 godine, u članku 8. uvodi se nova kategorija: umrli hrvatski branitelji te članovi njihovih obitelju ostvaruju prava određena ovim Zakonom za članove obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
155 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. Članak 6 točka e) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ne znam da li ova odredba potiče na samoubojstvo branitelje cijelo ovo vrijeme do usvajanja zakona ?? Drugo onaj koji se ubije do stupanja na snagu ovog zakona njegova obitelj ima prava smrtno stradalog branitelja, ako dan kasnije drugi se ubije onda obitelj ovog drugog nema prava. Kakva je to jednakost ?? Prijedlog ovu točku treba brisati. Omogućava ogromnu manipulaciju. Što vam je ?? Isto tako i točku f) brisati jer s prethodnim točkama je u koliziji, a i stvara pravnu nejednakost kod invalida. Nije prihvaćen Status smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je status koji se prvenstveno odnosi na hrvatske branitelje koji su stradali izravno u Domovinskom ratu ili neposredno nakon Domovinskog rata. S obzirom da je od Domovinskog rata prošlo više od 20 godine, u članku 8. uvodi se nova kategorija: umrli hrvatski branitelji te članovi njihovih obitelju ostvaruju prava određena ovim Zakonom za članove obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
156 Dražen Šemovčan OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. čl. 6 - smrtno stradali hrvatski branitelj - toč. e - nema vremenskog ograničenja (do stupanja na snagu ovog Zakona) - toč. f - umro kao HRVI umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske Nije prihvaćen Status smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je status koji se prvenstveno odnosi na hrvatske branitelje koji su stradali izravno u Domovinskom ratu ili neposredno nakon Domovinskog rata. S obzirom da je od Domovinskog rata prošlo više od 20 godine, u članku 8. uvodi se nova kategorija: umrli hrvatski branitelji te članovi njihovih obitelju ostvaruju prava određena ovim Zakonom za članove obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
157 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. Članak 7. može se smatrat dvojbenim. Naime, činjenica da je netko ubijen, umro ili obolio ne bi smjela raditi razliku od onoga tko je preživio i ostao zdrav, ako su izvršavali iste zadaće u isto vrijeme i na istim mjestima. Oni su jednako sudjelovali u obrani suvereniteta RH. Primljeno na znanje Posljedice sudjelovanja za ove osobe u Domovinskom ratu nisu jednake i te posljedice ne mogu se izjednačiti.
158 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. tzv Dokumenta -Centar sa suočavanjem sa prošlošću, daje nekakve prijedloge samo s jednim ciljem a taj je: Da obesmisli sam Nacrt Zakona i da uključi, po njima sve građane u branitelje, i tako ga učini neprovedivim. Primljeno na znanje Cijenimo i poštujemo sva mišljenja i razlike u istim.
159 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. Druge osobe koje su po nalogu nadležnih tijela.... - nedovoljno jasna formulacija, ovim zakonom bi trebale biti obuhvaćenje sve stradale osobe koje su stradale na svojim radnim mjestima u ratnim napadima na hrvatska poduzeća koja su radila u ratnim uvjetima. Odlukom o osnivanju Kriznih stožera je uređena radna aktivnost svih hrvatskih poduzeća u ratnim uvjetima sa obaveznim radom svih zaposlenih koji nisu mobilizirani u OS. Ova odluka je provedena u cijelosti radi logističke potpore i opskrbe OS energentima, hranom, izradom i održavanjem tehnike potrebne u ratu u vrijeme embarga međunarodne zajednice. Tako bi svi zaposlenici stradlai na radnoj obvezi trebali biti uvršeteni u kategoriju - drugih osoba - prijedlozi Udruge stradalih zaposlenika tijekom Domovinskog rata Nije prihvaćen Ova problematika treba biti uređena drugim zakonom-Zakonom o pravima vojnih i civilnih strdalnika rata.
160 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. Čl.7. propisuje se da su smrtno stradale osobe pripadnici određenih zanimanja KOJE SU PO NALOGU NADLEŽNIH TIJELA UKLJUČILI SE U RATNA ZBIVANJA, ALI KAD ISPUNE PROPISANE UVJETE. Vezano uz pojam „nadležna tijela“ te čl. 173. nacrta st. b) nije razvidno od koga će članovi posade tražiti potvrdu o izdanom nalogu da obavljaju vojne i druge dužnosti čime se cijeli postupak dovodi u pitanje. Primljeno na znanje Potvrda se traži od onoga javnopravnoga tijela koje ih je uputilo da obavljaju opisane poslove.
161 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. Uvezi Članka 7, Stavka 2. Definitivno je glupa formulacija da je "obitelj invalidna" ili da prima „invalidninu“ u ime svog pokojnika. Invalidnina je valjda pojam koji se veže za živu osobu. Bolja formulacija bi svakako bila „Naknada za obitelj“, „Obiteljska naknada“, „Naknada obitelji za poginulog, nestalog, stradalog“ … Nisam pravnik ni jezični stručnjak ali zdravom razumu ovo je oduvijek u najmanju ruku "konfuzno" Primljeno na znanje Ovaj naziv ima dugu tradiciju uporabe. Promjenom naziva prava, bespotrebno bi se izazvala zbunjenost dugogodišnjih korisnika ovog prava.Osim toga, sadržaj prava bitniji je od naziva prava.
162 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. Nije eksplicitno jasno je li „Smrtno stradala osoba“ iz ovoga članka isto što i „Smrtno stradali branitelj“ iz prethodnog članka br.6. odnosno je li Smrtno stradala osoba "pravi Hrvatski branitelj" sa svim pravima ili polovični Hrvatski branitelj. Ako je namjera bila da ovakvi smrtnici ostanu samo osobe koje su stradale „po nalogu države“ a ne branitelji onda to treba jasno reći. Primljeno na znanje Odredba članka 7. Nacrta prijedloga zakona jasno je određena. Kategorija smrtno stradalog hrvatskog branitelja je određena člankom 6., a smrtno stradala osoba je različita kategorija i određena je ovim člankom.
163 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. Znači, obiteljima smrtno stradalih civila i vojnika pripada pravo na obiteljsku invalidninu. A smrtno stradali su i oni koji se ubiju do dana stupanja na snagu ovog zakona. Ako netko umre ili se ubije nakon stupanja na snagu ovog zakona, njegova obitelj nema ni mirovinu ni invalidninu? Primljeno na znanje Čini se da se komentar odnosi na članak 6. točku e). Prijedlog je da hrvatski branitelji bez obzira na uzrok smrti steknu status umrlog hrvatskog branitelja, odnosno da članovi njihovih obitelji ostvaruju prava kao članovi obitelji umrlog hrvatskog branitelja, a isto je regulirano člankom 8. Zakona.
164 Tanja Polić Marković OSNOVNE ODREDBE, Članak 8. Iza članka 8. dodaje se novi članak 8a koji glasi: „ Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata koji je umro nakon boravka u logoru, neovisno kada i stupnja invalidnosti te nastupa i načina smrti, priznaje se status smrtno stradalog, a njegovim članovima obitelji, po službenoj dužnosti, status članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.“ OBRAZLOŽENJE-Vezano uz čl.6, čl 41 i čl 43 Logoraši su bili hrvatski branitelji koji su sudjelovali u direktnom oružanom sukobu s agresorom te temeljem kojeg su završili u logoru. Prije boravka u logoru ponajprije su bili zlostavljani, ponižavani suprotno svim konvencijama koji propisuju postupanje s ratnim zarobljenicima. Naime, lišavanje slobode je jedna od blažih oblika kojima su bili izloženi jer su često vođeni na simultano streljanje što predstavlja psihički slamanje osobnosti pojedinca uz uobičajeno fizičko batinanje i slično. Nadalje, nad njima je izvršeno biće kaznenog djela- otmica- odvedeni su na teritorij druge države i koje u konačnosti završava i seksualnim zlostavljanjem. Iskustvo hrvatskih branitelja koji su bili zatočeni od strane srbočetničke vojske odnosno muslimanske vojske i mudžahedina znaju da je najveći pokolj i zločin nastao u prvim satima zarobljavanja- torturi, šikaniranju jer još uvijek nisu bili popisani niti evidentirani od strane Međunarodnog crvenog križa. Znanstvenici Katedre za psihijatriju svih medicinskih fakulteta u zemlji i inozemstvu te stalni sudski vještaci psihijatrijske struke znanstveno su dokazali da su prvi sati zarobljavanja doveli do promjena i to trajne promjene osobnosti kod svih zatočenih jer ono predstavlja beskonačni užas koje traje koji se sustavno pojavljuje kod svih zatočenih. Glede članova obitelji logoraša imamo cijelu lepezu emocija odnosno proces emocionalnih trauma. U početku, ne znaju da li su im muževi, očevi, braća i sestre živi odnosno preživjeli užas borbenih djelovanja agresora. Zatim, prolaze proces žalovanja ili radosti po saznanju da su na životu ili preživljavaju neizvjesnost. Neizvjesnost je splet od mržnje do nade i tako u beskraj odnosno do spoznaje da je u logoru. Tu se javlja strepnja da li će preživjeti torturu zlostavljanja, šikaniranja i sl. Zatim da li je ozlijeđen, ranjen te nemogućnost osobnog kontaktiranja produljiva agoniju neizvjesnosti članova obitelji. Tu je prisutna skrb za djecu ili dijete odnosno roditelje logoraša. I na temelju svega navedenog smatram da po smrti logoraša članovi obitelji zaslužuju „status člana obitelji smrtno stradalog“ jer njihova žrtva nije samo golo stradavanje branitelja već predstavlja stradavanje cijele obitelji koja se može uspoređivati s najtežim invalidima i smrtno stradalim hrvatskim braniteljima.. Nije prihvaćen Smatramo da status obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne može se ostvariti samo zbog činjenice da je hrvatski branitelj bio zatočen u logoru. Nadalje, smatramo da se ne može presumirati da je osoba nakon 20 ili 30 godina nakon zatočenja umrla zbog zatočenja.
165 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 9. Čl.9.- kod zatočenih u logoru, zatvoru i sl. obzirom da još uvijek imamo u praksi osoba koje nisu bile evidentiranje po Međunarodnom Crvenom križu pa slijedom toga nisu ni evidentirani u Upravi za zatočene i nestale i nisu ostvarili status „logoraša“ treba dopustiti dokazivanje direktnim i posrednim dokazima sukladno ZUP-u, te veći angažman službenika Uprave za zatočene i nestale Ministarstva. Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti vođenje upravnog postupka za utvrđivanje ovih činjenica. Tko ima relevantne dokaze postoji mogućnost rješenja za priznavanje ovoga statusa.
166 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 9. Cijelo vrijeme se „Suverenitet RH“ provlači kao jedina vrijednost za koju se vrijedi boriti i za koju se priznaje stradavanje i to samo u trenutku nastajanja države, o čemu sam već pisao u komentaru članka 1 ovog zakona. Tko kaže da će Hrvatska država koju su stvorili Hrvatski branitelji kao "iskonsku težnju Hrvatskog naroda" dovijeka i stvarno biti "Država Hrvatskog Naroda" (ako je uopće i danas takva) i onakva kakvom su je zamislili Hrvatski branitelji. Povijest nas je naučila u što se može pretvoriti "država kao institucija" kad je u pitanju "iskonska težnja Hrvatskog naroda". Hrvatski narod nikad ne smije biti isto što i Hrvatska država, jer će onda Hrvatski narod dovijeka ispaštati zbog "grijeha struktura", političkih elita, zaluđenih crnih ili crvenih pojedinaca itd. Ne bi li trebalo priznati stradavanje i status Hrvatskog branitelja za malo širi skup vrijednosti koji onda garantira "iskonsku težnju", a u ime zaštite pojedinih, viših ili manjih interesa: • Hrvatske države • Hrvatskog naroda • Svih građana RH • Interesa RH na cijelom globusu a ne samo na području RH Čovjek može poginuti u ime viših ili manjih interesa naroda ili države a da pri tome suverenitet države ne bude ugrožen. (specijalne operacije izvan RH, jučer u BiH, danas Afganistan, Baltik, sutra tko zna). Uostalom kad je pojedinac kao takav samostalno zaštitio suverenitet. Suverenitet može zaštiti vojska i policija, a pojedinac uvijek strada u aktivnostima pri zaštiti parcijalnih interesa naroda ili države, u prošlosti ili u budućnosti i temeljem toga mu treba priznati status branitelja (kao nekad viteza). Tko kaže da ćemo se mi u budućnosti samo braniti unutar svojih granica ?! Nespretna formulacija ali nisam siguran da sam mjerodavan za interpretaciju suvereniteta. Primljeno na znanje Definicija obrane suverniteta je kvalitetna i omogućava primjenu ovoga Zakona.
167 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 9. Potrebno je odrediti najkraće vremensko razdoblje provedeno u zatočeništvu. U protivnom mogu za sat, dva ili dan, dva tražiti status zatočenika a onda i prava. Recimo dva, tri dana najmanje. Nije prihvaćen U odnosu na važeći Zakon, da bi se osoba smatrala zatočenom više nema uvjeta od minimalno provedena tri dana u zatočeništvu. Ovo s obzirom da i u slučaju zatočenja od jednog dana, ostaje nepobitna činjenica da je osoba doista provela određeno vrijeme u zatočeništvu, dok su neke osobe pretrpjele stravične strahote u zatočeništvu i od samo nekoliko sati, te se isto treba uvažiti.
168 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 11. Članak 11. može se smatrat dvojbenim. Naime, činjenica da je netko ubijen, umro ili obolio ne bi smjela raditi razliku od onoga tko je preživio i ostao zdrav, ako su izvršavali iste zadaće u isto vrijeme i na istim mjestima. Oni su jednako sudjelovali u obrani suvereniteta RH. Nije prihvaćen Članovima obitelji nestalih osoba koje su izvršavale vojne i druge dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti smatramo da država treba pružiti odgovarajuću skrb te se ne mogu izjednačiti s osobama koje pritom nisu pretrpjele nikakve posljedice.
169 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću OSNOVNE ODREDBE, Članak 11. Vidi komentar na čl. 7. Primljeno na znanje Odgovor na komentar pod člankom 7.
170 Željko Dragašević OSNOVNE ODREDBE, Članak 12. Članak 12. omalovažava sve ratne stradalnike koji su invaliditet stekli temeljem ranjavanja ili ozlijede za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu. Zašto? Zasigurno da je svaki ranjeni branitelj preživio jedan oblik traume koja mu nije uračunata u invalidnost a ovim člankom invaliditet se priznaje temeljem PTSP-a braniteljima 20 godina nakon završetka Domovinskog rata iako je opće poznato da je u 90% slučajeva do pojave PTSP-a došlo zbog loše gospodarske situacije u RH. Poznato je da preko 40 000 branitelja čeka na priznavanje statusa HRVI a rok za priznavanje statusa ovim Zakonom ukida se. Pribrojimo li tu brojku sadašnjim HRVI dolazimo na preko 110 000 HRVI što je apsurd jer proizlazi da je skoro svaki četvrti hrvatski branitelj HRVI. Primljeno na znanje Smatramo da je komentar nerazumljiv. U članku 12. definira se tko je sve HRVI iz Domovinskog rata. Od ukupno 505.694 hrvatskih branitelja, trenutno ih status HRVI ima 56.562. S obzirom da ovim Zakonom nije preuzeta odredba iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br.174/2004) kojom se zatvara rok za priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, ponovno je omogućeno ostvarivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i po ovoj osnovi.
171 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 13. Članak 13. može se smatrat dvojbenim. Naime, činjenica da je netko ubijen, umro ili obolio ne bi smjela raditi razliku od onoga tko je preživio i ostao zdrav, ako su izvršavali iste zadaće u isto vrijeme i na istim mjestima. Oni su jednako sudjelovali u obrani suvereniteta RH. Nije prihvaćen Ovo odredba je i u važećem Zakonu. Smatramo da osobe koje su stradale pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske i zbog toga više ne mogu raditi svoj posao trebaju imati adekvatnu skrb od države te se takve osobe ne mogu izjednačiti s osobama koje nemaju nikavih posljedica.
172 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 13. Ako se navedenim osobama priznaje HRVI a posljedično i „Status hrvatskog branitelja“ ali isključivo u slučaju „stradavanja zbog aktivnosti po nalogu države“ onda bi trebalo razmisliti o dva statusa hrvatskog branitelja. 1. Status aktivnog hrvatskog branitelja (dugotrajna aktivnost) 2. Status hrvatskog branitelja po stradavanju (specijalne zadaće, misije, itd..) Dugotrajna aktivnost ili stradavanje prvih i (isključivo) stradavanje drugih bi podrazumijevalo stjecanje istog stradalničkog statusa, odnosno statusa Hrvatskog branitelja. Onda bi oni koji su stradali u ratu npr. Bili Stradali Hrvatski Branitelji u Domovinskom Ratu SHB-DR a neki drugi SHB-XY ili samo SHB. A onda bi osobe iz ovog članka ustvari trebalo pobrojati u članku 3 koji bi tada bio bitno drugačiji. Nije prihvaćen U ovom članku ne govorimo o osobama koje imaju status hrvatskog branitelja i HRVI, nego o osobama koje su nastradale obavljajući vojne i druge dužnosti u svezi s svojim poslom te kao takve ostvaruju određena prava kao i HRVI.
173 Nenad Nikolić OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. Ovo je zakon o hrvatskim braniteljima. U članku 14. hrvatski branitelj u BiH se definira kao: 1. pripadnik HVO 2. državljanin Republike Hrvatske Na ovaj način čini se nepravda prema hrvatskim braniteljima koji nisu bili pripadnicima HVO i nisu hrvatski državljani. Na taj način iako su se borili i ginuli između ostalog i da velikosrpske snage ne bi iz BiH prodrle u Hrvatsku, ali i za zaštitu Hrvata i drugih građana koji su bili izloženi velikosrpskom teroru. Pripadnicii Hrvatskih obrambenih snaga u BiH, iako je nedvosmislen njihov dprinos, izbačeni nsau iz ov og takona u ovome članku. Izbačeni su i pripadnici HVO-a koji nisu državljani Republike Hrvatske. To se prvenstveno odnosi na državljane BiH, uglavnom na Bošnjake (Muslimane) koji su bili pripadnicima HVO-a a onda su u nesretnim političkim okolnostima razoružani i izbačeni iz postrojbi. HVO nije djelovao u svim krajevima BiH jednako, pa se dio Hrvata pridružio Armiji BiH. Dakle ako si se borio protiv velikosrpskog agresora negdje oko Tuzle u uniformi Armije BiH i branio i Hrvate i lokalna hrvatska sela, trebaš biti izbačen iz ovog zakona. I na kraju, ako si se borio u redovima Armije BiH, zar nisi u velikoj mjeri i prema potpisanim dogovorima i ugovorima RH i BiH o zajedničkoj obrani ti doprinosio i zajedničkoj obrani ne samo BiH već i Republike Hrvatske? U ovom članku je učinjena velika nepravda prema braniteljima koji nisu državljani RH ili nisu bili članovi HVO-a a stvarno su doprinijeli opstojnosti i Republike Hrvatske i Hrvata u obje države. Ovaj članak 14. budući da uvodi nove nepravde i nedoumice a možda i duboka nerazumijevanja sada napisana u obliku ovog zakona treba bitno preraditi. S druge strane Bošnjaci (Muslimani) se u jednom dijelu smatraju i pripadnicima hrvatskog korpusa. Pa se zbog različite vjere na neki način i ovim odredbama zakona žele razdvojiti od svojih hrvatskih korijena upravo u smjeru velikosrpske politike stvaranja razdora između Hrvata katolika i Bošnjaka islamske vjere. Slučaj sa HOS-om u Bosni i Hercegovini je tragičan. Došlo je do toga da su pripadnici HOS-a izbačeni iz ovog hrvatskog zakona i po ovome Članku 14. oni nisu u BiH hrvatski branitelji. Opet na radost svih velikosrba. Smatram ovaj članak ne samo greškom već i izvjesnom podvalom u cilju stvaranja razdora unutar hrvatskog korpusa i stvaranja razdora međi braniteljima. Ovo se nije smjelo desiti. Nije prihvaćen Prava u Republici Hrvatskoj pripadnici HVO-a ostavriti će na osnovu pravomoćnih rješenja izdanih od nadležnih tijela uprave u Bi H kojima su priznata odnosna prava i na temelju uvjerenja koja izdaju nadležna tijela u Bi H. Ova rješenja i uvjerenja izdaju se svim pripadnicima HVO -a kada su ispunjeni propisani uvjeti. Nisu izbačeni oni branitelji koji se vode u službenim evidencijama nadležnih tijela u BiH. U nadležnim tijelima Republike Hrvatske oni će ostvariti prava ako ispunjavaju uvjete. Ako neke vojne postrojbe i njihovi pripadnici nisu evidentirani u evidencijama u BiH,ovaj problem nije moguće riješiti hrvatskim propisima. Državljanstvo Republike Hrvatske je obvezno za korisnike prava, jer je to ustavni uvjet za pružanje skrbi Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
174 Boris Borovina OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. Pripadnik sam borbenog sektora HVO-a od 1.12.1991. do 23.12.1995., dvaput ranjen. Ne primam nikakve naknade po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu niti po osnovi ranjavanja. Od 2003. godine živim i radim u Republici Hrvatskoj (dijelom sam živio i radio u RH i prije Domovinskog rata). Iz članka 14. stavka 1. Nacrta prijedloga zakona proizlazi da ja kao državljanin RH koji živi i radi u RH, status hrvatskog branitelja i prava koja iz toga proizlaze mogu ostvariti samo u drugoj državi (BIH), a ne u svojoj Republici Hrvatskoj, u kojoj živim i koja to pravo regulira. Tražim da se članak 14. stavak 1. izmijeni na način da omogući pripadnicima HVO-a koji žive u Republici Hrvatskoj, da svoje pravo ostvare ovdje. Zahvaljujem. Nije prihvaćen Pripadnici HVO-a koji su ranjeni tijekom sudjelovanja u Domovinskom ratu u postrojbama HVO-a mirovinska prava na temelju ranjavanja mogu ostvariti ako su nositelji prava na osobnu invalidninu po rješenju nadležnog tijela iz Bi H. Ovo je načelo od kojeg se ne može odstupiti.
175 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. Datumi iz članka 14. stav (3) morali bi biti pojašnjeni, trebalo bi biti jasno što se tada dogodilo, barem u obrazloženju prijedloga. Primljeno na znanje Datumi su usklađeni sa službenim početkom i službenim završetkom Domovinskog rata u BiH i odgovaraju odluci Predsjedništva BiH kojom je određen početak i kraj Domovinskog rata u BiH.
176 Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. Smatramo da treba precizirati i nadopuniti pojam "obrane suvereniteta" - u stavku 3. članka 14. prijedloga Zakona, budući da se ne navodi koje države. Vezano za uvođenje pojma "borbeni sektor" u stavku 4. članka 14. prijedloga Zakona smatramo potrebnim da se isti mora dodatno obrazložiti budući da njegovo tumačenje nije navedeno u prijedlogu Zakona niti u njegovu obrazloženju. Nije prihvaćen Pojmovi su dovoljno određeni i usuglašeni s odredbom koja se odnosi na definiranje obrane suvereniteta u Republici Hrvatskoj. Definicija borbenog sektora HVO-a dovoljno je jasna i moguće je istu primijeniti u situaciji kada u Federaciji BiH uopće ne postoji pojam "borbeni sektor".
177 Slavka Gerovac OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. u stavku 3. članka smatram potrebnim precizno definirati obranu suvereniteta. Nije prihvaćen Ova definicija je za potrebe provedbe ovoga Zakona dovoljno precizirana.
178 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. Čl. 14. - treba prenijeti u glavu IX i X nacrta u kojoj se detaljnije propisuje prava i obveze pripadnika HVO. Nije prihvaćen Nomotehnički promatrano ne postoji povreda pravila. Radi se o općim odredbama koje se mogu svrstati pod podnaslov "Osnovne odredbe".
179 Željko Dragašević OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. Članak 14. Nedorečen pojam „obrani suvereniteta“. Kojeg i čijeg suvereniteta? Radi se o pravima pripadnika HVO-a. Tumačenje može biti različito te se termin „obrana suvereniteta“ može koristiti u svakoj državi. Upravo tako ne dorečenim člankom među pripadnike HVO-a dolaze i onaj dio osoba koje su prešle u ABiH i borile se protiv HV i HVO-a. Primljeno na znanje Pojam "obrana suvereniteta " podrazumijeva i točno navedene pripadnike HVO-a i Policije HVO-a. Ne može se ovaj pojam promatrati izolirano od značenja cjelokupnog stavka i članka. Vjerujemo da će se rečena uvjerenja izdavati samo pripadnicima navedenih postrojbi.
180 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. UGOVOR IZNAD ZAKONA !? U zakonu treba jasno i eksplicitno stajati da su svi pripadnici (ne samo stradalnici) HVO-a, i ostalih oružanih formacija izvan RH, Hrvatski branitelji po statusu i ugledu jednaki svim braniteljima koji su branili Hrvatsku unutar granica RH. (o čemu sam pisao u komentaru članka 1, 4 i 9 ovog prijedloga zakona) Na suverenoj državi je da odluči da li će i kojim braniteljima priznati kakva i kolika prava. (svima ili samo stradalnicima, unutar ili van RH) Ne razumijem što će suverenoj državi nekakav ugovor sa, (da prostite banana državom), da bi ona nekome jednostrano priznala neka (braniteljska) prava a posebno svojim državljanima kojima već priznaje državljanstvo. Zakonom se pozivati se na ugovor koji je nastao u (Sanaderovom) spletu dnevno političkih potreba i koji kao takav jednako može nestati, ne čini mi se kao iskrena namjera da se pripadnicima HVO-a trajno prizna Status Hrvatskih Branitelja. A takvo ponašanje matične države prema pripadnicima vlastitog naroda bi moglo dugoročno u budućnosti izazvati vrlo nepredvidive i nečasne implikacije u odnosima sa Hrvatima izvan granica RH, protiv čega se moramo boriti. Nije prihvaćen Prema članku 141. Ustava RH međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom te objavljeni, a time su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona.
181 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. A što ćemo s pripadnicima HVO-a koji su 1993. prešli u Armiju BiH i borili se protiv HVO-a? Vidim da se to pokušalo riješiti pojmom "državljanin RH", međutim i dobar dio takvih ima državljanstvo RH. Ili ga može steći. Jel se odnosi ovaj pojam državljanina na tadašnje stanje ili netko može postati državljanin RH pa opet konzumirati ovaj članak zakona? Primljeno na znanje Ovaj uvjet se odnosi na sve pripadnike HVO-a hrvatske državljane koji u trenutku podnošenja zahtjeva za priznavanje prava moraju imati i hrvatsku domovnicu . Ovim Zakonom je predviđeno da prava ne mogu ostvariti pripadnici neprijateljskih postrojbi.
182 Mirko Sesar OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. U proteklom vremenu puno se govorilo o izjednačavanju prava pripadnika HVO s pripadnicima HV-a, međutim ništa od toga. Ipak je Jadranka Kosor udarila solidne temelje. Ugovor između RH i Federacije BiH po pitanju stradalnika djelo je njenih ruku. Vidim da nigdje nije spomenuto da su pripadnici HVO-a hrvatski branitelji nego se rabi termin državljani RH koji su bili pripadnici HVO-a. Primljeno na znanje Za razliku od važećeg Zakona koji samo predviđa da će prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane biti regulirana međudržavnim sporazumom, donošenjem novoga Zakona regulirat će se i dio prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji u samom Zakonu.
183 igor baruškin OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. uvesti posebnu komisiju koja će ispitati srazmjer zapovjednih činova s obzirom na veličinu postrojbe,da ne bi bilo kao sada da velik broj njih iz hvo-a prima mirovinu u činu pukovnika.To predstavlja kazneno djelo zloporabe položaja od strane službenika koji dopusti takvo ostvarivanje prava. Nije prihvaćen Nadležna tijela u RH ne mogu osnivati tijela koja će ispitati srazmjer činova dodijeljenih pripadnicima HVO-a u odnosu na veličinu postrojbe.
184 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. UH !!!!! Kada se radi o pripadnicima HVO-a ZLOUPOTREBE su neograničene. Neograničene !!!! Naime o čemu se radi : Evo. Prema spomenutom Ugovoru (Narodne novine br. 2/2006) Odjeljak I. OPĆE ODREDBE Članak 1 točka 7 kaže: »osobe« – pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (u daljnjem tekstu HVO) koji su stradali na teritoriju Bosne i Hercegovine te ostvarili status ratnoga vojnog invalida, po osnovi ranjavanja ili zatočeništva ukoliko su državljani Republike Hrvatske- e tu je problem oko ZATOČENIŠTVA. Veliki broj zatočeni i kod islamista (tzv ABiH i braće im mudžahedina) kao i kod snaga VRS (vojska RS-a) u raznim vremenskim razdobljima, za rata, bili su oni koji su bili protiv HVO-a i uopće Hrvatskih snaga. Neki su i sami, mislili da njih, islmisti tj tzv ABiH neće jer su lojalni pa su otišli na prostore gdje su oni i onda ih "njihovi" strpali, kako oni kažu, u Sabirne centre, naletio Crveni križ ili neka druga organizacija i popisali ih i sada oni ostvaruju mirovine. Nevjerojatno, a veliki broj pripadnika koji je podnio ogromne napore nemaju nikakvih prava. To vrijeđa. Drugo, ovaj članka 14 sa točkom 2 u proturječju je sa spomenutim Ugovorom. Borbeni sektor nije ako si sam otišao "svojima" pa završio u Sabirnom centru. Zaustavite to !!!!Ne činite i dalje nepravde !!! Znači potrebno je izmijeniti tu odredbu ugovora. A ako je izmijenite što će te s ovima koji su protiv Hrvatskih snaga, a nisu protiv KUNA, već ostvarili prava po spomenutom ugovoru. Tu se obično radilo o zaostajanju u povlačenju ili samovoljan odlazak na prostore koje u su islamisti tj MOS ( muslimanske oružane snage) zauzeli i tako su padali u zarobljeništvo, pa onda u pokušaju prelaska prostora pod kontrolom tzv ABiH ili VRS, bez znanja zapovjedništva. I svi takvi gotovo su ostvarili prava. Istina nisu svi u tim okolnostima zarobljeni mali je broj zarobljen u izravnim borbama. I to je pravo zarobljavanje. A od takvih je još manji broj preživio. Primljeno na znanje Predviđena prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji imaju temelj u rješenjima kojima su njima priznata prava u Bi H. Da li su rješenja zasnovana na istinitim činjenicama to ostaje u nadležnosti tijela kaznenog progona u Bi H. Oni koji su sudjelovali u borbi protiv hrvatskih snaga ne mogu ostvariti prava po ovom Zakonu.
185 Ured pučke pravobraniteljice OSNOVNE ODREDBE, Članak 15. U čl. 15.trebalo dodati i „ osobe koje su imale radnu obavezu“. Naime, osobe koje su tijekom Domovinskog rata imale „radnu obavezu“ do danas nisu ostvarile gotovo nikakva prava, a za koja smatraju da im pripadaju radi doprinosa u obrani samostalnosti i suverenosti RH. Nije prihvaćen Takva formulacija bi bila preširoka, ovako smo definirali one osobe koje su bile u radnom odnosu ali su vojne ili druge dužnosti obavljali po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske.
186 Andrija Petrović OSNOVNE ODREDBE, Članak 15. U članku 15. trebalo bi pojasniti pojam „sudionik Domovinskog rata“, ovo rješenje čini se jako dvojbenim. Naime, morala bi biti potpuno jasna razlika između toga pojma i pojma „hrvatski branitelj iz Domovinskog rata“, ako je ima. Npr., odnosi li se članak 83. stavak (1) i na sudionike Domovinskog rata? U obrazloženju stoji da je to „nova kategorija korisnika prava“, ali nigdje nije vidljivo koja su to prava, osim mogućnosti dobivanja zahvala ili pohvala. Tako široko tumačenje sigurno bi obuhvatilo i neke druge kategorije stanovništva koje su dale veliki doprinos obrani od agresije. Nije prihvaćen Točno je definirano tko može biti "sudionik Domovinskog rata" te je jasna razlika od pojma " hrvatski branitelj iz Domovinskog rata" s obzirom da su potpuno različiti kriteriji za ostvarivanje ova dva statusa. Članak 83. stavak 1. ne odnosi se na sudonika Domovinskog rata s obzirom da je člankom 83. stavka 3. i 4. određeno tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje.
187 Mihaela Cimbal-Rajić OSNOVNE ODREDBE, Članak 15. Hoće li se voditi evidencije sudionika Domovinskog rata, tko će ih voditi i tko će izdavati potvrde istima? Primljeno na znanje Potvrde će izdavati nadležna tijela državne vlasti, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska radio televizija). Dodat će se članak kojim će to biti definirano.
188 Tomislav Luketić OSNOVNE ODREDBE, Članak 15. Tomislav Luketić U čl. 15. predlažem dodati stavak h) ostali Obrazloženje: Svi djelatnici HŽ-a koji su u Domovinskom ratu sudjelovali kao branitelji u ratnim postrojbama ili kao radnici na terenu, a koji su velikim naporima osiguravali da građani Hrvatske u najtežim ratnim uvjetima imaju redovitu uslugu prijevoza roba i putnika željeznicom trebali bi biti obuhvaćeni Nacrtom. Pod „…h) ostali…“ u Prijedlogu se prvenstveno podrazumijevaju djelatnici HŽ-a koji su bili vojni obveznici, ali su imali ratni raspored u HŽ-u, tzv. „građanska dužnost“, odnosno „radna obaveza“. Ti djelatnici su bili mobilizirani prema tadašnjim propisima pozivom na mobilizaciju koji je izdan od strane HŽ-a, a ne Ministarstva obrane. Činjenično stanje u periodu domovinskog rata, u pogledu propisa, bilo je takvo da su tada vrijedili: ratna sistematizacija, odobrenje ratne sistematizacije od strane Uprave za obranu, Rješenje o pozivanju itd. (Zakon o obrani NN 49/ 91, Uredba o radnoj obvezi NN 9/ 85, Vlada RH donijela je Uredbu o izvršenju radne obveze NN 11/94). Z A K L J U Č A K: Ovaj Prijedlog ide za tim da se djelatnicima HŽ-a, koji su bili vojni obveznici, a proveli su u Domovinskom ratu, svoj ratni raspored, na radnom mjestu, prizna status „Sudionik Domovinskog rata“ kao i drugim sudionicima predloženim u čl. 15. Nacrta. Nije prihvaćen Prijedlog se ne može uvažiti jer bi tako definirana točka bila preširoka.
189 Branko Pek OSNOVNE ODREDBE, Članak 15. U članku 15. predlažem dodati stavak 2) koji glasi: Osobe iz stavka 1) ovog članka imaju pravo na dvostruki staž u skladu s vremenom sudjelovanja u Domovinskom ratu. Obrazloženje: dvostruki staž Zavod za mirovinsko osiguranje pribraja redovnom radnom stažu na kraju radnog vijeka, dakle kada radnik ide u mirovinu. Svaki onaj koji ima više od 40 godina redovnog radnog staža dobiva tzv bonus od 0,15% po mjesecu sudjelovanja u Domovinskom ratu a oni koji nemaju dovoljno redovnog staža taj bi im ratni staž mogao pomoći da ispune uvjet za odlazak u mirovinu. Tako bi i oni ratni izvjestitelji koji ispunjavaju sve uvjete dobili jedan mali dodatak na mirovinu što je puno manje od kategorija, poginulih, umrlih, nestalih i ranjenih ratnih izvjestitelja ali je ipak mala satisfakcija da im država prizna i vrednuje njihovo sudjelovanje u Domovinskom ratu. Nije prihvaćen Trenutačno ne postoje financijski uvjeti da se prijedlog uvaži.
190 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 16. Članka 16, kako mogu biti stradalnici iz Domovinskog rata, ČLANOVI obitelji smrtno stradalog. Istina mogu ako su i sami stradali. Ne općenito. Po meni ovo treba preformulirati. Ili su članovi obitelji stradalog ili su i sami stradalnici ili i jedno i drugo. Nije prihvaćen Riječ je o terminu kojeg je potrebno definirati za potrebe sudjelovanja Ministarstva hrvatskih branitelja u projektima Europske unije.
191 Nenad Nikolić OSNOVNE ODREDBE, Članak 17. Umjesto: živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. Treba biti: živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. Izostavljen je zarez bez kojega je tekst bitno drugačiji. Nije prihvaćen Zarez nije potreban i odredba je jasna.
192 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 17. Čl.17. zadržati prijašnju formulaciju i brisati st.2. , dok u st. 7. propušteno je pravo narciturusa- nerođenog djeteta ( ono koje će biti rođeno) te ima pravo nasljeđivanja Nije prihvaćen Stavak 2. treba ostati, jer se izvanbračna zajednica mora utvrditi. Takva formulacija je postojala i u važećem Zakonu.
193 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 17. Ako član UŽE obitelji smrtno stradalog branitelja može biti očuh i maćeha, da čovjek povrati, a ne može biti član UŽE obitelji biološki brat-blizanac jednojajčani ili svejedno blizanac. Tko to nije doživio da izgubi brata blizanca, još jednojajčanog, tome je glupo išta o tome govoriti. Kažem da je mnogo prirodnije da član uže obitelji poginulog branitelja bude brat blizanac( sam pojam kaže jedna stanica) nego maćeha. Osobno nisam protiv neka bude i maćeha kako sada stoji u članku 17 Bajke o zlim maćehama nisu samo bajke, one se često ne mogu razlikovati od nimalo bajkovite istine. Nije prihvaćen Članovi obitelji na jednaki način bili su odeređeni i u važećem Zakonu te je usklađena s odredbama Obiteljskog zakona.
194 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. Čl.18. točka e)- dodati iza točke 7) dopunsko zdravstveno osiguranje. Mislim da članovi obitelji smrtno stradalog branitelja imaju dodatnih zdravstvenih poteškoća, kako je naprijed navedeno (transgeneracijskih i sekundarni PTSP i njegove posljedice) pa im i pripada pravo izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Nije prihvaćen Pravo na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja regulirano je člankom 23. Zakona, a među korisnicima su i članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
195 Slavko Špionjak OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. 18. clanak , pravo na besplatne udzbenike te pravo na potporu za obrazovanje. Ovim zakonom nije definirano da li djeca Hrvatskog branitelja imaju pravo na besplatne udzbenike te pravo na potporu za obrazovanje sto bi bilo svrsishodno jer smo najvise pogodjeni tim pitanjem a nismo zaposleni te nemamo nikakva primanja , a misljenja sam da nisam jedini u RH sa tim problemom. Primljeno na znanje Pravo na potporu za obrazovanje i pravo na besplatne udžbenike imaju djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje 100 dana u borbenom sektoru. Nevedeno je regulirano člancima 124. i 125.
196 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. U kontekstu prava navedenih u članku 18, je li ikad itko razmišljao o tome kolika prava i pripadajuće naknade za sudjelovanje u ratu i eventualno stradavanje ima recimo onaj poginuli Francuz odnosno njegova obitelj, ili jedan Kanađanin ili Australac (ne nužno Hrvatskog porijekla) koji se dobrovoljno javio u Domovinski rat kad je najteže bilo. S obzirom da je konzumiranje većine prava ustvari vezano za prebivalište takvima jedino preostaje da dođu u Hrvatsku živjeti ako žele konzumirati pripadajuće im prava i naknade. Inače nam ne ostane ništa osim da im poštom šaljemo mirovine, spomenice, proteze !!! Kao domoljuba, oduvijek me sram bilo takvima pogledati u oči !!! Primljeno na znanje Prava po ovom Zakonu ostvaruju i strani državljani ako ih ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište.
197 Jozo Jurić OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. Nikad nisam razumio kako obitelj može biti invalidna ili u mirovini?! Dakle bolja formulacija od obiteljska invalidnina i mirovina su: naknada za obitelj ,poginulog, nestalog, stradalog, uzdržavanog… hrvatskog branitelja, obiteljska naknada itd. Ovakva formulacija ništa ne mijenja ali bar ne para uši onima koji misle da je "stradavanje privilegija"! Nije prihvaćen Riječ je u terrminima koji su već niz godina u uporabi te bi promjena naziva dovela do nepotrebne zbunjenosti korisnika. Osim toga, sadržaj prava je bitniji od naziva prava.
198 Domagoj Babić OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. 20. pravo na besplatno školovanje Ako je ovaj zakon dosljedan i ukoliko ima iskrenu namjeru branitelje uključiti u civilni život onda im se mora omogućiti i školovanje i to na svim razinama, a posebno fakultetsko. Jedino ih se tako može pripremiti za tržište rada. Djelomično prihvaćen Člankom 24. predviđena je potpora za obrazovanje.
199 Dražen Šemovčan OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. st. h - prava pri zaposlenju - tko se pridržava toga? Primljeno na znanje Novom odredbom obuhvaćeni su i interni natječaji unutar tijela, a da bi se izbjegle malverzacije u praksi kada su se interni natječaj koristili radi izigravanja zakonskih odredbi. Osim toga novost je da sada pravo prednosti pri zapošljavaju mogu koristiti i zaposlene osobe koje su zaposlene na radnom mjestu koje ne odgovara njihovoj stručnoj spremi. Ovo budući da se zbog današnje situacije na tržištu rada velik broj osoba, pogotovo djece s određenom stručnom spremom, iz raznih razloga ne može zaposliti na odgovarajuće radno mjesto. Kako bi se olakšala provedba ove odredbe navedena je obveza poslodavaca da u natječaju, odnosno oglasu točno navedu dokaze koje je potrebno priložiti u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanjau te su postrožene kazne za poslodavce koji se ne pridržavaju odredbe o prednosti pri zapšljavanju.
200 Slavka Gerovac OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. u dotičnom članku umjesto riječi "prava" treba stajati "pravna područja". Nije prihvaćen Smatramo da je formulacija dobra. Ured za zakonodavstvo nije imao primjedbi na ovu odredbu.
201 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. Čl.19.- odredba je nejasna pa predlažem da se preformulira te da glasi- „ Glede prava za koja nisu ovim zakonom propisani uvjeti stjecanja, korištenja i prestanak primjenjuju se propisi koji iste uređuju to pravno područje.“ Odredba je nejasna jer propisuje da na prava iz ovog nacrta , a za koja nisu određeni uvjeti stjecanja, korištenja i prestanak će se primjenjivati drugi zakoni kao lex specialis. Ovo je neodrživo. Naime, cijelo vrijeme se govori da je nacrt sveobuhvatan stoga je neoprostivo ovakvo ograđivanje zakonodavca prema braniteljima, da ih stavlja u situaciju pravne nesigurnosti i ovisnosti od državnog službenika kome je na volju koji propis primijeniti. Za prava branitelja ovaj zakonski tekst je lex specialis, a sve što njime nije propisano primjenjuje se lex generalis opći propis. Nije prihvaćen Odredba je jasna. Ovakva odredba je i u važećem Zakonu i u praksi nije bilo problema s primjenom ove odredbe.
202 Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. U stavku (2) dodati podstavke g) osobe obuhvaćene Zakonom o općem oprostu (abolirani) h) osobe osuđene za samovoljno napuštanje postrojbe u vrijeme akcije. Naime ove osobe su izostavljene, a ne bi smjele imati mogućnost ostvariti status hrvatskog branitelja, niti prava koja proizilaze iz tog statusa. Primljeno na znanje Prijedlog je potrebno dodatno razmotriti s Ministarstvom pravosuđa te Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova.
203 Zajednica udruga i članova HVIDR-a Grada Zagreba OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. U čl. 21. st.1. predlažemo dodati novu alineju koja bi trebala glasiti: „Evidenciju koja će se voditi pri Ministarstvu pravosuđa na osnovu dosad prikupljenih podataka o pripadnicima, pomagačima ili suradnicima neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi i drugih osoba koje su na bilo koji način sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku, dopuniti će Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane i sve druge relevantne službe Republike Hrvatske. Obrazloženje: obzirom na poteškoće u provedbi ove odredbe radi nepostojanja evidencije navedenih osoba, ovim Zakonom treba omogućiti stvaranje i definiranje evidencije. Primljeno na znanje Potrebno je prijedlog dodatno razmotriti s naznačenim ministarstvima.
204 Ured pučke pravobraniteljice OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. U čl. 21. st.1. trebalo dodati novu alineju kojom bi se osobama koje se prema evidencijama koje vodi ministarstvo nadležno za pravosuđe vode kao pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi dopustilo u upravnom postupku dokazivati netočnost podataka iz navedenih evidencija jer je nejasno temeljem kakve i čije odluke se pojedine osobe nalaze u toj evidenciji. Primljeno na znanje Potrebno je prijedlog dodatno razmotriti s Ministartvom pravosuđa.
205 Mario Baier OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. Ništa se ovin novim zakonom ne mjenja u korist najvećeg djela braniteljske populacije .Jedino značajno je čl 21. koji vraća prava braniteljima zbog famoznog "nečasnog otpusta" .Od zakona imaju najviše koristi pripadnici HVO-a , koji po mom mišljenju nebi trebali biti obuhvaćeni ovim zakonom Primljeno na znanje Cijenimo iznesene ocjene i smatramo da pripadnici HVO-a trebaju imati prava kako su predviđena ovim Zakonom. Ovaj Zakon donosi niz izmjena na području prava iz mirovinskog osiguranja, otvaraju se rokovi za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusa HRVI po osnovi bolesti, uvodi se naknada za nezaposlene i niz drugih izmjena tako da se ne možemo složiti s primjedbom da se ovim Zakonom ništa ne mijenja.
206 Dubravka Basara Ereš OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. Potrebno je preciziratim kojim dokaznim sredstvima se utvrđuje da je osoba samovoljno napustila postrojbi. Da li je dovoljno samo da se samovoljno napuštanje postrojbe samo spominje u ratnom putu bez da je protiv osobe vođen bilo kakav stegovni postupak ili je potrebno rješenje. Nije prihvaćen Priznavanje statusa hrvatskog branitelja je u nadležnosti Ministrstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Službena osoba činjenice u upravnom postupku utvrđuje svim raspoloživim dokaznim sredstvima. Taksativno navođenje dokaznih sredstava u ovom slučaju nije neophodno potrebno.
207 Slavka Gerovac OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. U stavku 5. precizno definirati da se zapreke ne odnose na razdoblja (postrojbe) u kojima su osobe iz stavka 2. točke f) aktivno sudjelovale prije samovoljnog napuštanja postrojbe. Imajući u vidu činjenicu da su se pojedini hrvatski branitelji (uglavnom maloljetnici ili mlađi punoljetnici) na samom početku Domovinskog rata dragovoljno uključili u obranu Republike Hrvatske, prošli sve borbene akcije te nakon primirja otišli iz postrojbe. Nakon odmaka vremena vidljivo je da su te osobe suočene s kroničnom bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a po sadašnjem Zakonu, budući su obuhvaćene zaprekama, ne mogu ostvarivati nikakva prava. Nije prihvaćen Izmjena članka 21. će se naknadno razmotriti.
208 Ankica Radoš OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. Pozdrav autorima novog Zakona o hrvatskim braniteljima. Kako ova država stoji na žrtvi hrvatskog naroda, a poglavito branitelja, ista se bezuvjetno MORA pobrinuti za dostojan život ove populacije. To joj treba biti SVETA dužnost. Nije me uopće briga odakle novac, da li ćete uzeti od dijela naplate parkinga po gradovima, od cijene benzina, od poreza na imovinu, NEVAŽNO, ali to se MORA učiniti. Vezano za umirovljenje branitelja predlažem da ono bude isključivo po Zakonu o hrvatskim braniteljima, a ne po više zakona da ne ispadne kako su neki već izračunali da će križanjem više zakona na kraju branitelj biti zakinut. Neka kriteriji budu, 60 godina života bez obzira na ostvaren mirovinski staž ili 35 godina mirovinskog staža, uključujući dupli staž, bez obzira na životnu dob branitelja te kako mirovine ne bi bile jednake dodatak obzirom na broj dana u borbenom sektoru. Dalje, ukinuti odredbe članka 21. stav 2 kojima su zapriječena prava iz ovog Zakona vojnim i policijskim službenicima zbog izrečene kazne prestanka službe, osim u slučajevima ako je u borbenim operacijama počinjeno kazneno djelo ratnog zločina ili drugo teže kazneno djelo u periodu od 1991. do 1995. godine i za takvo djelo postoji adekvatna osuđujuća presuda. Nije prihvaćen Prijedlog u svezi mirovinskih prava nije moguće prihvatiti jer ne postoje ekonomske podloge za provedbu prijedloga. Izmjena odredbe članka 21.st. 2. će se naknadno razmotriti.
209 Željko Dragašević OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. Ovom odredbom članak 21. točka 4 vrača se status branitelja dezerterima koji su napustili postrojbu u najtežim trenucima a vratili su se nakon što su uvidjeli da su borbena djelovanja pri kraju i da si na taj način mogu osigurati egzestencijalna pitanja. Priznavanje njihova statusa može biti tek nakon ponovnog uključivanja u obranu suvereniteta RH te im se status i eventualna prava priznaju tek nakon ponovnog uključenja. Nije prihvaćen Prema Nacrtu prijedloga Zakona, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su samovoljno napustili postrojbu, ali su ponovno dobrovoljno pristupili postrojbi status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata priznat će se i za razdoblje prije napuštanja postrojbe. Naime, u praksi je bilo dosta slučajeva koji su tumačeni kao samovoljno napuštanje postrojbe, iako se često radilo o nesporazumu što je vidljivo iz činjenice da su ti hrvatski branitelji ponovno dobrovoljno pristupili postrojbi te je pravično da se navedenoj kategoriji status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prizna i za razdoblje prije napuštanja postrojbe, a ne samo za razdoblje nakon povratka kao što je to bilo po važećem Zakonu.
210 Jurica Šare OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. Članak 21 stavak 1 je nedorečen. Koje su to evidencije koje vodi ministarstvo pravosuđa? To mogu biti samo evidencije presuda i osuda. A abolicija? Pa nema pravomoćnih presuda za sudjelovanje u neprijateljskim vojnim ili paravojnim formacijama. Teoretski, hrvatski branitelj koji je surađivao s neprijateljskom stranom i javljao informacije, teoretski i praktično može konzumirati sva prava hrvatskog branitelja. Tko će mu i kako dokazati da je surađivao s neprijateljem ako ga se abolira? Prihvaćen Ovaj članak bit će preciznije formuliran.
211 igor baruškin OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. momak stvar je u tome što čl. 21 derogira taj čl. 3,dakle onemogućuje ostvarivanja prava po ovom zakonu i to taksativno navodi a ne specificira razdoblje kad je netko dobio otkaz zbog teže povrede radne discipline.jebem se s mupom godinama več zbog statusa pripadnika specijalne policije,jer neke bosanke ne poznaju zakone i uporno svoje tvrde,u hrvatskim zakonima ne postoji odkomanda,a oni su me pod tim vodili u specijalnoj policiji.Tim ukidanjem statusa HRVI i branitelja smanjili bi mi mirovinu na pola,neka samo rade to,lako se ja javim da podnesem prijave za neke zapovjednike iz Alfi srpskom tužiteljstvu,sve lege artis,usput odem na kurve u beograd.Neće oni vječno bit na vlasti.Ako me neko pokuša ubit evo čekam ih spremno,uzdignute k**čine.Po ovom zakonu pretpostavljam da je u njegovom pisanju sudjelovao neko tko je pravo završio u ljubuškom ili banjoj luci Djelomično prihvaćen Izmjena članka 21. će se naknadno razmotriti.
212 Miroslav Vrebac OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. Nije moje da odgovaram , ali Igore, ne razumijem tvoje komentare. Na prvi tvoj komentar kao i na treći, drugi je samo kopipest , odgovor je u tekstu Zakona. Na prvi i na treći komentar odgovor je, po meni, u članku 3 gdje se definira tko je hrvatski branitelj, obrati pozornost na stavak 2 gdje je određeno razdoblje. Pitanja koja imaš iza tog razdoblja su rješiva po drugim propisima. Primljeno na znanje Komentar gore navedenih prijedloga.
213 igor baruškin OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. ovo što ste naveli u predgovoru je nečuveno i koliziji sa gore navedenim člankom-evo:uvodi se pravo na odvjetnika na teret državnog proračuna Republike Hrvatske za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata protiv koj ih se vodi postupak za kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ,Zašto onda niste stavili i stavak da se ne ostvaruju prava i za branitelja koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava? Primljeno na znanje Članak će biti preciznije određen i bit će navedena konkretna kaznena djela za koje će biti moguće ostvariti pravo na pravnu pomoć.
214 igor baruškin OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. koja je svrha da nekome tko je dobio otkaz nakon domovinskog rata osporavate pravo na ostvarivanje stausa hrvatskog branitelja.specificirajte te stavke navedenog članka.i nemojte mi brisat komentare jer vidim da piše 0 kod članka kojeg sam komentirao Nije prihvaćen Nijedan kometar nije obrisan. Članak 21. će biti precizije određen.
215 igor baruškin OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. c)koje su u Domovinskom ratu nečasno otpuštene jer su izgubile službu na temelju izvršnog rješenja vojnostegovnog suda sukladno propisima o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske e) kojima je u vrijeme Domovinskog rata izrečena kazna prestanka službe zbog teže povrede službene dužnosti sukladno propisima o policijskim službenicima Djelomično prihvaćen Članak 21. će biti precizije određen.
216 igor baruškin OSNOVNE ODREDBE, Članak 21. kako će se vrednovati ako je netko recimo 1998. izrečena kazna prestanka službe zbog teže povrede službene dužnosti sukladno propisima o policijskim službenicima,tj. nakon domovinskog rata Djelomično prihvaćen Članak 21. će biti preciznije određen.
217 Ured pučke pravobraniteljice Oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja, Članak 23. U čl. 23., st. 1., toč. d) predlažemo da se dio teksta „od najmanje 30%“ zamijeni tekstom „od najmanje 20%“. Obzirom da je čl. 12. Nacrta prijedloga Zakona predviđeno da je HRVI iz Domovinskog rata-hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% u predviđenim slučajevima, radi osiguranja jednakog položaja svih HRVI kod oslobođenja od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja nipošto ne bi trebalo stvarati razlike u stupnjevima invalidnosti osiguranika/pacijenata hrvatskih branitelja (neovisno o čl. 57. Nacrta prijedloga Zakona i skupinama HRVI prema utvrđenom postotku oštećenja organizma). Nije prihvaćen Postotak oštećenja od najmanje 30% ne odnosi se na status HRVI-a. Oštećenje organizma može se utvrditi i za one branitelje koji nemaju status HRVI-a a postotak oštećenja organizma je utvrđen u posebnom postupku i nije vezan za sudjelovanje u Domovinskom ratu.
218 Velimir Ostojić Oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja, Članak 23. Poštovani, u današnje vrijeme bilo bi lijepo barem 50% ako ne i 100 % osloboditi branitelje dopunskog osiguranja jer svi mi nešto vučemo iz hladnih i vlažnih rovova a polako nas nagriza s vremenom. Lijep bi bilo barem umanjeno dopunsko ako ne i skroz oslobođeni. Isto tako želim napomenuti i problem stomatologije jer na terenu i rovovima baš nismo imali uvjeta za oralnu higijenu, a jedan dobar dio suboraca ima velike probleme (uništeni zubi). Barem popust neki 50% u državnim zdravstvenim ustanovama (sufinanciranje) u određenim vremenski periodima ili osnovne zubne proteze uz mogućnost nadoplate kvalitetnijih proteza (implatata). Mislim da ovo ne bi bilo veliki trošak, a lijepo bi nas bilo vidjeti na obilježavanju osnivanja brigada i sličnih prigoda. Srdačan pozdrav Nije prihvaćen Svi hrvatski branitelji koji imaju oštećenje organizma najmanje 30%, neovisno o statusu HRVI-a imaju pravo na oslobađanje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
219 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja, Članak 23. Čl.23. brisati stavak 2. a stavku 1. pridodati – „ djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata“ Nije prihvaćen U članku 23. stavak 1. već su prepoznata djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao korisnici prava dok ostvaruju pravo na obiteljsku invalidninu dok u stavku 2. to isto pravo omogućuje se djeci i nakon što im prestane pravo na obiteljsku invalidninu ako su nezaposleni i ako su za vrijeme korištenja obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine ostali bez roditeljske skrbi drugoga roditelja ili je nastupila smrt drugog roditelja (ova dva uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena) ili dok su korisnici naknade za nezaposlene predviđene ovim Zakonom, dakle, dok su bez sigurnosti stalnih primanja.
220 Goran Damjanović Oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja, Članak 23. Djeci smrtno stradalih hrvatskih branitelja treba osigurati oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite i nakon prestanka prava na obiteljsku invalidninu. Naime, djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja, nakon prestanka ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu i invalidninu ne ostvaruju više nikakva prava,pa bi minimum poštovanja prema njima i žrtvi njihovih roditelja trebalo biti oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja bez obzira na prestanak primanja obiteljske invalidnine. Nije prihvaćen U članku 23. stavak 1. već su prepoznata djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao korisnici prava dok ostvaruju pravo na obiteljsku invalidninu dok u stavku 2. to isto pravo omogućuje se djeci i nakon što im prestane pravo na obiteljsku invalidninu ako su nezaposleni i ako su za vrijeme korištenja obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine ostali bez roditeljske skrbi drugoga roditelja ili je nastupila smrt drugog roditelja (ova dva uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena) ili dok su korisnici naknade za nezaposlene predviđene ovim Zakonom, dakle, dok su bez sigurnosti stalnih primanja.
221 Guido Hornik PRAVA IZVAN STANDARDA PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA, Prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja PREDLAŽEM SADAŠNJI TEKST ZAKONA KOJI JE JASAN Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (participacija) oslobađaju se članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%. Primljeno na znanje Ostali su isti korisnici u čl. 23. stavak 1, osim što je pravo prošireno sukladno čl. 23. stavak 2.
222 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja , Članak 24. Čl. 24. brisati riječi „ odrediti će se ovim zakonom“. Ovo iz razloga što nigdje to nije propisano u zakonskom tekstu. ( osim što je spomenuto u čl. 18. ) Nije prihvaćen Određeno je čl. 25. Zakona.
223 Ured pučke pravobraniteljice Prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja , Članak 25. u čl. 25., st. 6. u kojem je predviđena obveza ministra hrvatskih branitelja da donese Pravilnik o pravima na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, predlažemo da se zakonska odredba nadopuni rokom u kojem pravilnik mora biti donesen, obzirom da nije predviđen prijelaznim odredbama Nacrta prijedloga Zakona. Institut staža u dvostrukom i jednostrukom trajanju predviđen čl. 55., a bez obzira je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje trebalo bi uskladiti s propisima iz mirovinskog osiguranja, odnosno sa ostalim radnicima kojima tijekom Domovinskog rata nisu uplaćivani doprinosi, a radi osiguranja jednakosti svih građana. Nije prihvaćen U članku 188. prijelaznih odredbi je propisano da će ministar sve provedbene propise iz ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
224 Dragutin Anđelković PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA Najbolja vijest u novom zakonskom prijedlogu je vraćanje ustavnog prava na rad koje je mnogim hrvatskim braniteljima oduzeto dodjelom mirovine uz zabranu rada. Pravo na rad nikada nije smjelo braniteljima biti oduzeto zbog ostvarivanja prava na mirovinu. Radi se o profesionalnoj vojnoj mirovini i svaki je branitelj trebao zadržati pravo na rad u drugoj profesiji, to je standard u mnogim državama. Pravo na mirovinu uz oduzimanje prava na rad mnogima je skratilo životni vijek i učinilo ih suvišnima i teškima sebi i drugima. Vraćanje branitelja u svijet rada svima je u interesu, kako braniteljima tako i društvu, a povećanje stope radno-aktivnog stanovništva jedan je od ciljeva strategije Europa 2020. Zadržavanje stečenog prava na vojnu mirovinu temeljni je preduvjet bez kojega nitko normalan ne bi izišao na tržište rada kako bi zaradio isto ili neznatno više od iznosa mirovine ili bi ostao bez egzistencijalne sigurnosti u slučaju gubitka posla. Na dinamičnom tržištu rada branitelji koji su godinama u mirovini imaju vrlo male šanse za uspješan povratak zbog toga je uz pravo na rad hrvatskim braniteljima nužno osigurati i stručnu pomoć u obliku potpore za povratak na tržište rada. Temeljno obrazovanje koje su stekli prije više desetaka godina danas malo vrijedi, a sutra praktično ništa. Bez ulaganja u cjeloživotno učenje branitelji nemaju šanse dobiti ni jedan bolji posao stoga bi prava pomoć braniteljim od strane njihovog ministarstva trebala biti pomoć u stručnom usavršavanju. EU fondovi mogli bi biti glavni izvor sredstava, a hrvatski branitelji trebali bi u troškovima edukacija sudjelovati s 15% cijene edukacije dok bi glavnu ulogu u organizaciji stručne pomoći za dobivanje potrebnih sredstava iz eu fondova trebalo preuzeti Ministarstvo hrvatskih branitelja. Zakonske odredbe trebaju biti kratke i jednostavne tako da ih svaki branitelj može razumjeti bez stručnog tumača, predloženi zakon je prekompliciran i predug, potrebno ga je nomotehnički pojednostaviti i skratiti. Primljeno na znanje komentar na mogućnost rada uz mirovinu te nomotehničko uređivanje Zakona.
225 Sabina Jurčec PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA Kako mislite riješiti status branitelja dragovoljaca koji su umrli između ukidanja prava na HRVI 2015. pa do donošenja ovog zakona i ponovnog ostvarivanja prava na izlaske pred komisije i stjecanje statusa HRVI. Svi ti branitelji su sve te godine bili neprepoznati u zakonu, borilil se sa svojim bolestima i umirali u svojim pedesetim godinama bez ikakvih prava, oni neće moći izaći pred komisiju jer ih više nema.Za te branitelje pravda je nedostižna, ostavljeni između ukidanja i donošenja zakona nisu dobivali mirovine od 25000.00 kn, njihova dijeca nisu imala nikakvih prava na upise , stipendije, domove ,zapošljavanja, supruge nisu dobivale naknade za njegu oni su umirali ostavljeni negdije između samo zato što je Jadranka Kosor odlučila 2015 ukinuti zakon a bili su HRVI inače bi bili s nama.Kako mislite vratiti vrijeme unazad i ispraviti nepravdu nanešenu svim umrlim braniteljima bez ikakvih prava. Primljeno na znanje Rok za ostvarivanje statusa HRVI temeljem bolesti zatvoren je s 31.12.2005. godine. Svjesni smo činjenice da je određeni broj hrvatskih branitelja u međuvremenu preminuo. No međutim do 2009. godine njihove obitelji su mogle ostvariti status obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ukoliko se utvrdi uzročno-posljedična veza između smrti i sudjelovanja u Domovinskom ratu.
226 Goran Dubinjak PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA Ako nije predviđeno,trebalo bi prava iz ovog zakona primjeniti i na obračune mirovina prije ovog zakona ako je obračun povoljniji. Nije prihvaćen U pogledu prava iz mirovinskog osiguranja predviđeno je prevođenje najniže mirovine, odnosno i hrvatski branitelji koji su pravo na najnižu mirovinu ostvarili po važećem Zakonu, moći će ostvariti dodatak ovisan o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru koji je predviđen novim Zakonom. Prema prijedlogu novog Zakona omogućit će se rad bez obustave mirovine bez obzira je li ona ostvarena po važećem ili novom Zakonu. Ostale odredbe predviđene novim Zakonom koje se odnose na prava iz mirovinskog osiguranja se ne prevode jer trenutačno ne postoje finacijski uvjeti koji bi to omogućili.
227 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA UMIROVLJENI HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI I DALJE NALAZE POD INGERENCIJOM MINISTARSTVA RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA. DRUGIM RIJEČIMA KAKO GOD VI OVDJE POKUŠAVALI POVEĆANJEM POSTOTAKA RIJEŠITI MIROVINE, TAJ DIO ĆE U SLUČAJU PONOVNOG RAZDVAJANJA MIROVINE BITI POD POSEBNIM DJELOM I PODLOŽAN SMANJENJIMA I NE USKLAĐENJIMA. MOLIMO DA SE U SLUČAJU PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA SASLUŠAJU I PRIHVATE PRIJEDLOZI NAŠEG PREDSTAVNIKA U PROJEKTNOM TIMU…GUIDE HORNIKA. Nije prihvaćen Sve ono što je bilo moguće a tiče se Glave III Prava iz mirovinskog osiguranja u dogovoru s MRMS i HZMO ugrađeno je u Zakon. No međutim jedan dio sukladno načelima pravnog sustava u Republici Hrvatskoj i dalje ostaje primjena normi ZOMO.
228 Guido Hornik PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA GDJE SU NESTALI ZAKLJUČCI PROJEKTNOG TIMA ZA IZRADU RJEŠENJA MIROVINSKOG Poštovani…kao član projektnog tima za izradu mirovinskog rješenja za branitelje ali i inicijator i pokretač ocjene suglasnosti Zakona sa Ustavom - Zakonom o mirovinskom osiguranju temeljem kojeg smo ukinuli članke 80., 89. i 94. te privremeno otklonilo opasnost sa mirovina hrvatskih stradalnika dajem si pravo da vam kažem… Ovo što ste Vi naveli u pravima iz mirovinskog osiguranja nije dio zaključaka projektnog tima, čak niti blizu tome. Rješavanja prava iz mirovinskog osiguranja na ovaj način cjelokupni Zakon je dugoročno gledano ŠTETAN i POGUBAN za umirovljene branitelje bilo za one koji su umirovljeni ili one koji će to tek postati. Dogovor i zaključak projektnog tima za rješavanje mirovina bio je da se unutar našeg Zakona oformi novo poglavlje koje će se nazvati „ODREĐIVANJE MIROVINE“ te da se svi članci Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2010. godine presele u naš Zakon. To je jedini način kako izaći iz 13. kategorija povlaštenih mirovina u kojima se uz bivše pripadnike JNA, borce NOR-a, Saborske zastupnike, akademike i ostale nalaze i Hrvatski branitelji. Sva ova vaša povećanja mirovina kroz osobne bodove ili postotke sukladna danima provedenim u Domovinskom ratu padaju u vodu i „mazanje su očiju“ jer po trenutnom ZOMO predstavljaju posebni dio mirovine…ili onaj dio mirovine koji je Država poklonila braniteljima.. a poklon danas postoji, a sutra ga nema. Nažalost naš izvorni dio naše mirovine je OPĆI dio mirovine koji nam propisuje članak 25. ZOMO-a ili službenog izraza STAŽ OSIGURANJA. Većina branitelja u rat je otišla bez staža ili sa vrlo malo staža a 2000. godine su temeljem članka 205. Zakona o obrani prisilno umirovljeni stoga im se opći dio mirovine broji u par stotina kuna. Kroz vaš Zakon propisujete da se mora priznavati i upisati i staž iz Domovinskog rata bila za njega plaćeno ili ne davanja.. žalosno je da to niste shvatili da je on i do sada bio upisan ali opet u tom POSEBNOM djelu mirovine. Naš osnovni problem je što se braniteljima za izračun mirovine koristi članak 25. ZOMO odnosno STAŽ OSIGURANJA i još uvijek aktuelan u postojećem Zakonu o mirovinskom osiguranju dok se svim ostalim umirovljenicima pa između ostalog i borcima NOR-a i bivšim pripadnicima JNA (sve jedno što se nalaze u kategoriji 13. povlaštenih mirovina) koristi članak 24. ili MIROVINSKI STAŽ. Vrlo slični nazivi „STAŽ OSIGURANJA“ ili „MIROVINSKI STAŽ“ u svojoj naravi i obračunu nose jako velike razlike.. i to je problem zbog kojeg će ovaj Zakon dok god branitelji budu u svojem određivanju mirovina bili pod HZMO..za branitelje biti ŠTETAN i POGUBAN. Izračunom mirovina, kada bi se članci ZOMO iz 2010. godine preslikali u naš zakon, HZMO i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ne gubi niti lipe (jer se radi samo o starom načinu izračuna mirovine) ali bi mirovine branitelja i stradalnika bile zaštićene u slučaju da neka nova Vlada pokuša opet razdvajati mirovine na opći i posebni dio. Tko je krivac da se nisu ispoštivali zaključci toga radnog tima, kome paše da naše mirovine ostanu podložne političkim i stranačkim manipulacijama to zna samo grupica povlaštenih i podobnih koja je i do sada pokazala da ih prava branitelja nisu puno zanimala. Ako uz to još ide i istina da se jednoj manjoj grupi Hrvatskih branitelja mirovina nije razdvajala a što će se uskoro saznati da li je to informacija ili dezinformacija onda će puno toga biti jasnije. MOLIM DA SE ODGOVORI ZBOG ČEGA NISU ISPOŠTIVANI ZAKLJUČCI PROJEKTNOG TIMA ZA IZRADU MIROVINSKOG ZAKONA Primljeno na znanje Od 1.siječnja 2017. godine ne postoji razdvajanje mirovina koje je bilo predviđeno Zakonom o mirovinskom osiguranju. Samo manji broj zaključaka projektnog tima nije prihvaćen. Ovi zaključci su također bili prijedlozi koji nisu prihvaćeni iz objektivnih razloga. Novi Zakon nije štetan i poguban za branitelje. Zakonom je predviđeno da se za dvije godine od stupanja na snagu Zakona izraditi procjena učinaka kako bi se točno utvrdilo kakvi su efekti primjene Zakona.
229 DAVOR BRUMEN PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA ovaj novi zakon ne donosi nista dobro za branitelje koji nisu HRVI.tamo gdje nas je stavila Milanoviceva vlada tamo smo i ostali.ovaj zakon je namjenjen za GLOGOSKOG I KLEMA NE ZA BRANITELJE.branitelji su i dalje ostali pod mirovinskim sustavom gdje su nas stavili Milanovic sa svojom vladom.1) branitelji idu u mirovinu po zakonu o mirovinskom osiguranju a to je 60 god i 35 staza prijevremena ili 65 god i 40 staza starosna posto ste sami kao ministarstvo branitelja izjavili da branitelji prosjecno umiru sa 51 god zivota a stavili nas u onima koji su pili kavu i dezertirali dali samo 4 mjeseca do 10mj. ranije u mirovinu.posto znamo da mnogi branitelji ne ispunjavaju uvjet,treba staviti da branitelji idu u prijevremenu sa 55 god i 30 staza starosnu 60 i 35 staza + dodaci za borbeni sektor, odlicja.dragovoljci ovo sve drugo je sprdnja sa branitaljima članak 26 sramotan i ponizavajuci brisati ga .ćlan 22 stavka 2 brisati opet po zakonu o zdrastvenom i mirovinskom,ako je zakon o braniteljima onda valjda treba donositi poboljsanja .clanak 23 Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja oslobađaju se:treba dodati branitelje ne samo HRVI vratite nam oduzeto sto nam je predsjednik Tudman dao.ja kao nezaposleni branitelj danas za ljekove platio 110 kuna,dali cu jesti ili se ljeciti to pitam vas Glogoskog i Klema.a prodajete maglu o prevetivnim pregledima,ko ce nam platiti putovanja ,preglede a tek ljekove na ovakav nacin sigurno ne.clan 41 stav 1.udovice branitelja opet stavljene u podreden polozaj od partizanskih udovica i unuka koji nasljeduju penzije.članke 28.clanak 29 urediti prema prijedlogu koji smo dali za penziju branitelji idu u prijevremenu sa 55 god i 30 staza starosnu 60 i 35 staza + dodaci za borbeni sektor, odlicja.dragovoljci članci 32 i 33 pogoduju opet izabranima Glogoskom i Klemu zbog cega su gardijske brigade i specijalna policija privilegirane nad ostalim invalidima 1,50 naspram 1,85.u biti cijelli zakon se bazira na zakonu o mirovinskom i zdrastvenom osiguranju.TOLIKO DUGO STE GA PISALI DA NAM KAO STRANCI UHD PRED 15 DANA NISTE ZNALI RECI NI KAD CE SE PREDSTAVITI.MOJA STRANKA CE VAM DOSTAVITI PRIMJEDBE A I POKUSATI OTVORITI OCI BRANITELJIMA DA VIDE DA OD TOG ZAKONA NEMA NISTA DOBRO ZA BRANITELJE KOJI NISU HRVI Nije prihvaćen Člankom 26. predviđen je raniji odlazak u starosnu mirovinu ( u odnosu na dobnu granicu predviđenu Zakonom o mirovinskom osiguranju)za hrvatske branitelje koji nemaju status HRVI ovisno o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru.Predviđen je i način određivanja polaznog faktora za prijevremenu starosnu mirovinu na način da se polazni faktor za starosnu mirovinu propisan ZOMO smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života koje su propisane za stjecanje starosne mirovine. Po važećem Zakonu starosna mirovina nije mogla biti viša od iznosa mirovine određene na temelju 40 godina ukupnog mirovinskog staža. Novim Zakonom je ukinuto to ograničenje. Člankom 23. kojim je predviđeno oslobođenje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (HB iskaznica) željelo se obuhvatiti, najugroženije skupine. Kategorije koji nisu obuhvaćene ovim člankom mogu ostvariti pravo na besplatno dopunsko osiguranje prema općem propisu ukoliko im prihod po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 1.516,32 kn. Iako ovim člankom oslobođenje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite nije predviđeno za sve hrvatske branitelja, zdravstvena skrb za sve hrvatske branitelja podignuta je na višu razinu osiguranje besplatnih preventivnih sistematskih pregleda za sve hrvatske branitelja, a osim toga pravo na medicinsku rehabilitaciju moći će ostvariti svi hrvatski branitelji (a ne samo HRVI) kojima je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
230 Guido Hornik PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA Projektni tim koji je vodio JOSIP ĐAKIĆ, a koji je trebao riješiti pitanje mirovinskog problema branitelja odradio je u dva (2) termina cjelokupni posao (ja vjerujem i jedini tim koji je svoj posao odradio do kraja)... ZAKLJUČAK TOG PROJEKTNOG TIMA JE BIO DA SE SVI ČLANCI ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU IZ 2010. GODINE PREBACE U NAŠ CJELOVITI ZAKON (sačini novo poglavlje pod nazivom "određivanje mirovina) ČIME BI SE HRVATSKE BRANITELJE I STRADALNIKE DOMOVINSKOG RATA IZDVOJILO IZ 13 KATEGORIJA POVLAŠTENIH UMIROVLJENIKA TEMELJEM ZOMO.(trenutno smo u istoj grupaciji sa borcima NOR-a, bivšim pripadnicima JNA, Saborskim zastupnicima, akademicima itd..) Problem koji je gledajući dugoročno i trajno POGUBAN I ŠTETAN za sve umirovljene i buduće umirovljene Hrvatske branitelje i stradalnike nije riješen ovim Zakonom...JER SE UMIROVLJENI HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI I DALJE NALAZE POD INGERENCIJOM MINISTARSTVA RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA. Na sastancima tog projektnog tima i sam Josip Đakić u više navrata spomenuo je da Opći mirovinski Zakon koji proizlazi iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava je pod nadzorom i kontrolom EU dok naš Zakon o Hrvatskim braniteljima nema tu obvezu... DRUGIM RIJEČIMA KAKO GOD VI OVDJE POKUŠAVALI POVEĆANJEM POSTOTAKA RIJEŠITI MIROVINE, TAJ DIO ĆE U SLUČAJU PONOVNOG RAZDVAJANJA MIROVINE BITI POD POSEBNIM DJELOM I PODLOŽAN SMANJENJIMA I NEUSKLAĐENJIMA. Primljeno na znanje Nema objektivne potrebe za prebacivanje svih članaka iz Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2010. godine u ovaj Zakon. Danas ne postoji 13 kategorija povlaštenih umirovljenika, a ne postoje ni razlozi za ponovno razdvajanje mirovina. Nadamo se da će Ustavni sud RH razdvajanje mirovina proglasiti neustavnim.
231 Slavka Gerovac PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA, Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu Odredbu stavka 3. članka 26. brisati, a prava na starosnu i prijevremenu priznati prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz primjenu članka 27. Zakona. Ne osporavajući dobru namjeru predlagatelja ovakvom odredbom hrvatskim se braniteljima koji su dugogodišnji uplatitelji doprinosa za mirovinsko osiguranje više prava uskraćuje nego priznaje. Osim toga predlagatelj nije imao u vidu prijelazne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju koje se odnose na određivanje privremene mirovine za žene u prijelaznom razdoblju uslijed čega predloženom odredbom žene braniteljice ostvaruju nepovoljnija prava od prava koja su im priznata sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Nije prihvaćen Odredba i koeficijenti su preuzeti iz Zakona o mirovinskom osiguranja kako bi prava iz mirovinskog osiguranja zaštitili i imali i u našem Zakonu.
232 Mario Mišić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Poštovani, Smatram da se nepotrebno u ovom i Članku 27. nepotrebno radi razlika borbeni/neborbeni sektor. Moj osvrt na razlike borbeni i neborbeni ću napisati u općim komentarima. Dakle svatko tko je bio uključen u obranu RH bio je spriječen upisati i otići na fakultet, završiti fakultet ili je otišao sa radnog mjesta u obranu zemlje. Smatram da ovdje nije potrebno raditi razlike koje su jako jako tanke a posebno na bojištima gdje su gradovi bili u okruženju daleko više od 100 dana. Minimalna mirovina za HR branitelja bi morala biti prosječna plaća RH - ovo je minimum minimuma što ti ljudi zaslužuju. Srdačan pozdrav svim braniteljima, Nije prihvaćen Pripadnost borbenom sektoru i na osnovu toga ostvarivanje određenih prava iz Zakona bilo je osnovno načelo kod izrade Zakona.
233 Josip Marković Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Uz snižavanje dobne granice sa 65 godina za razdoblje provedeno u borbenom sektoru, trebalo bi na adekvatan način skratiti i potreban radni staž od 40 godina i prema tome odrediti polazne faktore za prijevremenu mirovinu. Bez obzira na računanje staža u dvostrukom trajanju za razdoblje ostvareno u borbenom sektoru, kada se uzme stvarna situacija u obzir vrlo je malo osoba moglo ispuniti uvjete za punu mirovinu tj. 40 godina staža. Pogotovo je to gotovo nemoguće osobama koje su sada u dobi za odlazak u mirovinu i imaju visoko obrazovanje, služile su vojni rok u bivšoj državi i imale relativno duga razdoblja nezaposlenosti ne svojom krivnjom... Nije prihvaćen Za starosnu mirovinu, kao uvjet, nije potrebno ostvarivati 40 godina radnog staža nego uz godine starosti 15 godina radnog staža.
234 ŽELJKO DURALIJA Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Primjedbe na čl. 26. st. 3. i čl. 27. (vezano) Zbog toga što se u članku 27. ne spominje dodatak od 27% iz Zakona o dodatku na mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju, na koji imaju pravo svi hrvatski građani koji odlaze u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, ukoliko bi se branitelj pozvao na pravo iz ovog članka, izgubio bi 27% dodatka na mirovinu po Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (npr. branitelj sa 600 dana provedenih u ratu, po ovom članku bi mogao ostvariti povećanje osnovnog boda za 14%, ali bi istovremeno izgubio pravo na dodatak od 27% pa bi ukupno bio na gubitku za 13%). Zakonodavac odredbama ovog članka dovodi u zabludu branitelje, propisujući pravo koje se ne može ostvariti pa se može ustvrditi da je riječ o prijevarnim odredbama. Napominjem, da su odgovorne osobe Ministarstva upoznate sa ovom problematikom, a jedan od pomoćnika ministra mi je osobno odgovorio na podnesak, krajnje licemjerno navodeći da će se u novom Zakonu kao i u starom, poštivati "načelo izbora povoljnijeg izračuna" !!!! Ako se ovaj članak ne doradi, svi branitelji koji su u ratu proveli do 1320 dana nemaju pravo ni na kakvo povećanje osnovnog boda (povećanje mirovine), a oni sa 1321 danom i više, mogu dobiti 1% ili 3% povećanja osnovnog boda, odnosno 1% ili 3% povećanje mirovine u odnosu na građane koji nisu sudjelovali u Domovinskom ratu. Zaključno, najvećem broju branitelja pozivanje na čl. 27., donijelo bi manju mirovinu, negoli građanima koji nisu bili u ratu, a s druge strane, ako se opredijele za izračun mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ne mogu konzumirati niti odredbe čl. 26. st. 3., ovog Nacrta zakona, koji propisuje gradaciju penalizacije ovisno o navršenim godinama mirovinskog staža. Nije prihvaćen Danas postoji već ustaljena upravna praksa o primjeni dodatka na mirovinu iz Zakona o mirovinskom osiguranju u odnosu na ovaj Zakon. Ovim Zakonom dodatak na starosnu mirovinu može iznositi i do 40% u odnosu na rečeni dodatak od 27%. Visina dodatka ovisi od duljine vremena sudjelovanja u Domovinskom ratu i što je vrijeme sudjelovanja dulje, to je dodatak veći i obrnuto. Tako ostvareni dodatak u slučaju postojanja statusa dragovoljca povećava se za još 10%. Isto se odnosi i na prijevremenu mirovinu. Nakon penalizacije predviđeno je i pravo na dodatak po gore opisanim načelima.
235 Zlatko Cindrić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. JEDNOSTAVNO: PRIZNATI ZAJEDNIČKO PROŽIVLJENO VRIJEME U RATU ZA SNIŽAVANJE DOBNE GRANICE ZA ODLAZAK U STAROSNU, PRIJEVREMENU ILI KAO DUGOGODIŠNJI OSIGURANIK MIROVINU DA BI BRANITELJI PROŽIVJELI ZAJEDNIŠTVO U MIRU . Djelomično prihvaćen Kod instituta dugogodišnjeg osiguranika vrijeme provedeno u Domovinskom ratu biti će uračunato u dvostrukom trajanju kao uvjet za ispunjavanje uvjeta za odlazak u mirovinu kao dugogodišnji osiguranik dok je snižavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu zavisno o broju dana sudjelovanja u Domovinskom ratu.
236 Mile Katalinić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Vezano uz članak 26 i pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Točki (1) dodao bih pod a) Hrvatski Branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na prijevremenu mirovinu s navršenih 50 godina života i 30 godina mirovinskog staža b) Hrvatski Branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i 15 godina mirovinskog staža Trebalo bi nagraditi Hrvatske Branitelje barem sa mogučnošću da odu prije ako žele u mirovinu. Nije prihvaćen Člankom 26. je propisano da hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata dobna granica za sjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.
237 Mate Bečko Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Smatram da bi Hrvatski branitelj trebao ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prije 60-te godine života umanjeno za vrijeme provedeno u borbenom sektoru i ako ima 35 godina ukupnog radnog staža. Nije prihvaćen Člankom 26. je propisano da hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata dobna granica za sjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Za prijevremenu mirovinu nije predviđena ta mogućnost.
238 Goran Čengić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. A gdje su vam stvarni branitelji? Zašto nema branitelja koji su umirovljeni po posebnim propisima o umirovljnju DVO i PS. Nije prihvaćen Odlazak u mirovinu policiskih službenika i ovlaštenih službenih osoba kao i djelatnih vojnih osoba regulirano je Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Isti prestavlja poseban propis kao i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Tako da prava iz dva posebna propisa ne mogu se istodobno konzumirati.
239 Siniša Mihović Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Potrebno je u Članak 26. ugraditi stavak koji definira da "Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s najmanje 100 dana u borbenom sektoru ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža." Nije prihvaćen Člankom 26. je propisano da hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata dobna granica za sjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Za prijevremenu mirovinu nije predviđena ta mogućnost.
240 Stjepan Matoš Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Članak 26. Zašto je iz ovog Prijedloga zakona izbačena odredba iz prvog Nacrta (čl.24) i odredba o navršenim godinama života i staža za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Po ovom prijedlogu sve se veže na postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju ( 60 god.za prijevremenu i 65 god za starosnu mirovinu).Ako se želi pomoći hrvatskim braniteljima koji su dugogodišnji uplatitelji mirovinskog osiguranja-35 godina i više i imaju više od 55 godina života, onda bi im se trebalo omogućiti da u prijevremenu starosnu mirovinu mogu ići sa npr. 58 godina starosti i na taj način bi se nagradilo hrvatske branitelje koji još uvijek rade, a taj rad im predstavlja veliko opterećenje za zdravlje. Neka se skrati dob za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu za najmanje 2 godine, a ne da su izjednačeni sa ostalim osiguranicima koji su takodjer dugogodišnji uplatitelji u mirovinski fond. St.(2) čl.26. ponovo spominje 100 dana borbenog sektora ( šta je sa onima kojima je priznato samo 90 dana?) Dakle, treba vratiti u Prijedlog Zakona st.(2) iz članka 24.Nacrta prijedloga Zakona inaće se čini velika nepravda braniteljima. Nije prihvaćen Ovo je jedina javno dostupna i službena verzija Nacrta prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iz Domovinskog rata tako da nije jasno na koju raniju verziju se komentar odnosi. Ovim člankom propisano je da se hrvatskom branitelju ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju snižava za 4 mjeseca ako je u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci ili za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru ako je u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru sudjelovao više od pet mjeseci. Ovakvim pristupom želi se vrednovati duljina sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru, jer nije pravedno izjednačavati branitelja koji su obrani suvreniteta Rh sudjelovali 100 dana s onima koji su u Domovinsnkom ratu bili od početka do kraja. Za one hrvatske branitelji koji nemaju 100 dana borbenog sektora nije predviđen raniji odlazak u starosnu mirovinu, ali ni oni nisu zapostavljeni. Naime, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Ovim člankom predviđen je i način određivanja polaznog faktora za prijevremenu starosnu mirovinu na način da se polazni faktor za starosnu mirovinu propisan ZOMO smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života koje su propisane za stjecanje starosne mirovine. Po važećem Zakonu starosna mirovina nije mogla biti viša od iznosa mirovine određene na temelju 40 godina ukupnog mirovinskog staža. Novim Zakonom je ukinuto to ograničenje.
241 Zoran Milić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. Nacinalnim programom reformi u 2016 i 2017.god. Vlada RH je pod mjerama „Poboljšanje održivosti mirovinskog sustava“ navela sljedeće: Ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dužeg ostanka u svijetu rada. Dulji ostanak u svijetu rada namjerava se postići na sljedeći način: - većom penalizacijom prijevremenog umirovljenja izjednačavanjem postotka prijevremenog postotka umanjenja prijevremene starosne mirovine na 0,30%. Umjesto dosadašnjih umanjenja koja su ovisila od mirovinskog staža i bila u rasponu od 0,10% do 0,34% za svaki mjesec prije navršenih godina osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, uvelo bi se linearno umanjenje od 0,34% za svaki mjesec prije navršenih godina osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža, odnosno 4,08% po godini ranijeg odlaska u mirovinu. Ministar Medved je u više navrata navodio da se novi „Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“, usklađuje sa ostalim Ministarstvima i službama. Kako je izgledno da će uskoro i postojeći ZOMO ići u izmjene (do kraja godine) dali to znači da se izmjenama članka 85 stavka 2., u novom ZOMO-u (kako je navedeno u Nacionalnom programu reformi), doći naknadno do izmjena i u članku 26. Stavak 4., „Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“. Primljeno na znanje Bez obzira na izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, ovim člankom određuje se raniji odlazak u mirovinu za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji imaju više od 100 dana borbenog sektora. Dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu propisana Zakonom o mirovinskom osiguranja smanjuje se ovisno u duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru.
242 Damir Paulik Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 26. (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i 15 godina mirovinskog staža. (3)Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 50 godina života i 30 godina mirovinskog staža. (4) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta sudjelovali u borbenom sektoru određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz članka 85. stavka 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to za: a) s navršenih 30 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu b) s navršenih 31 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu c) s navršenih 32 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu d) s navršenih 33 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu e) s navršenih 34 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu ili f) s navršenih 35 i više godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu. (5) Pri izračunu vremenskih razdoblja iz stavka 2. i 3. ovoga članka određenih u mjesecima, jedan mjesec čini 30 dana. Obrazloženje: U praksi se ne provodi pravo na prednost pri zapošljavanju. Pozivajući se na Zakonsku obvezu pri sudjelovanju u natječaju hrvatski branitelj je diskreditiran. Otvoreno se ističe da ste pozvani na razgovor isključivo zbog pozivanja na pravo prednosti. Predloženim člankom omogućilo bi se umirovljenje generacije hrvatskih branitelja koji su stjecajem ekonomskih, te životnih okolnosti (životna dob, radni staž) nezaposleni i na rubu egzistencije. Primljeno na znanje Gotovo 83 tisuće hrvatskih branitelja nije zaposleno ni nema mirovinu. Takvi branitelji nalaze se na rubu egzistenicije i ovim Zakonom moramo se pobrinuti da im se osigura minimum sredstava za život, bilo kroz naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz članka 107. ovoga Zakona ili kroz mirovinu.
243 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Prije bilo kojih izmjena u povećanjima osobnih bodova na temelju borbenog ili neborbenog sektora potrebno je napraviti reviziju postojećeg Registra branitelja…Upis borbenog i neborbenog sektora nije pratio pravilnik ili Zakon nego samovoljno odlučivanje pojedinih Zapovjednika HV-a ili Načelnika u policiji. Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Člankom 191. već je određeno da će se za one statuse i prava hrvatskog branitelja i dragovoljca iz Domovinskog rata stečena protivno odredbama Zakona, donijet rješenje o njihovom prestanku.
244 ŽELJKO DURALIJA Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Zbog toga što se u ovom članku ne spominje dodatak od 27% iz Zakona o dodatku na mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju, na koji imaju pravo svi hrvatski građani koji odlaze u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, ako bi se branitelj pozvao na pravo iz ovog članka, izgubio bi 27% dodatka na mirovinu po Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (npr. branitelj sa 600 dana provedenih u ratu, po ovom članku bi mogao ostvariti povećanje osnovnog boda za 14%, ali bi istovremeno izgubio pravo na dodatak od 27% pa bi ukupno bio na gubitku za 13%). Zakonodavac odredbama ovog članka dovodi u zabludu branitelje, propisujući pravo koje se ne može ostvariti pa se može ustvrditi da je riječ o prijevarnim odredbama. Napominjem, da su odgovorne osobe Ministarstva upoznate sa ovom problematikom, a jedan od pomoćnika ministra mi je u pisanoj formi odgovorio na podnesak, krajnje licemjerno navodeći da će se u novom Zakonu kao i u starom, poštivati "načelo izbora povoljnijeg izračuna" !!!! Međutim, za najveći broj branitelja nikakav izbor ne postoji, naprosto, po ovom Zakonu ne mogu ostvariti povećanje mirovine temeljem učešća u ratu. Naime, ukoliko se ovaj članak ne doradi, svi branitelji koji su u ratu proveli do 1320 dana nemaju pravo ni na kakvo povećanje osnovnog boda (povećanje mirovine), a oni sa 1321 danom i više, mogu dobiti 1% ili 3% povećanja osnovnog boda, odnosno 1% ili 3% povećanje mirovine u odnosu na građane koji nisu sudjelovali u Domovinskom ratu. Zaključno, najvećem broju branitelja pozivanje na čl. 27., donijelo bi manju mirovinu, negoli građanima koji nisu bili u ratu, a s druge strane, ako se opredijele za izračun mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ne mogu konzumirati niti odredbe čl. 26. st. 3., ovog Nacrta zakona, koji propisuje gradaciju penalizacije ovisno o navršenim godinama mirovinskog staža. Primljeno na znanje Danas postoji već ustaljena upravna praksa o primjeni dodatka na mirovinu iz Zakona o mirovinskom osiguranju u odnosu na ovaj Zakon. Ovim Zakonom dodatak na starosnu mirovinu može iznositi i do 40% u odnosu na rečeni dodatak od 27%. Visina dodatka ovisi od duljine vremena sudjelovanja u Domovinskom ratu i što je vrijeme sudjelovanja dulje, to je dodatak veći i obrnuto. Tako ostvareni dodatak u slučaju postojanja statusa dragovoljca povećava se za još 10%. Isto se odnosi i na prijevremenu mirovinu. Nakon penalizacije predviđeno je i pravo na dodatak po gore opisanim načelima.
245 Goran Čengić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Dodati: Ovo pravo ostvaruju i umirovljeni Hrvatski branitelji umirovljeni prema Zakonu o umirovljenju DVO i PS nakon 2009. godine zbog nepravednog izračuna osnovice za mirovinu, jer iako su sudjelovali u domovinskom ratu u obračun ne ulazi isplata plaća do 1996. godine što besmisleno, sramno i nebulozno. Za provedbu ovog dodatka za umirovljenje osobe prema Zakonu o umirovljenju DVO i PS dodatak isplaćivati iz Fonda hrvatskih branitelja tako da nema troška za proračun RH. Kako ne bi dolazilo do naglog opterećenja Fonda zbog zaostataka, isplatu i novi obračun na mirovine ostvaruju nakon objave u NN. Nije prihvaćen Odlazak u mirovinu policiskih službenika i ovlaštenih službenih osoba kao i djelatnih vojnih osoba reguliran je Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Isti predstavlja poseban propis kao i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Tako da prava iz dva posebna propisa ne mogu se istodobno konzumirati.
246 Jozo Jurić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Nikad nisam razumio zašto se ovakve tablice ne zamjene običnom linearnom jednadžbom koja prilazi kroz dvije točke (0, 30%) pri čemu bi se rezultat zaokruživao na 2 decimale X,YY %. Nije pošteno a ni svejedno je li netko bio 100 dana u ratu, više ili manje. Osim toga stvar je jednostavnija za izračunati nego pretraživanje besmislenih tablica. Ali očito da pravnici ne znaju ništa iz matematike (iako su je učili) osim osnovnih računskih operacija i postotka. Ako se pak ne želi linearno dijeliti prava nego se želi pogodovati dragovoljcima, ili pak kazniti dezertere onda se mogu primijeniti eksponencijalne jednadžbe ili pak druge matematičke interpolacije koje su jednako egzaktne. Ovako zbog samo jednog dana možete izgubiti 2 % nečega !! U svakom slučaju 1 dan u ratu mora biti temeljna jedinica za izračun svih prava i privilegija. Primljeno na znanje Primjenjuju se pravila nomotehnike bez jednadžbi. Ovaj članak predviđa novi sustav obračuna povećanja vrijednosti osobnog boda koji se koristi za obračun visine starosne i prijevremene starosne mirovine hrvatskih branitelja, pripadnika borbenog sektora i isto je predloženo u manjim vremenskim razmacima sudjelovanja u odnosu na sadašnje stanje, što je u sukladno načelu jačeg prava za dulje sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
247 Jurica Šare Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Ima li ovaj članak ikakvu korist za one branitelje koji su umirovljeni? Pogotovo za one koji su umirovljeni po zakonu o umirovljenju DVO i PS? Pitam za frenda. Primljeno na znanje Odlazak u mirovinu policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba kao i djelatnih vojnih osoba reguliran je Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Isti predstavlja poseban propis kao i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Tako da prava iz dva posebna propisa ne mogu se istodobno konzumirati.
248 Siniša Mihović Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. U Članku 27. potrebno je hrvatskom branitelju, dragovoljcu iz Domovinskog rata (status definiran Čl. 5 Stavak 1. ovog Zakona) na postotak predviđen za određeni broj dana dodati 30%. Donositelj ovog Zakona ne smije zaboraviti na istinske dragovoljce Domovinskog rata, osobito na one koji nisu bili u djelatnom sastavu već u pričuvnim postrojbama i koji su k tome ostvarili skoro puni radni vijek. Ti dragovoljci Domovinskog rata možda bi željeli otići u prijevremenu starosnu mirovinu. 30% je sada jedina kompenzacija za njihovu odlučnost da tih 90-ih godina stanu o obranu svoje Domovine. To je do sada jedino vrednovanje njihovog doprinosa obrani Domovini, koje sada mogu dobiti ovim novim Zakonom. Nisu tražili radnu obvezu, nisu tražili liječničke potvrde ili neke druge isprike za ne odlazak u rat. To je jedino što im može donekle nagraditi njihovu hrabrost i odanost prema Domovini i njihovim obiteljima. Zbog čega im ne omogućiti da bar koju godinu u miru prožive i čuvaju unučad. Potrebno je voditi računa o zastrašujućim statističkim podacima u kojim godinama života umire naša braniteljska populacija. Nije prihvaćen Već je kroz izračun svima dodan postotak povećanja na osobni bod zavisno o broju dana sudjelovanja u Domovinskom rata dok je za dragovoljce još dodano 10% na postotak koji su ostvarili na broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu.
249 Ivica Pendelić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. čl. 27. treba izmjeniti u tabeli u zadnjem redu ,izmjenjeni tekst glasi : hrvatskom branitelju - na postotak predviđen za određeni broj dana dodaje se 10%. dragovoljcu – ovisno o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na postotak predviđen za određeni broj dana dodaje se 30%. Nije prihvaćen Već je kroz izračun svima dodan postotak povećanja na osobni bod zavisno o broju dana sudjelovanja u Domovinskom rata dok je za dragovoljce još dodano 10% na postotak koji su ostvarili na broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu.
250 JAKŠA GALIĆ Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Prijedlog novog teksta: ".......osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru za 27% te povećan za postotke iz slijedeće tablice i to:" OBRAZLOŽENJE Povećanjem osobnog boda Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata prema ovom Nacrtu prijedloga Zakona o Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvaruju pravo na starosnu ili prijevremenu mirovinu ne pripada mirovinski dodatak na mirovine ostvarene prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 79/07 i NN 114/11) članak 2 , stavak 12 i članak 3. Naime pravo na dodatak na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnim uvjetima ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Dodatak na mirovine ostvarene u 2010. godini i slijedećim godinama iznosi 27% mirovine. To znači da primjenivši povećanja osobnog boda prema postocima iz tablice članka 27 ovog Nacrta, koristi bi imali Hrvatski branitelji koji su proveli više od 1321 dan na bojištu i koji dobivaju 28% povećanje osobnog boda, odnosno dragovoljci koji su proveli više od 721 dan na bojištu i koji dobivaju ukupno 28% povećanja osobnog boda. Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti prijedlog. Sukladno stajalištu sudske prakse nije moguće koristiti povoljnije uvjete za mirovinska prava iz dva propisa. Poštivali smo načelo više prava za dulje sudjelovanje u Domovinskom ratu. U slučaju mogućnosti obračuna povoljnije mirovine po Zakonu iz mirovinskog osiguranja moguće je izabrati povoljniju mirovinu.
251 Goran Čengić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. 1. Ovako predložen Zakon, SVE umirovljene do njegove objave u N.N. je isključio od mogućnosti korištenja njegovih benefita. 2. Opet u strukturama predlagatelja nije bilo branitelja korisnika mirovina po Zakonu o mirovinskom osiguranju DVO i PS ili djelatnih DVO i PS. Za njih, makar su branitelji i dragovoljci (imaju i do 2.000 dana borbenoga sektora), bili sadašnji ili budući umirovljenici, ovaj Zakon donosi 0 (nula) bodova po pitanju iznosa mirovine. Nije prihvaćen Odlazak u mirovinu policiskih službenika i ovlaštenih službenih osoba kao i djelatnih vojnih osoba reguliran je Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Isti predstavlja poseban propis kao i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Tako da prava iz dva posebna propisa ne mogu se istodobno konzumirati.
252 Guido Hornik Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Prije bilo kojih izmjena u povećanjima osobnih bodova na temelju borbenog ili ne borbenog sektora potrebno je napraviti reviziju postojećeg Registra branitelja…Upis borbenog i ne borbenog sektora nije pratio pravilnik ili Zakon nego samovoljno odlučivanje pojedinih Zapovjednika HV-a ili Načelnika u policiji. Za HV sam donekle upoznat sa odlukama pa znam da su Postrojbe odnosno određene ustrojbene jedinice proglašene borbenom ili neborbenom.. ali odluka tko u borbenom jedinici ima pravo na borbene ili neborbene dane bila je samovoljna odluka Zapovjednika, jer nisu postojali niti kriteriji niti točni zapisi po kojima bi se to moglo napraviti. Već su dodjele dionica na ovaj način dovele do puno nepravilnosti a svaka daljnja radnja bez točne analize dovela bi do još većih podjela i nepravda.. ako se ovaj problem ne riješi u početku kasniji ispravak bio bi jako otežan obzirom na stečena prava. Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Člankom 191. već je određeno da će se za one statuse i prava hrvatskog branitelja i dragovoljca iz Domovinskog rata stečena protivno odredbama Zakona, donijet rješenje o njihovom prestanku.
253 Miroslav Vrebac Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Vremensko razdoblje navedeno u članku 3, stavak 2 je: 5 godina,10 mjeseci, 3 tjedna i 4 dana ili 2156 dana Istina to je razdoblje ne samo ratno nego i razdoblje ratne opasnosti, kako se već zove. Ovdje se navodi samo 1441 dan i više 30% . Ako je to ratno vremensko razdoblje onda uredu. Prijedlog : Da se povećava osobni bod po 0,01 % i 0,02% gardistima i specijalnoj policiji po danu u borbenom sektoru. Nije prihvaćen Ovaj članak predviđa novi sustav obračuna povećanja vrijednosti osobnog boda koji se koristi za obračun visine starosne i prijevremene starosne mirovine hrvatskih branitelja, pripadnika borbenog sektora i isto je predloženo u manjim vremenskim razmacima sudjelovanja u odnosu na sadašnje stanje, što je u sukladno načelu jačeg prava za dulje sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Obračun za dragovoljce Domovinskog rata je također ovisan o vremenu sudjelovanja u Domovinskom ratu, no osobni bod se povećava za još 10% u odnosu na ostale pripadnike braniteljske populacije, kao poseban način vrednovanja njihovog doprinosa (što bi u najvećem mogućem ostvarenom iznosu, za najviše dana sudjelovanja u Domovinskom ratu bilo 40% povećanja). Na primjer: dragovoljcu koji u obrani suvereniteta RH proveo 1321 dana na 28% dodaje se još 10%, što znači da mu se osobni bod povećava za 38%. Razdoblje unutar kojeg se određuju dani na temelju kojih se povećava osobni bod odnosi se, kako ste i pretpostavili, samo na razdoblje sudjelovanja u obrani suvereniteta koje je definirano u čl. 3. st. 2.
254 Darko Kireta Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Mislim da dragovoljcima DR-a treba ostati za svakoga 30% a ne 10% na provedeno vrijeme na prvoj crti bojišnice.Oni su bili prvi bez poziva,bili maloljetni,sa odsluženim vojnim rokom ili djelomično ili trajno nesposobni za služenje vojnog roka u onoj bivšoj državi i nitko ih nije pitao dali znadu baratat oružjem ili ne.Prema tome nemojte umanjivati njihovu hrabrost i doprinos u ostvarenju cilja kojeg je zacrtao naš predsjednik Franjo Tuđman, samostalna i jedina Republika Hrvatska.Dakle gdje god u zakonu umanjujete postotak dragovoljcima ,treba svakako da ostane isti od 30%,Mislim da ste tu jako pogriješili ako tako ostane kako je u tabeli upisano. Nije prihvaćen Ovaj članak predviđa novi sustav obračuna povećanja vrijednosti osobnog boda koji se koristi za obračun visine starosne i prijevremene starosne mirovine hrvatskih branitelja, pripadnika borbenog sektora i isto je predloženo u manjim vremenskim razmacima sudjelovanja u odnosu na sadašnje stanje, što je u sukladno načelu jačeg prava za dulje sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Obračun za dragovoljce Domovinskog rata je također ovisan o vremenu sudjelovanja u Domovinskom ratu, no osobni bod se povećava za još 10% u odnosu na ostale pripadnike braniteljske populacije, kao poseban način vrednovanja njihovog doprinosa (što bi u najvećem mogućem ostvarenom iznosu, za najviše dana sudjelovanja u Domovinskom ratu bilo 40% povećanja). Na primjer: dragovoljcu koji u obrani suvereniteta RH proveo 1321 dana na 28% dodaje se još 10%, što znači da mu se osobni bod povećava za 38%.
255 Domagoj Babić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. Maloljetnom hrvatskom branitelju - 30% Za sve koji su u borbenom sektoru proveli više od 100 dana. Nije prihvaćen Nema objektivne potrebe za posebnim izdvajanjem skupine maloljetnih branitelja kod ostvarenja mirovinskih prava.
256 Ivan Lončarić Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 27. "koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju" Što je s onima koji će ići ili su otišli u starosnu mirovinu po Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba?? Nije prihvaćen Hrvatski branitelj ima pravo otići u mirovinu prema najpovoljnijem Zakonu. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba su dva posebna Zakona koja se međusobno isključuju te je moguća primjena samo jednog posebnog propisa koji je povoljniji.
257 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 28. MOLIMO DA SE PROUČE DEFINICIJE ČLANKA 24. i 25. ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU IZ 2013. GODINE PO PITANJU STAŽA OSIGURANJA. Primljeno na znanje Proučiti će se te po potrebi u dogovoru s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava ugraditi u Zakon.
258 Slavka Gerovac Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 28. odredba stavka 3. je nejasna budući da članak 26. uglavnom definira smanjenje dobne granice za starosnu mirovinu i smanjenje mirovine zbog nenavršenih godina života. Primljeno na znanje Uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika propisani su Zakonom o miroviskom osiguranju, tako da se mora ispuniti 60 godina starosti i 41 godina radnog staža dok se uvjeti za starosnu mirovinu iz čl. 26 Zakona ne primjenjuju za stjecanje prava na mirovinu dugogodišnjeg osiguranika.
259 Guido Hornik Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 28. PRVO BIH CITIRAO VAŠE RJEŠENJE OVOG ČLANKA 28. u staž osiguranja, uračunava vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju bez obzira je li za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. DEFINICIJA STAŽA OSIGURANJA STAŽ OSIGURANJA OSTVAREN PO SVIM OSNOVAMA OSIGURANJA PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU RAČUNA SE NAJVIŠE DVANAEST MJESECI U JEDNOJ KALENDARSKOJ GODINI. http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=48 Kako ste to zamislili kroz članak 28. da u Staž osiguranja uračunate dvostruko trajanje ako on po Zakonu i po svojoj definiciji ne može iznositi više od 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Primljeno na znanje Ovo je regulirano i posebnim Pravilnikom i postoji važenje specijalnog propisa koji regulira ovu problematiku na drugi način u odnosu na opći propis.
260 Slavka Gerovac Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 29. Neosnovano su ne nepravedno izostavljeni korisnici prijevremene starosne mirovine. Hrvatski branitelji, korisnici prijevremene starosne mirovine, u koliko se naknadno zaposle trebali bi zadržati pravo na isplatu mirovine u punom ili barem smanjenom iznosu. Nije prihvaćen Korisnici koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu mogli su nastaviti raditi do starosne mirovine.
261 Kristian Družeta Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, Članak 29. U čl.29.st.1. treba navesti da pravo na rad na pola radnog vremena ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rada koji su umirovljeni prema posebnim propisima, odnosno Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova grupa umirovljenika je stavljena u nepovoljan položaj u odnosu na druge umirovljenike jer joj se ne dozvoljava rad uz zadržavanje mirovine. Ovime se može ta nejednakost jednim dijelom umanjiti, a smatram da bi bilo najbolje da se općenito ova kategorija izjednači sa ostalim umirovljenicima te joj se omogući rad uz zadržavanje prava na mirovinu. Nije prihvaćen Hrvatski branitelj ima pravo otići u mirovinu prema najpovoljnijem Zakonu. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba su dva posebna Zakona koja se međusobno isključuju te je moguća primjena samo jednog posebnog propisa koji je povoljniji.
262 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA, Pravo na invalidsku mirovinu Članak 30. stavak 4. nije sukladan odlukama i zaključcima našeg predstavnika projektnog tima za izradu i rješenje mirovinskih pitanja Hrvatskih branitelja… Po ZOMO iz 2013 godine a i danas mirovine branitelja razdijeljene su na opći i posebni dio mirovine. Izmjenama i dopunama ZOMO iz 2017. godine ta dva dijela su samo spojena radi lakšeg usklađenja. Opći dio mirovine proističe iz staža osiguranja dok se u posebnom djelu mirovine nalaze sva ova prava koja se spominju u Zakonu i podložna su izmjenama i smanjenjima ukoliko to bilo koja Vlada po političkoj crti odluči. Nije prihvaćen Prihvaćeni su prijedlozi projektnih timova koji su bili objektivni i provodljivi. Razdvajanje mirovina je poništeno. Ne prijeti nikakvo smanjenje mirovina u uvjetima ekonomske stabilnosti i ekonomskog rasta.
263 Guido Hornik PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA, Pravo na invalidsku mirovinu članak 30. stavak 4. nije sukladan odlukama i zaključcima projektnog tima za izradu i rješenje mirovinskih pitanja Hrvatskih branitelja… Po ZOMO iz 2013 godine a i danas naše mirovine razdijeljene su na opći i posebni dio mirovine. Izmjenama i dopunama ZOMO iz 2017. godine ta dva dijela su samo spojena radi lakšeg usklađenja. Opći dio mirovine proističe iz staža osiguranja dok se u posebnom djelu mirovine nalaze sva ova prava koja se spominju u našem Zakonu i podložna su izmjenama i smanjenjima ukoliko to bilo koja Vlada po političkoj crti odluči. Nije prihvaćen Prihvaćeni su prijedlozi projektnih timova koji su bili objektivni i provodljivi. Razdvajanje mirovina je poništeno. Ne prijeti nikakvo smanjenje mirovina u uvjetima ekonomske stabilnosti i ekonomskog rasta.
264 Zajednica udruga i članova HVIDR-a Grada Zagreba Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 30. U pravu na invalidsku mirovinu predlažemo dopunu čl.30. te dodavanje st.5. koji glasi: „Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br.:71/10, 130/11, 157/13) neće se primijeniti na mirovine iz čl.30. st.1. ovoga Zakona.“ Obrazloženje: uskladiti sa odredbom čl. 46. st.4. – kod prava na obiteljsku mirovinu. Nije prihvaćen Zakonom o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju već su predviđeni izuzetci na koje se smanjenje ne odnosi ( HRVI 100%) i članovi obitelji (djeca) smrtno stradalih hrvatskih branitelja).
265 Darko Kireta Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 30. U članku 30. stavak 4 nadopuniti odredbom.Svaki onaj koji je ostvario pravo na invalidsku mirovinu na osnovi oboljenja PTSP -a dužan je obaviti pregled kog nadležnog psihijatra barem jednom godišnje, ako više godina zaredom nije obavljao preglede i bio na bolničkom liječenju nadležna komisija će izvršiti reviziju istih te mu privremeno uskratiti mirovinska primanja do pribavljanja potrebne medicinske dokumentacije . obrazloženje potrebe donošenja ove nadopune: Poznato je da su mnogi branitelji došli do mirovine nakon 2005. god samo po osnovi PTSP-a, a nakon tog početnog liječenja i ostvarivanja prava po osnovi HRVI-a dalje se nisu lječili ili ne troše adekvatne lijekove niti idu na kontrole kod nadležnog psihijatra.Tu postoji nepravda prema onima koji su stvarno bolesni i redovito idu na kontrole i liječe se naspram onih koji to ne rade i stoga postoji sumnja da su lažni RVI.Takove mirovine nerijetko prelaze velike iznose te bi se na samo toj poziciji moglo uštedjeti ,da onima koji su stvarno bolesni i potrebni ljekova koji su učinkoviti a plačaju se poprave sa povečanjem mirovine.Postoji i prijedlog vračanja mirovine jer se vara Država i porezni obveznici. Nije prihvaćen Nije moguće ovim Zakonom predvidjeti obvezu obavljanja liječničkih pregleda za navedenu bolest, jer bi isto bilo protivno Ustavu RH.
266 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 30. U članku 30. u prijedlogu Zakona pridodan je stavak 3. koji nije postojao ranije, odnosno ne postoji u sadašnjem važećem Zakonu i koji ukoliko bude donesen trajno će onemogućiti hrvatske branitelje u ostvarivanju najvažnijeg prava koji proizlazi iz statusa HRVI, a to je pravo na invalidsku mirovinu. Zbog čega predlažemo brisati stavak 3. članka 30. koji glasi: „(3) Pravo na invalidsku mirovinu HRVI iz Domovinskog rata ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu HRVI iz Domovinskog rata.“. Zbog razloga što se privremeno utvrđeni status HRVI može dodjeljivati više puta, te zbog razloga što su hrvatski branitelji mahom osobe starije životne dobi. Nije prihvaćen Problem nastaje kada se temeljm privremenog rješenja o statusu HRVI iz Domovinskog rata u nastavnom postupku izgubi rečeni status, a time i pravo na invalidsku mirovinu. Ako se u postupka umirovljenja uzima rješenje o priznatom trajnom statusu postoji veća pravna sigurnost.
267 Goran Dubinjak Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 30. Zatražiti od mirovinske službe izdavanje rješenja o dosadašnjim mirovinama ,po prijedlogu stranke ili službeno,gdje je adekvatno ,zakonito i po pravilima struke objašnjeno utvrđivanje bolesti u svezi ili izvan obrane suvereniteta,te na osnovu toga mogućnost žalbi kod onih osoba kod kojih nisu navedene bolesti ili razlozi utvrđivanja dijela izvan okolnosti. Naime,prilikom umirovljenja branitelja mirovinski vještaci su dodijeljivali postotke izvan okolnosti ,a da pritom uopće ne navedu koje su to bolesti izvan sudjelovanja u ratu.Pravna zaštita nije postojala jer su upravni suci imali prijašnjim zakonom "svezane" ruke,a i obićno su poklanjali vjeru vještaku ,ne ulazeći uopće u njegov nalaz,pa makar on ništa nije ni napisao. Na taj način smo dobili smanjenja mirovina ,pa se događa da branitelji iz istih postrojbi ,pa i istih bolesti dobijaju razlićite postotke,odnosno mirovine,a posebno su pogođene osobe koje su mlade otišle u rat ,jer nemaju puno staža,pa im je tzv.civilni dio zanemariv,a dio u svezi rata prepolovi.Tako da netko svojim učešćem u ratu ostvari i invalidnost ,status dragovoljca ,čin itd,ali sve te koeficijente koje dobije se umanje zbog postotka bolesti izvan okolnosti,koje niti su navedene ,a možda niti postoje. Naravno,postavlja se tu pitanje odgovornosti i zašto su to radili. Nije prihvaćen Nije potrebno Zakonom regulirati što u obrazloženju i kako mora biti napisano obrazloženje nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke. Radi se o razlozima koji se mogu navesti u žalbi, a saslušanje vještaka moguće je i predložiti u upravnom sporu uz navođenje opravdanih razloga za izvođenje takvog dokaza.
268 Ljiljana Pinjuh Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 30. Poštovani, molim da ocjenjivanje invalidnosti i postotke i ocjenjivanje uslijed pogoršanja bolesti ,vratite u okvire koji su bili do 2000 godine jer nas novim tablicama stavljate u različite položaje u odnosu na kolege koji su po osnovi pogoršanja bolesti po starim tablicama mogli ostvariti veće postotke invalidnosti. Hvala Nije prihvaćen Moraju se priznati razlike koje se dešavaju u napretku u medicinskoj znanosti i liječenju kroz razdoblje od 17 godina.
269 DRAGICA JERKOVIĆ Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 30. Vezano za čl.30. stavili ste uvjet za invalidsku mirovinu da status HRVI-a bude trajan, međutim budući da se radi o osobama starijim, odnosno konkretno o meni osobno imam 55 godina života, pa ako bi komisija na vještačenju utvrđivala privremenu invalidnost u više navrata, pitanje je da li bih uopće dočekala tu mirovinu, stoga predlažem da ukoliko se utvrdi invalidnost da ona u startu bude trajna i to za osobe: - životne dobi od 55.g. pa nadalje. - osobe koje se u kontinuitetu liječe najmanje 5 godina, - osobe koje su dragovoljci, - osobe koje imaju najmanje 100 dana borbenog sektora. Nadam se da ćete uvidjeti da su gore navedene činjenice i uvjeti opravdani, te da ćete ove izmjene uvrstiti u novi Zakon. hvala. Nije prihvaćen Razlog za priznavanje prava na invalidsku mirovinu temeljem trajnog statusa HRVI je pravna sigurnost koja je daleko veća u slučaju postojanja trajno priznatog statusa.
270 Goran Dubinjak Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 32. u članku 32 dodati stavak 3. kod izračuna inv.mirovine HRVI sa statusom dragovoljca koji su se uključili do 21 godine života (maloljetnici i mlađi punoljetnici) primjeniti polazni faktor 2.0. Ti branitelji često imaju malo staža,a vještaci im znaju dodijeliti tzv. omjere ,pa im je "civilni" dio mirovine izrazito malen. Mislim da nije uopće sporno da su to jako mlade osobe na koje je rat posebno djelovao,a budu na kraju oštećene zbog malo staža. Nije prihvaćen Smatramo da nije dobro dodatno favorizirati jednu kategoriju hrvatskih branitelja. Već je kod izračuna invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata polazni faktor veći od polaznog faktora hrvatskog branitelja koji nije dragovoljac.
271 Goran Čengić Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 33. a Primljeno na znanje -
272 Domagoj Babić Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 34. Osnovica - 135.658,93 za maloljetne hrvatske branitelje Mišljena sam da bi rang Časničkog namjesnika bio korektna osnovica za obračun svim maloljetnim braniteljima. Nije prihvaćen Prijedlog ne možemo prihvatiti. Osnovice su određene po činovima i ustrojbenom mjestu.
273 Goran Čengić Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 35. Dodati: Ovo pravo ostvaruju i umirovljeni Hrvatski branitelji umirovljeni prema Zakonu o umirovljenju DVO i PS nakon 2009. godine zbog nepravednog izračuna osnovice za mirovinu, jer iako su sudjelovali u domovinskom ratu u obračun ne ulazi isplata plaća do 1996. godine što besmisleno, sramno i nebulozno. Za provedbu ovog dodatka za umirovljenje osobe prema Zakonu o umirovljenju DVO i PS dodatak isplaćivati iz Fonda hrvatskih branitelja tako da nema troška za proračun RH. Nije prihvaćen Odlazak u mirovinu policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba kao i djelatnih vojnih osoba reguliran je Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Isti predstavlja poseban propis kao i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Tako da prava iz dva posebna propisa ne mogu se istodobno konzumirati.
274 Guido Hornik Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 35. Prije bilo kojih izmjena u povećanjima osobnih bodova na temelju borbenog ili ne borbenog sektora potrebno je napraviti reviziju postojećeg Registra branitelja…Upis borbenog i ne borbenog sektora nije pratio pravilnik ili Zakon nego samovoljno odlučivanje pojedinih Zapovjednika HV-a ili Načelnika u policiji. Za HV sam donekle upoznat sa odlukama pa znam da su Postrojbe odnosno određene ustrojbene jedinice proglašene borbenom ili neborbenom.. ali odluka tko u borbenom jedinici ima pravo na borbene ili neborbene dane bila je samovoljna odluka Zapovjednika, jer nisu postojali niti kriteriji niti točni zapisi po kojima bi se to moglo napraviti. Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Člankom 191. već je određeno da će se za one statuse i prava hrvatskog branitelja i dragovoljca iz Domovinskog rata stečena protivno odredbama Zakona, donijet rješenje o njihovom prestanku.
275 Miroslav Vrebac Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 35. Kako je predložena definicija dragovoljca iz Domovinskog rata u članku 5 stavak 2, točka b) svi gotovo invalidi bi imali povećanje Osobnog boda za 10 %. po osnovu dragovoljnosti. Zato sam i predložio da se ovaj stavak b) u spomenutom članku briše. Nije prihvaćen Po ovom članku dragovoljcima se osobni bod ne bi povećavao za 10 % već je riječ o iznosu koji se dodaje na povećanje osobnog boda ostvarenog ovisno o sudjelovanju u obrani suverenitea RH. Npr. dragovoljcu koji se u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru proveo 965 dana osobni bod se povećava za 32%. Dakle radi se o povoljnijem rješenju u odnosu na važeći Zakon.
276 Darko Kireta Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 35. Naravno nebih se složio sa statusom dragovoljca, treba biti 30% kao što sam već komentirao prethodnu tabelu Nije prihvaćen Po ovom članku dragovoljcima se osobni bod ne bi povećavao za 10 % već je riječ o iznosu koji se dodaje na povećanje osobnog boda ostvarenog ovisno o sudjelovanju u obrani suverenitea RH. Npr. dragovoljcu koji se u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru proveo 965 dana osobni bod se povećava za 32%. Dakle radi se o povoljnijem rješenju u odnosu na važeći Zakon.
277 Domagoj Babić Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 35. Maloljetnom hrvatskom branitelju - 30 % Sa više od 100 dana borbenog sektora. Nije prihvaćen Maloljetni hrvatski branitelji koji ostvare status dragovoljca sukladno članku 5. stavku 2., moći će ostvariti povećanje osobnog boda ostvarenog ovisno o sudjelovanju u obrani suverenitea RH za dodatnih 10%.
278 Ljiljana Pinjuh Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 36. Poštovani,ukoliko već omogućavate zaposlenje hrvi umirovljenicima zbog profesionalne nesposobnosti,onda je nemojte ni umanjivati faktorom 0.666 jer zbog malih mirovina su upravo i prisiljeni tražiti zaposlenje i dodatnu zaradu. Besmisleno je da omogućavate rad i umanjujete mirovinu jer zbog financijskih razloga se ljudi i zapošljavaju.Hvala Nije prihvaćen U važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji faktor je iznosio 0.5% te je sada povećan na 0.6667.
279 Goran Čengić Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 36. Dodati: Ovo pravo ostvaruju i umirovljeni Hrvatski branitelji umirovljeni prema Zakonu o umirovljenju DVO i PS nakon 2009. godine zbog nepravednog izračuna osnovice za mirovinu, jer iako su sudjelovali u domovinskom ratu u obračun ne ulazi isplata plaća do 1996. godine što besmisleno, sramno i nebulozno. Nije prihvaćen Odlazak u mirovinu policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba kao i djelatnih vojnih osoba regulirano je Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Isti predstavlja poseban propis kao i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Tako da prava iz dva posebna propisa ne mogu se istodobno konzumirati.
280 Zajednica udruga i članova HVIDR-a Grada Zagreba Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Predlažemo izmjene čl. 37. u st. 4. i st. 5. koje izmijenjene glase: (4) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje na pola radnog vremena dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja. (5) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje na pola radnog vremena dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja. Nije prihvaćen Navedeno je izvedeno iz definicije po kojoj potpuni gubitak radne sposobnosti ima osoba koja ne može raditi niti 3,5 sata dnevno. Kada bi osoba mogla raditi polovicu radnog vremena kod nje ne bi ni postojao potpuni gubitak radne sposobnosti.
281 Manda Marinić Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Poštovani, vezano za čl. 37 st. 5., 6. i 7. istoga zakona, mišljenja sam da je vezano za novi zakon super pohvalna novina koja se uvodi u čl. 37. st. 5., 6. i 7. Vjerujem da bi to istim osobama ( skupinama osoba iz čl. 37. ovog prijedloga zakona ) puno značilo jer im se mirovine ne bi dirale a u slučaju da im se zdravstveno stanje pogorša i ne bi se više osječale sposobne ni za tih 3,5 sati rada dnevno zbog pogoršanja bolesti, ne bi se morale " natezati " sa birokracijom i ponovnim odlascima komisijama na mrcvarenja i cijeđenja, a kako bi im se ponovo aktivirale mirovine ili dio istih. Dok s druge strane i država bi od njihovog rada imala koristi jer bi od njihove bruto zarade država ubirala poreze, gradovi prireze, odnosno iz tog bruto doprinosa od tih 3,5 sati rada , izdvajalo bi se za hzzo , hzmo i ostala davanja iz bruto zarade. Jednom riječju tom novinom u ovom novom zakonu "jednim udarcem bi se ubile dvije muhe", odnosno i "vuk bi bio sit a ovce sve na broju", točnije bio bi zadovoljan branitelj u mirovini jer bi bio ispunjen i osjećao bi se korisno kako sebi tako i društvu u cijelini, adaptirao bi se u ovo novo njemu sasvim nepoznato društvo jer on je borac-ratnik koji je ostao zarobljen u 90-tima i baš taj legalni rad koji mu se omogućuje ovim novim zakonom bi na njega djelovao kao jedna vrsta " radne terapije" i omogućio bi mu lakše i brže uklapanje u civilni način života. Mnogim još neoženjenim braniteljima, taj legalni rad bi pružio šansu za upoznavanjem sa drugim spolom a što bi se u konačnici odrazilo i na trenutno loš trend nataliteta u Hrvatskoj ( jer ima jako puno branitelja koji su samci, nikada se nisu ženili , nemaju djece a mlađi su od 50 godina , nalaze se u mirovini i spadaju u skupinu osoba iz čl 37. ovog prijedloga zakona ). I na kraju država bi od njegova rada a odvajanjem od njegove bruto zarade za doprinose imala za dio njegove mirovine koju on/ona i sada prima ( jedan mali ali ipak dio njegove mirovine koju sada prima branitelj bi tim radom zaradio sam za sebe i time olakšao državni proračun ) a za koju mirovinu od njegove strane država danas trenutno nema ni lipe, već samo izdvajanja. Ovom novinom iz narečenog članka ovog prijedloga zakona bi se: -ojačao mirovinski i zdravstveni sustav, -smanjila siva i crna ekonomija, -zbog većeg prihoda narečenih skupina osoba iz čl. 37. st. 5, povečala bi se i osobna potrošnja istih građana, -povećao bi se natalitet u Hrvata, -branitelj bi bio zadovoljniji, ispunjen i osjećao bi se puno korisnije nego sada te bi se puno brže adaptirao u civilni način života jer bi mu dan bio korisno ispunjen a on okružen osobama koje nisu opterećene ratom ili ratnim zbivanjima, te samim time i branitelju bi se zdravstevno stanje možebitno barem trenutno poboljšalo ( a i to je puno kako za njega , tako i za cjelokupno društvo u kojemu živi ), -ovim prijedlogom ovog novog zakona, točnije čl. 37 st. 5., 6. i 7. bi se rasteretio ali i popunio držvani proračun RH kao što bi se prirezima popunili i proračuni lokalnih zajednica općina i gradova. Moram napomenuti i to da ovim člankom zakona ne bi bio zakinut nitko drugi od građana RH ( mladi ili oni na burzi rada ) jer ti poslovi do 3,5 sati su većim dijelom slabije plaćeni poslovi za koje mladi ili velika većina građana na burzi rada nema interesa, dok s druge strane poslodavcima za određene poslove nisu potrebne osobe na puno radno vrijeme ( primjer za ovo navođenje mogu uzeti iz ove turističke sezone gdje je poslodavcima nedostajalo više tisuća ugostiteljskih djelatnika gdje plaće i nisu tako male, ali mogu uzeti i drugi primjer u sezonskim poslovima tipa berbe voćaka gdje osobe s burze rada ne žele ići raditi iste sezonske poslove jer se ne žele odjavljivati s burze radi prava koja uživaju dok su prijavljeni na burzi rada ). Zbog svega navedenog, smatram da je čl. 37. st. 5., 6. i 7. u ovom prijedlogu Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i više nego dobrodošao. Primljeno na znanje Pohvala na odredbu Zakona.
282 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Članak 37. predlažemo brisati ili drugačije formulirati. Osnovno je pitanje koja se invalidska mirovina ne obustavlja, ona određena prema općem propisu ili prema ZOPHBDR? Navedeno zbog razloga što se postavlja pitanje što sa hrvatskim braniteljima koji ostvaruju pravo na najnižu mirovinu, jer im je invalidska mirovina zbog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti izračunata prema općem propisu manja od ove koja je propisana prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Navedeno iz razloga što i sada prema općem propisu (odnosno članku 87. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju - ZOMO) oni u slučaju zaposlenja imaju pravo na mirovinski faktor 0,6667, odnosno ostvaruju 66% svoje invalidske mirovine. Međutim ovih 66% invalidske mirovine koje oni zadržavaju u slučaju zapošljavanja se ne odnosi na najnižu mirovinu već samo na onu mirovinu koja im je izračunata prema općim propisima (ZOMO) i koja je možda i duplo manja od sadašnje najniže mirovine koja u 2017. godini iznosi 2.046,60 kn mjesečno. Također, isto se odnosi i na mirovine HRVI, zbog razloga što je svaka mirovina HRVI izračunata i sastoji se od dva dijela, premda je ona sada jedinstvena. Jednim dijelom izračunata je prema općem propisu, drugim dijelom s obzirom da je povoljnija za HRVI izračunata je prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Međutim, u slučaju zapošljavanja HRVI-ja koji posjeduje profesionalnu, odnosno djelomičnu nesposobnost za rad ukoliko se odluči zaposliti on će prema sadašnjim propisima uz punu plaću koju će ostvariti, zadržati i dio invalidske mirovine koji prema mirovinskom faktoru 0,6667 iznosi 66% invalidske mirovine, ali ne sadašnje invalidske mirovine već samo onog dijela koji mu je izračunat prema općem propisu (ZOMO). Zbog kojeg razloga ne vidimo smisao prva tri stavka članka 37. Prijedloga Zakona jer je isto već regulirano u ZOMO (smisao postoji samo ukoliko se drugačije formuliraju). Također upitni su i preostali stavci jer se u pitanje dovodi samo ostvarivanje invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad), ukoliko osoba ipak može nešto raditi pa makar to bilo i manje od 3,5 sata, odnosno tko i na osnovu čega mu je utvrdio potpunu radnu nesposobnost ukoliko ta osoba može raditi. Također, postavlja se pitanje rada na poslovima na kojima se ne može raditi samo 3,5 sata, a takve osobe su postavljene za obavljanje dužnosti na njima. Ovaj članak bi se eventualno mogao odnositi na korisnike starosne mirovine, osobe koje su mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba te korisnike sa djelomičnim gubitkom radne sposobnosti (pod uvjetom drugačijeg propisivanja-određivanja). Nije prihvaćen Ne obustavlja se mirovina ostvarena temeljem ovoga Zakona. Rad uz starosnu mirovinu definiran je člankom 29. Zakona, a rad uz najnižu mirovinu okarakteriziraće se kao rad uz starosnu ili invalidsku mirovinu umjesto koje je određena najniža mirovina.
283 Goran Dubinjak Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. U ovim člancima se općenito govori o zapošljavanju branitelja u mirovini kod "nekoga".Trebalo bi dozvoliti bez gubitka ili umanjenja mirovina nekakav vid obavljanja radova npr.automehaničarskih,ličilačkih,električarskih ili bilo kojih drugih poslova ,pa čak i ako su bez kvalifikacija ,a znaju raditi.Pojednostaviti maksimalno prijavu tih poslova ,ali isključivo za samostalno obavljanje tih usluga ,bez mogučnosti veće zarade,isključivo za "krpanje" kučnih i obiteljskih potreba.Tako da branitelji mogu sami sebi omogućiti neki posao u skladu sa znanjem i zdravstvenim mogućnostima. Nije prihvaćen Obavljanje samostalne djelatnosti sukladno općim odredbama i samoj naravi samostalne djelatnosti (postoji obveza na osiguranje 8 sati dnevno) nije moguće uz odredbu da se mirovina ne obustavlja.
284 Ljiljana Pinjuh Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Poštovani.molim da uvažite prijedlog da se hrvi u mirovini zbog profesionalne nesposobnosti ,izracun za vrijeme zaposlenja ne mjenja i mirovina se ne umanjuje . Morate shvatiti da kad vec omogućujete rad onda ne umanjujete izračun mirovine jer je razlog zaposlenja financijski u većini slučajeva,osim psihosocijalnog statusa. Vidim da ovim putem javnog savjetovanja i nema baš puno prijedloga i komentara ,neću ulaziti u razloge,ali molim vas da uvažite i ovih bar nekoliko prijedloga. Hvala Nije prihvaćen U važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji propisano je da kod zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti hrvatski branitelj koji je u profesionalnoj mirovini, mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0.5%, a u prijedlogu novog Zakona je sada povećan na 0.6667. S tim da hrvatski branitelj koji je u profesionalnoj mirovini može raditi puno radno vrijeme i primati 2/3 mirovine.
285 Ljiljana Pinjuh Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Poštovani,ukoliko već omogućavate zaposlenje hrvi umirovljenicima zbog profesionalne nesposobnosti,onda je nemojte ni umanjivati faktorom 0.666 jer zbog malih mirovina su upravo i prisiljeni tražiti zaposlenje i dodatnu zaradu. Besmisleno je da omogućavate rad i umanjujete mirovinu jer zbog financijskih razloga se ljudi i zapošljavaju.Hvala Nije prihvaćen U važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji propisano je da kod zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti hrvatski branitelj koji je u profesionalnoj mirovini, mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0.5%, a u prijedlogu novog Zakona je sada mirovinski faktor povećan na 0.6667. S tim da hrvatski branitelj koji je u profesionalnoj mirovini može raditi puno radno vrijeme i primati 2/3 mirovine.
286 Željko Dragašević Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Članak 37 uz najbolju namjeru može biti vrlo opasan za hrvatske branitelje posebice stavak 4 koji se odnosi na hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Prvenstveno nisam zagovornik ovoga dijela Zakona iz razloga što se ovakvim postupkom dobiva jeftina radna snaga a ono što je najgore ne postoji garancija da kod promijene vlasti u RH neće doći do ukidanja rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti ako je korisnik bio zaposlen. Naime „sličan“ primjer na koji smo se svi zgražali imali smo kod bivšeg ministra HB koji je odjednom ozdravio. Ovaj članak trebao bi se odnositi na korisnike starosne mirovine, bivše DVO i ovlaštene službene osobe te korisnike sa djelomičnim gubitkom radne sposobnosti no nikako na korisnike sa potpunim gubitkom radne sposobnosti. Nije prihvaćen Odredba i mogućnost rada uz mirovinu je dodana na prijedlog većine braniteljskih udruga koje su od početka izrade Zakona na tome inzistirali. Polazeći od definicije smanjenja radne sposobnosti, osobama koje su u invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, moguće je dopustiti rad manje od 3,5 sati dnevno. Naravno, mogućnosti korištenja ove pogodnosti uvelike ovisi o samom zdravstvenom stanju i vrsti invalidnosti hrvatskog branitelja. Navedeno je propisano kako bi se omogućio rad onim HRVI koji još uvijek mogu raditi i tako, a zbog trenutne regulative to ne mogu.
287 Tanja Atlija Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Registrirala sam sporedno zanimanje i rečeno mi je da moramo plaćati doprinose u punom iznosu, jer naša profesionalna mirovina NIJE MIROVINA. Kome plaćamo dvostruko zdravstveno itd.? Treba nam malo ići i na ruku po tom pitanju, jer pokušavamo nešto priskrbiti i za članove obitelji koji ne rade (suprug dragovoljac, bez posla, u 54.-toj, nikad nije ostvario nikakva prava ni povlastice...). Shvaćam smanjenje mirovine, shvaćam plaćanje poreza itd, ali dajte barem malo smanjite te doprinose....to je ogroman iznos ! Barem da se primjenjuje pola stope kao kod starosnih umirovljenika, odnosno da nam se to tretira kao drugi dohodak-paušalne stope. U sporednom zanimanju se i tako ne može previše zaraditi, ali barem čovjek ima osjećaj da je koristan. Nije prihvaćen Pitanje doprinosa nije tematika za ovaj Zakon.
288 Goran Čengić Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 37. Dakle, izmijenjeni Zakona o obrtu 2013. godine je jasno definirao dva nova načina zarade: domaću radinost i sporedno zanimanje. Kućna radinost se odnosi na proizvode koji se proizvode, a sporedno zanimanje na usluge. Obavljaju se osobnim radom. Ovim načinom umirovljenici plaćaju samo godišnji paušal, osim hrvatskih branitelja koji to ne mogu obavljati. Ovaj način rada niste predvidjeli ovim Zakonom te bi bilo potrebito ga ispraviti. Nije prihvaćen Prijedlog će se ponovno razmotriti prigodom izmjena zakona kojim se reguliraju domaća radinost i sporedna zanimanja.
289 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 38. Članak 38. treba mijenjati na način da se izbaci dio teksta... ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem. NOVI TEKST BI TREBAO GLASITI Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Prava iz mirovinskog osiguranja osiguravaju se temeljem mirovinskog staža sukladno članku 24. Zakona o mirovinskom osiguranju. Trenutna situacija koja je diskriminirajuća prema HRVI je da sve civilne invalidske mirovine obračunavaju temeljem članka 24. (mirovinski staž) ZOMO 2014 godina dok se jedino kod Hrvatskih branitelja obračunavaju temeljem članka 25. (staž osiguranja) ZOMO 2014 godine... Molimo Vas da se prije odluke o ovom članku upoznate sa definicijama MIROVINSKOG STAŽA i STAŽA OSIGURANJA Primljeno na znanje Tekst članka 38. Zakona usuglasiti će se sa Ministarstvom rada i mirovinskog sustava.
290 Guido Hornik Pravo na invalidsku mirovinu, Članak 38. Članak 38. treba mijenjati na način da se izbaci dio teksta... ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem. CJELOKUPNI NOVI TEKST BI TREBAO GLASITI Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Prava iz mirovinskog osiguranja osiguravaju se temeljem mirovinskog staža sukladno članku 24. Zakona o mirovinskom osiguranju. Trenutna situacija koja je diskriminirajuća prema HRVI je da sve civilne invalidske mirovine obračunavaju temeljem članka 24. (mirovinski staž) ZOMO dok se jedino kod HRVI obračunavaju temeljem članka 25. (staž osiguranja) ZOMO...Članak 25 je inače diskriminirajući prema HRVI jer civilni invalid ima invalidsku mirovinu gdje su obračunati i dopunski i dodatni staž dok kod HRVI primjenom članka 25. ZOMO to nije slučaj već njegova mirovina postaje povlaštena a staž do 40 godina života koji je dio međugeneracijske solidarnosti prelazi u posebni dio mirovine. Primljeno na znanje Tekst članka 38. Zakona usuglasiti će se sa Ministarstvom rada i mirovinskog sustava.
291 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na profesionalnu rehabilitaciju, Članak 39. ČL.39.- 57.- propisuje se oštećenje organizma, a pravo koje se utvrđuje pojedincu je- OSOBNA INVALIDNINA stoga je potrebno uskladiti terminologiju pojma pa će se upotrebljavati izraz- „invaliditet“. Naime, u praksi imamo različiti pristup u ostvarivanju prava iz drugih područja jer se invalidnost kao pojava i različito tumači- u mirovinskom, socijalnom i drugom sustavu, a što je od značaja posebice kod profesionalne rehabilitacije. Naime, odlukom Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila u čl. 12. propisano je da: „(2) Pojam (izraz) koji je objašnjen (definiran), mora se koristiti kroz cijeli tekst propisa, a ako je pojam već definiran u drugom propisu s istim značenjem, definiciju treba preuzeti ili se pozvati na taj propis.“ Na primjer- u mirovinskom sustavu zasebna je kategorija „tjelesno oštećenje“ koje se ne koristi kod hrvatskih branitelja ali zakon o mirovinskom osiguranju se određuje kao lex generalis te slijedom toga i mogućnost upotrebe i ovog instituta.. Nije prihvaćen Ne radi o pojmu s istim značenjem. Tjelesno oštećenje iz Zakona o mirovinskom osiguranju, invaliditet i naš pojam oštećenje organizma nemaju isto značenje i ne mogu se ovi izrazi preuzeti iz drugih propisa.
292 Domagoj Babić Pravo na profesionalnu rehabilitaciju, Članak 39. Maloljetni hrvatski branitelji imaju pravo na: - besplatno školovanje - besplatne udžbenike - besplatan smještaj u studenskim domovima za vrijeme školovanja - direktan upis na fakultete - pravo na punu plaću tijekom školovanja - ukoliko su zaposleni u državnim ustanovama pravo povratka na radno mjesto sa kojeg su otišli na školovanje, a u slučaju uspješnog završetka školovanja mora im se osigurati radno mjesto sukladno ostvarenoj stručnoj spremi. Tko god tvrdi da želi uključiti branitelje u civilni život, a ne obrati pozornost na ovaj prijedlog onda odgovorno tvrdim da laže. Ako maloljetni branitelji nisu zaslužili da ih se potakne na školovanje i da se uključe u civilni život onda ne znam tko je. Upravo je ova skupina kada je obrazovanje u pitanju najviše nastradala. Nastradala je zato jer je umjesto u školi bila u ratu . Upravo iz tog razloga predlažem da se toj braniteljskoj populaciji da poseban naglasak na mogućnost školovanja. Kako će se školovati ako moraju brinuti o egzistenciji? Iskren i sveobuhvatan pristup bi pokrio upravo tu kategoriju na način koji zaslužuju. Sama mirovina ili druge beneficije još uvijek mladim ljudima ne znače puno. Dajte im školu.. motivirajte ih da nastave ... da se grade. Maknite ih od kladionica i alkohola.Dajte im perspektivu. Najgore od svega je što iskreno sumnjam da će se na taj zakonski članak (ukoliko se usvoji) potrošiti puno novaca. Vjerujem da neće biti puno zainteresiranih ali smatram da država tu nepravdu mora ispraviti. Nije prihvaćen Prilikom izrade Zakona potrebno se voditi načelom razmjernosti, a prava koja se predviđaju za određenu skupinu moraju biti provediva. Odredbu kojom je bilo predviđeno pravo izravan upis na fakultete Ustavni sud je već ranije proglasio neustavnom. Zakonom se ,u svezi prava na obrazovanje, osigurava pravo na potporu za obrazovanje, prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove, pravo na besplatne udžbenike, pravo na topli obrok, a po završetku školovanju prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima.
293 Goran Damjanović Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 40. Člankom 29.st.5. sadašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja propisan je povoljniji način izračuna obiteljske mirovine primjenom osobnog boda korisnika obiteljske mirovine priznate članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema ranijim zakonima, uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 28. ovoga Zakona. U prijedlogu novog Zakona taj stavak je izbrisan. Znači li to umanjenje postojećih obiteljskih mirovina ako bi se iste određivale sukladno novom zakonu, ili ne postoji obveza prevođenja mirovinskih prava na odredbe novog zakona, odnosno zatečenim korisnicima ostaju mirovine u iznosu kojem su određene sukladno starom zakonu? Primljeno na znanje Ova odredba je i dalje u Zakonu samo se nalazi u članku 44. stavak 5.
294 Tanja Polić Marković Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 41. Čl. 41. st. 5.- Iza riječi „… u vrijeme Domovinskog rata“ dodaje se „hrvatski branitelji-logoraši“ , Nije prihvaćen Smatramo da status obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne može se ostvariti samo zbog činjenice da je hrvatski branitelj bio zatočen u logoru. Nadalje smatramo da se ne može presumirati da je osoba nakon 20 ili 30 godina nakon zatočenja umrla zbog zatočenja.
295 Tanja Polić Marković Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 43. Čl. 43.- U stavku 1. točka c) mijenja se i glasi „ 1,0 za mirovinu bračnog druga odnosno jednog roditelja i „. Nije prihvaćen Smatramo da je mirovinski faktor 0,8 prihvatljiv za mirovinu bračnog druga, odnosno jednog roditelja. Navedeni faktor je isti kao i u važećem Zakonu.
296 HRVATSKA ZAJEDNICA UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 44. (5) Osobama iz stavka (1), (2), (4) ovog članka obiteljska mirovina se određuje primjenom najpovoljnijeg osobnog boda smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 43. ovog Zakona Nije prihvaćen Smatramo da je postojeća odredba gdje se obiteljska mirovina određuje na temelju osobnih bodova prema kojima je mirovina određena ranijem korisniku koje mu se pridružuje u korištenju prava zadovoljavajuća.
297 Dinko Kraljević Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 46. Na televiziji sam od strane Ministarstva hrvatskih branitelja čuo najavu da će se mirovine smanjene prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 71/10, 130/11, 157/13) vratiti na staro stanje (prije smanjenja). Kako ni nakon ponovljena pažljiva iščitavanja Nacrta nisam našao članak (članke) koji o tome govore, a ovo je jedini članak u kojemu se taj Zakon spominje, molim da se ta najava ugradi u Zakon (mirovine smanjene i 2010. i 2011. i 2013.) ako se nije od toga odustalo ili ako to nije predmet kojega drugoga zakona. Nije prihvaćen Prestanak smanjenja mirovina nije predmet ovoga Zakona. Prvo smanjenje mirovina predviđeno je Zakonom o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10) i smanjene su mirovine ostvarene po posebnim propisima veće od 3.500,00 kn i to za 10%. Drugo smanjenje mirovina predviđeno je Zakonom izmjeni i dopunama Zakona o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13) i uglavnom su smanjene mirovine koje su veće od 5.000,00 kn, uz predviđeni prestanak smanjenja kada porast društvenog bruto proizvoda u tri izvještajna razdoblja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje bude najmanje 2% i kada deficit državnog proračuna u istom razdoblju bude manji od 3% te u tom slučaju odluku o prestanku smanjenja mirovina donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za financije.
298 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 46. MOLIMO DA SE IZ ČLANKA 46. BRIŠE STAVAK 4. Stavak 4. Članka 46. opet se odnosi samo na obiteljske mirovine jedne skupine branitelja točnije HVRI 100% I grupe… DISKRIMINIRAJUĆI je prema svim drugim skupinama korisnika obiteljskih mirovina. Od smanjenja mirovina bili su isključeni 100% HRVI A TEMELJEM OSOBITIH POTREBA I IZUZETNO VISOKIH TROŠKOVA ŽIVOTA kao i udovice ili djeca poginulih hrvatskih branitelja ali samo dok su bila na redovnom školovanju ili najkasnije do navršene 26. godine života. Vlada i Ustavni sud u svojim odlukama u Ocjenama suglasnosti zakona sa ustavom (Zakon o smanjenju mirovina po posebnim propisima NN 71/10, 130/11, 157/13., izrijekom su naveli citat; poznato je naime da su 100% HRVI socijalno osjetljiva skupina jer ju čine osobe kojima su osnovne životne funkcije potpuno narušene i ne mogu živjeti bez pomoći i njege drugih, te imaju izuzetno visoke troškove života koje ne pokriva u cijelosti zdravstveni sustav. HRVI sa 100% invaliditetom nisu jednaki osobama koje mirovinu ostvaruju temeljem priznatog oštećenja organizma od 20% do 90% i upravo bi umanjenje mirovina za tu socijalnu skupinu značilo narušavanje socijalne pravde u odnosu na ostale hrvi-e iz Domovinskog rata) Iz odluke ustavnog suda proizlazi da izuzeće od smanjenja mirovine veže se uz osobu kao nosioca mirovine i potrebe nosioca mirovine i nije etično, pošteno ali i zakonski upitno koliko se to pravo može vezati i na obiteljsku mirovinu kada više ne postoje uvjeti zbog kojih je nastalo izuzeće od smanjenja mirovina… Ustavni sud je tu jasan SVAKO PRAVO MORA BITI RAZMJERNO NARAVI POTREBE i to je najbolje vidljivo što se udovicama poginulih Hrvatskih branitelja ispunjenjem pretpostavki (kad djeca završe školovanje) mirovine smanjuju temeljem odredbi ZoSMPP-a. AKO VIŠE NE POSTOJI NARAV TE POTREBE, ONDA I OBITELJSKA MIROVINA NEOVISNO PO KOJOJ OSNOVI I ČIJA ONA BILA MORA BITI SUKLADNA TOME… Nije prihvaćen Zatraženo je očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
299 HRVATSKA ZAJEDNICA UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 46. (4) Stupanjem ovog Zakona na snagu svim korisnicima iz članka 40. , stavak 1. ovog Zakona neće se smanjivati obiteljske mirovine, a usklađivati će se sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju. Nije prihvaćen Ovaj prijedlog nije pitanje ovog Zakona, već je ovo pitanje regulirano posebnim propisom.
300 Guido Hornik Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 46. UKIDANJE STAVKE 4. ČLANKA 46. ZBOG DISKRIMINIRAJUĆEG ODNOSA Stavak 4. Članka 46. DISKRIMINIRAJUĆI je prema svim drugim skupinama korisnika obiteljskih mirovina. Od izuzeća smanjenja mirovina bili su uključeni 100% hvri A TEMELJEM OSOBITIH POTREBA I IZUZETNO VISOKIH TROŠKOVA ŽIVOTA kao i udovice ili djeca poginulih hrvatskih branitelja ali samo dok su bila na redovnom školovanju ili najkasnije do navršene 26. godine života. Vlada i Ustavni sud u svojim odlukama u Ocjenama suglasnosti zakona sa ustavom (Zakon o smanjenju mirovina po posebnim propisima NN 71/10, 130/11, 157/13., izrijekom su naveli (citat…poznato je naime da su 100%-tni HRVI socijalno osjetljiva skupina jer ju čine osobe kojima su osnovne životne funkcije potpuno narušene i ne mogu živjeti bez pomoći i njege drugih, te imaju izuzetno visoke troškove života koje ne pokriva u cijelosti zdravstveni sustav. HRVI sa 100%-tnim invaliditetom nisu jednaki osobama koje mirovinu ostvaruju temeljem priznatog oštećenja organizma od 20% do 90% i upravo bi umanjenje mirovina za tu socijalnu skupinu značilo narušavanje socijalne pravde u odnosu na ostale hrvi-e iz domovinskog rata) iz odluke Ustavnog suda proizlazi da izuzeće od smanjenja mirovine VEŽE SE UZ OSOBU KAO NOSIOCA MIROVINE I POTREBE NOSIOCA MIROVINE i nije etično, pošteno ali i zakonski upitno koliko se to pravo može vezati i na obiteljsku mirovinu kada više NE POSTOJE UVJETI ZBOG KOJIH JE NASTALO IZUZEĆE OD SMANJENJA MIROVINA… Ustavni sud je tu jasan ..SVAKO PRAVO MORA BITI RAZMJERNO NARAVI POTREBE…i to je najbolje vidljivo što se udovicama poginulih Hrvatskih branitelja ispunjenjem pretpostavki mirovine smanjuju temeljem odredbi ZoSMPP-a. AKO VIŠE NE POSTOJI NARAV TE POTREBE, ONDA I OBITELJSKA MIROVINA NEOVISNO PO KOJOJ OSNOVI I ČIJA ONA BILA MORA BITI SUKLADNA TOME…OVO JE SAMO JEDAN OD ČLANAKA OVOG ZAKONA KOJI JE RAĐEN U INTERESU POJEDINACA A NE U INTERESU CJELOKUPNE BRANITELJSKE POPULACIJE. Primljeno na znanje Zatraženo je očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
301 Darko Kireta Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 48. Isto tako 30% za dragovoljce domovinskog rata bi bilo primjereno, objektivno i pošteno. Nije prihvaćen Po ovom članku članovima obitelji dragovoljaca osobni bod se ne bi povećavao za samo 10 % već je riječ o iznosu koji se dodaje na povećanje osobnog boda ostvarenog ovisno o sudjelovanju u obrani suverenitea RH. Npr. članu obitelji dragovoljca koji se u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru proveo 965 dana osobni bod se povećava za 32%. Dakle riječ je povoljnijoj odredi u odnosu na važeći Zakon.
302 Domagoj Babić Pravo na obiteljsku mirovinu, Članak 48. Maloljetnom hrvatskom branitelju - 30% Koji je proveo više od 100 dana u borbenom sektoru. Nije prihvaćen Osnovno načelo kojim se vodilo u određivanju prava po novom Zakonu je duljina sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom kriteriju. Takav kriterij je primijenjen i ovdje. Međutim, članovi obitelji maloljetnog hrvatskog branitelja koji sukladno članku 5. stavku 2. ostvari status dragovoljca moći će na povećanje osobnog boda ostvareno na temelju duljine sudjelovanja u obrani suvereniteta RH ostvariti dodatno povećanja od 10% na temelju statusa dragovoljca.
303 Goran Dubinjak Pravo na najnižu mirovinu, Članak 49. Najnižu mirovinu definirati postotkom iz osnovice čina koji ima branitelj uz povećanje (ne uzeti u obzir napredovanja u činovima izvan rata) -na status dragovoljca-određen postotak -na status hrvi -određen postotak -na broj dana sudjelovanja-određen postotak Nije prihvaćen Prema ovome prijedlogu bilo bi puno komponenti koje bi utjecaje na povećanje najniže mirovine. U našem prijedlogu uzeli smo kao kriterij broj dana provedenih u borbenom sektoru i smatramo da je to jedan dobar pomak za hrvatske branitelja koji imaju majnižu mirovinu, a gdje će doći do izražaja vrijeme provedeno u Domovinskom ratu. Duljina sudjelovanja u obrani suvereniteta RH je jedno od osnovnih načela kojim se vodlo pri određivanju prava po ovom Zakonu.
304 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na najnižu mirovinu, Članak 49. Članak 49. stavak 5. potrebno je izmijeniti na način kako je to propisano u sadašnjem Zakonu tako da glasi: „(5) Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 55% prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.“ U protivnom ona bi ostala ista, ovakva kakva jest dugi niz godina, premda bi se prosječna neto plaća zaposlenih u RH svake godine povećavala zbog čega se ne može vezati uz 2016. godinu kako je to navedeno u prijedlogu. Povećanje od 10%, odnosno s 45% na 55% smatramo minimumom za koliko toliko dostojanstveni život hrvatskih branitelja od kojih velika većina i posjeduje najnižu mirovinu. Nije prihvaćen Prosječna najniža mirovina je 2243 kune s tim da svake godine najniža mirovina raste s rastom prosječne plaće. Predviđeno je da ostaje postotak od 45% za određivanje najniže mirovine a da se najniža mirovina uveća zavisno o sudjelovanju hrvatskog branitelja korisnika najniže mirovine u borbenom sektoru u Domovinskom ratu.
305 Slavka Gerovac Pravo na najnižu mirovinu, Članak 49. prema sada važećem zakonu: hrvatski branitelji sa dugogodišnjim stažom osiguranja i dugotrajnim sudjelovanjem u Domovinskom ratu (u borbenom sektoru) primaju gotovo isti iznos mirovine kao i branitelji sa 100 dana borbenog sektora bez dana staža osiguranja. Čak štoviše, u koliko su nakon prestanka zaposlenja (najčešće kao tehnološki višak) ostvarili pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, neovisno o broju dana borbenog sektora primaju značajno manju mirovinu nego korisnici prava iz stavka 4. članka. Ovo ukazuje na potrebu usklađivanja mirovina sadašnjih i budućih korisnika prava na mirovinu hrvatskih branitelja ali i HRVI iz Domovinskog rata, kako bi se baren dijelom umanjio nerazmjer prava tih korisnika. Nije prihvaćen Mirovine će se usklađivati i dalje po općem propisu dok je za najnižu mirovinu predviđeno da se uveća zavisno o broju dana sudjelovanja hrvatskog branitelja korisnika najniže mirovine u borbenom sektoru u Domovinskom ratu.
306 Ivica Pendelić Pravo na najnižu mirovinu, Članak 49. Ovaj članak 49 . točka 5. nije uredu i treba ga mijenjati prema dolje predloženom prijedlogu , novaca ima i tu nebi smio biti nikakav problem .. Nije prihvaćen U odnosu na važeći Zakon predviđeno je povećanje iznosa najniže mirovine sukladno vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za 0,015% proračunske osnovice za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, tako da najviši iznos mjesečne najniže mirovine po predloženim uvjetima sada može iznositi između 2608 kn do 3634 kn (za 2157 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH) računajući prema prosječnoj neto plaći za 2016. godinu. Ovakvim pristupom hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH omogućit će se viši iznos iznos najniže mirovine u odnosu na iznos predviđen važećim Zakonom. Naravno da hrvatski branitelji zaslužuju i više, no radi se o razumnom, a provedivom povećanju.
307 Miroslav Vrebac Pravo na najnižu mirovinu, Članak 49. Ma uredu je ovaj članak. Jeste da je osnovica 45% ali se povećava za 0,015 % po danu provedenu u borbenom sektoru. Za 1000 dana u borbenom sektoru eto još 15%. Ako može više , bolje jeste, ako ne onda uredu Nije prihvaćen U odnosu na važeći Zakon predviđeno je povećanje iznosa najniže mirovine sukladno vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za 0,015% proračunske osnovice za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, tako da najviši iznos mjesečne najniže mirovine po predloženim uvjetima sada može iznositi između 2608 kn do 3634 kn (za 2157 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH) računajući prema prosječnoj neto plaći za 2016. godinu. Trenutno najniža mirovina prema važećem Zakonu iznosi 2558 kn. Ovakvim pristupom hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH omogućit će se znatno viši iznos iznos najniže mirovine u odnosu na iznos predviđen važećim Zakonom. Naravno da hrvatski branitelji zaslužuju i više, no radi se o razumnom, a provedivom povećanju.
308 Ivica Pendelić Pravo na najnižu mirovinu, Članak 49. Ako se stvarno želi nešto napraviti za Braniteljsku populaciju navedeno u čl.49. st.5 treba mjenjati tako da st.5 glasi : (5)Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 100% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Nije prihvaćen U odnosu na važeći Zakon predviđeno je povećanje iznosa najniže mirovine sukladno vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za 0,015% proračunske osnovice za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, tako da najviši iznos mjesečne najniže mirovine po predloženim uvjetima sada može iznositi između 2608 kn do 3634 kn (za 2157 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH) računajući prema prosječnoj neto plaći za 2016. godinu. Ovakvim pristupom hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH omogućit će se znatno viši iznos iznos najniže mirovine u odnosu na iznos predviđen važećim Zakonom. Naravno da hrvatski branitelji zaslužuju i više, no radi se o razumnom, a provedivom povećanju.
309 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na najnižu mirovinu, Članak 52. Uz ovaj članak vrijedi sve ono što smo u predmetnom e-Savjetovanju naveli za članak 37. Primljeno na znanje Primjedba je upućena na članak 37. Zakona. Odgovorena na primjedbu uz članak 37.
310 Ivica Pendelić Staž u dvostrukom trajanju, Članak 55. Čl.55.treba izmjeniti na način da točka (1) glasi : Čl-55. ( 1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi, kao i po osnovi staža koji su imali u to vrijeme i ako su imali i sa povečanim trajanjem , vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se i dodaje kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), sukladno propisima o obrani,bez obzira je li za torazdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. Primljeno na znanje Prijedlog podliježe usuglašavanju s nadležnim Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava.
311 Snježana Nakić-Đaković PRAVA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA, Članak 57. Dodati stavak: Pri ocjenjivanju postotka oštećenja organizma u svrhu priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskog branitelja koji je ujedno i dragovoljac Domovinskog rata, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 3., članka 5., te članka 21. ovoga Zakona; oštećenja nastala kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske; ne mogu se smatrati oštećenja zadobivena kao mirnodopski vojni invalid u svezi s ratnim događajima. Primljeno na znanje Prijedlog nije jasan.
312 Zajednica udruga i članova HVIDR-a Grada Zagreba PRAVA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA, Članak 57. Predlaže se brisanje st.4. u čl.57. Zakona iz razloga što se u neravnopravan položaj dovode hrvatski branitelji koji imaju višestruko ranjavanje u odnosu na osobe kojima je oštećenje organizma nastalo zbog bolesti koja se pojavila prije početka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Nije prihvaćen U ovoj odredbi nema neravnopravnosti za slučaj ranjavanja, jer se odredba odnosi samo na bolesti.
313 Željko Dragašević PRAVA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA, Članak 57. Člankom 57 točka 4 dovode se u neravnopravan položaj osobe koje su u Domovinski rat ušle sa određenim oštećenjem ili bolešću u odnosu na hrvatske branitelje koji imaju višestruko ranjavanje iz razloga što se kod višestrukog ranjavanja u obzir uzima naj teže oštećenje dok se bolesti zbrajaju i time dobiva veći postotak invaliditeta. Nije prihvaćen U ovoj odredbi nema neravnopravnosti za slučaj ranjavanja, jer se odredba odnosi samo na bolesti.
314 Goran Dubinjak Osobna invalidnina, Članak 59. Trebalo bi se razmotriti o povećanju osobne invalidnine iz više razloga.Invalidnina je prije određenog vremena i smanjena,zatim izrazito je niska jer npr za 20% je oko 100kn,30% oko150kn.Većina invalida se i dalje liječi i skuplje je liječenje nego invalidnina,npr neki lijekovi se doplaćuju unatoć dopunskom,trošak odlaska liječniku itd....100-200 kn je bez sumnje skroman iznos. Nije prihvaćen Iznosi invalidnine usklađeni su s mogućim proračunskim sredstvima.
315 Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH Osobna invalidnina, Članak 59. Predlažemo izmjenu stavka 2. članka 59. prijedloga Zakona prema kojem je predviđeno da se mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje u iznosu od 115% od utvrđene proračunske osnovice, te predlažemo da se ista određuje u određenom postotku od utvrđene prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Isto predlažemo iz razloga što se proračunska osnovica nije mijenjala od 2000. godine, te je isto tako na temelju čl. 19. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2017. godinu, opetovano utvrđena u u svoti od 3.326,00 kn. Obzirom da je ovaj prijedlog bio prihvaćen u radnoj verziji Nacrta prijedloga Zakona od 20.01.2017. godine, smatramo da je došlo do greške u obrazloženju ovog prijedloga Nacrta Zakona koji ne odgovara članku 59., a koji glasi: Određuje način određivanja iznosa osobne invalidnine. Za razliku od važećeg zakona gdje se iznos osobne invalidnine određuje u postotku od proračunske osnovice, u prijedlogu Zakona iznos se određuje u postotku od prosječne proračunske plaće kako bi se s porastom prosječne plaće omogućio i porast osobne invalidnine. U prvoj godini primjene određeni su postoci prosječne plaće koji odgovaraju iznosima postotaka proračunske osnovice u važećem zakonu te se u prvoj godini primjene iznosi neće mijenjati u odnosu na trenutno stanje. Isti stavak u radnoj verziji Zakona od 20.2.2017. glasio je: (2) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se u određenom postotku iznosu od 67% od utvrđene prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Nije prihvaćen Iznosi invalidnina usklađeni su s mogućim proračunskim sredstvima.
316 Guido Hornik PRAVA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA, Doplatak za njegu i pomoć druge osobe NIJE DEFINIRANO ŠTO SE DEŠAVA SA DOPLATKOM ZA NJEGU I POMOĆ DRUGE OSOBE U SLUČAJU KAD SE OSOBA KOJA IMA TU POTREBU NALAZI U BOLNICI GDJE MU JE OSIGURANA POMOĆ I NJEGA DRUGE OSOBE... Molim da se uvrsti još jedan članak pod poglavlje Doplatak za njegu i pomoć druge osobe koji bi glasio; Doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za vrijeme dok osoba zbog koje se prima naknada po toj osnovi provodi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe. Ovo razmišljanje je sukladno članku 114. stavak 3 gdje se Doplatak za pripomoć u kući ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka proveo u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe. NADAM SE DA VAM JE U INTERESU NAPRAVITI JEDNAK ZAKON ZA SVE BRANITELJE I DA TO OPET NEIDE SAMO U KORIST POJEDINACA... Nije prihvaćen S obzirom da se primjedba odnosi na jednakost Zakona za sve kategorija osoba, u članku 114. stavak 3. ćemo brisati. Mislimo da nema razloga da se doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje za vrijeme dok osoba provodi u zdravstvenoj i drugoj ustanovi.
317 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Doplatak za njegu i pomoć druge osobe, Članak 64. NIJE DEFINIRANO ŠTO SE DOGAĐA SA DOPLATKOM ZA NJEGU I POMOĆ DRUGE OSOBE U SLUČAJU KAD SE OSOBA KOJA KORISTI TO PRAVO NALAZI U BOLNICI GDJE MU JE OD STRANE MEDICINSKOG OSOBLJA OSIGURANA POMOĆ I NJEGA DRUGE OSOBE... PREDLAŽEMO da se uvrsti još jedan članak pod poglavlje Doplatak za njegu i pomoć druge osobe koji bi glasio; Doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za vrijeme dok osoba zbog koje se prima naknada po toj osnovi provodi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe. Ovo razmišljanje je sukladno članku 114. stavak 3. (doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za vrijeme dok osoba zbog koje se prima naknada po toj osnovi provodi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe). Nije prihvaćen S obzirom da je primjedba jednakosti Zakona za sve kategorija osoba u članku 114. stavak 3. ćemo brisati. Mislimo da nema razloga da se doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje za vrijeme dok osoba provodi u zdravstvenoj i drugoj ustanovi.
318 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Doplatak za njegu i pomoć druge osobe, Članak 64. U članak 64. potrebno je dodati stavak 2. koji glasi: „Doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka proveo u zdravstvenoj ustanovi ili u drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe.“. Navedena odredba se nalazi i u trenutno važećem Zakonu. Nije prihvaćen Mislimo da nema razloga da se doplatak za njegu i pomoć druge osobe ne isplaćuje za vrijeme dok osoba provodi u zdravstvenoj i drugoj ustanovi.
319 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Doplatak za njegu i pomoć druge osobe, Članak 64. Čl.69.- brisati u st.1. točka a) i st.5. „… u vlasništvo…“ te zamijeniti „ na korištenje“, a točku b) i st.2. brisati Nije prihvaćen Automobili koji se dodijeljuju HRVI I. skupine prilagođavaju se svakom korisniku ovisno o vrsti invalidnosti te kao takvi nisu pogodni za upotrebu od strane drugog korisnika. U svezi komentara na stavak 1. točku b) napominjemo da se ni u tom slučaju korisniku neće isplatiti novac, nego će se sredstva direktno utrošiti za namjensku kupnju osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama po izboru korisnika.
320 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na posebni doplatak, Članak 67. U članku 67. predlažemo na kraju dodati riječi: „i nakon završetka profesionalne rehabilitacije sve do zapošljavanja ili ponovnog ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu po statusu HRVI“. Navedeno zbog razloga što se profesionalna rehabilitacija provodi i kada osobi nije osigurano radno mjesto nakon iste, i što postoji mogućnost da nakon profesionalne rehabilitacije osoba ostane duže vrijeme nezaposlena. Nije prihvaćen Člankom 39. već je određeno da se nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada u iznosu invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnost, a najduže 24 mjeseca od završene profesionalne rehabilitacije.
321 Klub Tigar 90/91 Požega PRAVA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA, Pravo na prilagođeni osobni automobil Prijedlog je da se iz iz naziva poglavlja "Pravo na prilagođeni osobni automobil" izbaci riječ "prilagođeni", te da se ubaci novi članak kojim bi se propisalo pravo da se braniteljima nakon proteka od 20 godina (ili čak 15) od prve kupnje osobnog automobila uz povlastice ponovno omogući takva kupnja sa popustom na plaćanje obveza prema državi ovisno o duljini vremena provedenoga u borbenom sektoru. Na ovaj način bi se, prije svega zbog obnovljenog voznog parka, povećala sigurnost prometa na cestama ali bi se i pokrenulo tržište osobnih vozila! Nije prihvaćen Kod prava na prilagođeni osobni automobil govorimo samo o pravu 100% invalida I. skupine na prilagođeni osobni automobil bez čega ga isti ne bi mogao koristiti. Radi se o svojevrsnom ortopedskom pomagalu za HRVI 100% I. skupine.
322 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na prilagođeni osobni automobil, Članak 69. PREDLAŽEMO DA SE 1. u stavci „1. A“ članka 69. briše dio teksta „koje mu U VLASNIŠTVO dodjeljuje“ i umjesto istog doda „koje mu NA KORIŠTENJE dodjeljuje“ 2. stavak „1. B“ da se briše u cijelosti (jer vozilo mora imati humanitarni karakter a ne novčanu vrijednost), 3. stavke 2. i 3. brisati u cijelosti, 4. u stavci 5. isto tako brisati dio teksta „koji se dodjeljuje U VLASNIŠTVO bez naknade“ i umjesto istog staviti „koji se DODJELJUJE NA KORIŠTENJE bez naknade“ 5. Dodati točku koja bi glasila „ nakon isteka korištenja m/v i dobivanja novog na korištenje HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine dužni su vratiti staro vozilo koje će MHB po javnom natječaju dodijeliti potrebitima.. Bit ove Zakonske mjere je da se osigura motorno vozilo kao ortopedsko pomagalo, trajna mobilnost i samostalnost. Ova Zakonska mjera je humana gesta svih građana RH koji izdvajanjem iz poreza pružaju pomoć i zahvalnost grupaciji 100% invalida. Ali nažalost predloženi članci ove Zakonske mjere od humanosti postali su roba za prodaju. U ovoj Državi imamo civilne invalide, naše branitelje koji su u kasnijim fazama života ostali nepokretni ali i civile i branitelje koji imaju nepokretnu djecu… svi ti građani Hrvatske nažalost nisu u mogućnosti dobiti motorno vozilo kao ispomoć za slobodnije kretanje i mobilnost, većina takvih građana živi u uvjetima siromaštva i većina njih nije niti u mogućnosti si isto priuštiti vlastitom kupnjom. HRVI 100% I skupine Hrvatska je pružila maksimalnu skrb od mirovine, pomoć osobe za njegu, ortopedske dodatke, osobne invalidnosti, liječenja po specijalnim tretmanima i motorno vozilo koje se dodjeljuje i mijenja novim svakih 7 godina. Stoga ovim prijedlogom treba razmišljati i prema ostalim braniteljima ili Hrvatskim građanima pa da staro motorno vozilo, preuređeni i namijenjeni za invalide, umjesto prodaje i zarade, ciljano se da na korištenje onima koji isto imaju potrebe za tom vrstom pomagala. Ta vozila su prilagođena osobama sa invaliditetom i kao takva zasigurno bi bila velika pomoć onima koji si ga privatno ne mogu priskrbiti. Nije prihvaćen Automobili koji se dodijeljuju HRVI I. skupine prilagođavaju se svakom korisniku ovisno o vrsti invalidnosti te kao takvi nisu pogodni za upotrebu od strane drugog korisnika. Radi se o svojevrsnom ortopedskom pomagalu za HRVI 100% I. skupine. U svezi komentara na stavak 1. točku b) napominjemo da se ni u kom slučaju korisniku neće isplatiti novac, nego će se sredstva direktno utrošiti za namjensku kupnju osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama po izboru korisnika.
323 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na prilagođeni osobni automobil, Članak 69. U članku 69., stavku 1. alineji a) brisati riječi: „koje mu u vlasništvo“. U stavku 5. brisati dio teksta koji glasi: „koji se dodjeljuje u vlasništvo“. Iza stavka (6) dodati nove stavke sedam, osam i devet koji glase: „(7) Ako HRVI iz Domovinskog rata umre prije isteka roka od sedam godina od nabave automobila, zakonski nasljednici vraćaju navedeni automobil Ministarstvu hrvatskih branitelja. (8) Nakon isteka sedam godina i dobivanja novog osobnog automobila HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine dužni su vratiti prethodno odobreno vozilo davatelju, odnosno Ministarstvu hrvatskih branitelja. (9) Ministarstvo hrvatskih branitelja će putem javnog natječaja dodijeliti isto HRVI-ju određene skupine ili hrvatskom branitelju, osobi s invaliditetom koja nema status HRVI ali zbog invaliditeta (nepokretnosti donjih ekstremiteta) potrebno joj je prilagođeno vozilo kao ortopedsko pomagalo.“. Nije prihvaćen Automobili koji se dodijeljuju HRVI I. skupine prilagođavaju se svakom korisniku ovisno o vrsti invalidnosti te kao takvi nisu pogodni za upotrebu od strane drugog korisnika. Radi se o svojevrsnom ortopedskom pomagalu za HRVI 100% I. skupine.
324 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na prilagođeni osobni automobil, Članak 69. Čl.69.- brisati u st.1. točka a) i st.5. „… u vlasništvo…“ te zamijeniti „ na korištenje“, a točku b) i st.2. brisati Nije prihvaćen Automobili koji se dodijeljuju HRVI I. skupine prilagođavaju se svakom korisniku ovisno o vrsti invalidnosti te kao takvi nisu pogodni za upotrebu od strane drugog korisnika. Radi se o svojevrsnom ortopedskom pomagalu za HRVI 100% I. skupine. U svezi komentara na stavak 1. točku b) napominjemo da se ni u tom slučaju korisniku neće isplatiti novac, nego će se sredstva direktno utrošiti za namjensku kupnju osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama po izboru korisnika.
325 Željko Dragašević Pravo na prilagođeni osobni automobil, Članak 69. Nedostaje odredba CARINSKE I POREZNE OLAKŠICE te članci 60 i 61 dosadašnjeg Zakona koji su se odnosili na carinske i porezne olakšice. U sadašnjem Zakonu spominju se samo 100% invalidi 1. skupine kojima se dodjeljuju vozila a nigdje nisu spomenuti HRVI II III i IV skupine koji su do sada imali pravo na carinske i porezne olakšice. Prema tome proizlazi da su samo 100% 1. skupine osobe s posebnim potrebama a ostale skupine također teških kategorija izbačene su iz prijedloga novog Zakona u tom segmentu. Ovakvim postupkom brišete dosadašnja prava HRVI teških skupina ili kategorija te ih se diskriminira u odnosu na HRVI 100% 1. skupine. Nije prihvaćen Ovim Zakonom člankom 70. propisana je mogućnost da HRVI iz Domovinskog rata II. do IV. skupine ostvare pravo na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila u njihovom vlasništvu. Članci 60. i 61. važećeg Zakona u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od plaćanja carina i oslobađanje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i posebnog poreza prestali su važiti danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji odnosno stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost i propisa o posebnim porezima usklađenih s pravnom stečevinom Europske unije.
326 Guido Hornik Pravo na prilagođeni osobni automobil, Članak 69. Bit ove Zakonske mjere je da se onima koji su iza poginulih Hrvatskih branitelja dali najveći obol u Domovinskom ratu osigura motorno vozilo kao ortopedsko pomagalo, trajna mobilnost i kolika tolika samostalnost. Ova Zakonska mjera je humana gesta svih građana RH koji izdvajanjem iz poreza pružaju pomoć i zahvalnost grupaciji 100% invalida. Ali nažalost svaka humana gesta ili pomoć nađe put da se njome trži… tako su i predloženi članci ove Zakonske mjere od humanosti postali roba za prodaju. Mi u ovoj Državi imamo isto tako civilne invalide, naše branitelje koji su u kasnijim fazama života ostali nepokretni ili civile i branitelje koji imaju nepokretnu djecu… svi ti građani Hrvatske nažalost nisu u mogućnosti dobiti motorno vozilo kao ispomoć za slobodnije kretanje i mobilnost, a većina njih nije niti u mogućnosti si isto priuštiti vlastitom kupnjom. Našim najtežim invalidima Hrvatska je pružila maksimalnu skrb od mirovine, pomoć osobe za njegu, ortopedske dodatke, osobne invalidnosti, liječenja po specijalnim tretmanima i motorno vozilo koje se dodjeljuje i mijenja novim svakih 7 godina. Zar stvarno nema u našem Ministarstvu niti malo sluha prema ostalim braniteljima ili Hrvatskim građanima pa da staro motorno vozilo umjesto prodaje i zarade, da u korištenje onima koji isto imaju potrebe za istim. Da se razumijemo ta vozila su prilagođena osobama sa invaliditetom i kao takva zasigurno bi bila velika pomoć onima koji si ga privatno ne mogu priuštiti. STOGA PREDLAŽEM DA SE; I. u stavci „1. a“ članka 69. briše dio „koje mu u vlasništvo“, i vraća se izraz "DAJE SE NA KORIŠTENJE" II. stavak „1. b“ da se briše u cijelosti (jer vozilo mora imati humanitarni karakter a ne novčanu vrijednost), III. stavke 2. i 3. brisati u cijelosti, IV. u stavci 5. isto tako brisati dio teksta „koji se dodjeljuje u vlasništvo“. V. Dodati točku koja bi glasila „ nakon isteka korištenja m/v i dobivanja novog na korištenje HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine dužni su vratiti staro vozilo koje će MHB po javnom natječaju dodijeliti potrebitima.. OVO NIJE SAMO MOJ PRIJEDLOG NEGO I PRIJEDLOG MNOGIH DRUGIH PREDSTAVNIKA PROJEKTNOG TIMA…SAMO NAŽALOST KAKO STE NAS UKINULI NAKON DRUGOG SASTANKA OVA TOČKA NIJE MOGLA NITI BITI RASPRAVLJANA NA BRANITELJSKOM NIVOU. VOLIO BIH ČUTI I MIŠLJENJE MINISTRA HRVATSKIH BRANITELJA KOJI BI KAO MINISTAR U HRVATSKOJ VLADI MORAO RAZMIŠLJATI O SVIM HRVATSKIM GRAĐANIMA, KOJI JE JAVNO GOVORIO DA PODRŽAVA IDEJU VRAČANJA VOZILA I DA ISTO IAKO RABLJENO, NAKON ŠTO NAŠI NAJTEŽI INVALIDI DOBIJU NOVO VOZILO STARO IDE U KORIST ONIH KOJIMA JE POTREBNO. Nije prihvaćen Automobili koji se dodijeljuju HRVI I. skupine prilagođavaju se svakom korisniku ovisno o vrsti invalidnosti te kao takvi nisu pogodni za upotrebu od strane drugog korisnika. U svezi komentara na stavak 1. točku b) napominjemo da se ni u tom slučaju korisniku neće isplatiti novac, nego će se sredstva direktno utrošiti za namjensku kupnju osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama po izboru korisnika.
327 Dražen Šemovčan Pravo na prilagođeni osobni automobil, Članak 69. Slažem se s ovim člankom, uz prijedlog, da su takva vozila vlasništvo Ministarstva hrvatskih branitelja, a po isteku sedam godina korištenja kod HRVI 100% - I Skupine, ta vozila da se raspodjele HRVI nižih skupin aili se prodaju, a dobivena materijalna sredstva da se iskoriste za zbrinjavanje HRVI-a nižih skupina ili HB koji nisu zbrinuti po bilo kojoj osnovi. U tih sedam godina vlasništvo vozila je ne prenosivo, uključujući amortizaciju, ipak da se vrate MHB. Nije prihvaćen Automobili koji se dodijeljuju HRVI I. skupine prilagođavaju se svakom korisniku ovisno o vrsti invalidnosti te kao takvi nisu pogodni za upotrebu od strane drugog korisnika. Sukladno članku 70. HRVI od II. do IV. skupine imaju pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila u njihovom vlasništvu,
328 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila, Članak 70. Čl.70. brisati „vlasništvo“ i umjesto toga dodati „ na korištenje“ Nije prihvaćen Neprihvatljivo je raditi preinake na automobilu koji nije u vlasništvu HRVI II. do IV. skupine.
329 Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara Obiteljska invalidnina, Članak 72. U čl. 72. - iza "Pravo na obiteljsku invalidninu imaju članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata" dodati zarez i tekst "članovi obitelji hrvatskog branitelja koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske" Nije prihvaćen Člankom 8. uvodi se kategorija umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez obzira na uzrok smrti te će članovi obitelji hrvatskih branitelja koji počine samoubojstvo nakon stupanja na snagu ovog Zakna ostarivati prava predviđena za ovu kategoriju.
330 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Obiteljska invalidnina, Članak 72. Čl.72.- predlažem da se naziv „obiteljska invalidnina“ izmjeni u neki drugi izraz jer invalidnost je vezana uz živuće osobe, a ne smrtno stradale. Može se ostvarivanje ovog prava inkorporirati unutar obiteljske mirovine što bi za članove obitelji bilo i prihvatljivije, a pravno- formalno ispravnije ili ovaj pojam drugačije nazvati. Pravo na stambeno zbrinjavanje iz glave VI je preopširno propisano u nacrtu stoga se predlaže pojašnjenje osnovnog pojma i sam postupak, dok ostalo propisati uredbom jer će doći do prepisivanja zakonskih odredbi u uredbu. U ovoj glavi nacrta treba propisati postupak sukladno ZUP-u jer i stambeno zbrinjavanje je upravna stvar. Posebno bi trebalo obratiti pozornost na stambeno zbrinjavanje djece smrtno stradalog hrvatskog branitelja. Naime, takva djeca koja su i ostvarila stambeno zbrinjavanje s preostalim roditeljem imaju par kvadrata koja dijele što znači nisu zbrinuta. To pravo dijele na neadekvatan način stoga bi trebalo propisati neke olakotne uvjete kao npr. subvenciju kamata kako bi lakše došli do svog krova nad glavom. Nije prihvaćen Promjena naziva obiteljske invvalidnine nije potrebna jer se radi o nazivu koji je korišten dugi niz godina te je kao takav prihvaćen i prepoznat od strane korisnike. Promjena naziva izazvala bi nepotrebnu zbunjenost korisnika. Prijedloge vezane uz stambeno zbrinjavanje djece koja su stambeno zbrinuti zajedno s roditeljima po ovom Zakonu te zbog ne mogu koristiti olakšice po drugim zakonima koje se vezuju uz prvu nekretninu, mogu se razmotriti prilikom izrade tih posebnih propisa.
331 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Obiteljska invalidnina, Članak 76. PREDLAŽEMO DA SE ČLANAK DEFINIRA SA „ILI“ IZMEĐU BRAČNI I IZVANBRAČNI DRUG JER PRETPOSTAVLJAMO DA OVAJ ZAKON NE TREBA SKRBITI I O ŽENI I O IZVANBRAČNOM DRUGU U ISTO VRIJEME VEĆ SAMO O ONOME KOJI JE VODIO SKRB I BRIGU O TOJ OSOBI. Iz ovakve definicije ovog članka ispada da na obiteljsku invalidninu u isto vrijeme imaju pravo dvije osobe kao da je dotični korisnik živio sa dvije osobe istovremeno. Pravo na obiteljsku invalidninu ako gledamo na bračnog ili izvanbračnoga druga može imati samo jedna osoba koja se je brinula i koja je živjela u zajedničkom kućanstvu umrlog HRVI iz Domovinskog rata Gdje se god spominje bračni i izvanbračni drug bilo bi neophodno urediti na način da stoji: bračni drug, odnosno kako je to regulirano u trenutno važećem Zakonu. Dok za izvanbračnog druga bi bilo neophodno odrediti minimum od tri (3) godine zajedničkog suživota i brige za tu osobu, onako kako je to određeno u ZOMO-u. „Pod članom obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. U nastavku Vas upućujemo na Vaše prijedloge ovog istog prijedloga Zakona koji su definirali prava bračnog „ILI“ izvanbračnog druga; 17/1, 17/2, 41/6, 44/1, 46/1, 47/1...i da dalje ne nabrajamo... Nije prihvaćen Nije moguća situacija u kojoj istovremeno postoji bračni i izvanbračni drug. Ukoliko je osoba u braku, ne može biti istovremeno u izvanbračnoj zajednici s drugom osobom. Izvanbračna zajednica utvrđuje se u izvanparničnom postupku. S druge strane, ako je branitelj razveden i živi s izvanbračnim drugom u izvanbračnoj zajednici tada više nema bračnog druga već bivšeg bračnog druga, a bivšeg bračnog druga ovaj zakon ne prepoznaje kao korisnika prava.
332 Guido Hornik Obiteljska invalidnina, Članak 76. PREDLAŽEM DA SE ČLANAK DEFINIRA SA „ILI“ IZMEĐU BRAČNI I IZVANBRAČNI DRUG JER PRETPOSTAVLJAM DA OVAJ ZAKON NE TREBA SKRBITI I O ŽENI I O IZVANBRAČNOM DRUGU U ISTO VRIJEME VEĆ SAMO O ONOME KOJI JE VODIO SKRB I BRIGU O TOJ OSOBI. Iz ovakve definicije ovog članka ispada da na obiteljsku invalidninu u isto vrijeme imaju pravo dvije osobe kao da je dotični korisnik živio sa dvije osobe istovremeno, odnosno kao da je imao i ženu i ljubavnicu. Pravo na obiteljsku invalidninu ako gledamo na bračnog ili izvanbračnog druga može imati samo jedna osoba koja se je brinula i koja je živjela u zajedničkom kućanstvu umrlog HRVI iz Domovinskog rata Po Vašem prijedlogu ispada da ako se je HRVI rastavio, ako ne živi godinama sa tom osobom i u krajnjem slučaju ako se ne slaže s njom ona će njegovom smrću dobiti osobnu invalidninu iako je možda nije ničim zavrijedila. Članci ovog istog prijedloga Zakona koji su definirali prava bračnog ili vanbračnog druga upravo kroz postojanje zajedničke brige ili kućanstva 41/6, 44/1, 46/1, 47/1...i da dalje ne nabrajam... MOLIM DA SE UZME DEFINICIJA IZ OVOG PRIJEDLOGA ZAKONA Članak 17. (1) Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca, te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. (2) Status izvanbračne zajednice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. Nije prihvaćen Nije moguća situacija u kojoj istovremeno postoji bračni i izvanbračni drug. Ukoliko je osoba u braku, ne može biti istovremeno u izvanbračnoj zajednici s drugom osobom. Izvanbračna zajednica utvrđuje se u izvanparničnom postupku. S druge strane, ako je branitelj razveden i živi s izvanbračnim drugom u izvanbračnoj zajednici tada više nema bračnog druga već bivšeg bračnog druga, a bivšeg bračnog druga ovaj zakon ne prepoznaje kao korisnika prava.
333 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Povećana obiteljska invalidnina, Članak 80. PREDLAŽEMO promjene u stavci 1. na način da gdje se god spominje bračni „I“ izvanbračni drug bilo bi neophodno urediti na način da stoji: bračni drug „ILI“ izvanbračni drug, odnosno kao nosioca obiteljske invalidnine treba postaviti osobu koja se je brinula o toj osobi a nikako prava davati svima. Pravo na obiteljsku invalidninu ako gledamo na bračnog ili izvanbračnog druga može imati samo jedna osoba koja se je brinula i koja je živjela u zajedničkom kućanstvu umrlog HRVI iz Domovinskog rata Djelomično prihvaćen Odredba će se preformulirati
334 Guido Hornik Povećana obiteljska invalidnina, Članak 80. Predlaže se između bračni "I" izvanbračni drug staviti "ILI" Pravo na obiteljsku invalidninu ako gledamo na bračnog ili izvanbračnog druga može imati samo jedna osoba koja se je brinula i koja je živjela u zajedničkom kućanstvu sa tom osobom. Članci ovog istog prijedloga Zakona koji su definirali prava bračnog ili vanbračnog druga upravo kroz postojanje zajedničke brige ili kućanstva 41/6, 44/1, 46/1, 47/1...i da dalje ne nabrajam... Članak 17. IZ OVOG PRIJEDLOGA ZAKONA (1) Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca, te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. (2) Status izvanbračne zajednice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. Djelomično prihvaćen Odredba će se preformulirati.
335 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Povećana obiteljska invalidnina, Članak 80. Članak 80. stavak 1. predlažemo preformulirati, odnosno drugačije definirati. Prihvaćen Odredba će se preformulirati..
336 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Uvećana obiteljska invalidnina, Članak 81. PREDLAŽEMO promjene u stavci 1. na način da gdje se god spominje bračni „I“ izvanbračni drug bilo bi neophodno urediti na način da stoji: bračni drug „ILI“ izvanbračni drug, odnosno kao nosioca obiteljske invalidnine treba postaviti osobu koja se je brinula o toj osobi a nikako prava davati svima. Pravo na obiteljsku invalidninu ako gledamo na bračnog ili izvanbračnog druga može imati samo jedna osoba koja se je brinula i koja je živjela u zajedničkom kućanstvu umrlog HRVI iz Domovinskog rata Prihvaćen Odredba će se preformulirati.
337 Guido Hornik Uvećana obiteljska invalidnina, Članak 81. Predlaže se između bračni "I" izvanbračni drug staviti "ILI" Pravo na obiteljsku invalidninu ako gledamo na bračnog ili izvanbračnog druga može imati samo jedna osoba koja se je brinula i koja je živjela u zajedničkom kućanstvu sa tom osobom. Članci ovog istog prijedloga Zakona koji su definirali prava bračnog ili vanbračnog druga upravo kroz postojanje zajedničke brige ili kućanstva 41/6, 44/1, 46/1, 47/1...i da dalje ne nabrajam DEFINICIJA BRAČNE ZAJEDNICE I ČLANOVA OBITELJI IZ VAŠEG NACRTA ZAKONA Članak 17. (1) Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca, te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. (2) Status izvanbračne zajednice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. Djelomično prihvaćen Može se prihvatiti prijedlog u svezi i/ili. Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom i nije moguće mijenjati je.
338 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Uvećana obiteljska invalidnina, Članak 81. Članak 81. stavak 1.,predlažemo da gdje se god spominje bračni i izvanbračni drug bilo bi neophodno urediti na način da stoji: bračni drug, odnosno kako je to regulirano u trenutno važećem Zakonu. Dok za izvanbračnog druga bi bilo neophodno odrediti minimum od tri (3) godine zajedničkog suživota, onako kako je to određeno u ZOMO-u. „Pod članom obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.“. Nije prihvaćen Ranijim člancima regulirana je definicija izvanbračne zajednice i izvanbračnog druga, te nema potrebe za drugim određenjem u ovom članku Zakona. Izvanbračna zajednica utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
339 Klub Tigar 90/91 Požega PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Predlaže se da se kao pomoć pri stambenom zbrinjavanju uvede "pravo na financijsku pomoć pri legalizaciji stambenog objekta". Naime, postoji određen broj branitelja koji žive u kućama koje su kupili kreditima ili uz pomoć obitelji i to im je jedina nekretnina iako nekretnina nije legalizirana. Nekima su čak odobreni braniteljski krediti za poboljšanje uvjeta stanovanja koji nemaju nikakvu svrhu ako branitelj nije u mogućnosti tu nekretninu legalizirati! Kako je u svako slučaju manji trošak pomoći pri legalizaciji nego dopustiti rušenje kuće i takve obitelji ostaviti bez krova nad glavom predlaže se dodavanje novog članka kojim bi se propisali uvjeti sufinanciranja troškova legalizacije u dijelu ili cijelosti za obitelji kojima je takva kuća jedina nekretnina i u kojoj prebivaju neko duže vrijeme! Nije prihvaćen Člankom 87. stavak 5. propisano je da su jedinice lokalne samouprave dužne, kada HRVI koristi stambeni kredit ili se utvrdi da ima pravo na stambeni kredit za npr. poboljšanje uvjeta stanovanja snositi troškove komunalnog doprinosa odnosno povrat istih za odgovoarajuću bruto razvijenu površinu. Isto tako hrvatski branitelji iz Domovinskog rata oslobođeni su 20% troškova vodnog doprinosa dok HRVI iz Domovinskog rata oslobođeni 50% troškova vodnog doprinosa.
340 Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 83. Prijedlog izmjene članka 83.., stavak 7. da glasi: ''Djeca smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ukoliko nisu stambeno zbrinuti, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje neovisno o godinama života i statusu školovanja u trenutku podnošenja zahtjeva.''. Naime, svjesni smo da dio djece smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja nikada nije stambeno zbrinut iz raznih razloga (navršene godine, završeno školovanje i dr.) Nije prihvaćen Velika većina djece je stambeno zbrinuta u zadnjih 20 godina kroz sve programe stambenog zbrinjavanja putem Ministarstva obrane i Ministarstva hrvatskih branitelja. Smatramo da je dobra odredba da djeca mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje ukoliko imaju podnesen zahtjev za stambeno zbrinjavanje dok se redovno školuju ili dok primaju obiteljsku invalidninu.
341 Klub Tigar 90/91 Požega PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 83. Stavak 3. članka 83. je diskriminirajući ... Diskriminira Dragovoljce iz Domovinskog rata koji su u borbenom sektoru u obrani suvereniteta sudjelovali duže od 2 odnosno 3 godine a imaju status HRVI sa 20 ili 30% oštećenja organizama! Ovakvo rješenje niti je pravedno niti pravično jer iz njega nedvojbeno proizlazi da dragovoljci sa 3 godine borbenog sektora bez status HRVI po ovom članku ostvaruju veća prava od dragovoljca sa primjerice 5 godina borbenog sektora koji ima status HRVI-a sa 20% oštećenja organizma. Po logici dodjele prava određenoj kategoriji kao što ih ima neka druga moglo bi se dragovoljcima sa statusom HRVI-a sa 20 odnosno 30% oštećenja organizma koji su u borbenom sektoru proveli duže od 3 godine dati prava predviđena za HRVI sa 40, odnosno 60% oštećenja organizma, ali bi u tom slučaju ta kategorija bila diskriminirana. Zbog toga ovaj stavak treba izbaciti ili ga na odgovarajući način pravednije urediti, odnosno nužno se treba odrediti koji kriterij je odlučujući za prvenstvo stambenog zbrinjavanja - stupanj oštećenja organizma ili vrijeme provedeno u borbenom sektoru! Nije prihvaćen Različita su prava i potpuno su drugi kriteriji za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje dragovoljaca iz Domovinskog rata i HRVI-a iz Domovinskog rata. Dragovoljci sa najmanje 2 godine borbenog sektora mogu ostvariti pravo samo na financijsku potporu za kupnju prve nekretnine dok HRVI mogu ostvariti i financijsku potporu za sve namjene kao i za stambeni kredit. Isto tako su dvije posebne Liste za stambeno zbrinjavanje. Jedna za financijsku potporu i druga za dodjelu ustambenog kredita.
342 Josip Marković PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 83. - pod osobama kojima imaju riješeno stambeno pitanje na neodgovarajući naćin treba smatrati i osobe koje su same riješile svoje stambeno pitanje kupnjom stana ili kuće putem komercijalnih kredita iako su imale pravo na stambeno zbrinjavanje ali nisu mogle dočekati na red u ostvarivanju svojih prava. Dodjelom kredita pod povoljnijim uvjetima tim osobama bi se omogućila konverzija postojećih kredita i olakšala otplata. Obrazloženje: kao HRVI sam podnio zahtjev za strambeno zbrinjavanje još devedesetih godina, nakon desetak godina ništa se nije događalo po tom pitanju, pa sam 2008. godine uz pomoć obitelji, nešto ušteđevine i bankovnog kredita kupio stan. Prije dvije godine, kada sam već i zaboravio na podneseni zahtjev, sam dobio rješenje kojim se moj zahtjev odbija s obrazloženjem da nemam pravo na stambeno zbrinjavanje obzirom da sam si u međuvremenu sam kupio stan i riješio svoj problem. Nije prihvaćen U ovakvim slučajevima točno je da je postojeći stan kupljen komercijalnim kreditom zapreka za stambeno zbrinjavanje, što se rješilo donošenjem Uredbe o stambenom zbrinjavanju 2013. godine ali samo za buduće slučajeve. U ovom slučaju može se ostvariti pravo na stambeni kredit za poboljšanje uvjeta stanovanja.
343 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 83. Čl.83. st.3.- umjesto „.. najmanje dvije godine..“ treba stajati „ dvije i više godina“ jer to može biti jedan od kriterija za ostvarivanje prava na prednost kod stambenog zbrinjavanja. Nadalje, nije razvidno da li dragovoljci moraju ostvarivati uvjet iz st.1. ovog članka – 5 godina Zatim, kriterij – razlika u površini, praktički i ne može se realizirati što je pokazala praksa. Djelomično prihvaćen U članku 83. stavak 3. "umjesto najmanje dvije godine" napisali smo dvije do tri godine" dok smo za drugu kategoriju napisali "tri i više" s obzirom da ih moramo posebno definirati radi različitih uvjeta i kriterija za ostvarivanje prava. Dragovoljci isto kao i HRVI moraju ispuniti uvjet iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona.
344 Zajednica udruga i članova HVIDR-a Grada Zagreba PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 84. Predlaže se izmjena čl.84. st.1. t.e. koji se mijenja i glasi: e) „Ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj odgovarajući nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju a ista nekretnina mora biti jednaka pripadajućem pravu o stambenom zbrinjavanju predviđenom ovim Zakonom." Obrazloženje: potrebno je zaštititi hrvatskog branitelja, koji je nakon 25 godina čekanja stambenog zbrinjavanja, ostavinskom raspravom naslijedio neodgovarajući potrebiti udio potreban za stambeno zbrinjavanje predviđeno ovim zakonom, primjerice ako je naslijedio 1/5 dvosobnog stana od 40 m2 i ustupio svom bratu ili sestri, on automatski gubi pravo na stambeno zbrinjavanje, a svojim nasljeđivanjem nije mogao ostvariti objektivno i realno stambeno zbrinjavanje. Nije prihvaćen U primjeni se ova odredba ne tumači kako je gore navedeno. U biti, ako se dogodi gore opisani način raspolaganja nasljeđenim dijelom nekretnine osoba neće izgubiti pravo na stambeno zbrinjavanje s obzirom da je raspolagala s neodgovarajućim dijelom nekretnine.
345 Goran Dubinjak PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 84. " e) ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj odgovarajući nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju bez obzira gdje se nekretnina nalazi " ako je osoba naslijedila npr 1/5 zašto bi izgubila pravo na stambeno zbrinjavanje?Neka izgubi srazmjerno naslijeđenom. Nadalje ,ako se osoba odrekla nasljedstva,a pogotovo dijela što je čest slučaj u obiteljima gdje se ostavlja jednoj osobi,ta osoba ne bi trebala gubiti pravo na stambeno pogotovo ako je to odbijanje naslijedstva ili darovanje tog dijela bilo bez ikakve koristi. Nije prihvaćen U primjeni se ova odredba ne tumači kako je gore navedeno. U biti, ako se dogodi gore opisani način raspolaganja nasljeđenim dijelom nekretnine osoba neće izgubiti pravo na stambeno zbrinjavanje s obzirom da je raspolagala s neodgovarajućim dijelom nekretnine. Osoba ne gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako se odrekla nasljeđa.
346 Ante Bajić PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 84. U ČLANKU 84 KOJI SE ODNOSI NA PRAVO STAMBENOG ZBRINJAVANJA smatram da treba izmijeniti određene stavke: (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 83. ovoga Zakona i članovi njenog obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za ostvarivanje istog: a) ako ima u knjižnom ili izvanknjižnom vlasništvu odgovarajući stan ili kuću bez obzira gdje se nekretnina nalazi PROMJENA BI TREBALA GLASITI: „ako nema u knjižnom ili izvanknjižnom vlasništvu odgovarajući stan ili kuću u mjestu kupovine nekretnine. Mjestom kupovine nekretnine smatraju se naselja, općine ili gradovi u Republici Hrvatskoj koja nisu udaljena više od 50 km od mjesta gdje se stan/kuća kupuje“. b) ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, osim ako taj stan vrati u roku od šest mjeseci od donošenja rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje c) ako je imala odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata bez obzira gdje se nekretnina nalazi PROMJENA BI TREBALA GLASITI: „ako je imala odgovarajući stan ili kuću koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata u mjestu kupovine nekretnine. Mjestom kupovine nekretnine smatraju se naselja, općine ili gradovi u Republici Hrvatskoj koja nisu udaljena više od 50 km od mjesta gdje se stan/kuća kupuje“. d) ako je na temelju propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima e) ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj odgovarajući nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju bez obzira gdje se nekretnina nalazi f) ako je stambeno zbrinuta putem propisa o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove g) ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranijim propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji h) ako je stambeno zbrinuta putem propisa o područjima posebne državne skrbi darovanjem kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju odnosno, izgradnju obiteljske kuće ili stana i i) ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom stambenom površinom, odnosno pripadajućim stanom na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, ali po drugom posebnom propisu. OBRAZLOŽENJE: Predviđenim odredbama iz članka 84. Zakona Dragovoljcima Domovinskog rata a koje su taksativno nabrojane kao zapreke u ostvarivanju prava pojedini hrvatski branitelji i dragovoljci domovinskog rata stavljeni su u podređeni položaj. Postoji određeni broj dragovoljaca/branitelja koji su igrom slučaja naslijedili nekretninu negdje u RH, u određenom broju slučajeva radi se o dotrajalim nekretninama, te isti ne mogu participirati u stambenom zbrinjavanju. Ti isti dragovoljci/branitelji sigurno nisu devedesetih razmišljali o stambenom zbrinjavanju i nekim drugim pravima. Na primjer, koja je razlika između dragovoljca/branitelja koji živi s roditeljima u roditeljskoj kući koja je i dalje glasi na oca (isti ostvaruje sva prava sukladno Zakonu) i branitelja koji isto živi s roditeljima u roditeljskoj kući samo što je otac istome prepisao nekretninu/kuću (isti ne ostvaruje nikakva prava jer je stambeno zbrinut ??). Nadalje, ako je netko dobio nasljedstvom nekretninu, pa je istu darovao bez namjere stjecanja materijalne koristi, zašto bi to stvaralo prepreku prilikom stambenog zbrinjavanja. Nije prihvaćen Uvijek kod svih zapreka za stambeno zbrinjavanje naglasak je da je zapreka vlasništvo odgovarajućeg stana ili kuće. Ukoliko je netko darovanjem stekao stan ili kuću stekao je vlasništvo, a vlasnišvo odgovarajućeg stana ili kuće je zapreka bez obzira kako je stečeno, kupnjom, nasljeđem ili darovanjem. Isto tako treba naglasiti da se pravo na stambeno zbrinjavanje gleda u trenutku podnošenja zahtjeva te da ako nakon podnošenja zahtjeva HRVI ili dragovoljac iz Domovinskog rata steknu nekretninu, ista neće biti zapreka za stambeno zbrinjavanje.
347 Goran Dubinjak PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 85. Ako uzmemo dinamiku dosadašnjeg rješavanja ,godine braniteljske populacije,predviđeni rokovi do 10 godina mogli bi ozbiljno početi razmišljati o gradnji staračkih domova umjesto stambenog zbrinjavanja.Dojam je da se problematika stambenog rješavanja rješava na način da branitelji gube ta prava (smrću,drugim vidom rješavanja jer ne mogu čekati 20 godina,zatim odrastanjem nema više djece,pa manja kvadratura ....itd) Ako neki hrvi sa 20% čeka već 10-15 godina i sad bi trebao čekati još do 10 godina...ima li to smisla.... Ti rokovi su izrazito nepravedni prema nekima koji već čekaju 10 ili više godina jer rokovi su vezani za postotak invalidnosti (ili dragovoljci) i od stupanja na snagu ovog zakona. Treba osmisliti rokove od dana podnošenja zahtjeva. Primljeno na znanje Točno je da stambeno zbrinjavanje stradalnika iz Domovinskog rata dugo traje. Međutim dinamiku stambenog zbrinjavanja diktiraju osigurana financijska sredstva za tu namjenu. Propisani rokovi su samo jedna mjera da se osigura više sredstava i potakne sva tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave da se uključe u stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja.
348 Darko Tonković PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 85. TREBA IZMIJENITI STAVAK 7. U članku 85 (uskladiti i članak 83. Stavak 3.) Osobe iz članka 83. Stavka 3. Ovog Zakona koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom financijske potpore, financijsku potporu mogu koristiti za kupnju prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu i poboljšanje uvjeta stanovanja. OBRAZLOŽENJE: Predviđenim odredbama stavka 7. Iz članka 85. Zakona Dragovoljcima Domovinskog rata koji bi ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje kroz dodjelu financijske potpore ograničava se korištenje prava samo na kupnju nekretnine što nije pravedno. Postoji određeni broj dragovoljaca koji ne mogu financijski, a niti im je potrebna nova nekretnina već je realnije da imaju mogućnost uložiti sredstva za poboljšanje uvjete stanovanja. U ruralnim područjima postoje dragovoljci koji žive sami i u vrlo lošim uvjetima, imaju kuću zbog koje neće moći koristiti ovu mjeru (kupnja stana ili kuće), a imaju uvjete stanovanja nedostojne 21 stoljeću. Ne smijemo dozvoliti situaciju da s jedne strane dragovoljac koji živi u očevoj novoj kući ima pravo na potporu za kupnju svoje kuće ili stana, a s druge strane dragovoljac koji živi u vlastitoj ruševnoj kući nema prva na financijsku potporu. Nije prihvaćen Financijska potpora za dragovoljce iz Domovinskog rata je zamišljena kao potpora i pomoć kod kupnje prve nekretnine.
349 Ured pučke pravobraniteljice PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 87. Predlažemo da se u čl. 87. doda novi stavak, po uzoru na čl. 86. st. 5., kojim će se odrediti da ukoliko jedinica lokalne samouprave nema na svom području u vlasništvu građevinsko zemljište, a na području iste postoji građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, Republika Hrvatska će osigurati zemljište, a jedinica lokalne samouprave je u obvezi isto komunalno opremiti. Naime, pojedine jedinice lokalne samouprave u slučaju dodjele stambenih kredita braniteljima za izgradnju obiteljske kuće u mjestima prebivališta ne ustupaju bez naknade građevinska zemljišta i komunalno opremanje, a veliki broj jedinica lokalne samouprave u svojim urbanističkim planovima uopće ne predviđaju zemljišta za ovu svrhu, uglavnom radi neriješenih imovinsko pravnih odnosa oko zemljišta u vlasništvu države. Nije prihvaćen Člankom 86. je regulirana organiziranja stambena izgradnja koju provodi APN u suradnji s Ministarstvom te se mogućnost predviđena člankom 86. stavkom 5. ne može primijeniti i na članak 87. kojim se regulira stambeno zbrinjavanje putem stambenog kredita ili financijske potpore za izgradnju obiteljske kuće kada je propisana dužnost jedinica lokalne samouprave da ustupe bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje.
350 Ured pučke pravobraniteljice PRAVO NA  ZAPOŠLJAVANJE, Pravo na prednost pri zapošljavanju Pravo prednosti pri zapošljavanju do sada je bilo jako teško ostvariti. Zakonske odredbe ne primjenjuju se dosljedno, a ovlaštenici prava niti poslodavci nisu dovoljno educirani o njihovim zakonskim pravima i obavezama. Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezni su prilikom zapošljavanja službenika i namještenika dati prednost nezaposlenom hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ako ispunjava tražene uvjete iz natječaja, a prednost u odnosu na ostale kandidate ima samo pod jednakim uvjetima, što često branitelje dovodi u zabludu. Zbog toga, potrebno je preciznije odrediti što se smatra jednakim uvjetima, a selekcijske procese standardizirati i učiniti transparentnijim i objektivnijim, radi smanjenja mogućnosti manipuliranja rezultata testiranja/intervjua. Osim toga, treba predvidjeti primjerene i odvraćujuće sankcije za kršenje ovog prava. Nije prihvaćen Za preciznije određenje ovoga pojma nema potrebe, obzirom je sudska praksa popunila ovu pravnu prazninu.
351 Ured pučke pravobraniteljice Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Vezano uz ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju osoba iz čl. 101., potrebno je propisati ovlasti i postupanje upravne inspekcije u slučajevima kada se osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, javila na interni oglas ili se prijavila za zapošljavanje putem mjera javnih radova, jer javnopravna tijela u tim postupcima zapošljavanja, ne donose rješenje o prijmu u službu, pa samim time nije moguće izjaviti žalbu protiv takvog rješenja, a što je prema čl.101. st.6. i 7., jedan od uvjeta za pokretanje postupka pred upravnom inspekcijom. Nije prihvaćen Smatramo da je osigurana i u tim slučajevima zaštita s obzirom da javnopravno tijelo mora donijeti rješenje o rasporeda ako ne donosi rješenje o prijmu u službu.
352 Velimir Ostojić Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. U dijelu kojim se uređuje zapošljavanje obavezno treba urediti zaštitu branitelja i drugih koji ostvaruju pravo po ovom zakonu da prilikom otpuštanja iz državnih, javnih, gradskih i drugih tvrtki radi viška, preustoroja, promjene sistematizacije, i sličnih igara imaju prvenstvo kod izbora radnika koji će ostati raditi. Naime, sam sam upoznat sa nekoliko slučajeva, a i sam sam prošao kroz to da prilikom umjetne reorganizacije, dobijete odgovor od poslodavca: "da vi kao branitelji imate neka prava kod zapošljavanja, ali kod otpuštanja nemate nikakvu zaštitu". I tako ponovo neki ostanu raditi bez nekih posebnih razloga, a neki budu otpušteni ili premješteni na lošije mjesto iako ima mogućnosti. Mašta poslodavca radi svašta, a moje je mišljenje da npr ako imate 100 zaposlenika branitelj ne treba biti jedan od 10 koji će biti otpušten radi realnog ili nerealnog viška. Prijedlog: možda bi trebalo dodati u zakon da kod otpuštanja analogno vrijedi pravilo i kod određivanja radnika koji će biti otpušteni. Molim Vas razmislite o prijedlogu. S poštovanjem, Primljeno na znanje Isto je propisano člankom 105. Zakona.
353 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. PREDLAŽEMO da se u članak 101 stave i djeca HRVI i djeca Hrvatskih branitelja Točke „A“, „B“, „G“, „H“ i „I“ govore o djeci smrtno stradalog ili umrlog Hrvatskog branitelja. Točke „J“ i „K“ govore o djeci Hrvatskih branitelja čiji su roditelji primaoci naknade za nezaposlene ili minimalne zajamčene naknade, a koje isto tako u svojoj naravi ne moraju imati trajni karakter (naknade su privremena rješenja do ostvarivanja nekog oblika mirovine ili drugog trajnog prava). Nije prihvaćen U važećem Zakonu imali smo samo pet kategorija osoba koje su ostvarivale pravo prednosti pri zapošljavanju dok sada imamo u ovom prijedlogu Zakona jedanaest kategorija.
354 Goran Dubinjak Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. U članku 101 stavak (1) i 102 (1) dodati: l) djetetu Hrvi (ima primanja) m) djetetu dragovoljca (ima primanja) preko 1 godine statusa. Nije prihvaćen U važećem Zakonu imali smo samo pet kategorija osoba koje su ostvarivale pravo prednosti pri zapošljavanju dok sada imamo u ovom prijedlogu Zakona jedanaest kategorija.
355 Tomislav Bogdanović Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Vezano uz čl. 101....Opće je poznata pojava da poslodavci u navedenim tijelima (posebice tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i javne institucije) izmišljaju testiranja kako bi pogodovali onim kandidatima kojima su već unaprijed dali odgovore na pitanja. Ovakva legalizacija lopovluka i kriminala je upravo sramotna i vrijeđa braniteljsku populaciju koja je ionako stigmatizirana. Ima u braniteljskoj populaciji velik broj osoba (svih profila i zvanja) koje ne traže nikakvu pomoć, već jednostavno žele da prilikom prijave na natječaje za određena radna mjesto mogu ostvariti svoje pravo prednosti prilikom zapošljavanja pod onim općim uvijetima koja su u natječaju navedena. Sadašnjim zakonom, nažalost branitelji UOPĆE NEMAJU PREDNOST PRI ZAPOŠLJAVANJU, jer je testiranjem dana prednost - KRIMINALU! Primljeno na znanje Novitet u odnosu na raniji Zakon je proširenje kruga korisnika na djecu umrlog hrvatskog branitelja pod uvjetom da je dijete korisnik zajamčene minimalne naknade i na djecu hrvatskog branitelja pod uvjetom da su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade, što je u skladu s ciljem Zakona da se ravnopravno osigura skrb braniteljsko-stradalničkoj populaciji. Novost je da se odsada pravo prednosti odnosi i na popunjavanje radnog mjesta putem internog oglasa. Osim toga, pravo prednosti pri zapošljavanju mogu koristiti i zaposlene osobe koje su zaposlene na radnom mjestu koje ne odgovara njihovoj stručnoj spremi. Osim navedenog, povišene su novčane kazne za poslodavce koje ne poštuju odredbe prednosti pri zapošljvanju po ovom zakonu.
356 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Čl.101. – Hrvatski pravni sustav određenim kategorijama osoba koje traže zaposlenje jamči prednost pri zapošljavanju. To su: - hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, prema članku 35. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, - pripadnici nacionalnih manjina, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, - osobe s invaliditetom, sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te - vojni i civilni invalidi rata, sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Postavlja se dvojako pitanje: 1) Da li će se prednost pri zapošljavanju ostvarivati prema višem propisu- tada pripadnici manjina su u prednosti jer njihova prava su propisana Ustavnim zakonom; 2) Da li će se ugraditi dodatni kriterij za hrvatske branitelje i članove njihove obitelji koji će im dati prednost u odnosu na druge navedene skupine ? Naime, iz predložene odredbe to nije razvidno, a praksa je pokazala upravo pravnu prazninu te ostavila mogućnost manipuliranja. Primljeno na znanje Nije moguće propisati našim Zakonom da kategorije kojima se daje prednost u našem Zakonu imaju prednost i ispred drugih kategorija osoba kojima prednost daje drugi propis.
357 Mile Katalinić Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Vezano uz članak 26 i pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Točki (1) dodao bih pod a) Hrvatski Branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na prijevremenu mirovinu s navršenih 50 godina života i 30 godina mirovinskog staža b) Hrvatski Branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i 15 godina mirovinskog staža Nije prihvaćen Člankom 26. je propisano da hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata dobna granica za sjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Jedno od osnovnih načela kojim se vodilo pri određivanju prava po ovom Zakonu je duljina sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru. Taj kriterij je primjenjen i ovdje.
358 Mile Katalinić Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Vezano uz članak 101. Pod 1 i 2 . I prednosti pri zapošljavanju Hrvatskih Branitelja. Molim da se izbaci „pod jednakim uvjetima“ . Institucije su izmislile testiranje i na taj način dozvolile legalno namještanje natječaja. Te je ujedno i prekršen Ustav i članak 55. Institucije koriste testiranje da bi eliminirali nas Branitelje iz igre, te nam onemogućile zaposlenje. Ja sam dvadeset dva (22) mjeseca na birou rada, iskustva oko namještenih natječaja imam za jednu knjigu. Molim da se omogući zaposlenje Hrvatski Braniteljima, a ne da prolaze torturu po institucijama dok je natječaj već unaprijed namijenjen za nekoga. Nije prihvaćen Člankom 55. stavkom 2. Ustava RH propisano je da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Dakle, u slučaju da u ovoj odredbi nije navedeno da se prednost pri zapošljavanju ostvaruje pod jednakim uvjetima, odredba bi bila protuustavna.
359 Guido Hornik Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Gdje su Vam djeca ostalih Hrvatskih branitelja… nema djece HRVI-a nema djece Hrvatskih branitelja... Točke A, B, G, H i I govore o djeci smrtno stradalog ili umrlog Hrvatskog branitelja. Točke J i K govore o djeci Hrvatskih branitelja čiji su roditelji primaoci naknade za nezaposlene ili minimalne zajamčene naknade. Ispada da djeca HRVI i branitelja po svim ostalim osnovama ne zaslužuju svoje mjesto u ovom Zakonu. Upoznao bih Vas sa pravima nacionalnih manjina, djece očeva koji su razarali Hrvatsku i ubijali Hrvatski narod.. pripadnik nacionalne manjine, ovlaštena u prijavi na natječaj za radno mjesto pozvati se na svoje pravo prednosti zapošljavanja u odnosu na ostale kandidate, pod jednakim uvjetima, i to bez obveze na dostavu dokaza glede vlastite nacionalne pripadnosti. ZAR TA DJECA IMAJU VEĆA PRAVA OD DJECE ONIH KOJI SU SE BORILI I STVARALI OVU DRŽAVU Molim da se u članak 101. ubace djeca branitelja i HRVI po svim kategorijama… Nije prihvaćen U važećem Zakonu imali smo samo pet kategorija osoba koje su ostvarivale pravo prednosti pri zapošljavanju dok sada imamo u ovom prijedlogu Zakona jedanaest kategorija.
360 Ivan Zrilić Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Poštovani Moj prijedlog zakonskog teksta u Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji je sljedeći: U članku 101. stavak 1. i 2. riječi "pod jednakim uvjetima" brišu se, a uvodi se novi stavak koji glasi x) Osobe iz stavka 1. mogu ostvariti prednost samo pod uvjetom da zadovoljavaju minimalne zakonom propisane uvjete iz javnog natječaja ili internog oglasa Obrazloženje Ovom odredbom postiglo bi se to da se određenoj skupini branitelja omogući ulazak na tržište rada, a da se pri tom ostaje u okvirima zakonom propisanih uvjeta za sva radna mjesta. Naime za neka radna mjesta propisano je da uvjete zadovoljavaju npr. preddiplomski ili diplomski studij i u sadašnjim uvjetima prednost ima po logici stvari osoba sa diplomskim studijem. Međutim usvajanjem ovog prijedloga branitelj sa završenim preddiplomskim studijem imao bi prednost, a na radnom mjestu bi svakako radila osoba sa stručnom spremom koja je ionako propisana zakonom. Prema tome dio branitelja koji bi inače primali naknadu temeljem nezaposlenosti bili bi brisani sa HZZ-a i smanjio bi se trošak države po toj osnovi, a branitelji bi bili uključeni u društvo i time doživjeli određenu društvenu i sociološku rehabilitaciju. Također sadašnji zakonski tekst je podložan manipulacijama jer se na natječajima može dodati neki mali detalj koji "mora zadovoljavati kandidat" i onda branitelj koji zadovoljava opće uvjete nije "pod jednakim uvjetima". S poštovanjem branitelj Ivan Zrilić Nije prihvaćen Člankom 55. stavkom 2. Ustava RH propisano je da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Dakle, u slučaju da u ovoj odredbi nije navedeno da se prednost pri zapošljavanju ostvaruje pod jednakim uvjetima, odredba bi bila protuustavna.
361 Ivana Dević Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 101. Čl.101.st.1. .... dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom..... U ovom dijelu je potrebno jasno tumačenje kako se termin "pod jednakim uvjetima" odnosi na uvjete koji su navedeni u natječaju za zapošljavanje, a odnose se na obrazovanje, staž, specifična znanje i/ili vještine, ne na izmišljena testiranja (što pismena, što usmena) na kojima "najbolji" kandidat većinom unaprijed zna pitanja i odgovore Primljeno na znanje Formulacija "pod jednakim uvjetima" znači da svi kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje i ispunjavati uvjete staža iz natječaja te moraju zadovoljiti na testiranju. U slučaju istog broja bodova prednost ima osoba iz članka 101. Zakona. Za preciznije određenje ovoga pojma nema potrebe, obzirom je sudska praksa popunila ovu pravnu prazninu.
362 Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 102. Članak 102., stavak 3. - potrebno je dodati da prednost ostvaruju i osobe koje su zaposlene na određeno radno vrijeme (npr. zamjena), obzirom da se isto ne može smatrati njihovim dugoročnim zaposlenjem i rješenim egzistancijalnim pitanjem. Nije prihvaćen Prijedlog nacrta Zakona već je predviđeno da prednost mogu ostvariti i osobe koje su zaposlene, ali samo ako su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
363 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 102. PREDLAŽEMO da se u članak 101 stave i djeca HRVI i djeca Hrvatskih branitelja Točke „A“, „B“, „G“, „H“ i „I“ govore o djeci smrtno stradalog ili umrlog Hrvatskog branitelja. Točke „J“ i „K“ govore o djeci Hrvatskih branitelja čiji su roditelji primaoci naknade za nezaposlene ili minimalne zajamčene naknade, a koje isto tako u svojoj naravi ne moraju imati trajni karakter (naknade su privremena rješenja do ostvarivanja nekog oblika mirovine ili drugog trajnog prava). Nije prihvaćen U važećem Zakonu imali smo samo pet kategorija osoba koje su ostvarivale pravo prednosti pri zapošljavanju dok sada imamo u ovom prijedlogu Zakona jedanaest kategorija.
364 Guido Hornik Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 102. Gdje su Vam djeca ostalih Hrvatskih branitelja… nema djece HRVI-a nema djece Hrvatskih branitelja... Točke A, B, G, H i I govore o djeci smrtno stradalog ili umrlog Hrvatskog branitelja. Točke J i K govore o djeci Hrvatskih branitelja čiji su roditelji primaoci naknade za nezaposlene ili minimalne zajamčene naknade. Ispada da djeca HRVI i branitelja po svim ostalim osnovama ne zaslužuju svoje mjesto u ovom Zakonu. Upoznao bih Vas sa pravima nacionalnih manjina, djece očeva koji su razarali Hrvatsku i ubijali Hrvatski narod.. pripadnik nacionalne manjine, ovlaštena u prijavi na natječaj za radno mjesto pozvati se na svoje pravo prednosti zapošljavanja u odnosu na ostale kandidate, pod jednakim uvjetima, i to bez obveze na dostavu dokaza glede vlastite nacionalne pripadnosti. ZAR TA DJECA IMAJU VEĆA PRAVA OD DJECE ONIH KOJI SU SE BORILI I STVARALI OVU DRŽAVU Molim da se u članak 102. ubace djeca branitelja i HRVI po svim kategorijama… Nije prihvaćen U važećem Zakonu imali smo samo pet kategorija osoba koje su ostvarivale pravo prednosti pri zapošljavanju dok sada imamo u ovom prijedlogu Zakona jedanaest kategorija.
365 Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 103. Članak 103., prijedlog: U ovom članku treba izbrisati dokaz o nezaposlenosti, tj. Smatramo da nezaposlenost ne bi trebala biti uvjet za ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju. Po dosadašnjoj praksi primjetili smo da se u velikom broju slučajeva dogodilo da su branitelji ili djeca poginulih i nestalih hrvatskih branitelja bili u nemogućnosti ostvarivanja prednosti pri zapošljavanju zato što su u trenutku prijave na natječaj bili zaposleni na određeno radno vrijeme ili bili zaposleni na neadekvatna radna mjesta, ili na radna mjesta koja im nisu struka, a samim tim nisu mogli ostvariti prednost pri zapošljavanju na eventualno radno mjesto u struci ili na neodređeno. Logično je da će osobe bez posla prihvatiti bilo kakav posao kako bi si osigurale bilo kakvu egzistenciju ali im to onda ne bi trebala biti otegotna okolnost kod traženja adekvatnijeg radnog mjesta. Prije stavka 6. treba dodati stavak u kojem se kaže da i u provedbi natječaja na kojeg se javi osoba koja ima prednost pri zapošljavanju, sudjeluje i predstavnik Ministarstva branitelja zadužen za pitanje osoba iz stavka 1. ovog članka. Naša zamisao je da se osoba koja se javi na natječaj, ujedno javi i u Ministarstvo branitelja, koje onda određuje osobu koja će od samog početka sudjelovati u tom natječaju kao član povjerenstva za odabir kandidata i vršiti nadzor nad kompletnim postupkom. Na taj način bi se moglo dodatno smanjiti manipuliranje natječajnim postupkom, a samim time u većem dijelu izvjegavamo žalbe i sve vezano uz njih. Taj posao bi mogli odrađivati djelatnici PSP centara (npr. Socijalni radnici), područnih jedinica na čijem teritoriju se natječaj provodi. Djelatnici PSP centara u sklopu u sklopu svog posla i sada izlaze na teren i uključeni su u direktan rad sa strankama, te u tom smislu ne predviđamo da bi bilo nekog velikog povećanja troška poslovanja za Ministarstvo. Također, odredbe iz stavka e) navedenog članka je potrebno izbrisati jer dovode u situaciju da trenutni poslodavac odbije izdati takvu potvrdu, a naknadno i uruči otkaz osobi koja je potvrdu tražila. Smatramo da se potvrdom sa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i preslikom ugovora o radu može utvrditi činjenice iz ovog stavka. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona već je predviđeno da prednost mogu ostvariti i osobe koje su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
366 Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Pravo na prednost pri zapošljavanju, Članak 104. Smatramo da treba ukloniti ograničenje gdje je radnik dao otkaz na prošlom radnom mjestu iz razloga što su osobe ponekad primorane na taj čin zbog neisplate plaće poslodavca, te smatramo da ih zbog toga ne treba dodatno "kažnjavati" oduzimanjem pprava prednosti prilikom zapošljavanja na budućem radnom mjestu. Nije prihvaćen Smatramo da kad postoji krivnja radnika za otkaz da u tom slučaju ne može koristi pogodnosti prednosti pri zapošljavanju, s obzirom da je već bio zaposlen i dao otkaz.
367 Ured pučke pravobraniteljice Prava zaposlenih , Članak 105. Nastavno na odredbe članka 105. st.1. i 2. koje reguliraju prava zaposlenih te otkazivanje ugovora o radu iz gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga kao i prilikom provođenja postupka utvrđivanja kolektivnog viška radnika, korisnicima prava iz nacrta Zakona dana je prednost u odnosu na sve ostale zaposlenike, a što bi se onda odnosilo i na nacionalne manjine i osobe s invaliditetom, koji kao ranjive skupine također uživaju prava iz pozitivnih mjera prilikom zapošljavanja te bi analogno tome trebali uživati ista prava i prilikom postupka otkazivanja ugovora o radu iz naprijed navedenih razloga te utvrđivanja kolektivnog viška radnika. Ovakvom zakonskom formulacijom korisnici prava zaposlenih temeljem ovog Nacrta prijedloga zakona imaju prednost nad pravima ostalih ranjivih skupina, a što bi u Nacrtu prijedloga zakona trebalo obrazložiti. Ukoliko se ustraje na ovakvoj odredbi, tada je nužno formulirati je na način da se ne ugroze prava ostalih ranjivih skupina kojima su namijenjene pozitivne mjere prilikom zapošljavanja te bi analogno tome trebali biti korisnici pozitivnih mjera i prilikom otkazivanja ugovora o radu iz naprijed navedenih razloga odnosno prilikom utvrđivanja kolektivnog viška radnika. Također, valjalo bi jasno propisati odnos navedenog prava spram obveze poslodavca da, sukladno čl. 115. st. 2. Zakona o radu (NN br. 93/14), pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu vodi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Nije prihvaćen S obzirom da se koristi formulacija po jednakim uvjetima, smatramo da neće biti ugrožena prava ostalih skupina radnika.
368 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Prava zaposlenih , Članak 105. Čl. 105.- predlaže se brisanje obzirom da je čl. 107. Zakona o radu sve propisano. Nije prihvaćen Članak 105. je usuglašen i prihvaćen od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
369 Hrvoje Marunček Prava zaposlenih , Članak 105. A zašto nije određeno vrijeme za koje branitelj mora dobiti ugovor na neodređeno? Nije prihvaćen Riječ o članku kojim se reguliraju prava zaposlenih branitelja, a ne o novom zapošljavanju.
370 Ivana Dević Fiskalna olakšica za zapošljavanje, Članak 106. Mišljenja sam kako bi trebalo proširiti korisnike na sve branitelje koji su se samozaposlili. Nadalje, u slučaju samozapošljavanja branitelja pravo bi se ostvarivalo stupanjem Zakona na snagu (izuzeće iz st.4.). Imaju dovoljan broj drugih porezea, naknada, pristojibi i/ili doprinosa. Na taj način se konkretno potiče samozapošljavanje branitelja i razvija pozitivno poslovno okruženje čime se doprinosi smanjenju socijalne isključenosti. Nije prihvaćen Ministarstvo hrvatskih branitelja ima druge aktivne mjere za samozapošljavanje hrvatskih branitelja.
371 DRAGICA JERKOVIĆ OSTALA PRAVA, Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji Vezano za glavu VIII čl.107., čl.108., konkretno u čl.109. korisnici naknade za nezaposlene moraju po st. 4. ispunjavati određene uvjete, odnosno za prethodnu godinu ne smiju imati ostvarene prihode po članu veće od 33% od utvrđene proračunske osnovice. To znači u slobodnoj procjeni, konkretno u mojem slučaju 2016. g. sam proglašena tehnološkim viškom, i u toj godini sam imala određenih prihoda koji su iznad 33%, međutim ti prihodi su i potrošeni u toj godini za preživljavanje, te bih ove 2017.g. doslovno trebala kopati po kontejnerima da bih tek 2018.g. ostvarila naknadu za nezaposlene. Nadam se da ćete uvidjeti da bi se ta mjera trebala uvjetovati i vezati za prihode u prethodnih maksimalno 3 mjeseca, jednako kao što je i uvjet za jednokratnu pomoć, odnonso za naknadu bi trebao biti univerzalan iznos a ne vezan za učešće, odnonso borbene dane, jer su svakoj osobi potrebni osnovni uvjeti za život, pogotovo gdje se radi o osobama iznad 55 godina života. Hvala, Prihvaćen Prijedlog će se na odgovarajući način uvrstiti u Zakon.
372 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 107. Predlažemo članak 107. stavak 1. nadopuniti s novom točkom d) koja glasi: „d) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kada su nesposobni za privređivanje ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama članaka 108. – 113. ovoga Zakona i ako su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 100 dana. Navedenim bi se ispravila nepravda prema onim hrvatskim braniteljima koji spadaju u najugroženiju skupinu te nisu ostvarili status HRVI, nisu ostvarili mirovinu (najčešće zbog razloga što ne ispunjavaju uvjet propisan u ZOMO), a nisu ni zaposleni te nemaju nikakvih stalnih prihoda, jer se radi o osobama koje su nesposobne za privređivanje. Nije prihvaćen Prosječna starost hrvatskih branitelja je trenutno 52 godine i nema potrebe za utvrđivanjem sposobnosti za privređivanje u smislu ostavrenja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.
373 Dalibor Barbalić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 107. ČLANAK 107. g) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. - Na temelju kojih parametara ili pokazatelja ste došli do famoznog broja "100 dana" ???? Samo prepisivanje, nekakva analiza ili je netko samo "ispalio" a ostali prihvatili ? - Vrijedi li više 100 dana ležanja od jednog (1) borbenog dana ili na bilo koji način aktivnog dana ? SKREČEM PAŽNJU SVIMA >>>>> JEDAN SAT sjedenja u Saboru je dovoljan za bezobrazno DOBRU saborsku mirovinu ali za novčanu naknadu ( koja je puno manja od saborske mirovine ) nezaposlenog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata potrebno je 100 dana braniti SUVERNITET Rebublike Hrvatske !!!!! A nezaposlen je jer je državna Tvrtka propala nebrigom Države ili je likvidirana zbog viših interesa Republike Hrvatske (npr. brodogradilišta ). Razmislite o navedenom i donesite ispravan zaključak. Da vam olakšam u ispravnom postupanju PREDLAŽEM izmjenu Članka 107./ g) kako slijedi .... g) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Jedno od osnovnih načela kojim se vodilo pri određivanju prava je duljina sudjelovanja u obrani suvereniteta RH. Taj kriterij je primijenjen i ovdje.
374 Ured pučke pravobraniteljice Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 108. Vezano uz pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u čl. 108. st.1. toč.h predlažemo kao jedan od uvjeta za stjecanje toga prava, propisati da novčani prihodi u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva za novčanu naknadu, mjesečno po članu zajedničkog kućanstva iznose manje od 25% od utvrđene proračunske osnovice. Time bi se izjednačilo s uvjetima propisanim radi ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć Prihvaćen Prijedlog je koristan i prihvaćen je.
375 Drago Andrić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 108. Razvojačeni sam dragovoljac Domovinskog rata i imam primjedbu na: Članak 108 stavka 1 h) i stavka 2 su prestrogi uvjeti za stjecanje prava za naknadu za nezaposlene jer ako je netko od članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili ovoj nešto radio kao npr. sezona more ili stručno osposobljavanje tome ne pripada pravo ili će se umanjiti za taj iznos ostvaren u prethodnom periodu. Obrazloženje: ako je netko i nekoliko zaradio u prethodnoj godini ili ovoj taj je i potrošio taj iznos jer morao je od nečega živjeti, nije stavio na štednju. Isto tako ako jednom članu kućanstva pripada naknada za nezaposlene zašto drugi član ili dijete ne mogu ići raditi ili dodatno ostvariti neki prihod a da ne bude od utjecaja na naknadu za nezaposlene? Ovdje smatram da je ova skupina branitelja ponovo degradirana i uskraćena jer osobe branitelji HRVI koji su u mirovini ili korisnici obiteljske mirovine mogu dodatno njihovi članovi kućanstva zarađivati ili ostvarivati novčani prihod po bilo kojoj osnovi, njima se neće umanjivati niti uskraćivati primanja, zato mislim da je ovo prestrogu i nepošteno i nekorektno i trebalo bi mijenjati taj članak . Nije prihvaćen Radi se o pravu koji je u naravi socijalno pravo, te svi prihodi koji su ostvareni imaju utjecaj na ostvarenje prava ili njegovu visinu.
376 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 108. U članku 108. u stavku 1. iza točke k) dodati novu točku koja glasi: l) da oni i članovi njihovog kućanstva nisu upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava. Nije prihvaćen Upis u registar poljoprivrednih gospodarstava ne znači i automatsko ostvarenje prihoda. Cilj je da se ograniči pravo prema onima koji ostvaruju prihode, a ne i prema upisanima u registar koji ne ostvare prihod.
377 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 108. stavak 1. točka f) - u kojim situacijama motorno vozilo služi podmirenju osnovnih životnih uvjeta? Nejasno definiranje uvjeta dovodi do nejednake primjene propisa u praksi. Nije prihvaćen Ova problematika bit će podrobnije regulirana Pravilnikom koji će biti na javnoj raspravi nakon stupanja na snagu Zakona.
378 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 108. Čl. 108.- brisati točke a) jer je besmislena, f) jer taj uvjet je dozvoljen i u sustavu socijalne skrbi ako je riječ o prometnoj izoliranosti i tada nema utjecaja na ostvarivanje prava. Stavkom 3. ovog članka propisano da će se donijeti Pravilnik pa se ne vidim smisao člancima 109.- 113. koji detaljnije propisuju pravo na novčanu naknadu nezaposlenih branitelja. Nije prihvaćen Nije jasno zašto bi točka a) bila nepotrebna. Pravilnikom će se definirati što se smatra pod pojmom motornog vozila koji ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba. Pravilnikom se ne mogu regulirati uvjeti i postupak ostvarivanja prava, nego se detaljnije razrađuje način ostvarivanja prava pod uvjetima određenim Zakonom te služi za lakšu provedbu prava predviđenih zakonom.
379 Mile Katalinić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 108. Vezano za članak 108. I novčanu naknadu za Nezaposlen Hrvatske Branitelje. Ja sam dvadeset dva (22) mjeseca bez posla , te već sedmi (7) mjesec ne dobivam naknadu sa biroa. Pa mislim da bih Zakon ovaj trebao svima takvima koji su na birou rada a nemaju više naknade sa istoga. Trebalo biti omogućeno izvršenje isplate za nezaposlen po ovome zakonu. Po ovome će jako malo ljudi moći ostvariti naknadu a,b,c,d,...... sve gore od gorega. Dakle još jednom čim prestane naknada sa Biroa, odmah treba nastupiti Braniteljska naknada. To je jedina mjera za Nezaposlen Hrvatske Branitelje koja bi im konkretno pomogla u životu. Samim time članci 109,110,111,112, i 113 nemaju svoju svrhu više. Nije prihvaćen Ne postoji mogućnost da se automatski nastavi pravo na naknadu za nezaposlene branitelje nakon prestanka naknade s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer se radi o dva različita prava koja se ostvaruju pod različitim uvjetima i sa različitom svrhom.
380 Ivica Pendelić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 108. Predlažem da se čl.108 točka h) izmjeni tako da se izbaci tekst '' I ČLANOVI NJIHOVOG DOMAČINSTVA'' da se izbaci tekst ''PO ČLANU KUČANSTVA '' izmjenjena točka h) oni nemaju ukupno novčane prihode mjesečno veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice . Obrazloženje : kada se govori o Nezaposlenim Hrvatskim Braniteljima treba posebno uzeti u obzir njihovu osobnost , opće je poznato da je to najranjivija skupina Branitelja ako se prihvati izmjena onda se može govoriti o pravu za Nezaposlene Hrvatske Branitelje .. Nije prihvaćen Pod zajedničkim kućanstvom podrazumijeva se zajednica privređivanja i trošenja. Obiteljskim Zakonom predviđena je međusobna obveza uzdržavanja između bračnih/izvanbračnih drugova, roditelja i djece. S obzirom na prethodno navedeno, ne bi bilo pravično da hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug je nezaposlen i onaj hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug ima plaću 10 000 kuna imaju jednako pravo na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.
381 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 109. Potrebno je ili pojednostaviti izračun ili osigurati aplikaciju kojom bi se izračunavao navedeni iznos, radi izbjegavanja mogućih grešaka i preužitaka, budući da rješenja o priznavanju naknade za nezaposlenost, sukladno čl. 177. Nacrta ne podliježu reviziji. Budući da se radi o novčanim sredstvima potrebno je predvidjeti kontrolu rješenja prije izvršnosti. Primljeno na znanje Učiniti će sve da primjena bude efikasna i ujednačena.
382 Mihaela Cimbal-Rajić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 109. (2.) hoće li postojati aplikacija za izračun naknade jer ovako pojedinačno računanje može dovesti do grešaka u izračunu? Bilo bi dobro da se recimo putem aplikacije DOM plus to može izračunati. Primljeno na znanje Učiniti ćemo sve da primjena bude efikasna i ujednačena.
383 Ivica Pendelić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 109. Predlažem da se čl.109 uskladi sa predloženom izmjenom u Čl.108 tako da Čl.109 točka (1), (2) izmjenjeni tekst glasi : (1)Korisnicima naknade za nezaposlene iz članka 107. točke a), b), d), e) i f) ovoga Zakona koji nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, naknada za nezaposlene se određuje u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice. (2)Korisnicima naknade za nezaposlene iz članka 107. točke c) i g) ovoga Zakona koji nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, naknada za nezaposlene se određuje na način da se osnovica u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice povećava za 0,01% od utvrđene proračunske osnovice za svaki dan proveden u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. a točka(3) i (4) se brišu kao nepotrebne . Nije prihvaćen Isto obrazloženje kao pod člankom 108.
384 Ivica Pendelić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 111. Čl.111. potrebno uskladiti sa predloženom izmjenom čl.108 , 109 Nije prihvaćen Isto obrazloženje kao pod člankom 108.
385 Drago Andrić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak  112. Članak 112: Nepošteno i nekorektno, točka 2 c i 2 f ) treba mijenjati jer tu ispada da mnogi branitelji koji bi mogli ostvariti naknadu za nezaposlene neće moći jer će ih "kočiti" navedene točke. Ako je netko od članova kućanstva (dijete) bilo na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa u prošloj ili ovoj godini branitelj neće moći ostvariti naknadu za nezaposlene jer je to utjecaj na pravo za naknadu. Kao i porodiljne naknade, ako nečije supruga prima porodiljnu naknadu i ona je od utjecaja za ostvarivanje prava po ovom zakonu. Zato smatram da su uvjeti prestrogi i pokušava se opet u rukuvicama što veći broj branitelja stavit na marginu jer neće moći ispuniti uvjete koji su ovdje navedeni. Dok za razliku oni branitelji koji su ostvarili pravo na mirovinu ili obiteljske mirovine tima ništa nije od utjecaja za umanjenje primanja, članovi kućanstva mogu ići raditi, ostvarivati prihode po bilo kojoj osnovi i nema utjecaja na mirovine, stoga smatram da ovdje traba korekcije i mijenjanja uvjeta. Nije prihvaćen Pod zajedničkim kućanstvom podrazumijeva se zajednica privređivanja i trošenja. Obiteljskim Zakonom predviđena je međusobna obveza uzdržavanja između bračnih/izvanbračnih drugova, roditelja i djece. S obzirom na prethodno navedeno, ne bi bilo pravično da hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug je nezaposlen i onaj hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug ima plaću 10 000 kuna imaju jednako pravo na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.
386 Mihaela Cimbal-Rajić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak  112. Ukoliko se Zakonom propisuju prihodi od utjecaja na naknadu za nezaposlene trebaju se napisati svi prihodi koji su od utjecaja jer dosadašnja praksa je bila da se računaju i svi drugi prihodi koji nisu taksativno navedeni u prihode koji su od utjecaja a nisu ni navedeni kao prihodi koji se ne računaju (naročito u priznavanju prava na udžbenike). To se dodatno propisivalo naknadnim uputama mišljenjima i tumačenjima što je dovodilo do pravne nesigurnosti. Prihodi koji nisu taksativno bili navedeni a računali su se npr. povrat poreza, rad preko studentskog servisa, božićnice, regres, otpremnine, prodaja dionica koja ne podliježe plaćanju poreza, poticaji... Primljeno na znanje Detaljnije će biti propisano Pravilnikom koji će također biti na javnoj raspravi nakon stupanja na snagu Zakona.
387 Ivica Pendelić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak  112. Čl.112. točka (1) potrebno uskladiti sa predloženim izmjenama tako da izmjenjeni tekst glasi : (1)Pravo na naknadu za nezaposlene i iznos naknade za nezaposlene ovise o ukupnom novčanom prihodu korisnika naknade za nezaposlene ostvarenom u prethodnoj godini. Nije prihvaćen Isto obrazloženje kao pod člankom 108.
388 Ivica Pendelić Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, Članak 113. čl.113 izmjenjeni tekst glasi : Članak 113. Promjene u iznosu prihoda, i uvjeta iz članka 108. ovoga Zakona o kojima ne ovisi pravo na naknadu za nezaposlene i iznos naknade za nezaposlene, i ne utječu na ostvarivanje naknade za nezaposlene tako da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje naknade za nezaposlene uzimaju u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje naknade za nezaposlene uzimaju se u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva. Nije prihvaćen Pod zajedničkim kućanstvom podrazumijeva se zajednica privređivanja i trošenja. Obiteljskim Zakonom predviđena je međusobna obveza uzdržavanja između bračnih/izvanbračnih drugova, roditelja i djece. S obzirom na prethodno navedeno, ne bi bilo pravično da hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug je nezaposlen i onaj hrvatski branitelj/ica čiji bračni drug ima plaću 10 000 kuna imaju jednako pravo na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje. Iz toga razloga nužno je i pravično odrediti da promjene prihoda i drugih uvjeta koje postoje na strani korisnika i članova njihovih obitelji utječu na pravo ili iznos naknade za nezaposlene.
389 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji ili proglašenja nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim, Članak 116. stavak 2. - kojim dokaznim sredstvom će se dokazivati da je osoba uzdržavala roditelje u bilo kojem razdoblju prije nestanka? Primljeno na znanje Koristiti će se sva raspoloživa dokazna sredstva sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.
390 Dalibor Barbalić ili proglašenja nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim, Članak 117. ČLANAK 118. - Na temelju kojih parametara ili pokazatelja ste došli do famoznog broja "100 dana" ???? Samo prepisivanje, nekakva analiza ili je netko samo "ispalio" a ostali prihvatili ? - Vrijedi li više 100 dana ležanja od jednog (1) borbenog dana ili na bilo koji način aktivnog dana ? SKREČEM PAŽNJU SVIMA >>>>> JEDAN SAT sjedenja u Saboru je dovoljan za bezobrazno DOBRU saborsku mirovinu ali za novčanu naknadu ( koja je puno manja od saborske mirovine ) nezaposlenog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata potrebno je 100 dana braniti SUVERNITET Rebublike Hrvatske !!!!! A nezaposlen je jer je državna Tvrtka propala nebrigom Države ili je likvidirana zbog viših interesa Republike Hrvatske (npr. brodogradilišta ). Razmislite o navedenom i donesite ispravan zaključak. Da vam olakšam u ispravnom postupanju PREDLAŽEM izmjenu Članka 118./ (1) kako slijedi .... ČLANAK 118. g) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Primijenjeno je načelo od 100 dana sudjelovanja u borbenom sektor kao temelj za ostvarenje skoro svih prava predviđenih ovim Zakonom.
391 Ured pučke pravobraniteljice nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 118. Jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba određenu člankom 118. Nacrta Zakona, trebalo bi omogućiti svim kategorijama branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata. Naime, tijekom 2016. godine MHB je isplatilo više od 5 milijuna kuna jednokratnih novčanih pomoći za 3.712 korisnika te još 912.152 kuna izvanrednih jednokratnih pomoći za 369 korisnika. Ovakvi podatci uistinu su zabrinjavajući, jer nedvojbeno pokazuju da se veliki broj branitelja i članova njihovih obitelji nalazi u izrazito teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji te da se svakodnevno suočavaju s ozbiljnim problemima u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Nije prihvaćen Radi se o pravu koje je u naravi socijalno pravo i za temelj mora imati prihodovne i imovinske cenzuse.
392 Goran Dubinjak nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 118. Članak 118 (1) dodati: f) blokirani račun duže vrijeme npr. 1 godinu ili proglašen stečaj. branitelj može imati nekakva primanja ali zbog skromnog cenzusa ne ispunjava točku e,a on u principu ako ima ovrhu i nema ta primanja zbog ovrhe nad primanjima. Nije prihvaćen Ovrhe nije moguće prihvatiti kao razlog za smanjenje prihodovnog cenzusa.
393 Mihaela Cimbal-Rajić nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 118. Ukoliko će kao i do sada biti propisano da se za istu bolest pravo na jednokratnu novčanu pomoć može ostvariti samo jednom tako bi trebalo i navesti ili će se za istu bolest moći podnositi JNP jednom svake kalendarske godine? Primljeno na znanje Ovo pitanje treba regulirati predviđenim Pravilnikom.
394 Mile Katalinić nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 118. Vezano uz članak 118 i jednokratnoj novčanoj pomoći. Treba uvesti članak f) jednokratnu novčanu pomoć ostvaruje svaki Nezaposleni Hrvatski Branitelj nakon prestanka dobivanja novčane naknade sa biroa rada. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti automatsko priznvanje ovoga prava u trenutku prestanka prava na naknadu s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer se radi o dva različita prava koja imaju različite uvjete ostvarivanja i svrhu.
395 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 119. stavak 1. točka d) - u kojim situacijama motorno vozilo služi podmirenju osnovnih životnih uvjeta? Nejasno definiranje uvjeta dovodi do nejednake primjene propisa u praksi. Primljeno na znanje Ovo će se podrogno regulirati predviđenim Pravilnikom.
396 Mihaela Cimbal-Rajić nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 119. točka b) mislili se samo na korisnika ili i članove njihovog kućanstva? Ako se odnosi samo na korisnika trebalo bi stajati b) korisnici obveznici uplate doprinosa ... , Primljeno na znanje Odnosi se na korisnike. To je određeno na početku članka.
397 Ured pučke pravobraniteljice nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 121. Predlažemo brisati članak 121. jer se njime podnositeljima zahtjeva za jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, onemogućava pravo na žalbu i sudsku zaštitu. Nije prihvaćen Ovo je iznimka, kada podnositelj pravo na jednokratnu novčanu pomoć ne ostvaruje u upravnom postupku jer je jednokratna novčana pomoć hitno potrebna.
398 Mihaela Cimbal-Rajić nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, Članak 121. Trebali bi makar pravilnikom definirati proceduru, način podnošenja i bar neke uvijete za ostvarivanje prava na istu. U protivnom svi HB će moći podnositi zahtjev ministar će biti zatrpan zahtjevima pa opet pomoć neće biti žurna i adekvatna. Primljeno na znanje Ministar će odlukom definirati uvjete i način za ostvarivanje prava na izvanrednu jednokratnu novčanu pomoć.
399 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na besplatni topli obrok, Članak 123. Čl. 123.- zar djeca branitelja nemaju ista prava na besplatni topli obrok kao i djeca svih građana RH? Primljeno na znanje Djeca branitelja imaju ista prava kao i sva druga djeca no međutim ako topli obrok nije osiguran svoj djeci onda će djeca branitelja imati sukladno našem Zakonu. Zato i stoji u odredbi članka 123. stavku 1. "uz uvjet da to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima".
400 Ured pučke pravobraniteljice Pravo na potporu za obrazovanje, Članak 124. Osim prava na potporu za obrazovanje tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, kratkog stručnog studija, preddiplomskog stručnog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija te prava na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima, određenih čl. 124. bilo bi dobro propisati kako u slučaju neopravdanog prekida obrazovanja, ovlaštenik ima obvezu povrata primljenih potpora. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti prilikom izrade pravilnika.
401 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na potporu za obrazovanje, Članak 124. Čl. 124. i 125- propisuje se pravo potpore za obrazovanje i besplatne udžbenike, međutim ne određuje se da li jedno pravo isključuje drugo odnosno da li se i jedno i drugo pravo mogu istovremeno konzumirati? Primljeno na znanje Jedno ne isključuje drugo.
402 Domagoj Babić Pravo na potporu za obrazovanje, Članak 124. (4)Maloljetni hrvatski branitelji imaju pravo na: - besplatno školovanje - besplatne udžbenike - besplatan smještaj u studenskim domovima za vrijeme školovanja - direktan upis na fakultete - pravo na punu plaću - naknadu tijekom školovanja - ukoliko su zaposleni u državnim ustanovama pravo povratka na radno mjesto sa kojeg su otišli na školovanje, a u slučaju uspješnog završetka školovanja mora im se osigurati radno mjesto sukladno ostvarenoj stručnoj spremi. Nije prihvaćen Prilikom izrade Zakona potrebno se voditi načelom razmjernosti, a prava koja se predviđaju za određenu skupinu moraju biti provediva. Odredbu kojom je bilo predviđeno pravo izravan upis na fakultete Ustavni sud je već ranije proglasio neustavnom. Zakonom se za hrvatske branitelje u svezi prava na obrazovanje, osigurava prva na potporu za obrazovanje, pravo na besplatne udžbenike, prednost pri smještaju u učeničke i studenstke domove, pravo na topli obrok, a po završetku školovanju prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima.
403 Mile Katalinić Pravo na besplatne udžbenike, Članak 125. Vezano uz članak 125 i besplatne knjige u osnovnim i srednjim školama. Treba ukinuti točku (2). Ako se provodi ispitivanje koliko tko ima novaca odnosno kolika su mu primanja, pa zašto onda uopće davati ako se opet pravi podjela među samim Braniteljima. Znači ili svi ili nitko nema pravo, pa napisano je pod 125 pa pod (1) a,b,c,d,e,f tko ima pravo, pa zašto onda pod (2) pobijati ono pod (1). Ili svi ili nitko. Nije prihvaćen Smatramo da je potrebno uvjetovati pravo na besplatne udžbenike kako bi udžbenike dobili oni koji ih ne mogu sami priuštiti. U stavku 3. istog članka predviđena je iznimka koje kategorije stradalnika ostvariti pravo na besplatne udžbenike bez obzira na ostvarene redovne mjesečne prihode.
404 Domagoj Babić Pravo na besplatne udžbenike, Članak 125. Maloljetnim hrvatskim braniteljima treba osigurati besplatne udžbenike za osnovno,srednje i fakultetsko obrazovanje. Primljeno na znanje Već je navedeno da hrvatski branitelji imaju pravo na besplatne udžbenike u osnovnim, srednjim školama i za potrebe školovanja na visokim učilištima ako im prihod mjesečno ne prelazi po članu kućanstva 60% proračunske osnovice.
405 Klub Tigar 90/91 Požega Smještaj u učeničke i studentske domove, Članak 126. Iz stavka 1. članka 126. treba izbaciti riječ "IZRAVAN"! Kakav je to izravan smještaj na dom ako se mora ispunjavati kriterije koje će propisati netko koga se ne tiču branitelji. Ovim zakonom se moraju propisati svi uvjeti za smještaj u učenički ili studentski dom koji se ne smiju smanjivati nikakvim pravilnikom ili natječajem. Poželjno bi bilo uvesti kaznenu odredbu za osobe koje takvo pravo smanje ili uvjetuje ispunjavanjem dodatnih uvjeta kao što su prosjek ocjena ili skupljeni ECTS bodovi kao što se radi sada. Trenutno se provodi potpuno nepoštivanje odredbi članka 56. važećeg Zakona o pravima branitelja kojim se propisuje pravo na smještaj u učeničke i studentske domove! Naime, člankom 56. važećeg Zakona propisano je pravo na izravan smještaj u domove ukoliko korisnik prava ne prelazi propisani cenzus po članu kućanstva. I ništa drugo - to je jedini uvjet propisan Zakonom za smještaj u dom... Ministar Znanosti donosi Pravilnik kojim propisuje uvjete za ostvarivanje prava na dom i tim pravilnikom kategoriji iz Zakona o pravima branitelja uz zakonski cenzus po članu kućanstva uvjetuje smještaj u dom ostvarenim prosjekom ocjena, odnosno skupljenom broju ECTS bodova.... Na temelju takvog pravilnika objavljuju se istovjetni natječaji i NIKOME NIŠTA! Osim što je ovakav pravilnik nezakonit a samim time i natječaji objavljeni temeljem pravilnika, oni su sami po sebi i nepravednI što se mora izbjeći novim zakonom ili u slučaju neuvažavanja ovog prijedloga Pravilnikom kojim će se ovo urediti! Naime, nije pravedno uvjetovati neko pravo prosjekom ocjena ili skupljenim ECTS bodovima ili upisom u višu godinu studija jer škole i fakulteti imaju različite težine i uvjete školovanja, odnosno studiranja. Ukoliko bi se (kao što se sada radi) pravo uvjetovalo ocjenama ili ECTS bodovima izvjesna je situacija da bolji učenici i studenti zbog toga budu penalizirani neostvarivanjem nekog prava, U ovom slučaju prava na dom. Naime, bolji učenici upisuju u pravili teže fakultete koji imaju strože kriterije studiranja i zbog toga ne ostvare traženi prosjek ili ne skupe traženi broj ECTS bodova u odnosu na neke koji upisuju učilišta (javna ili privatna) te ispune sve kriterije... Zbog ovakvih stvari novim zakonom se moraju propisati svi uvjeti koji se moraju ispuniti i koji se ne smiju mijenjati. Nije prihvaćen Moraju se uvažiti i drugi uvjeti propisani propisima iz djelokruga Ministarstva znanosti i obrazovanja.
406 Udruga Hrvatskih vojnih invalida domovinskoga rata, Generalski Stol Smještaj u učeničke i studentske domove, Članak 126. Uz pohvalu na velikom poslu koji je učinjene i sa željom da se moj komentar ne shvati kao kritika nego kao prilog što kvalitetnijem i pravno čišćem tekstu pišem slijedeće i molim da pravnici Ministarstva ozbiljno sagledaju mogući problem. Radi se o slijedećem: članak 126. Pošto zakon bi trebao biti u službi građana RH a ne da otežava život Hrvatskim braniteljima i njihovoj djeci, jer svake godine je potrebno skupljati puno papirologije za dobivanje studentskoga doma od strane HRVI koji su narušenoga zdravlja i teško pokretni, olakšate život ljudima i jednostavno maknute ovaj koncenzus od 60% jer s time potezom i dalje će dobiti dom ta ista djeca samo bez sakupljanja puno papirologije već sa jednom potvrdom. Nadam se da čete uzeti naš prijedlog u obzir jer s ova promjena RH neće ništa koštati a olakšati će život svima nama. Hvala. Nije prihvaćen Cenzus od 60% je potreban kako bi pravo na smještan u učeničke i studenske domove ostvarila djeca koja su slabijeg imovnog stanja. Ovo je ujedno i socijalna mjera Zakona.
407 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Smještaj u učeničke i studentske domove, Članak 126. Čl. 126- Nema izravnog smještaja već se postupak provodi temeljem natječaja N A T J E Č A J u kojem se navode kriteriji s pripadajućim bodovima, stoga propisivanje „IZRAVNO“ je ne provedivo. Nije prihvaćen Riječ je o izrazu koji je u sklađen s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje u nadležnosti Ministrstva znanosti i obrazovanja.
408 Ured pučke pravobraniteljice Prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi, Članak 127. U članku 127. predlaže se u svim točkama dodati kriterij „u teško zdravstvenom stanju“ ili ovaj kriterij brisati u točki b), odnosno cijelu točku b) brisati jer se ista može podvesti pod točku c). Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti i usuglasiti s nadležnim Ministarstvom.
409 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi, Članak 127. Čl. 127. predlažem da se prednost daje – BESKUĆNIKU- HRVATSKOM BRANITELJU primarno Nije prihvaćen Smatramo da su predložene kategorije obuhvatile sve kategorije hrvatskih branitelja.
410 Davorka Ananić Pravo na psihosocijalnu pomoć, Članak 128. Iskreno se nadam kako će se sa novim Zakonom i zaposliti djelatnici koji će, veći dio radnog dana (koji je ionako skraćen na PREKRATKA 2 sata), doista i biti fizički prisutni u svojim prostorijama i osigurati zamjena kod odsustva istih. Tako će se osnažiti i područne jedinice Ministarstva i oni koji im često služe ( kada su odsutni) kao neadekvatna zamjena bez naknade 8 sati 5 dana u tjednu pri Odjelima hrvatskih branitelja. Primljeno na znanje Zaposliti će se novi djelatnici u područnim jedinicama Ministarstva.
411 Ured pučke pravobraniteljice Pravo na psihosocijalnu pomoć, Članak 129. Čl. 129. st 4. predviđeno je da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata protiv kojih se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske vodi postupak za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava, odnosno protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, odnosno protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, imaju pravo na sekundarnu pravnu pomoć (odvjetnika), na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. S obzirom na objekt i vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom te zaštitu ljudskih prava i sloboda, ovakva odredba je protivna smislu kaznenopravnog zakonodavstva te zaštiti prava žrtava ratnih zločina. Eventualno se može propisati mogućnost plaćanja troškova za postupke koji bi bili pokrenuti u drugim državama, s obzirom da se postupci pokretali i u Republici Srbiji ili Republici Bosni i Hercegovini, ali samo za branitelje koji su imali prebivalište u RH u vrijeme eventualnog počinjenja kaznenog djela. Zaista je teško razumjeti da RH, iz državnog proračuna jednom državnom tijelu (DORH) plaća da kazneno progoni osobe osumnjičene za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina i dr., a onda tim istim osobama plaća troškove obrane samo zato jer imaju status branitelja. U svakom slučaju, trebalo bi propisati kako u slučaju pravomoćne osude Republika Hrvatska ima prava regresnog potraživanja svih isplaćenih troškova po osnovi ovog prava. Ista primjedba odnosi se i na državljane Republike Hrvatske, pripadnike borbenog sektora HVO-a, uz eventualni izuzetak plaćanja troškova kaznenog postupka pokrenutog u Republici Srbiji temeljem tzv. zakona o univerzalnoj jurisdikciji. Nije prihvaćen Republika Hrvatska je dužna osigurati dobru i kvalitetnu obranu hrvatskim braniteljima koji su optuženi za kaznena djela u svezi sudjelovanja u Domovinskom ratu.
412 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću Pravo na psihosocijalnu pomoć, Članak 129. Čl. 129. st. 4. Financiranje obrane okrivljenicima za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava dovodi do velikog disbalansa između položaja počinitelja i žrtve i žrtvu ponovno stavlja u nepovoljan, stigmatiziran i degradirajući položaj. Pravni okvir/tumačenje kojim se daje izrazito nerazmjeran pristup proračunskim sredstvima s jedne strane okrivljenicima za kaznena djela ratnih zločina, u čijim slučajevima postoji visoka vjerojatnost da su počinili kaznena djela za koja se terete (povjerenju u pravosudni sustav, uz poštivanje presumpcije nevinosti), te s druge strane žrtvama koje godinama bezuspješno pokušavaju ostvariti pravo na naknadu štete i uslijed gubitka parnica budu obvezani na naknade visokih parničnih troškova, izrazito je nepravedan. Ujedno u zakon nije uvedena obveza pravomoćno osuđenih na povrat sredstava, ili pravo države na regresnu naplatu. Korisnik može ostvariti pravo na pravnu pomoć (primarnu i sekundarnu) za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona te drugih prava po osnovi dobivenog statusa hrvatskog branitelja. Ujedno, posebna prava okrivljenikove obrane utvrđuju se u kaznenom postupku kako bi se nadoknadio okrivljenikov slabiji položaj u odnosu na državnu vlast, odnosno da bi se uklonila nejednakost između države i okrivljenika u kaznenom postupku. Kako bi se kompenzirao taj neravnopravan položaj okrivljenika uspostavljena su Zakonom o kaznenom postupku iz 2008. godine, pored pravila o obveznoj obrani, i pravila o pravu okrivljenika na branitelja o trošku proračuna, odnosno o pravu na tzv. siromaškog branitelja. Nije prihvaćen Republika Hrvatska je dužna osigurati dobru i kvalitetnu obranu hrvatskim braniteljima koji su optuženi za kaznena djela u svezi sudjelovanja u Domovinskom ratu.
413 Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH Pravo na psihosocijalnu pomoć, Članak 129. Predlažemo da se uvrsti stavak 5. članka 129. iz radne verzije Zakona od 20.1.2017. koji je izbačen iz ovog prijedloga Zakona, a koji glasi: (5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata protiv kojih je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela zaštićena međunarodnim pravom koji su pokrenule ili koji se postupci vode u Bosni i Hercegovini ili Republici Srbiji na njihov zahtjev neće se izručiti već će se zatražiti ustup predmeta i vođenje postupka će se prepustiti nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Nema pravne potrebe za postojanje ove regulative u ovom Zakonu, obzirom su hrvatski branitelji i državljani RH zaštićeni drugim propisima u smislu zabrane izručenja.
414 Inicijativa mladih za ljudska prava Pravo na psihosocijalnu pomoć, Članak 129. S obzirom da su Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći već definirani načini ostvarenja sekundarne pravne pomoći za sve građane RH, smatramo da se ova odredba treba ukinuti iz postojećeg prijedloga Zakona ili da se uvede novi stavak koji će glasiti ''ukoliko korisnik sekundarne pravne pomoći na teret državnog proračuna iz stavka 4) ovog Članka bude pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava, odnosno protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, odnosno protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, sredstva izdvojena za sekundarnu pravnu pomoć mora vratiti u državni proračun'' Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti prijedlog. Hrvatski branitelji imaju pravo na posebnu Ustavom RH predviđenu skrb od strane Republike Hrvatske.
415 Inicijativa mladih za ljudska prava Pravo na psihosocijalnu pomoć, Članak 129. Odredbom iz stavka 4. ovog članka Zakona može se dogoditi da Republika Hrvatska bespovratno financira obranu osoba koje su za vrijeme rata počinile ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i za ova kaznena djela budu pravomoćno osuđene. Na ovaj način moguća je situacija da se Zakonom izdvajaju sredstva za osobe koje nisu ciljana skupina Zakona i izvan su njegove primarne namjere donošenja. U Članku 1. definirano je da ovaj Zakon ''uređuje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uvjeti i način ostvarivanja tih prava s ciljem dostojanstvenog vrednovanja njihove uloge u obrani suvereniteta Republike Hrvatske'', a ne prava osoba koje su počinile ili za koje se sumnja da su počinile ratni zločin. Osoba koja je počinila ratni zločin tim činom nije mogla biti vođena ''domoljubljem'' te stati ''u obranu slobode, demokracije i zajedništva hrvatskog naroda'', a zasigurno nije poštovala ''najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava'' što je navedeno u Članku 1. ovog Zakona kod definiranja Domovinskog rata. Također počinjenje ratnog zločina ne predstavlja ''obranu neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske'' čime su definirani Hrvatski branitelji i dragovoljci u Članku 4. i 5. ovog Zakona. Dakle ova odredba Zakona nije u skladu s drugim odredbama istog zakona definiranih u Članku 1., 3., 4. i 5. ovog Zakona. Nadalje, ovom odredbom nije definirano ograničenje troškova za sekundarnu pravnu pomoć čime se može dogoditi da branitelj iz Domovinskog rata imaju pravo na puno veća financijska sredstva za obranu na sudu nego ostali građani Republike Hrvatske za kaznene postupke. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći definiran je način putem kojeg svaki građanin RH ima pravo na sekundarnu pravnu pomoć u postupcima pred sudom stoga je ova odredba Zakona nepotrebna. Preporuka je da se ova odredba Zakona uskladi sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, posebno Člankom 3. koji govori o cilju donošenja Zakona ''ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.'' Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti preporuku. Potrebno je osigurati kvalitetnu obranu hrvatskim braniteljima u kaznenim predmetima predviđenim ovim člankom prijedloga Zakona.
416 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Članak 130. Čl. 130- predlažem preformulaciju obzirom da fond već postoji preko 10 godina- „ HRVI iz Domovinskog rata, članovi obitelji smrtno stradalo hrvatskog branitelja odnosno nestalog i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i nadalje imaju udjele u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.“ Naime, ovo propisano pravo je u većini slučajeva ostvareno pa terminološki ne stoji da „ imaju pravo“ nego ga koriste ili su ga koristili. Nije prihvaćen Tekst je usuglašen sa Uredom za zakonodavstvo.
417 Ured pučke pravobraniteljice Pravo na ustup dionica, Članak 131. Člankom 131. st. 4 propisano je da se osobe iz stavka 1. ovoga članka oslobađaju plaćanja poreza pri prometu dionica i poreza na dohodak od prijenosa dionica iz stavka 1. ovoga članka. Obzirom da su dionice dobivene, odnosno stečene nenaplatno, smatramo da nema potrebe i za dodatnim poreznim oslobođenjima. Primljeno na znanje Prijedlog će se naknadno razmotriti.
418 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Pravo na ustup dionica, Članak 131. Čl. 131.- stavak 1. i 2. pojmovno uskladiti. Naime u stavku 1) propisuje se pravo na ustup dionica, dok u narednom stavku propisuje „ dionice bez naplate“, dok stavak 5) propisuje se da vrijednost dionica se utvrđuje prema zadnjoj poznatoj prosječnoj dnevnoj cijeni dionica postignutoj na utvrđenom tržištu na dan donošenja odluke nadležnog tijela o korištenju dionica u svrhu ustupanja istih. Zbog stalne promjene, na dnevnoj razini, na tržištu kapitala, teško će biti provediva ova odredba. Stavkom 6. daje se ovlaštenje Vladi RH, po prijedlogu ministarstva nadležnog za državnu imovinu, uz suglasnost ministarstva financije, da se umjesto dionica braniteljima daje obveznice. Ovaj stavak suprotan je st.2. koji propisuje primjenu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvo Republike Hrvatske. Obveznica (engl. bond, njem. Schuldverschreibung), ili zadužnica (obligacija), dužnički vrijednosni papir koji izdavaoca obvezuje na povrat pozajmljenih sredstava u određenom roku s određenom kamatom, koja se isplaćuje periodično ili se pribraja glavnici i isplaćuje o dospijeću. Za razliku od dionica (engl. stocks, shares, njem. Aktien), ili akcije, ulozi, koji su dijelovi temeljnog kapitala s kojim pojedini dioničari sudjeluju u dioničkom društvu. Uvođenje obveznica u dodjelu braniteljima koje predstavljaju dug, dok su dionice kapital nije primjeren obzirom na ulogu i značaj branitelja za našu Domovinu. Ukratko, posjedovanje obveznica znači manji rizik od posjedovanja dionica, ali obično znači i manji povrat na rok najmanje od 10 godina. Time se dovodi u neravnopravan položaj branitelji kojima su obveznice dodijeljene u odnosu na one koji su ostvarili pravo na dionice. Nije prihvaćen Prijedlog da se umjesto dionica ustupe državne obveznice je iz razloga nedostatatka raspoloživih dionica i uvršten je na prijedlog Ministarstva državne imovine.
419 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Prednost pri zakupu poslovnog prostora, Članak 132. PREDLAŽEMO da se u članak 132. po redoslijedu prije onih koji imaju mirovinu i time osiguran prihod (točka 1. stavak „F“) STAVE DJECA HRVI i HRVATSKIH BRANITELJA Djeca HRVI i Hrvatskih branitelja čine veliki dio nezaposlene populacije.. stoga smatramo da prije nego se onima koji imaju prihode od mirovine mora razmišljati o onima kojima bi taj najam bio prvo zaposlenje i prvi izvor prihoda. U svakom slučaju netko tko ima osiguran prihod kroz mirovinu nikako ne može biti u prednosti nad nekime tko bi tim zakupom sebi ili svojoj obitelji pružio prvo zaposlenje. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
420 Guido Hornik Prednost pri zakupu poslovnog prostora, Članak 132. A GDJE SU VAM U OVOM ČLANKU DJECA HRVI I BRANITELJA. Molim Vas da se u članak 132,. a prije korisnika mirovine iz točke „F“ stave DJECA HRVI PO SKUPINAMA I DJECA BRANITELJA KOJA NEMAJU PRIHODA. Hrvatska je zemlja sa velikom nezaposlenošću u kojoj djeca Hrvatskih branitelja čine veliki dio te populacije.. stoga smatram da prije nego se onima koji imaju prihode od mirovine mora razmišljati o onima kojima bi taj najam bio prvo zaposlenje i prvi izvor prihoda. U SVAKOM SLUČAJU NETKO TKO IMA OSIGURAN PRIHOD KROZ MIROVINU NIKAKO NE MOŽE BITI U PREDNOSTI NAD NEKIME TKO BI TIM NAJMOM SEBI ILI SVOJOJ OBITELJI PRUŽIO PRVO ZAPOSLENJE. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
421 Goran Dubinjak Pravo na putne troškove, Članak 133. Branitelji oboljeli od Ptsp-a nemaju pravo na putne troškove za liječenje ako se liječe izvan mjesta prebivališta.Dosta branitelja se počelo iz raznih razloga liječiti npr u večim centrima (zg,osijek) i ostali su se tamo liječiti i kontrolirati.Oni nemaju pravo na putne troškove unazad par godina ,a ako nemaju novaca za liječenje onda moraju odustati i prihvatiti nekog liječnika u mjestu prebivališta bez obzira da li mu psihijatar zbog specifičnosti bolesti odgovara ili ne,što u krajnoj mjeri može odvesti do odustajanja od liječenja ii neadekvatnog liječenja Primljeno na znanje Putne troškove sukladno čl. 133. Zakona ima i osoba koja je podnijela zahtjev za priznanje prava po ovom Zakonu, ako joj je izvršnim rješenjem priznato traženo pravo. Troškove snosi Ministarstvo hrvatskih branitelja.
422 Mihaela Cimbal-Rajić Pravo na putne troškove, Članak 133. st. 4. obzirom na predviđeno povećanje zahtjeva, povećati će se i broj korisnika koji će ostvarivati pravo na nadoknadu troška prijevoza, a ta sredstva nisu predviđena u prvostupanjskim tijelima, kako će se isti troškovi nadoknađivat? Primljeno na znanje Putne troškove sukladno čl. 133. Zakona ima i osoba koja je podnijela zahtjev za priznanje prava po ovom Zakonu, ako joj je izvršnim rješenjem priznato traženo pravo. Troškove snosi Ministarstvo hrvatskih branitelja.
423 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, Članak 135. PREDLAŽEMO dopunu članak 135. Isto tako osobe iz članka 3. i 40. ovog Zakona oslobađaju se plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi u postupku ostvarivanja prava iz Zakona o mirovinskom osiguranju u slučaju kada se tim postupkom reguliraju prava podnosioca. Kroz zadnjih par godina vidljivo je da većinu problema Hrvatski branitelji i stradalnici imaju poradi Zakona o mirovinskom osiguranju. Isto tako trenutno sva prava na mirovinu Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kao i obiteljske mirovine nakon smrti korisnika ostvaruju se na temeljem Zakona o mirovinsko osiguranju, a ne ovog Zakona i stoga smatram da je bitno uvesti Zakon o mirovinskom osiguranju ravnopravno kategoriji Zakona o Hrvatskim braniteljima. Nije prihvaćen Zakonom o upravnim pristojbama i Zakonom o sudskim pristojbama gore navedene kategorije osoba oslobođene su plaćanja upravnih pristojbi.
424 Guido Hornik Oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, Članak 135. MOLIM DA SE DODA U ČLANAK 135. Isto tako osobe iz članka 3. i 40. ovog Zakona oslobađaju se plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi u postupku ostvarivanja prava iz Zakona o mirovinskom osiguranju u slučaju kada se tim postupkom reguliraju prava podnosioca. Kroz zadnjih par godina vidljivo je da većinu problema Hrvatski branitelji i stradalnici imaju poradi Zakona o mirovinskom osiguranju. Isto tako trenutno sva prava na mirovinu Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kao i obiteljske mirovine nakon smrti korisnika ostvaruju se na temeljem Zakona o mirovinsko osiguranju, a ne ovog Zakona i stoga smatram da je bitno uvesti Zakon o mirovinskom osiguranju ravnopravno kategoriji Zakona o Hrvatskim braniteljima. Nije prihvaćen Zakonom o upravnim pristojbama i Zakonom o sudskim pristojbama gore navedene kategorije osoba oslobođene su plaćanja upravnih pristojbi.
425 DUBRAVKO PANCIĆ OSTALA PRAVA, Obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata Člankom 136. definirano je donošenje godišnjh planova o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata. Predlažem da u istom članku definirate tko se brine i tko održava spomen obilježja iz Domovinskog rata. Predlažem da to budu županije. Naime, ima slučajeva gdje odgovornost prebacuju grad na županiju ili obrnuto. Nadopuna bi glasila: Spomen obilježja kojim se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata i spomen – obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu čuvaju, održavaju i zaštićuju županije na čijem je području spomen obilježje postavljeno. Sredstva za čuvanje, održavanje i zaštitu spomen obilježja osiguravaju se u županijskom proračunu. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano Zakonom o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.
426 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata, Članak 136. Čl. 136 st. 6. – iza riječi „ povijesno značajnim osobama“ dodaje se „ o kojima je dužno brinuti se mjerodavno tijelo jedinice lokalne samouprave“. U glavi IX nacrta kojom se propisuje prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane treba najprije urediti međunarodni ugovor koji je viši akt od zakona. Nadalje, nisu obuhvaćeni pripadnici HV koji su tijekom rata postali njegovi pripadnici i pritom su ranjeni, a u RH nisu realizirali taj invaliditet odnosno nije im priznato. Predlažem da se i oni obuhvate ili da im u upravnom postupku u RH takvo ranjavanje odnosno ozljeda budu priznati kao da je riječ o teritoriju RH. Nije prihvaćen Zakonom o grobljima je propisano tko je dužan brinuti se o grobljima. Što se tiče prava pripadnika HVO-e ovim Zakonom se ne zadire u odredbe međunarodnog ugovora.
427 Zajednica udruga i članova HVIDR-a Grada Zagreba Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta, Članak 137. Radi neujednačene prakse zbog različite primjene u jedinicama lokalne samouprave diljem RH, predlaže se izmjena čl. 137. st.12. koji se mijenja i glasi: „(12) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su: a) dati na korištenje grobna mjesta za umrle HRVI iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i b) osigurati dijelove groblja, odnosno aleje za pokop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. „ Nije prihvaćen S obzirom da su cijene grobnih mjesta u pojedim jedinicama lokalne samouprave znatno više od drugih mislimo da je postojeći prijedlog dobar i realan. Dok će određene jedinice lokalne samouprave ako to žele i mogu dati na korištenje grobno mjesto bez naknade.
428 Davorka Ananić Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta, Članak 137. Pogreb se treba organizirati u što kraćem roku. I telefonskim putem poćesto dolazi do problema u organizaciji. Dakle osim potrebnih telefonskih linija sa inozemstvom potrebni su i prevoditelji računa sa stranog jezika i ćirilice. Direktno slanje narudžbenica pogrebnim poduzećima jer bi se diplomatskim putem predmeti riješavali mjesecima. Možda bolje trošak prijevoza i pokopa u inozemstvu refundirati obitelji nakon pokopa, općim iznosom jedinstvenim za sve, uz ispravan i preveden račun. Naime neka pogrebna poduzeća naplate stranci cijelu uslugu neovisno o narudžbenici, pa kada im Ministarstvo upati sredstva na njihov račun oni onda vrate novce stranci na ruke. Tako bi stranke izbjegle (ukoliko bi se takova nepoštena i neispravna praksa događala i u inozemstvu) probleme oko povrata prisilnog plaćenja pogrebnim poduzećima bar u inozemstvu. Primljeno na znanje Komentar ne ne odnosi na sadržaj Zakona već na primjenu odredbe. Odredba će se detaljnije razraditi pravilnikom.
429 Mihaela Cimbal-Rajić Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta, Članak 137. (3) Prema važećem Pravilniku Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa samo na području RH i već i ovako su česti problemi s pojedinim računima i dugotrajnosti postupaka jer izdavatelji računa nisu poštivali što sve račun treba sadržavati (ime i prezime platitelja, ime i prezime pokojnog, rok plaćanja ...) Na koji način će tijela koja provode postupak komunicirati sa izdavateljima računa na području drugih država? Nadam se da će to sve detaljno biti propisano pravilnikom. (4) Ni po starom pravilniku nije rješen problem pokopa vikendom i praznikom to bi trebalo bolje urediti novim Pravilnikom. Primljeno na znanje Iznos troškova ukopa i način ostvarivanja prava na ukop propisati će se pravilnikom.
430 Mihaela Cimbal-Rajić Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta, Članak 137. (1) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na području Republike Hrvatske uz odavanje vojne počasti hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru, kao i troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije. Nije prihvaćen Sve kategorije hrvatskih branitelja koje su navedene u prijedlogu sadržane su već u Nacrtu prijedloga zakona.
431 Inicijativa mladih za ljudska prava PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, GLAVA IX. Glava IX. ovoga Zakona predviđa isplaćivanje invalidske i obiteljske mirovine na redovnoj mjesečnoj bazi pripadnicima HVO-a i njihovim obiteljima. Na ovaj se način pripadnike HVO-a izjednačuje u pravima s hrvatskim braniteljima, iako oni nisu ratovali na području Republike Hrvatske, pa je tako nisu mogli ni braniti. Smatramo da se ovime de facto priznaje da je Hrvatska imala opću kontrolu nad snagama HVO-a te samim time bila uključena u međunarodni sukob, a ne samo u „pravedni, legitimni, obrambeni i oslobodilački“ rat kako se navodi u članku 1. ovoga Zakona. Činjenicu da je RH imala opću kontrolu nad snagama HVO-a na terenu kada je postojao međunarodni sukob između BiH i RH u više je navrata utvrdio i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), npr. u predmetima: Aleksovski (IT-95-14/1), Blaškić (IT-95-14), Bralo (IT-95-17), Furundžija (IT-95-1), Kordić i Čerkez (IT-95-14/2), Kupreškić i drugi (IT-95-16), Naletilić i Martinović (IT-98-34). Nije prihvaćen Članovi obitelji smrtno stradalih pripadnika HVO-a te pripadnici HVO-a koji imaju oštećenje organizma i status RVI-a već ostvaruju određena prava iz proračuna Republike Hrvatske, a poglavito mirovinska prava. Zakonom se štite stečena prava pripadnika HVO-a te se omogućuje najtežim stradalnicima HVO-a, koji do sada nisu ostvarili prava u Republici Hrvatskoj, to pravo da ostvare.
432 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, GLAVA IX. Predlaže se dodavanje članka kojim bi udovice i djeca smrtno stradalog pripadnika HVO, mogli ostvariti pravo na dobivanje potvrde o statusu člana obitelji smrtno stradalog pripadnika HVO-a u Republici Hrvatskoj, a radi ostvarivanja prava na korištenje umirovljeničkih domova, besplatan prijevoz i pravo prednosti pri zapošljavanju u Republici Hrvatskoj za djecu. Nije prihvaćen Zakonom se prvenstveno štite stečena trajna prava pripadnika HVO-a i omogućava ostvarivanje određenih mirovinskih prava najtežih stradalnika pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji koji nisu bili obuhvaćeni Ugovorom između RH i BiH. U planu su izmjene i dopune Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 2/06)
433 Željko Dragašević PRAVA IZ OVOGA ZAKONA, PRAVA PRIPADNIKA HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE Članci 138, 139, 140, 141, 142, 143. koji se odnose na prava pripadnika HVO-a te članak 144. koji se odnosi na prava članova obitelji pripadnika HVO-a nemaju osnove biti sastavnim dijelom Zakona o pravima hrvatskih branitelja jer je člankom 1. i 3. jasno definirano tko ima status hrvatskog branitelja. Nadalje članci 138, 139, 140, 141, 142, 143. koji se odnose na prava pripadnika HVO-a te članak 144. koji se odnosi na prava članova obitelji pripadnika HVO-a u svom dijelu navode „obrani suvereniteta“ bez nastavka RH ili BiH dok se u svim člancima zakona koji se odnosi na hrvatske branitelje strogo navodi „obrani suvereniteta Republike Hrvatske“ . Iz navedenih članaka proizlazi da su pripadnici HVO-a sudjelovali u obrani suvereniteta BiH a ne u „obrani suvereniteta Republike Hrvatske“ te samim time HVO kao pripadnici međunarodno priznate države BiH osim prema međunarodnom sporazumu nemaju osnove za participacijom u Zakonu o pravima HB. Ustav RH u svojim člancima 1. i 2. jasno propisuje što je suverenitet odnosno teritorijalna cjelovitost RH. Prema navedenim člancima pripadnici HVO-a ostvaruju prava po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine što nikako ne bi smjelo biti mjerodavno za RH. Navedenim člancima daje se mogućnost nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine da izdaju rješenja pripadnicima HVO-a u beskonačnost jer idu na teret poreznih obveznika i proračuna RH. Nije prihvaćen Članovi obitelji smrtno stradalih pripadnika HVO-a te pripadnici HVO-a koji imaju oštećenje organizma i status RVI-a već ostvaruju određena prava iz proračuna Republike Hrvatske a poglavito mirovinska prava. Zakonom se štite stečena prava pripadnika HVO-a te se omogućuje natežim stradalnicima HVO-a koji do sada nisu ostvarili prava u Republici Hrvatskoj to pravo da ostvare.
434 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRAVA PRIPADNIKA HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE, Članak 138. Čl. 138-144- Prema odredbi čl.141. Ustava RH propisano je da međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjet i na način koji su njima utvrđeni ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava što propisivanjem u nižem pravnom aktu odnosno zakonu isti dovodi do neusklađenosti s međunarodnim ugovorom te u neskladu s Ustavom. Nije prihvaćen Navedenim odredbama ne ukidaju se niti mijenjaju odredbe međunarodnog ugovora.
435 Ured pučke pravobraniteljice EVIDENCIJA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA, Članak 145. Nadalje, u članku 145. potrebno je odrediti rokove u kojima su ministarstva obrane i unutarnjih poslova dužne dostaviti podatke za popunjavanje evidencija hrvatskih branitelja, a pogotovo rokove u slučaju kada je hrvatski branitelj pokrenuo upravni postupak radi utvrđivanja točnog razdoblja sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. U praksi se često događa da postupak pred upravnim tijelom ili upravnim sudovima traje godinama jer im ministarstvo obrane ne dostavi tražene podatke. Naime, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu dokazuje se potvrdom nadležnih državnih tijela, odnosno potvrdom Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Kako je izdavanje potvrda upravni postupak, a potvrde se izdaju samo o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju, pri tome često nastaje veliki problem za branitelje jer su evidencije nepotpune i netočne, a sam postupak utvrđivanja činjenica i dokazivanja drugačijeg činjeničnog stanja od onog u službenim evidencijama je mukotrpan, dugotrajan i neizvjestan. Radi toga je službene evidencije, poglavito one Ministarstva obrane, nužno ažurirati te učiniti dostupnijima, a upravne postupke pred državnim tijelima i upravnim sudovima, rješavati prioritetno. Također, smatramo da se novim zakonom neće na primjeren način riješiti problem dokazivanja vremena provedenog u ratu. Naime, sukladno zakonu, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu dokazuje se potvrdom nadležnih državnih tijela, odnosno potvrdom Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Kako je izdavanje potvrda upravni postupak, a potvrde se izdaju samo o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju, pri čemu često nastaje veliki problem za branitelje jer su evidencije nepotpune i netočne, a sam postupak utvrđivanja činjenica i dokazivanja drugačijeg činjeničnog stanja od onog u službenim evidencijama je mukotrpan, dugotrajan i neizvjestan, radi čega smatramo potrebnim službene evidencije, poglavito one Ministarstva obrane nužno ažurirati te učiniti dostupnijim, a upravne postupke pred državnim tijelima i upravnim sudovima, rješavati prioritetno. Primljeno na znanje Prijedlog će se naknadno razmatriti.
436 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije EVIDENCIJA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA, Članak 145. Čl. 145- 147.- predlaže se dopuna evidencije o soc.-ekonomskim podacima obitelji, zdravstvenom stanju i drugim bitnim podacima koji su neophodni pri ostvarivanju pojedinih propisanih prava odnosno evidencija bi trebala biti očevidnik za svakog hrvatskog branitelja. Nije prihvaćen Evidencija će zamjeniti dosadašnji Registar hrvatskih branitelja te će sadržavati iste podatke. Osim toga neće biti javno dostupna, a podaci će služiti za potrebe upravnih postupaka koje vodi Ministarstvo i druga nadležna tijela.
437 Mihaela Cimbal-Rajić EVIDENCIJA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA, Članak 145. Hoće li se u evidenciji nalaziti i osobe iz članka 4. ovoga Zakona? Primljeno na znanje Da, u evidenciji će se nalaziti i osobe iz članka 4. Zakona.
438 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije EVIDENCIJA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA, Članak 146. PREDLAŽE SE dodati još jednu točku unutar članka 146. ovog Zakona; Kao 8. točku ovog članka potrebno je staviti izradu Pravilnika o uvjetima ostvarenja prava na borbeni sektor te odrediti vrijeme MUP-u i MORH-u da odrade taj dio posla. Ministarstvo obrane je razdvojilo borbene od ne borbenih postrojbi ali diskreciono pravo odlučivanja ostalo je na Zapovjednicima i Načelnicima čime je unesen veliki nesklad i nepravda. Pojedini Zapovjednici su odvajali administrativno osoblje dok su drugi jednostavno kompletnoj postrojbu upisivali borbeni sektor. Ovaj prijedlog odnosi se na točku 2.g članka 146. ali i na niz drugih točaka ovog Zakona gdje se povećavaju prava borbenom sektoru jer svako kasnije ispravljanje može dovesti do tužbi zbog „stečenih prava“ ali i nezadovoljstva i diskriminacije samih korisnika ovog Zakona. Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje.
439 Guido Hornik EVIDENCIJA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA, Članak 146. Kao 8. točku ovog članka potrebno je staviti izradu pravilnika o uvjetima ostvarenja prava na borbeni sektor te odrediti vrijeme MUP-u i MORH-u da odrade taj dio posla. Ministarstvo obrane je razdvojilo borbene od ne borbenih postrojbi ali diskreciono pravo odlučivanja tko je i koliko borbenih dana imao ostalo je na Zapovjednicima čime je unesen veliki nesklad i nepravda. Pojedini Zapovjednici su odvajali administrativno osoblje dok su drugi jednostavno kompletnoj postrojbu upisivali borbeni sektor ne gledajući na činjenicu tko je bio i tko nije bio u direktnim borbama. Ovaj prijedlog odnosi se na točku 2g članka 146. ali i na niz drugih točaka ovog Zakona gdje se povećavaju prava "borbenom sektoru" jer svako kasnije ispravljanje može dovesti do tužbi zbog „stečenih prava“ ali i nezadovoljstva i diskriminacije samih korisnika ovog Zakona. Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje.
440 Inicijativa mladih za ljudska prava INSTITUT DOMOVINSKOG RATA, Članak 149. Institut Domovinskog rata je nepotreban kao javna ustanova definirana na način koji se to radi u ovom članu Zakona. Stavak 1 (a) članka 149. predviđa, kao jednu od djelatnosti ove javne ustanove „znanstveno-istraživački rad sa svrhom zaštite i promicanja digniteta Domovinskog rata“. Znanstvenim istraživanjem vezanim uz Domovinski rat već se ionako bavi Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata, što stoji i u statutu te ustanove (članak 2.). Pored toga, smatramo da formulacija „zaštita i promicanje digniteta Domovinskog rata“ podrazumijeva izrazito pristranu kvalifikaciju Domovinskog rata kao sukoba u kojemu sudjelovanje hrvatske strane ne treba preispitivati. Slijedom toga, i konstrukcija „znanstveno-istraživački rad“ gubi na značenju, budući da je preispitivanje postojećih uvjerenja i dogmi jedna od osnovnih zadaća svakog znanstvenoga rada. Točke (b), (c) i (d) stavka 1 ovoga članka odnose se na istraživanje i razvoj programa za poboljšanje zdravstvenog i socio-ekonomskog statusa branitelja, izdavačku djelatnost i suradnju sa središnjim tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sve ovo ionako spada u djelokrug bilo Ministarstva hrvatskih branitelja, bilo Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata. Članak 2 odnosi se na nedefinirane druge poslove „u svezi unaprjeđenja kvalitete života hrvatskih branitelja…“ Nema nikakvog razloga da bilo kakve „druge poslove“ takve prirode ne bi obavljalo već postojeće Ministarstvo hrvatskih branitelja. Osnivanje ovog Instituta bio bi samo još jedan primjer inflacije javnih ustanova financiranih novcem poreznih obveznika, a ne bi obavljalo nikakvu dodatnu funkciju koju već ne obavljaju postojeća državna i javna tijela. Prihvaćen Odustaje se od osnivanja nove ustanove.
441 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije INSTITUT DOMOVINSKOG RATA, Članak 149. Čl. 149.- Obzirom da postoji Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata nije razvidna svrha „instituta Domovinskog rata“ obzirom da već postojeći centar obavlja znanstveno-istraživački rad na temu Domovinskog rata te promicanje i zaštitu istine o njemu. Prihvaćen Odustaje se od osnivanja nove ustanove.
442 Guido Hornik BRANITELJSKA SOCIJALNO-RADNA ZADRUGA, Članak 151. U članak 151. osim nabrojenih treba dodati djecu HRVI i branitelja OBRAZLOŽENJE bit Zadruge osim primanja mjera potpore od strane MHB je zapošljavanje i smanjivanje nezaposlenosti u Hrvatskoj, a što i sami spominjete u članku 150. Mnogi branitelji žive u ruralnom području, a interes Vlade RH je zadržavanje ljudi u tom području i zapošljavanje na tim područjima. Ostanak djece branitelja svakako bi se tom mjerom povećao kada bi uz svoje roditelje mogli i oni biti dio Zadruge. Nije prihvaćen I bez promjene navedenog članka djeca HRVI i hrvatskih branitelja mogu biti članovi braniteljsko socijalno-radne zadruge. Ovdje je samo određen uvjet po kojem dvije trećine osnivača ili članova moraju imaju priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, status HRVI iz Domovinskog rata ili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili status člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kako bi zadruga ušla u kategoriju braniteljsko socijalno-radne zadruge.
443 Guido Hornik BRANITELJSKA SOCIJALNO-RADNA ZADRUGA, Članak 153. Gdje Vam je kontrola rada, kontrola poštivanja uvjeta natječaja i utroška sredstva kada Zadruga dobije nepovratna sredstva iz mjera potpora Zadrugama. Zbog neosporne činjenice koja je vidljiva usporedbom vašeg dopisa klasa 008-01/17-0002/10, Urbroj 522-02/1-1-17-4 od 28.ožujka 2017 godine i Evidencija Zadruga i zadružnih saveza da jedan mali dio Zadruga otvara se i zatvara neposredno nakon dobivanja nepovratnih potpora čime istinski branitelji koji žele raditi nemaju ostaju oštećeni… potrebno je napraviti komisiju i STROGE KONTROLE TROŠENJA NEPOVRATNIH SREDSTVA Stoga u ovaj članak svakako uvrstiti i sankcije za one zadruge koje se ne pridržavaju uvjeta natječaja. Mislim da će Vam tu puno svojim primjerom moći pomoći i naš sadašnji Ministar. Nije prihvaćen Već je određeno da će ministar hrvatskih branitelja, između ostaloga, donijeti i pravilnike o načinu vođenja evidencija o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o utrošenim sredstvima prema Zakonu, te kontroli namjenskih trošenja sredstava.
444 Mirko Sesar BRANITELJSKA PRIZNANJA, Članak 156. Članak 156. Postoji Zakon o odlikovanjima i priznanjima RH i ta razina mora ostati. Pravednije dodjeljivati odlikovanja. Dosta je branitelja po tom pitanju zakinuto. Po broju dodijeljenih odlikovanja političari i sportaši apsolutno dominiraju nad braniteljima i to je nedopustivo. Djelomično prihvaćen Odredba će se uskladiti sa Zakonom o odlikovanjima i priznanjima RH.
445 Ured pučke pravobraniteljice Postupak i način ostvarivanja prava, Članak 173. Člankom 173. st. 1. toč. i) ) predloženo je da se potvrda o zatočenju u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu o nestanku te o ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka izdaje samo na temelju činjenica o kojima Ministarstvo vodi službenu evidenciju. Tome je potrebno i dodati i da Ministarstvo može izdati potvrdu po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka. Osim toga, u istom članku st. 2. treba propisati da potvrde o broju dana sudjelovanja u borbenom sektoru u obrani suvereniteta Republike Hrvatske izdaje Ministarstvo nakon provedenoga upravnog postupka pokrenutog po zahtjevu ili po službenoj dužnosti, na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju. Nije prihvaćen I do sada je postojala mogućnost pribavljanja dokumentacije na osnovu koje se obavlja upis te smatramo da propisivanja upravnog postupka s odmakom vremena nije potrebno.
446 Mihaela Cimbal-Rajić Postupak i način ostvarivanja prava, Članak 173. (2) Radi ubrzanja postupka može li se putem aplikacije dopustiti prvostupanjskim tijelima "izlistavanje"potvrda kao što to možemo za HZMO iz DOM plusa i Agroneta? Primljeno na znanje Umjesto javno dostupnog registra u Ministarstvu hrvatskih branitelja ustrojiti će se Evidencija hrvatskih branitelja. Ministarstvo će podatke iz Evidencije bramitelja učiniti dostupnim nadležnim tijelima na način određenim pravilnikom kojeg donosi ministar.
447 Ured pučke pravobraniteljice Postupak i način ostvarivanja prava, Članak 174. U članku 174. potrebno je dodati da su povjerenstva za vještačenja pri izradi nalaza i mišljenja pri utvrđivanju činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava za pripomoć u kući te činjenica nesposobnosti za privređivanje, dužna neposredno pregledati osobe na koje se nalaz i mišljenje odnosi. Naime, vrlo česte su primjedbe o radu i ponašanju prvostupanjskih liječničkih povjerenstava u postupku priznavanja statusa HRVI-ja (po navodima branitelja, povjerenstvo vrlo rijetko bude u propisanom sastavu, a često izbjegavaju bilo kakav razgovor s braniteljima, ako ih uopće pozovu). Nije prihvaćen U članku 180. Zakona propisano je u kojim sve slučajevima je potrebno provesti neposredno vještačenje.
448 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Postupak i način ostvarivanja prava, Članak 175. PRIJEDLOG ukoliko se iz članka 69. briše točka 1.b (koja daje mogućnost novčane protuvrijednosti za osobni automobil) tada više nema potrebe niti za točku 1.L u tom obliku te isti treba glasiti „naknada troška prilagodbe osobnog automobila“ Nije prihvaćen Ne briše se iz članka 69. točka 1.b., tako da i u članku 175. treba ostati točka. 1.l
449 Guido Hornik Postupak i način ostvarivanja prava, Članak 175. Ukoliko se iz članka 69. Vašeg prijedloga nacrta briše točka 1.b (koja daje mogućnost novčane protuvrijednosti za osobni automobil) tada više nema potrebe niti za točku 1.L u tom obliku te isti treba glasiti „naknada troška prilagodbe osobnog automobila“ Nije prihvaćen Ne briše se iz članka 69. točka 1.b., tako da i u članku 175. treba ostati točka. 1.L
450 Mihaela Cimbal-Rajić Revizija rješenja o priznatim pravima i pravni lijek, Članak 177. Zašto reviziji podliježe pravo na posebni doplatak? Primljeno na znanje Odredbe koje se odnose na reviziju će se uskladiti sa Zakonom o općem upravnom postupku, odnosno revizija rješenja će se ukinuti.
451 Mihaela Cimbal-Rajić Revizija rješenja o priznatim pravima i pravni lijek, Članak 180. Bez obzira na dosadašnji propis po točki d) nije uvijek bio neposredni pregled iako je bila izjavljena žalba na nalaz i mišljenje tijela vještačenja u prvom stupnju. Primljeno na znanje Člankom 180. Zakona jasno je propisano u kojim slučajevima je potrebno provesti neposredno vještačenje a primjedba je na provedbu, a ne zakonsku normu.
452 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije Revizija rješenja o priznatim pravima i pravni lijek, Članak 181. PRIJEDLOG definirati rok preuzimanja predmeta od prvostupanjskog tijela dosadašnja praksa pokazala je da predmeti od prvostupanjskog tijela do revizije putuju po godinu dana i više, i dok predmet nije uzet u obradu ono nije po definiciji niti "zaprimljen“. Primljeno na znanje Odredbe koje se odnose na reviziju će se uskladiti sa Zakonom o općem upravnom postupku, odnosno revizija rješenja će se ukinuti. Vijeća viših vještaka bi radila reviziju nalaza i mišljenja vijeća vještaka te bi onda nakon toga prvostupanjska tijela donosila rješenje. Ministarstvo hrvatskih branitelja bi rješavalo samo po žalbi. Za sva vještačenja biti će propisani rokovi.
453 Mihaela Cimbal-Rajić Revizija rješenja o priznatim pravima i pravni lijek, Članak 181. Rok za reviziju se produžuje zbog projekcije povećanja broja postupaka uslijed otvaranja roka za ostvarivanje novih statusa. Što je s rokom za donošenje prvostupanjskog rješenja? Prvostupanjska tijela će imati puno veći opseg novih poslova i novih zahtjeva korisnika osim uslijed otvaranja roka za HRVI-a? Imaju naknadu za nezaposlene, JNP ostaju, a rok za rješavanje je 60 dana. Valjalo bi staviti odredbu, kao što je to propisano za reviziju u točki (3) ako se u prvostupanjskom postupku pribavlja nalaz i mišljenje tijela vještačenja, iznimno rok za donošenje rješenja počinje teći od dana kada je prvostupanjsko tijelo zaprimilo nalaz i mišljenje tijela vještačenja... (prvostupanjski postupci svi budu izvan roka jer se samo nalazi i mišljenja trenutno u prosjeku čekaju 7 mjeseci, da ne spominjemo koliko se od postrojbi čekaju potvrde o okolnostima stradavanja, ratni putovi..., sve to treba uzeti u obzir i ovim zakonom propisati duži rok za donošenje prvostupanjskog roka, a ne ostaviti rok od 60 dana koji je propisan ZUP-om. Primljeno na znanje Odredbe koje se odnose na reviziju će se uskladiti sa Zakonom o općem upravnom postupku, odnosno revizija rješenja će se ukinuti. Vijeća viših vještaka bi radila reviziju nalaza i mišljenja vijeća vještaka te bi onda nakon toga prvostupanjska tijela donosila rješenje. Ministarstvo hrvatskih branitelja bi rješavalo samo po žalbi. Za sva vještačenja biti će propisani rokovi.
454 Guido Hornik Revizija rješenja o priznatim pravima i pravni lijek, Članak 181. Što znači „rok za reviziju počinje teći od dana kada drugostupanjsko tijelo zaprimi predmet od prvostupanjskog tijela“.. dosadašnja praksa pokazala je da predmeti od prvostupanjskog tijela do revizije putuju po godinu dana i više, odnosno stoji u vrećama i kutijama da ga nitko ne uzme u obradu, a dok nije uzeto u obradu ono nije po definiciji niti "zaprimljeno“. Ovaj rok.. ŠTO VAM JE BIO I DIO PRIJEDLOGA PROJEKTNOG TIMA… treba utvrditi točno definiranim vremenom rok u kojem je revizija, nakon što je prvostupanjsko tijelo obavilo svoj dio posla, dužna obaviti svoj posao. Neka to bude 60 dana (sukladno odredbama iz ZUP-a) ali da svaki korisnik zna koliko je vremena okvirno potrebno za rješavanje njegovog slučaja. Primljeno na znanje Odredbe koje se odnose na reviziju će se uskladiti sa Zakonom o općem upravnom postupku, odnosno revizija rješenja će se ukinuti. Vijeća viših vještaka bi radila reviziju nalaza i mišljenja vijeća vještaka te bi onda nakon toga prvostupanjska tijela donosila rješenje. Ministarstvo hrvatskih branitelja bi rješavalo samo po žalbi. Za sva vještačenja biti će propisani rokovi.
455 Ured pučke pravobraniteljice NAKNADA ŠTETE, Članak 184. Člankom 184. st. 3. propisuje se da je osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo i vratiti nepravilno isplaćena novčana primanja u iznosu primljenog, a najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo. Smatramo potrebnim odrediti da je osoba koja je zlouporabila prava dužna vratiti cjelokupan iznos nepripadno isplaćen, a ne najviše za posljednje tri godine. Nije prihvaćen Nema potrebe s obzirom da je ovakva odredba i do sada postojala u važećem Zakonu te je sudska praksa pokazala ispravnost iste. Zastarni rok je predviđen općim propisima za novčana potraživanja te je i ova odredba usuglašena s njima.
456 Branimir Šimić NAKNADA ŠTETE, Članak 184. Za prekršaje iz ovog članka osobito u odnosu na osobe iz st.1 a i d ne smije biti zastare, osim toga uz povrat sredstava treba normirati i zakonske odn. zatezne kamate. Uz to protupravno i neistinito ostvarivanje statusa, prava i primanja iz ovog Zakona treba uvrstiti u Kazneni zakon pod Kaznena djela protiv Republike Hrvatske i zapriječiti kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina. Nije prihvaćen Nema potrebe s obzirom da je ovakva odredba i do sada postojala u važećem Zakonu te je sudska praksa pokazala ispravnost iste. Zastarni rok je predviđen općim propisima za novčana potraživanja te je i ova odredba usuglašena s njima. Uvrštavanje kaznenih djela u Kazneni zakon nije tematika ovoga Zakona.
457 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije NAKNADA ŠTETE, Članak 184. Čl.184.- Ako se primjenjuje ZOO tada se treba pored relativnog roka uzeti u obzir i apsolutni rok iz razloga moralnosti i vraćanja neosnovanog bogaćenja koje je propisano navedenim zakonom. Nije prihvaćen Nema potrebe s obzirom da je ovakva odredba i do sada postojala u važećem Zakonu te je sudska praksa pokazala ispravnost iste.
458 Ured pučke pravobraniteljice Članak 184., Članak 185. Odredba članka 185. kojom je propisano da se RH odriče svih prava koja su proizašla ili bi mogla proizaći iz događaja u svezi obrane suvereniteta RH prema hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata te se svi postupci koji su u tijeku obustavljaju, a svaka stranka snosi svoje troškove, nejasna je i neodređena. Naime, iz obrazloženja Nacrta Zakona radi se o parničnim postupcima koji su pokrenuti protiv hrvatskih branitelja u kojima nema sudske prakse, a koji su dugotrajni i iznimno stresni za hrvatske branitelje i njihove obitelji. Sa gledišta jednakosti građana pred zakonom, ovakva odredba jednu društvenu grupu stavlja u povoljniji položaj od drugih. Primjerice, civilne žrtve rata koje su u parničnim postupcima podnijele zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog smrti bliske osobe koju nisu ostvarile, danas plaćaju visoke parnične troškove, uglavnom zbog toga jer su njihovi tužbeni zahtjevi odbijani zbog zastare pokretanja parničnog postupka ili drugih procesnih razloga, obzirom da nisu bili potkrijepljeni pravomoćnim osuđujućim presudama za počinjenje ratnog zločina ili drugog kaznenog djela, a činjenicu da kazneni progon protiv počinitelja već godinama stoji u predistražnoj fazi nitko nije uzeo u obzir. Troškovi su visoki, a pokreću se i ovrhe radi njihove naplate. Obzirom da se također radi radi o stradalnicima Domovinskog rata, trebalo bi pronaći adekvatno rješenje ovog problema te osigurati jednakost svih pred zakonom. Primljeno na znanje Odredba je usklađena sa Uredom za zakonodavstvo i Ministarstvom pravosuđa.
459 Ivica Bratanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, DIO JEDANAESTI Poštovani, pozdrav.Dajem prijedlog da se u dio jedanaest u prijelazne odredbe u članak 208 stavi slijedeće:Ministarstvo Branitelja se obavezuje da će u roku od jedne godine ISPLATITI PREOSTALIM 100% HRVI DUG KOJI IM JE UZEO BIVŠI Ministar Ivica Pančić.Naime dolaskom na vlast Pančić oduzima 100% HRVI dio invalidnine(ili ako su htjeli da ostanu bez tuđe njege i pomoći) .Promjenom vlasti dolazi za Ministra Jadranka Kosor koja U DOGOVORU SA g.đurom glogoškim(osobno mi je to rekao na telefon).dogovara isplatu duga dijelu( broj mi nije poznat ) 100%HRVI,koje je sam g. Glogoški predložio.Naglasio mi je da mu je rekla ako svi budemo tražili (svi 100%HRVI) NEĆEMO DOBITI.Jedan sam od mnogih 100%hrvi koji je tako oštećen a kome nisu vraćena ta sredstva pa vas molim da to ispravite.Jer ako smo u ratu bili zajedno i svima je jednako bilo onda se MORA prema svima jednako i postupati. Za sve gore napisano sam spreman ići na detektor laži ako treba. Ivica Bratanović 100%HRVI Zadar Moje podatke imate i lako me možete kontaktirati .Stojim na raspolaganju .Lijep pozdrav i spremni. Nije prihvaćen Članak 208. Zakona se odnosi na otpis potraživanja prema korisnicima kredita odobrenih po programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske.
460 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 191. Čl. 191. – korespondira s stečenim pravima koja se temelje na neistinitim činjenicama ili dokazima. Primljeno na znanje Sva prava koju su stečena sukladno odredbama Zakona, nastavit će s ostvarivanjem zakonito stečenih prava.
461 igor baruškin PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 191. koji je to pravnik pisao ovaj zakon??kako možete dirati u stečena prava?u svakom zakonu postoji zabrana pogoršanja na gore.Jedino možete mijenjat ako je nešto stečeno kaznenim djelom.npr.osoba prima invalidninu i dok god je nezakonito prima ista čini produljeno kazneno djelo.Ako mislite dirati u zakonom stečena prava bit ću prvi koji ću podignuti ustavnu tužbu.Ne možete raditi frankenštajn zakone,malo bi koristili jedno načelo pa onda u drugom to isto načelo za vas ne vrijedi.Da sam pravnik i da napišem takve odredbe i članke mene bi jednastavno bilo sram se potpisat da sam sudjelovao u njegovom pisanju Primljeno na znanje Sva prava koju su stečena sukladno odredbama Zakona, nastavit će s ostvarivanjem zakonito stečenih prava.
462 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 196. Čl. 196. i 199. – potrebno ih je spojiti u jednu odredbu. Nije prihvaćen Smatramo da je ovako preglednije zbog toga što se odredbe pozivaju na više članaka i govori se o različitim vrstama mirovina.
463 Kristian Družeta PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 196. U tekst treba uvrstiti da pravo ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su umirovljeni prema posebnim propisima, odnosno Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Nije prihvaćen Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskom ratu i članovima njihovih obitelji i Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba su dva posebna propisa. U trenutku odlaska u mirovinu, pravo na mirovinu ostvaruje se prema povoljnijem propisu. Dakle nije moguća kumulativna primjena oba posebna propisa.
464 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 199. Čl. 199. i 196. – potrebno ih je spojiti u jednu odredbu. Nije prihvaćen Smatramo da je ovako preglednije zbog toga što se odredbe pozivaju na više članaka i govori se o različitim vrstama mirovina.
465 Mihaela Cimbal-Rajić PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 205. Trabelo bi u prijelazne odredbe staviti i doplatak za pripomoć u kući, jer je ovim Zakonom čl. 168. st. 2. propisano danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za pripomoć u kući je dan kada je rješenje o pravu na naknadu za nezaposlene postalo izvršno. Obzirom bi na ovaj način postojeći korisnici prava na doplatak za pripomoć u kući imali prekid prilikom prelaska sa ZMN na naknadu za nezaposlene predlažem da se njima pravo na doplatak za pripomoć u kući ne prekida, odnosno da im dan ispunjenja uvijeta bude dan od kada im je priznato pravo na novčanu naknadu za nezaposlene. Primljeno na znanje Prijedlog će se na odgovarajući način uvrstiti u Zakon.
466 Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 207. Čl. 207.- predlaže se ukidanje te da stipendije kao i za sve ostale građane tereti državni proračun, a preostala sredstva usmjeriti na socijalne programe kojima se poboljšava kvaliteta života branitelja. Nije prihvaćen Pravo na stipendiju je jedna od socijalnih mjera s obzirom da je propisan cenzus za ostvarivanje prava na stipendiju. Pravo na potporu za obrazovanje (stipendiju) ostvaruju djeca HRVI-a, dragovoljaca i branitelja koji su u Domovinskom ratu sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru. Tako da se ovom mjerom poboljšava kvaliteta života hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. U članku 157. stavku 2. je i određeno da se sredstva za provedbu članaka 124. (potpora za obrazovanje) osiguravaju iz nadležnog fonda, a supsidijarno iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
467 Ured pučke pravobraniteljice PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 208. Članak 208. Nacrta prijedloga zakona predviđa da se s danom stupanja na snagu Zakona otpisuju dospjela i nedospjela potraživanja prema korisnicima kredita odobrenih po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, koji provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak na temelju Ugovora o obavljanju poslova u ime i za račun, zaključenog s Ministarstvom financija 14. lipnja 1996. godine. Mišljenja smo da se ne trebaju otpisati sva potraživanja, nego samo određena, a temeljem jasnih i preciznih socijalno-ekonomskih kriterija. Nije prihvaćen Odlukom o izmjenama uvjeta kredita po kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske bili su propisani kriteriji za otpis potraživanja prema korisnicima kredita no međutim svi korisnici kredita bi u jednom trenutku ispunili te uvjete s obzirom da nemaju sredstava za povrat i nema mogućnosti naplate. Odredba članka 208. Zakona unijeta je u Zakon na prijedlog Ministarstva financija.
468 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, ZAVRŠNE ODREDBE Zaključno, predlažemo u prijelaznim i završnim odredbama propisati: Na sve one hrvatske branitelje koji su ostvarili određena prava prema ranijim propisima, primijeniti će se odredbe ovog zakona ukoliko su za njih povoljnije. Nije prihvaćen Kad bi se ugradila ovakva odredba u Zakon, onda bi trebalo izvršiti prevođenje svih prava, a poglavito mirovinskih prava. Za provođenje takve odredbe bila bi potrebna velika financijska sredstva kojih trenutno nema. Ovo bi bio dobar prijedlog za izmjene i dopune Zakona nakon što se vidi što će ovakav Zakon donijeti u primjeni.
469 Mihaela Cimbal-Rajić ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 213. Osam dana od objave u "Narodnim novinama" za stupanje na snagu zakona je prekratak rok. Prvostupanjska tijela nisu pripremljena za promjenu zakona, niti će se moći pripremiti u tako kratkom roku. Nakon stupanja na snagu ovoga zakona, naročito prvih mjeseci očekuje se veliki broj novih raznovrsnih zahtjeva od HRVI-a, zahtjeva za naknadu za nezaposlene, JNP-a, proširuje se krug korisnika prava na udžbenike ... Smatram da mi u UDU -ima na vrijeme trebamo biti obaviješteni i uključeni u promijene novog Zakona kako bi se priredili za postupanje po istom i ukazali na stvarne nemogućnosti i potrebe prvostupanjskih tijela. Prije stupanja na snagu Zakona odgovorne osobe iz Ministarstva hrvatskih branitelja trebaju održati sastanak s predstavnicima prvostupanjskih tijela, jer ukoliko prvostupanjska tijela ne budu na vrijeme pripremljena za provođenje Zakona izgubit će se svrha i smisao istog. Nije prihvaćen Osam dana od objave u "Narodnim novinama" je uobičajeni rok za stupanje na snagu Zakona propisan člankom 90. Ustava RH.
470 Željko Dragašević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, OBRAZLOŽENJE Niti u jednom članku Zakona kao niti u objašnjenju nisam uočio tumačenje pojma „borbeni sektor“. Zakon bi trebao sadržavati što se podrazumijeva pod pojmom „borbeni sektor“ te tko može biti karakteriziran kao pripadnik „borbenog sektora“. Što je „borbeni sektor“? Nije prihvaćen Postupak priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihovo razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor u nadležnosti je Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je na prijedlog Povjerenstva za raščlambu ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH koje su djelovale za vrijeme Domovinskog rata na borbeni i neborbeni sektor, dostavilo Vladi RH Nalaz i mišljenje. Zaključkom Vlade RH od 24.11.2005. godine prihvaća se Nalaz i mišljenje Ministarstva obrane kojim su određena zapovjedništva i postrojbe koje su sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja (borbeni sektor) i kojim su određena zapovjedništva postrojbe i ustanove koje nisu izravno sudjelovale u pripremi i izvođenju borbenih djelovanja, ali su bile u potpori pripreme i izvođenja borbenih djelovanja i obrani suvereniteta RH (neborbeni sektor). Ministar unutarnjih poslova je u svibnju 2006. godine imenovao Povjerenstvo koje je imalo zadaću razvsrstati hrvatske branitelje na borbeni i neborbeni sektor, sukladno propisima. Tako je Povjerenstvo definiralo kriterije da se u razdoblju od 5.8.1990. do 28.5.1991. (I. razdoblje) uvrste sve ovlaštene službene osobe iz MUP-a, civilne zaštite, tadašnjeg SZUP-a, pričuvani sastav te vatrogasci uz iznimku osoba iz navedenih kategorija koje nisu potpisale prisegu o lojalnosti ili su bile na dugotrajnom bolovanju, školovanju i oni koji su prekinuli radni odnos. Za razdoblje od 28.5.1991. do 30.4.1995. (II. razdoblje) kao kriterij prihvaćen je zaključak Vladine radne skupine od 8.6.2006. uz eliminaciju prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje. Za razdoblje od 1.5.1995. do 31.8.1995. (III. razdoblje) i od 1.9.1995. do 30.6.1996. (IV. razdoblje) razvrstani su u borbeni sektor prema utvrđenim kriterijima za I. razdoblje.
471 Damir Paulik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, OBRAZLOŽENJE Na temelju svega obrazloženog vezano za Članak 26. potrebno omogućiti još raniji odlazak u mirovinu hrvatskom branitelju. Ovom izmjenom Zakona potvrditi da je to Zakon svih hrvatskih branitelja, a ne samo stradalnika koji naravno zaslužuju najvišu moguću razinu poštovanja, zaštite i ostvarivanje svih prava kako njih samih tako i članova njihove obitelji. Predložen način određivanja prava na starosnu mirovinu je nekorektan, osim ukoliko se ne želi zadržati trend ne doživljavanja mirovine hrvatskim braniteljima zbog znatno ranije smrtnosti. Vjerujem da to zakonodavac nije želio i da će se izvršiti korekcije navedenog članka. Nije prihvaćen Osnovni kriterij kojim se vodilo pri određivanju prava iz ovoga Zakona je duljina sudjelovanju u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru. Takvim kriterijem se vodilo i ovdje. Naime, nije pravično da branitelj koji je bio u Domovinskom ratu 100 dana i onaj koji je u ratu bio 2000 dana imaju jednaka prava.