Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje Prijedloga Niskougljične strategije Republike hrvatske
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | branka genzić-horvat | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | UZOR, Udruga za zaštitu okoliša Resnik, I Resnik 48, daje na Strategiju niskougljičnog razvoja RH za razoblje do 2030. s pogledom do 2050. slijedeće primjedbe: Bez Energtske strategije RH vrlo je teško predvidjeti scenarije i projekcije niskougljične strategije RH za opisano razdoblje. Izolirano prikazivanje ovog aspekta ne vodi cjelovitom planiranju razvitka RH. Arbitrarnim utvrđivanjem postotaka i udjela pojedinih energenata u ukupnom sagledavanju i projekcijama, dovodi u pitanje cjelokupnu vrijednost i vjerodostojnost ove Strategije. Iako se deklarativno poziva na cirkularnu ekonomiju, posebno u segmentu gospodarenja otpadom, te nabraja hijerarhijske prioritete gospodarenja otpadom, Niskougljična strategija predviđa izgradnju kogeneracijskih postrojenjana na krutu biomasu, te kruti komunalni otpad i mulj iz postrojenja za obradu otpadnih voda, sve u cilju „proizvodnje električne i toplinske energije“! I ne samo da predviđa kao opciju, nego u predviđa i njeno povećanje postotnog (brojčanog) udjela i porast kogeneracija na otpad u planiranom razdoblju! To je upravo kontradiktorno ciljevima cirkularne ekonomije! Tako ni ova strategija nije ostala imuna od loših utjecaja na objektivni prikaz i potrebe RH, već upravo suprotna sama sebi i ciljevima koje bi trebala ostavarivati, nesumnjivo u segmentu gospodarenja otpadom, niskougljičnom razvoju i odredbama Pariškog sporazuma. Ovakav stav zauzet u prijedlogu Niskougljične strategije suprotan je i Planu gospodarenja otpadom RH, budući pretpostavlja proizvodnju goriva iz otpada, u velikim centrima za gospodarenje otpadom, što je suprotno i s usvojenim planom gospodarenja otpadom RH. Strateška studija procjene strategije na okoliš ovo pitanje ne obrađuje na odgovarajući način. Biomasa, otpad, niti mulj iz pročistača otpadnih voda nisu CO2 neutralni, stoga ih treba brisati iz strategije, te zastati s njenim donošenjem do završetka izrade Energetske strategije RH, budući ove strategije moraju biti usklađene. Hvala. | Primljeno na znanje | Vezano uz pitanje vjerodostojnosti NUS-a: NUS nije izolirano planiranje , upravo suprotno, to je cjelovit pristup, kojim se ne sagledava samo energetika, već i ostali sektori gospodarstva. Ne radi se arbitrarnom uvođenju postotaka pojedinih energenata, u Zelenoj i Bijeloj knjizi opisan je metodološki postupak i modeli za utvrđivanje scenarija. Predložena rješenja su stručno utemeljena, napravljene su opširne analize i modeliranje energetskog sustava. - u dijelu neposredne potrošnje energije (za dodatne informacije: Pukšec, T., Vad Mathiesen B., Duić, N., Potentials for energy savings and long term energy demand of Croatian households sector, Applied Energy, Volume 101, January 2013, Pages 15–25; Pukšec, T., Krajačić, G., Lulić, Z., Vad Mathiesen B., Duić, N., Forecasting long-term energy demand of Croatian transport sector, Energy, Volume 57, 1 August 2013, Pages 169–176, Irsag, B., Pukšec, T., Duić, N., Long term energy demand projection and potential for energy savings of Croatian tourism–catering trade sector, Energy, Volume 48, Issue 1, December 2012, Pages 398–405), - u dijelu energetskih transformacija gdje su primijenjeni kompleksni modeli (Plexos i EnergyPlan) za simulaciju i optimiranje razvoja elektroenergetskog sustava te integraciju s toplinarstvom i prometnim sustavom, - model LEAP prepoznat je kao globalno priznati alat u integrativnom modeliranju te je korišten za integraciju svih rezultata te izračune emisija stakleničkih plinova, analizu resursa, izračun emisija nestakleničih plinova, izračun utjecaja na zapošljavanje te integriranu analizu troškova i koristi. Vezano uz kogeneraciju: Sukladno aktualnoj Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09), Akcijskom planu za OIE do 2020. godine (MINGO, 2013) te Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije (Narodne novine, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) sklopljeni su ugovori za izgradnju postrojenja do 2020. godine. NUS predviđa nastavak rada predmetnih postrojenja te daje smjernice za značajno manji porast nakon 2020. godine, prvenstveno ovisno o dostupnosti resursa, troškovnoj konkurentnosti te popratnim koristima ovakvih postrojenja. U mjerama uključenima u scenarij NU1 sektora gospodarenja otpadom, u potpunosti je uključena provedba smjernica definiranih redom prvenstva gospodarenja otpadom te uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH, sukladno ciljevima EU direktiva i Akcijskog plana EU za kružno gospodarstvo, što je usvojeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine (NN 3/17). Scenarij NU1 sektora gospodarenja otpadom ne uključuju mjere energetske oporabe otpada, osim mjere kojom se predviđa korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i topline, što je usklađeno sa smjernicama Plana gospodarenja otpadom. Prema primjerima visokorazvijenih EU zemalja, recimo Njemačka, određene vrste i količine otpada mogu se najučinkovitije energetski oporabiti, što nije u potpunosti isključeno niti u RH, kako je i naznačeno Planom gospodarenja otpadom (Tablica 15, Mjera 1.4.6. Planiranje energetske oporabe). Vezano uz segment gospodarenja otpadom: Vidjeti prethodni odgovor. Scenariji sektora gospodarenja otpadom usklađeni su sa smjernicama definiranima Akcijskim planom EU o kružnom gospodarstvu te ostalom EU i nacionalnom legislativom, u mjeri koliko je to bilo moguće, ovisno o nacionalnim osobitostima RH, razvijenosti sustava gospodarenja otpadom u RH, potrebom za usvajanjem podzakonskih propisa u cilju učinkovite provedbe mjera, uspostave funkcionalnog i ekonomski isplativog sustava, uz planiranje kvalitetno upravljivog sustava na razini države te poticanje međusektorske suradnje (prehrambena industrija, poljoprivreda, šumarstvo, …). Da li je nešto neutralno ili nije kad se govori o biomasi, ovisi o tome je li produkcija biomase veća ili manja od njezine upotrebe za različite namjene, energetske potrebe i drvne proizvode. |
| 2 | Miroslav Mesić | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Komentari na Poglavlje 7.2. Proizvodnja električne energije i topline: 1. Porast potrošnje elekrtične energije po godišnjoj stopi od 0,8-1,2 % s obzirom na sve utjecajne faktore nije realan, a time i zaključci i koraci koji se temelje na toj pretpostavci. 2. Iznosi i dinamika integracije sunčanih elektrana sa sadašnjih 48 MW na budućih 1.140 - 1860 MW te vjetroelektrana sa sadašnjih 450 MW na budućih 1.520 – 2.000 MW do 2030. godine također nisu realni.Takva integracija zahtijevala bi odgovarajuću infrastrukturu (regulacijske elektrane, mreža) koja realno ne može slijediti predloženu dinamiku integracije predmetnih elektrana.Razlozi za to su komplicirane i duge procedure pripreme izgradnje, dugotrajno rješavanje imovinsko pravnih odnosa, te osiguranje financiranja investicija. Ukoliko bi se na državnoj razini utvrdio prioriotet i osigurala pravodobna priprema navedene infrastrukture, predložena integracija razmatranih OIE uz ostale potrebne preduvjete mogla bi si smatrati realnom. Isti komentar vrijedi i za razdoblje do 2050. godine 3. Kao mjerodavni podaci za predvidivi izlazak iz pogona proizvodnih kapaciteta, dinamiku integracije vjetroelektrana i predviđenih investicija u prijenosnu mrežu do 2026. godine mogu se koristiti podaci iz javno objavljenog aktualnog Desetogodišnjeg plana razvoja HOPS-a. 4. U dosadašnjoj integraciji OIE u hrvatski EES nedostajala je jasna prethodna strategija koja bi unaprijed definirala obuhvat, te tehničke, financijske, zakonske i regulatorne preduvjete nužne za namjeravanu integraciju OIE. Temeljem dosadašnjih iskustava danas je moguće sagledati sve aspekte i uvjete potrebne za uspješnu integraciju OIE te u ovom dokumentu uz sve prethodno posebno naglasiti da ona ima svoju visoku cijenu ali i brojne koristi za društvo. 5. Posebnu pozornost u strategiji treba posvetiti pitanju sigurnosti opskrbe kupaca električnom energijom i to s aspekta dostanosti proizvodnih kapaciteta, mogućnosti uvoza i razvoja tržišta i posebno kriznih stanja ograničenog uvoza električne energije u uvjetima velikog manjka električne energije na tržištu. | Primljeno na znanje | 1. Za modeliranje neposredne potrošnje energije razvijeni su detaljni 'odozdo-prema-gore' modeli (engl. 'bottom-up') za sektore neposredne potrošnje (za više informacija: Pukšec, T., Vad Mathiesen B., Duić, N., Potentials for energy savings and long term energy demand of Croatian households sector, Applied Energy, Volume 101, January 2013, Pages 15–25; Pukšec, T., Krajačić, G., Lulić, Z., Vad Mathiesen B., Duić, N., Forecasting long-term energy demand of Croatian transport sector, Energy, Volume 57, 1 August 2013, Pages 169–176, Irsag, B., Pukšec, T., Duić, N., Long term energy demand projection and potential for energy savings of Croatian tourism–catering trade sector, Energy, Volume 48, Issue 1, December 2012, Pages 398–405), te su ugrađeni u integrirani obračunski model energetskog sustava Republike Hrvatske koji je razvijen u softverskom paketu LEAP (za više informacija: https://www.energycommunity.org/default.asp?action=introduction). Takav model omogućuje simulaciju prodora različitih tehnologija i mjera, a projekcije neposredne potrošnje električne energije proizašle kroz modeliranje mjera u sektorima neposredne potrošnje metodološki temeljeno u znanstvenim radovima iznad. Modeliranje uključuje mjere koje utječu na smanjenje potrošnje električne energije kao što su povećanje učinkovitosti kućanskih uređaja, povećanje učinkovitosti rasvjete, ali i mjere i okolnosti koja utječu na povećanje potrošnje električne energije, kao što su gospodarski rast, razvoj električnih vozila, rast broja klimatizacijskih uređaja, rast broja dizalica topline itd. Polazni podaci i pretpostavke trebaju se uklopiti u predviđanja, projekcije i scenarija Europske unije, Republika Hrvatska ne može se promatrati izdvojeno. Makroekonomske varijable preuzete su iz smjernica Europske komisije za izradu projekcija koje se temelje na EU Referentnom scenariju 2016. (niz projekcija nalazi se u popratnom dokumentu -NUS komentari) 2. U samom pitanju već je dan odgovor. Niskougljična strategija rađena je uz pretpostavku da će do 2030. godine Republika Hrvatska preuzeti dijelove najbolje prakse za integraciju varijabilnih obnovljivih izvora energije koja je trenutno dostupna u svijetu ili je u planu razvoja. Prije svega tu se smatra slobodno tržište regulacijskom energijom, recimo moglo bi po uzoru na Nord Pool, zatim uključivanje svih tehničkih raspoloživih kapaciteta unutar zemlje u regulacijska tržišta po ekonomskom opravdanom principu, uključivanje svih prekograničnih kapaciteta u transparentna tržišta električnom energijom, integracija elektroenergetskog sektora sa centraliziranim toplinskim sustavima, proizvodnjom toplinske energije te transportnim sektorom u svrhu naprednog upravljanja potrošnjom električne energije i proizvodnjom iz varijabilnih OIE. Na posljetku NUS razmatra u nekim scenarijima i razvoj reverzibilnih hidroelektrana i baterijskih sustava, a koji će se graditi ukoliko budu ekonomski i ekološki opravdani. Sve pretpostavke za integraciju varijabilnih OIE ne izlaze iz okvira standardne EU politike te nema zapreka da ih Republika Hrvatska, kao članica EU, ne ostvari do 2030. odnosno 2050. godine. 3. Prema članku 30., stavku 35. Zakona o tržištu električne energije (NN 22/13 95/15, 102/15), Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže treba biti usklađen sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske. Prema članku 74.a, stavku 8. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama niskougljičnog razvoja po pojedinim sektorima utvrđenim u Niskougljičnoj strategiji. Dakle, s obzirom na vremenski horizont i narav Niskougljične strategije, Strategija energetskog razvoja trebat će biti usklađena sa smjernicama Niskougljične strategije, a s time će se trebati uskladiti i Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže u narednim nivelacijama. 4. Ključni uvidi te smjernice za razvoja EES-a u kontekstu Niskougljične strategije navedeni su u poglavlju 7.2., dok je cjelokupna analiza troškova i koristi dana u poglavlju 8. Niskougljična strategija u dijelu koji se odnosi na integraciju OIE polazi od tržišnog odnosa cijena u budućnosti, analize pokazuju da u godinama nakon 2020. godine neće biti potrebno poticanje proizvodnje električne iz vjetroelektrana i energije iz sunčevih sustava. Daju se smjernice za uklanjanje administrativnih prepreka, a troškovi potrebni za uravnoteženje i troškovi mreža uzeti su obzir. Ovdje se ponavlja, Niskougljična stategija ne propisuje strukturu proizvodnih jedinica u elektroenergetskom sustavu, scenariji NUR, NU1 i NU2 su rezultat optimiranja metodom najmanjih troškova, primjenom različitih polaznih pretpostavki makroekonomskih podataka, troškova goriva, cijene CO2 i mogućih ograničenja. Međunarodna energetska agencija, kao i Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije u svojim izvješćima za 2016. godinu pokazuju da je električna energija iz OIE trenutno najjeftinija energija na tržištu te da je 2/3 instaliranih kapaciteta u svijetu u 2016. godini bilo upravo iz OIE. Troškovi integracije varijabilnih OIE mogu bitni znatno smanjeni ukoliko se elektroenergetski sektor integrira s ostalim sektorima npr. toplinarstvo, transport što je promatrano u scenarijima niskougljične strategije te je energetski sustav Republike Hrvatske modeliran kroz metode „Pametnog energetskog sustava“. Za više informacija vidjeti literaturu koja je navedena u popratnom dokumentu - NUS komentari. 5. Simulacija i optimiranje rada elektroenergetskog sustava provedeno je primjenom modela satne simulacije. Korišten je model PLEXOS koji spada u grupu modela najviše kvalitete za planiranje elektroenergetskog sustava. Dodatno, provedena je neovisna provjera modelom EnergyPlan, segmentnim vremenskim optimiranjem, i simulacijom kritičnih razdoblja, mjesečnog, tjednog i dnevnog ciklusa. Jedan od scenarija je bio pretpostavka rada u tzv. 'otočnom radu', uz različite pretpostavke hidroloških prilika. Dakle, posvećena je puna pažnja pitanjima sigurnosti opskrbe, simulacijom kritičnih situacija, čak na razini teoretske pretpostavke da nema mogućnosti uvoza električne energije. Zbog specifičnih uvjeta koje zahtijevaju proračuni sigurnosti dobave energije na različitim područjima elektroenergetskog sustava (n-1 ili n-2 uvjeti u distribucijskoj ili transmisijskoj mreži) sigurnost dobave je razmatrana samo na nacionalnom nivou u modelu EnergyPLAN i nešto detaljnijim zonama koje obuhvaća PLEXOS model. Detaljnije proračune sigurnosti dobave treba izraditi HOPS te svaki operator distribucijskog područja za mrežu u svojoj nadležnosti. |
| 3 | Mladen Škrlec | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poštovani, Kao podlogu naše današnje diskusije na panelu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu u privitku dostavljamo početnu, vrlo konzervativnu i fragmentarnu procjenu geotermalnog potencijala R. Hrvatske procijenjenog na manjem dijelu odobrenih Istražnih polja i Istražnih prostora danas u portfelju Ministarstva okoliša a sama Velika Ciglena (koju nismo uključili) ima odobrenje za prihvat 20 MWe kapaciteta na HEP-ovu mrežu. „Geo En“ Energetski institut „Hrvoje Požar“, Zagreb (Bošnjak et al; 1998) >100 oC 7,2-45,8 MWe do 80 - 50 oC 150-740 MWt <100 oC >65 oC 821 MWt (Kolbah et al; 2017) na novo odobrenim Istražnim Prostorima: M.Bukovac, Legrad-1, Kotoriba, Ferdinandovac-1 i revizijom prije odobrenog Eksploatacijskog Polja: Lunjkovac-Kutnjak, konzervativnom procjenom očekuje se instalacija: 100 MWe (što je 2.5% instaliranih kapaciteta u zemlji ili 29% of NE-Krško) 500 MWt Na GT ležištima < 1500 m dubine, odnosno na 500 lolokacija očekuje se 750-1300 MWt Od toga na 400 / 500 lokacija očekuje se >200 000 000 m3/go pridobivanja ne-konvencionalnog “plina otopljenog u vodi” (što je 5% godišnje potrošnje prirodnog plina u R Hrvatskoj) Već ove vrlo konzervativne procjene, na relativno malom uzorku najbolje utvrđenih rezervi, upućuju na mogućnost vrlo supstitucije/nadopune domaćem toplinarstvu na nivou od: 12-26% od godušnje potrošnje prirodnog plina u R Hrvatskoj. Ove procjene GT potencijala za proizvodnu električne struje i potreba tolinarstva, u sjevernoj Hrvatskoj vidimo tek kao vidljivi vrh ledene sante. 7ma međunarodna radionica "Neogn središnje i istoćne Europe" Velika, svibanj 28-31, 2017 / Geotermalna Energija d.o.o., Zagreb Za dodatne informacije stojimo na raspolaganju. S poštovanjem, Mladen Škrlec i Slobodan Kolbah | Primljeno na znanje | U poglavlju 7.2. prepoznat je potencijal za korištenje geotermalne energije za proizvodnju električne energije i topline. Niskougljična strategija je dala smjernice da se proizvodnja iz geotermalnih izvora i dalje mora poticati, vjerojatno sve do 2050. godine. Ova postrojenja ne mogu se troškovno nositi s drugim tehnologijama, jedino uz vrlo osmišljene projekte različitih korisnika, turizam, daljinsko grijanje itd. Ukupna društvena korist ovakvih projekata može sigurno opravdati njihov razvoj, no njihovu je isplativost moguće jedino provjeriti na razini pojedinačnog projekta. |
| 4 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | • dodati kratice koje nedostaju u Popis kratica (u zagradi je naveden broj poglavlja/ potpoglavlja u kojima se kratica pojavljuje): o LRTAP- Konvencija o daljinskom prekograničnom onečišćenju zraka (2.) o UNEP-Program Ujedinjenih naroda za okoliš (3.3.2.) o INDC-Intended Nationaly Determined Contributions (3.3.1.) o IEA-Međunarodna agencija za energiju (3.4.) o NUR-referentni scenarij (6.2.) o NU1-scenarij potpune tranzicije (6.2.) o NU2-scenarij snažne tranzicije (6.2.) o WEM-With Exisiting Measures (6.2.) o WAM-With Additional Measures (6.2.) o CTS-centralni toplinsku sustav (7.2.1.) o NE-nuklearna elektrana (7.2.1.) o SUMP-Planovi održive gradske mobilnosti (Sustainable Urban Mobility plan) (7.5.2.) o MSR-Mehanizam održavanja stabilnosti tržišta (Market Stability Reserve) o ESI- Europski strukturni i investicijski fondovi o EFSI-Europski fond za strateške investicije o CEF-Connecting Europe Facility, Fond za povezivanje Europe o EEPR-European Energy Programme for Recovery, Europski energetski program za oporavak o EEEF-European Energy Efficiency Fund, Europski fond za energetsku učinkovitost o ERDF-Europski fond za regionalni razvoj o EAFRD-Europsko poljoprivredni fond za ruralni razvoj o EMFF-Europski fond za pomorstvo i ribarstvo o ECF-Europski kohezijski fond o ESF-Europski socijalni fond o EFSU-Europski fond za strateška ulaganja o EIB-Europska investicijska banka o ETC-Europska teritorijalna suradnja 3. Međunarodni kontekst i politika Europske unije 3.2. Relevantnost klimatski promjena za Republiku Hrvatsku - U ovom poglavlju citira se Europska komisija tj. izvješće vezano za poplave 2014. godine, a u prijevodi se navodi „. Došlo je do pada mreže za opskrbu električnom energijom....“ Komentar: Iako se radi o citiranju izvješće, nepretan prijevod ne bi se trebao nači u Strategiji NU jer što zapravoznači „pada mreže za opskrbu električnom energijom“? je li se srušio stup sa žicom ili je došlo do prekida u opskrbi električnom energijom. Prijedlog novog teksta - Predlaže se promijeniti ili brisati navod: „Mogućnosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije“ posebice hidroelektrana, vjetroelektrana i sunčanih elektrana, će se mijenjati ovisno o klimatskim promjenama“ s obzirom da će one ovisiti o energetskom potencijalu, unapređenju tehnologija i konkurentnosti proizvodnje iz navedenih izvora, a ne izravno o klimatskim promjenama. 4.6. Vizije za 2050. godinu i prepoznate potrebe po sektorima - U ovom poglavlju navode se vizije po sektorima, no kao i u komentaru za poglavlje 3.4. treba uzeti u obzir da „. Scenariji ove strategije ne prognoziraju što će biti već određuju što bi mi željeli da bude.“, no istovremeno se navodi da je ova strategija horizontalna i nadređena sektorskim strategijama, između ostalog i strategiji energetskog razvoja. Komentar: Navedene činjenice su u kontradikciji jer Strategijom NU se utvrđuju ciljevi koje je potrebno provoditi do 2030. s pogledom na 2050. i oni nisu „želja“ već „obveza“ jer je za očekivati da će sve sektorske strategije preuzeti ciljeve iz Strategije NU kao dokumenta višeg reda. Ovim se dodatno potrjepljuje činjenica da je ciljeve (INDCs) potrebno određivati u skladu s karakteristima Hrvatske (BDP, emisije, postojeći OIE, demografija itd.) – realno u odnosu na do sada postignuto Prijedlog novog teksta - U tablici sektorske niskougljične vizije u dijelu koji se odnosi na energetiku potrebno je izmijeniti tekst pa umjesto navoda „energetska neovisnost i održivost“ predlaže se izmjena u „konkurentnost, energetska neovisnost i održivost. Viziju u tablicu za energetski sektor je također potrebno nadopuniti sljedećim tekstom: „- skladištenja električne i toplinske energije, primjena novih tehnologija u prijenosu i distribuciji električne i toplinske energije radi smanjenja gubitaka“ Prijedlog novog teksta - U prepoznate potrebe potrebno je dodati - ulaganje u plinsku infrastrukturu i ulaganje u CTS-ove 6.1.2. Cijene goriva Prijedlog novog teksta - prijedlog je u rečenici gdje se navodi pad cijena plina za 36 % u razdoblju od 2013. do 2015. navesti i sljedeće probleme-cijena plina vezana je za cijenu nafte dok je cijena nafte dijelom određena zbog stvarnog odnosa ponude i potražnje (potražnja je niska zbog slabe gospodarske aktivnosti), a dijelom zbog budućih očekivanja, ali i razne geopolitičke poremećaje (transport nafte zbog geopolitičkih razmirica) Prijedlog novog teksta - U poglavljima od 7.2. do 7.9. radi jasnoće i efikasnosti, te mogućnosti praćenja ostvarenja Strategije, uz sve navedene mjere i smjernice (pojedinačno) potrebno je navesti : nadležnost (nadležno tijelo, organizaciju); provedbu (tijelo, organizaciju, energetski subjekt… zadužen za provedbu; te pokazatelje provedbe (kad i kako će se utvrditi / mjeriti je li neka mjera ispunjena i u kojoj mjeri). Točno je da se u poglavlju 10.1.INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVOĐENJE NISKOUGLJIČNE popisuju institucije i utvrđuju nadležnosti, ali vrlo načelno i isključivo na razini Vlade i ministarstava. Svakako je važno mjere adresirati na puno širi krug dionika 7.2.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija Prijedlog novog teksta • (dodati pod prijetnje)... dugoročno i komplicirane administrativne procedure te ishođenje potrebnih dozvola i odobrenja potrebnih za projektiranje, izgradnju i priključak postrojenja na mrežu boljom usklađenošću svih nadležnih institucija | Prihvaćen | Prihvaća se komentar vezano uz kratice. Prihvaća se komentar vezano uz citiranje izvješća EK (3.2). Vezano uz prijedlog izmjena navoda dajemo objašnjenje kako se misli na mogućnost s obzirom na raspoložive prirodne potencijale i ispravit će se u tekstu. Vezano uz vizije na 2050.g (4.6): Niskougljična strategija određuje što se želi postići u cjelini, i kako se može postići tranzicija prema konkurentnom niskougljičnom gospodarstvu. Sektori sami trebaju utvrditi svoje optimalne putanje s konvergencijom prema onom što okvirno određuje Niskougljična strategija. Energetska strategija, i sve druge strategije dugoročno imaju isti cilj, moguća su kratkotrajna odstupanja od 'idealnih' putanja koje određuje Niskougljična strategija. INDC je obveza prema Pariškom sporazumu, a nju iskazuje Europska unija u ime svih država EU. Hrvatska ne iskazuje svoj individualni INDC niti NDC direktno prema Pariškom sporazumu. Prihvaća se prijedlog novog teksta vezano uz energetsku neovisnost. Djelomično se prihvaća prijedlog vezano uz ulaganja u plinsku infrastrukturu. U ovom poglavlju iskazuju se vizije po sektorima, utvrđene kroz javne konzultacije na sektorskim radionicama. To su autentični iskazi sudionika na radionicama, autori ne mogu mijenjati ili dodavati novi tekst.. Prihvaća se primjedba, a tekst će se preurediti tako da je jasno da se radi o autentičnom prikazivanju viđenja različitih dionika, ili će se ovaj dio teksta izostaviti. Prihvaća se prijedlog vezano uz pad cijena plina. Ne prihvaća se prijedlog vezano uz nadležnost i provedbu. Naime Akcijskim planom provedbe Niskougljične strategije koji se donosi za petogodišnje razdoblje utvrdit će se nadležnosti, precizni rokovi, indikatori provedbe i ostalo. Tako propisuje Zakon o zaštiti zraka. Prihvaća se prijedlog vezano uz administrativne procedure. |
| 5 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | 0. Generalni komentari na Prijedlog Strategije • Strategija NU bi trebala biti usklađena s važećim Strategijama RH, odnosno potrebno je planirati njihovo usklađivanje nakon donošenja NU jer ova strategija ima utjecaje na sve gospodarske grane. Aktualni prijedlog Strategije prostornog razvoja u dijelu koji se odnosi na energetiku nije usklađen s Prijedlogom Strategije NU. Uzevši navedeno u obzir, potrebno je razmotriti da li je razumno usporiti donošenje Strategije NU dok se ne uskladi s ostalim važećim strategijama, aktualnim prijedlozima strategija te planiranim strategijama kao što je strategija energetskog razvoja • tekst Prijedloga Strategije potrebno je skratiti na način da se izbjegnu ponavljanja već napisanih dijelova • na početku dokumenta potrebno je dodati sadržaj i sažetak • iza svakog poglavlja u dokumentu potrebno je dodati sažetak s najvažnijim zaključcima • potrebno je numerirati stranice i poravnati tekst s obje strane • lektorirati tekst • fusnote odnosno objašnjenja pojedinih dijelova teksta prebaciti na dno stranice • uskladiti pojmove koji se koriste u dokumentu s pojmovima definiranim važećim zakonskim propisima npr. umjesto „trgovanje emisijama“ koristiti pojam „trgovanje emisijskim jedinicama“ • dodati kratice koje nedostaju u Popis kratica (u zagradi je naveden broj poglavlja/ potpoglavlja u kojima se kratica pojavljuje): o LRTAP- Konvencija o daljinskom prekograničnom onečišćenju zraka (2.) o UNEP-Program Ujedinjenih naroda za okoliš (3.3.2.) o INDC-Intended Nationaly Determined Contributions (3.3.1.) o IEA-Međunarodna agencija za energiju (3.4.) o NUR-referentni scenarij (6.2.) o NU1-scenarij potpune tranzicije (6.2.) o NU2-scenarij snažne tranzicije (6.2.) o WEM-With Exisiting Measures (6.2.) o WAM-With Additional Measures (6.2.) o CTS-centralni toplinsku sustav (7.2.1.) o NE-nuklearna elektrana (7.2.1.) o SUMP-Planovi održive gradske mobilnosti (Sustainable Urban Mobility plan) (7.5.2.) o MSR-Mehanizam održavanja stabilnosti tržišta (Market Stability Reserve) o ESI- Europski strukturni i investicijski fondovi o EFSI-Europski fond za strateške investicije o CEF-Connecting Europe Facility, Fond za povezivanje Europe o EEPR-European Energy Programme for Recovery, Europski energetski program za oporavak o EEEF-European Energy Efficiency Fund, Europski fond za energetsku učinkovitost o ERDF-Europski fond za regionalni razvoj o EAFRD-Europsko poljoprivredni fond za ruralni razvoj o EMFF-Europski fond za pomorstvo i ribarstvo o ECF-Europski kohezijski fond o ESF-Europski socijalni fond o EFSU-Europski fond za strateška ulaganja o EIB-Europska investicijska banka o ETC-Europska teritorijalna suradnja o EBRD-Europska banka za obnovu i razvoj o AIK-Agencija za poticanje investicija i konkurentnosti o API-Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama o ISGE-Informacijski sustav gospodarenja energijom 1. Svrha, ciljevi i načela (1. poglavlje) Generalni komentar (postojeći tekst) - Unatoč činjenici da se u ovom poglavlju daju kvalitetne polazne postavke za Strategiju NU, cijevi, mjere, vremenski rokovi te procjena potrebnih ulaganja za provedbu mjera u daljnjim poglavljima, ne slijede polazne postavke navedene u nastavku, stoga je prijedlog Strategije NU često kontraditoran, nerealan, ne sagledava svaku mjeru cjelovito i na jedank način (SWOT analize). Komentar: U cilju izrade Strategije NU koja će omogućiti budućnost RH prema načelima održivog razvoja u skladu s gospodarskim, socijalnim, demografskim, ekonomskim i okolišnim karateristikama potrebno je držati se polaznih postavki navednih u 1. Poglavlju kako slijedi: o proces tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu je kontinuiran i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo, te treba biti promišljen i prilagođen mogućnostima i raspoloživim resursima o u pogledu međunarodnih obveza Republika Hrvatska podržava načelo zajedničke, ali različite odgovornosti, a u obzir se trebaju uzeti gospodarske i druge nacionalne osobitosti pri određivanju tranzicijskog razdoblja za prijelaz na niskougljično gospodarstvo o Republika Hrvatska treba kroz Niskougljičnu strategiju krenuti putem koji je za njezine građane najpovoljniji Osim navedenih polaznih postavki Pariški sporazum postavlja novi način utvrđivanja obveza za države - samostalno planiranje svojih ciljeva koji se dostavljaju Tajništvu UNFCCC konvencije u obliku INDC-a (Intended Nationaly Determined Contributions), koji nije nužno sveden na istu referentnu godinu i posve jednoznačno usporediv. Povijest pregovaranja je pokazala da je to pristup koji omogućava dogovor, a to bi Hrvatska kao zemlja BDP-om koji je među najnižima u EU trebala koristiti kako bi ostvarila vlastiti održivi razvoj. - U ovom poglavlju, također se navodi sljedeće „ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova određuju se vlastitim planiranjem, tako da svaka stranka Pariškog sporazuma (ili skupina država) određuje planirani nacionalno utvrđeni doprinos (dalje u tekstu: INDC ) do 2030. godine.“ Pariškim sporazumom Hrvatska se obvezuje provoditi mjere u okviru EU obveza. S obzirom na to da EU svoje obveze planira provoditi zajednički, Europska komisija predložila je da sve države članice zajedno smanje emisije CO2 do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. Unutar EU, svaka država imat će svoje specifične obaveze i ciljeve. Do Konferencije COP 21 stranke Konvencije dostavile su svoje planirane nacionalno određene doprinose (INDC) u okviru procesa izrade Pariškog sporazuma. Europska unija i njezine države članice dostavile su 6. ožujka 2015. godine svoje planirane nacionalno određene doprinose. Komentar: Iz Prijedloga Strategije proizlazi da su INDC za Hrvatsku jednaki zajedničkom cilju EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 40%. Planirani nacionalno određeni doprinosi (INDC-i) RH trebali su se utvrditi na način da su uzete u obzir gospodarske karakteristike (BDP RH 2013. bio je ispod 60 % BDP EU, broj tvrtki u stečaju, zaduženost građana), udio emisija stakleničkih plinova RH u udjelu emisija stakleničkih plinova EU i svijeta, demografske prilike (staro stanovništvo, ekonomske migracije), industrijska proizvodnja, energetski proizvodni miks (udjel OIE). INDC Hrvatske se nikako ne bi smjeli poistovjetiti s INDC EU, a na nacionalno utvrđenim doprinosima (INDC) trebao bi se temeljiti i Prijedlog Strategije NU. Na stranicama MZOE u objavi vezanoj za stupanje Pariškog sporazuma na snagu navodi se da će zemlje odrediti svoje INDC (dakle još nisu), a u Odluci za pokretanje sklapanja Pariškog sporazuma, navodi se da su države potpisnice dostavile INDC do konferencije u COP 21. Postupak određivanja INDC za RH trebao bi biti transparentan i javni s uključenim relevantnim sektorskim dionicima (energetika, promet, gospodarenje otpadom, gospodarenje šumama, lokalne zajednice itd.). Potrebno je objaviti INDC za Hrvatsku, ukoliko postoje i objasniti metodologiju utvrđivanja INDC. - Prethodna primjedba odnosi se na ciljeve EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050. za 80-95% te cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji električne energije za 27% do 2030 godine koji se navode u ovom poglavlju. Prema prijedlogu nove Direktive o obnovljivim izvorima energije (tzv. RED II), zahtjeva se donošenje nacionalnih planova klimatske i energetske politike do 1.1.2019., za razdoblje od 2021. do 2030. godine, a nacrt ovih planova potrebno je dostaviti Europskoj komisiji do 1.1.2018. godine. Ukoliko se zadrži stav iz prijedloga Strategije NU da su ciljevi iz tzv. zimskog klimatsko-energetskog okvira do 2030. (Celan energy for all Europenas) te ciljevi Roadmap 2050. koje zajednički moraju postići zemlje članice EU brojčano jednaki ciljevima RH, za pretpostaviti je da će se i u nacionalnim klimatskim i energetskim planovima koji postavljaju obvezujuće ciljeve pojedine države za udio OIE konačnoj nacionalnoj bruto potrošnji energije, navoditi isti ciljevi. Za pretpostaviti je da će i Strategija energetskog razvoja koja se tek treba donijeti krenuti s ciljevima iz Strategije NU, bez obzira što se u uvodu dokumenta navodi da Strategija NU nije pokazatelj što će biti nego gdje želimo biti. Ukoliko se RH obveže na ispunjavanje ciljeva koje prelaze realne mogućnosti, dovodimo se u situaciju da ne ispunimo ciljeve koje smo si sami zadali te da imamo obvezu u zajedničku EU platformu uplaćivati penale zbog nemogućnosti postizanja ambicioznih ciljeva u bruto potrošnji OIE, a čija će se sredstva upotrebljavati za postizanje zajedničkog cilja EU. Države članice za uplaćivanje penala u zajedničku EU platfomu zbog nepostizanja ciljeva mogu koristiti novac koji su dobile od prodaje držvnih emisijskih jedinica tj. sredstva koja se uplaćuju u Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no da li će tada biti dovoljno novca za postizanje mjera u zgradarstvu, e-mobilnost itd. za čiju provedbu već i sada nedostaje dio novca u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Komentar: Izbjeći predlaganje većih ciljeva u postizanju bruto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora (za RH je taj cilj 20% i ispod toga se ne smije ići), ali poduzimati sve kako bi se taj udio i povećao u odnosu na minimalni, u skladu s mogućnostima RH, a ne da se na preanmbiciozne ciljeve i formalno obvežemo. Isti pristup se treba primijeniti i u određivanju cilja za smanjenje emisija stakleničkih plinova za RH kao i za povećanje energetske učinkovitosti itd. - Iako je Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013.-2017. (NN 139/13) dao okvirne smjernice za izradu Niskougljične strategije, zapravo se člankom 5. Zakona o energiji definira da je osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvoj zapravo Strategija energetskog razvoja koja se tek treba napraviti. Komentar: Razmotriti da li je razumno pričekati s donošenjem Strategije NU, dok se ne napravi Strategija energetskog razvoja te ostale strategije koje nedostaju po sektorima, a predmet su Strategije NU. Strategija energetskog razvoja treba definirati ciljeve energetske politike i način njihove provedbe kao što su povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti. Stoga je zapravo potrebno provjeriti zakonske propise i utvrditi da li u području energetke, Strategija NU može biti nadređena Strategiji energetskog razvoja. - U prijedlogu Strategije NU navodi se da je jedna od mogućnosti smanjivanja emisija stakleničkih plinova provedba fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola. Komentar: Potrebno je utvrditi koliko je ova mjera do sada doprinijela smanjenju emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj, koliko je takvih projekata provedeno te da li je potrebno poduzeti mjere na razini RH kako bi se ovi mehanizmi provodili. U suprotnom je tek mjera na papiru. - Prijedlog Strategije NU do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu navodi viziju kojoj svakako treba težiti, no treba biti realan u postavljanju ciljeva do 2030. s pogledom na 2050. godinu za Hrvatsku, uzimajući u obzir postojeće stanje te raspoloživost resursa da se ova vizija zaista i ostvari do 2030. (2050.). U prilog tome govore sljedeće činjenice koji dovode u pitanje realnost vizije: Komentar: „Niskougljična strategija vodi viziji društva u kojem ćemo živjeti zdravije, ugodnije i s većom mobilnosti. o Postojeći stambeni i poslovni prostori biti će obnovljeni, a novi građeni po principima gotovo nulte potrošnje energije: • veliki broj stambenih i poslovnih prostora u gradovima diljem RH nije obnovljen niti nakon oštećenja u ratu koji je završio prije 22 godine, do 2030. godine puno manje vremena, stoga da li je realno da će se osigurati sredstva, iz kojih izvora i do kada za obnovu svih oštećenih poslovnih i stambenih prostora do 2030. te do 2050. • dio oštećenih poslovnih i stambenih zgrada imaju status zaštićene građevine, vrijedne kulturne i povijesne baštine, a procedure za obnovu takvih zgrada su dugotrajne, zahtijevaju obnovu prema točno odeđenim kriterijima stoga su vrlo skupe pa vlasnici odustaju od njihove obnove • potrebno je utvrditi broj poslovnih i stambenih zgrada koje nemaju odgovarajuću izolaciju ili je uopće nemaju posebice u naseljima gdje živi siromašnije stanovništvo, u područjima od posebne državne skrbi o Opskrba energijom biti će sigurnija, gotovo potpuno vlastita, iz obnovljivih izvora i s malim emisijama, a potrošači energije biti će i proizvođači energije • uvažavajući slobodniju formu vizije (izražavanje želje, idealnog stanja), ova vizija može odgovarati samo nekolicini najbogatijih te energetski i tehnološki najnaprednijih država EU, ali nikako i Hrvatskoj (s obzirom na značajno zaostajanje po brojnim ekonomskim, gospodarskim, znanstveno-istraživačkim i sociološkim parametrima, ne za vrhom , nego za prosjekom EU). Uostalom, malo koja država na svijetu ima viziju da će do 2050. opskrba energijom biti , „gotovo potpuno vlastita“. Kad bi se u hipotetskom scenariju, do 2050. napustile sve danas poznate tehnologije konvencionalne proizvodnje električne energije (iz fosilnih i nuklearnog goriva), zasigurno bi se usvojila neka nova tehnologija centralizirane proizvodnje, poput fuzijskog reaktora, u čije se istraživanje i razvoj ulažu velika sredstva. • tržišna cijena energije određuje proizvodni miks • obnovljivi izvori energije još uvijek se moraju poticati jer je njihova proizvodna cijena nekonkurentna u odnosu na konvencionalne izvore energije • vjetroelektrane u Hrvatskoj su uglavnom u vlasništvu stranih investitora čiju proizvodnu cijenu potiče RH tj. plaćaju građani, a poticaji završavaju u zemljama od kuda potječu strani investitori, posebno ukoliko se proizvedena energija izvozi odnosno administrira u korist konačne bruto potrošnje te zemlje (izvoz poticaja na štetu građana) • za prelazak na niskougljični razvoj koji se bazira na obnovljivim izvorima energije zahtijevaju se velika ulaganja u proizvodne kapacitete i prijenosnu i distribucijsku mrežu jer se predlažu višestruka povećanja instalirane snage OIE u odnosu na vršno opterećenje uz neostatnost regulacije za mali sustav s cca. 4000 MW u intermitirajućim izvorima • sukladno odrebama okolišnih dozvola većina postojećih termoeneergetskih postrojenja u RH moraju se uskladiti s odredbama zakonskih propisa iz područja zaštite zraka i zadovoljite strože granične vrijednosti koje za neka od postrojenja nastupaju 1.1.2018. godine – emisije stakleničkih plinova će se dodatno smanjiti – proizvodnj električne i toplinske energije iz HEP-ovih izvora čini, ovisno o godini od 14 do 17% emisija stakleničkih plinova RH, a prestankom rada postrojenja koja neće moći zadovoljiti nove granične vrijenosti emisija onečišćujućih tvari u zrak taj bi se postotak već 2018. mogao smanjiti na ispod 13% • Na prvom mjestu treba biti konkurentnost gospodarstva i politike (tako i niskougljična) i ona mora biti u službi ostvarivanja što većeg BDP-a u cjelini i što veće konkurentnosti gospodarstva usmjerenog na izvoz, a da bi se to postiglo potrebno je poticati gospodarstvo u službi energetike i obrnuto (win-win). Primjer je hidroenergetika – hidroelektrane su 90% hrvatski proizvod, a kroz ovu strategiju se ne vidi poticanje hidroelektrana (samo načelno), a vidljivo je poticanje vjetroelektrana i solarnih elektrana koje su 70% vanjski proizvod. Dakle, ako je nešto potrebno poticati onda taj poticaj treba završiti prvenstveno u hrvatskom gospodarstvu, a ne kod vanjskih dobavljača i stranih banaka. Ako će hrvatsko gospodarstvo rasti, a time i BDP, onda će i kućanstva/građani moći platiti veće cijene iz obnovljivih izvora energije (naknade i sve ostalo) • Ne treba se odricati niti jedne energetske opcije – u strategiji se odreklo i ugljena i nuklearne energije. Ugljena smo se odrekli iako države koje predvode i kreiraju politike i dalje više izdvajaju za fosilna goriva nego za obnovljive. Dakle treba težiti prelasku s fosilnih na obnovljive izvore energije, ali vrlo racionalno i vodeći računa što to znači za Hrvatsko gospodarstvo. • Nije jasno zašto se spominje CCS (hvatanje i skladištenje ugljika), ako smo se odrekli ugljena kao energetske opcije. • Nuklearna elektrana je možda preveliki zalogaj za malu državu kao što je RH, ali zašto ne gledati i imati strategiju sudjelovanja u projektima nuklearnih elektrana u susjedstvu –vidimo koliko dobroga nam je donijelo suvlasništvo u NEK, a posebno i za HEP čiji je postotak proizvodnje bez CO2 kontinuirano veći od 70% godišnje, a čija glavna zasluga je NE i HE koji su kostur konkurentnosti HEP-a. Kroz Strategiju se zapravo odričemo vlastite prednosti, odnosno ne vidi se poticanje takvih izvora. • Primjer nerealnih postavki i ciljeva unutar strategije je toplinska energija gdje se kaže da će doći do porasta neposredne potrošnje topline za 15-25% do 2030. u odnosu na 2014. što je vrlo nerealno s obzirom na stanje toplinskog sustava u RH i energetske obnove zgrada koje evidentno snižavaju potrebe za toplinom. • Drugi primjer je predviđena cijena električne energije od 50 €/MWh u 2030. godini, a istovremeno se predviđa se cijena od 33,5 €/EUA za CO2 – cijena električne energije u 2030. uz ovu cijenu CO2 treba biti barem 60 € / MWh. • Što se tiče hidroelektrana, navedeno je da će dio novih MW biti instaliran, a koji se uglavnom odnosi na snagu, a manje na energiju – ali ništa više od toga – kako ih poticati, kako podijeliti projekt izgradnje HE na infrastrukturni i energetski dio da bi se za infrastrukturni dio mogao dobivati i sredstva iz fondova ili drugih izvora financiranja, • Spominju se reverzibilne hidroelektrane i da bi dobro služile i tržišno i za pomoćne usluge sustava za regulaciju – ali nigdje nema prikazanog niti jednog podatka o snazi. Za razliku od plinskih za koje se razmatraju razne snage za potrebe regulacije sustava. Naglasak treba biti na hidroelektranama (svim vrstama) koje sve mogu pružati regulacijsku energiju. • Postojeće hidroelektrane su u fazi revitalizacija – nigdje u strategiji se ne vidi kako još više poticati učinkovitije korištenje postojećih hidroelektrana, pa i za potrebe regulacije i integracije ostalih energetskih opcija. • Potrebno je u slijedećem valu razvoja i poticanja staviti veći naglasak na solarnu energiju u odnosu na vjetroelektrane – ali postupno stavljati veće ciljeve s obzirom da treba pripremati lokacije i „čekati“ kada će biti povoljan trenutak za što veću integraciju, s obzirom da cijene tehnologija padaju – treba povezati pad cijena tehnologija sa izračunom kada je potrebno minimalno poticaja za njenu implementaciju. • Kod izračuna projekata i poticaja nigdje u strategiji nije naveden trošak financiranja bilo kojeg projekta koji je u RH puno veći nego primjerice u Njemačkoj, Danskoj i drugim zemljama – trošak financiranja u navedenim zemljama je maksimalno 2-3%, a u RH je 10% (WACC) i svaki postotak znači 5% veće troškove projekta – dakle isti projekt u Njemačkoj je 40-50% jeftiniji nego u RH. Dakle osim što imamo manji BDP, još imamo i veće troškove projekata. Treba raditi na regulatorno ekonomskom poticajnom okruženju i stvoriti bolje uvjete za konkurentnost RH • Primjer kontradiktornih izjava je i okvir 7.2-3 gdje se u istom nabrajanju kaže visoke cijene priključenja na mrežu i nedostatak ulaganja u distribucijsku mrežu – priključenja čine 35-40% ukupnih izvora financiranja investicija u distribuciju – nije predloženo koji bi onda bili izvori financiranja ako se smanje izvori za priključenja , a potrebno je izdvojiti još više za ulaganja u distribucijsku mrežu. • Strategija kaže „Integracija obnovljivih izvora podrazumijeva adekvatan razvoj regulacijskih kapaciteta, u fosilnim elektranama, spremištima energije, …“ - no strategija također kaže nema novih elektrana na ugljen, a u jednom od scenarija niti plinskih elektrana. Hidroelektrane se ovdje također ne spominju kao važan regulacijski kapacitet. • Samo jednom rečenicom se kaže da je potrebno istražiti mogućnosti razvoja sustava centralnog hlađenja – što je premalo za zemlju kao što je Hrvatska, turistički orijentirana, i gdje je potreba za hlađenjem tijekom ljetnih mjeseci nužnost – niti se povezuje sa povećanjem konkurentnosti toplinskih sustava kroz produženje sezone pružanja usluga CTS-a. Također se u strategiji konstatira da uz sadašnje uvjete investitori ne nalaze motivaciju za nove projekte kogeneracija – upravo bi grijanje i hlađenje to trebalo promijeniti kao i nužnost regulatornog ekonomskog poticajnog okruženja. A posebno nije razrađeno kako doći do rasta CTS-a na 40% zgrada u kontinentalnoj RH. • Kroz strategiju se forsira regulacijska energija kroz korištenje baterija električnih vozila, što nije predvidivo da će biti primjenjivo u razdoblju do 2030. a imamo druga dostupna rješenja kao što su hidroelektrane. Dapače, želi se regulirati brze varijacije pojedinih obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane) i kroz baterije električnih vozila, a na drugom mjestu se predviđa „spori“ priključak do 3,5 kW za te iste baterije, a trebale bi „brzo“ raditi. • Strategija nije odgovorila kako uložiti još 2-4 mlrd € u vjetroelektrane (VE) i solarne elektrane (SE), a problematično je i financiranje postojećih 2 mlrd € projekata VE. • Optimistična je pretpostavka pada proizvodnih troškova za 10% nakon 2030. godine. • U strategiji se ne vidi što sa postojećim lokacijama VE – da li se stavljaju novi agregati nakon 20 godina rada ili idu u dekomisiju? • Nisu jasne konstatacije potrebnih ulaganja / investicija u prijenosni i distribucijski sustav niti na čemu se temelji – ovako izgleda da je brojka procijenjena, i da nema podlogu. • U strategiji se predlaže da se uvedu petogodišnji planovi modernizacije i izgradnje prijenosne i distribucijske mreže – no postoje 10G planovi razvoja distribucijske i prijenosne mreže koji su javni dokumenti • Preoptimističan je planirani snaguj VE i SE u razdoblju do 2030, a posebno do 2050. – odnosno da li želimo izvoziti energiju u regiju iz ovih izvora kada bi sve planirano bilo instalirano? • Kaže se da se do 2020. očekuje rast potrošnje prirodnog plina, a bio je pad i danas potrošnja stagnira – ne vidi se podloga za takav stav, a posebno jer se dalje konstatira da će pasti potrošnja prirodnog plina do 2030., no kroz dokument se dosta razmatra uporaba plinskih elektrana za regulaciju i to u pojedinim scenarijima u značajnom iznosu broja MW. što je kontradiktorni stav. Zašto onda ako će potrošnja još više padati, zašto gradimo nove plinske mreže, nove dobavne pravce i ostalo? Ne vidi se razlog za to, osim ako ćemo postati tranzitna zemlja za plin? • Preoptimističan je i razvoj solarnih toplinskih sustava,– s današnjih 0,037 m2/st porast će na 0,225 do 2020 (!), 0,35 do 2030 – dakle 10 puta više nego danas. (a do 2050 0,6 m2/st) • Kaže se da će za energetsku obnovu zgrada do 2030. biti investirano 4-7 mlrd €, a tek je danas pokrenuto financiranje obnove oko 2 mlrd kn (0,27 mlrd €) – vrlo optimistična konstatacija. • Energetsko korištenje otpada se uopće ne spominje u strategiji tj tek u jednoj tablici, da li smo odustali o energetske oporabe otpada – izvozit ćemo otpad u države koje imaju energane na otpad/gorivo iz otpada, plaćati oporabu, a zemlje u koje smo izvezli svoj otpad proizvodit će iz otpada energiju i ostvarivati dodano profit na prodaju energije (nemaju trošak goriva već na njemu zarađuju i još prodaju energiju!) • Neto uvoz energije je danas oko 2,3 mlrd € ,a do 2020. biti 3,6 mlrd € - zašto tako drastični skoka u kratkom vremenu? • S obzirom da je strategija naslovljena da je izrađena u lipnju 2017., zašto se niti jednom se spominje Čisti energetski paket koji je predložen od strane EK 30.11.2016, a što ima značajn utjecaj na razdoblje do 2030., tek površno spominje, a primjerice spominje se brexit. Potrebno je preklopiti i osnovne ciljeve čistog energetskog paketa i ako ćemo ih implementirati. o cijena emisijskih jednica trebala bi učiniti konvencionalne izvore energije manje konkurentnim u odnosu na obnovljive izvore energije, no realno je za očekivati da će doći do preklapanja energetsko-klimatskih politika (povećanje OIE, povećanje energetske učinkovitosti) čime će se na tržištu i dalje javljati veliki višak emisijskih jedinica koja će konvencionalne izvore energije i dalje činiti konkurentnijim od cijene obnovljivih izvora energije unatoč poticajima – prosječna cijena emisijskih jedinica je oko 5-6 eura/toni CO2 (eq), a od 2020. na razini EU se predviđa se porast cijene do15 eura/t CO2 (eq), pa je zbog viška emisijskih jedinica na tržištu, kratkog roka do 2020. i procesa izmjene direktive kojom se uređuje sustav trgovanja emisijskim jednicama koji još uvijek traje realno za očekivati da do takvog porasta neće doći čime se još dodatno smanjuje konkuretnost OIE kao što su vjetroelektrane i solarne elektrane o Prometni sustav biti će intermodalan i integriran, pretežito s električnim vozilima • cijena električnih i hibridnih vozila još je uvijek takva da je potrebno poticati njihovu kupnju – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče kupnju takvih vozila do 70.000,00 kn, no unatoč činjenici da broj punionica raste, ove mjere nisu dovele do značajnijeg povećanja udjela električnih vozila • Norveška. si je zadala najambiciozniji cilj da će do 2025. ukinuti prodaju automobila na fosilna goriva, no to ne znači automatski da će ta vozila nestati s norveških cesta • prosječna starost automobila u Hrvatskoj je 13 godina, a udio električnih vozila manji od 1% o Industrija i poljoprivreda biti će učinkovite i povezane sa svim sektorima gospodarstva • analizira li se povezanost turizma kao najperspektivnije gospodarske grane u Hrvatskoj uočava se da se ponuda hrane u turističkim objektima (hotelima, restoranima), te u manjem postotku bazira na domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji i domaćim proizvodima • trgovčki lanci uglavnom nude uvozne poljoprivredne proizvode po znatno nižim cijenama upitne kvalitete • poljoprivredni proizvodi domaćih proizvođača otkupljuju se po niskim cijenama koje dovode u pitanje isplativost poljoprivredne proizvodnje, a otkupljivači naveden proizvode prodaju po znatno višim cijenama • domaća industrija stagnira, veliki broj tvrtki koje su bili nosioci razvoja pojedinih lokalnih sredina više ne postoje, u stečaju u ili podižu kredite kako bi ostali na tržištu o Svi materijali će se reciklirati u integriranom i kružnom gospodarstvu • Hrvatska još uvijek ne raspolaže točnim podacima o vrstama i količinama otpada koji su osnova za uspostavu održivog sustava gospodarenja otpadom • Hrvatska nije ispunila cilj za smanjenje odlaganja biorazgradivo komunalnog otpada na odlagališta do 2013., 2016., a upitno je da li će ispuniti cilj do 2020. • u Hrvatskoj se odlaže preko 80 % otpada na odlagališta, a većina odlagališta nema vage • većina hrvatskih odlagališta nije usklađena s važećim zakonskim propisima • iako bi se sustav gospodarenja otpadom trebao temeljitii na odvajanju otpada na izbjegavanju otpada, ponovnoj upotrebi tvari predmeta,materijalnoj i energetskoj oporabi, Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada, stoga ga izvozi, nema postrojenja za termičku obradu otpada, no svoj otpad izvozi i taj izvoz plaća tvrtkama u zemljama EU (Njemačka, Austraija, Švicarska) koje taj otpad koriste za proizvodnju električne i toplinske energije, dakle gorivo im plaćaju proizvođači otpada, između ostalg i iz Hrvatske, a tvrtke koje su operateri energana na gorivo ostvaruju dobit od prodaje energije kupcima • neki gradovi još uvijek nemaju niti jedno reciklažno dvorište kao npr. Split, ili ih nemaju dovoljno • Hrvatska nema dovoljno vlastitih kapaciteta za materijalnu oporabu otpada (reciklažu) koji se izdvaja na mjestu nastanka, pa se taj odvojeni otpad u čije su odvajanje uložena financijska sredstva hrvatskih građana (nabava spremnika, kamiona, uređenje privremenih skladišta i reciklažnih dvorišta) izvori kao otpad, a tvrtkama u zemljama EU koristi se kao kvalitetna sirovina • Niti u jednom od ovih primjera Hrvatska ne zadovoljava načelo samodostatnosti u gospodarenju otpadom koje je propisano Zakonnom o održivom gospodarenju otpadom o Prevladavati će svjesni, senzibilni i proaktivni način mišljenja i djelovanja u smjeru cjelovitog razvoja • Za ovakav način mišljenja potrebno je provoditi kontunirane i ciljane edukacije, a jedinu formalnu edukaciju za poverenike i odgovorne osobe za gospodarenje otpadom koja je propisana Zakon o održivom gospodarenju otpadom, ukinulo je upravo nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2. Proces izrade strategije i metodološki pristup (2. Poglavlje) Generalni komentar (postojeći tekst) - U ovom poglavlju se navodi da je na temelju Zelene knjige izrađena Bijela knjiga koja predstavlja sažetak rezultata, fokusirani tekst na odabrane mjere, scenarije i politike, sa smjernicama provedbe, uključujući potrebne financijske mehanizme tj. Bijela knjiga predstavlja Nacrt niskougljične strategije za koju je u tijeku savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Usporedbom Zelene i Bijele knjige vidljivo je da se podaci razlikuju. Ciljevi za obnovlive izvore u tablici 5.5-3 Karakteristike scenarija NUR, NU1 iI NU” – usporedba sa scenarijima EU koja se nalazi na 159. stranici Stručne podlog za izradu Strategije niskougljičnog razvoja RH (Zelena knjiga), razlikuju se od cilja koji je objavljen u prjedlogu Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. (Bijela knjiga) se razlikuju. Komentar: Potrebno je obrazložiti razliku ciljeva iz Zelene i Bijele knjige te uskladiti navedene dokumente. - U ovom poglavlju se navodi da su provedeni novi proračuni i novelacija niskougljičnih scenarija te se kao jedan od razloga ponovljenog proračuna navodi da je tijekom 2016. godine došlo do promjena u povijesnom nizu podataka energetike, pa je s tim u vezi bilo potrebno ponoviti proračun emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 1990. godine. Komentar: Iz ovog poglavlja nije jasno o kakvom nizu podataka u energetici se radi, no za pretpostaviti je da se zapravo radi o statističkoj konsolidaciji vezano za udio energije u obnovljivim izvorima energije u konačnoj nacionalnoj bruto portošnji RH, ali nema obrazloženja kako je došlo do ove „statističke konsolidacije“ niti koje su moguće posljedice s obzirom na mehanizme definirane prijedlogom RED II. Stoga je potrebno temeljito opisati i razjasniti ovu statističku konsolidaciju jer je „postojeće stanje“ temelj za donošenje strateških odluka o budućnosti. Naime, u kontekstu RED i prijedloga RED II (Direktiva o obnovljivim izvorima energije) „konačna bruto potrošnja energije“ je energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju električne energije i toplinu koju upotrebljava proizvodni objekti za proizvodnju električne energije i topline te uključujući gubitke električne energije i topline u distribuciji i prijenosu. Republika Hrvatska je zbog promjene metodologije izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji prikazala skok od gotovo 10 % u odnosu na dosadašnju metodologiju primjenjivanu u razdoblju 2005.-2014. godine na račun loženja drvne biomase u kućanstvima. Time ne samo da je ispunila nacionalni cilj za udio OIE u potrošnji energije za 2020. godinu u iznosu od 20% na koji se obvezala u postupku pristupanja Europskoj uniji, već je zapravo kao zemlja članica postigla cilj koji je zapravo zajednički cilj Unije za 2030. godinu koji prema prijedlogu RED II iznosi 27 % udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji Unije. Ukoliko je ova statistička konsolidacija točna, Hrvatska do 2030. godine ne mora povećavati udio obnovljivih izvora energije u potrošnji energije. S jedne možemo biti zadovoljni što je Hrvatska ispunila zadane ciljeve, a s druge strane uzimajući u obzir metodologiju temeljem koje je došlo do navedene statističke konsolidacije (primjena metode anketnog upitnika o korištenju ogrjevnog drveta u kućanstvima u jednoj godini i ekstrapolacija rezultata u ovisnosti od klimatskih prilika u pojedinoj razmatranoj godini) ovi rezultati se mogu razmatrati i na sljedeći način: • Hrvatska je postigla značajan skok u energetskoj statistici na račun loženje drva, često nepoznatog podrijetla, u pojedinačnim ložištima (zastarjelim pećima na drva), u kućanstvima (bez adekvatne toplinske izolacije) u ruralnim područjima što više svjedoči o energetskom siromaštvu, a manje o uspjehu na području grijanja/hlađenja ili energetske učinkovitosti; • skok od 10% povećanja OIE u potrošnji energije na račun loženja drva u kućanstvima, kroz nazivnik izračuna za udio energije iz obnovlji | Prihvaćen | Odgovor na generalne komentare: NUS uvažava postojeće strategije u mjeri kojoj je to prihvatljivo, s obzirom na postavljene ciljeve niskougljičnog razvoja. NUS daje nove smjerove koje će te sektorske strategije uvažiti u svojim novim izdanjima. Proces usklađivanja će ići postupno, iteracijskim približavanjem. Nije moguće čekati izmjene svih pojedinih sektorskih strategija. Zbog toga je Niskougljična strategija okvirno dokument koji dopušta približavanje sektora 'različitim brzinama'. Potrebno je prihvatiti NUS da bi on imao zakonodavnu snagu djelovanja nad ostalim strategijama. Zakonom o zaštiti zraka i Programom Vlade RH za razdoblje od 2016. do 2020. godine utvrđeno je da se ostale strategije usklađuju s NUS-om, uključivo i energetska strategija. NUS predlaže novu dinamiku planiranja, praćenja i izvještavanja koja je usklađena s potrebama Pariškog sporazuma. S obzirom na niz komentara koji se odnose na pitanja usklađivanja sa energetskom strategijom i zabrinutost dionika da bi moglo doći do nekih neusklađenosti, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je odlučilo da će odgoditi usvajanje niskougljične strategije, dok se ne izradi Energetska strategija. Prihvaća se komentar kako tekst treba formatirati. Što se tiče skraćivanja, o tome će se odlučivati kada bude rađena nivelacija, a nakon izrade Energetske strategije. Vezano uz komentar na poglavlje 1. daje se slijedeće pojašnjenje kako NUS uvažava postavljena načela: -Kontinuiranost i dugotrajnost: NUS daje snažan naglasak na predvidivost kao ključni faktor za gospodarstvo. To je jedan od rijetkih planskih dokumenata RH koji promatra budućnost do 2050. godine. - Zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo. NUS horizontalna strategija kroz sve sektore gospodarstva. - Treba biti promišljen i prilagođen mogućnostima. Analiza troškova i koristi pokazuje da je prelazak na niskougljične scenarije društveno i gospodarski opravdan, koristi postaju veće od troškova oko 2030. godine, promjenu kursa potrebno je napraviti ranije, da bi bilo moguće postići nisko ugljično društvo u 2050. godini. Vezano uz komentar međunarodnih obveza RH: Klimatsko energetskim okvirom Europske unije do 2030. godine obveze Republike Hrvatske u smislu smanjenja emisije postoje jedinu u okviru ne-ETS sektora (kvote emisije), što se regulira Uredbom o ograničavanju godišnjih emisija stakleničkih plinova za države članice od 2021. do 2030. godine. NUS postavlja čvrsti cilj samo za te obveze koje su utvrđene regulativom EU, ostalo su indikativni ciljevi, orijentacija za pojedine sektore. Niskougljična strategija pokazuje da se u postavljene pretpostavke cijena CO2 i ostalih parametara, na troškovni učinkovit način može provesti tranzicija po scenariju NU1. NUS ne propisuje striktno mjere za postizanje scenarija NU1, daju se smjernice za 'idealne' putanje. RH ne dostavlja direktno NDC Pariškom sporazumu. Svoju solidarnost RH ostvaruje preko zajedničkih ciljeva EU prema Pariškom sporazumu, konkretno to je -40% smanjenja emisije do 2030. godine. Obveze unutar EU, određuju se temeljem BDP-a u odnosu na prosjek, države imaju obveze smanjenja od 0 do -40%, a za Hrvatsku je prijedlogom nove Uredbe o raspodjeli opterećenja po državama članicama određen cilj -7% do 2030. godine, u ne-ETS sektoru, u odnosu na 2005. godinu (Uredba o raspodjeli opterećenja je u prihvaćanju). Kako će Republika Hrvatska doprinijeti zajedničkom cilju EU iskazuje se kroz Nacionalni integrirani energetsko-klimatski plan. Opis primijenjene metodologije za određivanje ciljeva dan je u Zelenoj knjizi, a o istom je diskutirano na radionicama. Za ne-ETS sektor primjena je metodologija koju koristi Europska unija u sklopu Uredbe o ograničavanju godišnjih emisija stakleničkih plinova za države članice od 2021. do 2030. godine. Pored toga primijenjena je metoda određivanja cilja temeljem konvergencije emisije po stanovniku, i metoda konvergencije temeljem emisije po stanovniku korigirano sa BDP-om. Za ETS sektor smanjenje emisije proizlazi iz cijene CO2 i optimiranja sustava. RH će kroz svoj Nacionalni integralni energetsko klimatski plan politički definirati kako će doprinijeti zajedničkim ciljevima EU (predaje se do konca 2019. godine), o čemu će se potom bilateralno pregovarati s Europskom komisijom i ostalim tijelima EU. RH ne mora obvezatno izabrati scenarije NU1 i NU2 u Integralnom energetsko klimatskom planu, može se koristiti izvedenicama ovih scenarija, ali mora pokazati da je put tih scenarija prema niskougljičnom gospodarstvu. Vezano uz cilj 20%: Cilj od 20% se odnosi na udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (ne samo za električnu energiju). Slažemo se s primjedbom o postavljanju optimalnih ciljeva za RH. Europska unija je u cilju bolje harmonizacije planiranja, izvršavanja obveza i izvještavanja, u okviru Direktive o upravljanju Energetskom unijom propisala obvezu izrade Nacionalnih integriranih energetsko klimatskim planova (NIEKP) za države članice, za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Izvještavanje postoji na godišnjoj osnovi, dvogodišnjoj osnovi (napredak), svakih pet godina (aktualizacija ciljeva) i desetogodišnje NEIKP. Do 1. siječnja 2020. i svakih deset godina nakon DČ trebaju donesti Dugoročne nisko emisijske strategije (DNES). NIEKP i DNES moraju biti međusobno usklađene. NIEKP se odnosi na pet dimenzija izvršenja: energetska sigurnost, energetsko tržište, energetska učinkovitost, dekarbonizacija dekarbonizacija i istraživanje, inovacije i konkurentnost. U NIEK-u se između ostalog iskazuju trajektorije udjela obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, odnosno kako RH doprinosi ispunjenju zajedničkih ciljeva EU (27% za OIE i 30% smanjenja energetske potrošnje). Vezano uz vizije društva: Navedenim temama bavi se Dugoročne strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (NN 43/14 i Prijedlog revizije (MGIPU, svibanj 2017.)). • Dugoročne strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske predlaže poticanje obnove oko 92% postojećeg fonda zgrada do 2049. godine, za što bi u prosjeku godišnje trebalo obnoviti gotovo 2,6% fonda zgrada u razdoblju od 2014. do 2050. godine. Prijedlog revizije Strategije konstatira da je u razdoblju od 2014. do 2016. godine obnovljeno 2.172.440 m2 površine zgrada, što iznosi 1,1% ukupnog fonda zgrada. Time bi u razdoblju od 2017. do 2049. godine trebalo povećati napore i u prosjeku godišnje obnoviti 2,8% fonda zgrada. o NUS definira Referentni scenarij (NUR), Scenarij postupne tranzicije (NU1) i Scenarij snažne tranzicije (NU2). - Scenarij NUR pretpostavlja primjenu postojećih mjera bez dodatnih poticanja te obnovu stopom od 0,5% zgrada godišnje. - Scenarij NU1 postavlja cilj za obnovu u prosjeku 2% fonda zgrada godišnje od 2021. do 2050. godine, čime bi se obnovilo 62% fonda zgrada. - Scenarij NU2 usklađen s ciljevima Strategije i postavlja cilj obnove oko 92% fonda zgrada do 2050. godine. • Dugoročne strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske prepoznaje da je za provedbu ambicioznih ciljeva obnova zgrada potrebno ukloniti prepreke i uspostaviti poticajne mjere i instrumente te navodi moguće opcije. Strategija prepoznaje važnost razvoja inovativnih instrumenata koji kombiniraju privatna i javna sredstva te uviđa važnost EU fondova kao glavnog izvora sredstava. o NUS ne definira provedbene instrumente u dugom roku, navedeno treba biti dio provedbenih dokumenata i sektorskih strategija. U ovom dijelu Strategija i NUS se nadopunjuju. o NUS također stavlja naglasak na razvoj naprednih instrumenata za provedbu mjera te na učinkovito korištenje EU sredstava, no NUS prepoznaje i neizvjesnost vezanu za financiranje temeljem EU fondova i EU ETS-a u razdoblju nakon 2020. godine. NUS prikazuje dva reprezentativna niskougljična scenarija NU1 i NU2. To su indikativni smjerovi, Republika Hrvatska može odabrati scenarij koji je manje ambiciozan od NU1 i NU2, blizu scenarija NUR. Analize pokazuju da bi sa tim scenarijem mogle biti ispunjene obveze iz Uredbe o raspodjeli opterećenja država članica. Međutim, pitanje je kako će RH kasnije uloviti korak. Koliko će koštati zaostajanje i hoće li više biti vremena sustići ciljeve, Analize su pokazale da je prelazak sa NUR-a na NU1 društveno ekonomski opravdan. Svako odgađanje primjene Niskougljine strategije dovodi do sve većeg konkurentnog jaza Republike Hrvatske u odnosu na druge države. U 2016. godini mnoge siromašne zemlje postigle su značajne udjele OIE u opskrbi električnom energijom. Urugvaj je opskrbio 23%, a Nikaragva 19% potrošnje električne energije proizvodnjom iz vjetroelektrana, Kostarika i Rumunjska su imale 13%, Indija 9%, Brazil, Turska, Poljska i Grčka 7%, Maroko 6%, što je više od 5% koliko je imala Republika Hrvatska. Zemlja koja prednjači u opskrbi električnom energijom i sunčanih fotonaponskih elektrana je Honduras s 10% godišnje potrošnje električne energijom, Cipar i Bugarska su bili na 4% , a Republika Hrvatska ispod 0.5%. Neke od siromašnijih zemalja koje su se strateški opredijelile za 100% proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do 2050. godine (Afganistan, Bangladeš, Butan, Burkina Faso, Cabo Verde, Dominikanska republika, Etiopija , Fidži, Filipini, Gambija, Gana, Guatemala, Haiti, Honduras, Kambodža, Kolumbija, Kostarika, Kongo, Kenija, Kiribati, Libanon, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Mongolija, Maroko, Nepal, Niger, Ruanda, Senegal, Sri Lanka, Sudan, Tanzanija, Tunis, Vijetnam, Jemen ). Teza da su OIE za bogate države ne stoji. Ne slažemo se s komentarom kako tržišna cijena određuje proizvodni miks. NUS to uvažava i scenariji su proizvod optimizacije. Očekuje se značajno manje potrebe za poticajima uslijed pada cijena OIE. Najnoviji izvještaji s raznih tendera u svijetu pokazuju da je najjeftinija električna energija iz OIE. Poticaji koje primaju fosilna goriva su znatno veći od onih koje dobivaju postrojenja OIE i kada bi uklonili poticanje fosilnih goriva OIE bi bili konkurentniji. Vezano uz vjetroelektrane i proizvodnu cijenu NUS je uzeo 4 kriterija za izbor mjera: troškovna učinkovitost, zapošljavanje, domaća komponenta i lokalni razvoj. Vezano uz komentar o proizvodnim kapacitetima: Simulacija rada EES-a provedena je s modelima za optimizaciju rada sa satnim korakom do 2050. godine. Na temelju rezultata proizašle su tehno-ekonomski optimalne instalirane snage i razvoja EES-a uz osiguranje regulacije i sigurnosti rada sustava. Uz navedeno, za optimalan razvoj EES-a bit će potrebno ispuniti preduvjete te unaprijediti način planiranja i vođenja EES-a sukladno smjernicama danim u poglavlju 7.2. Simulacije rada obuhvaćaju rješenje problema balansiranja sustava jer se uz instalacije varijabilnih izvora također simulira i potrebne instalacije tehnologija brzog odziva. Što se tiče samih ulaganja, osim pada cijena tehnologija na koje se strategija oslanja, također se daje puna sloboda za izvore financiranja. U uvjetima trgovanja električnom energijom na tržištu EU, ta ulaganja se mogu očekivati iz privatnog sektora uz promjenu načina poticanja (umjesto feed-in tarifa, uvode se u prvom razdoblju feed-in premije, a potom se ukida poticanje – nije potrebno.). Od operatora distribucijskog sustava se očekuje da iskažu potrebna ulaganja u razvoj distribucijske mreže, a HOPS-a da iskaže ulaganja u prijenosni sustav. Za očekivati je da će Republika Hrvatska kao članica EU biti ravnopravni član Energetske unije te će ostvarivati sve pogodnosti otvorenog i transparentnog tržišta električnom energijom. Trenutni prekogranični kapaciteti su dostatni za trgovanjem znatno većim kapacitetima od vršnih. Vezano uz termoenergetska postojenja: Pretpostavke o planiranom izlasku termoenergetskih postrojenja iz pogona preuzete su iz dopisa od HEP-a d.d. (Sektor za kapitalne investicije, studeni 2016.). Vezano uz komentar iz hidroenergetike: NUS prihvaća da su hidroelektrane vrijedan nacionalni resurs i ne mogu se vrednovati samo kroz troškove. NUS je za hidroelektrane pretpostavio da će se na njima povesti modernizacija i povećanje kapaciteta prema planskim dokumentima HEP-a, također, jedino su nove hidroelektrane postavljene u model kao 'zadani' kapacitet. Daljnje iskorištenje potencijala u RH u priličnoj mjeri je vezano za pitanja utjecaja na biološku raznolikost i ekološku mrežu što obrađuje Strateška studija o utjecaju na okoliš Niskougljičnestrategije. Velike hidroelektrane (snage veće od 10 MW) nije moguće poticati već one trebaju pokazati isplativost na tržištu električnom energijom. Svaki projekt koji zadovolji uvjete građenja i propise o zaštiti okoliša može biti razmatran za gradnju. Mehanizme vrednovanja višenamjenskih projekata treba razraditi u energetskoj strategiji. Vezano uz kapacitete na ugljen: U optimiranju elektroenergetskog sustava na raspoloženju su bile i nuklearne elektrane kao 'kandidati'. Optimiranje sustava je pokazalo da su nuklearne elektrane bile potrebne samo u podvarijanatama scenarija NU2, u kojima je pretpostavljen veliki udio električnih vozila, ograničen uvoz električne energije, i ograničeni kapaciteti skladišta energije. Projektni zadataka je definirao da nema novih kapaciteta na ugljen, to je bila politička odluka. U EU Grčka i Poljska još nisu odustale od gradnje termoelektrana na ugljen. Vezano uz komentar za CCS: CCS (hvatanje i skladištenje ugljika) spominje se u kontekstu termoelektrana na plin, rafinerija i cementara te u slučajevima razvoja projekata za hvatanja i korištenja ugljika (engl. carbon capture and usage, CCU). Vezano uz nuklearne elektrane: Izgradnja NE razmatrana je kao opcija, po modelu cijele jedinice i po modelu suvlasništva, no pokazalo se da nije troškovno optimalno rješenje. Vezano uz komentar za toplinsku energiju: Napravljene su opširne analize i modeliranje neposredne potrošnje energije te simulacija mjera kojima se može ostvariti potrebno smanjenje emisija u sektorima neposredne potrošnje energije, što uključuje obnovu zgrada ali i razvoj CTS-a (za dodatne informacije: Pukšec, T., Vad Mathiesen B., Duić, N., Potentials for energy savings and long term energy demand of Croatian households sector, Applied Energy, Volume 101, January 2013, Pages 15–25; Pukšec, T., Krajačić, G., Lulić, Z., Vad Mathiesen B., Duić, N., Forecasting long-term energy demand of Croatian transport sector, Energy, Volume 57, 1 August 2013, Pages 169–176, Irsag, B., Pukšec, T., Duić, N., Long term energy demand projection and potential for energy savings of Croatian tourism–catering trade sector, Energy, Volume 48, Issue 1, December 2012, Pages 398–405), Pavičević; Matija, Novosel; Tomislav, Pukšec; Tomislav, Duić; Neven, Hourly optimization and sizing of district heating systems considering building refurbishment – Case study for the city of Zagreb // Energy 137; 1264-1276 (2017). Na osnovi EU projekta STRATEGO (više informacija na: http://stratego-project.eu/) radi se o povećanju udjela CTS-a u podmirivanju potreba za toplinom. Dakle, srednji cilj je povećati korištenje centraliziranih toplinskih sustava tako da pokrivaju 25% potreba za toplinom u sektoru neposredne potrošnje. Planiranje rasta udjela CTS-a dodatno je temeljeno na Direktivi za energetsku učinkovitost te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Oba dokumenta promoviraju korištenje CTS-a. Prema Direktivi za energetsku učinkovitost 2012/27/EU, Republika Hrvatska je izradila i dostavila „Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“ Program predstavlja detaljnu analizu potencijala za visoko učinkovitu kogeneraciju te sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Program navodi : „Optimističan scenarij udjela potrošača na centraliziranom toplinskom sustavu, pretpostavljeni na temelju optimističnije pretpostavke trendova u energetskom sektoru, izdvojio je osamnaest (18) potencijalnih novih lokacija za visokoučinkovitu kogeneraciju. Njihov ukupni ekvivalentni toplinski potencijal iznosi 16.625.599 GJ, odnosno 4.618.222 MWh godišnje, do 2030. godine.“ U dijelu energetskih transformacija primijenjeni su kompleksni modeli (Plexos i EnergyPlan) za simulaciju i optimiranje razvoja elektroenergetskog sustava te integraciju s toplinarstvom i prometnim sustavom. Model LEAP prepoznat je kao globalna priznati alat u integrativnom modeliranju te je korišten za integraciju svih rezultata te izračune emisija stakleničkih plinova, analizu resursa, izračun emisija nestakleničih plinova, izračun utjecaja na zapošljavanje te integriranu analizu troškova i koristi. Vezano uz cijenu el. energije: Cijena emisijskih jedinica od 33,5 EUR/EUA u 2030. godini preuzeta je iz EU Referentnog scenarija. U EU u 2015. godini 56,4% proizvodnje električne energije dolazilo je iz izvora bez emisija CO2 (nuklearne elektrane i OIE), prema EU Referentnom scenariju taj postotak će do 2030. godine biti 60,4%, a do 2050. 73,1%. Dakle, i u scenariju s postojećim mjerama očekuje se dodatna dekarbonizacija EES-a no kako bi se ostvarili ciljevi za smanjenje emisija do 2050. godine biti će potrebno ostvariti i znatno veće udjele izvora bez emisija CO2 u proizvodnom miksu. Na ovaj način smanjivati će se ovisnost cijene električne energije o cijeni CO2. Pretpostavka prosječne cijene električne energije na veleprodajnom tržištu usuglašena je na sastanku autora s obzirom na sve aspekte i neizvjesnosti. Uz navedenu projekciju cijena, modeliranje je izvršeno i uz značajno povećanje satne varijabilnosti cijena koje se očekuje s ulaskom velikog broja novih OIE u EU. EUA: U određivanju scenarija uzimaju se u obzir svi troškovi, uključivo i cijene EUA. Vezano uz projekte HE: Prihvaća se prijedlog. Dati će se neke osnovne smjernice u tom pogledu. Inače, NUS podržava izgradnju višenamjenskih objekata, međutim provedba se razlikuje od projekta do projekta. Potreba za snagom i isplativost reverzibilnih HE ovisi o ostalim mogućnostima regulacije, što prvenstveno podrazumijeva električne kotlove i spremnike topline i baterije u električnim vozila kao jeftinija rješenja. U optimiranju su bile kao 'kandidati' i reverzibilne elektrane, sa pretpostavljenim cijenama sličnih elektrana u okruženju ili temeljem raspoloživih informacija o novim razvojnim projektima. Raspon instaliranih snaga HE, uključujući i RHE naveden je u tekstu Strategije, no NUS ne određuje detalje i pojedinačne projekte. Vezano uz integracije ostalih energetskih opcija: NUS to podrazumijeva, možda nije dovoljno istaknuto. Vezano uz komentar o postupnom razvoju: Tako postavlja i NUS. Vezano uz troškove financiranja: Trošak kapitala prepoznat je kao važna stavka i potencijalna prepreka u poglavljima 7.2 i 7.6. te kroz potrebu za inovativnim i učinkovitijim instrumentima i načinima financiranja u poglavlju 9. Na ovaj način dana je smjernica koja se može pretočiti u mjeru za Akcijski plan. Dakle, pogrešan navod je da se ne spominje, no slažemo se da je ova tema važna te može biti i dodatno naglašena. Vezano uz distribucijsku mrežu: Distribucija električne energije, kao monopola i regulirana djelatnost treba temeljiti razvoj na realnim troškovima koji nastaju uslijed priključenja novih potrošača ili proizvođača. U određenom području priključenje proizvodnih kapaciteta na mjestu potrošnje može dovesti do smanjenja gubitaka i povećanje kvalitete napajanja. U skladu sa smjernicama Europske komisije, niskougljična strategija promovira realno i transparentno naplaćivanje svih troškova te nagrađivanje koristi svakog novog postrojenja. Svi troškovi razvoja mreže će se prenijeti na njene korisnike te će biti naplaćeni kroz raspoložive mehanizme razmjerno njenom korištenju, isporučenim uslugama, ostvarenim troškovima i dobiti. Kroz paket mjera „Čista energija za sve Europljane“ EK nagovještava mogućnost privatizacije odnosno preuzimanja dijelova distribucijske mreže od strane jedinica lokalne uprave i samouprave. Za očekivati je da će JLS i u Hrvatskoj preuzeti dio mreže te će se daljnji razvoj mreže temeljiti i na dostupnim sredstvima JLS. Vezano uz plinske elektrane: Ispravak netočnog navoda - plinskih elektrana ima u svakom scenariju, no pokazano je da je s velikim brojem električnih vozila, fleksibilnom potrošnjom te naprednim korištenjem baterija za regulaciju EES moguće minimizirati potrebu za plinskim elektranama. Hidroelektrane su važne u svakom scenariju, prihvaća se da se i ovdje navedu. Vezano uz komentar za centralno hlađenje: Na osnovi EU projekta STRATEGO radi se o povećanju udjela CTS-a u podmirivanju potreba za toplinom. Dakle, srednji cilj je povećati korištenje centraliziranih toplinskih sustava tako da pokrivaju 25% potreba za toplinom u sektoru neposredne potrošnje. Planiranje rasta udjela CTSa dodatno se temeljeno na Direktivi za energetsku učinkovitost te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Oba dokumenta promoviraju korištenje CTS-a. Prema Direktivi za energetsku učinkovitost 2012/27/EU, Republika Hrvatska je izradila i dostavila „Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“ Program predstavlja detaljnu analizu potencijala za visoko učinkovitu kogeneraciju te sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Uz detaljne lokacije novih CTS sustava i povećanja njihovih udjela Program navodi Optimističan scenarij udjela potrošača na centraliziranom toplinskom sustavu pretpostavljen na temelju optimističnije pretpostavke trendova u energetskom sektoru, izdvojio je osamnaest (18) potencijalnih novih lokacija za visokoučinkovitu kogeneraciju. Njihov ukupni ekvivalentni toplinski potencijal iznosi 16.625.599 GJ, odnosno 4.618.222 MWh godišnje, do 2030. godine.“ U „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“ se ističe kako „u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan sustav centraliziranog hlađenja. Određene procjene idu do brojke od potrebnih 10 TWh rashladne energije na razini godine. Od toga 6 TWh se odnosi na stambeni, dok ostatak otpada na uslužni sektor“ iz ovoga se može pretpostaviti znatan potencijal za centralizirane sustave hlađenja. Nije planirano niskougljičnom strategijom detaljnije razraditi i objasniti lokacije, tehnologije i tipove centralizirane sustave grijanja i hlađenja jer to bi značajno povećalo tekst Strategije, a odgovarajuća pojašnjenja su dostupna u javnim dokumentima. Npr. „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“ , izvještaji projekta STRATEGO, akcijski planovi za održivo gospodarenje energijom i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađuju pojedini gradovi i jedinice lokalne uprave i samouprave. Vezano uz regulacijsku energiju: Regulacija s pomoću HE se podrazumijeva te je predviđeno i daljnje sudjelovanje plinskih TE uz razvoj električnih kotlova, spremnika topline te varijabilne potražnje stoga nije potreban značajno sudjelovanje električnih vozila u ovome segmentu do 2030. godine. Pokazalo se da je uz veliki broj električnih vozila moguća regulacija i uz konzervativne pretpostavke niske priključne snage za električna vozila. Broj baterija koje se koriste pri V2G principu je vrlo velik i radi se o potencijalnoj priključnoj snazi od 3,5 kW puta, red veličine, 150.000 vozila. Mala snaga priključka se koristi jer je njega u ovom trenutku moguće donekle modelirati, dok bi to s brzim punjačima bilo praktično nemoguće na satnoj razini, s informacijama koje sada imamo. U računicu su oni ipak uzeti s dodatnih 1,5 kW po vozilu (povrh kućnih priključaka i priključaka na parkirnim mjestima). 3,5 kW je „spor“ način punjenja ali s strane pojedinog vozila, 10.000 vozila u jednom satu omogućuju 35 MW regulacijske snage što je već značajan kapacitet. Odgovor na komentar vezano uz ulaganja u VE i SE: Konstatirano da će troškovi postojećih ugovora biti oko 2.300 mil. EUR u razdoblju od 2021. do 2030. godine, a prema simulacijama je ispalo da bi novi mogli biti oko 200 mil. EUR veći u odnosu na referentni scenarij. Za ovaj izračun su naravno važni ulazni podaci i pretpostavke no ako se to zbroji, ukupno je to 2.500 mil. EUR u razdoblju 2021.-2030. Vezano za 'nove troškove' za OIE i zašto su tako relativno mali (200 mil. EUR), treba uzeti u obzir očekivanja koja se polažu u konkurentnost malih sunčevih sustava za vlastitu potrošnju (tzv. grid parity) te rast konkurentnosti velikih VE i SE na veleprodajnu cijenu (već sada prema zadnjim tenderima u EU dolazi do situacija u kojima investitori ne traže premiju za OIE, odnosno minimizira se ili gubi potreba za subvencijom). Prema tome financiranje tih OIE ide tržišnim kapitalom, odnosno osim uklanjanja prepreka, uređenja sustava itd. nema potrebe za subvencijom društva za kapacitet. Za NUS su rađene optimizacije razvoja EES-a uzevši u obzir projekcije cijena tehnologija i cijena na tržištu ali i dodatnih troškova za razvoj mreže te uz uvjete zadovoljavanja zahtjeva za sigurnost EES-a. Naravno da pritom ima prilično neizvjesnosti no u svakom slučaju poticaji za nove OIE (sunce i vjetar) bi morali biti značajno manji nego do sada s ciljem minimizacije (biomasa i male HE su posebne teme no težište je na SE i VE zbog cijene i potencijala). Dakle, ako govorimo o nepoznanici i težištu troškova vezanih za financiranje OIE, oni se odnose na postojeće (već ugovorene) projekte (nisu svi još izgrađeni). Oni su sklopljeni po vrlo poticajnim tarifama. Taj trošak će biti veliki teret i u razdoblju do 2030. godine no novi projekti bi trebali dovesti do puno manjeg dodatnog pritiska na troškove. Kroz provedbene mjere se treba usmjeriti značajna pažnja na predmetni dio 'već ugovorenih projekata', odnosno može li se taj trošak pokriti iz nekih drugih izvora (ETS, EU fondovi, trošarine na OIE itd.) osim povećanja naknade za OIE za krajnje kupce. Ova tema je aktualna te svjesno nije rješavana kroz LCDS za kratki rok jer se odnosi na već postojeće mjere. (procjena niveliranih troškova proizvodnje el. energije prikazana grafički u priloženom dokumentu). Vidljivo je da se većina rasta troškova odnosi na poticanje OIE prema već sklopljenim ugovorima i taj rast će biti veliki do 2020. godine. Nakon toga dolazi do umjerenog rasta do 2030. godine te pada nakon ovoga razdoblja uslijed dodatnog pada troškova za OIE. Sličan trend kretanja troškova očekuje se i prema EU Referentnom scenariju na razini EU. Republika Hrvatska je u 2015. godini uvezla 7.633.000 MWh električne energije, u 2016. godini 6.342.000 MWh električne energije. Prosječne cijene električne energije na tržištu HUPEX su bile 35,73 EUR/MWh u 2015. odnosno 32,90 EUR/MWh u 2016. godini. Jednostavnim množenjem može se utvrditi da je RH na uvoz godišnje troši između 208 do 272 milijuna eura. Troškovi se računaju iz izbora energetskog miksa. Ovdje treba imati u vidu da se radi o kalkulativnim troškovima, današnjeg i budućeg stanja, ne o stvarnim troškovima u EE sustavu danas. Da li će prodajna cijena rasti to je drugi aspekt planiranja. Do pada proizvodnih troškova dolazi jer prestaju svi ugovori o subvencioniranju obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije, a s druge strane veći je udio vjetroelektrana i PV čiji investicijski troškovi padaju, a proizvodni su jako mali (trošak goriva je 0). Vezano uz nove agregate za VE: Konzervativno je pretpostavljeno da se postavljaju novi agregati jednakih karakteristika. Realno, moguće je očekivati veće i učinkovitije agregate te prilagodbu rasporeda na lokacijama s ciljem veće proizvodnje. Na taj način moguće je postići veći faktor opterećenja za VE te smanjiti potrebu za novim lokacijama i instaliranim snagama. Vezano uz ulaganja/investicije u distribucijski sustav: Pristup analizi temelji se na preporukama Međunarodne energetske agencije (IEA) za metodologiju izračuna troškova za prijenos i distribuciju električne energije (OECD/IEA 2011, više informacija na: http://www.worldenergyoutlook.org/media/weowebsite/energymodel/Methodology_TransmissionDistribution.pdf). Pritom su za jedinične dodatne troškove investicija u mrežu prilikom integracije OIE uzeti podaci koji su korišteni za EU RoadMap 2050 (više informacija na: http://www.roadmap2050.eu/). Uz navedeno, zatražena je i dobivena procjena troškova od HOPS-a (HOPS, srpanj 2015.) te se pokazalo da procijenjeni troškovi odgovaraju izračunu prema načinu opisanom iznad. Važno je napomenuti: - NUS određuje dodatne troškove za NU1 i NU2 scenarij u odnosu na troškove NUR scenarija; - prilikom modeliranja i optimizacije razvoja EES-a u obzir su uzeti i troškovi razvoja mreže. Prihvaća se prijedlog korištenja postojećih 10g planova razvoja distribucijske i prijenosne mreže, uz redovito niveliranje predmetnih planova. Komentar vezan uz snagu VE i SE: Analizirani su scenariji s neto uvozom ili bez neto uvoza, nije analiziran scenarij s neto izvozom energije. Instalirane snage OIE rezultat su tehno-ekonomske optimizacije uz uzimanje u obzir i dodatnih troškova za razvoj mreže. Vezano uz potrošnju prirodnog plina: U poglavlju 7.3. obrađena je tema prirodnog plina, uključujući projekcije potrošnje, utjecaje na potrošnju te su dane smjernice, između ostalih, za destimulaciju razvoja plinske mreže za grijanje u područjima gdje postoji CTS. Nastavnom Energetskom strategijom potrebno je detaljnije obraditi plinski sustav sa stajališta pojedinih projekata i tranzitnih pravaca. Vezano uz solarne toplinske sustave: Ispravak netočnog navoda. NUS navodi da je u aktualnoj Strategiji energetskog razvoja postavljen cilj od 0,225 m2/stanovniku do 2020. godine te konstatira da je izgledno da neće biti ostvaren, ali da bi moglo biti ostvareno 50% od toga cilja provedbom poticajnih mjera. Solarne toplinske sustave treba promatrati u kao opciju za integraciju OIE u CTS korištenjem sezonskih spremnika topline, što je česta praksa i u mnogo sjevernijim državama s manje sunčevog zračenja. Navodi se jedan primjer. U EU-IEE financiranom projektu BEAST (više informacija: http://www.beastproject.eu/) proračunat je solarni centralizirani toplinski sustav za grad Veliku Goricu kojim je moguće zadovoljiti od 37-84% godišnjih potreba toplinske energije grada po jediničnoj cijeni od 28 €/MWh do 43 €/MWh. Varijacija u cijeni ovisi o veličini spremnika, površine solarnih toplinskih kolektora te ulaznim parametrima proračuna vezanih uz trošak investicije. Proračuni pokazuju značajnu prednost instalacije ovih sustava u Hrvatskoj, nego li u Danskoj koja je 2016. godine imala u pogonu centralizirane toplinske sustave s više od 1.300.000 m2 solarnih toplinskih kolektora. Danska je u razdoblju 10 godina (2006.-2016. uspjela instalirati 1.300.000 m2 solarnih toplinskih kolektora), ukoliko bi se slična površina instalirala u RH to bi iznosilo 0.3 m2/stanovniku. U 2012. godini najveće površine solarnih toplinskih sustava po stanovniku su imali na Cipru 0,822 m2/st te u Grčkoj 0,371 m2/st, no treba istaknuti sjevernije zemlje od Hrvatske: tako je u Austriji bilo 0,488 m2/st, a u Njemačkoj 0,196 m2/st. Vezano uz energetsku obnovu zgrada: Navedenim temama bavi se Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (NN 43/14 i Prijedlog revizije (MGIPU, svibanj 2017.)). • Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske predlaže poticanje obnove oko 92% postojećeg fonda zgrada do 2049. godine, za što bi u prosjeku godišnje trebalo obnoviti gotovo 2,6% fonda zgrada u razdoblju od 2014. do 2050. godine. Prijedlog revizije Dugoročne strategije konstatira da je u razdoblju od 2014. do 2016. godine obnovljeno 2.172.440 m2 površine zgrada, što iznosi 1,1% ukupnog fonda zgrada. Time bi u razdoblju od 2017. do 2049. godine trebalo povećati napore i u prosjeku godišnje obnoviti 2,8% fonda zgrada. o NUS definira Referentni scenarij (NUR), Scenarij postupne tranzicije (NU1) i Scenarij snažne tranzicije (NU2). Scenarij NUR pretpostavlja primjenu postojećih mjera bez dodatnih poticanja te obnovu stopom od 0,5% zgrada godišnje. Scenarij NU1 postavlja cilj za obnovu u prosjeku 2% fonda zgrada godišnje od 2021. do 2050. godine, čime bi se obnovilo 62% fonda zgrada. Scenarij NU2 usklađen s ciljevima Strategije i postavlja cilj obnove oko 92% fonda zgrada do 2050. godine. • Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske prepoznaje da je za provedbu ambicioznih ciljeva obnova zgrada potrebno ukloniti prepreke i uspostaviti poticajne mjere i instrumente te navodi moguće opcije. Strategija prepoznaje važnost razvoja inovativnih instrumenata koji kombiniraju privatna i javna sredstva te uviđa važnost EU fondova kao glavnog izvora sredstava. o NUS ne definira provedbene instrumente u dugom roku, navedeno treba biti dio provedbenih dokumenata i sektorskih strategija. U ovom dijelu Strategija i NUS se nadopunjuju. o NUS također stavlja naglasak na razvoj naprednih instrumenata za provedbu mjera te na učinkovito korištenje EU sredstava, no NUS prepoznaje i neizvjesnost vezanu za financiranje temeljem EU fondova i EU ETS-a u razdoblju nakon 2020. godine. • Dugoročne strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske procjenjuje trošak investicija od oko 100 mlrd. EUR do 2050. godine. Strategija ne procjenjuje koliko bi trebale biti investicije u scenariju s manjom stopom obnove, a trošak održavanja promatra se samo za obnovljene zgrade do razine propisane Tehničkim propisom. Strategija pretpostavlja konstantnu jediničnu cijenu investicije za energetsku obnovu do razine propisane tehničkim propisom u visini od 1.637 kn/m2. o NUS uspoređuje granični trošak scenarija u odnosu na NUR na način da razlikuje troškove obnove ovojnice te troškove zamjene i održavanja termotehničkih sustava u životnom vijeku zgrada i termotehničkih sustava. Prilikom modeliranja za NUS u obzir su uzete i moguće uštede koje proizlaze iz optimizacije kapaciteta termotehničkih sustava nakon energetske obnove ovojnica zgrada, učinkovitost termotehničkih sustava ovisno o vrsti, projekcije cijena sustava, kao i uštede energije uslijed manje potrošnje. Model razlikuje i zgrade koje koriste CTS za grijanje. o NUS uzima prosječnu cijenu energetske obnove ovojnica u visini od 1.000 kn/m2, no cijena termotehničkih sustava nije uzeta konstantno već ovisi o udjelu svakoga, a jedinične vrijednosti preuzet su iz publikacije The JRC-EU-TIMES model - Assessing the long-term role of the SET Plan Energy technologies. o Prema procjenama iz NUS-a ukupni troškovi energetske obnove u sektoru zgradarstva iznositi će oko 100 mlrd. EUR do 2050. godine u scenariju NU2, uključujući i održavanje zgrada i termotehničkih sustava do energetske obnove. Unatoč određenim razlikama u pristupu procjene ukupnih troškova do 2050. godine su slične i može se reći da su dokumenti usklađeni u ovom dijelu. o NUS dodatno procjenjuje razliku troškova u sektoru zgradarstva u niskougljičnim scenarijima u odnosu na referentni scenarij u visini od oko 130 (NU1) do 200 (NU2) mil. EUR u prosjeku godišnje do 2030. godine. Značajan dio ovih dodatnih troškova vraća se kroz uštede energije u životnom vijeku mjera. Vezano uz energetsko korištenje otpada: Vidjeti prethodne odgovore vezane uz problematiku uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH. Vezano uz upit o naglom skoku uvoza energije: U 2014. godini je uvoz bio neuobičajeno niski zbog uz dobre hidrologije, blage zime (niže potrošnje), te relativno niskih cijene uvoza. Rast je projiciran uzevši u obzir projicirano smanjenje domaće proizvodnje nafte i plina (prema dopisu od Agencije za ugljikovodike, srpanj 2015.), određenog porasta potrošnje energije, rasta cijena uvoznih goriva do 2020. godine te prosječne hidrologije. Vezano uz Čisti energetski paket: Ispravak netočnog navoda, spominje se u poglavlju 3.3. Strateški su elementi poznati iz Klimatsko energetskog okvira do 2030. godine, Zimski paket je provedbeni dokument toga okvira. Odredbe ovog paketa su uključene u pretpostavkama za scenarije Niskougljične strategije. Temeljne odrednice iz paketa uzete su obzir pri pretpostavkama scenarija. Vezano uz cijenu emisijskih jedinica: Cijena emisijskih jedinica od 33,5 EUR/EUA u 2030. godini preuzeta je iz EU Referentnog scenarija (više informacija na: http://ec.europa.eu/energy/en/data-analysis/energy-modelling). Kako bi se uzela u obzir neizvjesnost u budućem horizontu i konzervativno pristupilo, u NUR scenariju je pretpostavljena stalna cijena emisijskih jedinica visini od 15 EUR/EUR od 2020. godine, što je cijena koja se očekuje uslijed povlačenja dijela jedinica s tržišta prije 2020. godine. Slažemo se da unatoč svim najavljenim mjerama postoji neizvjesnost oko visine cijene CO2, no prema simulacijama ona nije ključan faktor za razvoj OIE (prvenstveno sunčanih i vjetroelektrana) jer one postoje konkurentne s tržišnim cijenama. Vezano uz električna vozila: Više faktora utječe na motivaciju za kupnju električnih vozila, među kojima su infrastruktura, cijena električnih vozila te percepcija javnosti o električnim vozilima. Prema projekcijama kretanja cijena, očekuje se da će u razdoblju od 2020. do 2030. godine električna vozila postati i ekonomski isplativija korisnicima u odnosu na vozila s motorima na unutrašnje izgaranje. Vezano uz povezanost s turizmom: Ovo je u potpunosti obuhvaćeno. Dajemo izvadak iz Niskougljične strategije: " Okvir 7.6-1: Istraživanje, razvoj i poticanje lokalne i regionalne povezanosti proizvođača poljoprivrednih proizvoda i turističkog sektora Osim tehničkih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova ili uvođenje alternativnih načina obrade tla i procesa uzgoja i držanja stoke, svakako je potrebno razmotriti mogućnost iskorištavanja velikog sinergijskog potencijala poljoprivredne proizvodnje. Mnoge su prerađivačke proizvodne grane kao i tercijarni uslužni sektor komplementarne ili direktno ovisne o poljoprivrednoj proizvodnji. Budući da Hrvatska ima veliku razvojnu snagu u očuvanim prirodnim (voda, tlo) resursima, očuvanim krajobraznim vrijednostima i činjenici da je snažan turistički recipijent (s velikim potencijalom za ruralni i ekološki turizam), obrazovanjem i poticanjem lokalnog povezivanja cijelog prehrambenog lanca „od polja do stola“ – odnosno povezivanja lokalne turističke ponude, prerađivača i lokalnih proizvođača svakako se može očekivati smanjenje emisije stakleničkih plinova – kako izravno korištenjem ekološke poljoprivrede ili tehnologije uzgoja s manjim gubicima dušika, tako i neizravno smanjenjem emisija uslijed transporta, skladištenja i obrade daleko od mjesta proizvodnje poljoprivrednog proizvoda. NUS daje poticaj za agro-ekološku i klimatsku politiku u poljoprivredi. Sredstva su osigurana kroz program ruralnog razvoja, Republika Hrvatska već sada koristi više od 40% strukturnih fondova za unapređenje poljoprivrede u smjeru niskougljičnog gospodarstva i povećanja otpornosti na klimatske promjene. Izazov je poljoprivrede da što prije apsorbira raspoloživa sredstva i podigne svoju konkurentnost. Komentar vezano uz reciklažna dvorišta: Ovo su prigovori na Plan gospodarenja otpadom. Scenariji sektora gospodarenja otpadom razvijeni su na temelju smjernica definiranih EU legislativom, koja je transponirana u nacionalnu sektorsku legislativu (vidjeti prethodne odgovore). Niskougljičnom strategijom ne mogu se objašnjavati razlozi neostvarivanja ciljeva definiranih nacionalnom legislativom u području gospodarenja otpadom, ali su sve preporuke za što bržu i učinkovitiju implementaciju pojedinih mjera uzete u obzir prilikom formiranja scenarija. Mjera Sprječavanje nastajanja i smanjivanje količine krutog komunalnog otpada, uključena u scenarij NU1, predstavlja prvi prioritet prema redu prvenstva u gospodarenju komunalnim otpadom, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Ostvaruje se primjenom propisa, poticanjem i uspostavom kružnog gospodarstva, provođenjem informativno-edukativnih aktivnosti, uspostavom programa sufinanciranja i ulaganjem u suvremene tehnologije, što je i opisano u Prilogu II. Odgovor na prijedlog usklađivanja Zelene i Bijele knjige: Ovo je točno, revizijom je napravljena samo Bijela knjiga. Vezano uz podatke u energetici: NUS je koristio službene podatke Državnog zavoda za statistiku. Promjene koje su napravljene u vezi korištenja biomase u kućanstvima proizašle su iz istraživanja, a iz projekta koji je financiran sredstvima Europske unije. Slične su korekcije u potrošnji biomase u kućanstvima imale i druge države. NUS vrlo jasno daje osnovne smjernice vezano za LULUCF i biomasu, što je vezano za održivo gospodarenje šumama, poljoprivrednim i ostalim zemljištem. NUS se zalaže za smanjivanje potrošnje ogrjevnog drva na neučinkoviti i ekološki neodrživ način, već za učinkovitije korištenje kojim se ostvaruje veća dodana vrijednost, npr. korištenjem otpadnog drva u drvnoj industriji te proizvodnjom električne energije i topline, korištenje peleta i najboljih raspoloživih tehnika. Bioplinska postrojenja ostvaruju i širi spektar pozitivnih implikacija. Vezano uz korekcije statističkih podataka RH: Hrvatska će obvezujućim dokumentima iskazati scenarije koji su izvedivi, iza kojih stoji potpora čvrste političke odluke. To mogu biti i scenariji u rasponu između NUR-a i NU1. Nacionalni cilj se određuje za ukupnu neposrednu potrošnju energije ne samo za električnu energiju. Vezano uz komentar za postrojenja koja nisu u sustavu poticaja: Prijedlozi su konstruktivni, točno je da se izgradnjom više namjenskih objekata mogu prikupiti sredstva iz različitih izvora i time rasteretiti troškovi proizvodnje električne energije, čime takvi projekti postaju i energetski isplativi. To će se još detaljnije istaknuti. U poglavlju 7.2.1 piše: Niskougljična strategija podržava integralne projekte na regionalnoj i lokalnoj razini. Primjeri su višenamjenski objekti vodnih regulacija i proizvodnje električne energije. Vezano uz prijedlog stimuliranja poslovnih modela: S ovim se slažemo. Istaknuti će se značaj hidroelektrana sa višenamjenskom funkcijom. Istaknuto je u poglavlju 7.2, no može se dodatno napraviti smjernica za mjeru za razradu mehanizma kako olakšati razvoj ovih projekata. Što se tiče ciljeva za OIE, u tekstu NUS-a će se jasnije iskazati koje će se tehnologije OIE, i pod kojim uvjetima poticati. U scenarijima NU1 i NU2 tek mali dio čine OIE koji će imati poticaje. Vezano uz upit o korištenju modela NUSPCRO: Korištenim paketom modela ostvaruje se cjelovit pristup, pri čemu su za osjetljiva pitanja kao što i integracija OIE korišteni i paralelni kontrolni proračuni. kojem se ne sagledava samo energetika već i ostali sektori gospodarstva. Kostur čini model LEAP koji globalno priznati alat u integrativnom modeliranju te je korišten za izračune emisija stakleničkih plinova, analizu resursa, izračun emisija nestakleničih plinova, izračun utjecaja na zapošljavanje te integriranu analizu troškova i koristi. Vezano uz model satne simulacije: U modelu postoje i nove revezibilne elektrane, toplinski spremnici pa i elektroautomobili za što učinkovitije iskorištavanje OIE, ali uzete su u obzir promjene dnevnog dijagrama opterećenja kroz godine i zbog politike energetske učinkovitosti koja će poticati razne modele upravljanja potrošnjom. Ipak u ovoj strategiji se nije moglo ići baš za svim mogućim detaljima u budućnosti jer će to razraditi Energetska strategija. Sinergijsko djelovanje el.en. sustava i toplinarstva: Upravo u sinergijskom djelovanju elektroenergetskog sustava i toplinarstva prepoznato je djelovanje plinskog sustava u smislu da se pretpostavlja fleksibilne kogeneracijske elektrane na plin. NUS pretpostavlja da će se daljnje sinergijsko djelovanje elektroenergetskog i plinskog sustava ostvariti na slobodnom tržištu. Vezano uz prijedlog 3E modela: Ako se govori o modelu uravnoteženja tržišta, takve analize su rađene za sve države na razini EU prilikom procjene utjecaja Okvirne klimatsko energetske politike do 2030. godine, jer takav model treba biti primijenjen za širi obuhvat. Pokazalo se da se projekcije za scenarij troškovno-učinkovitog postizanja ciljeva podudaraju s NU1 scenarijem (za više informacija: http://ec.europa.eu/energy/en/data-analysis/energy-modelling). Vezano uz vrijednosti stakleničkih plinova: Sukladno IPCC 2006 Vodiču za izradu Inventara emisija stakleničkih plinova, odnose se na 100-godišnje razdoblje te su ispravno navedeni. Vezano uz komentar kako je potrebno ispraviti pogrešku ne slažemo se jer ono što je navedeno u NUS-u u skladu je s 2006 IPCC Smjernicama, što je relevantno za nacionalne proračune emisije stakleničkih plinova. U NUS je navedeno sljedeće: Staklenički potencijal (promatrano u 100 godina) s kojim se izračunava ekvivalentna količina CO2 za glavne stakleničke plinove je slijedeći: ugljični dioksid CO2 = 1, didušikov oksid N2O = 298 i metan CH4=25. Ispravit će se tekst vezano uz nespretan prijevod Izvješća EK iz poglavlja 3.2. Ispravit će se tekst sukladno komentarima na poglavlje 3.3.2. Prihvaća se komentar iz poglavlja 3.3.2. te će se napraviti izmjene u tekstu. Komentar na poglavlje 3.3.4.: U Zelenoj knjizi je opisano kako su određivani ciljevi. BPD/stanovnik je temeljni parametar, NUS je koristio metodološki pristup određivanja smanjenja emisije po modelu koji je usvojila EU za ne-ETS sektor, pri određivanju ciljeva do 2020. godine, a isti je pristup primijenjen do 2030. godine. Države članice su do 2030. godine u obvezi smanjiti emisije u ne-ETS sektoru u rasponu od -40 do 0%,u odnosu na 2005. godinu. Nova ESR direktiva predlaže za RH smanjenje -7%, to usima kao obvezujući cilj i NUS. NUS navodi da je to jedini obvezujući cilj strategije, svi ostali cijevi u NUS-u su dani samo kao smjernice. Do 2050. godine koristi se za NUS1 ista metodologija. Također korištena je i metodologija konvergencije emisije po stanovniku pri čemu su dobivene slični ciljevi. Ovo pitanje će se detaljnije pojasniti u NUS-u, izgleda da nije dovoljno istaknuta razlika između onog što se postavlja kao obvezujući cilj i onog što je na razini smjernica. Vezano uz komentar iz poglavlja 3.4.: NUS će se korigirati s jasnijim iskazom što su obvezujući ciljevi, a što su smjernice. Literatura se ne navodi, iskazana je kroz stručne podloge i ako je potrebno kroz odgovore. Strategija ne prikazuje tehničke detalje. Prikaz povijesnih cijena te projekcija iz EU Referentnog scenarija navedeni su ispod. Više informacija dostupno na: https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/ref2016_report_final-web.pdf. Komentar na ispravak navoda iz poglavlja 4.1.: Događaj se odvio nakon pisanja teksta. Uzeti će se u obzir prilikom revizije. U NUS-u se ne predlaže da se ciljevi RH izjednače s ciljevima za EU, scenarij NU2 je prikaz što bi to značilo. Preporuka NUS-a je manje ambiciozan put u razdoblju do 2030. godine. Vezano uz komentare iz poglavlja 4.2.: Podatak o potrošnji ogrjevnog drva je uključen, korišteni su posljednji službeni dostupni podaci prilikom izrade NUS-a. S obzirom na snažni gospodarski pad te rat u razdoblju između 1990. i 1995. godine, prikladnije je uzimati drugu godinu kao osnovnu na koju se uspoređuje. U tekstu je vrijednost indeksa 100 uzeta za 200. godinu. Vezano uz komentar iz poglavlja 4.3.: Autori ne mogu mijenjati sliku stanja. U budućnosti, će sektor kućanstva imati manji udio u ukupnoj potrošnji OIE energije, vezano za korištenje biomase. O ovim pitanjima se raspravljalo na nizu radionica, u sklopu prvog koraka izrade NUS-a, posebno se jedan segment posvetio upravo pitanjima koje navode. Upućujemo i na Stratešku studiju o utjecaju na okoliš. U pripremi poglavlja 4.4. Emisija stakleničkih plinova korišteni su podaci iz tada zadnjeg objavljenog Inventara emisija stakleničkih plinova (NIR 2016). Slažemo se kako je percepcija javnosti da je energetika samo elektroenergetski sustav, a često i samo HEP. Pojasnit će se što sve obuhvaća sektor energetike, i udio emisije iz proizvodnje električne energije. Komentar iz poglavlja 4.5: Ovo je prethodno objašnjeno, jedan od pristupa je bio i konvergencija svih država članica EU prema istom cilju, a to je jednaka emisija stakleničkih plinova po stanovniku. Vezano uz poglavlje 4.6: Ciljevi jesu određivani uzimajući u obzir troškove i koristi za državu. To je već ranije pojašnjeno. Na prijedlog novog teksta vezano uz tablicu sektorske vizije dajemo odgovor: Vizija se ne može mijenjati jer je to autentični tekst zaključka sa radionica. Kako ne bi bilo zabune autori će čitavo poglavlje o viziji koja su iskazali dionici izostaviti. To je uzeto u obzir pa nije nužno u NUS-u prikazivati. Vezano uz poglavlje 4.7: Komentar je točan. Kvota je određena na temelju emisije hrvatskih operatera. Sredstva su od nepoznatih, ali prema kvoti koja je inicijalno određena preko emisije hrvatskih operatera, pa je to indirektno 'hrvatski novac'. Ako je emisija hrvatskih operatera jednaka kvoti onda je prihod RH otprilike jednak tome koliko su hrvatski operateri isplatili za emisijske jedinice. To je simplificirano rečeno. Komentar vezano uz navođenje sredstava za poticanje proizvodnje OIE: Radi se o prosječnom godišnjim iznosu subvencija (razlici ugovorenih tarifa za povlaštene proizvođače i referentne cijene, a ne ukupnoj isplati poticaja proizvođačima) u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Na ovom mjestu troškovi za poticanje OIE su izraženi na ovaj način kako bi bili usporedivi s ostalim stavkama. Vezano uz poglavlje 5.1.: Metodologija je poznata, primijenjena je u izradi NUS-a. Vezano uz poglavlje 5.2.3.: Potreban je politički dogovor koji scenarij će RH iskazati u Integriranom klimatsko energetskom planu, kao obvezujućem dokumentu prema EU. U navedene raspone instaliranih snaga po vrsti elektrana u tablici 7.2. uključeni su i scenariji uz dopušteni uvoz. Potrebno je u uvodnom dijelu poglavlja 7. odgovarajuće preoblikovati tekst. Prilikom procjene optimalnih instaliranih kapaciteta, nisu predviđeni poticaji za sunčane elektrane i vjetroelektrane već proizlaze iz optimizacijskog modela koji je u obzir uzeo troškove razvoja mreže i zadovoljavanje uvjeta sigurnog rada sustava, dakle radi se penetraciji OIE koliko je to konkurentno klasičnim izvorima, uz pretpostavku porasta cijene CO2 kao u referentnom scenariju EU. Uzima se u obzir sve navedeno, kroz projekcije cijena tehnologija, kroz dinamiku izgradnje tehnologija brzog odziva i uzimanje u obzir drugih sinergijskih efekata. Sustav se modelira kao energetski samodostatan, iako postoji određeni efekt „višaka proizvedene energije“ iz VOIE na godišnjoj razini (manje od 5% energije iz njih), koji se mora izvesti. U tom smislu uzeto je u obzir i sudjelovanje na tržištu. Zbog pada cijena tehnologija OIE te razmjerno velikog potencijala OIE u regiji za očekivati je da će i ostale zemlje znatno povećati instaliranu snagu naročito varijabilnih OIE (sunce i vjetar). Za visoke udjele VOIE vrlo je važno imati zajednička tržišta jer se na većem geografskom području ostvaruje značajno jeftinija integracija. Smatra se da je ekonomski opravdano i tehnički moguće balansirati sustav s godišnjim „viškom proizvedene energije“ iz VOIE od 5% iako će slobodno tržište te prijenosni kapaciteti između regija odrediti konačnu brojku. Zbog sigurnosti dobave te smanjenja odlijeva ekonomskih sredstva svaka zemlja će nastojati izgraditi vlastite kapacitete, što automatski isključuje ovisnost o uvozu energije te stvaranje velikih viškova. Upravo iz navedenih razloga razrađeni scenariji u NUS razmatraju situacije s određenim uvozom električne energije te one u slučaju da se sva potrošnja zadovoljava iz vlastitih izvora. Vezano uz poglavlje 5.2.4.: Ispod tablice 5.2.1. je navedeno gdje se radi o zajedničkim ciljevima za EU te da nema nacionalnih ciljeva. Nije nigdje određeno da RH preuzima jednaki cilj kao što je zajednički. Tablica se može urediti da bude jasnije. Vezano uz poglavlje 6.1.1.: Scenariji su preuzeti od DZS-a i Eurostata, NUS nije imao posebne nacionalne analize i studije vezano pitanja emigracije. Vezano uz slijedeći komentar poglavlja: Procjenjuje se da će doći do konvergencije ali to neće još uvijek biti drastično. Tekst treba izmijeniti. Prihvaća se komentar iz poglavlja 6.1.2. Komentar iz poglavlja 6.1.3.: Kao što je navedeno u tablici 6.1.1. u scenarijima NU1 i NU2 preuzeta je referentna cijena rasta emisija stakleničkih plinova prema Referentnom scenariju EU, dok je za NUR scenarij uzeta konstantna cijena od 15 EUR/t CO2 od 2020. godine. Dodatno je rađena analiza osjetljivosti za više cijene CO2 i u scenariju NUR. Pokazalo se da bi s višom cijenom smanjene ukupnih emisija bilo samo 2% u 2030. godini, odnosno da će razvoj OIE i dekarbonizacija EES-a sve manje ovisiti o cijeni CO2 uslijed pada cijena tehnologija i rasta konkurentnosti proizvodnje električne energije iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Komentari iz poglavlja 6.3.: Ovo ostaje političko pitanje. Potrebno je prvo sa EU usuglasiti pitanje udjela OIE i ovih ciljeva. U tablici 6.3.1. ostali dio energetike uključen je u stavku Industrija, analogno prikazu u Planu puta za prelazak na niskougljično gospodarstvo u 2050. godini (više informacija na: https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2050_en#tab-0-0). Vezano uz upit o točnosti cilja: Radi se o različitim stavkama. 32,8% je rezultat projekcije u NUR scenariju (scenarij s postojećim mjerama), kao što je navedeno u nazivu tablice 6.3-1. 31,2% se odnosi na cilj uz izračun na temelju revidiranih podataka o energetskoj potrošnji, kao što je opisano u okviru. Dakle, vidljivo je da projekcije pokazuju da bi i uz provedbu već postojećih mjera do 2020. dostigli i revidirani cilj za OIE do 2020. godine. Cilj za udio OIE pojasnit će energetska strategija. Vezano uz poglavlje 7.: Vidjeti odgovor pod 5.2.3. Upravo iz tog razloga NUS razmatra raspon scenarija ovisno o uvozu energije te ne predviđa značajno smanjenje emisija u sektoru poljoprivrede. Projektnim zadatkom je utvrđeno da nema novih TE na ugljen. Prema energetskoj bilanci (Energija u Hrvatskoj), proizvodnja iz NEK smatra se uvozom, no predviđen je nastavak rada i aktualni odnosi do 2043. godine. Analiziranim scenarijima razmatrane su mogućnosti za izgradnju novih NE, no nisu se pokazale kao troškovno opravdano rješenje. Proizašle su kao opravdane samo u scenariju s vrlo strogim ograničenjem emisija CO2 te bez korištenja baterija u električnim vozilima za regulaciju EES-a. U tom slučaju uz izgradnju NE bilo bi potrebno značajno proširiti ostale regulacijske kapacitete, kao što su RHE, električni kotlovi s toplinskim spremnicima te plinske elektrane uz korištenje CCS-a. Ovo bi dovelo da značajnog rasta troška sustava. Vezano uz komentar kako je važno mjere adresirati na širi krug dionika: To će biti u provedbenim dokumentima. NUS ionako ima presnažnu rezoluciju. Prihvaća se komentar vezano uz poglavlje 7.2.1. Također, strategija daje smjernice, a dodatnim studijama za konkretne lokacije optimiraju se pojedini projekti. Postupak za Naturu 2000 je jasan, propisuje ga Zakon o zaštiti prirode. Detaljnije analize navedene su u Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030. (više informacija na:https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/croatia_report_eed_art_141_hr.pdf). Korištenje centraliziranih sustava grijanja i hlađenja promovira Direktiva za energetsku učinkovitost 2012/27/EU zajedno s amandmanima te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Na osnovi EU projekta STRATEGO radi se o povećanju udjela CTS-a u podmirivanju potreba za toplinom. Dakle, srednji cilj je povećati korištenje centraliziranih toplinskih sustava tako da pokrivaju 25% potreba za toplinom u sektoru neposredne potrošnje. Planiranje rasta udjela CTS-a dodatno se temeljeno na Direktivi za energetsku učinkovitost te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Oba dokumenta promoviraju korištenje CTSa. Prema Direktivi za energetsku učinkovitost 2012/27/EU, Republika Hrvatska je izradila i dostavila „Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“ Program predstavlja detaljnu analizu potencijala za visoko učinkovitu kogeneraciju te sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Uz detaljne lokacije novih CTS sustava i povećanja njihovih udjela Program navodi: „Optimističan scenarij udjela potrošača na centraliziranom toplinskom sustavu, pretpostavljeni na temelju optimističnije pretpostavke trendova u energetskom sektoru, izdvojio je osamnaest (18) potencijalnih novih lokacija za visokoučinkovitu kogeneraciju. Njihov ukupni ekvivalentni toplinski potencijal iznosi 16.625.599 GJ, odnosno 4.618.222 MWh godišnje, do 2030. godine.“ Povećanje CTS-a na 40% zgrada u kontinentalnoj RH je s obzirom na dostavljeni Program vrlo konzervativno te svako veće povećanje udjela CTS-a dovest će do daljnjeg smanjivanja emisija CO2. U „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“ se ističe kako „u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan sustav centraliziranog hlađenja. Određene procjene idu do brojke od potrebnih 10 TWh rashladne energije na razini godine. Od toga 6 TWh se odnosi na stambeni, dok ostatak otpada na uslužni sektor“; iz ovoga se može pretpostaviti znatan potencijal za centralizirane sustave hlađenja. Nije planirano ovom Strategijom detaljnije razraditi i objasniti lokacije, tehnologije i tipove centralizirane sustave grijanja i hlađenja jer to bi značajno povećalo tekst Strategije, a odgovarajuća pojašnjenja su dostupna u javnim dokumentima. Npr. „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“ , izvještaji projekta STRATEGO, akcijski planovi za održivo gospodarenje energijom i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađuju pojedini gradovi i jedinice lokalne uprave i samouprave. Komentari iz poglavlja 7.2.1.: Potrebno je navoditi tehnologije radi pojašnjenja proračuna i smjernica koje proizlaze iz proračuna. Proizvođači s vlastitom potrošnjom mogu biti organizirani na različite načine; npr. kao zasebni subjekti ili kao širi skup međusobno povezanih subjekata. Primjenom tehnologija kao što su napredene mreže, fleksibilna potrošnja, električne baterije te informacijskih i komunikacijskih tehnologija za povezivanjem kupaca s vlastitom proizvodnjom moguće je optimirati proizvodnju, potrošnju, skladištenje te razmjenu i na lokalnim razinama. Prihvaća se prijedlog novog teksta. Navod da su važni za pružanje pomoćnih usluga odnosi se na toplinske spremnike u kombinaciji s električnim kotlovima. Na ovaj način može se koristiti električna energija u satima viška proizvodnje iz OIE. Ovo je navedno u tekstu, može se dodatno istaknuti da bude jasno i u prvoj rečenici ispod okvira 7.2-2. Izvor podataka je EU Referentni scenarij 2016 (više informacija na: http://ec.europa.eu/energy/en/data-analysis/energy-modelling) Plinske elektrane su važne za regulaciju no nisu jedino rješenje. Vezano uz komentare za razvoj CTS-a iz poglavlja 7.2.1.: Detaljnije analize navedene su u Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030. (više informacija na: https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/croatia_report_eed_art_141_hr.pdf). Korištenje centraliziranih sustava grijanja i hlađenja promovira Direktiva za energetsku učinkovitost 2012/27/EU zajedno s amandmanima te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Na osnovi EU projekta STRATEGO radi se o povećanju udjela CTS-a u podmirivanju potreba za toplinom. Dakle, srednji cilj je povećati korištenje centraliziranih toplinskih sustava tako da pokrivaju 25% potreba za toplinom u sektoru neposredne potrošnje. Planiranje rasta udjela CTS-a dodatno se temeljeno na Direktivi za energetsku učinkovitost te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Oba dokumenta promoviraju korištenje CTS-a. Prema Direktivi za energetsku učinkovitost 2012/27/EU, Republika Hrvatska je izradila i dostavila „Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“ Program predstavlja detaljnu analizu potencijala za visoko učinkovitu kogeneraciju te sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Uz detaljne lokacije novih CTS sustava i povećanja njihovih udjela Program navodi : „Optimističan scenarij udjela potrošača na centraliziranom toplinskom sustavu, pretpostavljeni na temelju optimističnije pretpostavke trendova u energetskom sektoru, izdvojio je osamnaest (18) potencijalnih novih lokacija za visokoučinkovitu kogeneraciju. Njihov ukupni ekvivalentni toplinski potencijal iznosi 16.625.599 GJ, odnosno 4.618.222 MWh godišnje, do 2030. godine.“ Povećanje CTS-a na 40% zgrada u kontinentalnoj RH je s obzirom na dostavljeni Program vrlo konzervativno te svako veće povećanje udjela CTSa dovest će do daljnjeg smanjivanja emisija CO2. U „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“ se ističe kako „u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan sustav centraliziranog hlađenja. Određene procjene idu do brojke od potrebnih 10 TWh rashladne energije na razini godine. Od toga 6 TWh se odnosi na stambeni, dok ostatak otpada na uslužni sektor“ iz ovoga se može pretpostaviti znatan potencijal za centralizirane sustave hlađenja. Nije planirano niskougljičnom strategijom detaljnije razraditi i objasniti lokacije, tehnologije i tipove centralizirane sustave grijanja i hlađenja jer to bi značajno povećalo tekst Strategije, a odgovarajuća pojašnjenja su dostupna u javnim dokumentima. Npr. „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“, izvještaji projekta STRATEGO, akcijski planovi za održivo gospodarenje energijom i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađuju pojedini gradovi i jedinice lokalne uprave i samouprave. Vezano uz sezonske spremnike top. energije: Solarni centralizirani toplinski sustavi sa sezonskim spremnicima toplinske energije predstavljaju čist i obnovljiv izvor toplinske energije, jednostavan za instalaciju, održavanje i pogon. Niski operativni troškovi, gotovo konstantna cijena proizvedene toplinske energije, unaprijed poznata i do 30 godina te mogućnost zamjene fosilnih goriva, kao primarnog energenta i povećanje sigurnosti dobave energije daju značajnu prednost instalaciji ovih sustava u naseljima i gradovima gdje već postoje centralizirani toplinski sustavi. Sezonskih spremnici toplinske energije su u širokoj primjeni u Danskoj te nikako nije riječ o polaznim istraživanjima. Neki od izvedenih projekata su Mastral – 75000 m3, Dronninglund 62000 m3, Gram 122000 m3 (kombinacija sezonskog i dnevnog spremnika), Vojens 200000 m3. Istraživanja provedena na međunarodnim IEE projektima s partnerima iz Hrvatske, BEAST i STRATEGO, ukazuju na veliki potencijal ovih postrojenja u Republici Hrvatskoj. STRATEGO projekt predviđa da će se 2050. godine u Republici Hrvatskoj 40% toplinske energije zadovoljavati iz centraliziranih toplinskih sustava pri čemu će udio obnovljivih izvora u proizvodnji energije biti 45%. U projektu BEAST proračunat je solarni centralizirani toplinski sustav za grad Veliku Goricu kojim je moguće zadovoljiti od 37-84% godišnjih potreba toplinske energije grada po jediničnoj cijeni od 28 €/MWh do 43 €/MWh. Varijacija u cijeni ovisi o veličini spremnika, površine solarnih toplinskih kolektora te ulaznim parametrima proračuna vezanih uz trošak investicije. Proračuni pokazuju značajnu prednost instalacije ovih sustava u Republici Hrvatskoj, nego li u Danskoj, koja je 2016. godine imala u pogonu centralizirane toplinske sustave s više od 1.300.000 m2 solarnih toplinskih kolektora. Vezano uz cijenu od 40EUR/MWh: Navedena cijena od 40 EUR/MWh na tržištu temelji se na Referentnoj cijeni za 2014. koju određuje HROTE (više informacija na http://www.hrote.hr/referentne-cijene). S obzirom na široki raspon neizvjesnosti projekcija rasta na 50 EUR/MWh je određena arbitrarno uz konzultaciju niza stručnjaka i literature. Simulacijama se pokazalo da OIE postaju konkurentni i ovako niskoj tržišnoj cijeni, a veći rasponi i oscilacije u cijeni potaknuti će razvoj fleksibilne proizvodnje i potrošnje te skladištenja energije. U nastavku se navode proizvodni troškovi te je opisan očekivani rast do 2030. godine, prvenstveno uslijed troškova za poticanje OIE za već ugovorene projekte. Nakon 2030. godine može se očekivati pad troškova. Na slici ispod su prikazane projekcije niveliranih troškova proizvodnje električne energije za scenarij NU1a (NU1 scenarij bez neto uvoza električna energije poslije 2030. godine). Grafički prikaz niveliranog troška u originalu dokumenta. Dodatno se navodi da se očekuje rast troškova za krajnje kupce no on može dodatno potaknuti razvoj sunčanih elektrana za vlastitu potrošnju. Ova stavka nije kvantificirana jer uz troškove proizvodnje, tržišta mreže i regulacije ovisi i o faktorima kao što su porezna i socijalna politika. Vezano uz tablicu 7.2.1.: Vezano za troškove za OIE, konstatirano da će troškovi postojećih ugovora biti oko 2.300 mil. EUR u razdoblju od 2021. do 2030. godine, a prema simulacijama je ispalo da bi novi mogli biti oko 200 mil. EUR veći u odnosu na referentni scenarij. Za ovaj izračun su naravno važni ulazni podaci i pretpostavke no ako se to zbroji, ukupno je to 2.500 mil. EUR u razdoblju 2021.-2030. Vezano za 'nove troškove' za OIE i zašto su tako relativno mali (200 mil. EUR), treba uzeti u obzir očekivanja koja se polažu u konkurentnost malih sunčevih sustava za vlastitu potrošnju (tzv. grid parity) te rast konkurentnosti velikih VE i SE na veleprodajnu cijenu (već sada prema zadnjim tenderima dolazi do situacija u kojima investitori ne traže premiju za OIE, odnosno minimizira se ili gubi potreba za subvencijom). Prema tome financiranje tih OIE ide tržišnim kapitalom, odnosno osim uklanjanja prepreka, uređenja sustava itd. nema potrebe za subvencijom društva za kapacitet. Za NUS su rađene optimizacije razvoja EES-a uzevši u obzir projekcije cijena tehnologija i cijena na tržištu ali dodatnih troškova za razvoj mreže te uz uvjete zadovoljavanja zahtjeva za sigurnost EES-a. Naravno da pritom ima prilično neizvjesnosti no u svakom slučaju poticaji za nove OIE (sunce i vjetar) bi morali biti značajno manji nego do sada s ciljem minimizacije (biomasa i male HE su posebne teme no težište je na SE i VE zbog cijene i potencijala). Pristup analizi troškova za mrežu temelji se na preporukama Međunarodne energetske agencije (IEA) za metodologiju izračuna troškova za prijenos i distribuciju električne energije (OECD/IEA 2011, više informacija na: http://www.worldenergyoutlook.org/media/weowebsite/energymodel/Methodology_TransmissionDistribution.pdf). Pritom su za jedinične dodatne troškove investicija u mrežu prilikom integracije OIE uzeti podaci koji su korišteni za EU RoadMap 2050 (više informacija na: http://www.roadmap2050.eu/). Važno je napomenuti - NUS određuje dodatne troškove za NU1 i NU2 scenarij u odnosu na troškove NUR scenarija; - prilikom modeliranja i optimizacije razvoja EES-a u obzir su uzeti i troškovi razvoja mreže. Vezano uz ekonomsku i energetsku analizu: Integrirani PV sustavi s naprednom opremom mogu pomoći pri radu distribucijske i prijenosne mreže elektroenergetskog sustava. D. Galzina, “Voltage Quality Improvement Using Solar Photovoltaic System,” J. Sustain. Dev. Energy, Water Environ. Syst., vol. 3, no. 2, pp. 140–150, Jun. 2015. http://www.sdewes.org/jsdewes/pi2015.03.0011 NUS ističe da je potrebno prije svega raditi na promociji te instalaciji integriranih PV sustava. Njihova primjena treba se poticati uklanjanjem administrativnih barijera naročito kroz donošenje zakona OIE i podzakonskih akata. Ekonomičnost integriranih PV sustava se pokazuje na strani maloprodaje električne energije to jest cijene koju plaća krajnji potrošač. Proračuni za takav način prodaje rađeni su zasebno te pokazuju ispaltivost određenih instalacija u sustavu „net-meteringa“ ili agregacije krajnjih kupaca s vlastitom potrošnjom u energetske zadruge. Uzmanjem realnih cijena priključaka i mrežarina te očekivanim povećanjem cijena električne energije krajnjim potrošačima može se dodatno povećati isplativost integriranih PV sustav. Vezano uz predlaganje barijera: Da bi se osigurala održivost sustava gradnje i razvoja lokalnog poslovnog sektora predložena je dinamika instalacije od 50 do 100 MW godišnje u razdoblju 2021. do 2030. a kako bi se dostigli ciljevi proračunati programima EnergyPLAN i PLEXUS za 2030. godinu. Realna dinamika će ovisiti o nizu faktora te sporo uklanjanje barijera može utjecati i na usporen razvoj u početnom razdoblju. Sektor se treba razvijati postupno i održivo time se izbjegavaju problemi koje su imale manje EU zemlje, kao Češka, a koje su u svega par godina izgradile nekoliko tisuća MW solarnih elektrana. Vezano uz komentar o kontradikciji u navodima (OIE): I prema premijskom sustavu zadatak države je ukloniti prepreke osigurati sustav te provesti natječaje. Prema projekcijama i primjerima iz EU očekuje se da će na ovaj način biti potrebno značajno ili nula poticajnih sredstava. Smjernice za razvoj prometa dane su u poglavlju 7.5. Važno je istaknuti da se očekuje značajan rast potrošnje električne energije u prometu u srednjoročnom razdoblju. Dakle razvoj OIE u proizvodnji električne energije izravno će doprinositi rastu OIE u prometu. Prema simulacijama se pokazalo da je razvoj sustava na temelju visokog udjela OIE, fleksibilnoj potrošnji (električni kotlovi, spremnici topline, RHE…) te uz korištenje električnih vozila za skladištenje i regulaciju energije povoljnije u odnosu na razvoj uz veći udio elektrana na fosilna goriva sa CCS-om i nuklearnih elektrana. Pretpostavke se temelje na proračunima dva modela za energetsko planiranje. Geotermalna energija, tj. instalirani kapaciteti s kojima se računalo, navedeni su. Vezano uz upit o izvoru podataka za investicije u prijenosni sustav: Pristup analizi temelji se na preporukama Međunarodne energetske agencije (IEA) za metodologiju izračuna troškova za prijenos i distribuciju električne energije (OECD/IEA 2011, više informacija na: http://www.worldenergyoutlook.org/media/weowebsite/energymodel/Methodology_TransmissionDistribution.pdf). Pritom su za jedinične dodatne troškove investicija u mrežu prilikom integracije OIE uzeti podaci koji su korišteni za EU RoadMap 2050 (više informacija na: http://www.roadmap2050.eu/). Važno je napomenuti - NUS određuje dodatne troškove za NU1 i NU2 scenarij u odnosu na troškove NUR scenarija; - prilikom modeliranja i optimizacije razvoja EES-a u obzir su uzeti i troškovi razvoja mreže. Komentar za HOPS: HOPS nije izvor, a instalirani kapacitet odnosi se na 2030. godinu. S obzirom na vremenski horizont i narav Niskougljične strategije, Strategija energetskog razvoja trebati će biti usklađena s smjernicama Niskougljične strategije, a s time će se trebati uskladiti i Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže u narednim nivelacijama. NUS određuje dodatne troškove za NU1 i NU2 scenarij u odnosu na troškove NUR scenarija, ne apsolutni iznos troškova (vidjeti dva odgovora iznad). Vidljivo je da se snage predviđene prema NUS-u do 2030. godine uklapaju u procjene koje je napravio ENTSO-e do 2026. godine. Komentar vezan uz reverzibilne hidroelektrane: Reverzibilne se također podržavaju, to treba korigirati. Komentar na navod proizvodnje OIE za 2014.: Udio OIE računa se u skladu s Direktivom 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prema Prilogu I. proizvodnja iz HE normalizira se na temelju prosjeka za višegodišnje razdoblje. 2014. godina korištena je kao zadnja povijesna no u projekcijama je korištena prosječna hidrologija. U analizi osjetljivosti rađene su simulacije i za sušne godine. Vezano uz Okvir 7.2-2.: Radi se o korekciji potrošnje, jer dio nije bio evidentiran. Težište budućeg razvoja svakako je na učinkovitijem korištenju biomase i postepenom smanjivanju potrošnje ogrjevnog drva. Vezano uz tablicu 7.2.1.: Ne smanjuje se očekivana proizvodnja iz HE u odnosu na prosjek, manja je u odnosu na 2014. godinu jer je 2014. godina bila izrazito hidrološki povoljna. U projekcijama proizvodnja može lagano varirati varirati ovisno o potrebama za regulaciju te proizvodnji iz RHE, s obzirom da su simulacije rađene sa satnim korakom. Vezano uz nastanak pepela biomase: NUS ne postavlja ograničenja u smislu upotrebe pepela. Vezano uz tablice poglavlja 7.2: To nije potrebno u NUS-u. U tablici 7.2.1. prikazani su rezultati scenarija, a u Poglavlju 7.2.2. su dane smjernice na temelju rezultata scenarija. Pritom su instalirane snage zaokružene barem na rezoluciju veću od 10 MW. Vezano uz CTS daje se isti odgovor: Detaljnije analize navedene su u Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030. (više informacija na: https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/croatia_report_eed_art_141_hr.pdf). Korištenje centraliziranih sustava grijanja i hlađenja promovira Direktiva za energetsku učinkovitost 2012/27/EU zajedno s amandmanima te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Na osnovi EU projekta STRATEGO radi se o povećanju udjela CTS-a u podmirivanju potreba za toplinom. Dakle, srednji cilj je povećati korištenje centraliziranih toplinskih sustava tako da pokrivaju 25% potreba za toplinom u sektoru neposredne potrošnje. Planiranje rasta udjela CTS-a dodatno se temeljeno na Direktivi za energetsku učinkovitost te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Oba dokumenta promoviraju korištenje CTS-a. Prema Direktivi za energetsku učinkovitost 2012/27/EU, Republika Hrvatska je izradila i dostavila „Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“ Program predstavlja detaljnu analizu potencijala za visoko učinkovitu kogeneraciju te sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Uz detaljne lokacije novih CTS sustava i povećanja njihovih udjela Program navodi: „Optimističan scenarij udjela potrošača na centraliziranom toplinskom sustavu, pretpostavljeni na temelju optimističnije pretpostavke trendova u energetskom sektoru, izdvojio je osamnaest (18) potencijalnih novih lokacija za visokoučinkovitu kogeneraciju. Njihov ukupni ekvivalentni toplinski potencijal iznosi 16.625.599 GJ, odnosno 4.618.222 MWh godišnje, do 2030. godine.“ Povećanje CTS-a na 40% zgrada u kontinentalnoj RH je s obzirom na dostavljeni Program vrlo konzervativno te svako veće povećanje udjela CTS-a dovest će do daljnjeg smanjivanja emisija CO2. U „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“ se ističe kako „u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan sustav centraliziranog hlađenja. Određene procjene idu do brojke od potrebnih 10 TWh rashladne energije na razini godine. Od toga 6 TWh se odnosi na stambeni, dok ostatak otpada na uslužni sektor“ iz ovoga se može pretpostaviti znatan potencijal za centralizirane sustave hlađenja. Nije planirano niskougljičnom strategijom detaljnije razraditi i objasniti lokacije, tehnologije i tipove centralizirane sustave grijanja i hlađenja jer to bi značajno povećalo tekst Strategije, a odgovarajuća pojašnjenja su dostupna u javnim dokumentima. Npr. „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“, izvještaji projekta STRATEGO, akcijski planovi za održivo gospodarenje energijom i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađuju pojedini gradovi i jedinice lokalne uprave i samouprave. Komentar na modeliranje neposredne potrošnje energije: Za modeliranje neposredne potrošnje energije razvijeni su detaljni 'odozdo-prema-gore' (engl. 'bottom-up') modeli za sektore neposredne potrošnje (za više informacija: Pukšec, T., Vad Mathiesen B., Duić, N., Potentials for energy savings and long term energy demand of Croatian households sector, Applied Energy, Volume 101, January 2013, Pages 15–25; Pukšec, T., Krajačić, G., Lulić, Z., Vad Mathiesen B., Duić, N., Forecasting long-term energy demand of Croatian transport sector, Energy, Volume 57, 1 August 2013, Pages 169–176, Irsag, B., Pukšec, T., Duić, N., Long term energy demand projection and potential for energy savings of Croatian tourism–catering trade sector, Energy, Volume 48, Issue 1, December 2012, Pages 398–405) te su ugrađeni u integrirani obračunski model energetskog sustava Republike Hrvatske koji je razvijen u softverskom paketu LEAP (za više informacija: https://www.energycommunity.org/default.asp?action=introduction). Takav model omogućuje simulaciju prodora različitih tehnologija i mjera te su projekcije neposredne potrošnje električne energije proizašle kroz modeliranje mjera u sektorima neposredne potrošnje sukladno potencijalnima prvenstveno navedenim u znanstvenim radovima iznad. Modeliranje uključuje mjere koje utječu na smanjenje potrošnje toplinske energije kao što su obnova ovojnica zgrada te zamjena termotehničkih sustava, ali i mjere razvoja CTS-a kao važne mjere za dekarbonizaciju energetskog sustava. Detaljnije analize navedene su u Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030. (više informacija na:https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/croatia_report_eed_art_141_hr.pdf). Korištenje centraliziranih sustava grijanja i hlađenja promovira Direktiva za energetsku učinkovitost 2012/27/EU zajedno s amandmanima te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Na osnovi EU projekta STRATEGO radi se o povećanju udjela CTS-a u podmirivanju potreba za toplinom. Dakle, srednji cilj je povećati korištenje centraliziranih toplinskih sustava tako da pokrivaju 25% potreba za toplinom u sektoru neposredne potrošnje. Planiranje rasta udjela CTS-a dodatno je temeljeno na Direktivi za energetsku učinkovitost te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Oba dokumenta promoviraju korištenje CTS-a. Prema Direktivi za energetsku učinkovitost 2012/27/EU, Republika Hrvatska je izradila i dostavila „Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030.“ Program predstavlja detaljnu analizu potencijala za visoko učinkovitu kogeneraciju te sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Uz detaljne lokacije novih CTS sustava i povećanja njihovih udjela Program navodi: „Optimističan scenarij udjela potrošača na centraliziranom toplinskom sustavu, pretpostavljeni na temelju optimističnije pretpostavke trendova u energetskom sektoru, izdvojio je osamnaest (18) potencijalnih novih lokacija za visokoučinkovitu kogeneraciju. Njihov ukupni ekvivalentni toplinski potencijal iznosi 16.625.599 GJ, odnosno 4.618.222 MWh godišnje, do 2030. godine.“ Povećanje CTS-a na 40% zgrada u kontinentalnoj RH je s obzirom na dostavljeni Program vrlo konzervativno te svako veće povećanje udjela CTS-a dovest će do daljnjeg smanjivanja emisija CO2. U „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“ se ističe kako „u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan sustav centraliziranog hlađenja. Određene procjene idu do brojke od potrebnih 10 TWh rashladne energije na razini godine. Od toga 6 TWh se odnosi na stambeni, dok ostatak otpada na uslužni sektor“ iz ovoga se može pretpostaviti znatan potencijal za centralizirane sustave hlađenja. Nije planirano ovom Strategijom detaljnije razraditi i objasniti lokacije, tehnologije i tipove centralizirane sustave grijanja i hlađenja jer to bi značajno povećalo tekst Strategije, a odgovarajuća pojašnjenja su dostupna u javnim dokumentima. Npr. „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“, izvještaji projekta STRATEGO, akcijski planovi za održivo gospodarenje energijom i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađuju pojedini gradovi i jedinice lokalne uprave i samouprave. Komentari na poglavlje 7.3.1.: Svi navedeni faktori uzeti su u obzir prilikom izrade projekcija, zato i dolazi do rasta potrošnje prirodnog plina do 2020. godine. Vezano na komentare iz poglavlja 7.5.1.: Postoji mnogo istraživanja na ovu temu. Ulazni podaci za NUS preuzeti su iz publikacije The JRC-EU-TIMES model Assessing the long-term role of the SET Plan Energy technologies, JRC, European Comission, 2013. Postoji mnogo publikacija i radova koje se bave ovom temom, npr.: - projekcije anualiziranih troškova električnih vozila u odnosu na konvencionalna (http://www.irena.org/DocumentDownloads/Publications/Road_Transport.pdf). Grafički prikaz u originalu dokumenta. Vidljivo je da se očekuje da će već 2020. godine posjedovanje električnog vozila biti ekonomski opravdano u Europi. Ovaj razvoj treba pratiti i razvoj infrastrukture. Procjena dodatnih troškova za razvoj infrastrukture za napredno korištenje baterija električnih vozila za regulaciju EES-a preuzeta je iz Freund et. al., Costs and Gains of Smart Charging Electric Vehicles to Provide Regulation Services, Procedia Computer Science 10 ( 2012 ) 846 – 853. Međunarodna energetska agencija, IEA Mobility Model, ožujak 2017., usporedba troška vozila s motorom na unutarnje izgaranje, vozila na utični hibridni i baterijski pogon. Analiza broja vozila postoji, ona prati scenarije koji su prikazani na svim prezentacijama o NUS tijekom javnih predstavljanja (postotno od ukupne flote vozila). Vezano uz komentar iz poglavlja 7.5.2.: Smjernice su određene sukladno navedenim dokumentima, može se dodati i referenca. Komentar iz poglavlja 7.6.: Postoje analize rađene LEAP i EnergyPLAN programima, za dodatne informacije pogledati: Pukšec, Tomislav, Influence of energy policy on long term energy demand planning, PhD thesis, FSB, Zagreb, 164 pp. (2015), Krajačić, Goran, The Role of Energy Storage in Planning of 100% Renewable Energy Systems, PhD thesis, FSB, Zagreb, 194 pp. (2012). Za modeliranje neposredne potrošnje energije razvijeni su detaljni 'odozdo-prema-gore' (engl. 'bottom-up') modeli za sektore neposredne potrošnje (za više informacija: Pukšec, T., Vad Mathiesen B., Duić, N., Potentials for energy savings and long term energy demand of Croatian households sector, Applied Energy, Volume 101, January 2013, Pages 15–25; Pukšec, T., Krajačić, G., Lulić, Z., Vad Mathiesen B., Duić, N., Forecasting long-term energy demand of Croatian transport sector, Energy, Volume 57, 1 August 2013, Pages 169–176, Irsag, B., Pukšec, T., Duić, N., Long term energy demand projection and potential for energy savings of Croatian tourism–catering trade sector, Energy, Volume 48, Issue 1, December 2012, Pages 398–405), te su ugrađeni u integrirani obračunski model energetskog sustava Republike Hrvatske koji je razvijen u softverskom paketu LEAP (za više informacija: https://www.energycommunity.org/default.asp?action=introduction). Takav model omogućuje simulaciju prodora različitih tehnologija i mjera te su projekcije neposredne potrošnje električne energije proizašle kroz modeliranje mjera u sektorima neposredne potrošnje sukladno potencijalnima prvenstveno navedenim u znanstvenim radovima iznad. Modeliranje uključuje mjere koje utječu na smanjenje potrošnje toplinske energije kao što su obnova ovojnica zgrada te zamjena termotehničkih sustava, ali i mjere razvoja CTS-a kao važne mjere za dekarbonizaciju energetskog sustava. Detaljnije analize navedene su u Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030. (više informacija na: https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/croatia_report_eed_art_141_hr.pdf). Korištenje centraliziranih sustava grijanja i hlađenja promovira Direktiva za energetsku učinkovitost 2012/27/EU zajedno s amandmanima te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Na osnovi EU projekta STRATEGO radi se o povećanju udjela CTS-a u podmirivanju potreba za toplinom. Dakle, srednji cilj je povećati korištenje centraliziranih toplinskih sustava tako da pokrivaju 25% potreba za toplinom u sektoru neposredne potrošnje. Planiranje rasta udjela CTS-a dodatno se temeljeno na Direktivi za energetsku učinkovitost te EU strategiji za grijanje i hlađenje COM(2016) 51 final. Oba dokumenta promoviraju korištenje CTS-a. Prema Direktivi za energetsku učinkovitost 2012/27/EU, Republika Hrvatska je izradila i dostavila „Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016.-2030.“. Program predstavlja detaljnu analizu potencijala za visoko učinkovitu kogeneraciju te sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Uz detaljne lokacije novih CTS sustava i povećanja njihovih udjela Program navodi: „Optimističan scenarij udjela potrošača na centraliziranom toplinskom sustavu, pretpostavljeni na temelju optimističnije pretpostavke trendova u energetskom sektoru, izdvojio je osamnaest (18) potencijalnih novih lokacija za visokoučinkovitu kogeneraciju. Njihov ukupni ekvivalentni toplinski potencijal iznosi 16.625.599 GJ, odnosno 4.618.222 MWh godišnje, do 2030. godine.“ Povećanje CTS-a na 40% zgrada u kontinentalnoj RH je s obzirom na dostavljeni Program vrlo konzervativno te svako veće povećanje udjela CTS-a dovest će do daljnjeg smanjivanja emisija CO2. U „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. -2030.“ se ističe kako „u Republici Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan sustav centraliziranog hlađenja. Određene procjene idu do brojke od potrebnih 10 TWh rashladne energije na razini godine. Od toga 6 TWh se odnosi na stambeni, dok ostatak otpada na uslužni sektor“ iz ovoga se može pretpostaviti znatan potencijal za centralizirane sustave hlađenja. Nije planirano niskougljičnom strategijom detaljnije razraditi i objasniti lokacije, tehnologije i tipove centralizirane sustave grijanja i hlađenja jer to bi značajno povećalo tekst Strategije, a odgovarajuća pojašnjenja su dostupna u javnim dokumentima. Npr. „Programu korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. -2030.“, izvještaji projekta STRATEGO, akcijski planovi za održivo gospodarenje energijom i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađuju pojedini gradovi i jedinice lokalne uprave i samouprave. Komentar vezan uz korištenja biomase: NUS ne potiče korištenje ogrjevnog drva u kućanstvima. Potencijal održivog korištenja biomase nije jednoznačno određen te je potrebno provesti dodatna istraživanja što je prepoznato u NUS-u. Pitanje utjecaja na okoliš zbog korištenja pepela nije raspoznato kao problem koji bi bio ograničavajući, iskustva u svim državama koje imaju velike udjele korištenja biomase u kućanstvima to pokazuju. Vezano za modele obnove zgrada, postoje analize. Više informacija na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=14520. U područjima niske gustoće potreba za toplinskom energijom, primjenjuju se disperzirani izvori (na mjestu potrošnje). Integrirani PV sustavi s naprednom opremom mogu pomoći pri radu distribucijske i prijenosne mreže elektroenergetskog sustava. D. Galzina, “Voltage Quality Improvement Using Solar Photovoltaic System,” J. Sustain. Dev. Energy, Water Environ. Syst., vol. 3, no. 2, pp. 140–150, Jun. 2015. http://www.sdewes.org/jsdewes/pi2015.03.0011. Tarifni modeli se ne spominju u Strategiji. Slažemo se s izjavom kako će brzina prelaska na obnovljive izvore u velikoj mjeri ovisiti o kretanju cijene fosilnih goriva. Prema smjernicama NUS-a predviđa se destimulacija razvoja plinske mreže u područjima gdje postoji centralizirani toplinski sustav. Jedinice lokalne uprave i samouprave, gradovi i općine kroz razvoj vlastitih urbanističkih planova o energetskoj učinkovitosti te SEAP-a i SECAP-a mogu dodatno poticati razvoj CTS-a. Vezano uz komentar iz poglavlja 7.9.: Vidjeti odgovore ispred vezano za gospodarenje otpadom. Scenarij NU1 sektora gospodarenja otpadom uzima u obzir mjere definirane sektorskom nacionalnom legislativom, posebice Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (NN 3/17), pri čemu je u potpunosti uzeto u obzir trenutno stanje i razvijenost sustava gospodarenja otpadom, sa svim dostupnim podacima o vrstama i količinama otpada, kapacitetima za obradu otpada, kao i postavljeni ciljevi koje Hrvatska mora ostvariti sukladno obvezama prema EU, a koji su prilagođeni nacionalnim okolnostima. Plan gospodarenja otpadom postavlja ambiciozne ciljeve vezane uz uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH, uz objašnjenja kako će se ti ciljevi ostvariti. Komentari iz poglavlja 8.2: Korigirat će se izričaj vezano uz navode o prihodima iz EU; radi se o potencijalno raspoloživim sredstvima. Zaključak o rastu cijena energije za krajnje kupce je generalan i on stoji, utvrđivanje korelacije je stvar analize. Vezano uz komentare iz poglavlja 9.: NUS ne određuje pojedinačne projekte, u poglavlju financiranje je rečeno da će sredstva OPKK biti jedna od glavnih izvora, da se predlaže poseban operativni program za klimatske aktivnosti, te da iznos mora biti veći od 20%. U slučaju nemogućnosti financiranja iz EU sredstava koristi će se mehanizam za stabilnost financiranja. Vezano uz RED II: Prema prijedlogu RED II kazne se plaćaju samo za obvezne ciljeve, ne za nacionalno određene indikativne ciljeve. Provjerit će se u energetskoj strategiji mogućnost izgradnje novih hidro-energetskih objekata (do 2021.) Način financiranja i povlačenja sredstava ovisi o izvoru. Primjer otoka iz komentara vezano uz poglavlje 11: otok Krk. Vezano uz poglavlje 16: Strategija je provjerila i utvrdila da bi tek otkrivanje značajnih rezervi moglo imati utjecaja na niskougljični razvoj. Vezano uz komentar iz poglavlja 17.1-Prilog 1: Za modeliranje neposredne potrošnje energije razvijeni su detaljni 'odozdo-prema-gore' (engl. 'bottom-up') modeli za sektore neposredne potrošnje (za više informacija: Pukšec, T., Vad Mathiesen B., Duić, N., Potentials for energy savings and long term energy demand of Croatian households sector, Applied Energy, Volume 101, January 2013, Pages 15–25; Pukšec, T., Krajačić, G., Lulić, Z., Vad Mathiesen B., Duić, N., Forecasting long-term energy demand of Croatian transport sector, Energy, Volume 57, 1 August 2013, Pages 169–176, Irsag, B., Pukšec, T., Duić, N., Long term energy demand projection and potential for energy savings of Croatian tourism–catering trade sector, Energy, Volume 48, Issue 1, December 2012, Pages 398–405), te su ugrađeni u integrirani obračunski model energetskog sustava Republike Hrvatske koji je razvijen u softverskom paketu LEAP (za više informacija: https://www.energycommunity.org/default.asp?action=introduction). Takav model omogućuje simulaciju prodora različitih tehnologija i mjera te su projekcije neposredne potrošnje električne energije proizašle kroz modeliranje mjera u sektorima neposredne potrošnje sukladno potencijalnima prvenstveno navedenim u znanstvenim radovima iznad. Modeliranje uključuje mjere koje utječu na smanjenje potrošnje električne energije kao što su povećanje učinkovitosti kućanskih uređaja, povećanje učinkovitosti rasvjete, ali i mjere i okolnosti koja utječu na povećanje potrošnje električne energije, kao što su gospodarski rast, razvoj električnih vozila, rast broja klimatizacijskih uređaja, rast broja dizalica topline itd. Makroekonomske varijable preuzete su iz smjernica Europske komisije za izradu projekcija koje se temelje na EU Referentnom scenariju 2016. (za više informacija: http://ec.europa.eu/energy/en/data-analysis/energy-modelling). Inače, neposredna potrošnja električne energije u RH po stanovniku je u 2015. godini iznosila je 3,63 MWh/god što je 67% u odnosu na prosjek EU koji iznosi 5,39 MWh/stanovnik/god te je RH pri dnu EU u potrošnji električne energije po stanovniku, kao što je vidljivo na slici (slika u dokumentu s komentarima). Analizom projekcija u odnosu na Referentni scenarij EU za RH (za više informacija: http://ec.europa.eu/energy/en/data-analysis/energy-modelling), vidljivo je da projekcije neposredne potrošnje električne energije (Eurostat metoda) u NU1 scenariju gotovo potpuno odgovaraju EU projekcijama za RH (slika). Također, vidljivo je da se i prema EU projekcijama, unatoč ali i uslijed rasta energetske učinkovitosti očekuje povećanje neposredne potrošnje električne energije po stanovniku za oko 27% do 2050. godine u Referentnom scenariju koji podrazumijeva udio električnih vozila od samo 6% na razini EU do 2050. godine. S većim udjelom električnih vozila rasti će i neposredna potrošnja električne energije koja će se tek jednim dijelom kompenzirati dodatnim mjerama energetske učinkovitosti. (slika) Očekuje se da će se smanjiti razlika u potrošnji električne energije po stanovniku za RH u odnosu na prosjek EU do 2050. godine. Dodatan zanimljiv pokazatelj za usporedbu je udio električne energije u neposrednoj potrošnji energije, što je prikazano na slici (slika u dokumentu s komentarima). Vidljivo je da je udio električne energije u neposrednoj potrošnji za RH u 2015. godini iznosio 20,02%, što je 92,10% prosjeka EU, koji je iznosio 21,74%. Uz navedeno , također se očekuje rast udjela električne energije u neposrednoj potrošnji energije u NUR scenariju kao i u Referentnom scenariju EU za RH i EU. No ovaj rast će trebati biti i značajno veći kako bi se postigla dekarbonizacija sektora neposredne potrošnje, prvenstveno u prometu u niskougljičnim scenarijima. Na slici se vidi projekcija rasta udjela električne energije u neposrednoj potrošnji energije u RH i EU. Ovaj zaključak prepoznat je i prilikom modeliranja za Energy Roadmap 2050 (više informacija na: ’Energy roadmap 2050’ (COM(2011) 885 final of 15 December 2011), vidljivo je na slici (slika u dokumentu) da će udio potrošnje električne energije u neposrednoj potrošnji energije trebati značajno porasti kako bi se ostvarilo ciljano smanjenje emisija i ispunjenje klimatsko-energetskih ciljeva do 2050. godine. Vidljivo je da raspon udjela električne energije za RH u NU1 i NU2 scenarijima za RH (od oko 31% do oko 45%) obuhvaća raspone predviđene za EU na slici iznad (slika) (od oko 36% do oko 38%). Vezano uz visok trošak investicija: Prema optimizacijskom modelu visoki trošak investicija i održavanja je dugoročno isplativ u odnosu na druge scenarije kod kojih je niža investicija, no veći trošak goriva te emisija stakleničkih plinova. Sve tehnologije koje se baziraju na uvoznim energentima te imaju veće emisijske faktore unose dodatnu nesigurnost te u konačnici ostvaruju veće socio-ekonomske troškove. Prihvaćanjem smjernica NUS domaća industrija imala bi dugoročni okvir u kojem bi mogla planirati razvoj vlastitih proizvodnih kapaciteta te istraživanje i razvoj komponenti za pojedine dijelove ili kompletni sustav. Npr. trafostanice, parne turbine, stupovi za vjetroelektrane, ležaji i ostala oprema itd. Kod određenih komponenti tehnologija pokazuje se da određeni dijelovi npr. moduli kod PV sustava nose sve manji udio u ukupnoj investiciji, trenutno je ispod 50% , dok pomoćne komponente, projektiranje i instalacija nose veći dio troška. Na području Republike Hrvatske postoje proizvođači opreme za korištenje OIE no konačna gradnja postrojenja i odabir proizvođača ipak ovisi o stanju na tržištu. NUS ne može za niti jednu tehnologiju garantirati da će biti isporučena od strane domaćih proizvođača. vezano uz oblik dnevnog dijagrama opterećenja: 2014. godina je bila posljednja dostupa godina prilikom izrade podloga. U projekcijama je uzet u obzir budući utjecaj integracije električnih vozila kao spremnika energije. U scenariju NU2, uz snažan rast udjela električnih vozila, korištene su i mogućnosti fleksibilne potrošnje, skladištenje energije te regulacije rada EES-a (engl. vehicle to grid). Utjecaj najznačajnijih tehnologija brzog odziva uzet je u obzir pri modeliranju. Dakle, promjene koje se događaju s obzirom na uključenje, npr. velikog broja električnih vozila u 2030., 2040. i 2050. godini, bile su uzete kao ulazni podatak za optimizaciju u PLEXOS-u. U modelu postoje i nove revezibilne elektrane, toplinski spremnici pa i elektroautomobili za što učinkovitije iskorištavanje OIE, ali uzete su u obzir promjene dnevnog dijagrama opterećenja kroz godine Ipak u ovoj strategiji se nije moglo ići baš za svim mogućim detaljima u budućnosti jer će to razraditi Energetska strategija. |
| 6 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 8.2.UTJECAJ NA GOSPODARSTVO ... Utjecaj na gospodarstvo očituje se kroz složene strukturne promjene. S pozitivne strane, rastu ekonomska aktivnost, zaposlenost i inovacije u sektorima koji proizvode čistu energiju, ulažu u energetsku učinkovitost, kao i u dijelovima gospodarstva koji će aktivno sudjelovati u održivom gospodarenju otpadom i kružnoj ekonomiji. S time su povezane i značajne dugoročne investicije koje imaju i multiplikativne učinke. Masovna upotreba energije sunca i vjetra u velikoj mjeri poboljšava vanjsko-trgovinsku bilancu budući da se smanjuje odliv sredstava za uvoz električne energije i fosilnih goriva. S negativne strane, dolazi do određenog rasta troškova energije i s time povezanog pada gospodarske aktivnosti te postupno dolazi do manje zaposlenosti u sektorima i aktivnostima koji koriste tradicionalne tehnologije zasnovane na fosilnim gorivima. ... | Primljeno na znanje | Nije potreban odgovor. |
| 7 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 10.1.INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVOĐENJE NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE ... Treba poticati osnivanje klastera, centara izvornosti i razvoj novih modela udruživanja, javnog, privatnog i znanstvenog sektora, kao i inovativnih oblika udruživanja. Također treba reafirmirati zadrugarstvo u ruralnim područjima radi pokretanje projekata kogeneracije i trigeneracije u ruralnim područjima na osnovi šumske biomase od privatnih šumoposjednika i otpadnog organskog materijala u poljoprivredi. ... | Prihvaćen | Prihvaća se, spomenut će se klasteri. |
| 8 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 8.2.UTJECAJ NA GOSPODARSTVO ... Utjecaj na gospodarstvo očituje se kroz složene strukturne promjene. S pozitivne strane, rastu ekonomska aktivnost, zaposlenost i inovacije u sektorima koji proizvode čistu energiju, ulažu u energetsku učinkovitost, kao i u dijelovima gospodarstva koji će aktivno sudjelovati u održivom gospodarenju otpadom i kružnoj ekonomiji. S time su povezane i značajne dugoročne investicije koje imaju i multiplikativne učinke. Masovna upotreba energije sunca i vjetra u velikoj mjeri poboljšava vanjsko-trgovinsku bilancu budući da se smanjuje odliv sredstava za uvoz električne energije i fosilnih goriva. S negativne strane, dolazi do određenog rasta troškova energije i s time povezanog pada gospodarske aktivnosti te postupno dolazi do manje zaposlenosti u sektorima i aktivnostima koji koriste tradicionalne tehnologije zasnovane na fosilnim gorivima. ... | Primljeno na znanje | Nije potreban odgovor. |
| 9 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 7.7.POLJOPRIVREDA, 7.7.2.Smjernice za niskougljični razvoj • Očekuje se nastavak penetracije bioplinskih postrojenja na velikim poljoprivrednim farmama, njihovo uvođenje na srednjim gospodarstvima – očekivano 25% ukupnog broja grla svinja, goveda i perad te uz poticanje zadrugarstva i na malim poljoprivrednim gospodarstvima. | Primljeno na znanje | Predviđeno je 20%. |
| 10 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 7.7.POLJOPRIVREDA, 7.7.2.Smjernice za niskougljični razvoj • Valja poticati zadrugarstvo u ruralnim područjima radi energetskog iskorištavanje otpadnog organskog materijala iz poljoprivrede (kogeneracije na bazi krute biomase i bioplina) | Prihvaćen | Prihvaća se. Povećanje biomase raspoložive za korištenje u energetici temelji se na boljem korištenju otpadne biomase iz poljoprivrede i biorazgradive komponente otpada. Drvna biomasa za ogrjevne potrebe neće se moći povećavati, značajnije povećanje ostvarit će se jedino smanjenjem izvoza. |
| 11 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 7.6.SEKTOR OPĆE POTROŠNJE (KUĆANSTVA I USLUGE), 7.6.2.Smjernice za niskougljični razvoj •Poticanje praćenja energetske potrošnje za poduzeća. | Prihvaćen | To je mjera koja je u implementaciji, ona se nastavlja. |
| 12 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 7.5.PROMET, 7.5.2.Smjernice za niskougljični razvoj •Ključno je osigurati infrastrukturu za alternativne energente, s naglaskom na urbana područja kako bi se potaknula primjena alternativnih energenata u prvenstveno u javnom gradskom prometu. | Prihvaćen | Točno, to je istaknuto u Strategiji. |
| 13 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.5.PROMET, 7.5.1.Uvidi na temelju rezultata scenarij a navodi se: ... Vozila s pametnim punjenjem, a pogotovo vozila s povratom energije u mrežu u takvoj situaciji se pokazuju kao ključna tehnologija za integraciju visokog udjela varijabilnih OIE, zbog toga što u puno većem broju sati mogu, u trenutku kad nisu u prometu (što je veći dio dana), služiti kao baterija s brzim odzivom. Priključak na mrežu može biti ostvaren sporim punjačem kod kuće (3,5 kW po vozilu), što ne bi imalo značajan utjecaj na povećanje troškova infrastrukture. Ostali punjači s većom snagom i brzinom punjenja morat će biti izgrađeni kako bi se vozila mogla puniti i biti priključena na mrežu, primjerice u javnim garažama ili parkirnim mjestima u blizini radnih mjesta. ... Ovo je problematična tvrdnja budući da električna vozila za dulje relacije zbog dugog vremena punjenja baterija nemaju perspektivu (u zadnje vrijeme je koncept zamjene baterija gotovo posve zanemaren). Sve ovo, dakle, vrijedi samo kad je vozilo priključeno na električnu mrežu u garaži ili na parkiralištu te nije prikladno za otvorenu cestu. | Prihvaćen | Tako je, očekuje se da će vozila koja će služiti za regulaciju prvenstveno biti ona na parkiralištima, a ne ona koja se pune brzim punjačima. Može se pojasniti u tekstu. |
| 14 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.5.PROMET, 7.5.1.Uvidi na temelju rezultata scenarij a navodi se: ... Dok dumb charge može biti tehnologija koja povećava potrebe za električnom energijom u razdoblju kad su one smanjene, ali ima energije iz obnovljivih izvora (primjer: vjetar noću) i u tom smislu pomaže integraciji varijabilnih OIE istovremeno smanjujući potrošnju fosilnih goriva u transportu, takvo rješenje nije pogodno za veći udio varijabilnih OIE u sustavu. ... Valja objasniti pojam „dump charge“ i stavita ga pod navodnike. | Primljeno na znanje | „Dumb charge“ je princip nekontroliranog punjenja od strane mreže. Punionice su ustvari obične utičnice, nemaju nikakvu povratnu vezu s mrežom i ne mogu vraćati energiju u mrežu. U većini slučajeva kontrola punjenja radi se samo od strane vozila. |
| 15 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.5.PROMET, 7.5.1.Uvidi na temelju rezultata scenarij a navodi se: ... Električna vozila mogu biti prisutna u vidu više tehnologija: hibridna vozila, hibridna vozila s priključkom na mrežu, električna vozila s priključkom na mrežu bez povratne informacije o stadiju punjenja električna vozila s pametnim punjenjem te električna vozila s pametnim punjenjem i povratom energije u mrežu (tzv. „vehicle to grid“ V2G koncept). ... Hibridna vozila ne spadaju u kategoriju električnih vozila. | Djelomično prihvaćen | Hibridna utična vozila „Plug – in hibrid“ u konceptu V2G će svakako spadati u flotu vozila koja pružaju stabilizacijsku uslugu, jer će imati baterije s opcijom povratka energije u mrežu. |
| 16 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.3. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 7.3.2.Smjernice za niskougljični razvoj navodi se: ... •Potrebno je poticati mjere kojima bi se curenje plina prilikom distribucije svelo na minimum ... Je li to od strateškog značaja? | Primljeno na znanje | Smanjenje fugitivne emisije je od velikog značaja; ta se emisija obračunava u sektoru izvan ETS-a, a RH ima u tom sektoru obvezujuću kvotu. |
| 17 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.3. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 7.3.2.Smjernice za niskougljični razvoj navodi se: ... • Potrebno je poticati mjere kojima bi se u potpunosti spriječilo odzračivanje. ... O čemu se ovdje radi? Je li to od strateškog značaja? | Prihvaćen | Umjesto odzračivanje, bolje koristiti izraz otplinjavanje, emisija plina i para u procesnim postrojenjima, i spremištima, kao otpadnog viška ili pri prijelaznim pogonskim stanjima. To je dio fugitivne emisije, značajnog iznosa s obzirom da se radi o metanu koji ima visok staklenički potencijal |
| 18 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... •Indikativno, instalirane snage obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije do 2030. godine su (raspon predstavlja razlike između scenarija NU1 i NU2): Tehnologija za korištenje OIE Instalirana snaga (MW) Hidroelektrane (>10 MW) 2600 Hidroelektrane (≤10 MW) 100-140 Geotermalne elektrane 30-40 Sunčane elektrane 1100-1800 Vjetrolektrane 1400-2000 Snaga elektrana na biomasu, uključivo otpad 150-200 Snaga elektrana na bioplin, uključivo deponijski plin 80-100 ... Indikativne snage za sunčane elektrane i Vjetrolektrane nisko su postavljene s obzirom na činjenicu, kako je to ranije navedeno u komentarima, da su energija sunca i energija vjetra jedini izvori energije kojima RH obiluje i na kojima se može graditi dzgoročni razvoj energetskog sustava. | Primljeno na znanje | Poziciju vjetroelektrana i sunčevih elektrana određuje niz čimbenika, troškovi proizvodnje (nivelirani ukupni troškovi), realno moguća dinamika izgradnje, geografsko prostorni potencijali, potrebna regulacijska snaga za integraciju, sigurnost opskrbe itd. |
| 19 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 7.2.2. Smjernice za niskougljični razvoj •Do 2018. godine potrebno je u potpunosti uskladiti postojeća velika ložišta s Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama i provesti sve obveze postojećih ložišta kroz okolišne dozvole. Do 2020. godine počet će proces obnove okolišnih dozvola i primjena novog Referentnog priručnika za velika ložišta. Očekuje se da će se provedbom tehničkih mjera povećati učinkovitost te potaknuti popuna zamjena u korištenju loživog ulja s prirodnim plinom ili OIE u proizvodnji električne energije i topline. •Posebnom regulacijom ukloniti prepreku visoke cijene priključka električnih kotlova na mrežu. •Potrebno je donijeti program razvoja kojim će se ukloniti prepreke i potaknuti razvoj sunčanih sustava do 2020. godine s ciljem rasta instalirane snage elektrana •Analizirati inovativne modele poticanja OIE •Povećati kvote za sunčeve elektrane •Potrebno je pripremiti natječaje za nove instalirane kapacitete OIE po premijskom modelu. •Potrebno je uvesti obvezu izrade petogodišnjih planova modernizacije i izgradnje prijenosne i distributivne mreže usklađeno Integralnim nacionalnim energetskim i klimatskim planom. Planu prethodi studija koja treba razraditi financiranje rezervnih raspoloživih kapaciteta i skladišta, za uravnoteženje proizvodnje i svih dodatnih troškova koji nastaju integracijom obnovljivih izvora u sustav, kao i modele raspodjele troškova između investitora i operatera prijenosnog i distribucijskog sustava. U okviru studije potrebno je ispitati mogućnosti pojednostavljivanja priključenja mikro sustava OIE na mrežu, posebno malih fotonaponskih sustava (ispod 30 KW). Ovo je prioritetna aktivnost, trenutno najveća prepreka za snažnu integraciju. •Potrebno je kontinuirano raditi na procjeni potencijala obnovljivih izvora energije, kartiranju potencijala, osobito hitno i detaljno treba obraditi potencijale biomase i odnosa sa LULUCF sektorom. •Potrebno je poticati razvoj CTS-a u gradovima koji imaju razvijen sustav ili mogućnost razvoja sustava. Na temelju Zakona o tržištu toplinske energije (»Narodne novine«, br. 80/13., 14/14., 95/15.), izrađen je Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje do 2030. godine. Cilj ovog Programa je, između ostalog, identificirati troškovno učinkovit potencijal za povećanje energetske učinkovitosti, prvenstveno upotrebom kogeneracijskih jedinica, učinkovitih sustava grijanja i hlađenja te upotrebom otpadne topline iz industrijskih postrojenja. Uz sadašnje uvjete investitori ne nalaze motivaciju za nove projekte kogeneracija. Ovo je pitanje potrebno detaljno analizirati i predložiti dinamičko usklađivanje načina poticanja za kogeneracije, ovisno o razvojnim i društveno socijalnim prilikama sredine u kojoj može doći do realizacije projekta. Ovo je prioritetna aktivnost koja se provodi u prvom petogodišnjem planu provedbe Niskougljične strategije. •Potrebno je pripremiti projekte za korištenje financijskih sredstava iz Fonda za modernizaciju elektroenergetskog sektora, sredstva će biti raspoloživi prema novoj ETS direktivi od 2020. godine. •Potrebno je analizirati i odlučiti o mogućnosti prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora. Treba voditi računa da bi se na taj način ekvivalentnim iznosom smanjili prihodi Republike Hrvatske od prodaje emisijskih jedinica na dražbama ETS-a, a koji su namjenjeni financiranju provedbe mjera u sektorima izvan sustava trgovanja, za koje je odgovorna država. •Pripremiti projekte za financiranje javne infrastrukture, javnih energetskih mreža, za financijsko razdoblje strukturnih investicijskih fondova EU za razdoblje 2021.-2028. godina. •Potrebno je analizirati mogućnosti primjene inovativnih tehnologija elektroničke valute i razmjene dobara (napr. tzv 'blockchain'), uz razvoj naprednih mreža i olakšavanje razvoja individulanih subjekata koji su kupci s vlastitom proizvodnjom energije. | Prihvaćen | Slažemo se. To se nalazi u Niskougljičnoj strategiji. Vezano uz korištenje financijskih sredstava: Fond za modernizaciju elektroenergetskog sektora temeljem ETS uredbe uzima se u obzir kao izbor financiranja. Vezano uz besplatne dodjele emisijskih jedinica: Besplatna dodjela je opcija koju odabire država, Strategija preporuča izradu studija koje će utvrditi opravdanost raspodjele između ETS i ne-ETS sektora. |
| 20 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... •Ukoliko se u tijeku razdoblja do 2030. odluči za put prema niskougljičnom gospodarstvu smjerom scenarija NU2 nakon 2030. godine, što znači i širu primjenu CCS tehnologije, sve postojeće i nove elektrane trebati će ispitati mogućnost primjene CCS tehnologije. Treba napraviti nacionalnu studiju CCS-a. ... Ova strategija treba dati odgovore na ta pitanja! | Primljeno na znanje | Potrebno je napraviti nacionalnu studiju, ali kada politika odluči službeno o razini ambicioznosti u prelasku na niskougljično gospodarstvo. |
| 21 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... •Emisije CO2 iz sektora za proizvodnju električne i toplinske energije nalaze se potpuno u ETS-u, osim manjih kotlova snage ispod 20 MW. Besplatne jedinice će dobivati toplane, u dijelu isporuke topline za kućanstva i usluge. Jedan dio dodatnih besplatnih emisijskih jedinica moga bi biti raspoloživ u razdoblju do 2030. godine, temeljem nove Direktive o trgovanju emisijom, za sada još nisu poznati mehanizmi raspodjele. ... Nije jasno kakva je ovo smjernica!? | Prihvaćen | Preoblikovati u tekstu – pripremiti će se tehničke podloge za raspodjelu na temelju revidirane ETS Direktive. |
| 22 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... •Cilj udjela obnovljivih izvora energije do 2030. godine odredit će se u okviru Integriranog klimatsko energetskog plana do 2030. godine. ... Cilj udjela obnovljivih izvora energije do 2030. godine po prirodi stvari stvar ove strategije! | Primljeno na znanje | Strategija daje raspon, a u energetskoj strategiji će se odrediti preciznije ciljevi. |
| 23 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... •Početkom 2016. godine stupio je na snagu Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15), potrebno je donijeti podzakonske akte. Nastavit će se poticanje obnovljivih izvora po novoj, premijskoj shemi. ... Ovo je već trebalo učiniti po sili zakona i nema nikakve veze sa strateškim promišljanjem! | Prihvaćen | Strategija određuje prioritete za poticanje, principe poticanja i okvirne kvote. Zakon s podzakonskim aktima utvrđuje provedbu. |
| 24 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... •Analizirati inovativne modele poticanja OIE, posebice kroz modele građanske energije iz OIE i izraditi program razvoja prikladan hrvatskim prilikama, s ciljem razvoja projekata OIE s većom participacijom lokalnog stanovništva u vlasničkom, upravljačkom i prihodovnom pogledu kako bi se proširile koristi poticanja OIE. ... Valja objasniti što je to "građanska energija". | Primljeno na znanje | Opisano je u Okviru 7.2-4. |
| 25 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... U odnosu na navedene instalirane snage, Niskougljična strategija postavlja snažniji cilj razvoja sunčanih fotonaponskih elektrana. ... Zašto ne i drugih vrsta sunčanih elektrana (na primjer sunčane elektrane s koncentriranim zrcalima imaju dvostruko veći stupanj iskorištenja od foto-naponskih elektrana)? | Primljeno na znanje | Zbog cijene. Elektrane s koncentriranim zrcalima su znatno skuplje od fotonaponskih, 3-4 puta, a Republika Hrvatska se nalazi u rubnom području za njihovo uspješno iskorištavanje. S druge strane sunčane fotonaponske elektrane mogu biti integrirane u objekte te sustavi mogu biti malih snaga prilagođeni potrebama svakog kućanstva i pojedinog dijela mreže. |
| 26 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... •Potrebno je donijeti program razoja kojim će se ukloniti prepreke i potaknuti razvoj sunčanih fotonaponskih sustava do 2020. godine s ciljem rasta instalirane snage elektrana kako bi se do kraja 2020. godine došlo do 200-300 MW instalirane snage sunčanih elektrana. ... Nije jasno u kojoj je vezi ovaj podatak sa podacima iz tablice 7.2.-1. Da li se ovaj podatak odnosi na sunčane elektrane općenito ili samo na foto-naponske sunčane elektrane? | Primljeno na znanje | U tablici 7.2.1. prikazani su rezultati simulacija, u smjernicama su dane smjernice za instalirane snage koje su zaokružene barem na višekratnik broja 10. Podatak se odnosi na sunčane elektrane općenito, no očekuje se da će to biti fotonaponske elektrane. |
| 27 | ZELENA AKCIJA | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Generalni komentari, Zelena akcija Strategija niskougljičnog razvoja RH je je hvale vrijedan prvi dokument takve širine koji zadaje jasan pravac tranzicije u niskougljično društvo i najavljuje kraj fosilne ere, no postavlja se pitanje političke volje i hitnosti provedbe. Najveći izazovi u provedbi Strategije biti će promjena u načinu proizvodnje energije, proizvodnje hrane i transportu te kako smanjiti emisije iz tih sektora. U kontekstu posljednjih znanstvenih izvještaja, čak i u scenariju NU2 koji predviđa smanjenje emisija od 80% do 2050. ima prostora za popravke. Primjerice predviđa nastavak rada termoelektrane Plomin 2 do 2040. godine. To je neprihvatljivo jer nakon 2030. godine nema mjesta za postrojenja na ugljen. NUR bi trebala biti krovna strategija iz koje proizlaze sve ostale sektorske strategije uz redovit monitoring napretka smanjenja emisija i evaluaciju postignutih ciljeva. Pozitivno je što strategija daje jasne obrise vizije napuštanja fosilnih goriva te prelaska u niskougljično društvo. Strategija prepoznaje te govori o važnosti zelenih poslova i prilikama koje to donosi za gospodarstvo. Prepoznaje štednju energije kao ‘novi izvor’ energije. Strategija također pozitivno spominje komunalnu (građansku) energiju te decentralizaciju energetskog sustava za što u Zelenoj akciji smatramo da su uz pitanje vlasništva u energetskom sektoru ključni aspekti pravedne tranzicije. Negativno je što strategija ostavlja dosta prostora postojećim TE na ugljen (Plomin 1/2) tj. produljuje im životni vijek. Podsjećamo da ugljen koji dolazi u Plomin je uvozni. Strategija nepotrebno odgađa veće napore/rezove emisija do 2030. god., potrebna nam je hitna solarifikacija energetskog sektora - ugljen nije energent budućnosti. Strategiji nedostaje sveobuhvatna vizija Hrvatske 2050. godine u okviru koje se onda pojedini segmenti razrađuju u ovakve dokumente, a ta krovna zajednička vizija osigurava da se segmenti međusobno uklapaju, a ne proturječe. Na NUS se radi najmanje od 2012. godine, kad je započet rad na Okviru za strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske. S druge strane, na EU razini već početkom iduće godine zemlje članice EK trebaju dostaviti prvi nacrt tzv. Nacionalnog klimatsko-energetskog plana koji se odnosi na razdoblje 2021.-2030. Ako mi sada raspravljamo o NUS na kojoj se radi 3 do 5 godina, možemo li uopće zamisliti da za pola godine isporučimo nacrt takvog plana? Tko će to naručiti, ugovoriti, izraditi i usvojiti u tom roku? Sam dokument je izrazito temeljit, ali u isto vrijeme dosta nepregledan. Smatramo kako je potrebano napraviti puno kraću verziju (10-ak strana) za donositelje odluka. Također iz samog dokumenta nije jasno na koji način i tko će odlučiti koji je najprihvatljiviji scenarij. Zelena akcija smatra da referentni scenarij jednostavno nije opcija jer RH treba preuzeti odgovornost u borbi protiv klimatkih promjena. Ponavljamo i gospodarsku priliku koju propuštamo sa sve kasnijim djelovanjem. Bitno je da se Vlada zauzme jasan stav te se odluči za ambiciozniji scenarij odnosno scenarij snažne tranzicije i jasno odredi put RH u niskougljično društvo, te hitno prijeđe s riječi na djela. Strategija govori o 50 - 80 000 ‘zelenih’ radnih mjesta koji se odnose na nove i postojeće koji će biti prekvalificirani. Kako se planira napraviti prekvalifikacija te na koji će način biti uključen sektor obrazovanja? Proces sudjelovanja javnosti - Strategija prepoznaje važnost uključivanja raznih aktera samo što u praksi to nažalost ne funkcionira, tj. fukcionira onoliko da bi se zadovoljio zakonski minimum. Sama javna rasprava nije popraćena adekvatnim prezentacijama za ovako važan strateški dokument, odnosno javne prezentacije nisu održane izvan grada Zagreba iako je ovaj dokument ključan za budući razvoj cijele države. | Prihvaćen | U poglavlju koje govori o ciljevima navedeno je da će se u okviru Nacionalnog integralnog klimatsko energetskog plana odlučiti o najprihvatljivijem scenariju. Vezano uz sektor obrazovanja: Potrebno je odrediti provedbenim mjerama. |
| 28 | HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U okviru otvorene javne rasprave, na Prijedlog Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu (u daljnjem tekstu: Strategija) Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: HERA) daje mišljenje te primjedbe i komentare kako slijedi: Opće napomene NAPOMENA 1 Smatramo da bi Strategija trebala sadržavati pregled uloga institucija na čiji će rad izravno utjecati njezina provedba. Potrebno je izbjeći koliziju između dokumenata predviđenih Strategijom i dokumenata iz postojećeg zakonskog okvira, kao što su primjerice desetogodišnji planovi razvoja prijenosne i distribucijske mreže, HOPS-a i HEP-ODS-a te izvješća o sigurnosti opskrbe HOPS-a, HEP-ODS-a i ministarstva nadležnog za energetiku itd. Navedeno se odnosi i na desetogodišnji plan razvoja transportnog sustava koji izrađuje PLINACRO, plan razvoja sustava skladišta plina koji izrađuje PSP, plan razvoja terminala za ukapljeni prirodni plin koji izrađuje LNG Hrvatska, te planove razvoja distribucijskog sustava koje izrađuju svih 35 operatora distribucijskog sustava. Petogodišnji plan modernizacije i izgradnje prijenosne i distribucijske mreže usklađeno integralnim nacionalnim energetskim i klimatskim planom je nepotreban, jer postoje desetogodišnji planovi razvoja prijenosne i distribucijske mreže. Razvoj mreže je regulatorno pitanje u svim zemljama članicama EU. NAPOMENA 2 Završni tekst Strategije svakako bi trebao uzeti u obzir prijedlog Europske komisije pod nazivom „Paketa čiste energije za sve Europljane“. NAPOMENA 3 U Strategiji se razmatra elektroenergetski sustav s umjetno određenim uvozom (npr. u PRILOGU I: OPIS REFERENTNOG SCENARIJA, I.1. ENERGETIKA, Sektor proizvodnje električne energije i topline, točka 5, „U modelu je postavljen cilj da Hrvatska nakon 2030. godine nema uvoza električne energije (osim NE Krško), a da se od 2020. do 2030. godine linearno smanjuje uvoz električne energije. Dodatno su analizirani scenariji s mogućnošću uvoza električne energije“). Razmatranje hrvatskog elektroenergetskog sustava s virtualnim pridruženjem proizvodnje iz nuklearne elektrane NE Krško, bez uvoza, ne predstavlja vjerodostojno stanje u praksi. Naime, nužno je razmatrati konkurentnost instaliranih proizvodnih kapaciteta na teritoriju Republike Hrvatske prema instaliranim proizvodnim kapacitetima zemalja u povezanim sustavima, kao što je nužno razmotriti i potražnju za električnom energijom u povezanim sustavima. Republika Hrvatska se prihvaćanjem pravnog okvira Europske unije odredila prema jedinstvenom energetskom tržištu Europske unije (engl. Internal Energy Market) i povezivanju tržišta dan unaprijed i unutardnevnog tržišta. S druge strane, elektroenergetski sustav u Republici Hrvatskoj obilježen je iznimno visokim uvozno-izvoznim i tranzitnim mogućnostima, s obzirom da je iznos raspoloživog prekograničnog prijenosnog kapaciteta na razini maksimalnog opterećenja hrvatskog elektroenergetskog sustava. Pristupom iz Strategije, gdje se u modeliranju ograničava ili umjetno određuje uvoz bez razmatanja instaliranih proizvodnih kapaciteta u povezanim elektroenergetskim sustavima, samo slučajno se može doći do društveno optimalnog, odnosno točnog rješenja prema kriteriju društvenog blagostanja (troškovi, sigurnost opskrbe, okoliš itd.). NAPOMENA 4 U Strategiji kao termin se navodi „neposredna potrošnja električne energije“ koja je u 2014. iznosila 53,34 PJ (Tablica I.1-2), što je istovjetno s 14,8 TWh. Međutim, ukupna isporučena električna energija iz prijenosne i distribucijske mreže (s gubicima), kao relevantan parametar za simulacije, iznosila je u 2014. 16,9 TWh, a električna energija isporučena iz mreže krajnjim kupcima iznosila je 14,9 TWh. Ta potrošnja se već u 2015. povećala na 15,5 TWh, odnosno potrošnja s gubicima na 17,63 TWh. Za simulaciju je u poglavlju „I.1. ENERGETIKA“, „Sektor proizvodnje električne energije i topline“, točki 2 navedeno „Satni oblik dnevnog dijagrama opterećenja je preuzet na temelju oblika u 2014. godini“. U odnosu na 2014. godinu, u 2015. i 2016. godini se po prvi puta u povijesti pojavio ljetni maksimum. U tom smislu potrebno je u pogledu satnog opterećenja uvažiti nove trendove. Također, potrebno je na satnoj rezoluciji uvažiti temperaturnu ovisnost opterećenja odnosno pojavnost visokih i niskih temperatura (npr. iznimno hladna razdoblja u prvom kvartalu 2012. i prvom kvartalu 2017. te toplotni udari u posljednjih nekoliko godina). U tom smislu potrebno je nedvosmisleno i koristeći ažurnije podatke ili duži povijesni period, zajedno s postavkama o budućnosti, modelirati ukupnu potrebu za električnom energijom u elektroenergetskom sustavu i na godišnjoj i na satnoj razini u razmatranim razdobljima. Dodatno, smatramo kako bi bilo korisno učiniti javno dostupnima podatke iz simulacija, u formatu pogodnom za obradu, odnosno podatke na satnoj razini u pogledu modelirane potrošnje i ostvarene proizvodnje po tehnologijama, kao i broj, procijenjenu potrošnju i oblik pretpostavljene potrošnje električnih automobila na satnoj razini. NAPOMENA 5 Potrebno je razdvojiti problem omogućavanja rješenja putem zakonskog okvira, od problema nezainteresiranosti investitora za ulaganje u neka rješenja koja su društveno korisna i moguća unutar tog okvira (npr. značajnija pojava pružatelja fleksibilnosti izvan HEP-Proizvodnje d.o.o.) i problema skromnih resursa u sustavu. Također, poseban problem može predstavljati nedovoljna informiranost donositelja odluka o vlastitim resursima koji bi se mogli staviti u funkciju društvene koristi i donijeti koristi vlasnicima resursa. Dodatno, potrebno je posebno razmotriti opravdanost dovođenja pojedinih tehnologija u neravnopravan položaj zakonskim okvirom. U prošlosti i sadašnjosti to su primjeri poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i njihovim oslobađanjem od plaćanja troškova za odstupanje te obaveza planiranja proizvodnje na satnoj razini. NAPOMENA 6 U Strategiji nije identificiran potencijal industrijskih elektrana za pružanje rezerve snage za uravnoteženje (primjerice tercijarne rezerve za sigurnost). NAPOMENA 7 U pojedinim dijelovima potrebno je preciznije naznačiti na koja razdoblja se parametri i procjene odnose. Primjerice, u poglavlju „7.2.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija“, kod podnaslova „Investicije u prijenosni i distribucijski sustav“ navodi se „s obzirom na planiranu snagu OIE do 2030. godine, očekuje se da će dodatne investicije u prijenosni sustav iznositi od 100 do 150 mil. EUR“, međutim nije navedeno od koje godine se procjenjuju troškovi. Potrebno je također jasno naznačiti da li je tu riječ o ukupnim troškovima ili je riječ o troškovima na godišnjoj razini. NAPOMENA 8 U Strategiji je potrebno valorizirati utjecaj na okoliš dekomisije elektrana iz pojedinih tehnologija nakon isteka njihovog životnog vijeka (npr. sunčane elektrane), odnosno razmotriti pitanje troškova odlaganja otpada. NAPOMENA 9 U Prilogu III. i IV. spominje se da je pretpostavljen nastavak rada poticanih instaliranih kapaciteta kogeneracija na biomasu i bioplin te malih HE i elektrana na geotermalnu energiju. Međutim, Hrvatska trenutno nema elektrana na geotermalnu energiju. NAPOMENA 10 Proizvodnja energije za vlastite potrebe Smatramo da Strategija nedovoljno razlikuje proizvodnju energije za potrebe tržišta (isporuka u mrežu) u odnosu na proizvodnju energije za vlastite potrebe (kupci s vlastitom proizvodnjom). Odnosno, predlažemo da se u pojedinim mjerama koje se tiču proizvodnje energije pojasniti da li se mjera tiče proizvodnje energije za potrebe tržišta i/ili vlastite potrebe. Nadalje, smatramo da je proizvodnja za vlastite potrebe nedovoljno naglašena unatoč svojim prednostima decentralizirane proizvodnje (manji gubici u prijenosu i distribuciji energije), pojedinačno manjim investicijama (lakše je financirati), itd. Također smatramo da "mikro proizvodnju električne energije" ne bi trebalo ograničavati samo na sunčane elektrane, već treba uzeti u obzir i druge tehnologije, odnosno izvore energije. U kontekstu sektorskih mjera (poglavlje 7.), smatramo da se po pojedinim sektorima trebaju predvidjeti mjere usmjerene na proizvodnju energije za vlastite potrebe umjesto nejasnog okvira u poglavlju 7.1. Primjerice: u mjerama za poljoprivredu (poglavlje 7.7.) navodi se anaerobna razgradnja stajskog gnoja i proizvodnja bioplina, ali nema jasnih mjera kojima bi se poticalo da se taj plin koristi za vlastite potrebe. Slično je s poglavljem 7.4. (mjere za prerađivačku industriju). Za industriju (različite gospodarske grane), potrebno je poticati i korištenje otpadne topline iz proizvodnih procesa za druge gospodarske svrhe, kao izvor toplinske energije ili za proizvodnju električne energije. NAPOMENA 11 Napredne energetske mreže Napredne energetske mreže se spominju u Strategiji, ali nema jasnih mjera za njihov razvoj. Posebno izostaju mjere koje će poticati primjenu naprednih energetskih sustava u zgradama ili kućama, odnosno ciljati ugradnju opreme kod krajnjih kupaca energije koji će koordinirano upravljati potrošnjom i proizvodnjom električne i toplinske energije. NAPOMENA 12 Definiranje ciljeva instalirane snage elektrana po primarnom izvoru energije U implementaciji Strategije energetskog razvitka Hrvatske veliki prijepor u zainteresiranoj javnosti i među institucijama predstavljaju zadani ciljevi u proizvodnim kapacitetima elektrana. Smatramo kako Strategija treba dati općenite ciljeve vezane za proizvodnju električne energije, odnosno okvir unutar kojeg bi se trebale graditi elektrane s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, dok je pitanje konkretnih ciljeva po tehnologijama stvar sektorske strategije, odnosno nove Strategije energetskog razvitka. Napominjemo kako se definiranjem ukupnih proizvodnih kapaciteta elektrana po pojedinim primarnim izvorima bez jasnog provedbenog plana, stvara situacija u kojoj nejasne mjere poticanja gradnje novih proizvodnih postrojenja mogu biti ishitrene i neprikladne. NAPOMENA 13 Strategija energetskog razvitka Smatramo da su mjere za proizvodnju električne energije i topline (poglavlje 7.2.) i mjere za proizvodnju i preradu goriva (poglavlje 7.3.) u biti mjere koje bi trebale biti razrađene sektorskom strategijom (Strategijom energetskog razvitka predviđenom Zakonom o energije), dok bi, po našem mišljenju, Strategija trebala dati jasan okvir za izradu sektorske strategije. Strategijom se predlažu ciljevi i mjere koji su evidentno posljedica zastarjele, ali još uvijek važeće Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2009. godine. Obje strategije trebaju biti usklađene. Primjerice, u poglavlju 10. dao se naglasak na usklađivanju Strategije s javnim politikama vezanim za prilagodbu klimatskim promjenama, ali ne i sektorskim strategijama i drugim dokumentima strateškog planiranja. NAPOMENA 14 Razvoj centralnih toplinskih sustava Unatoč tome što načelno Strategija potiče razvoj centralnih toplinskih sustava, nema dovoljno mjera koje bi stvarno ciljale na: a) razvoj centralnih toplinskih sustava u smislu razvoja distribucijskih mreža, b) koordinirani razvoj plinskih i toplinskih sustava te gradnju malih kogeneracijskih postrojenja, kotlovnica i drugih izvora toplinske energije, c) motivaciju krajnjih kupaca za odabirom centralizirane proizvodnje toplinske energije u odnosu na korištenje etažnog plinskog grijanja. Smatramo da je ovo nužno kako bi se osigurao učinkovit i svrhovit razvoj centralnih toplinskih sustava i plinskih distribucijskih sustava. • 1. SVRHA, CILJEVI I NAČELA • 2. PROCES IZRADE STRATEGIJE I METODOLOŠKI PRISTUP NAPOMENA 1 U predzadnjem odlomku prije poglavlja 3., nisu navedene vrijednosti za CO2 i CH4. • 3. MEĐUNARODNI KONTEKST I POLITIKA EUROPSKE UNIJE o 3.1.OPIS ČINJENICA I PROCJENE VEZANE UZ GLOBALNE KLIMATSKE PROMJENE o 3.2.RELEVANTNOST KLIMATSKIH PROMJENA ZA REPUBLIKU HRVATSKU o 3.3.STATUS MEĐUNARODNIH KLIMATSKIH PREGOVORA I EUROPSKA STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA 3.3.1.Status međunarodnih klimatskih pregovora 3.3.2.Globalni ciljevi i scenariji 3.3.3.Strategija Europske unije za borbu protiv klimatskih promjena 3.3.4.Ciljevi Europske unije 1 o 3.4.OTVORENA PITANJA I GEOPOLITIČKI KONTEKST • 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ o 4.1.GOSPODARSKI POKAZATELJI o 4.2.ENERGETSKA STRUKTURA 1 NAPOMENA 1 Nejasno je odakle su u Tablici 4.2-1 uzete vrijednosti potrošnje električne energije? Naime, vrijednosti izgledaju premale (primjerice, za 2014. godinu, ako se uzme 14,23 PJ, to ispada oko 3,95 TWh). o 4.3.SOCIOLOŠKI POKAZATELJI o 4.4.EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA 4.4.1. Trend emisija 4.4.2. Trend emisija s obzirom na sustav trgovanja emisijskim jedinicama (ETS) 4.4.3. Odvajanje gospodarskog rasta od emisije stakleničkih plinova o 4.5.REPUBLIKA HRVATSKA U ODNOSU NA DRUGE DRŽAVE o 4.6.VIZIJE ZA 2050. GODINU I PREPOZNATE POTREBE PO SEKTORIMA o 4.7.POSTOJEĆA POLITIKA I MJERE NAPOMENA 1 U predzadnjem odlomku prije poglavlja 4.8., govori se o razini poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u iznosu od oko 200 milijuna eura godišnje. Isplaćeni poticaji povlaštenim proizvođačima u sustavu poticanja u 2016. godini iznosili su više od 200 milijuna eura, a za očekivati je da će značajno rasti u idućih nekoliko godina. Nadalje, radi se o dugoročnim ugovorima (12 ili 14 godina), stoga će se visoki godišnji troškovi sustava poticanja održati određeni period (uz očekivani lagani pad prema 2030. godini, kako postrojenja budu izlazila iz sustava poticanja). o 4.8.INFORMACIJE O SEKTORU „KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA, PROMJENE U KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVO“, LULUCF • 5.CILJEVI DO 2030. I DO 2050. GODINE o 5.1.NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA o 5.2.CILJEVI REPUBLIKE HRVATSKE 5.2.1.Ciljevi Republike Hrvatske za prvo razdoblje Kyotskog protokola (2008. – 2012. godina) 5.2.2.Ciljevi Republike Hrvatske do 2020. godine 5.2.3.Ciljevi Republike Hrvatske do 2030. godine 5.2.4.Ciljevi Republike Hrvatske do 2050. godine • 6.TREND RAZVOJA I REFERENTNI SCENARIJ o 6.1.MAKROEKONOMSKI PARAMETRI 6.1.1. Broj stanovnika i stopa rasta bruto domaćeg proizvoda 6.1.2. Cijene goriva 6.1.3. Cijene emisijskih jedinica u ETS-u o 6.2.UTVRĐIVANJE SCENARIJA o 6.3.REFERENTNI SCENARIJ • 7.MJERE, SCENARIJI I SMJERNICE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ PO SEKTORIMA o 7.1.VREMENSKI HORIZONT o 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE 1 7.2.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija 2 NAPOMENA 1 U ovom poglavlju je navedeno da se konkurentnost fotonaponskih elektrana odnosi na „konkuriranje maloprodajnoj cijeni električne energije“ (zbog izbjegavanja poreza i naknada za namirenu potrošnju iz proizvodnje prije obračunskog mjernog mjesta?), a ne još veleprodajnoj cijeni (samo s prihodima s veleprodajnog tržišta?). Napominjemo kako se trenutno naknada za korištenje mreže određuje temeljem preuzete električne energije na obračunskom mjernom mjestu iz mreže. Naime, zbog izbjegavanja plaćanja naknade za korištenje mreže i naknade za obnovljive izvore energije moglo bi doći do povećanja tih naknada ostalim krajnjim kupcima. NAPOMENA 2 U ovom poglavlju navodi se kako bi se ciljevi porasta korištenja trebali postići „uz uspostavu sustava tzv. 'net-meteringa' kojim se potiče vlastita proizvodnja“. HERA, kao i druge energetske regulatorne agencija iz EU, ne podržava primjeni „net-metering-a“, budući da se time gubi dio informacija potrebnih za vođenje mreže te pravičnu naplatu mrežarine (dokument, „European Energy Regulators’ White Paper #1 Renewables in the Wholesale Market Relevant to European Commission’s Clean Energy Proposals“, 11. svibanj 2017, http://www.acer.europa.eu/Official_documents/Position_Papers/Position%20papers/WP%20ACER%2001%2017.pdf, pristup 10. srpnja 2017.). NAPOMENA 3 Navedeno je kako se „s obzirom na planiranu snagu obnovljivih izvora energije do 2030.“ očekuje da će „dodatne investicije u prijenosni sustav iznositi od 100 do 150 milijuna eura“. U prethodno navedenom nije precizirano na koje razdoblje se iznos „od 100 do 150 milijuna eura“ odnosi, i da li je riječ o iznosu na godišnjoj razini ili o ukupnom iznosu u nekom razdoblju. Napominjemo da su u „Desetogodišnjem planu razvoja prijenosne mreže 2017.-2026., s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje“ (http://www.hops.hr/wps/portal/hr/web/hees/razvoj) (dalje: Desetogodišnji plan HOPS-a) prikazani tehnički i ekonomski aspekti priključenja vjetroelektrana te ih je potrebno uvažiti i usporediti s procjenama iz Strategije. U tom smislu potrebno je precizirati izričaj (na koje se razdoblje odnosi, na kojoj razini te što troškovi uključuju) te revalorizirati procjenu troškova integracije obnovljivih izvora energije i tehničke mogućnosti priključenja na prijenosni sustav (usklađenje s ocjenama o investicijama i tehničkim mogućnostima priključenja na prijenosnu mrežu - nadležnost HOPS-a). NAPOMENA 4 Navodi se kako će dodatne investicije „zbog elektrifikacije prometnog sektora“, prvenstveno u distribucijski sustav iznositi od 70 do 300 milijuna eura, „ovisno o broju automobila i brzini razvoja mrežne infrastrukture do 2030. godine“. HEP-ODS je nadležan za razvoj distribucijske mreže i izradu desetogodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže. Smatramo da je neophodno utvrditi dinamiku integracije punionica za električna vozila te predvidjeti broj električnih automobila te krivulje potrošnje kako bi se distribucijska mreža mogla prema toj dinamici razvijati. Općenito nisu vidljive pretpostavke na temelju kojih su procijenjene dodatne investicije u distribucijski sustav „zbog elektrifikacije prometnog sektora“. Napominjemo da ti troškovi nisu navedeni u „Desetogodišnjem (2017.-2026.) planu razvoja distribucijske mreže HEP-ODS-a s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje“, (http://www.hep.hr/ods/UserDocsImages/dokumenti/Planovi_razvoja/10g_2017-2026_2016_12_19.pdf). Predlažemo da se autori Strategije pri procjeni tehničkih i financijskih uvjeta savjetuju s HEP-ODS-om. NAPOMENA 5 Navodi se kako je „potrebno ostvariti preduvjete za sudjelovanje različitih subjekata na tržištu pomoćnih usluga“. Nejasno je na koje se konkretno preduvjete mislilo te se predlaže dodatna razrada konkretnih preduvjeta. NAPOMENA 6 U ovome poglavlju navodi se kako je „važno kontrolirati trošak tercijarne regulacije za uravnoteženje i tercijarne regulacije za sigurnost sustava“ i napominje se da „vrijednost rezervne raspoložive snage u sustavu konvencionalne elektrana, treba biti adekvatno vrednovana s gledišta predvidivosti cijena, kako bi se omogućile investicije u takve izvore“. Smjernice za uravnoteženje (engl. Regulation establishing a guideline on electricity balancing), u dijelu koji se odnosi na nabavu pomoćnih usluga i energije uravnoteženja te u dijelu koji se odnosi na mehanizme za određivanje cijena tih usluga, unutar zemalja članica i prilikom razmjene s povezanim elektroenergetskim sustavima iz Europske unije, sadržavaju razrađeni okvir. U tom smislu, nejasno je što se misli pod „kontroliranjem troška tercijarne regulacije za uravnoteženje i tercijarne regulacije za sigurnost sustava“. U „Paketu za čistu energiju“ predlaže se jedinstveni mehanizam za kapacitete (engl. capacity mechanism) u čitavoj EU koji predviđa harmonizirani pristup procjeni dostatnosti proizvodnih kapaciteta i mogućnosti uvođenja mehanizma za kapacitete. Također, nije jasno vidljiv razlog zbog čega nije istaknut i trošak sekundarne rezerve snage za regulaciju frekvencije i snage razmjene. NAPOMENA 7 U ovom poglavlju govori se o „očekivanim prosječnim cijenama električne energije“ (veleprodajnim?). Budući da se u scenarijima predviđa značajno povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije na teritoriju Republike Hrvatske, postavlja se pitanje kako će se to odraziti na veleprodajne cijene električne energije, i u tom smislu na interes investitora za ulaganje u konvencionalne elektrane. Za pretpostaviti je da će korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije koji, uz poticaje, imaju i zanemarive troškove proizvodnje dovesti do daljnje distorzije tržišta električne energije. NAPOMENA 8 Vezano za razvoj tehnologija za korištenje obnovljive izvore energije, navodi se da se očekuje da će nakon 2030. godine proizvodnja iz vjetroelektrana biti konkurentna i da te izvore više neće biti potrebno poticati. Međutim, smatramo da treba uzeti u obzir činjenicu da je već i danas primjetno da je cijena tehnologije značajno smanjena te postoje u Europi novi projekti vjetroelektrana koji će se financirati isključivo na tržišni način. NAPOMENA 9 U poglavlju 7.2.1. u okviru 7.2-2. nije analizirano preklapanje razvoja CTS-a i plinskih distribucijskih sustava, odnosno potreba za njihovim koordiniranim razvojem. U okviru 7.2-3., kao prepreka razvoju malih integriranih sunčanih elektrana navodi se visoka i nestandardizirana cijena priključka na mrežu. S obzirom da se cijena priključka temelji na stvarnim troškovima priključenja, ta cijena se razlikuje od korisnika do korisnika. Određeni pomaci u smislu pojednostavljenja administrativne procedure za priključenje i jasnije određivanje troškova su mogući. Pritom ključnu ulogu ima primjena tipskih rješenja temeljena na normama. U okviru 7.2-3. pogrešno se navodi kako je niska proizvodna cijena električne energije prepreka razvoju malih integriranih sunčanih elektrana. Takvo zaključivanje proizlazi iz činjenica da je cijena takvih sustava još uvijek previsoka, odnosno nije konkurentna drugim tehnologijama. Navoditi nisku proizvodnu cijenu kao prepreku značilo bi da treba provoditi mjere za povećanje cijena što pretpostavljamo da nije bila namjera autora. U poglavlju 7.2.1 nalazi se sljedeća rečenica: "Očekuje se porast niveliranih troškova proizvodnje električne energije do 2020. godine za oko 20% u odnosu na 2014. godinu, prvenstveno zbog poticanja OIE prema ugovorima sklopljenim do kraja 2015. godine." Smatramo da je citirana rečenica netočna jer nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (tzv. LCOE) se određuju pojedinačno za svako postrojenje te ovise o kapitalnim i operativnim troškovima tog postrojenja. Stoga nije jasno kako bi naknada za OIEIK utjecala na LCOE pojedine elektrane. 7.2.2. Smjernice za niskougljični razvoj NAPOMENA 1 U ovom poglavlju se navodi kako će se posebnom regulacijom „ukloniti prepreka visoke cijene priključka električnih kotlova na mrežu“. Naknada za priključenje određuje se na temelju važeće regulative koja primjenjuje jednakopravni pristup svim korisnicima mreže. Cijene priključenja proizlaze iz stvarnih parametara, tj. iz cijene koštanja izgradnje mreže. Predlažemo da se izbjegavaju iznimke u plaćanju naknada za priključenje (npr. za električne bojlere ili reverzibilne hidroelektrane), jer one stavljaju ostale korisnike mreže u neravnopravan položaj, što je u suprotnosti s nepristranošću u pristupu mreži, temeljem regulacije energetskih djelatnosti. NAPOMENA 2 U ovom poglavlju se navodi kako je potrebno „ispitati mogućnosti pojednostavljivanja priključenja mikro sustava OIE na mrežu, posebno malih fotonaponskih sustava (ispod 30 KW)“ te se navodi kako je to „prioritetna aktivnost“ i „trenutno najveća prepreka za snažnu integraciju“. Pozdravljamo pojednostavljenja u slučaju kada su opravdana sa stajališta tehničkih i ekonomskih kriterija, ali smatramo da navedene pretpostavke ne predstavljaju najveću prepreku za snažnu integraciju obnovljivih izvora energije . Naime, priključenje proizvođača na mrežu, pa makar to bio i mali proizvođač snage do 30 kW, razlikuje se od priključenja građevine krajnjeg kupca na mrežu budući da prilikom priključenja elektrane tokovi snaga mogu teći u oba smjera što iziskuje složenije proračune i često prilagodbu zaštite u mreži. Priključenje pojedine elektrane ovisi i o lokalnim uvjetima u mreži na mrežu, stoga nije jednostavno jednoznačno odrediti jedinstvene kriterije za priključenje. o 7.3. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA 7.3.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija NAPOMENA 1 U poglavlju 7.3.1 se navodi da je ukupna potrošnja prirodnog plina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od pet godina od 2009. do 2014. smanjena za preko 17%. Predlažemo da se ova konstatacija dopuni obzirom da je u 2015. zabilježen porast potrošnje plina od 3%, a u 2016. od 6%. Jednako tako prema projekcijama koje je za potrebe izrade desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava izradio PLINACRO, a na osnovu podataka zaprimljenih od krajnjih kupaca i drugih operatora sustava, u razdoblju od 2017. do 2026. očekuje se porast potrošnje prirodnog plina u RH od preko 21%. U istom poglavlju se navodi da je prijevoz teretnih cestovnih vozila i brodski prijevoz područje u kojem će plin jednim dijelom zamijeniti tekuće gorivo. Predlažemo dopuniti i s cestovnim prijevozom u dijelu osobnih i lakih gospodarskih vozila gdje se očekuje porast primjene stlačenog prirodnog plina. Predlažemo da se namjena terminala za ukapljeni prirodni plin proširi i s distribucijom plina u cestovnom prometu. Predlažemo pojašnjenje konstatacije da se izgradnjom UPP terminala osiguravaju dugoročno predvidive cijene plina. Naime cijene plina su općenito podložne zakonima ponude i potražnje, što se odnosi i na UPP. Predvidivost cijena je moguća jedino u smislu vezanja cijena UPP-a za cijenu plina na europskim plinskim tržišima. 7.3.2.Smjernice za niskougljični razvoj o 7.4.PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 7.4.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija 7.4.2.Smjernice za niskougljični razvoj o 7.5.PROMET 7.5.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija 7.5.2.Smjernice za niskougljični razvoj o 7.6.SEKTOR OPĆE POTROŠNJE (KUĆANSTVA I USLUGE) 7.6.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija 7.6.2.Smjernice za niskougljični razvoj NAPOMENA 1 Smatramo da se u poglavlju 7.6.2. nije na jasan način artikulirala mjera koja bi ciljala korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama (višestambene zgrade i kuće) te korištenje naprednih sustava upravljanja u njima (koordinirana potrošnja i eventualna proizvodnja različitih oblika energije). Općenito, smatramo da bi se trebao dati jasna okvir niskougljičnog razvoja u građevinskom sektoru. o 7.7.POLJOPRIVREDA 7.7.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija 1 7.7.2.Smjernice za niskougljični razvoj o 7.8.KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA, PRENAMJENA KORIŠTENJA I ŠUMARSTVO (LULUCF) 7.8.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija 7.8.2.Smjernice za niskougljični razvoj NAPOMENA 1 Potrebno je među mjere za niskougljični razvoj u LULUCF uvrstiti mjeru koja cilja izraditi i implementirati jasne kriterije korištenja biomase u energetske svrhe. o 7.9.GOSPODARENJE OTPADOM 7.9.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija NAPOMENA 1 U poglavlju 7.9.1. navodi se mjera spaljivanja metana na baklji. Razumljivo je, ako nema drugih mogućnosti, da se višak metana (odnosno plina nastalog iz obrade/oporabe otpada) treba spaljivati. Međutim, to ne bi trebala biti mjera sama za sebe, već bi trebalo poticati što veće iskorištavanje oporabe otpada. 7.9.2.Smjernice za niskougljični razvoj NAPOMENA 1 Kako bi se dosljedno pratio red prvenstva gospodarenja otpadom, smatramo da mjere proizvodnje energije iz otpada moraju biti upotpunjene mjerom koja će biti usmjerena na utvrđivanje kriterija za suspaljivanje otpada, odnosno oporabu u energetske svrhe (npr. dopustivi otpad za suspaljivanje prema kataloškim brojevima, mogućnosti druge oporabe, itd.). o 7.10.SKUPNI PRIKAZ SCENARIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA • 8.UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO o 8.1.UTJECAJ NA OKOLIŠ I PRIRODU o 8.2.UTJECAJ NA GOSPODARSTVO o 8.3.UTJECAJ NA DRUŠTVO NAPOMENA 1 U ovom poglavlju navodi se „ako se uzme povećanje cijene električne energije zbog obnovljivih izvora energije, ukupno dodatni trošak bi mogao biti 140 do 150 EUR/godišnje po domaćinstvu“, također se navodi da se „nakon 2030. godine ne predviđa poticanje obnovljivih izvora, tako da s te osnove nema ni dodatnog opterećenja kućnog proračuna“. Iako se do 2030. može očekivati uvođenje eura u Republici Hrvatskoj, smatramo da bi u Strategiji troškove trebalo izražavati u kunama. Trenutačni godišnji trošak za električnu energiju (uključujući PDV) prosječnog kućanstva u Republici Hrvatskoj iznosi nešto više od 3.000 kuna. Predviđeni ukupni dodatni godišnji trošak prosječnog kućanstva („domaćinstva“), preračunato u kunama, od oko 1.000 kuna, predstavlja trećinu sadašnjeg godišnjeg troška. o 8.4.PROCJENA TROŠKOVA I KORISTI NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA • 9.FINANCIRANJE o 9.1.TROŠAK TRANZICIJE PREMA NISKOUGLJIČNOM GOSPODARSTVU o 9.2.IZVORI FINANCIRANJA NAPOMENA 1 U drugom odlomku poglavlja 9.2. nepotrebno se daje komentar postojećeg sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (tzv. feed-in). S obzirom da je komentar površan i nije relevantan, predlažemo da se ukloni. Alternativno, može se izdvojiti u poseban okvir te detaljnije obrazložiti dugoročne učinke. U tablici 9.2-1 pogrešno se navode izvori financiranja za stavke "Sustav poticanja OIE" i "Sustav obveza energetske učinkovitosti". 9.2.1.Sredstva temeljem EU proračuna i ETS-a namijenjena za Republiku Hrvatsku 9.2.2. Ostali EU fondovi i mogućnosti financiranja 9.2.3. Nacionalni mehanizmi financiranja NAPOMENA 1 U ovom poglavlju je navedeno da će „troškovi poticanja razvoja dodatnih OIE biti znatno manji“ i da će „ovisiti o premiji koja će se određivati na natječajima te teoretski mogu biti jednaki nuli“ te da bi „uz pretpostavku prosječnog premijskog poticaja od 20 EUR/MWh, za dodatnih 750 MW vjetroelektrana u razdoblju od 2021. do 2030. potrebno bi bilo isplatiti oko 160 mil. EURA“, te se navodi da u taj iznos „nisu uključeni troškovi regulacije i razvoja mreže“. Smatramo da prethodno navedeni navodi ne prikazuju realnu sliku mogućih scenarija. Premijski sustav ne garantira nužno niže ukupne cijene koje primaju proizvođači koji su u sustavu poticaja. Ukupan trošak takvog načina poticaja ovisi prvenstveno o izračunatoj referentnoj cijeni određene tehnologije, koja zajedno s cijenama na burzi električne energije, troškovima odstupanja i brojem ponuđača na natječaju čini sustav cjelovitim sa stajališta ukupnih troškova te bi se on tako trebao i promatrati sa stajališta troškova u sustavu. Također, smatramo da nije opravdano izostaviti trošak regulacije i razvoja mreže u proračunima ukupnog troška prihvata obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, budući da bi on mogao biti značajan. NAPOMENA 2 U poglavlju 9.2.3. objašnjava se naknada za OIEiK potrebna za financiranje postojećeg sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (tzv. feed-in) te sustava poticanja predviđenih Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 100/15 i 123/16). S obzirom da se radi o specifičnoj naknadi za točno određenu svrhu, ona ne može biti korištena za drugo poticanje OIEiK. Također, sustavi poticanja gradnje OIEiK postrojenja predviđenih Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ne isključuju mogućnost dodjele potpora iz drugih sektora za gradnju postrojenja, što bi također trebalo biti naglašeno u poglavlju 9.2.3. 9.2.4. Krediti i inovativni modeli financiranja o 9.3. SMJERNICE ZA FINANCIRANJE PROVEDBE NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE NAPOMENA 1 U poglavlju 9.3. navodi se "sustav obveza EnU". Treba ispravno navesti da se radi o sustavu obveze energetske učinkovitosti iz Zakona o energetskoj učinkovitosti slijedom članka 7. Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti. Mjera "razraditi inovativne mjere poticanja" nije jasna. Mjera "pripremiti natječaje za premijsko poticanje OIE" je mjera povezana s provedbom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Provedba tih natječaja je predviđena u kratkoročnom razdoblju, pa kao takva nije dugoročna mjera koja bi trebala biti dio Strategije. • 10.INSTITUCIONALNO - PRAVNI OKVIR ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ o 10.1.INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVOĐENJE NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE 10.1.1. Smjernice o 10.2.NOVI PRAVNI OKVIR 10.2.1. Smjernice • 11.NISKOUGLJIČNI RAZVOJ NA LOKALNOJ RAZINI • 12. OBRAZOVANJE I AKTIVNO UKLJUČIVANJE GRAĐANA U NISKOUGLJIČNI RAZVOJ • 13. ISTRAŽIVANJE, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE • 14. NISKOUGLJIČNO GOSPODARSTVO I OBRASCI POSLOVANJA • 15. MEĐUNARODNA SURADNJA • 16. NEIZVJESNOSTI U PLANIRANOM HORIZONTU • 17.PRIORITETNE AKTIVNOSTI I SUSTAV PRAĆENJA PROVEDBE NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE o 17.1.PRIJEDLOG PRIORITETA NAPOMENA 1 Kada se navodi korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energi | Prihvaćen | Vezano uz napomenu 1: U poglavlju koji govori o ciljevima navedeno je da će se u okviru Nacionalnog integralnog klimatsko energetskog plana odlučiti o najprihvatljivijem scenariju. Prihvaća se komentar; petogodišnji planovi nisu potrebni, ostali navedeni planovi trebaju biti usklađeni i s NUS-om. Vezano u napomenu 2: Uzeto je u obzir. Vezano uz napomenu 3: NUS je pretpostavio zadani uvoz električne energije do 30%, s obzirom na činjenicu da na tako dugi vremenski rok, nije moguće obuhvatiti sve čimbenike koji određuju uvoz električne energije. Osim toga u kontekstu NUS-a svaki uvoz znači smanjenu emisiju, pa je to u pogledu CO2 povoljnija varijanta. Cjelovito sagledavanje ima smisla pri simulacijama elektroenergetskog sustava čitave Europe. NUS je dao usporedbu sa europskim referentnim scenarijima, a pretpostavke uvoza u skladu je sa tim scenarijima. Energetska strategija se može baviti vrlo detaljnim analizama takvog tipa. Pored scenarija s nametnutim uvozom sustav se modelira i kao energetski samodostatan gdje postoji određeni efekt „višaka proizvedene energije“ iz VOIE na godišnjoj razini (manje od 5% energije iz njih), koji se mora izvesti. U tom smislu uzeto je u obzir i sudjelovanje na tržištu. Zbog pada cijena tehnologija OIE te razmjerno velikog potencijala OIE u regiji za očekivati je da će i ostale zemlje znatno povećati instaliranu snagu naročito varijabilnih OIE (sunce i vjetar). Za visoke udjele VOIE vrlo je važno imati zajednička tržišta jer se na većem geografskom području ostvaruje značajno jeftinija integracija. Smatra se da je ekonomski opravdano i tehnički moguće balansirati sustav s godišnjim „viškom proizvedene energije“ iz VOIE od 5% iako će slobodno tržište te prijenosni kapaciteti između regija odrediti konačnu brojku. Zbog sigurnosti dobave te smanjenja odlijeva ekonomskih sredstva svaka zemlja će nastojati izgraditi vlastite kapacitete, što automatski isključuje ovisnost o uvozu energije te stvaranje velikih viškova. Upravo iz navedenih razloga razrađeni scenariji u NUS razmatraju situacije s određenim uvozom električne energije te one u slučaju da se sva potrošnja zadovoljava iz vlastitih izvora. Za detaljno planiranje mogućeg uvoza i izvoza potrebno je proračunati scenarije razvoja energetskog sustava čitave Europe s detaljnijim proračunima mreža i energetskih sustava susjednih zemalja. Modeli su dostupni no nisu bili obuhvaćeni projektnim zadatkom za izradu NUS. U slučaju takvog modeliranja optimizacija dovodi do maksimalne instalacije OIE u pojedinoj zemlji s obzirom na mogućnosti izvoza stoga je modeliranje temeljeno na zadovoljavanju potreba uz smanjenje emisija stakleničkih plinova. Jasno da je pitanje uvoza električne energije potpuno otvoreno i nepredvidivo, ali s druge strane potrebno je sagledati opcije kada nema tog uvoza kao posljedice bilo ekonomskih bilo nekih drugih događaja. Jasno tu se postavlja i pitanje energetske sigurnosti jer ako sukladno željama za stvaranje jedinstvenog tržišta električne energije u EU mi ne bi trebali graditi ništa pa ni proizvoditi iz termoelektrana, a kapaciteta za uvoz imamo dovoljno tada nam i ne treba niskougljična strategija jer emisije se računaju samo s našeg teritorija. Zbog toga je bilo razumno sagledati situaciju kada smanjujemo uvoz i počinjemo sami zadovoljavati naše potrebe. Jasno je da u stvarnosti će pitanje uvoza biti samo čisto ekonomsko pitanja da li uvesti jeftinu električnu energiju ili ne. Vezano uz napomenu 4: Kao izvor ulaznih podataka za baznu 2014. godinu korištena je energetska bilanca objavljena u nacionalnom energetskom pregledu Energiju u Hrvatskoj (MINGO, 2015.) te su podaci usklađeni s tamo navedenima. U projekcijama je previđen rast potrošnje električne energije, do čega je i došlo u 2015. godini. Posljednji dostupni podaci prilikom izrade bili su iz 2014. godine. U projekcijama su modelirane i promjene koje se očekuju uslijed povećanja broja električnih vozila te je optimiran i rad fleksibilnih potrošača, kao što su električni kotlovi s toplinskim spremnicima za CTS, reverzibilne HE te napredno korištenje baterija u električnim vozilima. NUS daje smjernice razvoja sektora i potrošnje uz pretpostavljenu nesigurnost određenih ulaznih podataka, Detaljniji utjecaj određenih parametara kao što su toplinski udari, suše itd trebaju dati dokumenti kao što je „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama“ U modelu su uzete u obzir promjene dnevnog dijagrama opterećenja kroz godine i zbog politike energetske učinkovitosti koja će poticati razne modele upravljanja potrošnjom. Ipak u ovoj strategiji se nije moglo ići baš za svim mogućim detaljima u budućnosti jer će to razraditi Energetska strategija. Dodatno, smatramo kako bi bilo korisno učiniti javno dostupnima podatke iz simulacija, u formatu pogodnom za obradu, odnosno podatke na satnoj razini u pogledu modelirane potrošnje i ostvarene proizvodnje po tehnologijama, kao i broj, procijenjenu potrošnju i oblik pretpostavljene potrošnje električnih automobila na satnoj razini. U Zelenoj knjizi su objavljeni podaci u obimu koji je uobičajen pri elaboraciji planskih dokumenata. Vezano uz napomenu 5: Nije potreban odgovor. Vezano uz napomenu 6: U elektroenergetskom sustavu su uključene industrijske kogeneracije. Vezano uz napomenu 7: Radi se o ukupnim dodatnim troškovima niskougljičnih scenarija u odnosu na NUR scenarij od 2017. godine do 2030. godine. Može se urediti u tekstu. Vezano uz napomenu 8: Metode procjene troškova provedene su metodološki na način kako to radi i Europska unija. Strategija gospodarenjem otpadom kao i smjernice za razvoj cirkularne ekonomije trebaju dati detaljnije odgovore po pitanju dekomisije određenog dijela opreme pojedinih sustava. Vezano uz napomenu 9: U RH je postrojenje u izgradnji (http://aatg.energy/pilot-project/) i prije 2020. godine treba biti pušteno u pogon. Odnosi se na ovo i potencijalna ostala buduća postrojenja. Vezano uz napomenu 10: NUS na mnogo mjesta stavlja naglaska na proizvodnju za vlastite potrebe, osobito za proizvodnju iz malih fotonaponskih sunčanih sustava. Mogu se dodatno navesti i mogućnosti za industriju i poljoprivredu. Vezano uz napomenu 11: Strategija daje smjernice, mjere se trebaju raspisati u nastavnim provedbenim dokumentima. Vezano uz napomenu 12: Ministarstvo je odlučilo da će se raditi Energetska strategija i potom revizija Niskougljične strategije. Vezano uz napomenu 13: Odgovor je već naveden. Vezano uz napomenu 14: Strategija daje smjernice, mjere se trebaju raspisati u nastavnim provedbenim dokumentima. Iste će biti u energetskoj strategiji. Vezano uz vrijednosti za CO2 navedeno je: „Staklenički potencijal (promatrano u 100 godina) s kojim se izračunava ekvivalentna količina CO2 za glavne stakleničke plinove je slijedeći: ugljični dioksid CO2 = 1, didušikov oksid N2O = 298 i metan CH4=25.“ Kao izvor ulaznih podataka za baznu 2014. godinu korištena je energetska bilanca objavljena u nacionalnom energetskom pregledu Energiju u Hrvatskoj (MINGO, 2015.). Radi se o ukupnoj potrošnji energije (prije energetskih transformacija), ne o neposrednoj potrošnji energije. Podatak o električnoj energiji odnosi se na neto uvoz električne energije. Za više informacija: http://www.mzoip.hr/doc/energija_u_hrvatskoj_za_2014_godinu.pdf Komentar na poglavlje 4.7: Radi se o prosječnom godišnjim iznosu subvencija (razlici ugovorenih tarifa za povlaštene proizvođače i referentne cijene, a ne ukupnoj isplati poticaja proizvođačima) u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Na ovom mjestu troškovi za poticanje OIE su izraženi na ovaj način kako bi bili usporedivi s ostalim stavkama. Komentar na poglavlje 7.2.1.: Ispravno zapažanje. Neke države su već uvele i naknade za vlastitu proizvodnju iz OIE. Za više informacija: http://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/1_EN_autre_document_travail_service_part1_v6.pdf O optimalnom modelu za RH potrebno je odlučiti uvažavajući sve okolnosti. Skrećemo pozornost i na pregled dobre prakse u EU o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe te usporedbi net-metering shema u EU. http://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/1_EN_autre_document_travail_service_part1_v6.pdf Dodatno 'net-metering' se može prilagoditi stanju mreže na pojedinom području te mogućnošću očitanja brojila. Net-metering se temelji na ideji da je lokalno proizvedena energija (na mjestu potrošnje) upravo ona koja postiže pozitivan efekt smanjenja distribucijskih i prijenosnih gubitaka. Dakle bez detaljnijih informacija ostaje „skrivena subvencija“ u pogledu izbjegavanja plaćanja mrežarine u oba smjera (za preuzetu i za proizvedenu energiju). U određenim situacijama operatori distribucijskog sustava imaju korist od lokalne proizvodnje koju ne isplaćuju vlasnicima postrojenja dakle u ovom slučaju oni su subvencionirani. Razvojem pametnih sustava na razini mreže ne nužno kod krajnjih potrošača biti će moguće detaljnije odrediti troškove i dobiti od 'net-metering'. Odluka o "net-meteringu" nije na ovoj studiji ali je razmatrana kao opcija za povećanje vlastite proizvodnje. Navedeni White paper je samo stav ACER-a i tek prijedlog za izmjenu važeće Direktive koja je za nas relevantna. Komentar na investicije u prijenosni sustav: Radi se o ukupnim dodatnim troškovima niskougljičnih scenarija u odnosu na NUR scenarij od 2017. godine do 2030. godine. Može se urediti u tekstu. Pristup analizi troškova za mrežu temelji se na preporukama Međunarodne energetske agencije (IEA) za metodologiju izračuna troškova za prijenos i distribuciju električne energije (OECD/IEA 2011, više informacija na: http://www.worldenergyoutlook.org/media/weowebsite/energymodel/Methodology_TransmissionDistribution.pdf). Pritom su za jedinične dodatne troškove investicija u mrežu prilikom integracije OIE uzeti podaci koji su korišteni za EU RoadMap 2050 (više informacija na: http://www.roadmap2050.eu/). Procjena dodatnih troškova za razvoj infrastrukture za napredno korištenje baterija električnih vozila za regulaciju EES-a temelji se na Freund et. al., Costs and Gains of Smart Charging Electric Vehicles to Provide Regulation Services, Procedia Computer Science 10 ( 2012 ) 846 – 853. Troškovi se odnose na dodatna ulaganja u niskougljičnim scenarijima u odnosu na NUR scenarij. Vezano uz napomenu 5): Razradit će energetska strategija i ostali planski dokumenti vezani uz razvoj mreže. Vezano uz napomenu 6): Odnosi se na optimiranje troška regulacije kroz uvođenje unutar dnevnog tržišta te omogućavanjem sudjelovanja različitim subjektima. Uvođenje ovog tržišta omogućava da postojeća postrojenja pružaju usluge na bazi energije...Detalje će razraditi energetska strategija. Vezano uz napomenu 7): Odredit će se energetskom strategijom. Ponuda jeftinijih proizvoda nije distorzija tržišta, već upravo ono što tržište pruža: priliku da potrošači dobiju proizvod koji traže po nižoj cijeni. Cilj niskougljične strategije svakako nije pokazati na koji način je moguće nastaviti koristiti tehnologije koje ne pridonose niskougljičnom razvoju. Vezano uz napomenu 8): Ispravno zapažanje, važno očekivanje i u NUS-u, urediti u tekstu. Vezano uz napomenu 9): Odredit će se energetskom strategijom. Jedinice lokalne uprave i samouprave mogu urediti svojim planovima SEAP ili SECAP, urbanistički planovi itd. Postoji potreba da se uredi ograničenje pri planiranju plinskih sustava radi nepovoljne eksergetske učinkovitosti. To se može riješiti u urbanističkim planovima i sl. dokumentima, no NUS može dati preporuku, ali ne uređuje urbanističke planove. U okviru 7.2-3., kao prepreka razvoju malih integriranih sunčanih elektrana navodi se visoka i nestandardizirana cijena priključka na mrežu. S obzirom da se cijena priključka temelji na stvarnim troškovima priključenja, ta cijena se razlikuje od korisnika do korisnika. Određeni pomaci u smislu pojednostavljenja administrativne procedure za priključenje i jasnije određivanje troškova su mogući. Pritom ključnu ulogu ima primjena tipskih rješenja temeljena na normama. U NUS se navodi da je niska maloprodajna cijena električne energije Prepreka razvoju malih integriranih sunčevih PV sustava u Hrvatskoj, a ne niska proizvodna cijena električne energije . Ukoliko se maloprodaja cijena subvencioniranjem održava umjetno niskom ili nedostaje adekvatna porezna politika kojom se potiču mjere štednje električne energije niska maloprodajna cijena jest prepreka konkurentnom razvoju PV i drugih tehnologija. Vezano uz poglavlje 7.2.1.: Radi se o niveliranim troškovima proizvodnog miksa. Vezano uz poglavlje 7.2.2.: Vezano uz napomenu 1): Studija Analiza mogućnosti sniženja cijene priključka električnih kotlova prema Pravilniku o naknadi za priključenje na EE mrežu (EIHP, 2016.) pokazala je da u analiziranim slučajevima priključenje električnih kotlova ne uzrokuje i ne zahtijeva potrebu stvaranja dodatnih tehničkih uvjeta u okolnoj prijenosnoj mreži, kao niti razvoj/dogradnju/rekonstrukciju postojeće prijenosne mreže. Električni kotlovi koristiti će se prvenstveno na bazi ekonomskih kriterija isključivo u slučajevima kada je cijena električne energije niža od cijene prirodnog plina ili lož ulja koji se sada koristi u toplani. Zbog tržišnih odnosa i integracije OIE to su u pravilu vremena noću ili kada postoje viškovi energije iz OIE, te se ne isplati proizvoditi električnu i toplinsku energiju korištenjem skupljeg fosilnog goriva. Izgradnja akumulatora topline pružiti će dodatnu fleksibilnost. Usporedba uvjeta i troškova priključenja u drugim državama članicama EU pokazuje kako su troškovi priključenja u Hrvatskoj višestruko viši od troškova priključenja u Švedskoj, Finskoj i Austriji. Prema podacima iz analiziranih zemalja, općenito se može zaključiti kako iznosi naknada za priključenje trebaju biti razumni i odražavati realne troškove priključenja. Regulator je nadležan za nadzor priključenja korisnika na mrežu te se korisnici mogu žaliti ukoliko smatraju da operator mreže želi naplatiti previsok iznos naknade za priključenje. U zemljama gdje postoje definirani iznosi naknada za priključenje, razlikuju se prema naponskim razinama kako bi odražavali stvarne troškove priključenja korisnika na tim razinama. Analiza je ukazala da postojeći sustav naknada u RH nije prikladan za priključenje razmatranog tipa postrojenja (elektrokotlova). Kako bi se omogućile investicije u ovakav tip tehnologije, koja može poboljšati ekonomiku rada elektroenergetskog i toplinskog sustava te putem pružanja pomoćnih usluga pomoći operatoru sustava u vođenju sustava, potrebno je pristupiti izmjenama Pravilnika o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu i Odluke o iznosu naknade. Izmjene sustava naknada trebaju ići u smjeru što realnijeg odražavanja stvarnog troška priključenja, no cjelokupnoj problematici naknada za priključenje treba pažljivo i sveobuhvatno pristupiti uvažavajući interese korisnika mreže i operatora sustava. Ovo će se pitanje dodatno analizirati u energetskoj strategiji. Vezano uz napomenu 2): Zapažanja su temeljena na promatranju najboljih primjera iz ostalih država koje imaju pojednostavljenu proceduru priključka na mrežu fotonaponskih i drugih proizvodnih sustava, koje su ostvarile znatno veću kumulativnu instaliranu snagu od Republike Hrvatske do 2016. godine. U tim zemljama uvjeti vođenja i upravljanja elektroenergetskim sustavom su jednaki ili stroži od onih u RH. Pojedine zemlje kao npr. Grčka imaju pojednostavljenu proceduru za priključak postrojenja manjih od 5 MW ukoliko se ona nalaze na otocima. Ovo će se pitanje dodatno analizirati energetskoj strategiji. Vezano uz poglavlje 7.3.1.: Napomena 1: Podaci za 2015. i 2016. nisu bili dostupni u vrijeme izrade stručnih podloga, no uzeti su u obzir klimatski i gospodarski faktori u 2014. godini (blaga zima i recesija) koji su doveli do niske potrošnje plina. NUS također predviđa rast potrošnje plina do 2026. godine. Komentar će se uzet u obzir pri izradi nove verzije Niskougljične strategije. Vezano u poglavlje 7.6.2.: Mjere se raspisuju u nastavnim provedbenim dokumentima. Za područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu postoji opširan pravni i planski okvir (za više informacija: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=14520). Vezano uz 7.8.2.: Usvajanjem nove LULUCF direktive, što se očekuje do konca 2017. godine, utvrđuje se način obračuna odliva/emisija iz LULUCF sektora, čime će se omogućiti preciznije smjernice. Vezano uz poglavlje 7.9.1.: Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15) i Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15, 117/17) propisani su strogi tehnički uvjeti rada za odlagališta otpada, kojima se smanjuju moguće štetne posljedice odlagališta na okoliš. Na odlagalištu na kojemu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja plina koji se mora obraditi i koristiti. Ako se sakupljeni odlagališni plinovi ne mogu upotrijebiti za dobivanje energije, treba ih spaliti na području odlagališta i spriječiti emisiju metana u atmosferu. U RH postoji puno veći broj odlagališta koja koriste sustav skupljanja odlagališnog plina i spaljivanja na baklji u odnosu na odlagališta na kojima se odlagališni plin energetski oporabljuje, zbog nepotpune razvijenosti sustava gospodarenja otpadom. Zacrtane promjene i ciljevi definirani nacionalnom sektorskom legislativom ne mogu se dogoditi preko noći, uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je kontinuirani proces, što je i uključeno u scenarij NU1 sektora gospodarenja otpadom. Vezano uz poglavlje 7.9.2.: Vidjeti prethodne odgovore vezane za gospodarenje otpadom. Scenariji sektora gospodarenja otpadom u obzir uzimaju trenutno stanje, kao i smjernice vezane uz razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH pa tako i proizvodnju energije iz određenih vrsta otpada. Niskougljična strategija, zbog svog opsega, ne može opisivati sve mjere koje su definirane i opisane nacionalnom sektorskom legislativom. U scenariju NU1 jasno su definirani zakonski i podzakonski akti temeljem kojih su definirane i uključene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Vezano uz poglavlje 8.3.: Prihvaća se, trošak će se iskazati u kunama. Vezano uz poglavlje 9.2.: Prihvaća se komentar. Parametri u tablici 9.2-1 nisu pogrešni; skraćeno je od Naknada za OIE i visokoučinkovitu kogeneraciju, a prema očekivanjima, za sustav obveza EnU neće biti posebna naknada već će opskrbljivači energijom trošak trebati ugraditi u redovno poslovanje, odnosno u trošak energije za krajnje kupce energije. Vezano uz poglavlje 9.2.3.: Napomena 1): Cilj navedenog izračuna je bio utvrditi da se očekuju značajno manji troškovi za nove OIE uslijed pada cijena tehnologija no također da oni nisu unaprijed poznati jer će se određivati na tenderima. Trošak izgradnje distribucijske i prijenosne mreže obrađuje se u zasebnoj strategiji razvoja prijenosnog i distribucijskog sustava. Prema tržišnim principima gradit će se ona postrojenja koja će imati minimalan trošak za razvoj mreže odnosno koja pozitivno mogu doprinijeti razvoju mreže. Trošak novih OIE za elektroenergetski sustav je uzet u obzir kod optimizacije razvoja (dodatni trošak 75 EUR/kW instalirane snage OIE), ali uzeti su u obzir troškovi razvoja i vođenja sustava prema procjeni HOPS-a. Napomena 2): Nije isključeno u tekstu (može se dodati). Vezano uz poglavlje 9.3.: Navedeno je već ranije. Potrebno je raspisati mjere poticanja u nastavnim provedbenim dokumentima, prvenstveno u Akcijskom planu provedbe Strategije za prvo petogodišnje razdoblje. Mjera "pripremiti natječaje za premijsko poticanje OIE" je prepoznata kao važna te je istaknuta u smjernicama. Prihvaća se napomena na poglavlje 17.1. Napomena na poglavlje 18. je objašnjena u Zelenoj knjizi. |
| 29 | Ured pučke pravobraniteljice | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Podržavamo napore Ministarstva zaštite okoliša i energetike usmjerene ka uspostavi sustava zaštite okoliša i prirode koji štiti i promiče najviše ustavne vrednote; očuvanje prirode i čovjekova okoliša te omogućuje ostvarivanje prava na zdrav život. U tom kontekstu, Niskougljičnu strategiju smatramo značajnim strateškim dokumentom jer postavlja ciljeve i mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova u razdoblju do 2030. odnosno 2050. godine, a koje se odnose na sustav državne uprave, sve sektore gospodarstva, tj. cjelokupno društvo. Zbog navedenih je razloga izuzetno važan njezin horizontalan karakter i nadređenost ostalim sektorskim strategijama, a što se može postići isključivo intersektorskom suradnjom, uz centralnu koordinacijsku strukturu pri Vladi RH te osiguranu financijsku podršku, uključujući rezervni fond, kako Strategija i predviđa. Dobro je prepoznat sveobuhvatan utjecaj Strategije na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba građana te na različita prava, od stanovanja do rada, obrazovanja i prava na zdrav život, što dodatno potvrđuje nužnost intersektorske suradnje i jake koordinacije no i praćenje stanja ljudskih prava, prvenstveno ranjivih skupina građana kroz okvir energetskog siromaštva. Njezinom prednošću smatramo i prepoznavanje aktivne uloge građana kako u razvoju vlastitih niskougljičnih modela proizvodnje energije, tako i kao aktivnih sudionika u procesima odlučivanja. Posebice pozdravljamo zadnji opći cilj: Smanjenje onečišćenja zraka i utjecaja na zdravlje, iz razloga jer se samim njegovim isticanjem onečišćenje zraka potvrđuje kao čimbenik koji utječe na ljudsko zdravlje te se dovodi u vezu s korištenjem visokougljičnih modela energetske proizvodnje, a koji se na području Republike Hrvatske koriste kao značajni izvori energije. U tom se smislu čini da Niskougljična strategija, u većoj mjeri nego je potrebno, predviđa i opravdava potrebu za daljnjim radom elektrane na ugljen, odnosno podržava projekte koji povećavaju emisije stakleničkih plinova, zbog čega bi navedeni opći cilj: Smanjenje onečišćenja zraka i utjecaja na zdravlje, mogao ostati tek deklarativne naravi. Jasno je da su potrebna fokusirana i kontinuirana ulaganja u daljnji razvoj svih znanstvenih grana koje mogu doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova, kao i da se mora voditi računa o sigurnosti opskrbe energijom, no smatramo da je potrebno precizirati indikatore i aktivnosti koje će doista dovesti do smanjenja emisija, odnosno do ostvarenja zadanih ciljeva. U kolikoj će mjeri Niskougljična strategija zaista ostvariti svoju primarnu svrhu smanjenja emisije stakleničkih plinova, ovisi i o scenariju za kojeg će se Republika Hrvatska opredijeliti, pri čemu treba imati na umu da je scenarij snažne tranzicije postavljen po uzoru na EU te da preostala dva scenarija ne mogu ostvariti zadane ciljeve smanjenja emisija po uzoru na EU i od ostvarenja kojih RH ne bi trebala odustati, a kako bi se zaista osigurali uvjeti za stalan napredak u prijelazu na niskougljično gospodarstvo i apsolutno razdvajanje BDP-a i emisija, što je također cilj ove strategije. Niskougljična strategija još je jedna prilika i obveza za uvođenje najviših mogućih standarda zaštite okoliša i ljudskog zdravlja u korist budućih, ali i sadašnjih generacija te bi se i njezinom planiranju, kao i provedbi trebalo pristupiti na isti način. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 30 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... Troškovi proizvodnje električne energije. Očekuje se porast niveliranih troškova proizvodnje električne energije do 2020. godine za oko 20% u odnosu na 2014. godinu, prvenstveno zbog poticanja OIE prema ugovorima sklopljenim do kraja 2015. godine. Od 2020. do 2030. godine očekuje se stagnacija troškova, dok bi se nakon 2030. godine troškovi mogli smanjiti za oko 10%. Cijena sustava u 2050. godini ovisiti će o konačnom rješenju, ali najpovoljniji se pokazuje scenarij s naprednim korištenjem baterija električnih vozila čime se može osigurati izbjegavanje izgradnje kapaciteta za dio plinskih elektrane koje bi služile za regulaciju. ... Napredno korištenje baterija električnih vozila ima smisla u uvjetima kad ima viškova električne energije (na primjer iz vjetroelektrana). Tada se automobilski baterijski sustav može smatrati kao oblik pohrane električne energije. To je načelno dobar pristup, no postavlja se pitanje koja bi trebala biti uloga plinskih elektrana u uvjetima viškova proizvodnje električne energije iz intermitirajućih obnovljivih izvora energije!? | Primljeno na znanje | Plinske elektrane su i dalje potrebne. One su važne u trenucima manjka proizvodnje iz OIE i ostalih izvora. No primarna uloga plinskih elektrana je visokoučinkovita kogeneracijska proizvodnja za potrebe CTS, industrije i sl. |
| 31 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... Elektrane na prirodni plin. Prirodni plin je vrlo važan energent u tranziciji prema sustavima s visokim udjelima varijabilnih OIE, zbog zastupljenosti u kogeneracijskim postrojenjima te sudjelovanju u regulaciji elektroenergetskog sustava. Međutim, u scenarijima s projiciranim rastom cijena energenata i CO 2 , očekivani sati rada plinskih elektrana su ispod financijski poželjnog angažmana, isplativost ovih investicija postaje snažno vezana uz pomoćne regulacijske usluge. U analizi osjetljivosti, u scenariju s 30% nižim cijenama prirodnog plina u odnosu na referentne, njihov angažman postaje znatno veći. Stabilnost cijena prirodnog plina i njegova predvidivost odredit će interes novih ulagača, izgradnja UPP terminala na Krku trebala bi pomoći u tom pogledu. ... Nije jasno kako bi UPP terminal na Krku trebao poboljšati stabilnost cijene plina i time ojačati interes novih ulagača u elektrane na plin, budući da bi te elektrane trebale biti vezane uz pomoćne regulacijske usluge. Valja napustiti ideju o termoelektranama na plin za pomoćne regulacijske usluge već treba ustanoviti mjere za snažan prodor korištenja energije vjetra i sunca te gradnju svih oblika sustava za pohranu energije. | Primljeno na znanje | Diversifikacija dobavnih pravaca stabilizira cijene goriva. Stabilna cijena, odnosno dugoročna predvidivost je preduvjet za investicijske odluke. Pozicija plinskih elektrana nije unaprijed postavljena, ona proizlazi kao rezultat simulacije rada elektroenergetskog sustava optimiranog na minimum troškova, uz ograničenja emisije stakleničkih plinova. Rad elektrana i sustava za pohranu ovisit će o stanju i razvoju tržišta energijom (toplinska, električna , plin biomasa , otpad , bioplin biogoriva, derivati itd) za koje se planira daljnja liberalizacija te transparentnost trgovine zbog digitalizacije u svim sektorima. |
| 32 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... Simulacijama koje su rađene u okviru ove strategije promatrane su i varijante s uvozom električne energije, s pretpostavkom razine uvoza 30% neposredne potrošnje ili 5 TWh godišnje kako bi se poticala troškovno učinkovita domaća proizvodnja i održala sigurnost. ... Jesu li tim simulacijama obuhvaćene i štete koje nastaju zbog narušavanja vanjskotrgovinske bilance? 5 TWh električne energije je po sadašnjim cijenama je ekvivalentno odlivu od 200 milijuna EUR godišnje. | Prihvaćen | Da, troškovi su obuhvaćeni u analizi troškova i koristi. |
| 33 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE ... Okvir 7.2-3: Prepreke razvoju malih integriranih sunčanih fotonaponskih (FN) elektrana u Republici Hrvatskoj Prepreke razvoju malih integriranih sunčanih FN elektrana u Republici Hrvatskoj: • niske kvote za poticajnu cijenu električne energije • visoke i nestandardizirane cijene priključka na mrežu • niska maloprodajna cijena električne energije • nepotpunost zakonskog okvira za krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom • visoke marže na tržištu opreme • visoki trošak kapitala • nedostatak obrazovanja građana o novoj tehnologiji i modelima poslovanja (zadružni model, ugovor o energetskom učinku itd.) • nedostatak ulaganja u distribucijski sustav i napredne mreže ... | Djelomično prihvaćen | U komentaru je dodana prva stavka – s obzirom da se ovaj okvir prvenstveno bavi preprekama za tržišni razvoj, ne bi fokus trebao biti na mehanizmima poticaja. |
| 34 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE ... To bi se trebalo ostvariti uz uspostavu sustava tzv. 'net-meteringa' kojim se potiče vlastita proizvodnja, pri čemu treba uzeti u obzir i regulacijske troškove integracije koji trebaju biti izraženi kroz općedruštvenu korist... | Djelomično prihvaćen | Nejasan komentar. Vidjeti odgovor HERA-i vezano za net-metering. |
| 35 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE navodi se: ... Niskougljična s trategija postavlja ciljeve porasta korištenja sunčeve energije sa godišnjom stopom od 50 do 100 MW od 2021. do 2030. godine minimalno. ... Ovo je izrazito skromno budući da se s takvom stopom rasta ne mogu doseći niti nisko postavljeni ciljevi u tablici 7.2 - 1 | Primljeno na znanje | Radi se o minimumima. Ostvarenje ovih iznosa bit će izazov. Strategija uzima u obzir potencijale domaće industrije da učestvuje u ovom pothvatu. |
| 36 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, Tablica 7.2-1: Raspon instaliranih snaga po vrsti elektrana neambiciozno su postavljeni ciljevi s obzirom na činjenicu da su to resursi kojim RH obiluje. Podaci navedeni u tablici nisu u suglasju s proklamiranom vizijom: ... Opskrba energijom biti će sigurnija, gotovo potpuno vlastita, iz obnovljivih izvora i s malim emisijama, a potrošači energije biti će i proizvođači energije... | Primljeno na znanje | Radi se o optimalnom razvoju koji uzima u obzir široki niz faktora među kojima su cijena tehnologija, životni vijek postrojenja, cijene goriva, troškovi razvoja mreže i regulacije itd. |
| 37 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Poglavlje 4.6.VIZIJE ZA 2050. GODINU I PREPOZNATE POTREBE PO SEKTORIMA, odlomak Prepoznate potrebe po sektorima ... Prepoznate potrebe po sektorima Tijekom provedenih konzultacija prepoznate su glavne potrebe za niskougljični razvoj po sektorima: Energetika i industrija: •energetska neovisnost i održivost •masovna uporaba energije sunca i vjetra •primjena raznih oblika pohrane energije •razvoj industrije energetske opreme i postrojenja •razvoj industrije vozila i opreme za infrastrukturu •primjena novih tehnologija(upravljanje potrošnjom, CCS tehnologija, novi obnovljivi izvori) •napredne mreže za otkup obnovljive energije •jasna strategija razvojai akcijski planovi •modernizacija rafinerijaprimjenom učinkovitijih procesa, prenamjenom proizvodnje te primjenom obnovih izvora energije •ulaganje u nove djelatnosti •ulaganje u istraživanje i razvoj domaćih nalazišta nafte i plina •UPP terminal za Republiku Hrvatsku i EU Promet: •niskougljični gradski i međugradski promet •visoka razina javne svijesti o javnom prijevozu te čišćim oblicima prijevoza •razvijen željeznički i riječni promet •poticaji za vozila na osnovu manje potrošnje fosilnih goriva •javni prijevoz u potpunosti niskougljičan Zgradarstvo: •obnova postojećeg stambenog fondaradi povećanja energetske učinkovitosti i korištenja OIE •gradnja isključivo niskoenergetskih zgrada, smanjena emisija CO2 •podignuta društvena svijest o korištenju i proizvodnji energije u zgradama •razvijena industrija i sektor usluga baziran na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije •masovna primjena dizalica topline Poljoprivreda: •održivo gospodarenje poljoprivrednim područjima •održiva i ekološka proizvodnja •primjena mjera - smanjeno korištenje mineralnih gnojiva, uvođenje zelenog poreza na mineralna gnojiva, adekvatno zbrinjavanje organskog gnojiva i korištenje bioplina, unaprijeđen sustav gospodarenja stajskim gnojivom, davanje potpora na osnovi održive proizvodnje i povećanja količine ugljika u tlu, plaćanje poreza na osnovi ugljika u tlu •integralni pristup razvoju poljoprivrede •samoodrživost u proizvodnji hrane • oživljavanje zadrugarstva i stvaranja uvjeta za energetsko korištenje ostataka organskog materijala iz poljoprivrede Šumarstvo: •održivo gospodarenje šumama •povećanje vrijednosti šuma održati ili poboljšati postojeći fond šumskog zemljišta •pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta i područja zahvaćenih požarima •pošumljavanje brzorastućim vrstama drveća • oživljavanje zadrugarstva i stvaranja uvjeta za energetsko korištenje šumskih ostataka kod privatnih šumo-posjednika Gospodarenje otpadom: •smanjenje (izbjegavanje) nastajanja otpada i emisija stakleničkih plinova •uspostavljen sustav gospodarenja otpadom •sanirana odlagališta otpada •potpuna oporaba otpada. ... | Primljeno na znanje | gdje je komentar? |
| 38 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 4.6.VIZIJE ZA 2050. GODINU I PREPOZNATE POTREBE PO SEKTORIMA, odlomak Prepoznate potrebe po sektorima ne uvažavaju se činjenice kako su energija sunca i vjetra jedini energetski resursu u kojima RH ne oskudijeva te kako je za masovnu primjenu energije sunca i vjetra, osim tradicionalnih oblika spremanja električne energije pomoću reverzibilnih hidroelektrana, valja uključiti i proizvodnju vodika, sintetskih goriva, korištenje latentne topline za pohranu toplinske energije i druge tehnike pohrane energije. U tekstu se spominju "napredne mreže za otkup obnovljive energije". Napredne mreže omogućuju, između ostalog, da potrošači električne energije postanu i proizvođači („prosumers“), no to nije jedina uloga naprednih (pametnih) mreža. | Prihvaćen | Ove teme detaljnije su obrađene u poglavlju 7. |
| 39 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Glava 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, poglavlje 4.1.GOSPODARSKI POKAZATELJI Strategija se radi za razdoblje do 2030 s pogledom na 2050. Stoga se ne čini smislenim navoditi aktualne gospodarske pokazatelje budući da oni ni na koji način nisu relevantni za strateško promišljanje ovakvog tipa. Ono što jest relevantno i što treba navesti jest kako su domaći resursi fosilnih goriva ili posve iscrpljeni (ugljen) ili su njihove zalihe pri kraju (nafta i plin) te da je zbog toga RH prisiljena izdvajati ogromna sredstva bilo za uvoz ugljena, nafte i plina bilo za uvoz električne energije, što u velikoj mjeri remeti vanjskotrgovinsku bilancu. | Primljeno na znanje | Vezano za resurse, NUS se poziva na godišnji energetski pregled Energija u Hrvatskoj (MINGO, 2015.) u kojem su navedeni resursi. Tema je obrađena u poglavlju 7.3. |
| 40 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 3.4.OTVORENA PITANJA I GEOPOLITIČKI KONTEKST navodi se sljedeće: ... Status nuklearne energije ostaje neriješen, ipak vrlo je vjerojatno prema sadašnjim planovima da neće doći do obnove nuklearnih programa, izuzev pojedinačno u nekim državama EU i svijeta... Nuklearna fuzija se ne spominje. | Prihvaćen | Prihvaća se, dodat će se. |
| 41 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | U poglavlju 3.4.OTVORENA PITANJA I GEOPOLITIČKI KONTEKST a također i na nekoliko mjesta dalje navodi se riječ "šejlovi". Što je to? Da li se to odnosi na škriljce? Što god bilo valja koristiti hrvatski književni jezik. | Prihvaćen | Koristit će se hrvatski naziv – škriljevci. |
| 42 | Dalibor Barbalić | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Prije bilo kakvog komentara, predlažem SVIMA koji se žele uključiti u ovo Savjetovanje da pogledaju/odslušaju sljedeći video a predlagatelju "STRATEGIJE" da razmotri sve navedene ČINJENICE u predmetnom videu. Copy - Paste sljedeći link u vašu tražilicu https://www.youtube.com/watch?v=lc_3XKUnx-8 A ovo kaže akademik Vladimir Paar .... ( Copy -Paste u vašu tražilicu ) https://www.youtube.com/watch?v=t-oTEt5lwj0 | Primljeno na znanje | Referentna istraživanja globalne znanstvene zajednice o klimatskim promjenama mogu se naći u okviru Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC). Više informacija na: http://www.ipcc.ch/. |
| 43 | Marijan Kalea | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU | Opći dojam: strategija je iznesena zavidno ekstenzivno; dok je Njemačka objavila 15. lipnja 2017. svoju strategiju, prepunu brojčanih vrijednosti i vrlo konciznih tekstualnih formulacija na 81 stranici, mi našu strategiju pišemo na 166 stranica (kada se originalni tekst prebaci u Word); dvostruko više! Ima beskrajno dugih formulacija, prepisivanja odavno poznatoga, nepotrebnog opširnog izlaganja sadržaja raznih obvezujućih dokumenata i mnogo ponavljanja, nabrajanja,… Ne znam hoće li uopće autori to, u cjelini, savjesno pročitati i barem ispraviti raznolike formulacije o istom pitanju ili izostaviti ponavljanja!? U energetičkom smislu ima niz krivo nazvanih pojmova, koji se usput, variraju u svojoj primjeni u istom tekstu (primjerice, naziv „gorivo“ umjesto „oblika primarne energije“ u hidroelektranama, vjetroelektranama, sunčanim elektranama!?). Nužan je sažetak od dvadeset-trideset stranica za one, kojima će to biti predmet njihova usvajanja. | Djelomično prihvaćen | Postoje zahtjevi za proširenjem i smanjenjem teksta. Prihvaća se za ujednačavanje pojmova. Postoji sažetak teksta na 20 stranica, dostupno na: http://www.mzoip.hr/doc/sazetak_niskougljicne_strategije.pdf |
| 44 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 1.SVRHA, CILJEVI I NAČELA | Prijedlog strategije je neambiciozan i nekosistentan tako da proklamirana vizija kako će opskrba energijom biti sigurnija, gotovo potpuno vlastita, iz obnovljivih izvora i s malim emisijama, a potrošači energije biti će i proizvođači energije uopće ne proizlazi iz teksta prijedloga strategije. | Nema odgovora | |
| 45 | Berislav Botinčan | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 1.SVRHA, CILJEVI I NAČELA | ... Opskrba energijom biti će sigurnija, gotovo potpuno vlastita, iz obnovljivih izvora i s malim emisijama, a potrošači energije biti će i proizvođači energije. Prometni sustav biti će intermodalan i integriran, pretežito s električnim vozilima u gradovima. ... | Nema odgovora | |
| 46 | Maja Pokrovac | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 2.PROCES IZRADE STRATEGIJE I METODOLOŠKI PRISTUP | Prema Pariškom sporazumu, EU sada radi na implementaciji Governance system koji će služiti za praćenje svih članica EU i njihovog napretka u ostvarenju preuzetih ciljeva, poglavito do 2030. Do siječnja 2018., sve države pa tako i Hrvatska su obvezne dostaviti Planning Act 2030, gdje se u detalje razlaže kako će ostvariti ove ciljeve, a na svakoj je državi onda pojedinačno da to regulira odgovarajućim zakonima, strategijama, pravilnicima i slično. | Primljeno na znanje | Radi se o Integriranom energetsko klimatskom planu koji je predviđen u Strategiji. Prema posljednjim informacijama u okviru pregovora u EU o novim direktivama, očekuje se da će nacrt ovoga plana biti potrebno dostaviti krajem 2018. godine, a konačni plan krajem 2019. godine. Za više informacija: https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/governance-energy-union. |
| 47 | ZELENA AKCIJA | 3.MEĐUNARODNI KONTEKST I POLITIKA EUROPSKE UNIJE, 3.2.RELEVANTNOST KLIMATSKIH PROMJENA ZA REPUBLIKU HRVATSKU | 3.2 Relevantnost klimatskih promjena za RH Utjecaj klimatskih promjena na RH bit će puno veći od poplava na koje je stavljen fokus u tekstu. Požari, velike suše, podizanje razine mora, utjecaj na poljoprivredu, turizam, energetiku potencijalna su klimatska realnost u RH već sredinom ovoga stoljeća. http://www.ipcc.ch/report/ar5/wg2/ https://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg3/ipcc_wg3_ar5_summary-for-policymakers.pdf | Nema odgovora | |
| 48 | Berislav Botinčan | 3.3.STATUS MEĐUNARODNIH KLIMATSKIH PREGOVORA I EUROPSKA STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA, 3.3.3.Strategija Europske unije za borbu protiv klimatskih promjena | Citat: Okvir 3.3-1: Značaj Pariškog sporazuma Bivša glavna tajnica UNFCCC-a Christiana Figueres, u povijesnom govoru prilikom stupanja na snagu Pariškog sporazuma 5. studenoga 2016. godine je rekla: „Ovo je sporazum zajedničkog uvjerenja, solidarnosti s najugroženijim državama svijeta, sporazum dugoročne vizije, kojim će obveze novog pravnog okvira postati pokretač za siguran razvoj, za sve države svijeta do kraja stoljeća.“ posve je nepotreban. Aktualna stvarnost pokazuje kako neke države najavljuju istupanje iz Pariškog sporazuma. | Nema odgovora | |
| 49 | Marijan Kalea | 3.3.STATUS MEĐUNARODNIH KLIMATSKIH PREGOVORA I EUROPSKA STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA, 3.3.4.Ciljevi Europske unije | Nije točan izričaj: „• povećanje udjela potrošnje energije u Europskoj uniji iz obnovljivih izvora za 20%“, nego je trebalo točno reći: „• postizanje udjela potrošnje energije u Europskoj uniji iz obnovljivih izvora od 20%“. | Nema odgovora | |
| 50 | Marijan Kalea | 4.SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 4.2.ENERGETSKA STRUKTURA | Tablica 4.2-1 Umjesto naziva retka u tablici „Obnovljivi izvori“ treba stajati naziv „Ostali obnovljivi izvori“, jer u obnovljive izvore spadaju i – u svojim prethodnim redcima istaknuti – ogrjevno drvo i vodne snage. U toj tablici iskazane vrijednosti pod nazivom „Toplina“ odnose se na toplinu dobivenu korištenjem dizalica topline pa bi to trebalo u opasci navesti. Ako se ne navede, čitatelje može zavesti pitanje: kako to da se koristi toliko malo topline, ili kako se uopće koristi toplina u primarnim izvorima energije (osim Sunčeve i geotermalne)!? | Nema odgovora | |
| 51 | Marijan Kalea | 7.MJERE, SCENARIJI I SMJERNICE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ PO SEKTORIMA, 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE | Treba razdvojeno prikazati električnu energiju od topline. Ova se točka uglavnom odnosi na proizvodnju električne energije (donekle i – usputno – na toplinu, ali samo proizvedenu u spojenom procesu primjenom CTS) pa bi se tako trebala zvati (7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE), a odvojeno od nje treba dodati novu točku koja bi se zvala „7.2.a. PROIZVODNJA TOPLINE“ (dakako kod konačne redakcije bi se sve točke nakon 7.2. prenumerirale; bit će 7.3. umjesto 7.2.a. itd). U toj točki 7.2.a. treba obraditi: -proizvodnja topline iz spojenog procesa s električnom energijom (uz primjenu CTS ili iz malih kogeneracija) -proizvodnja topline u kotlovnicama (javnim, industrijskim i privatnim) -proizvodnja topline dizalicama topline (uz korištenje naglašeno električne energije, a manje plina pri tome) -proizvodnja topline kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja -proizvodnja topline iz ogrjevnog drva -geotermalna proizvodnja topline -najvažnije: sniženje potrošnje topline učinkovitijim korištenjem, osobito u zgradarstvu (Nijemci predviđaju da u razdoblju do 2030. godine, svake godine poboljšaju toplinsku izolaciju na 2% zgrada, a već sada su u tom pogledu daleko odmakli). Oko 25 PJ se proizvede topline iz prva tri gore nabrojana načina u Hrvatskoj 2015. godine, iz ogrjevnog drva proizvede se 53 PJ, iz Sunčeva zračenja 0,4 PJ i iz geotermalne energije 1,1 PJ, dakle ukupno oko 80 PJ. Pretpostavi li se da se cjelokupna neposredna potrošnja prirodnog plina ostvaruje pretvorbom u toplinu (procesnu, za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode) izlazi da tome treba dodati još 34 PJ, pa se ukupno za toplinski konačni oblik koristi 114 PJ. Neposredna ukupna potrošnja energije bila je 2015. godine 275 PJ, pa toplina predstavlja najmanje 40-tak posto ukupne neposredne potrošnje. Dodamo li tome nepoznatu (ali svakako nezanemarivu) količinu električne energije koja se koristi za procesnu toplinu, pripremu tople vode, kuhanje i grijanje dolazi se na oko 50% neposredno potrošene energije u toplinskom obliku! Kako se toplina ne dade konvencionalno proizvesti drugačije nego sagorijevanjem goriva onda je od presudne važnosti da se njezina proizvodnja promatra izdvojeno, razmatraju li se emisije štetnih plinova. Dakako, nekonvencionalno se proizvodi dizalicama topline, sunčanim kolektorima i izravnim ili kogeneracijskim korištenjem geotermalne energije, a obnovljivo još i korištenjem biomase (odnosno ogrjevnog drva) i bioplina. Naglašeno treba poticati – u niskougljičnom smislu – korištenje dizalica topline primjenom električne energije, a ne plina. U istom smislu treba najnaglašenije poticati primjenu sunčanih kolektora jer se godišnji ritam Sunčeva zračenja slaže s našom obalnom turističkom potražnjom, jer akumulacijom u bojlerima omogućuje odgodivo korištenje akumulirane topline, jer pruža trajno disperzirano veliko domaće zapošljavanje i jer jedan četvorni metar kolektora daje prosječno tri puta više topline nego li četvorni metar fotonaponskih modula. I dizalice topline i kolektore treba investicijski podupirati. Korištenje topline ogrjevnog drva treba što više uščuvati u ruralnim područjima gdje je ono etablirano, suvremenijom pripremom (peleti, briketi,...) i suvremenijim korištenjem (centralno grijanje u kućama). Ne smije izostati niti orijentacija na korištenje brzorastućih plantaža drva, tzv. kultura kratkih ophodnji – s naglašenim imisijskim djelovanjem, te korištenje bioplina u kogeneracijskoj proizvodnji topline. Navest ćemo primjere u kojima se – manje-više sporadično – u postojećoj točki 7.2. dodiruje toplina: -7.2-1. zamjena elektrootpornog grijanja učinkovitijim sustavima -7.2-1. centralizirani toplinski sustavi (CTS) važna su okosnica dekarbonizacije energetskog sustava (to je na ovom mjestu nešto opširnije obrazloženo, valjalo bi staviti u predloženu točku o toplini 7.2.a.) -7.2-2. (okvir) primjena dizalica topline za individualno grijanje u ruralnim područjima -7.2-2. (okvir) Pri razmatranju CTS-a, za glavnu okosnicu se smatraju sustavi s kogeneracijom i njihovo poboljšanje tehnologijama za spremanje toplinske energije u trenucima kad je električna energija jeftina, i dalje u tom odjeljku -7.2.2. Cilj Programa korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje do 2030. godine. Programa je, između ostalog, identificirati troškovno učinkovit potencijal za povećanje energetske učinkovitosti, prvenstveno upotrebom kogeneracijskih jedinica, učinkovitih sustava grijanja i hlađenja te upotrebom otpadne topline iz industrijskih postrojenja. -7.2.2. Besplatne jedinice će dobivati toplane, u dijelu isporuke topline za kućanstva i usluge. (I tu je kraj „dodirivanja“ topline u točki 7.2.) | Nema odgovora | |
| 52 | Maja Pokrovac | 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 7.2.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija | (Donje brojke je moguće naknadno poslati u tablici jer je u komentarima prepoznaje samo kao tekst): Instalirana snaga elektrana (MW) 2015. 2030. 2050. Sati rada Snaga po NU1 2030. Snaga po NU2 2030. Proizvodnja po NU1 2030. Proizvodnja po NU2 2030. ukupno 4.787 6.522 - 8053 9.107 – 18.642 h/god MW MW MWh MWh Nuklearne elektrane 348 348 0 - 500 8000 348 348 2.784.000 2.784.000 Termoelektrane na ugljen 330 210 – 330 0 7500 210 330 1.575.000 2.475.000 Termoelektrane na plin 1.140 695 – 945 120 – 1.600 1000 695 945 695.000 945.000 Termoelektrane na plin sa CCS-om 0 0 0 – 1.100 Termoelektrane na ugljen sa CCS-om 0 0 0 Termoelektrane na loživo ulje 320 0 0 500 1253 1623 5.054.000 6.204.000 Hidroelektrane 2.095 2.609 2.609 – 3.609 4000 2609 2609 10.436.000 10.436.000 Male hidroelektrane 36 120 - 140 140 4000 120 140 480.000 560.000 2729 2749 10.916.00 10.996.000 Vjetroelektrane 418 1.520 – 2.000 2.200 – 6.720 2500 1520 2000 3.800.000 5.000.000 Sunčane elektrane 48 1.140 – 1.860 3.299 – 6.381 1150 120 1860 1.311.000 2.139.000 2660 3860 5.111.000 7.139.000 Elektrane na krutu biomasu 25 140 – 150 170 – 280 7500 140 150 1.050.000 1.125.000 Elektrane na bioplin 27 90 – 100 90 – 120 7500 90 100 675.000 750.000 Elektrane na geotermalnu energiju 0 35 - 40 40 - 50 8000 35 40 280.000 320.000 265 290 2.005.000 2.195.000 Ukupno 6.907 8.522 23.086.000 26.534.000 1. Da li je do 2030. moguće instalirati dodatnih 620MW hidroelektrana? Zbog ukupnih ograničenja povezanih sa zaštitom okoliša i prirode upitno je da li je realno za očekivati raspoloživost potrebnog prostora za izgradnju HE. 2. Da bi se instalirao nužan kapacitet vjetroelektrana potrebna je promjena zakonske regulative po pitanju Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode. Državne institucije zadužene za praćenje stanja u okolišu i prirodi (HAOP i dr.) moraju definirati prostor u kojem je moguće izvesti zahvate izgradnje VE potrebnog kapaciteta i uskladiti sa prostornim planovima. 3. Kako bi se instalirao veliki udio VE i SE od 2660-3860 MW nužno je strategijom definirati obvezu izgradnje prateće infrastrukture i usuglasiti ju sa desetogodišnjim razvojnim planovima HOPS-a i HEP ODS-a. 4. Za potrebe budućeg sustava uravnoteženja ukupnih novih količina proizvodnih pogona VE i SE nužno je u Strategiji jasno definirati strateški potrebu za prilagodbom postojećih i izgradnjom dodatnih regulacijskih elektrana kako brzih plinskih tako i hidroelektrana. 5. Treba se odrediti koliko dodatne snage i kapaciteta reverzibilnih-crpnih hidroelektrana treba izgraditi do 20130./2050. kako bi bili neovisni u opskrbi energijom uravnoteženja i imali zajamčenu sigurnost opskrbe. 6. Kod izlaska iz pogona 900MW termoelektrana do 2020. i dodatno 300MW do 2030. treba jasno definirati da nadomjesne elektrane trebaju biti brze plinske visokoučinkovite regulacijske elektrane po mogućnosti opremljene sa toplinskim spremnikom povezane sa CTS-om, u blizini industrije koja ima potrebu za toplinskim konzumom ili je veliki potrošač električne energije. 7. Razmotriti mogućnost da domaći resursi fosilnih goriva (a zbog sigurnosti opskrbe) budu prioritetno trošeni kao gorivo za brze regulacijske i back up plinske/dual fuel elektrane do 2050. 8. Treba jasno definirati plan-kvote za pojedini vid OIE do 2030. (po snazi i kapacitetu) kako bi se mogla planirati dinamika ulaska novih pogona u sustav i isti uskladiti s mrežnim planovima. 9. Obavezno u Strategiji predvidjeti kontinuitet prelaska postojeće Strategije energetskog razvoja iz 2009. i uskladiti ovu Strategiju sa ciljevima iz energetske strategije poglavito zbog neispunjenja plana izgradnje VE od 1200MW do 2020. Predlažemo da se u novoj Strategiji uvrsti obveza od postojećih kvota proširiti VE za dodatno 450MW i SE za 300MW do 2020. kako bi kontinuitet razvoja OIE bio osiguran. Isto tako omogućiti elektranama na bioplin i biomasu, a povezane su sa industrijskim prerađivačkim kapacitetima da se otvore potrebne kvote do 2020. kroz premijski sustav. 10. Korištenje i poticanje proizvodnje bioplina i biogoriva mora biti usklađeno s potrebama Strategije energetskog razvoja. Planirati i usvojiti zakonodavstvo koje će omogućiti poticanu proizvodnju bioplina, a isti utiskivati u plinsku mrežu i koristiti na mjestu gdje su instalirane plinske regulacijske elektrane te na taj način osigurati da i regulacijske elektrane budu na OIE tj. bioplin. | Nema odgovora | |
| 53 | Luka Predragović | 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 7.2.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija | Okvir 7.2-3: Prepreke razvoju malih integriranih... Osnovna prepreka je neusklađen zakonodavni okvir koji otežava energetsku preobrazbu (Zakon o energiji, Zakon o tržištu električnom energijom, prateći pravilnici i administrativna ograničenja). Preobrazba u proizvodnji podrazumijeva od malo velikih proizvođača na puno malih potrošača - proizvođača koji su motivirani na vlastitu investiciju. Sada su dovedeni u neravnopravni položaj. Opterećeni su naknadama i „dubokim“ troškovima priključenja koji su namijenjeni izgradnji novih izvora i infrastrukture velikih igrača i ograničenjem slobodnog raspolaganja viškovima energije na tržištu, visokom cijenom mrežarine iako manje opterećuju EES. Dio energije koju mora preuzeti iz mreže opterećena je tarifnom stavkom za vršnu snagu (15 min snagu) koja je uvedena s istim ciljem. To sve nažalost zakonodavni okvir podržava. Činjenica je da iz tih nameta nije niti jedna velika elektrana izgrađena a niti bude. Nisu li i ti nameti dio cijene električne energije u Hrvatskoj? Odnosi se na "ugljene elektrane prestaju biti dovoljno konkurentne, unatoč relativno jeftinom energentu" Zahvaljujući dosadašnjim subvencijama, koje se postepeno ukidaju. Zabluda je da može sekundarna energija (električna) biti jeftina ako do nje dolazite na neučinkoviti način. Cijena je i doprinos u uništavanju eko-sustava i klime. Odnosi se na "U analizi osjetljivosti, u scenariju s 30% nižim cijenama prirodnog plina..." Plin kao domaći energetski resurs trebalo bi koristiti isključivo u kogeneracijama a cijena sekundarne toplinske i električne energije trebale bi biti realne bez ekstra profita i skrivenih nameta. Odnosi se na "da je jedno moguće rješenje izgradnja nuklearnih elektrana..." Mislim da je općenito pogrešan pristup rješavanju energetske problematike. Premalo je ugrađeno svjetskih trendova razvoja tehnologija. O vodiku niti riječi, a vodik je budućnost u energetskoj preobrazbi. PEM tehnologija i visoko učinkovita pretvorba viškova električne energije u vodik, pohrana vodika za sezonske potrebe i njegova svestrana upotreba i mogućnost pretvorbe u druge oblike energije doprinijeti će isplativosti i energetskoj iskoristivosti upotrebe OIE i smanjenju emisija CO2. Pojednostaviti će sadašnja pitanja regulacije elektroenergetskog sustava. Naši domaći resursi i nositelji energetskog razvoja su: Sunce, voda, plin i infrastruktura. Razvoj slobodnog energetskog tržišta (bez monopola), primjena novih tehnologija, energetska preobrazba koja podrazumijeva umjesto nekoliko velikih elektrana graditi će se puno malih na mjestu potrošnje, potrošač postaje i proizvođač, viškove energije pretvoriti i pohraniti, energetski management u proizvodnji i potrošnji biti će stupovi energetskog razvoja. Odnosi se na "Razvoj elektrane na biomasu i bioplin..." Upotreba biomase DA s poticajima, ali samo u uvjetima visoke energetske iskoristivosti. Drvnu masu ne spaljivati već uplinjavati. Plin pohraniti i koristiti u kogeneracijskom procesu kad to potrošnja zahtjeva. Odnosi se na "Integracija OIE u CTS" A što s viškom topline, entropijom i cijenom takove energije? Možda je bolje rješenje PV i toplinska pumpa s pohranom (namjena za grijanje i hlađenje) Odnosi se na "Elektrifikacija sektora prometa" Ne bi trebalo e-mobilnost previše povezati s problemom regulacije EES-a budući je najnovija tendencija zamjena baterija (puno- za prazno) a punionice će željeti iskoristiti jeftiniju energiju iz sustava i neće biti zainteresirane povratu energije u EES. Bolje je planirati pohranu viškova energije u EES-u distribuirano po područjima, (TS, lokalna zajednica, mjesto proizvodnje) a takova rješenja su vezana s razvojem mikro mreža i Smart Grid. Odnosi se na "Troškovi proizvodnje električne energije" Zahvaljujući razvoju tehnologija cijena proizvodnje postaje sve niža i imati će jak utjecaj na energetski razvoj. Nema potrebe više subvencionirati proizvedeni kWh, to je bila zabluda koju ćemo svi platiti ali je možda trebalo u onom trenutku kako bi se krenulo s OIE. Danas je cijena male (10 kW) sunčane elektrane oko 1000 €/kW a velike ispod 700 €/kWh. Osunčanost područja Hrvatske možemo promatrati kroz 2000 do 3600 h/god, a u energetskom miksu s hidropotencijalom i zahtjevom potrošnje za hlađenjem ljeti dobivamo visoku kompatibilnost s hidroelektranama i tu vidim povećani razvoj sunčanih elektrana za vlastitu proizvodnju i potrošnju. S vjetroelektranama trebalo bi opreznije planirati s obzirom na mali vjetropotencijal u Hrvatskoj, s ekvivalentnim brojem 2327 radnih sati, uz faktor iskorištenja snage koji se kreće u rasponu od 16.8% (lipanj) do 40,87% (veljača), s prosjekom pojedinačnih mjesečnih vrijednosti koji iznosi 26,7%. (Godišnji izvještaj o proizvodnji vjetroelektrana u Hrvatskoj 2016. - HOPS) | Nema odgovora | |
| 54 | Darko Podravec | 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 7.2.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija | Vezano za korištenje potencijala vodnih snaga, čini se da nedostaju ili se ne analiziraju podaci vezani za hidro energetski potencijal umjetnih vodotoka niske biološke raznolikosti nastalih kanaliziranjem prirodnih vodotoka u nizinskim krajevima kontinentalne Hrvatske tokom prošlog stoljeća. Jasno je da taj potencijal na pojedinačnim vodotocima nije velik, ali se treba razmotriti njihov ukupni iznos kao alternativa izgradnji hidroelektrana na posljednjim preostalim prirodnim vodotocima u kojima je još uvijek očuvana ali ugrožena biološka raznolikost. Preseljenjem tehnologija za iskorištavanje hidro potencijala s prirodnih vodotoka na umjetne vodotoke moguće je popraviti loše stanje podzemnih voda vraćanjem barem dijela vodotoka u prirodna korita, čime se povećava otpornost šumarstva i poljoprivrede na već sada očekivane klimatske promjene a zadržani sustav za obranu od poplava unaprjeđuje se u kontrolirani sustav upravljanja rizicima od poplava. Otpornost šuma i poljoprivrede prema ovoj strategiji trebala bi biti nužna kako bi se dao doprinos usporavanju klimatskih promjena . No sve to nije moguće bez odgovarajućih početnih podataka, te smatram da je strategijom potrebno predvidjeti ulaganje sredstava u odgovarajuća istraživanja hidro potencijala i na umjetnim vodotocima, ukoliko se doista želi dodatno iskoristiti ovaj energetski potencijal na održivi način, kao što i sami pišete u skladu sa zaštitom prirode i podnošljivim utjecajem na ekološku mrežu. Pored toga treba predvidjeti financiranje razvoja novih tehnologija (po mogućnosti od srane domaćih fakulteta) za iskorištavanje hidro potencijala primjenjivih i na prirodnim vodotocima kao što su priobalne i plutajuće hidroelektrane koje su doduše manje iskoristivosti u pretvorbi energije vodotoka u električnu energiju, ali ne uništavaju krajolik njegovim potapanjem, ne zadržavaju sediment (hidroelektrane u Sloveniji i Austriji su, prema Studiji utjecaja na okoliš za malu hidroelektrane Petruševec 1 i 2 u Zagrebu, snizile korito i podzemne vode uz Savu za 4 do 11 metara), te ne ograničavaju migracije vodenih organizama ključnih za njihovo razmnožavanje i opstanak. Male hidroelektrane bile bi dovoljno velike da integracijom u pametne mreže zajedno s elektranama na biomasu sudjeluju u stabiliziranju električne proizvodnje i opskrbe električnom energijom koja će biti destabilizirana proizvodnjom iz fotonaponskih panela u obližnjim naseljima. Vrlo slično, vezano za elektrane na biomasu i bioplin, ne postoje podaci o lokalnim i regionalnim kapacitetima unutar RH za proizvodnju obnovljive energije iz šumske biomase. Zbog toga neslužbene procjene kojima barata uvoznički lobi za brzorastuća stabla (paulovnija) govore kako je već sada dodijeljeno više koncesija za proizvodnju energije iz tog izvora nego što ga se u Hrvatskoj može proizvesti i naravno vrše pritisak da se omogući uspostava plantaža uvozne paulovnije na što većim površinama (što će biti uređeno Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji). Strategija ove vrste trebala bi raspolagati osnovnim podacima o realnim trenutnim proizvodnim kapacitetima ovog energenta, s obzirom da raspolažemo sa barem 4 domaće vrste kao izvor šumske biomase, a koje ne izlažu domaće gospodarenje šumama i poljoprivredu novim rizicima od štetnika i invazivnih vrsta. Također ne postoje podaci o regionalnim i lokalnim kapacitetima za proizvodnju bioplina, pri čemu bi se u obzir uzeli faktori za definiranje održive proizvodnje, a to je prije svega (ne)prihvatljivo povećanje cijena hrane zbog dodatnog smanjenja poljoprivrednih površina za njenu proizvodnju. Takav negativan utjecaj bio bi manji ukoliko bi se energija proizvedena iz ostataka poljoprivredne proizvodnje koristila za daljnju preradu poljoprivrednih proizvoda u hranu i druge sirovine po znatno nižoj cijeni, pa bi ova strategija trebala odrediti prioritete za primjenu pripadajućih tehnologija okrenutih u tom smjeru. Na kraju, postoje li ikakvi podaci o potencijalima za proizvodnju energije iz morskih struja, valova, plime i oseke? | Nema odgovora | |
| 55 | Marijan Kalea | 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 7.2.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija | U tablici 7.2-1. neprimjereno je iskazan porast korištenja sunčanih elektrana. Naime, predviđa se dostizanje instalirane snage podjednake vjetroelektranama, što nije opravdano, trebalo bi ići na to da njihova snaga bude polovina snage vjetroelektrana jer im je trajanje godišnjeg iskorištenja u nas oko dva puta niže (1300 sati spram 2400 sati). Drugi razlog za oprezniji rast sunčanih elektrana je taj što povjerenje u njihovu instaliranu snagu jednako nuli, ukoliko se vršno opterećenje zbiva u zimskim večernjim satima, dakle u pokriću vršnog opterećenja ne bi uopće sudjelovale! Čitava Europa uvozi ključni dio: fotoćelije, iz Kine ili Dalekog istoka, nikada nećemo postati proizvođači te osnovne komponente. Korištenje Sunčeva zračenja treba dakako rasti ali znatnije primjenom kolektora za proizvodnju topline a ne električne energije (Nijemci predviđaju do 3030. godine instaliranu snagu vjetroelektrana 121 GW, a fotonaponskih sustava 86 GW – uz neiskazano ali također opredijeljeno kolektorsko korištenje Sunčeva zračenja za dopunsko grijanje). Nedovoljan je rast korištenja elektrana na bioplin, praktički bez porasta do 2050. godine (Nijemci su 2015. godine proizveli tri puta više električne energije iz bioplina nego li iz čvrste biomase!). Tekst nakon tablice 7.2-1. Protivim se daljnjem izlaganju Hrvatske uvozu električne energije. Sadašnja burzovna cijena od oko 3 centa/kWh porast će na 4,3 centa/kWh u 2030., a na 4,7 centa/kWh u 2035. godini (prema recentnom njemačkom gledanju – Energiewende-The Big Picture, iz lipnja 2017), izostankom dogradnje i djelomičnom obustavom pogona konvencionalnih elektrana padat će burzovne ponude, time rasti cijena. Njemačka predviđa da do 2030. godine obustavi izvoz električne energije (tako će vjerojatno ići kretanje i u drugim zemljama nakon sve naglašenijeg gašenja elektrana na ugljen). Mi smo 2015. godine prema udjelu uvoza u ukupnoj potrošnji električne energije bili na trećem mjestu u EU (iza Luksemburga i Litvanije). S tim je u vezi i pokrivanje vršnog opterećenja elektranama na stalne izvore energije (dakle, nuklearne te na fosilna goriva, biomasu i bioplin), Hrvatska je po tome na petom mjestu otpozadi u EU s pokrivenošću od 60-tak posto, 2015. godine. Dvije trećine članica EU ima tu pokrivenost jednaku ili veću od 100%, u tim zemljama može potpuno izostati angažman elektrana na nestalne OIE i potražnja će biti zadovoljena i u trenutku vršnoga opterećenja elektroenergetskog sustava! | Nema odgovora | |
| 56 | Luka Predragović | 7.2. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 7.2.2. Smjernice za niskougljični razvoj | Odnosi se na 7.2.1. Osnovna prepreka je neusklađen zakonodavni okvir koji otežava energetsku preobrazbu (Zakon o energiji, Zakon o tržištu električnom energijom, prateći pravilnici i administrativna ograničenja). Preobrazba u proizvodnji podrazumjeva od malo velikih proizvođača na puno malih potrošača - proizvođača koji su motivirani na vlastitu investiciju. Sada su dovedeni u neravnopravni položaj. Opterećeni su naknadama i „dubokim“ troškovima priključenja koji su namjenjeni izgradnji novih izvora i infrastrukture velikih igrača i ograničenjem slobodnog raspolaganja viškovima energije na tržištu, visokom cijenom mrežarine iako manje opterećuju EES. Dio energije koju mora preuzeti iz mreže opterećena je tarifnom stavkom za vršnu snagu (15 min snagu) koja je uvedena s istim ciljem. To sve nažalost zakonodavni okvir podržava. Činjenica je da iz tih nameta nije niti jedna velika elektrana izgrađena a niti bude. Nisu li i ti nameti dio cijene električne energije u Hrvatskoj? | Nema odgovora | |
| 57 | ZELENA AKCIJA | 7.3. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 7.3.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija | 7.3.1. istrazivanja nafte i plina nisu prepreka za niskougljični razvoj - komentar: kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene te ubrzala tranzicija u niskougljično društvo smatramo kako ne smije biti novih ulaganja u novu fosilnu infrastrukturu. | Nema odgovora | |
| 58 | ZELENA AKCIJA | 7.MJERE, SCENARIJI I SMJERNICE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ PO SEKTORIMA, 7.5.PROMET | Vizija prometnog sustava je dobro opisana i pokriva različite aspekte koji zajednički ostvaruju održiv promet u niskougljičnom društvu. Poglavlje 7.5.1. Uvidi na temelju rezultata scenarija Za scenarij snažne tranzicije predviđa se da će za smanjenje emisija u teškim teretnim vozilima te avionskom prometu biti važna upotreba biogoriva i/ili sintetskih goriva s udjelima od preko 50%. S obzirom da u sintetska goriva spadaju i goriva dobivena iz ugljena ili iz škriljevca, jasno je da takvim gorivima ne može biti mjesta u Niskougljičnoj strategiji, a osobito ne u scenariju snažne tranzicije. Poglavlje 7.5.2. Smjernice za niskougljični razvoj Do 2030. godine Jedna mjera predviđa preispitivanje mogućnosti za proširenje unutarnjih plovnih putova, posebno na rijeci Savi do Zagreba. S obzirom da se povećanje plovnosti uglavnom radi agresivnim zahvatima u korito rijeke, smatramo da je nužno ukloniti navedenu mjeru, jer poticanje riječnog prometa ne smije se dešavati na račun uništavanja bioraznolikosti. Također, generalni je dojam predviđenih mjera iz poglavlja broj 7 da su one primarno usmjerene na različite tehničke zahvate , iz čega slijedi da je sam tehnološki napredak gotovo dovoljan za smanjenje emisija iz prometa. Iako se među mjerama spominju i netehničke, njima je dan bitno manji prostor i dojam je da su u drugom planu. To je vidljivo i iz popisa priloga gdje postoji Prilog II: Tehničke mjere za smanjenje emisija, dok nema poglavlja koje propisuje Netehničke mjere za smanjenje emisija. Smatramo da ovakav pristup ne može osigurati dovoljno smanjenje emisija iz prometa. Mjere u prometu moraju se temeljiti na principu ASI (Avoid – Shift – Improve (izbjegni – prebaci – popravi), tj. moraju biti usmjerene na smanjenje ostvarenih putovanja motornim vozilima primjenom različitih organizacijskih mjera, stoga neetehničke mjere moraju biti sadrzanije u NUSu. Promet je jedan od najzahtjevnijih sektora za smanjenje emisija, stoga će dosezanje zadanih ciljeva u velikoj mjeri ovisiti o prometu. Čak i scenarij snažne tranzicije jedva doseže minimum cilja ukupnog smanjenja emisije Europske unije do 2050. godine. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore uvođenjem netehničkih mjera kako bismo mogli ostvariti još ambicioznije ciljeve. Nema mogućnosti komentiranja priloga pa ćemo na ovom mjestu dati komentar koji se tiče upravo organizacijskih mjera u prometu. U referentnom scenariju (prilog I.3) navodi se procjena o 520 automobila na 1000 stanovnika u 2050. Nigdje ne postoji proračun kako se došlo do navedenog broja i temeljem čega je tako procijenjeno. Jedina referenca je prosječan broj automobila u EU, ali prosječan stupanj motorizacije u EU 2016 nije dovoljan za procjenu stupnja motorizacije u Hrvatskoj u 2050, čak niti u referentnom scenariju. U scenariju NU1 (prilog III.3) ne navodi se procjena ukupnog broja vozila, ali spominju se određeni postoci i procijenjeni brojevi vozila iz čega je moguće izračunati da ukupan procijenjeni broj vozila 2050. Iznosi oko 1,97 milijuna vozila. Također, nije obrazloženo kako je moguće u scenariju postepene tranzicije u 2050. bude više vozila nego što ih je sada. Izgledno je da bi pojedine mjere koje se navode (prebacivanje dijela vožnji na javni prijevoz, unaprjeđenje biciklističke infrastrukture, širenje pješačkih zona…) i mjera koje se zanemaruju (kvalitetnija integracija prometnog i prostornog planiranja, financijska destimulacija korištenja individualnih motornih vozila…) u scenariju postepene tranzicije trebao rezultirati i određenim smanjenjem broja vozila. To osobito vrijedi za scenarij NU2, gdje se u prilogu IV.3 uopće ne navodi procijenjeni broj vozila. Na početku se ističe da su nabrojane mjere u odnosu na scenarije NU i NU1, iz čega se može zaključiti da procjenjeni broj vozila ostaje isti i u ovom scenariju. Ako je to točno, onda je još problematičnije da se niti u ovom najambicioznijem scenariju u jednom od najzahtjevnijih sektora ne predviđaju mjere koje će smanjiti potrebu za posjedovanjem vozila i smanjiti njihov broj. Iako je točno da uz razvoj V2G koncepta punjenja električnih automobila pri njihovom velikom broju može doprinjeti stablinosti elektroenergetske mreže, pogrešno je imati premisu da je pozitivno imati što više vozila. Za proizvodnju svakog vozila potrebna velika količina energije, kao i za njegovu reciklažu nakon prestanka korištenja. Također, veći broj vozila u pravilu ima negativan utjecaj na sigurnost prometa kao i negativan utjecaj na zauzimanje prostora 8u pojedinim slučajevima i devastaciju prirode) dodatnom prometnom infrastrukturom. | Nema odgovora | |
| 59 | Mladen Antunović | 7.5.PROMET, 7.5.2.Smjernice za niskougljični razvoj | U dokumentu je prepoznata uloga UPPa kao alternativnog goriva u pomorskom prometu, te je u smjernicama za niskougljični razvoj za područje prometa do 2020 navedeno da je potrebno u projekt izgradnje UPP terminala uključiti i pretakanje UPPa u brodove, međutim nije prepoznato da UPP ima značajnu ulogu i kao alternativno gorivo u ostalim oblicima prometa (cestovni, željeznički, riječni), a posebno u kontekstu smanjenja emisija. Stoga se predlaže dopuna točke 7.5.2 sa stavkom: "Pored uključenja sustava pretakanja u brodove UPPa, u sklopu izgradnje UPP terminala, u isti je potrebno uključiti i sustav pretakanja UPPa za potrebe ostalih oblika prometa, a posebice cestovnog i željezničkog. Pritom je potrebno izraditi program i ulagati u razvoj distribucije UPPa za potrebe svih oblika prometa, što će biti definirano Akcijskim planom." | Nema odgovora | |
| 60 | Mladen Antunović | 7.5.PROMET, 7.5.2.Smjernice za niskougljični razvoj | Uvidom u točku 7.5.2. uočeno je da nije definirana jasna poveznica s Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu koji je donesen na sjednici Vlade RH od 6. travnja 2017. godine (u tekstu se spominje 2015. godina). Svrha Nacionalnog okvira politike je definiranje i razrada nacionalnih ciljeva i mjera za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu. Glavni cilj uspostave infrastrukture za alternativna goriva je razvoj održivog prometnog sustava, uz minimalne negativne učinke po okoliš i društvo, uključujući i smanjenje emisija, te osiguranje interoperabilnosti s državama u okruženju i državama članicama EU. Predlaže se da se u točki 7.5.2 dopuni stavak koji će jasno istaknuti da Akcijskim planom trebaju biti definirane mjere koje su potrebne za ostvarivanje nacionalnih ciljeva (u kontekstu izgradnje infrastrukture za uporabu električne energije, ukapljenog i stlačenog prirodnog plina, vodika, ukapljenog naftnog plina i biogoriva u prometu), a koje će se periodički revidirati u okviru Nacionalnog okvira politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu. | Nema odgovora | |
| 61 | ZELENA AKCIJA | 7.MJERE, SCENARIJI I SMJERNICE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ PO SEKTORIMA, 7.6.SEKTOR OPĆE POTROŠNJE (KUĆANSTVA I USLUGE) | Ukupna stambena površina zgrada u uslužnom sektoru će se povećati za 23% do 2030. godine te za 44% do 2050. – treba izbaciti riječ 'stambena' Prema provedenim analizama i strateškim dokumentima u Republiic Hrvatskoj je u 2012. godini bilo stambenih zgrada površine 142,2 mil. m 2 . Od toga je 55,4 mil. m 2 (39%) višestambenih zgrada, a 86,7 mil. m 2 obiteljskih kuća (41%). – treba uskladiti postotke da zbrojeni daju 100% | Nema odgovora | |
| 62 | Brodsko ekološko društvo-BED | 7.MJERE, SCENARIJI I SMJERNICE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ PO SEKTORIMA, 7.7.POLJOPRIVREDA | Komentari poljoprivreda: Str 21. „Vizija budućnosti poljoprivrede s punom primjenom dobre poljoprivredne prakse je da će se istom baviti mladi i obrazovani poljoprivrednici, u obnovljenim selima, na okrupnjenim gospodarstvima, s visokim prinosima raznolikih kultura otpornih na klimatske promjene i rizike meteoroloških nepogoda. Gospodarstva će biti ekonomski održiva i konkurentna, s uzgojem koji je orijentiran prema eko-proizvodnji i zelenom tržištu, uz korištenje agro-okolišnih i agro-šumarskih sustava. Ruralna područja i gospodarstva će biti energetski gotovo neutralna i resursno učinkovita. Proizvodit će se biomasa za goriva bez ugrožavanja proizvodnje hrane, pri čemu će proaktivno doprinositi smanjenu emisije stakleničkih plinova s neznatnim utjecajima na okoliš. Sve mjere koje će se poduzimati biti će temeljene na troškovnoj učinkovitosti, uvažavanjem socio-gospodarskih i prirodnih osobitosti.“ Iako uvažavamo potrebu za dovoljnom proizvodnjom hrane niskougljična vizija koju zagovaramo nije lišena malih proizvođača, na malim gospodarstvima i relativno nisko prinosnih kultura I vrsta koje u sebi nose druge vrijednosti. Umjesto da se sav fokus stavlja na nadu u tehnološki napredak i okrupnjavanje, dio napora se treba usmjeriti u to da se ne uništi način uzgoja hrane koji je trenutno još prisutan i da se ne unište prakse koje su nisko intenzivne ali nužne u osiguravanju drugih usluga društvu. (oprašivanje, pohrana ugljika, pročišćavanje vode, biološka raznolikost, zaštita tla, zaštita od poplava). To je put koji zahtjeva manja ulaganja i manju promjenu paradigme uzimajući u obzir stanje u poljoprivredi u RH. U našoj viziji je svaka zemlja prehrambeno suverena, pa tako i Hrvatska, a uz institucionalizirano obrazovanje prihvaća se tradicionalno znanje u niskougljičnoj prozvodnji hrane kakvu još i danas prakticiraju mnogi uzgajivači izvornih i zaštićenih tradicijskih pasmina, autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja, čuvari sjemena, malih tj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava isl. Veća je povezanost urbanog i ruralnog dijela zemlje i postoje kratki lanci opskrbe putem kojih se stanovništvo gradova hrani lokalno i zdravo uz smanjeni ekološki otisak. Strana 121. - U tablici Tablica 16.4-1: Mjere zaštite okoliša –– Sadnju „energetskih“ kultura na poljoprivrednim površinama planirati na način da i dalje bude raspoloživa potrebna količina površina za proizvodnju hrane. – dodati I biološku raznolikost – u skladu sa EU strategijom o bioraznolikosti u dijelu vezanom za poljoprivredu koja nalaže da se trebaju maksimalno povećati povšine travnjaka, oranica i trajnih nasada koji su obuhvaćeni mjerama zaštite bioraznolikosti u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Poljoprivredne prakse I krajolici bogati biološkom raznolikošću su otporniji na klimatske promjene, uz to što smanjuju eroziju tla, povećavaju zadržavanje vode u tlu, povoljno su okruženje za oprašivače itd. Dodati nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša, prirode i energetike. Prilikom realizacije mjere unutar sektora Poljoprivreda, koja glasi: „Poboljšanje uzgojno-selekcijskog programa, zdravlja i dobrobiti životinja“, paziti na očuvanje genetske raznolikosti kako ne bi došlo do inbreeding- a (križanja u srodstvu). Komentar: Razlog očuvanja genetske raznolikosti u uzgoju stoke nije samo opasnost križanja u srodstvu – genetski resursi tradicionalnih pasmina neprocjenjivi su u borbi protiv klimatskih promjena jer u sebi nose gene koje su prilagođene podneblju I koji se mogu prilagođavati I novim klimatskim prilikama. Napomenuli bi da općenito u uzgojno-selekcijskim programima treba paziti na uvođenje genetski modificiranih vrsta i pasmina i poticati genetsku raznolikost in situ a ne držati ih zaključane u bankama gena. | Nema odgovora | |
| 63 | ZELENA AKCIJA | 7.MJERE, SCENARIJI I SMJERNICE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ PO SEKTORIMA, 7.7.POLJOPRIVREDA | Komentari poljoprivreda: Str 21. „Vizija budućnosti poljoprivrede s punom primjenom dobre poljoprivredne prakse je da će se istom baviti mladi i obrazovani poljoprivrednici, u obnovljenim selima, na okrupnjenim gospodarstvima, s visokim prinosima raznolikih kultura otpornih na klimatske promjene i rizike meteoroloških nepogoda. Gospodarstva će biti ekonomski održiva i konkurentna, s uzgojem koji je orijentiran prema eko-proizvodnji i zelenom tržištu, uz korištenje agro-okolišnih i agro-šumarskih sustava. Ruralna područja i gospodarstva će biti energetski gotovo neutralna i resursno učinkovita. Proizvodit će se biomasa za goriva bez ugrožavanja proizvodnje hrane, pri čemu će proaktivno doprinositi smanjenu emisije stakleničkih plinova s neznatnim utjecajima na okoliš. Sve mjere koje će se poduzimati biti će temeljene na troškovnoj učinkovitosti, uvažavanjem socio-gospodarskih i prirodnih osobitosti.“ Iako uvažavamo potrebu za dovoljnom proizvodnjom hrane niskougljična vizija koju zagovaramo nije lišena malih proizvođača, na malim gospodarstvima i relativno nisko prinosnih kultura I vrsta koje u sebi nose druge vrijednosti. Umjesto da se sav fokus stavlja na nadu u tehnološki napredak i okrupnjavanje, dio napora se treba usmjeriti u to da se ne uništi način uzgoja hrane koji je trenutno još prisutan i da se ne unište prakse koje su nisko intenzivne ali nužne u osiguravanju drugih usluga društvu. (oprašivanje, pohrana ugljika, pročišćavanje vode, biološka raznolikost, zaštita tla, zaštita od poplava). To je put koji zahtjeva manja ulaganja i manju promjenu paradigme uzimajući u obzir stanje u poljoprivredi u RH. U našoj viziji je svaka zemlja prehrambeno suverena, pa tako i Hrvatska, a uz institucionalizirano obrazovanje prihvaća se tradicionalno znanje u niskougljičnoj prozvodnji hrane kakvu još i danas prakticiraju mnogi uzgajivači izvornih i zaštićenih tradicijskih pasmina, autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja, čuvari sjemena, malih tj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava isl. Veća je povezanost urbanog i ruralnog dijela zemlje i postoje kratki lanci opskrbe putem kojih se stanovništvo gradova hrani lokalno i zdravo uz smanjeni ekološki otisak. Strana 121. - U tablici Tablica 16.4-1: Mjere zaštite okoliša –– Sadnju „energetskih“ kultura na poljoprivrednim površinama planirati na način da i dalje bude raspoloživa potrebna količina površina za proizvodnju hrane. – dodati I biološku raznolikost – u skladu sa EU strategijom o bioraznolikosti u dijelu vezanom za poljoprivredu koja nalaže da se trebaju maksimalno povećati povšine travnjaka, oranica i trajnih nasada koji su obuhvaćeni mjerama zaštite bioraznolikosti u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Poljoprivredne prakse I krajolici bogati biološkom raznolikošću su otporniji na klimatske promjene, uz to što smanjuju eroziju tla, povećavaju zadržavanje vode u tlu, povoljno su okruženje za oprašivače itd. Dodati nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša, prirode i energetike. Prilikom realizacije mjere unutar sektora Poljoprivreda, koja glasi: „Poboljšanje uzgojno-selekcijskog programa, zdravlja i dobrobiti životinja“, paziti na očuvanje genetske raznolikosti kako ne bi došlo do inbreeding- a (križanja u srodstvu). Komentar: Razlog očuvanja genetske raznolikosti u uzgoju stoke nije samo opasnost križanja u srodstvu – genetski resursi tradicionalnih pasmina neprocjenjivi su u borbi protiv klimatskih promjena jer u sebi nose gene koje su prilagođene podneblju I koji se mogu prilagođavati I novim klimatskim prilikama. Napomenuli bi da općenito u uzgojno-selekcijskim programima treba paziti na uvođenje genetski modificiranih vrsta i pasmina i poticati genetsku raznolikost in situ a ne držati ih zaključane u bankama gena. | Nema odgovora | |
| 64 | Darko Podravec | 7.7.POLJOPRIVREDA, 7.7.1.Uvidi na temelju rezultata scenarija | Promjene prehrambenih navika društva ne nalaze se u smjernicama što je velika šteta s obzirom na doprinos koji je moguć ukoliko se zamjene trenutni odnosi u potrošnji mesa i povrća. Takva smjernica mogla bi se odnositi na javno informiranje, edukacije i marketing usmjeren na povećanje udjela biljne hrane unutar dnevnog obroka, što u odnosu na druge napore ne bi trebalo predstavljati preveliki trošak. | Nema odgovora | |
| 65 | ZELENA AKCIJA | 7.MJERE, SCENARIJI I SMJERNICE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ PO SEKTORIMA, 7.9.GOSPODARENJE OTPADOM | Do 2020. godine • Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prema redu prvenstva koji se provodi u skladu s ciljevima EU direktiva, funkcionalan i ekonomski isplativ - uspostava centara za gospodarenje otpadom (planiranje kvalitetno upravljivog sustava na razini države). Potrebno je pojasniti formulaciju što su centri za gospodarenje otpadom te ih definirati kao centre koji ne sadržavaju obradu otpada čiji produkti idu u postrojenja za bilo kakvu vrstu termičke obrade, jer je ona nisko na razini prioriteta u hijerarhiji gospodarenja otpadom i suprotna ciljevima cirkularne ekonomije prema kojoj ide EU. Centri za gospodarenje otpadom moraju se graditi što lokalnije i sadržavati postrojenja za obradu odvojeno sakupljenog otpada i po potrebi odlagališta za odlaganje inertnog otpada. • Analiza i rješavanje pitanja otpadnog mulja, s mogućnosti korištenja u poljoprivredi, sadnji brzorastućih kultura ili za energetske svrhe Potrebno je pojasniti način planiranog korištenja otpadnog mulja u energetske svrhe jer se to može različito interpretirati. Spaljivanje mulja u postrojenjima za termičku obradu otpada godinama se pokušava progurati u Hrvatskoj iako je u potpunosti ekološki neprihvatljivo i ekonomski neisplativo. Energetsko iskorištavanje mulja prihvatljivo je samo u postrojenjima za anerobnu digestiju poput bioplinara. • Potpuna provedba sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta . Zatvaranje svih postojećih odlagališta nije dio ciljeva u nacionalnom Planu gospodarenja otpadom, niti je realno izvedivo do 2020., niti je nužno potrebno. Potrebno je sanirati sva odlagališta i ne odlagati neobrađeni otpad na njih. Postojeća sanirana odlagališta koja imaju još kapaciteta i ni na koji način ne ugrožavaju okolicu potrebno je sagledati kao opciju za odlaganje inertnog otpada nakon mehaničko-biološke obrade, umjesto gradnje megalomanskih regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Do 2030. godine • Učinkovita oporaba otpada - okosnicu sustava čine reciklažni centri sa sortirnicama, cjelokupni odvojeno sakupljeni otpad potrebno je oporabiti - gospodarenje sirovinama - kružno gospodarstvo . Što se učinkovite oporabe otpada tiče, okosnicu sustava osim reciklažnih centara sa sortirnicama moraju činiti i kompostane/bioplinare za obradu odvojeno sakupljenog biootpada koji čini više od 30% ukupne količine komunalnog otpada. | Nema odgovora | |
| 66 | Marijan Kalea | STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 18.ZAKLJUČAK | Primjedbe se odnosu na priloge, ali ih tamo ne mogu istaći! Tablicu I.1-2. treba umjesto „Neposredna potrošnja energije po gorivima“ nazvati „Neposredna potrošnja energije po oblicima“, jer kako pod „gorivima“ razumijevati ostale obnovljive izvore i električnu energiju, koje se navode prvoj koloni te tablice. Tablica I.1-3: Ista primjedba kao za tablicu I.1-2. Tablicu III.1-1: Neposredna potrošnja energije po granama, treba nazvati: Neposredna potrošnja energije po sektorima, jer je tako uobičajeno u energetici, a takav se naziv „sektori“, a ne „grane“ koristi za taj pojam i na drugim mjestima u tekstu. Tablica III.1-2: Ista primjedba kao za tablicu I.1-2. Tablica III.1-3: Ista primjedba kao za tablicu I.1-2., a tu su pod „gorivima“ nabrojane još i vodne snage, Sunčeva energija te energija vjetra! Tablica IV.1-1: Ista primjedba kao za tablicu III.1-1. Tablica IV.1-2: Ista primjedba kao za tablicu I.1-2. Tablica IV.1-3: Ista primjedba kao za tablicu I.1-2. | Nema odgovora |