Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pero Sabljak, ove stranice zaista nisu nicija privatna komunikacijska linija, i nacin komunikacije treba svesti u one koje stranica zahtjeva. Tema je zakon (koji god) i sukladno tomu mozete ponuditi izmjene clanaka ili komentirati ne/slaganje sa postojecim bez konkretne ideje za drugi. Kad ste vec napomenuli, samo ja, i nitko drugi nanasa vodu okolo vac tri tjedna svima ( i divljim i prolaznim zivotinjama i sva voda je preko mog vodomjera).Zivim u lovnom podrucju i vodim brigu za oko 1.000.000 m2. Smece razbacano uoklo samo ja skupljam ukljcujuci i leseve cije postojanje prijavljujem policiji, lovcima i inspekciji. Nadalje, sve divlje deponije ja prijavljujem jer su ista lokalni obicaj, zbog navedenog sam po selima na listi za odstrel. I ni od ovog zakona necu odustati dok se ne prilagodi Ustavu ili Ustav ne promjeni, taman morala dizati ustavnu tuzbu. A o utjecaju kemikalija, posebice na vodu, slobodno mozemo na drugi nacin razgovarati jer sam u ovoj drzavi najkompetentnija za isto! S postovanjem. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
2 Robert Međugorac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Lov, hajke, pucanje po nedužnim životinjama, uzgoj, iskorištavanje, trofeji i sve ostale grozne stvari koje rade naoružane ubojice tzv. "lovci", sve to mora pod hitno biti zabranjeno, ako nam je kao društvu imalo stalo do životinja i etičnog odnosa prema njima. Stoga predlažem ove izmijene: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom u potpunosti se zabranjuje uzgoj, lov i korištenje životinja općenito pa tako i onih koje su fizički i ovisnički slobodne (tzv. „divljači), ali nisu slobodne i pravno jer ih zakon još uvijek tretira kao stvari, vlasništvo i resurs, a ne kao svjesne i osjećajne individue. Također se u potpunosti zabranjuje i korištenje dijelova životinja. (2) U potpunosti se zabranjuju hajke i pucanje po šumi ili igdje drugdje te ubijanje svjesnih i osjećajnih životinja ljudskih ili ne-ljudskih bez obzira na to koji su motivi i razlozi agresora, tj. naoružanih ubojica tzv. „lovaca“. (3) Ovim zakonom automatski prestaju postojati i sva mjesta u RH koja bi se tretirala kao tzv. „lovišta“. (4) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i sve lovačke organizacije te izdavanje dozvola za lov. (5) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i svi studiji tzv. „Lovstva“ poput onih na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. (6) Kao ljudska vrsta trebamo se u potpunosti razvlastiti nad drugim vrstama Zemljana i nad prirodom općenito te se prestati ponašati kao arogantni i bahati „gospodari“ jer se to gospodarenje pokazalo izuzetno pogubnim i štetnim za sve druge vrste pa tako i za nas. Članak 3. Sve životinje pa tako i one koje su slobodne fizički i ovisnički, ali ne i pravno (tzv. „divljač“), do sada nisu imale nikakvu zaštitu, a kamoli osobitu zaštitu RH, nego su tretirane od RH samo kao „dobro“ te će od sada zakonski biti tretirane kao svjesne i osjećajne individue čija temeljna prava; pravo na život, slobodu, tjelesnu cjelovitost i prirodno stanište, ljudi moraju poštivati. Ovim izmjenama svi ostali članci zakona postaju nevažeći. Ako želimo biti i malo pošteni prema životinjama, onda naprosto nije dovoljno da samo ostane zabranjeno loviti lukom i strijelom te da ubojice (lovci) ne smiju ubijati pse i mačke. Nisu psi i mačke jedine životinje prema kojima ljudi trebaju imati obzira, nego moramo biti obzirni i prema svim ostalim životinjama. Vrijeme je da okrenemo stranicu i učinimo svijet boljim mjestom za sve Zemljane. Nije prihvaćen Uvažavamo Vaše mišljenje, no moramo istaknuti da lovstvo nije moguće u potpunosti zabraniti Naime, divljač je dobro od interesa za republiku Hrvatsku i predstavlja obnovljivo prirodno bogadstvo. Zbog takvog određenja kao i značajaa koje ima u ekološkom, ekonomskom i sociološkom smislu, divljač se mora očuvati i unaprjeđivati. kako bi se osiguralo sve naprijed navedeno, lovstvo je potrebno kao gospodarska djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu i pod određenim zakonom jasno definiranim uvjetima lov i korištenje divljači.
3 Ivan Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Zaštitni pojas od ruba naselja trebao bi biti 700m Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
4 Filip Mak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Lovstvo treba općenito zabraniti, jer se je čovjek kroz tisućlječa razvijao da bi sam sebi mogao uzgojiti hranu i samim tim lovstvo je nepotrebno...U Hrvatskoj je skoro svaki lovac i krivolovac, to jejedna jako zanimljiva činjenica...I s obzirom da je čovijek dovoljno razvijeni da sam sebi uzgoji hranu, lovstvo je samim time nepotrebno kao što sam već rekao i lovstvo je dokaz primitivizma i svodi se samo radi nečijeg užitka za ubijanjem...a što se tiče toga da lovci kao brinu o životinjama, to su gluposti jer životinje nisu glupe i znaju same do hrane doći, a njima je u interesu da te iste životinje ostanu na tom mjestu samo da bi ih mogli ubiti....a lovni turizam bolje da ni ne spominjem znači to je jedna obična gadost zvati strane lovce i naplačivati im za ubijanje fuj.... Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
5 PP Orahovica d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovaj Nacrt Prijedloga Zakona u odnosu na dosadašnji Zakon donosi nove postupke u njegovoj provedbi poglavito u pojedinim dijelovima koji se odnose na zakupe lovišta te rokove duljine zakupa. Danas kada smo dio EU, mišljenja smo da se još više trebaju motivirati lovozakupnici kako bi u povoljnijim uvjetima unaprjeđivali hrvatsko lovstvo te stoga predlažemo dulji rok zakupa lovišta te još neke dodatne dopune a sve s ciljem bolje provedbe ovog Zakona. Mišljenja smo da će na ovaj način na dobitku biti i Država jer će se dugogodišnje zapuštene površine namijenjene lovstvu staviti u funkciju, dodatno će se pokrenuti i ova grana poljoprivrede a puniti će se i državni proračun. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
6 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pero Sabljak, svaka Vam čast. To je prava slika lovca, čuvara prirode punog ljubavi prema njoj i svemu živom u njoj. Vi znate da ono što volite ne ubijate inače bi bili licemjerni poput ovih koje prozivate. Lovac bez puške. Svaka Vam čast. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
7 eleonora hrupelj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani gospodine Pero Sabljak - niste jedini niti vi osobno niti skupina o nečem vodi računa i to radi o svom trošku. I trudu. U ovoj državi postoji jako puno ljudi koji praktički odrađuju ono što bi morala država - a koja je sam propisala zakone. No to sve NEMA VEZE sa Zakonom o lovstvu. A vi lovci se organizirajte i reklamirajte se u javnosti. Napravite "radnu" akciju, pozovite pučanstvo. Širite ove druge vijesti i što točno sve radite. I iz svog okruženja maknite kvazi lovce. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
8 Sanja Jelić Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Generalno apeliram na predlagatelja, nadležni saborski odbor a potom na saborske zastupnike da se prilikom izrade i donošenja ovoga zakona vode interesom zaštite okoliša i humanim pristupom životinjama. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
9 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Evo mene iz priropde da vas izvjestim ...dakle situacija je ovakva u ovom djelu lovista ima vode za jos 2 dana potom ce trebati dostaviti jednu cisternu...posto zastitnici zivotinja nisu u mogucnosti dostaviti vodu to ce odraditi oni "lovci sto samo oce da ubijaju" ja znam da bi i vi ostali rado sudjelovali i podjelili troskove i ove i svih sljedecih akcija po lovistima pa ako nekoga zanima broj ziro racuna neka se slobodno javi ja mu ga dam i objasnim kako se uplacuju donacije gradana...sutra posljepodne sam na raspolaganju za sve informacije... Pozz... P.S. maknite komarnike da komarice slobodno udju u vase sobe i uzmu hranu za svoje mlade...nebudite bezosjecajni...i oni su ziva bica... Nije prihvaćen Komentar nije izrečen na način da ga se može obraditi i predložiti odgovor.
10 Sabina Milošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Molim Vas, zaštitite one koji se ne mogu sami braniti. Neka i naša Zemlja bude moderna i neka svima ponosno da do znanja da brine o onima kojima treba pomoć. Zaštitite naše životinje. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
11 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU prijedlog za sve vas velike ljubitelje zivotinja i biljaka jer i one zive cak su i korisnije od zivotinja i treba ih cuvati jer proizvode kisik za nasa smrdljiva tjela... pošto u ovo doba godine u prirodi ima hrane za sve vrste i nije potrebno unositi zbog vremenskih uvjeta a to je ovih vani 36 stupnjeva ...lijepo natenkirajte u svoj auto 75 kn goriva...kupite su 4 bacvice od 50 l sa cepovima to vam je cca 4x85 kn... sve to napunite svjezom vodom i lagano u poljska prostranstva...i u sume...ako nenadete pogodno mjesto za istresti vodu mozete izvaditi iz auta lopatu i motiku te iskopati rupu postavite najlon ali neki deblji..lagano nabacite po njemu suhe trave te zatrpajte zemljom u tankom sloju da ostane mjesta i za vodu ..potom istresete vodu u tu povrsinu ....sutra nemorate nista kupovati jer sve to imate nemorate nista niti raditi samo onaj prvi dio natenkirate svoj auto sa opet 75 kn iz kucnog budeta i 200 l vode pa lagano na put...ta inprovizacija poilista moze potrajati i 3 tjedna dok srne i jeleni i svinje neizbuse najlon papcima..a 3 tjedna je dovoljno da izbetonirate poiliste i da ga napunite vodom... molba povedite i svoju djecu u te akcije jer jako uzivaju u tim poslovima...oni su istinski ljubitelji prirode a mi priuceni... samo Vas molim nemojte reci djeci da radite to jer lovci nece...recite im da pomazete lovcima jer je jako vruce nestignu svima odnjeti vode..ili nesto slicno... lovac pero Vas sada pozdravlja jer mora otici provjeriti one 3,500 l sto je jucer odvezao ...i ona ostala poilista gdje ce sutra nositi....svaki puta kad iznesete 200 l vode u atar ucinit cete vise za lovstvo i divljac nego kad sjedite pod klimom u dnevnom boravki i ovdje laprdate o stvarima koje nepoznajete... daj Boze da u prirodi postanete istinski ljubitelji prirode koji ju razumiju... ajmo briniti o zivotinjicama... pozz... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
12 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU eleonora hrupelj prošli posto moze biti namjenjen i Vama... Vzeleni i prijatelji prirode pozelite a lovci ce pohvatati pse i macke i dostaviti samo recite kuda zelite ....pa to sto je u divljini iznemoglo od gladi se vecinom neda uhvatiti jel vam to palo na pamet...koje vi gluposti ovdje pisete...uhvati lovac macku i psa sve to stavi u torbu i nosu u ustanovu za zbrinjavanje pas zadavi macku u torbi lovac kriv sto nije imao dvije torbe da ih razdvoji ...i tako redem....gospodo draga...jos jedan post uz prijedlog...i moram ici... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
13 eleonora hrupelj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Vezano uz komentar Dr. sc. Lana Ofak - očito se zakon mora doraditi u skladu sa tim primjedbama, pa valjda i sa svim ostalim ovdje. Da li će nakon te dorade nacrt zakona ponovo ići na e-savjetovanje ili ćete bešto urediti nešto nećete i poslati u Sabor? Gdje se uopće može vidjeti prijedlog zakona PRIJE nego u Sabor na glasovanje? Nije prihvaćen Postavljena pitanja ne mogu se smatrati primjedbom ni prijedlogom na predložene članke ovoga nacrta.
14 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Tatjana Ignjatić Zokić poštovana gospodo...oćigledno imate popis zakona koje trebate ovdje zalijepiti ..ja ih nemam i ne trebaju mi...ja nisam vrijedjao niciju djecu a ako jesam (neznam s cim ) moja isprika...e sada o cemu pricamo nego o djeci-buducnosti-nadolazecim narastajima...ako je mojem ocu moj djed ostavio njive i pasnjake kojima hodaju kapitalni srnjaci,, mase prekrasnih ptica sto selica sto stalno naseljenih vrsta...ako mu je ostavio poglede na savrsene jelenske primjerke ako mu je ostavio bistre i pitke potoke cistu sumu i livadu sve mirise rosnog jutra... i moj otac je to sve meni prosljedio 2 desetljeca kasnije...odakle meni pravo i tko sam ja da ja svojem sinu ostavim u nasljedje sikaru pokraj koje nesmije proci jer postoji mogucnost da ga izgrizu divlji psi...odakle mi pravo da mu ostavim livade zatrpane smecem...odakle mi pravo da unistim mirisna jutra ...odakle mi pravo da mjenjam ono sto funkcionira stoljecima... VI poštovana gospogo mozda smatrate da imate pravo ja nemam...meni je ovu zemlju posudio moj otac da prozivim zivot poslje toga cu ju ja posuditi svojem sinu a za zivoto cu dati sve od sebe da ostane takva kakvu sam je dobio...osim sto cu maksimalno paziti da ispraznim što više VAŠIH divljih deponija smeca...isto cu nauciti svoju djecu da priroda nije njihovo vlasnistvo nego nihova odgovornost ...odgovornost za buduce narastaje za njihovu djecu kojoj ce jednoga dana morati predati onakvu kakvu su dobili....ali kako VI brinete o prirodi predat cemo djeci gas maske da prozivotare zivot u unistenoj zemlji.... de napadajte malo stvarne krivce za stete ...neodgovorne vlasnike kucnih ljubimaca...malo industriju sve i jednu granu....truju vas svaki dan...vama su krivi lovci koji love....pa draga gospodo bolje da se bavite : isusivanjem mocvara .. unistavanjem suma... trovanju rijka... nesekira vas sto u trgovinama kupujete nesto sto je samo po boji slicno kao mlijeko... niti to sto djeci pravite sendvice sa necim sto zovu salama...jesteli kad razmisljali o kemikalijama u jednoj konzervi pastete...kad 20 l vode sadrzi tu kolicinu kemikalija onda se cjevovod i voda proglašavaju necim sto nije za ljudsku upotrebu...ali ta pesteta je vama super vi cete ju bez problema servirati svojoj djeci... sta mislite poštovana gospodo ako one stete od pasa nepostoje kako su prezivljavali ti psi to malo vremena dok nepocrkaju od gladi ...jeste li ih vi hranili...ili po sumama postoje neki fastfood-ovi za napustene pse i macke...ili su mozda ipak stradavale divlje zivotinje.... stvarno imate toliko stvari gdje su pravi krivci ali se vi drzite onih kojima je problem stigao nepozvan....treba rijesavati uzrocnike a ne od neduznih praviti krivce... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
15 eleonora hrupelj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovano gospodine Pero Sabljak. Puno toga ste napisali, ponešto argumentirano, ponešto ne. Djeca i slatki mali psići i neodgovorni vlasnici nisu tema zakona o lovstvu. Što se tiče neodgovornih vlasnika najviše ljutih na njih ćete naći upravo među zaštitarima životinja. Odgoj djece ne spada u zakon o lovstvu. kaj se tiče slatkih malih psići i pasa a sa kojima nije vlasnik u šumi, kako je naegdje napisao vaš kolega lova - pa nismo mi šinteri da zbrinjavamo pse. Točno - niste. Pa se onda nemojte ni igrati šintera i ukalnjanje tukaćiti kao ubijanje. Nego se poslužite VAŽEĆIM Hrvatskim zakonima i pse sklonite na sigurne i lijepo ih istovarite najbližoj JLS a koja je odgovorna za svakog napuštenog psa. Ako pas ima čip uredno se naplati vlasniku kazna. Postoji Pravilnik o skloništima za životinje već preko desetljeća, postoji Pravilnik o obaveznom označavanju pasa već preko deset godin (što rade veterinari i veterinarski inspektoru?) i postoji Zakon o zaštiti životinja. Pa umjesto po građanima koji se ovdje javljaju mogli bi vi malo po veterinarskim inspektorima i po JLS što su učinili i što čine po tome da svi psi budu čipirani i da imate gdje isporučiti psa kojeg nađete bez vlasnika u lovištu O koćenju pametnih lisica , o parenju slatkih srnica sa braćom isto neću - nisu li za to lovnogospodarstveni planovi? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
16 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU ne znam kolika je domena realnog shvacanja ove ekipe koja masta o zabrani lova...ali jesuli svjesni sta bi dobili kroz recimo kratkih 10 godina...kad je vec sama zabrana koristenja oruzja 300 m uz naseljeno mjesto dovela do toga da lisice dolaze na rubne djelove naselja i tu podizu potomke...jer je ocigledno dovoljno inteligentna (za razliku od nekih) da shvati da je tu mir i zaklon... Jesteli svjesni da bi se bez odstrela desilo to da recimo srna koja se pari sa svojim bratom ima vrhunska grla u podmladku i teze oblike skartova...problematika kromosona X i Y (i jos nekih sitnica da vam sada neobjasnjavam...nije mi struka...ali se da procitati koga zanima) Sav taj novo nastali skart bi ostao na zivotu i sav taj skart bi napucivao i onako vec unistenju zemlju ...potom bi doslo jedno godisnje doba koje vi iz svojih dnevnih boravaka nevidite ali njive vecinom budu gole digdi koji izbojak se bori sa mrazevima a srnece divljaci koliko ti dusa pozeli na sve strane ..samo su sve neke mrsave...lova nema a samim tim niti lovaca tko ce odnijeti hranu u hranilista..tko ce uopce napraviti hranilista....VI gospodo ne necete VI to napraviti jer bi to znacilo podigniti svoje debele guze iz svojih udobnih fotelja a to je dio koji je Vama nepojmljiv...joooj fuj tamo je prasina nemoze moj luksuzni auto ici u prasinu on sluzi da idem na more...jos se desi i blato a u a moj auto ima zadnju vucu nemoze na blato....uh kako je tamo puno komaraca bilo kad smo bili na kupanju na jezeru nismo mogli zivjeti morali smo pobjeci vec nakon prvih pola sata otišli smo na bazene tamo je super nigdje nijednoga...pa gospodo draga kako da divljac pije vodu iz vasih betonskih bazena...gospodo draga zasto vam smetaju komarci kad su i oni ziva bica ...zelite li da vam pricam o strsljenovima i obadima....zeliteli li slusati o zmijama i gusterima koji su takoder stvorenja Našeg dragog Boga....naravno da nezelite to je sve fuuuj....pa neke inteligencije su isto FUUUJ... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
17 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Postovani gospodine, Pero Sabljak, deplasirajuce je, po vas, spominjati neciju djecu na ovakvim raspravama i vezano za temu koja nema nikakve veze sa dobrobiti djece, oblik i velicinu necije straznjice te sugovornike nazivati "fuj, neinteligentnim". Ovdje raspravljamo o zakonu o lovstvu. Nadalje, vec desetcima godina psi se ubijaju od strane lovaca, stoga stetu na divljaci u razmjerima koje navodite ne postoje. Krivolov bi mozda bio ispravan odgovor, i vjerujem da se veliki dio lovaca jako zalaze u njegovom sankcioniranju sto takodjer, osim Kaznenim zakonom treba regulirati i Zakon o lovstvu. Napustanje pasa (zivotinja u vlasnistvu) definirano je Zakonom o zastiti zivotinja kao i kazne za isto te nije predmet jos jednog zakona pa tako ni ovog. U skladu sa stavkama ovog zakona, skrećem paznju na stavke: Kaznenog zakona NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15: clanci 196., 200., 201., 204. i 205.te Zakon o zaštiti prirode NN 80/13, Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13, 153/13, 78/15, Zakon o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13 , Zakon o zaštiti životinja NN 135/06, 37/13, 125/13, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, Zakon o oružju NN 63/07, 146/08, 59/12, 70/17 kao i svim popratnim pravilnicima koji proizlaze iz navedenih zakona te Ustav Republike Hrvatske NN 56/90, 135/97, 8/98,  113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 gdje je Zakon o lovstvu do sada, ukljucujuci i prijedlog nacrta u koliziji sa svim navedenim zakonima. Nuzno je potrebno uskladjivanje! Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom. Ovaj nacrt je u skladu sa svim navedenim zakonima.
18 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Marin Vitman uz duzno poštovanje vi meni prićate o razlozima nestajanja divljaih mačaka....pa cjenjeni gospodine domaća macka je iz kuce izasla u naseljeni dio a iz naseljenog djela svijeta u lovište...nemojte krivce traziti kod onoga gdje je problem dosao nego kod onoga tko ga je prouzrocio.... mozda ne bi bilo loše da malo jašite po NEODGOVORNIM VLASNICIMA A NE PO LOVCIMA Marin Vitman lovci ono sto odstrele u 95 % slucajeva odstrele po planu za odstrel 2% mladenackom pogreskom se zalomi da nesto nije u starosnom rangu recimo od 1-3 godine nego je starosnom rangu 3-6 godina...(brojke karikiraam da lakse shvatite).. a tek onih 2 % bi mozda bio krivolov sto nema nikakve veze sa lovcima... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
19 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU SAMO VI SERIJSKI KLIKAJTE PALAC DOLJE ALI BAREM SVOJU DJECU DRUGACIJE ODGOJITE... naucite ih da kad se psica pusti u prirodu iz velikog zaljenja i nezeljenju da ga se uspava ,ubije ili na bilo koji nacin usmrti ...u biti VI psica mucite daskapa od gladi...ali da se manomo psica...imte vi zastitnici prirode i drugih lijepih stvari za koje se zalazete... de se dogovorite kad kopirate te svoje objave u komentarima...jedni vicete da je vuka prmalo, drugi vicete da stete od vuka moraju platiti lovci...kako su nastale stete od vuka ako ga je premalo???? a ako vuk radi stete onda ih VI gospodo platite jer VI branite odstrel... cista logika pobijate sami sebe... inteligencija se ne moze kupiti na trznici...ali informacije iz realnog svijeta i zivota mogu ...izadjite iz dnevnih boravaka provjerite sta pricate...pa slozite 2 i 2 pa recite ako imate sta... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
20 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pero Sabljak apsurdno je govoriti o šteti kojoj rade psi, kada lovci godišnje u RH poubijaju na desetke tisuća životinja. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
21 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pero Sabljak ako niste dosada shvatili u civiliziranom svijetu se psi i mačke lutalice , te pojedini vlasnički psi kastriraju i steriliziraju, a vi lovci upravo to ne radite. Što se tiče nestajanja divlje mačke veliku ulogu imaju domaće mačke , a još veću lovci i krivolovci. O nužnosti kastracije i sterilizacije upravo trube ti kako si ih nazvao zeleni i zaštitnici prirode. I kada sljedeći put budeš tražio krivca za nestajanje divlje mačke otiđi u neko lovačko društvo i osvrni se. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
22 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU E SADA: slatki psic je iz porodice zvjeri i on naravno ima prirodni nagon...od okupljanja u copor do kasnijeg razmnozavanja... sta radi kad se okupi u copor od 4-6 jedinki kojekakvih krizanih pasa...na jednom podrucju gdje se hrani razori 10-12 gnijezda poljskih koka ....unisti 3-5 zecijih okota sto je u prosjeku 4x5 malih slatkih zecica...cca...mlada lanad isto jako lako stradava od te nove vrste predatora u lovistu...A SAMO DA SE PRISJETIMO CIJI JE ONAJ PSIC BIO ...A VAŠ ...UH STVARNO VOLITE PRIRODU...ali to je onaj dio priće koju vidi samo lovac koji je u lovistu ali vi koji ste otisli na godisnji a poslije sjedite za kompom i vodite brigu o divljaci iz svojih dnevnih boravaka pod klimom (koja je takodjer veliki stetnik u utjecaju na okoliš) vi to ne mozete vidjeti...jer nezelite i NIJE VAM BITNO.... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
23 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Divlja mačka (lat. Felis silvestris) OBJASNJENE... IDEMO DALJE: da se malo osvrnemo na domače kuce...ono preslatke psice slatke i umiljate...sta VI trazite i smatrate ispravnim...niste naravno svjesni ni sami...dakle problem je u LOVCIMA sto Vi NEODGOVORNI vlasnici pasa kad idete na godisnji odmor lijepo pustite svoje ljubimce uz put u blizini nekog sela ili mjesta i odete gustati u svom godisnjem...e pa gospodo draga sta se desava sa VASIM ljubimcem kasnije...on dok je zdrav jos mozda nesto ulovi za pojesti...ili u prvom kokosinjcu ili ako je u dobroj kondiciji u lovistu koje vi stitite i brinete o njemu i svemu u njemu...nije VAMA bitan onaj mali zeko koji je stradao od VASEG psica...bitno je da ste vi na godisnjem...pošto jedinka poput vaseg psa moze samostalno uloviti samo jednoga ili dva mlada zeca ili razoriti jedno ili dva gnijezda poljskih koka poslije vise nema snage uloviti zeca (super za male slatke zeke) ali ona poljska koka je podigla drugo gnijezdo jer joj je to prirodni nagon za nastavkom vrste (VAMA nije bitno dali ce taj drugi nasad uspjeti stasati prije hladne zime ili ce se posmrzavati a tome je uzrok VAŠ SLATKI PSIĆ) .. ako je imao srece mozda jos u meduvremenu nade neki komad mesa kojega je udarilo vozilo uz prometnicu nije to loš zalogaj za VAŠEG PSICA...malo je problem sto ga je zapljuvala muha i sto je sav zarazen crvicim...a o bakterijama da i nepricam...ako je krenio u pogrsnom smjeru i malo se osugao povlaceci se do pred kraj svojega zivota po smetlištima i otpadima mozete li zamisliti kako taj preslatki psic izgleda nakon 30-40 dana od kad ste VI KRENULI NA GODISNJI....naravno da nemozete jer od silne brige za prirodu ste vi zaboravili na svojega bivseg ljubimca...on je sada briga od onih "šugavih lovaca" koji bi sve ubili...HVALA VAM STO VODITE BRIGU O PRIRODI I PRIRODNOJ RAVNOTEZI... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
24 Pero Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU pozz...poštovani nemogu vjerovati da ovo radim ali evo radim..pišem komentar Vama koji kroite zakone...pišem komentar i Vama koji se smatrate zastitnicima zivotinja...jeste vi ljubiteelji zivotinja i jesu male mede slatke i male lije su slatke...i one bespomocne patkice sto plivaju rijekama su preslatke...prekrasni prugasti prasčići su preslatki još kad se igraju u snijegu kadkad...priroda i njezina djelovanja su preslatka...tu ste u pravu VI zastitnici svega cega niti iz daleka niste svjesni...niste svjesni sta peslatka cica kad odraste radi...u trenutku kad nagon za nastavkom vrste kaze da je vrijeme parenja ona nebira sredstva i nacin da ju nastavi niti je divljoj macki bitno dali je macak krizan niti je divljem macku bitno dali je divlja macka cistkrvna i imali ona zube ocnjake 2.5 cm ili samo 1 cm nije im u tom trenutku bitno dali imaju cice crne krugove na repu ili imaju li crni vrh repa ...bitnije im je u veljaci nastaviti svoju vrstu i razmnozavati se...tko je tome KRIV ...pa gospodo draga VI ste tome KRIVI jer ne dozvoljavate UKLANJANJE i ne kontrolirate domace i krizane vrste cica mica ...znaci sa svojim stavovima upravo VI zastitnici prirode ste unistili jednu vrstu a zvala se Divlja mačka (lat. Felis silvestris)....HVALA VAM STO UNISTAVATE SVE OKO SEBE... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
25 Andreja Kamenar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Slažem se sa izmjenom zakona o lovstvu. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
26 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora, prijedlozi zakona moraju sadržavati: – ustavnu osnovu donošenja zakona – ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći – ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona – tekst prijedloga zakona, s obrazloženjem – tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona. Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu koji je predmet ove javne rasprave ne sadrži navedene dijelove izuzev teksta prijedloga zakona. Time se otežava učinkovito sudjelovanje javnosti, budući da je za djelotvorno sudjelovanje javnosti nužno omogućiti javnosti i pristup svim važnim informacijama vezanim za donošenje određenog zakona (ocjena stanja, posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, obrazloženje pojedinih odredaba zakona). Zanima me iz kojeg su razloga izostavljeni ti dijelovi Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu. Radi se o dijelovima koja neka druga ministarstva, kada predlažu nacrte zakone, objavljuju prilikom održavanja savjetovanja s javnošću. V. primjerice: Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=4544 ili Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=5334. Obrazloženje pojedinih odredaba zainteresiranoj javnosti olakšava pisanje komentara na odredbe zakona koje se predlažu. Primljeno na znanje Ovo što navodite odnosi se na sadržaj prilikom dostave prijedloga zakona u Sabor. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se u početnoj fazi izrade zakona kada još postoji mogućnost utjecaja na nacrte zakona kako bi se dobio uvid u stav zainteresirane javnosti i kada su sve opcije za njihovu doradu i promjenu otvorene.
27 Zorica Zrinski Petran NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram nedopustivim da se MOJE zemljište, dakle, MOJE vlasništvo daje na upotrebu lovcima!!! PROTIV sam uvođenja vuka na listu divljači! Također sam protiv omogućavanja lova lukom i strijelom! Protivim se bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu. Smatram ispravnim što je Ministarstvo poljoprivrede poslušalo glas javnosti i maknulo iz Nacrta članak koji dopušta ubijanje pasa i mačaka u lovištima. “U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu.” E.H. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
28 Udruga 'Gora Dalmatina' NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Udruga 'Gora Dalmatina' 1.čl.3. a) Ako je divljač dobro za Republiku Hrvatsku zašto rasprodajemo i to dobro. Članica smo EU u kojoj naknada za pravo lova iznosi i do 35 Eur/ha, a u hrvatskoj 2 kn! od čega vlasniku zemljišta pripada 1kn!!!! b)Ovaj članak bi trebao glasiti: Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ZA VLASNIKE ZEMLJIŠTA ....... . 2.Čl.38. iza riječi poljoprivrednog dodati I ŠUMSKOG .... 3. čl. 29. Vlasnik (korisnik) privatnog lovišta dužan je uplaćivati u državni proračun Republike Hrvatske naknadu za korištenje prava lova PROPORCIJALNO ZA POVRŠINE U VLASNIŠTVU Republike Hrvatske TE PRIVATNIM VLASNIICIMA ZA PRIVATNE ŠUME. Privatnim vlasnicima direktno ili preko udruga šumovlasnika ako su tako organizirani i članstvo suglasno temeljem odluke skupštine udruga. Termin 'vlasnik' privatnog lovišat je neprikladan (određena interesna skupina postaje nadvlasnik na tuđem vlasništvu (protuustavno), može se koristiti termin KORISNIK ukoliko drukčije nije regulirano ugovorom (sporazumom). Kako se u istom razdoblju događa sezona lova i glavni radovi korisnih radnja u šumama neprihvatljivo je da 'vlasnik' lovišta obavlja lov temeljem obavijesti. Isto je moguće usklađenjem termina gdje vlasnik ima prednost u obavljanju korisnih radova u šumama, gljivarenju, sakupljanju žira, berbi šparoga i drugih šumskih plodova ili obavljanju djelatnosti seoskog turizma ( kros, ciklokros, planinarenje, .... .). Komentari i stajališta članova Udruge, HSUPŠ-a i drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba je da je ovaj Prijedlog zakona neprihvatljiv te dodatno ugrožava ionako katastrofalnu demografsku sliku Republike Hrvatske Nije prihvaćen Divljač je prema Ustavu dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a vlasniku zemljišta pripada pravo na naknadu za ograničenje kojima su podvrgnuti, dakle ne naknada od divljači, nego naknada za ograničenje prava lova na vlastitom zemljištu. Člankom 38. između ostaloga je propisano da Lovnogospodarski planovi moraju biti u skladu sa šumskogospodarskim planovima pa su time obuhvaćena i šumska zemljišta. Članak 29. veže se na odredbe članaka 27. i 28. te to nije potrebno ponavljati. Pojam „vlasnik lovišta“ određen je pojmovnikom (vlasnik lovišta – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja vlastitog lovišta).
29 Natalija Ježek Zenkel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu iz slijedećih razloga: Ispravna je i na zakonu utemeljena činjenica da je (dosadašnje) pravo ubijanja-uklanjanja pasa i mačaka lutalica od strane lovaca izbačeno iz Nacrta Zakona jer su prava pasa i mačaka, pa makar se radilo i o lutalicama, obuhvaćena Zakonom o zaštiti životinja. Osim toga, možda se radi o životinji koja se izgubila (pobjegla od vlasnika), ali bez njegove volje i vlasnik ju traži. Možda se radi o životinji čiji je vlasnik u blizini. Postavlja se pitanje da li je potrebno odmah pucati, a ne primijeniti druge metode zbrinjavanja takvih životinja? Prijašnje odredbe 'starog' Zakona bile su dvojbene, a da se ne govori o tome da nije dopustivo i humano pucati po odlutalim životinjama koje često budu samo ranjene i kasnije umiru u mukama. Također smo se svi pitali da li pojedini odlutali psi predstavljaju tako neviđenu ugrozu da bi po njima trebalo pucati pri čemu se direktno ugrožavaju ljudski životi? Stoga pozdravljam ovu pozitivnu izmjenu jer trebamo postupati prije svega prema humanim i etičkim načelima. Danas postoji niz drugih mogućnosti rješavanja tog problema kao npr.: obavještavanje udruge za zaštitu životinja, praćenje životinje, hvatanje životinje putem posebnih lovilica, mamca hranom ili putem strelica za privremeno uspavljivanje i sl. Ispravno je i na zakonu utemeljeno da zakonodavac jednoj interesnoj grupi građana, znači lovcima u lovačkim udrugama, nije omogućio da imaju pravo ubijanja bez da se prethodno ne primijene druge moguće metode zbrinjavanja pasa koje bi mogle provoditi druge interesne grupe građana kao npr. zaštitari životinja u udrugama za zaštitu životinja. Na čemu se temeljilo pravo da su lovci bili ovlašteni pucati po psima? Stoga sada više neće biti u suprotnosti Zakon o lovstvu i Zakon o zaštiti životinja. Još je potrebno napomenuti da je poznato da se psi, ako se već i radi o lutalicama, ne zadržavaju u šumi već na rubu naselja, a upravo u tom području velika je frekvencija građana te je dolazilo na prvom mjestu do ugrožavanja ljudskih života i općenito uznemiravanja stanovništva. Upravo na rubovima naselja na udaljenosti od 300 m odvijaju se mnoge dnevne aktivnosti od rada do rekreacije. Vrlo lako može doći do tragedije o čemu svjedoče brojni slučajevi: puca se po psima u čijoj se neposrednoj blizini igraju djeca koja su teško uočljiva zbog grmlja i visoke trave, puca se u blizini vlasnika pasa koji svoje pse istrčavaju i imaju pod nadzorom. Stoga smo svi mi građani s pravom postavili pitanje naših sloboda i prava, a na prvom mjestu naše sigurnosti. svih građana: Smatram nužnim da u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostane zabrana lova lukom i strijelom i to iz slijedećih razloga: Radi se o izuzetno nehumanoj metodi ubijanja životinja. Činjenica jest da postoji vrlo velika mogućnost da životinja pogođena strijelom ne bude ubijena odmah već da pobjegne i ugiba polako i u mukama. Smatram da nije moguće objektivno dokazati i opravdati tezu da je uvođenje nove kategorije lova lukom i strijelom, mjera od gospodarskog značaja i upotpunjavanja i obogaćivanja turističke ponude Republike Hrvatske. Naprotiv, time bi se Hrvatska vratila jedan korak unatrag. S pravom se postavlja pitanje što želimo prezentirati, ponuditi i kakvu poruku poslati kao Država Hrvatska koju predstavljaju svi njeni građani, a ne samo manji broj članova lovačkih interesnih skupina. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
30 Dejan Jerinić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Za ubojstvo i mučenje svih životinja sa središnjim živčanim sustavom trebaju se propisati i primijeniti iste odredbe Kaznenog zakona RH (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15) koje su propisane za ubojstvo ljudi. Članak 110. Tko ubije drugoga, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Teško ubojstvo Članak 111. (144/12) Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit će se: 1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način, 2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, 3. tko ubije blisku osobu koju je već ranije zlostavljao, 4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih niskih pobuda, 5. tko drugoga ubije radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, Nije prihvaćen Predmetno je već propisano Kaznenim zakonom.
31 Irena Petak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U vrijeme kada smo sve više svjesni da divlje životinje stradaju od djelovanja čovjeka, smanjivanja staništa, zbog prometnica, isušivanja-navodnjavanja područja, korištenja pesticida u poljoprivredi, i sl., neophodno je znanstvenim putem utvrditi stvarno stanje svake populacije. Lovno gospodarenje nije više primjereni način procjene ili zaštite populacija. Ono spada u ropotarnicu prošlosti. Primjer vuka: Prema Izvješću o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2016. godini (urednice J. Jeremić i A. Štrbenac, izdavač Hrvatska agencija za okoliš i prirodu): „Brojnost jedinki vuka u 2015. godini još se smanjila u odnosu na 2014. godinu, a značajno u odnosu na 2012. godinu te je istovremeno bila petu godinu za redom ispod 200 jedinki, što je ciljani minimum dogovoren u Planu upravljanja vukom u Hrvatskoj za razdoblje 2010. - 2015., a nakon što je pet godina (u razdoblju 2005.-2010. godina) veličina populacije bila iznad 200. Čak je i gornja granica izračunatog raspona od 186 jedinki vukova tijekom 2015. godine bila ispod 200 jedinki. Brojnost za 2015. bila je i najmanja u desetogodišnjem razdoblju od 2005. do 2015., godine od kada se istom metodologijom te procjene brojnosti određuju.“ „Odstrel nije bio odobren od 2013. godine na dalje.“ „Iako odobreni odstrel (2005. do 2012.) nije nikada ostvaren u potpunosti, interesna skupina lovaca učestalo je tražila povećanje odobrene kvote. Istovremeno je u svakoj godini zabilježeno i nezakonito ubijanje vukova.“ Šteta na domaćim životinjama: „Trend smanjenja ukupnog broja šteta od vuka bilježi se kontinuirano od 2011. godine.“ „Prijašnjih godina kao moguće uzroke smanjenja šteta navodi se napuštanje ekstenzivnog načina stočarenja, neprijavljivanje šteta ili pad populacije vuka.“ Prosječan broj stradale stoke po štetnom događaju u 2014., 2015. i 2016. godini iznosio je oko 1,8 jedinki. Godine 2015.: „Ukupan broj stradale stoke smanjio se za 9,4% i najniži je u zadnjih pet godina.“ Uzroci smrti kod vukova: „Evidentirana smrtnost u razdoblju od 15. rujna 2014. do 15. rujna 2015. godine, iznosila je 11 jedinki vuka, što je 7% procijenjene prosječne brojnosti populacije od 156 jedinki vuka. Vidljivo je daljnje smanjivanje broja poznate smrtnosti.“ „Zabilježeno je postojanje 50 čopora od kojih su 23 (46%) čopora granična. Za četiri čopora, od kojih su dva granična čopora, zadnji poznati podaci bili su iz 2014. godine.“ „Slovenski znanstvenici upozoravaju da je cjelokupna brojnost vukova u Sloveniji izrazito mala za dugoročno osiguranje zdrave populacije, te da je za očuvanje iste od ključnog značaja očuvanje povezanosti slovenskog dijela populacije sa onim u Hrvatskoj, te dalje u Bosni i Hercegovini.“ „Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje službeni podaci jer i dalje ne postoji sustavno praćenje populacije vuka. …za razdoblje od 2003. do 2014. godine…utvrđeno je da je stalan, visok i nekontrolirani lovni pritisak doveo do isto tako stalnog smanjivanja brojnosti vuka na području Bosne i Hercegovine. Pad brojnosti potvrđen je i temeljem statistike odstrela. Brojnost vukova stalno je u padu u posljednjih 60 godina…“ Primljeno na znanje Hvala na komentarima uz napomenu da vuk nije divljač, njime se ne gospodari na temelju Zakona o lovstvu, a pokazatelje kvalitete upravljanja sami ste naveli.
32 Timna Palfi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Potreban je zakon koji štiti svakog živog stvora (pa tako i divljač) od pohlepnih, bolesnih, iskompleksiranih ljudi (lovaca). Sramotno je da se u 21. stoljeću još uvijek vode rasprave oko toga. Čovjek bi trebao biti pun divljenja prema raznolikom životinjskom svijetu i radit na tome da ga zaštiti i očuva. Lov nije nikakav sport, to je petljanje čovjeka tamo gdje ne treba. S obzirom na sve, veliki je pomak da se razmatra zabrana ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također sam protiv lova lukom i strijelom, PROTIV uvođenja vuka na listu divljači i PROTIV davanja zemlje koja je u mom vlasništvu na upotrebu lovcima Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
33 Gordan Nogić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pitanje lovstva i Zakona o lovstvu bi trebalo biti regulirano uz uvažavanje sljedećih životinjskih prava: - pravo na život - pravo na slobodu - pravo na poštedu od mučenja i zlostavljanja - pravo na tjelesnu cjelovitost - pravo na prirodno stanište Što bi u tom smislu trebalo biti zabranjeno trebalo bi se uklopiti u sljedeće opće zabrane: - zabrana izlaganja životinja ekstremnim uvjetima nedostojnima života (industrijski uzgoj mesa, jaja, životinjskog mlijeka, eksperimenti na životinjama i slično) - zabrana ubijanja životinja (uzgoj mesa, krzna, lov, gladijatorske borbe i sl.) - zabrana mučenja, ozljeđivanja i tjelesnog onesposobljavanja životinja (bičevanje, premlaćivanje, označavanje, rezanje organa i sl.) - zabrana izrabljivanja životinja (vuča zaprežnih kola, nošenje tereta, utrke životinja i slično) - zabrana zatvaranja životinja (kavezi, akvariji, štale, zoološki vrtovi, zabavni parkovi i slično) - zabrana trgovanja živim životinjama (uzgoj domaćih životinja, kućnih ljubimaca za prodaju i sl.) - zabrana vlasništva nad životinjama (držanje u posjedu kućnih ljubimaca, domaćih životinja i sl.) Kršenje ovih prava ili zabrana može se smatrati opravdanim jedino u slučaju obrane od nepoštivanja ovih prava neke jedinke u odnosu na drugu (uz poštivanja pravila primjerenosti obrane) ili očuvanja većeg neposrednog interesa određene jedinke (u slučaju potrebe za medicinskom intervencijom ili potrebne skrbi) što bi detaljnije trebalo biti regulirano zakonskim podaktima. Nije prihvaćen Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
34 Margareta Ortović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU podržavam sve Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
35 Šime Validžić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Lov i lovni turizam treba preoblikovati u ekološki turizam. Sve veći broj ljudi prihvaća stav da životinje ne postoje samo da ih ljudi ubijaju nego one imaju pravo na život i opstanak. Što je rasprostranjenije tržište za meso ulovljenih životinja to je jednostavnije krivolovcima prodati ilegalno meso jer ono se teško može razlikovati od legalnoga. Čak i ako je lov održiv što se tiče brojnog stanja životinja, on je ipak okrutan. Veliki broj životinja pretrpi ozljede od metka i ne umre brzo niti bezbolno. Njihovim proganjanjem se uznemiruju preživjele jedinke i razara im se zajednica. Odstrelom trofejnih primjeraka se vrši negativna selekcija. U lovu često 'slučajno' stradavaju ugrožene vrste, pa i ljudi. Hrvatska je poželjno turističko odredište upravo zbog očuvane prirode i životinja. Također, Hrvatska ima neke od boljih zakona o zaštiti životinja u svijetu i jedna je od prvih država u svijetu koja je zabranila uzgoj životinja za krzno, držanja dupina u zatočeništvu, korištenje divljih životinja u cirkuskim predstavama i testiranje (ne-medicinskih) proizvoda na životinjama. Umjesto proizvoda i turizma koji se temelje na ubijanju životinja, treba ciljati na ekološki osviještene potrošače i turiste. Često se događa da je potražnja za mesnim i ribljim jelima u restoranima mala dok, istodobno, vegani teško mogu doći do odgovarajućih obroka za vrijeme putovanja. Oni su često iz viših slojeva društva i natprosječni potrošači. Iako lovački turist donosi veću zaradu od običnog turista, njih je ipak oko jedan posto od ukupnog broja turista. Ta zarada ne može zamijeniti onu koja se može izgubiti ako veliki broj ekološko svjesnih turista izbjegava mjesto koje je na glasu po ubijanju životinjskog svijeta. U ekološkom turizmu su veliki potencijali ali i prilika za upoznavanje s prirodom i životinjama koje neće biti poslužene na tanjuru ili pokazane kao trofeji nego živjeti svoje živote. Ne treba subvencionirati gospodarske grane koje podrazumijevaju ubijanje životinja (uključujući stočarstvo i ribarstvo). Treba štititi starosjedilačke (autohtone) životinje Hrvatske, kao što su vukovi, medvjedi, jeleni, srne, zečevi i razne vrste ptica (da ih ne nabrajam) od ubijanja daleko više nego što treba štititi pse i mačke. Starosjedilački prirodni predatori će držati broj jelena, srna, zečeva i sličnih životinja u ravnoteži. Za razliku od ljudskih lovaca, prirodni predatori ulove najslabije jelene, srne, zečeve i slično i vrše pozitivnu prirodnu selekciju. Starosjedilački biljojedi će spriječiti pretjerani rast trave i raslinja, a to će znatno smanjiti broj i veličinu požara. Treba zabraniti trgovinu mesom i drugim proizvodima životinja (i biljaka) koje su ulovljene (odnosno uzete) iz prirodnih ekosustava. Treba zabraniti uvoz mesa egzotičnih životinja kao što su krokodil, noj, zebra, bizon, klokan i slično (i tropskog drveta) jer se tom trgovinom brojne vrste dovode u opasnost od izumiranja i pruža loš primjer afričkim i azijskim državama. Nije prihvaćen Hvala na komentarima uz napomenu da ovaj Zakon ne uređuje niti jedan oblik turizma.
36 Josip Vučinić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU članak 58. stavak 1. točka 8. bi trebao glasiti: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Lov lukom i strijelom je dopušten na svu lovnu divljač, uz uvijet položenog ispita za lov lukom i strijelom. Uvjete, načine i propisanu opremu (snaga luka, vrste strijela i lovačkih vrhova za svaku pojedinu divljač) će propisati Ministar posebnim pravilnikom. Obrazloženje: Lov lukom i strijelom je možda najhumanija od svih metoda usmrćivanja životinja. Ranjavanja u lovu se dešavaju svakodnevno, to se ne može izbjeći. Lovačka strijela je načinjena od inertnih materijala koji ne ispuštaju nikakve otrove u organizam. Današnji lovački vrhovi su načinjeni od kirurških čelika i velike oštrine, te prave čiste rezove na tkivima i žilama, i ako se održavaju sterilnima svaka rana ( koja nije smrtna) će bez problema i brzo zacjeliti bez otrovanja i sepse. Usmrćivanje životinje se dešava isključivo usred obilnog krvarenja prouzrokovanog presjecanjem većih krvnih žila, gdje prilikom istjecanja krvi i nedolaska dovoljne količine kisika u mozak dolazi PRVO do nesvjestice, a tek zatim daljnjim istjecanjem krvi do zatajenja glavnih organa i u konačnici smrti. Zbog ove činjenice smatram da je ovo najhumaniji način odstrela, jer laički rečeno životinja zaspe i više se ne probudi. U EU ima zemalja koje su dopustile lov lukom i strijelom: Italija, Mađarska, Danska, Francuska, Španjolska, Portugal itd. Sve one imaju od lova lukom i strijelom jako dobre prihode. Luk i strijela se mogu koristiti na udaljenostima do 40 m, i pri tome su lovci svijesni da će puno izlazaka u lovište trebati da bi imali priliku za hitac. Svaki taj dan plaćaju izlazak u lovište i smještaj. Trofejna vrijednost ulovljene divljači je jako mala, a veliki je postotak grla koja su imala nekakvu ozljedu vida ili sluha te nekakvu bolest koja je smanjila prirodnu sposobnost uočavanja opasnosti i bijega. Zato ovaj način lova uvelike ima selekcijski učinak sličan prirodnoj selekciji. Ratni veterani Domovinskog rata sa dijagnozom PTSP-a nemaju mogućnost lova vatrenim oružjem, ali pošto za luk i strijele ne moraju imati nabavnu dozvolu bilo bi im omogućeno sudjelovanje u svakodnevnim lovačkim aktivnostima i za njih, usudim se reći to bi imalo terapijski učinak. U urbanim sredinama unutar 300 m od naselja je zabranjen odstrel. Sa lukom i strijelom bi se mogao izvršiti odstrjel štetočina bez buke i uznemiravanja stanovništva. Naravno ako nije moguće sa nijednom nesmrtonosnom metodom. Opasnost za ljude je minimalna zato što na udaljenostima na kojima se koristi luk se jasno vidi koja je vrsta divljači, koja joj je dob i kojega je spola. U Hrvatskoj možete u većini trgovina lovno-ribolovnom opremom legalno kupiti lukove, samostrijele, samostrijel-pištolje i praćke upitne snage, razne vrhove (lovne,metne) upitne kvalitete i karakteristika pa sa sigurnošću mogu reći da će ovim nacrtom Zakona o Lovstvu i ovom zabranom sigurno osvanuti patka sa strijelom u tijelu ili nastrjeljena srna u šumi. Sa ovime luk i strijela uopće nisu regulirani jer su u slobodnoj prodaji i nemoraš čak biti ni lovac niti sportaš streličar da bi takvu opremu kupio za male novce. Da se lovac sa položenim ispitom lovca lukom i strijelom mora registrirati i osposobiti takve stvari se sigurno ne bi događale. Prijatelji životinja su naveli samo čini mi se jednu studiju koja ide njima u prilog. Puno više ima studija koje idu u prilog luku i strijeli kao oružju koje je učinkovito isto kao i svaki drugi alat i metoda lova: Ludbrook i Tomkinson (1985.), Richard Morton i suradnici (1993.), Krueger (1995.), Gejer i Cadwalader (razdoblje 1999-2004.), Ambrozy (2002.) itd. ,ako nekoga zanima drugačije viđenje. Luk i strijela su etično i humano te legitimno oružje za zahvate u populacijama divljači, koje odobravaju i podržavaju lovačke organizacije kao što su CIC, FACE, Safary Club International i drugi, te The Wildlife Society. Smatram da se radi velika pogreška što se opet ne dopušta lov lukom i strijelom, i to u prvom redu sa ekološkog gledišta, a zatim sa socijalnog i tek na kraju sa ekonomskog gledišta. Ovaj način lova bi uvelike olakšao gospodarenje sa divljači i lovištem samo što je dojam u javnosti ( i to najviše onom javnosti koja u šumi i u prirodi boravi samo vikendom) da je ovo Zakon o ubijanju, a ne shvaćaju da je ovo Zakon o životu i suživotu svih vrsta pa i ljudske na ovim prostorima Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da lov lukom i strijelom ne bi trebao biti dopušten u Republici Hrvatskoj.
37 Sanja Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Više puta mi se dogodilo dok sam šetala šumama(blizu sela) i brala određene biljke, da sam sretala lovce koji su lovili. Ne mogu vjerovati da im je dozvoljeno pucati iz vatrenog oružja toliko blizu sela i šumskih područja gdje ljudi često zalaze. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
38 Sanja Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Luk i strijela su zastarjela oružja i treba ih ukloniti. Svakako zabrana mačaka i pasa u lovištima, valjda je očito da to nisu divlje životinje. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
39 Ivana Đaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Velika pohvala Ministarstvu što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima kao i što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
40 Zrinka Jurišanec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram pozitivnim što se u Zakonu o lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima, odnosno miče iz zakona riječ "ukloniti", koja je davala mogućnost tumačenja da se ove životinje mogu ubiti ako ih lovac nađe bez nadzora vlasnika u lovištu. Životinja, pas ili mačka (kao niti jedna druga) ne poznaje granice. Ako pas ili mačka odluta, te ukoliko iz se nađe unutar lovišta, trebalo bi je zbrinuti u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti životinja, a nikako ubiti. Također, za pohvalu je odredba da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom i svim vrstama hladnog oružja (članak 58. stavak 1. točka 8). Jer, ne vidim nikakvu potrebu, ni opravdanje za ovakvu vrstu lova. Bilo bi to dodatna, nepotrebna okrutnost prema životinjama, ali i povećana opasnost za ljude prilikom lova (pucnjevi se barem čuju, te su znak za opasnost i automatski se sklanjamo). Mišljenja sam, također, da bi trebalo jasno označiti područje lova, te više pažnje posvetiti obavještavanju i sigurnosti ljudi prilikom odvijanja lova. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
41 koraljka polacek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Zahvaljujem Ministarstvu što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima (članak 46.) te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom (članak 58.). Po meni to je civilizacijski korak naprijed. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
42 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Primjedbe na članak 8. Sukladno ciljevima očuvanja bio raznolikosti s liste lovne divljači treba ukloniti slijedeće : -smeđi medvjed (Ursus arctos L) : Nad ovom vrstom nisu rađena potrebna istraživanja populacije , već je odstrijelna kvota rađena po " pričama" lovaca. Smatram da je takav način određivanja kvota za odstrjijel nanio veliku štetu populaciji medvjeda u RH. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! - mačka divlja( Felis silvestris ) : Nedopustivo je da se Divlja mačka lovi u RH jer u cijeloj EU nestaje . Divlja mačka je izložena križanju s domaćom mačkom što dovodi do nastajanja hibrida i onečišćenja gena. Mačka divlja je ugrožena vrsta koje je svakim danom sve manje , sukladno tome predlažem uklanjanje mačke divlje s popisa lovne divljači! -jazavac(Meles meles L.) : Ova vrsta se hrani isključivo voćem, glodavcima i kukcima , te neradi gotovo nikakvu štetu. Jazavac je podvrgnut staromodnom i okrutnom načinu lova koji nije human. Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lasica mala( Mustela nivalis) : lasica mala je grabežljivac koji se hrani isključivo miševima te pridonosi smanjenju broja glodavaca na poljoprivrednim zemljištima. Također ne postoji lovni interes za ovu vrstu sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači. -dabar( Castor fiber) : dabar je vrsta koja je nestala s ovih prostora te je nedavno vraćena. Dabar je vrsta koja je odličan indikator kvalitete staništa , također napominjem kako je dabar nestao zahvaljujući lovu . Za dabra ne postoji lovni interes, a u većini zemalja EU je zaštićen ili strogo zaštićen , sukladno tome predlažem uklanjanje dabra s popisa lovne divljači! -svraka( Pica pica) : svraka je vrsta koju treba maknuti s popisa lovne divljači , razlozi su sve manja brojnost, uništavanje prirodnog staništa ( gnijezdilišta ) ,i smanjeni izvori hrane, sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -vrane: S popisa maknuti sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), šojka (Garrulus glandarius L.) : Lov na ove vrste je zasnovan na starom i primitivnom načinu lova. Danas je poznato da su vrane čistači okoliša i gradskih smetlišta. Ove izrazito inteligentne ptice se zadržavaju u blizini naselja stoga lov na ove vrste u većini slučajeva neće biti moguć , sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) : europska populacija ove vrste je u stalnom opadanju (BirdLife International ), te je gnijezdeća populacija ove vrste u RH kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. ). Na zimovanju u RH šljuka kokošica koristi dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica , osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka bena (Scolopax rusticola) : iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International) kao i Hrvatska populacija koja se procjenjuje na 10 - 50 mužjaka , sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.) : zadnjih godina se ova vrsta sve rjeđe opaža i bilježi na zimskom prebrojavanju ptica( HDZPP) , ova vrsta je zadnjih destljeća gotovo u potpunosti nestala u RH. S namjerom očuvanja ove vrste na zimovanju u RH predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode . Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -Predlažem da se vuk ne uvodi na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju. Sukladno tome predlažem da se uvedu još strože mjere zaštite ove vrste! - Napominjem da je divljač kao i sve ostale divlje životinje dobro od interesa za RH, Sukladno tome ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele RH . Potrebno je provoditi redovna istraživanja populacija životinjskih vrsta pomoću kvalificiranih ljudi ( znanstvenika), a ne lovaca koji gledaju svoje interese i analogno tome donose izvještaje koji odgovaraju njima i njihovim društvima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
43 Ivan Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam dio članaka 46 u kojem se navodi da se od sada psi i mačke ne smiju ubijati u lovištima Podržavam dio članka 58 u kojem se navodi da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom ,samostrelom, hladnim oružjem, poluautomatskim i automatskim oružjem. Ne podržavam članak 8. Iz razloga što se u njemu nalazi velik broj životinja koje su ugrožene ili pred izumiranjem u RH. Ne podržavam dio članka 58 koji dozvoljava upotrebu puholovki koje izazivaju nepotrebnu bol te sakaćenje pri lovu na puha velikog. Sukladno tome predlažem zabranu korištenja puholovki. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Puholovka je posebna lovka koje trenutno ubija puha i ne izazivaju nepotrebnu bol niti sakaćenje jedinke.
44 Sandra Buškulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam svakako zabranu lova lukom i strijelom, nećemo se vraćati u srednji vijek. Pored toga trebalo bi strogo zabraniti ubijanje pasa i mačaka u lovištima bez obzira na okolnosti. Psi i mačke nisu divljač već nečiji kućni ljubimci koji ne znaju da su zalutali u lovište i nisu zato zaslužili da netko puca na njih i usmrti ih. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
45 Andrea Jagar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ne znam koliko čovijek može biti poremećen i sadistički nastrojen da mu uopće padne na pamet ubijati životinje lukom i strijelom, i još da se raspravlja o takvoj boleštini kao mogućnosti uvođenja u zakon, pohvaljujem što je u prijedlogu zakona to zabranjeno. Poremećeno ubijanje pasa i mačaka vlasničkih ili samoživučih od strane bolesnih i poremećenih umova lovaca je dno dna (svaka čast normalnim pojedincima kojih je na žalost među lovcima jako malo), pohvala prijedlogu zakona što je i to zabranjeno, a još gore je što što zakon i policija se prave blesavi po tom pitanju i svaka budala, ispičutura i pijandura se može prozvati lovcem, posjedovati oružje i nemilice ubijati što god im se prohtje bez da snose ikakvu odgovornost, što se tiče šetočina, jedini koji se u cijeloj ovoj bolesnoj priči mogu kategorizirat kao štetočine su poremećeni lovci (ponavljam svaka čast malom postotku normalnima među njima), na žalost svi smo svjesni da živimo u krajnje primitivnoj i korupcijom prožetom na svim razinama državi pa si svakakvi primitivci daju za pravo izigravati šerife kojima je sve dopušteno, ako se poremećenim lovcima lovi sa lukom i strijelom nek si love jedni druge i svoje familije i nek uživaju u tom iskustvu. Debilni lov treba zabraniti zakonom 21 stoljeće je i nema potrebe za tom glupošću, a tulavi lovci ak im se ubija iz zabave nek počnu sa sobom i svi ćemo biti zadovoljni. Također bi trebalo malo pročešljati i istražiti njihovo ponašanje i držanje njihovih vlastitih lovnih pasa koji su na žalost od velike većine lovaca zlostavljani, da država funkionira kako treba tu bilo sigurno veliki broj kazni za zanemarivanje i zlostavljanje. Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog već samo iznosi svoje stavove o lovu i lovstvu općenito. U napomenu da e-savjetovanje nije namijenjeno nikakvom obliku netolerancije te bi komentari trebali sadržavati barem minimalne civilizacijske norme.
46 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Opća primjedba 2 – Stanje lovstva u Hrvatskoj Unatoč tome što je Republika Hrvatska postala neovisna država prije gotov četvrt stoljeća, i unatoč tome što je već godinu i pol punopravna članica Europske unije, lovstvo u Hrvatskoj je još uvijek stoji čvrsto na primitivnoj, tzv. „balkanskoj“ razini. Neovisna studija, izrađena 2010. godine u sklopu projekta zaštite Jadranskog seobenog puta (Towards a functioning system of stopover sites along the Adriatic Flyway), koja je usporedila provedbu lovne prakse u zemljama Dinarskog luka i Balkana, od Slovenije do Albanije, jasno je pokazala da je lovna praksa u Hrvatskoj na sramotno niskoj razini s prosječnom ocjenom od 2,18 (od mogućih 5 bodova) (Schneider-Jacoby & Spangenberg 2010). Negativnu ocjenu hrvatsko lovstvo zadobilo je u zbog nepostojećeg sustava kontrole ulova (osobito ptica), omogućavanja lova za vrijeme reproduktivne sezone, negativnog utjecaja na ugrožene vrste ptica, općepoznatog i široko rasprostranjenog krivolova. Ovdje treba naglasiti da negativna ocjena nije dana zbog lovokrađe (kada osoba bez ikakvih prava lova krade iz lovišta), već zbog krivolova tj. kršenja zakonskih propisa od strane ovlaštenika prava lova. Ocjenu nedovoljan hrvatsko lovstvo je također zaslužilo zbog velikog broja vrsta koje se smatraju divljači, predugog trajanja lovne sezone, uključujući periode proljetne seobe ptica. Nažalost, do danas se ništa bitno promijenilo u lovnoj praksi u Hrvatskoj, što je jasno prikazano tijekom 2. međunarodne konferencije o Jadranskom seobenom putu koja je održana u listopadu 2014. godine u Albaniji (Durst & Mikuska 2017). Dapače, u međuvremenu je dokazano da tijekom lova na ptice močvarice 16,3% ulova prosječno čine strogo zaštićene vrste (Mikuska i sur., 2017). Također je dokazano da efikasna kontrola ulova uopće ne postoji, te da se podaci o ulovu falsificiraju i tako u cijelosti korumpiraju službene statističke podatke koji se nalaze u Državnom zavodu za statistiku. Za ovakvo katastrofalno stanje provedbe lovstva u Hrvatskoj „zaslužni“ su i izravnu odgovornost snose Uprava za lovstvo resornog Ministarstva poljoprivrede, Hrvatski lovački savez, Hrvatske šume d.o.o., lovačka društva i hrvatski lovci. Ozbiljnost problema krivolova u Sredozemlju potvrđuje i najnovija publikacija međunarodne organizacije BirdLife International, koja procjenjuje brojnost ilegalno ubijenih ptica u državama uz Sredozemno more i po kojoj se u Hrvatskoj godišnje u krivolovu ubije/uhvati između 166.000-855.000 ptica, prosječno oko 510.000 ptica (Brochet et al. 2016). Iz ovih razloga smatramo da predložena izrada novog Zakona o lovstvu predstavlja izvrsnu priliku da Hrvatska i hrvatski lovci dokažu da su po shvaćanju uloge lovstva bliži zemljama Europske Unije nego zemljama Balkana. Primljeno na znanje Hvala na komentarima uz napomenu da je Republika Hrvatska već više od četiri godine punopravna članica Europske unije.
47 Diana Brozović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovim putem pohvaljujemo izmjene Zakona o lovstvu. Skrećemo pozornost na uvažavanje problematike "uklanjanja" pasa i mačaka iz lovišta jer se termin "uklanjanje" do sada vrlo često zloupotrebljavao. Stoga Podržavamo prijedlog Prijatelja životinja da se članak 46. nadopuni stavkom 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podsjetimo da su Kaznenim zakonom već definirane kaznene odredbe za nepotrebno mučenje i usmrćivanje životinja. Smatramo da je nužno potrebno uskladiti ova tri spomenuta Zakona. Također pozdravljamo stavak 1. točku 8. članka 58. kojime je zabranjen izrazito nehuman lov životinja lukom i stijelom. U 21. stoljeću, kada to nije čovjeku nužna potreba i način preživljavanja, lov ne može imati turističku i rekreativnu funkciju kako je rečeno u članku 1. Hrvatska ima mnogo drugih atributa na kojima treba temeljiti svoju turističku ponudu. A pojedinci koji smatraju da je lov sport neka samo imaju na umu da u sportu obje strane znaju da sudjeluju. Diana Brozović V.d. predsjednica Glavnog foruma ORaH-a Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
48 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Opća primjedba 1 - Uključivanje i informiranje zainteresirane javnosti Hrvatska je prije više od dvije godine, u srpnju 2013., postala punopravna članica Europske Unije, ali su tijela javne i državne uprave, uključujući Ministarstvo poljoprivrede, zadržala dobre stare „balkanske“ običaje ignoriranja zainteresirane i stručne javnosti u postupcima vezanima za uključivanje javnosti i zainteresirane javnosti u izradu zakonskih prijedloga. Da je tome tako, svjedoči činjenica da predloženim izmjenama i dopunama nije prethodio niti jedan sastanak sa udrugama koje se bave zaštitom prirode, niti sa drugim zainteresiranim dionicima, već je prijedlog zakona izrađen u cijelosti i u tajnosti u okviru resornog ministarstva, dok je javnost za namjeru promjene zakona o lovstvu saznala tek po objavi javnog savjetovanja. Iz navedenog nacrta prijedloga je očito da je Uprava za lovstvo resornog Ministarstva jedino uvažavala interese i zahtjeve Hrvatskog lovačkog saveza i njihovih članica. Da je tome tako, svjedoči i činjenica da uz Nacrt prijedloga Zakona nisu objavljeni nikakvi popratni dokumenti (npr. ustavna ocjena, analiza stanja lovstva u Hrvatskoj, potrebna sredstva za provedbu zakona, obrazloženje teksta odredbi članaka i sl.). Izradu zakonskih prijedloga za potrebe samo jedne malobrojne interesne skupine i lobističke grupe (u periodu 2011-2016. godine u Hrvatskoj je prosječno bilo 57.369 domaćih lovaca (https://imamopravoznati.org/request/broj_stranih_lovaca_u_hrvatskoj), što iznosi 1,36% ukupnog stanovništva Hrvatske 2015. godine (Državni zavod za statistiku, 2015) smatramo potpuno neprihvatljivom i nedemokratskom. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode nastoji sudjelovati u izradi zakonskih prijedloga vezanih uz lovstvo još od 2015. godine pri čemu se susreće sa sustavnim ignoriranjem nadležnih institucija. Tijekom izmjena i dopuna Zakona o lovstvu 2015. godine, nadležno Ministarstvo je naše primjedbe ignoriralo kao da ih nikada nisu niti dobili. Tijekom 2016. godine su sve naše primjedbe odbijene uz opasku „Zahvaljujemo na vašem razmišljanju iako je prepuno neargumentiranih, subjektivnih i uvredljivih tonova i izjava.„ (vidi: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=4449). Tijekom 2017. i izmjena Pravilnika o lovostaji djelatnici Ministarstva poljoprivrede su uložili izuzetan intelektualni napor te su sve naše primjedbe popraćene slijedećom fazom „Ne postoji odgovor“ (vidi: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5058). Ovom prilikom osobito želimo pozdraviti i istaknuti resornog ministra Tolušića koji sustavno izbjegava sastanak s našom udrugom i koji od travnja ove godine nije našao vremena za predstavnike zainteresirane javnosti kako bi se upoznao sa stanjem lovstva u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
49 Ivana Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Lov je ubijanje zivotinja i kao sto je ubistvo kucnih ljubimaca kaznjivo trebao bi biti i lov. Lov je arhaicna i nepotrebna djelatnost kojom se bave nestrucne osobe koje namjerno ubijaju a cesto zavrsava i sa ljudskim posljedicama. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
50 Lina Gonan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Posebno podržavam članke 46. i 58. Istaknula bih dodatno i problem krivolova u Istri gdje lovci vode pijane vikend turiste, uglavnom iz Italije, po mjestima koja nisu lovišta i u razdobljima kad nije sezona lova, čime se ugrožavaju i životinje i lokalno stanovništvo. Trebalo bi povećati kontrolu i kazne po tom pitanju. Primljeno na znanje Hvala na komentarima. Nezakonite aktivnosti prijavite policiji.
51 Sandra Miletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Svakako podržavam prijedlog novog zakona o lovstvu ; također smatram da bi trebalo zabraniti lov lukom i strijelom kao i lovni turizam. Široka je to i opsežna tema no bit svega je da smo previše napredovali da ne znamo i ne možemo drugačije. Plus, naš narod nije nikako pogodan da lovi jer ne zna to činiti iz potrebe; najčešće se to radi iz zabave. Ubojstvo iz zabave a ne potrebe za opstankom je sramotno. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Zabrana lova divljači lukom i strijelom već je propisana člankom 58. stavkom 1. točkom 8. Lovni turizam nije u nadležnosti ovoga Zakona.
52 Tomislava Kraljić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Apsolutno podržavam da se iz zakona izbaci mogućnost da lovci ubijaju pse i mačke u lovištima. Sramotno je da se u 21.stoljeću o takvom nečem uopće raspravlja. Ubijanje nedužnih živih bića je zločin i "ljudi" koji to rade trebaju biti kažnjeni, a oružje im treba biti doživotno oduzeto jer su opasni za okolinu. Bilo kakvo maltretiranje, zlostavljanje ili ubijanje životinja je nedopustivo pa tako i lukom i strijelom. Pohvaljujem da ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom. Ako netko ne zna što bi učinio sa svojim slobodnim vremenom može se uvijek učlaniti u neki streljački klub i vježbati za Olimpijadu pa nas možda razveseliti nekom novom medaljom. Nećemo se valjda vraćati u Srednji vijek!? Onima koji lobiraju i zalažu se za ovakve okrutnosti trebalo bi odmah oduzeti oružje. Također bi trebalo u potpunosti zabraniti svaki lovni turizam kao i zabraniti stranim državljanima da u našoj zemlji uništavaju divlji život (kao uostalom u bilo kojoj drugoj zemlji). Hrvatska ima prekrasnu prirodu koju trebamo čuvati, a ne uništavati i ubijati. "Osobama" koje ubijaju nedužna živa bića ne smijemo dozvoliti da odlučuju o bilo čemu. Priroda se savršeno sama brine o održavanju svoje ravnoteže i jedini koji tu ravnotežu narušavaju su ljudi. Podržavam udruge i stručnjake koji uistinu vode brigu o bioraznolikosti naše zemlje. Ne podržavam lov ni ubijanje u Hrvatskoj ni u bilo kojoj drugoj zemlji. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
53 eleonora hrupelj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Za početak, granicu lovišta bi trebalo pomaknuti na bar 700 metara od naselja. Obrazloženje CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište. Gdje jedno lovište završava drugo počinje. Praktički je lakše navesti što nije lovište. Samo ono što je udaljeno 300 metara od prve kuće. A granicu maknuti zahvaljujući - lovcima. Onima koji i sada pucaju na 50 metara od kuća, onima - a to je i rezultiralo u čakovcu gradskom odlukom o micaju granice na 700 metara jer su u lijepo sunačno nedjeljno dopodne u organiziranom lovcu a na domak kuća i pred djecom život ranjenog zeca skončali šutiranjem i igranjem nogometa sa istim, zahvaljujući lovcima koji hoće granicu lova na 300 metara od zagrebačke Arene jer su se - lisice namnožile. Sorry, nisam ja kriva što samo to o olovcima izlazi u javnost. Granica lovišta - 700 metara od naselja Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
54 Vedrana Dragičević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ne podržavam lov jer pojedini lovci ubijaju sve što se kreče uključujući i kučne ljubimce. Životinje ranjavaju i onda ih ostavljaju da umiru u boli i muci dok ne iskrvare. Dozvoljavaju si previše idu u krivolov na mjesta gdje je zabranjen lov. Nije prihvaćen Odbijen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
55 Ana Antičević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogucnost ubijanja pasa i macaka u lovistima. Takodjer predlazem da se clanak 46 nadopuni: ''Psi i macke zateceni na podrucju lovista smatraju se napustenim ili izgubljenim zivotinjama i nalaznici su ih duzni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zastiti zivotinja.'' Zabrana ubijanja pasa i macaka treba vrijediti i za lovce. Podrzavam i cl. 58 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu - ostanak zabrane lova lukom i strijelom, samostrijelom, zracnim oružjem i svim vrstama hladnog oruzja. U clanku 10 koji govori o povrsinama na kojima se ustanovljuju lovista potrebno je nedvosmisleno naznaciti da je zabranjeno ustanovljavanje lovista na povrsinama u privatnom vlasnistvu bez izricitoga pismenoga pistanka vlasnika povrsine/zemljsta. Potrebno je takodjer naglasiti kako se lovista nece ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim povrsinama od iznimnog znacenja. Nije prihvaćen Odbijen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja, ustavom Republike Hrvatske i ostalim odredbama ovoga Nacrta.
56 Stela Rakas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujem što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavam prijedlog udruga Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Također podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
57 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Marina, vuk ne smije biti na nikakvom popisu u ovom Zakonu, jer mora ostati strogo zaštićena vrsta. Medvjed, divlja mačka i dabar se nalaze u članku koji spominjete zato što ih je dozvoljeno ubijati prema određenim kvotama koje se donose svake godine tzv. planom gospodarenja medvjedom. pa ih je dozvoljeno ubiti određen broj. Vjerojatno ste se zbunili zbog čitanja komentara lovaca koji navijaju da se vuk stavi na listu divljači kako bi se njime gospodarilo kao s medvjedom. Imate i mogućnost editirati svoj komentar :) Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
58 eleonora hrupelj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani Prvo hvala što ste maknuli iz zakona uklanjanje tumačenje kao dozvolu za ubijanje pasa i mačaka u lovištu, te da je lov lukom i strijelom i dalje zabranjen u Hrvatskoj. Na dalje , u cijelom zakonu gdje god da postoji treba maknuti članak "....Protiv rješenja iz stavka xyz. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor...." Jer je Pravo na žalbu zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Nadalje vezano uz maloljetnike, iako nisam na to naišla ali sam možda propustila uočiti – ako nema u zakonu obavezno staviti da maloljetne osobe ne smiju uopće prisustvovati lovu a da im ni pristup lovačkom ispiti nije dozvoljen do – 21-ve godine. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Upućujemo Vas da je pravo na pravni lijek zajamčeno pozitivnim zakonskim i drugim aktima, a upravni spor je također jedan od pravnih ljekova kao i žalba. U Republici Hrvatskoj se postaje punoljetnim s 18 godina, a sam položeni lovački ispit ne daje automatski pravo ikakvoga lova. Ovo pitanje će se svakako razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
59 Marina Betević-Dadić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Itekako pozdravljam i pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Bilo je kranje vrijeme da se barem u tom aspektu približimo normalnim, razvijenim zemljama. Nadalje, predlažem da se trenutno predloženi članak 46 nadopuni sljedećim: ''Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.'' Kao što je svakodnevnom građaninu zabranjeno ubiti psa ili mačku na ulici, u susjedstvu i slično, tako bi ista zabrana trebala biti aplicirana i na sve druge kategorije, a posebice lovce. Također podržavam što u čl. 58 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja, obzirom da je riječ o kranje nehumanim i zaostalim metodama (kao što su, uostalom, bilo kakve metode lova općenito). Generalno sam protiv lova u smislu sporta/zabave; riječ je o krajnje barbarskoj praksi koju bi trebalo ostaviti u prošlosti. U članku 10 koji govori o površinama na kojima se ustanovljuju lovišta valja nedvosmisleno naznačiti da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na površinama u privatnom vlasništvu bez izričitoga pismenoga pistanka vlasnika površine/zemljšta. Također smatram potrebnim naglasiti kako se lovišta neće ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim površinama od iznimnog značenja. Vezano uz članak 52, u potpunosti podržavam komentar Viktora Šegrta od 03.07.2017 06:23, u kojem je navedena problematika definicije lova, osobito u dijelu koji kaže ''Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje...'', jer divljač će nerijetko ''tražiti'' i ''dočekivati'' zaljubljenici u floru i faunu, fotografi, entuzijasti koji nemaju nikakvu namjeru baviti se lovom kao takvim. Također iz definicije lova valja izbaciti obuku lovačkih pasa, jer riječ je o sasvim zasebnoj, i to prilično kompleksnoj kategoriji. Predlažem izmjenu teksta članka 52, točke 1 kako slijedi '' Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu.'' U točku 3 članka 52 predlažem da se doda i vuk, obzirom da je riječ o životinji čija je populacija u opadanju. Nije prihvaćen Na veći dio komentara je ranije odgovoreno. Što se tiče definicije lova, lov obuhvaća „traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači“, dakle ne u cilju fotografiranja divljači. Nažalost, Vašu primjedbu: „U točku 3 članka 52 predlažem da se doda i vuk, obzirom da je riječ o životinji čija je populacija u opadanju“ nismo u mogućnosti prihvatiti jer vuk nije divljač, a ovaj Zakon uređuje gospodarenje lovištem i divljači.
60 Saša Kuhar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poptuno podržavam Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
61 Lidija Milenkov-Ečimović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Apsolutno pohvaljujem i podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka lutalica od strane lovaca, bilo u lovištu, bilo van njega. Umjesto da ih ubijaju, lovci bi im trebali pomoći tako što će im ostavljati hranu i vodu ili ih na human način uhvatiti i zbrinuti, posebice ako se radi o ozlijeđenim i bolesnim životinjama. Na primjer, ako je životinja preplašena i ne da se uhvatiti, a postoji mogućnost da bi od straha mogla napasti ljude koji joj pokušavaju pomoći, lovci bi je mogli uspavati posebnom puškom sa strelicama napunjenim sredstvom za uspavljivanje i odvesti do najbližeg veterinara kako bi joj se ondje pomoglo i kako bi se na adekvatan način zbrinula, tj. izliječila i udomila ili vratila vlasniku, ako je čipirana. Također pohvaljujem neodobravanje lova lukom i strijelom. Zapravo sam protiv lova općenito, jer mi je u današnje vrijeme potpuno besmislen, nesvrsishodan i okrutan. Zabranila bih i postavljanje zamki bilo kakve vrste, a posebno onih koje ozljeđuju životinje. Srdačan pozdrav, L.Ečimović Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
62 Andrea Valenčič NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Iz definicije lova bi trebalo izbaciti dio o očuvanju biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže, s obzirom da ove funkcije provode udruge za zaštitu prirode i životinja, kao i javne ustanove poput nacionalnih parkova i sl. Podržavam micanje stavka koji je lovcima davao pravo na „uklanjanje“ pasa i mačaka, odn. slažem se s prijedlogom članka 46. stavka 2. Dodatno bi članak 46. trebalo proširiti stavkom 3 oblika: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Također podržavam članak 58. stavak 8 o zabrani lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Zbog mogućnosti manipulacije, potrebno je iz članka 11. stavka 3 izbaciti dio o „skupini otoka“ te zadržati samo pravo na ustanovljavanje lovišta na otoku čija površina je veća od 500 ha. Bitno je zakon izmijeniti na način da se ne kosi za Zakonom o vlasništvu, tj. omogućiti ustanovljanje lovnog područja na privatnom zemljištu isključivo uz pismeni pristanak vlasnika ili korisnika zemljišta. Općenito je potebno osigurati neometano kretanje šumama rekreativcima, kako domaćim, tako i turistima. Lovni turizam bi trebalo u potpunosti zabraniti, jer je neetički i trebao bi biti nezamisliv u civiliziranom društvu. Osim toga, lov privlači samo mali broj turista, te bi bilo bitnije privući prave zaljubljenike u prirodu, a to je moguće jedino ako se oni osjećaju sigurno u hrvatskim šumama. Važno je jasno označiti područja lova, kao i javno unaprijed objaviti na kojim će se lokacijama i u koje vrijeme odvijati lov, kako bi ostali ljudi bez straha mogli boraviti u prirodi. Zbog sigurnosti ljudi je potrebno i proširiti zaštitni pojas na barem 700 m od nastambi. Za dobivanje lovne dozvole trebalo bi uvesti i psiho-test, odnosno procjenu neutralnog stručnjaka. Nije prihvaćen Funkcija zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore puno je opsežnija i sveobuhvatnija od onih funkcija koje provode udruge za zaštitu prirode i životinja, kao i javne ustanove poput nacionalnih parkova i sl. Predlagatelj zakona smatra neophodnim da funkcija zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore ostane dio lovstva. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Na dio komentara o članku 46. stavku 2. i članku 58. stavku 8. kao i o komentaru o vlasništvu već je odgovoreno u ranijim komentarima, a napominjemo da je za držanje i nošenje oružja, pa tako i lovačkog, potrebno dobiti te obnavljati i liječničku potvrdu koja obuhvaća cjelokupnu evaluaciju podnositelja zahtjeva. Ostali komentari primljeni su na znanje.
63 Tena Bego NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram da lov u Hrvatskoj treba u potpunosti zabraniti jer predstavlja nepotrebno ubijanje životinja i takvoj aktivnosti nije mjesto u 21. stoljeću. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
64 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sukladno ciljevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa iz Članka 4., s liste divljači potrebno je brisati sljedeće vrste sisavaca: • Sve vrste iz reda zvijeri Carnivora: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), lisica (Vulpes vulpes L.), čagalj (Canis aureus L.), tvor (Mustela putorius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u sustavu. Pripadnici reda zvijeri su se u prošlosti, sve do sredine 20-tog stoljeća, osim kao „štetočine“, prvenstveno redovito lovili zbog krzna – što je danas u Hrvatskoj, u 21. stoljeću, potpuno ekonomski beznačajno i „démodé“. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ovih vrsta s liste divljači i njihovu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mali Indijski mungos (Herpestes auropunctatus Hodgson 1836.) – jer je u pitanju alohtona vrsta koja nema nikakvu vrijednost kao divljač, a koja čini veliku štetu autohtonoj fauni i biološkoj raznolikosti Hrvatske, osobito fauni gmazova i ptica. Na Europskoj razni se smatra stranom invazivnom vrstom (http://www.europe-aliens.org/). Njeno uvrštavanje u popis divljači joj, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. S jedne strane, Europska unija upravo provodi valorizaciju invazivnih alohtonih vrsta koje će ovakve vrste posebno tretirati na način da će biti jako olakšana njihova eliminacija i/ili kontrola. Zakon o lovstvu mora biti postavljen tako da može uključiti kontrolu štetnih invazivnih vrsta na osnovu propisa Europske unije. Tako Zakonom o lovstvu biti unaprijed omogućeno da lovoovlaštenici kontroliraju brojnost invazivnih alohtonih vrsta bez ograničenja. U ove vrste, osim mungosa, spadaju npr. ondatra (Ondatra zibethicus), nutrija (Myocastor coypu), kunopas (Nyctereutes procyonoides) i rakun (Procyon lotor) koje su također štetne za ekosustav i divljač, a danas je lovoovlaštenik zakinut za mogućnost njihove kontrole jer ih Zakon o lovstvu uopće ne spominje. S druge strane, mali Indijski mungos je proširen na većem broju otoka i na cijelom Mediteranskom dijelu Hrvatske istočno od Neretve (iako je prema posljednjim infomacijama već prešao na desnu obalu Neretve). Iz toga zaključujemo da bi ga sva lovišta na tom velikom području trebala uvrstiti u Lovnogospodarsku osnovu na temelju Članka 34.(2). To naravno nije slučaj, ali neuvrštavanje mungosa u Lovnogospodarske osnove krši navedeni članak (34.(2) te je očito da je gospodarenje mungosom zakonska obaveza koju lovoovaštenici ne žele prihvatiti. Zašto onda i dalje gurati takvu vrstu u popis divljači i lovoovlaštenike u nezakonito gospodarenje? • dabar (Castor fiber L.) – iz razloga jer je riječ o sisavcu koji ponovno naseljava prostor Hrvatske na temelju opsežnih programa reintrodukcije (Grubešić i Krapinec 2007), te još uvijek nije zaposjeo nekadašnje područje rasprostranjenosti. Zbog toga se dabar nalazi u Crvenoj knjizi sisavaca u kategoriji Regionalno izumrle vrste (Tvrtković 2006), te je njegovo stavljanje na popis divljači u suprotnosti s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti Hrvatske, tim više što se smatra da je uzrok njegovog nestanka u Hrvatskoj bio upravo prekomjerni lov. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mrki medvjed (Ursus arctos L.) – iz razloga jer je riječ o svojti koja se nalazi na Prilogu 1 Direktive o staništima, lov na nju nije dozvoljen sukladno odredbama Direktive, a uvrštanje medvjeda na popis divljači bi predstavljao izravno kršenje ovih odredbi. Medvjed u Hrvatskoj ima status Gotovo ugrožene vrste (Tvrtković 2006). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata, na isti način na koji se štite populacije vuka (Canis lupus) ili risa (Lynx lynx). • jelen lopatar (Dama dama L.), jelen aksis (Axis axis Erxleben, 1777), muflon (Ovis ammon L.) i grivasti skakač (Ammotragus lervia Pall.) – jer je riječ o stranim, od lovaca unesenim vrstama koje ne pripadaju fauni ovog područja, a negativno utječu na autohtonu faunu putem kompeticije za hranu i stanište. Osim toga, na pojedinim područjima uzrokuju enormne ekonomske štete (npr. mufloni na Pelješcu) na nasadima. Ovim vrstama još pripada i američki bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus) koji je također unesen na područje Hrvatske (Trvtković i sur. 2006), a zajedno s njim je proširen i veliki američki metilj (Fascioloides magna). Njihovo uvrštavanje na popis divljači im, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ovi vrsta s popisa divljači, te izradu planova njihova uklanjanja iz prirodnih područja Hrvatske. Nije prihvaćen Zakoni kojima se regulira gospodarenje divljači već desetljećima ne dijele divljač na, kako navodite „korisne“ i „štetne“, a niti jedna životinjska vrsta koja se nalazi na popisu divljači nije niti može biti strana vrsta.
65 Marin Vitman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak : 58 stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji kaže da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Pri ovakvom načinu lova najčešće dolazi do ranjavanja i sakaćenja, a životinja nakon toga ugiba sporo i u agoniji. 46 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu koji izbacuje odredbu o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što je u praksi značilo da su lovci ubijali pse i mačke. Ne podržavam članak 8 - u kojem je određena lovna divljač. Na popisu lovne divljači se nalaze mnogobrojne životinje kojima je populacija u stalnom opadanju ( prepelice, šljuke, guske, golub pećinar , divlja mačka i velik broj divljih pataka! Primljeno na znanje Hvala na komentarima uz napomenu da službeni pokazatelji ne potkrijepljuju Vaše tvrdnje o opadanju populacije pojedinih vrsta.
66 Gordana Mikelin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U popunosti podržavam članak 46 i 58 i sve pohvale ministru Tolušiću koji se najviše zauzeo za prava životinja od svih dosadašnjih ministara.Za zabranu sam lova i "lovnog"turizma ,to ne smijemo dopustiti. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
67 Snježana Črnjević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ne podržavam nikaka lov, a posebno ne podržavam da se naša zemlja kao poželjna turistička destinacija promovira nečim što se naziva "lovni turizam". Ničeg turističkog nema u ubijanju nedužnih životinja. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu koji izbacuje odredbu o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što je u praksi značilo da su lovci ubijali pse i mačke. Ujedno pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede koje je izbacilo ovu spornu pdredbu. Zakon o zaštiti životinja propisuje što treba napraviti u slučaju pronalaska izgubljene životinje. Ako taj Zakon vrijedi za sve građane RH, ne vidim razloga da isti Zakon ne vrijedi i za lovce. Osim toga, ubijanje pasa i mačaka je kazneno djelo, za koje je propisana i kazna zatvora. Podržavam i članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji kaže da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Pri ovakvom načinu lova najčešće dolazi do ranjavanja i sakaćenja, a životinja nakon toga ugiba sporo i u agoniji. Ovakav način lova bio bi iživljavanje nad jadnim životinjama i nema nikakvog opravdanja. Protivim se Čl. 14. st. 8, koji govori da "ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 2. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona". Nedopustivo je da privatno zemljište postaje lovište bez pristanka vlasnika zemljišta. Ova odredba u suprotnosti je i s Ustavom RH, s obzirom da zadire u privatno vlasništvo. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
68 Sandra Juričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podrzavam u potpunosti, dosta je bilo da pojedinci bez ikakvog obrazovanja misle da su serifi i pucajuci u apsolutno sve.Koliko vidim u svojoj okolini svatko sa intelegencijom zlatne ribice moze postati lovac i predstavljat opasnost za zivotinje u ljude.Onda bar postrozimo zakon i uvedimo stroze kazne i zastitimo kucne ljubimce. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
69 Marina Vušković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima predlažem da se ovaj članak, ako ga je potrebno nadopuniti zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo je. Zabrana lova lukom i strijelom – članak 58. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati! Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Želim pohvaliti Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
70 Udruga Biom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Opći komentar na nacrt prijedloga Zakona: Zakonodavac je u nacrtu prijedloga Zakona u potpunosti izbacio Ugovore o koncesiji prava lova te ih u potpunosti zamjenio sa ugovorima o zakupu prava lova a da o tome nije provedena rasprava. Upravni akt i koncesija omogućuju primjenu raznih pravnih sredstava kojima osoba javnoga prava može utjecati na sadržaj upravnopravnog odnosa i zaštititi javni interes u slučaju njegove ugroze. S druge strane, ugovor kao pravni osnov korištenja javnoga dobra ne omogućuje osobi javnoga prava autoritativno postupanje i trenutnu zaštitu javnog interesa. Jednostavnije, RH je puno bolje zaštićena u slučaju koncesije nego u slučaju zakupa pa se postavlja pitanje zašto se zakonodavac odlučio da izbaci koncesiju iz nacrta prijedloga Zakona te koji su se problemi pojavljivali do sada sa provedbom navedenog instituta kroz Zakon o lovstu. U poredbenom je pravu dodjela koncesije uglavnom predviđena za slučajeve značajnijeg i trajnijeg raspolaganja javnim dobrom, posebice ako je u pitanju obavljanje kakve gospodarske djelatnosti. Podsjećamo da je sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku, te uživaju njenu osobitu zaštitu. Javna namjena ima mnogobrojne implikacije, a ponajprije podrazumijeva gospodarenje javnim dobrom radi postizanja dobrobiti cjelokupne društvene zajednice, a ne samo određenog pojedinca ili grupe. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe. No upućujemo komentatora da je odredbama Zakona o lovstvu, Republika Hrvatska je jednako zaštićena i u slučaju zakupa i u slučaju koncesije prava lova. Zakonodavac je od 1994. godine od kad je prvi Zakon donesen pratio institut koncesije i kako navedeni institut nije ostvario ni cilj niti je ispunio očekivanja zadana prije 20 godina, ovim Nacrtom je predloženo ukidanje koncesije prava lova.
71 Sandra Krizic Roban NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Komentar na čl. 46. Pohvalno je što je iz prijedloga uklonjena mogućnost ubijanja pasa i mačaka od strane lovaca (“uklanjanje”). Nužno je u potpunosti zabraniti lovcima ubijanje životinja koje su se našle na lovnom području - psi i mačke - i potrebno je inzistirati da ih se skloni i omogući njihovo zbrinjavanje u skloništima i trajno udomljavanje. Potrebnoje učiniti sve što je moguće da se lovce trajno educcira o pravima i zaštiti životinja, i postaviti nultu toleranciju u slučajevima njihova bespotrebnog i okrutnog ubijanja. U tu svrhu potrebno je prihvatiti prijedlog dodavanja stavka 3, koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Komentar na članak 58. Pohvalno je što je iz nacrta uklonjena mogućnost lova lukom i strijelom, zračnim te ostalim hladnim oružjem. I u ovom slučaju potrebno je posebno inzistirati na edukaciji lovaca, u svrhu njihova humanog i odgovornog ponašanja, bez ikakve tolerancije prema samovoljnim ubilačkim nagonima pojedinaca. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
72 Sonja Papeš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Posebna pohvala člancima 46. i 58. kojima se zabranjuje uklanjanje mačaka i pasa u lovištima te lov lukom i strijelom. Posebno pohvaljujem članak 58. podržavajući činjenicu da ostaje zabranjen lov lukom i strijelom. Hvala vam što ćete se i ovaj put zauzeti za životinje. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
73 Tina Mišan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Posebna pohvala člancima 46. i 58. kojima se zabranjuje uklanjanje mačaka i pasa u lovištima te lov lukom i strijelom. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
74 zorana čelan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Svaka pohvala i podrška Ministarstvu na prijedlogu ovog plemenitog zakona na dobrobit nevinih nezaštićenih bića prepuštenih samima sebi i/ili iživljavanju sadističkih kreatura tzv. lovaca. Zabraniti i lov pod hitno! Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
75 TAMARA KLAIĆ-STETTER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam prijedloge Prijatelja životinja vezano za Priijedlog Zakona o lovstvu. Doista sam sretna što su prijedlozi zakona (Zakon o zaštiti životinja i Zakon o lovstvu) stavlljeni na denvni red nakon što je u Ministarstvu poljoprivrede došao novi čelni čovjek - gospodin Tolušić - bez kojega ovi novi moderni zakoni u skladu sa voljom građana možda ne bi bili niti doneseni. Takvog ministra poželjela bih na čelu svakog od ministarstava sadašnje Vlade. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
76 Snježana Hodko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam ukidanje odredbe koja dozvoljava ubijanje pasa i mačaka u lovištima i zabranu lova lukom i strijelom, te molim da se prihvati prijedlog Prijatelja životinja da se nadopuni članak sa: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
77 Nina Opašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavamo članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačena izrazito nepopularna i nehumana odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
78 Saša Prprović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sve pohvale za prijedlog zakona koji onemogućava odstranjivanje ( ubijanje ) pasa i mačaka i zabranu upotrebe luka i strijele. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
79 Branka Oštrec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Postovani, pohvaljujem Prijedlog Nacrta Zakona u clanku 46. iz kojega se izbacuje stetna odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga clanka koji su u stavku 3. formulirali Prijatelji zivotinja i koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadlezno ministarstvo sto je u clanku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona uvazilo misljenje vecine i zabranilo lov lukom i strijelom. Nadam se da ce takav, humaniji zakonski tekst biti usvojen. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
80 Martina Tutunović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani, Članak 46.Pojam "uklanjanje" je nešto što je davno trebalo biti definirano. Nebrojeno puta smo bili u mogućnosti čitati o "uklanjanju" pasa dok se vlasnik nalazio u neposrednoj blizini i mogli smo samo konstatirati da je sreća što nije nastradao i sam vlasnik. Spominje se niže kako 98% lovaca ne bi pucalo na mačke i pse iz čega proizlazi zaključak da se 98% lovaca slaže sa micanjem iz Zakona ove odredbe. Nažalost, zbog onih 2% lovaca, potrebno je Zakon uskladiti sa Zakonom o zaštiti životinja. Čestitam i zahvaljujem Ministarstvu na ovim izmjenama i dopunama Zakona u korist većine. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
81 Tin Ehrenfreund NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani, žalim uputiti pohvalu Ministarstvu poljoprivrede što je u Zakonu u lovstvu konačno ukinuta mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Isto tako podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Mislim da je svaki drugi komentar civiliziranom čovjeku suvišan. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
82 Ana Š NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvala Ministarstvu poljoprivrede na ukidanju mogućnosti ubijanja macaka i pasa u dvorištima te pomaku od barbarskih načina ka onima koji pristaju čovjeku 21.stoljeća. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
83 Dora Pejić Bach NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nemoralno i nedopustivo. Podržavam Zakon, pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede i ministra. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
84 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU REPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu KLASA: 323-01/17-01/12 URBROJ:2170/1-08/7-17-3 Rijeka, 17. srpnja 2017. godine Predmet: KOMENTARI NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU – javna rasprava Nacrtom Zakona uređuje se gospodarenje lovištem i divljači. Cilj ovoga Zakona je osigurati gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. U odnosu na predloženi tekst Nacrta Zakona, a temeljem otvorene javne rasprave koja traje do zaključno 23.srpnja 2017.g predlažemo slijedeće komentare odnosno izmjene i dopune: Članak 6. Pojmove svrstati abecednim redom te uvrstiti i jasno definirati pojmove „javna površina“;“lovna površina“ i „nelovna površina“. Članak 8. U sitnu divljač uvrštene su vrste: mačka divlja (Felis sivestris Schr.) i dabar (Castor fiber L.) iako su temeljem Direktive 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Prilog IV) svrstane u strogo zaštićene vrste. Analogno tome predlaže se uvrstiti i vuka (Canis lupus L.). U guske divlje pored glogovnjače i lisaste didati i divlju gusku (Anser anser) s obzirom da se ista navodi u lovnogospodarskim osnovama na području Primorsko-goranske županije. Članak 15. stavak 2. Predlažemo zadržati Stručnu komisiju za granice lovišta kako je propisano u aktualnom Zakonu o lovstvu s tim da ista broji 3 člana. Članak 18. Stavci 3. I 4. su u koliziji i omogućavaju pristranost kod odlučivanja o prijenosu prava lova na pravne sljednike. Predlaže se slijedeća formulacija: „Prijenos pravo lova na državnim i zajedničkim lovištima dopušten je samo na pravne slijednike uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova.“ Članak 19. Stavak 1. alineja 3. Predlaže se izbrisati „dok traje sigurnosna mjera“ i brisati negaciju ne. Novi prijedlog za 3. alineju glasi: - „kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83.ovoga Zakona, odnosno dok nastupi rehabilitacija po sili zakona.“ - Alineja 4. Predlaže se brisati „do sada“ jer je termin nepreciznan i suvišan. Članak 21. Stavak 4. Predlaže se definirati umjesto „periodički“ u „najmanje jednom godišnje“. Članak 25. Stavak 1. Alineja 3. Navodi da zakup prava lova prestaje prestankom postojanja lovozakupnika što je u suprotnosti s člankom 18. Stavkom 4. Koji omogućuje prijenos prava lova, predlaže se korigirati. Članak 26. stavak 2. točka 2. Predlaže se brisanje formulacije „općenito neuredno provodi“ radi nejasnog značenja odnosno izbjegavanja različitih interpretacija. Članak 27. stavak 3. Propisuje da bez uplate sredstava naknade za pravo lova lov nije dopušten. Međutim za neispunjavanje te odredbe nije predviđena prekršajna sankcija. Nejasno je tko će i na koji način utvrditi da lov nije dopušten. Predlaže se definirati da do uplate sredstava lov nije dopušten. Članak 28. Stavak 1. Točka 2. Predlažemo da se od 30 % sredstava raspoređenih u Državni proračun pola tj. 15% raspoređuje i u Županijski proračun s obzirom da su predloženim nacrtom Zakona o lovstvu znatne obaveze i odgovornosti propisane izvršnom tijelu županije te da se iz navedenih sredstava financiraju mjere za sprečavanje šteta od divljači. Članak 28. Stavak 4. Alineja 5. Brisati te dodati 5.,6.i7. alineju iz prethodnog stavka 3. Tj da se iz 10 % sredstava s računa županija može financirati razvoj, opremanje i modernizaija informatičkog sustava u lovstvu, unapređenje i razvoj lovstva i unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Članak 31. Stavak 4. Navodi državna lovišta iz članka 10. Stavka 2., međutim članak 10 stavka 2. Propisuje zabranu ustanovljavanja lovišta te je stoga nejasno što predlagatelj propisuje. Pretpostavka je da se navodi pogrešan članak. Članak 35. Stavak 1. brisati „i čini sastavni dio ugovora“ jer je nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Osim toga donesena lovnogospodarska osnova je irelevantna sve dok se ne odobri. Članak 35. Stavak 7. Predlažemo da svi članovi Povjerenstva za provedbu ispitnog postupka za odobrenje lovnogospodarske osnove zadovoljavaju uvjet završenog šumarskog, veterinarskog ili agronomskog fakulteta s položenim kolegijem iz lovstva, a ne kako je navedeno najmanje dva. Osim toga u Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Članke 47. do 51. Odnosno odredbe koje se odnose na stručnu osobu za provedbu LGO i lovočuvarsku službu primjerenije je staviti u III. poglavlje „ PRAVO LOVA“. Predlažemo u potpunosti brisati odredbe članka 47. 48. 49. I 50 i 51. te zadržati odredbe članka 57. I 58. postojećeg Zakona o lovstvu. (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/6, 41,/16, 67/16) Smatramo da je neutemeljeno uvjetovati da stručna osoba za provedbu LGO treba imati status pravne ili fizičke osobe sa zaposlenim osobama odgovarajuće stručne sprema , a da se istovremeno u ovom Nacrtu odustalo od takvog uvjeta kad je u pitanju izrada lovnogospodarskih planova. Nadalje, predložene odredbe dodatno će financijski opteretiti lovoovlaštenike, a da se pri tome neće pridonijeti kvalitetnijem izvršavanju stručnih poslova u odnosu postojeći sustav. Stručna pravna ili fizička osoba će poslove obavljati na tržišnim principima i za očekivati je, obavljati stručne poslove u više lovišta. U poglavlje V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI uvrstiti odredbe članka 56. Postojećeg Zakona i u Nacrt novog Zakona o lovstvu: (1) Sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) smiju se upotrebljavati samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači te na način kojim se ne ugrožava i ne onečišćava okoliš. (2) Pravna ili fizička osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršćake ili sl. dužna je o tome prije obavijestiti lovoovlaštenika najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i/ili okoliša. (3) Poljoprivredni strojevi pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači. (4) Pravna ili fizička osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja na nepropisan način, pali strništa, kukuruzišta ili tršćake ili upotrijebi stroj suprotno odredbama stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka, dužna je nadoknaditi štetu nastalu na divljači upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem. Članak 52. Stavak 3. Predlažemo dodati i vuka. Članak 55.stavak 4. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak rješenja iz staka 1. Točke 1.do 4. dostavljaju i davatelju prava lova. Članak 65. Dodati stavak slijedećeg sadržaja: „Osobama koje su tijekom višeg ili visokoškolskog obrazovanja završile odgovarajući nastavni program iz lovstva, izdat će uvjerenje o položenom lovačkom ispitu pravna osoba koju za to ovlasti Ministarstvo. Članak 69. Stavak 3. Točka 1. Mišjenja smo da ne ispunjava namjenu. „Zabrana lova pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja“ nije odgovarajuća mjera za sprečavanje štete od divljači koju ovaj članak propisuje. Članak 69. Stavak 3. Točka 2. Nejasno je kada se donosi dopuštenje za provedbu sanitarnog odstrijela, budući da je ista regulirana i člankom 56. (kad je lovište u zakupu ili kad nije). Predlažemo da se predloženo ovlaštenje uvrsti u članak 55. Za što je nadležno Ministarstvo. Članak 69. Stavak 3. Točka 3. nejasno je kada će i u kojim slučajevima rješenje o smanjenju brojnog stanja divljači donijeti nadležno tijelo županije, a kad će se postupiti ministar temeljem članka 56. Ovim prijedlogom moguće dolazi do preklapanja nadležnosti između ministra i župana. Članak 70.stavak 3. iza riječi uzrok dodati „stradavanje u prometu“ Članak 71. Nedostaje stavak 3. Riječ „oštećenik“ ovdje zamijeniti vlasnik ili korisnik imovine jer dok šteta nije nastala nije oštećenik. Članak 73. – da li se pod „javnom površinom“ misli i na javnu cestu. Potrebno definirati pojam. Članak 74. Stavak 1. predlažemo skratiti vrijeme sa sedam na tri dana u kojem se oštećenici obraćaju lovoovlašteniku radi prijave štete od divljači te da se osim pisanim putem mogu obratiti i usmeno. Uvrstiti obvezu da je lovovlaštenik u roku od 24 sata od prijave oštećenika obvezan izvršiti očevid te zapisnik o očevidu dostaviti u roku 7 dana oštećeniku. Članak 82. Stavak 1. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak zapisnika lovnog inspektora uvijek dostavlja davatelju prava lova bez obzira jesu li utvrđene povrede zakona o lovstvu ili ne. Izradila: mr.sc.Blaženka Kulić dipl.ing., savjetnica za lovstvo i šumarstvo II PROČELNICA: Melita Raukar, dipl. oec. Nije prihvaćen Primorsko-goranska županija nije i ne može biti zainteresirana javnost te se na JLS ovo e- savjetovanje ne odnosi, a o čemu je bilo govora i na sastanku održanom u Vukovarsko-srijemskoj županiji kada je naglašeno da će JLS dobiti nacrt Zakona na posebno očitovanje budući da su i sami davatelji prava lova.
85 Irina Kavi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam taj Zakon i pohvaljujem ministra Tolušića koji je do sada pokazao najviše od svih ministara svijest o čuvanju prirode, životinja i zdravog života, hrane. Čovjek ima stav i uvjerljiv je! Bravo! Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
86 Vlasta Ugrinović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ne podržavam lov općenito, a naročito ne želim da se hrvatski turizam promovira bilo kakvim oblikom lova. Imamo kulturnu baštinu kojom možemo privući turiste umjesto nazadnih i barbarskih običaja kao što je lov. Smatram ispravnim da se i dalje zabranjuje lov lukom i strijelom jer je etički neprihvatljiv i uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Također smatram ispravnim da se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima jer je neophodno zaštititi napuštene i izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
87 Ivan Gašparini NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU trba odobriti odstrel pasa i macaka lutalica u lovistima .ako se nalaze vise od 300 m, od naseljenog mijesta . ako nisu u pratnji vlasnika . jer takve zivotinje rade velike stete .divljim zivotinjama u sumama i livadama. gori su od predatora. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
88 Dubravka Radovanic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Brojne građane već dugo muči stradavanje pasa i mačaka od strane lovaca koji su u Zakonu o lovstvu termin „uklanjanje” pasa i mačaka koji se nađu u lovištu slobodno interpretirali kao „ubijanje” te su dosad stradale mnoge životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i one napuštene koje su zalutale u lovište. Stoga je za pohvaluda je ovim Nacrtom Prijedloga Zakona izbačena ta izrazito nepopularna i nehumana odredba te za podržati trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. No kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima nije na omet predložiti i da se ovaj članak nadopuni zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, i izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Također zabrana lova lukom i strijelm za pohvalni korak . Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
89 Maja Mamula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Hvala Ministarstvu na odluci da se zabranjuje ubijanje pasa i mačaka u lovištima. Napokon slušate svoje glasače i napokon se približavamo civiliziranom svijetu. Isto tako pohvaljujem i što na snazi ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nismo divljaci, nego ponosan i plemenit narod. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
90 Branka Getoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sve pohvale Ministarstvu zbog zabrane ubijanja pasa i macaka u lovištima. To je napokon civilizacijska i humana odluka primjerene čovječanstvu u 21stoljeću. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
91 Lana Vojkovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovim putem pohvaljujem odlluku Ministarstva kojom je u Zakonu u lovstvu konačno ukinula mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
92 VILIM KLEMEN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvale Ministarstvu što je u prijedlogu Zakonu u lovstvu ukinuta mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zadržana odredba po kojoj ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
93 Ivica Rus NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani, podržavam Zakon, pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede i ministra te i predlažem sljedeće - citiram: "Zabrana ubijanja pasa i mačaka u lovištima Članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu glasi: (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado. (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Predlažemo da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." i "Zabrana lova lukom i strijelom – članak 58. ... Pohvalite Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja." S poštovanjem, Ivica Rus Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
94 Inga Dragušica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
95 Goran Pivačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Poštovani, drago mi je da se i RH pridružila zemljama koje bar djelomično poštuju prava životinja! s tog gledišta Zakon treba pohvaliti! što se tiče zaštite pasa i mačaka koje se zateknu u lovištu bez nadzora, bilo bi dobro u čl. 46. dodati i stavak 3. ovakvog sadržaja: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. mislim da bi ta odredba pomogla da se s tim životinjama ne postupa nehumano, kao što je do sada najćešće bio slučaj!! Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
96 Boris Katić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Dame i gospodo osim što koristite priliku ovdje napadati i provocirati lovce ne vidim nekog zrelog razmišljanja. Zahvalili ste i pohvalili Ministarstvo i to mi je ok,ali duga svijetla,Vaša gađenja,pametovanja,iskazi bez svjedoka jer se ne isplati prijaviti....molim Vas...Dakle lovcima ne treba ni najmanje pucanje po macicama i pesekima,ne treba nam posao od službi koje su za to školovane,osnovane,postoje i rade tako kako mogu i koliko mogu,da bi mogle bolje dakako da bi. Dakle ni jedan normalan čovjek u svom mjestu prebivanja,stanovanja,neće pucati ni u jednog psa ili mačku svog susjeda,prijatelja,kolege,sugrađanina,suseljanima. Da u svakom žitu nema kukolja isto je laž,da ima loših ljudi koji zlorabe čast lovstva i ime lovac koriste nažalost na uštrp svih onih koji zaista vole i štuju Veliku Majku Prirodu,nažalost ima i takvih. Tri kapi otrova zagade tisuće litara vode,tako je u svim društvenim grupama,profesijama,udrugama,klubovima,na žalost ni lovci nisu izuzeti. Dakle odgovorno tvrdim da 99% lovaca nikada nije odstrijelilo domaću mačku ili psa. Koliko je onih koji truju mačke i pse lutalice i naše ljubimce,lovačke pse,a i mi imamo mačke,ne lovne pse i druge domaće životinje,koji ubiju toliko čipiranih,sa ogrlicom,sa radnim i eksterijernim ispitima,sa zdrastvenom knjižnicom,rodovnicama,...a sve to je prihod državi,plaćen,svake godine??? Molim Vas nemojte od ovog praviti drame. Sve pse koje se uhvati i mačke u šumi kako love ili su ulovili divlju životinju koja je lovna divljač ili domaću životinju koja u lovištu se hrani,rado kada je uhvatimo ćemo je predati u ustanovu koja će se o njoj brinuti u budućnosti,no isto tako ćemo pratiti kako su kažnjeni ne odgovorni vlasnici,oni koji su napustili životinju/e,oni koji ih nisu cijepili po zakonu glede zoonoza. Zašto mačka od svog vlasnika kao i pas ne može imati pločicu,kapsulu sa podacima o vlasniku,mobitel,adresa,ime psa? Usput samo zašto mačke se ne cijepe protiv bjesnoće? Zašto se ne provodi kastracija mačaka koje nemaju vlasnika,barem ne u onom obimu koji bi trebao biti i zašto nije obveza,zašto to država ne financira. Zašto ne može nositi mačka zvončić na toj ogrlici,praporčić koji će na vrijeme plašiti divljač,pernatu i dlakavu? Zašto psi ne mogu uz ogrlicu (sa pločicom na kojoj je vidljiv vlasnik,ili kapsula sa podacima na papiru,metalna...) imati i drvenu ili plastičnu klipu koja im smanjuje mogućnost lova divljači,štiti ih u srazu sa vukom ako su pastirski,zašto psi koji idu u pratnji stoke ili se u prirodu slobodno ispuštaju,no pod nadzorom,nemaju isto tako zvončič,biper ili slični zvučni signal koji će upozoriti divljač i na vrijeme je potjerati,a svima psa označiti vidno i jasno da postoji vlasnik koji je tu u blizini,koji može reagirati ili je nečiji,od nekog tko može platiti nastalu štetu eventualnu ili biti upozoren na neodgovorno ponašanje,odnosno nestašluk,igru,zaigranost svog ljubimca,u konačnici iskazan lovni nagon,jer svi oni ma koliko mali ili veliki imaju vuka u sebi,ako ne vuka onda šakala,čaglja. Mačkama je lov igra,ne samo prehrambena navika i od kanida su u prirodi jači lovci. Lov lukom i strelom ne podržava 98% lovaca u RH,niti ih traži,veliki broj lovnih agencija,stranih,pa i domaćih,dio lovozakupnika, imaju goste,inozemne lovce,poslovne partnere, koji love u svojim i drugim zemljama lukom i strijelom. Pogledajte koje i koliko članica EU,NATOa,ali bolje rećeno koliko država u svijetu podržava lov lukom i strijelom. Mnoge zapadne kulture,bastioni zapadnog demokratskog načina života dozvoljavaju od inovacije luka i strijele do danas lov plemenite divljači,pernate i dlakave,plemenite i štetočina. Dakle ako će lovni turizam time biti na dobitku molim, ali nemojte iznositi ne istine koje kažu da mali obični lovci, kojih je 60.000 u ovoj zemlji (i najveća smo brojno građanska udruga u RH) traže uporabu luka i strijele u lovu, to jednostavno nije istina. Nismo lukom i strijelom lovili ni zadnjih stoljeća na ovim prostorima,ni u bivšim državama. Ako netko želi u ograđenom prostoru gaterima sa uzgojenom divljači isto,gdje se može sa sigurnošću pronaći i milost udijeliti ranjenoj divljači možda je moguće udovoljiti,no osobno znam da to ne traži članstvo. Odgovornost,obveze,dužnosti,a ne samo prava lovcima, ali i svima Vama drugima građanima u RH koji imate ljubimce koji su više nego slobodni,nisu pod kontrolom i mogućnosti poziva,koji nekad odbiju poslušnost i poslušaju poriv,poziv divljine,koji bude jači u njihovim genima,puno jači nego što je to suha hrana sigurna, mir i sigurnost doma. Ne generalizirajte i ne mrzite lov i lovce,jer ni mi ne razumijemo neke Vaše strasti i ljubavi,a ne osuđujemo Vas. Lov je tradicija kao i ribarenje,htjeli vi to prihvatiti ili ne,lov je nešto što pridonosi kao privredna grana Republici Hrvatskoj,lovstvo je baština o kojoj moramo brinuti,trebamo je plemeniti suvremeno u skladu sa održivim razvojem,bioraznolikosti i suživotom boljim sa faunom koja nam je svima poklonjena na brigu,ne samo Vama koji ne lovite, to je blago koje nema cijene. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
97 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U predlozenom cl 52. stavak 5.potrebno je brisati prvi redak. Objasnjenje: Smatram da je prvi redak koji govori o zabrani uporabe optickih ciljnika za nocni lov kontradiktorna sa dozvolom za legalnu nabavku istih! A obzirom na brzo sirecu populaciju divljih svinja i nekih predatora poput lisice i caglja, smatram da se spomenuti ciljnici MORAJU dozvoliti kao legalno sredstvo lova, barem za ove nabrojene vrste divljaci! Nije prihvaćen Članak 52. stavak 5. ne postoji, pa pretpostavljamo da se komentar odnosi na članak 58. stavak 1. točka 5. Zakonom o lovstvu ne uređuje se nabavka optičkih ciljnika na noćni lov, nego njihova upotreba u samom lovu i jedno s drugim nije u koliziji. I konačno, člankom 58. stavkom 5. ovoga Nacrta propisan je izuzetak od zabrane u slučaju lova na svinju divlju, lisicu i čaglja stoga traženu odredbu nije potrebno brisati.
98 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U cl 18.stavak 7 smatram da treba stajati da lovozakupnik IMA PRAVO NA SMANJENJE lovozakupnine i to proporcionalno umanjenoj lovnoj povrsini. Objasnjenje: Ukoliko je Drzava ili Zupanija potpisala ugovor o najmu s odredenim lovoovlastenikom za odredenu povrsinu lovista, smatram da ako je iz bilo kog razloga a ne krivnjom lovoovlastenika, ta povrsina smanjena da je posteno da se onda i lovozakupnina umanji za isti postotak! Nije prihvaćen Članak 18. stavak 7. ne postoji, pa pretpostavljamo da se komentar odnosi na članak 22. stavak 7. Odredbe izmjene ugovora detaljno su propisane člankom 22. ovoga Nacrta, a način eventualnog smanjenja/povećavanja nije posebno propisivan s obzirom na to da se svaki slučaj mora posebno sagledati i analizirati i nije ga moguće predvidjeti zakonom. I konačno, s obzirom na to da se početna cijena obračunava visini vrijednosti od 50 % planiranog odstrjela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, obračunate prema cjeniku koji donosi ministar, smanjenje cijene nikako ne može biti usko vezana uz površinu lovišta, jer se smanjenjem površine nužno ne ulazi i u lovnoproduktivnu površinu lovišta, pa ni u matične fondove planirane za to lovište.
99 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU U novom Zakonu potrebno je definirati granice "naselja". Obrazlozenje: Da li se nelegalno ( bez valjane Gradevinske dozvole) izgraden objekat u polju, smatra naseljem? Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra nema potrebe redefinirati predmetni pojam. Bespravna gradnja uređena je propisima o prostornom uređenju i gradnji.
100 Marijan Telišman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Prijedlog novog clanka" Dopusta se maloljetnoj osobi s navrsenih 14 godina da u pratnji roditelja ili mentora prisustvuje i sudjeluje u svim lovackim aktivnostima unutar lovista BEZ oruzja. Nije prihvaćen S obzirom na to da se prema stajalištu sudske prakse lovstvo smatra opasnom djelatnošću, predlagatelj zakona smatra da maloljetnici ne bi trebali sudjelovati u lovu. Napominjemo da sudjelovanje djece u lovačkim aktivnostima podliježe intervenciji pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske.
101 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Od najvecih izmjena koji ovaj zakon mora prilagoditi su: 1. Koristenje privatnog vlasistva u skadu sa Ustavom i Zakonom o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. 2. Definiciju prema kojoj se definira lovno podrucje - Naselje je neprihvatljiva jer ovako definirano lovno podrucje omogucava pucanje i ubijanje na svim lokacijama RH osim autoputa, sireg centra grada Zagreba, te uzih centara grada Splita, Rijeke, Osijeka i Dubrovnika. 3. Kaznene odredbe za krivolov, divljaci i domacih zivotinja, kao i kucnih ljubimaca potrebno je uskladiti sa Kaznenim zakonom. Nije prihvaćen 1. Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt usklađen s Ustavom Republike Hrvatske. 2. Predlagatelj smatra da su pojmovi dobro definirani i da pojam naselja u ovom Nacrtu obuhvaća sva manja mjesta, a ne kako komentator smatra samo gradove. 3. Protuzakoniti lov (na divljač) uređeno je Kaznenim zakonom. Lov na domaće životinje i kućne ljubimce nije dopušten ni jednim pozitivnim propisom u Republici Hrvatskoj.
102 Natasa Bolha-Cindric NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavamo članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavamo prijedlog udruga Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Također podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Obrazloženje je dano uz prethodne komentare.
103 suzana strunjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam Ministarstvo poljoprivrede koje predlaže u članku 46 zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje životinja je nehumano. Naročito mace kao kućni ljubimci ne mogu znati što je lovište i koliko je 300 metara od kuće, što nedaje za pravo lovcima da ih ubiju. Podržavam Ministarstvo poljoprivrede koje traži zabranu lova lukom i strijelom ( članak 58.) kao posebno okrutno i nehumano. Strunjak Suzana, dipl.defektolog Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima.
104 Mia Bartulica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i podržavam izbacivanje termina „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su lovci često tumačili i provodili kao odstrel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se treba propisno zbrinuti tj. smjestiti u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavam prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Također podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Obrazloženje je dano uz prethodne komentare.
105 Zemljane staze NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Kao udruga koja za cilj ima održivi razvoj, intervencije koje poduzimaju lovci u potpunosti su neprihvatljive. Štete koje su lovci napravili braznolikosti, kako u životinjskom, tako i u biljnom svijet u RH mjerljive su u milijunskim razmjerima. Za očuvanje bioraznolikosti i održivost ekoloških staništa, ponajprije ugroženih vrsta, rade se detaljne studije i višegodišnji planovi od strane stručnjaka; stihijske i nerazumne intervencije koje lovci provode zanemarujući u potpunosti kratkoročne i dugoročne učinke imaju fatalan učinak na ekosustav. Iz tog razloga ovlasti lovcima treba maksimalno ograničiti kako bi se zaustavilo progresivno osiromašenje bioraznolikosti. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
106 sanja lalić valečić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Hvale je vrijedno da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom što je potrebno i provesti te osobno i cijela moja obitelj podržava: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima.
107 sanja lalić valečić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i dobro je izbačena izrazito nepopularna i nehumana odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Također, Kazneni zakon od 2013. godine uvodi odredbu o mučenju i ubijanju životinja kao kaznenom djelu, s propisanom zatvorskom kaznom. Krajnje je vrijeme da se Zakon o lovstvu uskladi sa spomenutim zakonima i da pritom za lovce vrijede jednake zakonske odredbe u postupanju prema psima i mačkama kao i za sve ostale. Ako se smatra potrebnim dopuniti članak 46., radi boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, tada predlažemo dodavanje stavka 3. kako smo formulirali. Vjerujemo da se svi slažu da je pri donošenju novog Zakona o lovstvu cilj poboljšati ga, a ne produbljivati pravne praznine i proširivati područje samovolje. Stoga su prijedlozi pojedinih lovaca da se ovim zakonom pse i mačke smatra „napuštenim štetočinama u lovištu” i da se lovcima omogući odstrijeljivanje pasa i mačaka u lovištu krajnje nehumani, primitivni i etički neprihvatljivi u državi koja ima jasno propisano zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja te donosi, uz sveopću podršku, i zabranu ubijanja napuštenih životinja u skloništima. Također su i protuzakoniti jer Zakon o zaštiti životinja i Kazneni zakon sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Tako je nedavno prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa, i to temeljem Kaznenog zakona. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Ističemo da, kad bi se vlasnici pasa i mačaka pridržavali odredbi drugih zakona te svoje kućne ljubimce ne bi puštali da se slobodno kreću površinama na kojima im nije mjesto kao što je npr. okoliš divljih životinja, odredba uklanjanja pasa i mačaka koji čine štetu u lovištima ne bi bila potrebna ni u sadašnjem Zakonu
108 Udruga Pobjede NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Podržavamo članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavamo prijedlog udruga Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Također podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Ističemo da, kad bi se vlasnici pasa i mačaka pridržavali odredbi drugih zakona te svoje kućne ljubimce ne bi puštali da se slobodno kreću površinama na kojima im nije mjesto kao što je npr. okoliš divljih životinja, odredba uklanjanja pasa i mačaka koji čine štetu u lovištima ne bi bila potrebna ni u sadašnjem Zakonu
109 Ana Marija Tašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Malo je primjera u Europi da tako malen zemljopisni prostor obiluje tolikim prirodnim raznolikostima kao RH.S obzirom na bogatstvo lovnom divljači Hrvatska je prihvatila više međunarodnih konvencija kojima preuzima obveze zaštite svog prirodnog bogatstva i to u 8 kategorija,samim time i zaštitu lovnog gospodarstva kao dio Ustava RH i svrstan je među javna dobra o kojima se država posebno skrbi, te je sukladno ustavnim načelima donešen Zakon o lovu i uređen uzgoj,zaštita, lov , korištenje divljači i njezinih dijelova.Smatram da u prijedlogu Zakona o lovstvu treba uzeti u obzir da za kretanje lovištem postoje pravila i da ih se trebamo pridržavati.Potrebno je uvesti novčane kazne za sve vlasnike kučnih ljubimaca koji počine štetu u lovištu u vidu protjerivanja divljači, ozljeđivanje divljači, hvatanje divljači i domačih životinja. Također da se Zakonom izregulira tko je zadužen za izmještenje kučnih ljubimaca bez nadzora vlasnika da li su to udruge za napuštene životinje,azili i da li će one biti u lovištu dok se ljubimac ne izmjesti ili pronađe vlasnik kako nebi radio štetu na divljači i domačim životinjama koje se nemgu obraniti. Ujedno 300 metara od naselja je prevelik razmak za slobodno kretanje kučnih ljubimaca, jer na toj razdaljini vlasnik kučnog ljubimca nemože imati po kontrolom. Lovački psi su isključivo pod nadzorom lovca kinologa,te su utrenirani naredbama i ne udaljavaju se od lovca, a svaki lovački pas ima položen odgovarajuči ispit.U vrijeme kada pernata i dlakava divljač ima mlade potrebno je lovištem voditi kučne ljubimce na adekvatnom povodniku, kako bi se izbjeglo protjerivanje divljači koja treba imati mir kako bi podigla svoje mlade.Isto tako smatram da briga o divljači ovisi isključivo o angažmanu lovaca, te se kroz lovno gospodarenje vodi briga o populaciji i genetski zdravim jedinkama koje se ostavljaju za podmladak. Isto tako važno je da se svi psi i mačke čipiraju da dobe vlasnika , a sve životinje oduzeti onima koji ih drže oko kuća i ne brinu o njihovom zdravlju ,te nemaju dokaz da su u njihovom vlasništvu.Pozdravljam prijedlog ministarstva o izmještanju kučnih ljubimaca u lovištu te se nadam da će se sukladno tome donjeti i primjerene novčane sankcije za vlasnike, te odrediti novčanu naknadu za nastalu štetu na divljači i domačim životinjama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
110 Marijeta Podgoršek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
111 Eduard Graf NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Kao stanovnik rubnog dijela Zagreba, svake godine sam svjedok "lova" oko kuća i pucanja po dvorištima, ne bi li se ubio i zadnji fazan koji ukrašava naše okućnice. Kod nas se nitko ne drži odredbe od 1000 ha niti 300 metara. Najžalosnije je to što policija i kada dođe, ne napravi prijavu protiv lovaca, nego ih samo zamole da odu drugdje. Kao netko tko je preživio rat u Hrvatskoj, ne osjećam se ugodno kad vidim ljude u "uniformama", sa puškama kako mi šetaju oko dvorišta. Svaki pucanj izaziva mi nelagodu, te smatram da bi lovce trebalo maknuti od kuća i prometnica na daljinu gdje ih se ne može vidjeti niti ćuti. Nema razloga da lov bude svakome dostupan, kao niti puno drugih aktivnosti (kao npr. jedrenje ili automobilizam). Mislim da bi to trebala biti privilegija bogatih, i da bi naknade trebale biti puno više, a da bi prilikom raspoređivanja sredstava, veliki dio trebale dobiti i udruge za zaštitu životinja čl.28 t.3. Apsolutno podržavam zabranu lova lukom i strijelom kao civilizacijski iskorak, te zabranu ubijanja pasa i mačaka igdje a ne samo u lovištima. Svakom se može izgubiti životinja i nitko nema pravo istu odstrijeliti. Ako ne zna ili neće pomoći, ne treba je niti dirati ili ubijati. Postoje službe u RH koje su zadužene za hvatanje i zbrinjavanje istih. Molim Vladu RH da promijeni čl.10 t.5 i poveća udaljenost lovišta od kuća, na onu koja bi bila dostatna da lovci ne uznemiravaju stanovnike svojim prisustvom i bukom koju stvaraju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
112 Biljana Crevar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zbog konačnog ukidanja mogućnosti ubijanja pasa i mačaka u lovištima i ostajanja na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Neka Hrvatska napokon zakorači u suosjećajnost i 21. stoljeće... Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
113 Antonela Bogović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
114 Nataša Poljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sve pohvale za prijedlog zakona koji onemogućava odstranjivanje ( ubijanje ) pasa i mačaka i zabranu upotrebe luka i strijele. Općenito lovcima trebaju stroži zakoni. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
115 Rina Slivar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zbog konačnog ukidanja mogućnosti ubijanja pasa i mačaka u lovištima i ostajanja na snazi zabrana lova lukom i strijelom! (zar je stvarno netko predložio ubijanje lukom i strijelom? pa što je s tim ljudima???) Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
116 Željka Despot NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Smatram pozitivnom zabranu lova lukom i strijelom, te zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
117 Tomislav Bajs NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Zašto se nigdje nespominje da lovci, lovozakupnici,lovoovlaštenici NEMOGU zabraniti ulazak u šumu ostalim osobama,a koji nisu lovci......dakle sportaši, rekreativci, biciklisti, gljivari, jahači, šetaći ili neznam što......nego se oni ponašaju kao da su VLASNICI šume, koja je u vlasništvu RH i nedozvoljavaju nikakve aktivnosti u šumi iako Hrv. šume dozvole ,a lovci imaju samo pravo na lovište????? A dozvola za bilo kakve aktivnosti može biti izdana od Hr. šuma samo uz suglasnost lovoovlaštenika! To je apsurd jer RH ja vlasnik posjeda koji su dali Hr. šumama na upravljanje i onda zakupnik lovišta ima veća prava od svih i tako se ponaša kao da je sve njegovo,a NIJE..............,nego je to javno dobro!! Dakle pošto to nije regulirano zakonom ili nekim odredbama, pravilnicima lovci se ponašaju kao vlasnici privatnog žemljišta/posjeda i provode svoju strahovladu! To se mora promjeniti pod hitno jer to uništava svaki drugi oblik turizma, rekreacije itd......jer nije LOV jedini oblik turizma vezanim za šumu!! Dok god je ovakav zakon koji štiti lovce nema razvoja kontinentalnog turizma, a i što je s lokalnim stanovništvom koje praktički nesmije ući u šumu bez bojazni ga netko ne ustrijeli ili da bude istjeran od lovočuvara! Malo razmislite o ovome jer "običnih" građana željinih prirode i provođenja slobodnog vremena u prirodi ima puno,puno više od lovaca! Nije prihvaćen Predmetno je uređeno Zakonom o šumama.
118 Draženka Pardon NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvala Ministarstvu što ukida tu mogućnost.Ubijenje lukom i strijekom?Pobogu ljudi pa šta vam je. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
119 Sara Lacmanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
120 Štorat j.d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
121 Katarina Milatović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
122 Ana-Marija Pleiades NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
123 Suzana Bahlen NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
124 Lucija Fijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovim putem pohvaljujem i zahvaljujem na odluci Ministarstva kojom je u Zakonu u lovstvu konačno ukinula mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Moj mačak je nastrijeljen od strane lovaca 300 m od moje kuće na privatnoj površini na kojoj lovcima nije dozvoljeno loviti, ali eto nitko se ne pridržava zakona, a jadne životinje su te koje nastradaju :( P.S. Micko je preživo, ali takvo nešto mu se nije niti smjelo desiti jer je slobodno šetao po svojoj zemlji. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
125 Mirjana Križan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Ovim putem pohvaljujem odlluku Ministarstva kojom je u Zakonu u lovstvu konačno ukinula mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
126 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Davorin Garilović, nije vlasnik ali je posjednik divljači koja živi u lovištu koje ima u zakupu. Ne razumijemo što ste mislili pod ''SVIH' ' divljih životinja? Pa medvjedi, vukovi, divlje svinje i td. nisu čipirani niti imaju bilo kakvu oznaku koja bi upućivala na to koji od njih je u posjedu određenog LD-a. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
127 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Postoje i ljudi koji bi svoja zemljista/sume koristili u druge namjene, poslovni planovi nisu samo na temu lova, no to ne mogu jer iako su vlasnici sa svojom zemljom ne raspolazu na taj nacin. Davanje necije nekretnine na raspolaganje drugome bez dogovora ili odobrenja vlasnika je apsurd koji je vec izveo mnoge ljude iz ove drzave van. Usput, dok vam ovo pisem, ni 150m ispod moje kuce upravo je netko ubijen, pod dugim svjetlima. Ne isplati se nikog zvati jer oni se skupe prije nego ja objasnim policiji gdje da dodje. Prijavila sam lovocuvaru i to je sve sto mogu napraviti. eto... Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
128 Katica Matejčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Mihael- lovoovlaštenici mogu plaćati Ministarstvu zakupninu za zemljište u državnom vlasništvu, ali kako netko može naplatiti lovozakupninu ako nije vlasnik zemljišta na kojem je formirano lovište? Ne znam shvaćaš li bit problema, netko uzima novac od zakupnine za nešto što nije njegovo vlasništvo. To ti je isto kao da županija ili Ministarstvo gospodarstva iznajmi tvoju kuću ljudima koji žele unajmiti kuću, s njim dogovore cijenu za koju će tvoju kuću iznajmiti i uzmu 50 % najamnine sebi, a ti kao vlasnik si dužan svojim sredstvima sanirati svu nastalu štetu na nekretnini. Da li bi se ti složio s takvom rabotom?? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
129 Davorin Garilović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU @Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti Da sve to lijepo stoji, ali bitan je trenutak kada divljač prelazi u "vlasništvo" ili "posjed" sa Države na lovoovlaštenika. Lovoovlaštenik nije vlasnik svih divljih životinja u lovištu samim time što ima lovište u zakupu. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
130 Mihael Glavaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Katice, lovoovlaštenici plaćaju lovozakupnine ministarstvu poljoprivrede koje im isporučuju markice za divljač, drugim riječima lovoovlaštenici kupuju pravo da odstrijele određeni broj divljači, a brinu o ostaloj koja je dobro RH. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
131 Katica Matejčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Tomislave- pa zašto onda lovci kad odstrijele vepra i jelena, to bogatstvo ne predaju njegovom vlasniku- Republici Hrvatskoj (Vladi, Saboru ili Ministarstvu poljoprivrede)? Imam osjećaj da lovci tumače Zakon onako kako je njih volja i kako im u datom trenutku odgovara. Kad se dogodi šteta od divljači, onda je vlasnik Republika Hrvatska, a kad se dogodi šteta na divljači, onda je vlasnik divljači lovačka udruga, jer kada se desi da divljač izađe na prometnicu i strada od naleta vozila, policija zove predstavnika lovačke udruge koja gospodari tim lovištem. Dakle tada je vlasnik divljači lovačka udruga. Zanimljivo tumačenje! Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
132 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Od najvece je vaznosti da se ovaj zakon jednom uskladi sa Ustavom i drugim zakonima koji iz njega proizlaze, te je primarno voditi racuna o sigurnosti kretanja ljudi i njihovoj imovini. Takodjer, kod nadleznog Ministartva primjetit cete porast broja jedinki vrste koja nije profitabilna te znacajan pad jedinki vrste koja to jeste. Osnovna odgovornost je na krivolovu koje u prvom redu potice iz grupa lovackih drustava, a isto nije dovoljno detaljno propisano ovim niti bilo kojim drugim zakonom, osim Kaznenim. Ipak, sporni zakon bi trebao voditi vise racuna o ocuvanju lovstva, a time i divljaci te napraviti osvrt na krivolov, ne toliko na trofeje. Slicna stvar je i sa zakonom o gradjenju gdje veci dio zakona propisuje energetsku ucinkovitost. sto je kao i trofeji mogao bitit pravilnik za sebe. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske. Protuzakoniti lov (krivolov) je uređen Kaznenim zakonom.
133 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Tomislav, Zakon o vlasništvu razlikuje vlasništvo od posjedništva. Za štetu nad vlasništvom je odgovoran vlasnik ako je faktično i u posjedu vlasnika. Ako je posjednik (npr. koncesionar) u posjedu, on je odgovoran i za nastalu štetu. Na primjer, za štetu u stanu ili narušavanje javnog reda u stanu, nije odgovoran vlasnik nego podstanar, koji je u faktičnom posjedu stana. Shodno tome, lovoovlaštenik je dužan podmiriti nastalu štetu, Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
134 Tomislav Rogić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Buduci da je divljac dobro od interesa za RH bilo bi dobro takvo bogatstvo i zaštiti posebice u naletu divljači na vozila.Sudska praksa je u dosadašnjim postupcima obično krivnju prebacivala na lovoovlaštenike ,koji plaćaju koncesije za gospodarenje s divljači i još dodatno odštete koje ni u kom slučaju nisu malene.Dakle s takvom nas praksom sustavno unazađuju,država mora preuzeti odgovornost na sebe,divljač je njeno vlasništvo. Nije prihvaćen Kao i u mnogim zemljama članicama EU, divljač je “res nullius” odnosno nema vlasnika dokle god je živa. Predlagatelj zakona smatra da su štete od divljači ovim prijedlogom dobro riješene.
135 Sunčana Kapov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU Sramotno je "divljač" smatrati dobrom RH. Životinje (pogotovo divlje) nemaju državljanstvo i ne poznaju granice. Stoga, svako raspolaganje njiohovim životima je utakmica najdužeg ... Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
136 Patricia Lucija Tomasović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam stav da se iz Prijedloga Nacrta Zakona izbaci odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga članka koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadležno ministarstvo što je u članku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona zabranilo lov lukom i strijelom. Predlažem da bude zabranjen i lov vatrenim oružjem koje ima dodatna tehnička pomagala, kao na primjer naprave za gledanje noću. Predlažem da izrijekom bude zabranjeno postavljanje čeka uz hranilišta za životinje, odnosno uz posađene poljoprivredne kulture usred šume (što se često vidi u našim krajevima). Nadam se da će s vremenom lov nestati, a da će eventualno uklanjanje/sprječavanje kretanja životinja opasnih za ljude, imovinu i druga živa bića biti regulirano propisima o zaštiti životinja. Usto, lov ne može imati turističku i rekreativnu funkciju, kako je rečeno u članku 1. Naša zemlja svoju turističku ponudu treba temeljiti na održivosti i očuvanju prirode, a ne na njezinu beskrupuloznom iskorištavanju i uništavanju. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Optički ciljnici za noćni lov zabranjeni su člankom 58. ovoga Nacrta. Ostali prijedlozi su primljeni na znanje.
137 Stela Cavrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam članak 46 uz nadopunu Prijatelja životinja: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam i članak 58. kojim se zabranjuje lov životinja lukom i strijelom. U 21. stoljeću, kada to nije čovjeku nužna potreba i način preživljavanja, lov ne može imati turističku i rekreativnu funkciju kako je rečeno u članku 1. Naša zemlja ima mnogo drugih atributa na kojima treba temeljiti svoju turističku ponudu. A pojedinci koji smatraju da je to sport neka samo imaju na umu da u sportu obje strane znaju da sudjeluju. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
138 Mirta Mudronja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Ne podržavam neravnopravan lov na životinje bilo kakvim oružjem. Podržavam jedino obranu i/ili samoobranu od napada životinje u slučaju neposredne opasnosti za život branjenika, po mogućnosti humanim metodama neutraliziranja životinje-napadača trenkvilizatorima ili sl. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
139 Sanja Potlimbrzović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam stav da se iz Prijedloga Nacrta Zakona izbaci odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga članka koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadležno ministarstvo što je u članku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona zabranilo lov lukom i strijelom. Predlažem da bude zabranjen i lov vatrenim oružjem koje ima dodatna tehnička pomagala, kao na primjer naprave za gledanje noću. Predlažem da izrijekom bude zabranjeno postavljanje čeka uz hranilišta za životinje odnosno uz posađene poljoprivredne kulture usred šume (što se često vidi u našim krajevima). Nadam se da će s vremenom lov nestati, jer se ljudi iz etičkih razloga neće htjeti njime baviti, a da će eventualno uklanjanje/sprječavanje kretanja životinja opasnih za ljude, imovinu i druga živa bića biti regulirano propisima o zaštiti životinja. Koliko sam samo maca izgubila na selu pored sume, jer su one otisle u lov , pa na kraju bile ulovljene od lovaca... Nije prihvaćen Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Optički ciljnici za noćni lov zabranjeni su člankom 58. ovoga Nacrta. Ostali prijedlozi su primljeni na znanje.
140 Rankica Benc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Podržavam stav da se iz Prijedloga Nacrta Zakona izbaci odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga članka koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadležno ministarstvo što je u članku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona zabranilo lov lukom i strijelom. Predlažem da bude zabranjen i lov vatrenim oružjem koje ima dodatna tehnička pomagala, kao na primjer naprave za gledanje noću. Predlažem da izrijekom bude zabranjeno postavljanje čeka uz hranilišta za životinje odnosno uz posađene poljoprivredne kulture usred šume (što se često vidi u našim krajevima). Nadam se da će s vremenom lov nestati, jer se ljudi iz etičkih razloga neće htjeti njime baviti, a da će eventualno uklanjanje/sprječavanje kretanja životinja opasnih za ljude, imovinu i druga živa bića biti regulirano propisima o zaštiti životinja. Nije prihvaćen Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja. Optički ciljnici za noćni lov zabranjeni su člankom 58. ovoga Nacrta. Ostali prijedlozi su primljeni na znanje.
141 Robertina Rimay - Kahler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, I. OPĆE ODREDBE Postovani, pohvaljujem Prijedlog Nacrta Zakona u clanku 46. iz kojega se izbacuje stetna odredba o uklanjanju pasa i macaka u lovistima te podrzavam prijedlog nadopune teksta istoga clanka koji su u stavku 3. formulirali Prijatelji zivotinja i koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem nadlezno ministarstvo sto je u clanku 58 Nacrta Prijedloga predmetnoga zakona uvazilo misljenje vecine i zabranilo lov lukom i strijelom. Nadam se da ce takav, humaniji zakonski tekst biti usvojen. Nije prihvaćen Hvala na komentarima. Predmetno je regulirano propisima o zaštiti životinja.
142 Prijatelji životinja I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Smatramo da u članku 1. stavku 2. treba izbaciti nekoliko funkcija koje nisu adekvatne za opis poslova u gospodarenju lovištem i divljači te da je jedina funkcija koju lov ima rekreativna funkcija. Lov kao rekreacija etički je neopravdan i nespojiv s civilizacijskim vrijednostima 21. stoljeća, zbog čega bi trebao biti u potpunosti zabranjen. Povezivati lov s turističkom funkcijom zbog uskog kruga inozemnih lovaca koji su zainteresirani ubijati životinje u Hrvatskoj, nije ni humano ni opravdano. Za većinu turista (a toj većini treba ponuditi adekvatne turističke sadržaje), lov je masakr te barbarski i okrutan način „zabave”, nespojiv s dosegnutim stupnjem zaštite životinja. Poruka nasilja i ubijanja predstavlja sramotu za hrvatski turizam, kao i etičke vrijednosti 21. stoljeća. Hrvatska privlači turiste bogatstvom biološke raznolikosti i nedirnutom prirodom, a ne prolijevanjem krvi nedužnih životinja. Na Zapadu je sve raširenija pojava ekoturizma, odnosno „lova” na životinje fotoaparatima, a ne puškama. U ekoturizmu nalaze se veliki potencijali - nova radna mjesta, velik priljev novca od stranih i domaćih turista, ali i upoznavanje s prirodom. Zaštita okoliša i približavanje životinjama koje više neće visjeti sa zidova kao trofeji nego živjeti svoje živote istinski su, a ne patvoreni. Stoga se zalažemo za promoviranje ekoturizma umjesto lova životinja. Lov treba izumrijeti, a lovstvo treba zamijeniti miroljubivom i stvarnom zaštitom životinja i prirode. Što se tiče funkcije lovstva u „zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore”, valja naglasiti da je samo u Hrvatskoj nekoliko vrsta poput medvjeda, vuka i bjeloglavog supa dovedeno na sam rub istrebljenja isključivo „zaslugom” lovaca. Pretjeranim izlovom životinje se istrebljuju umjesto da ih se štiti, a mnoga uzgajališta životinja lovcima služe samo kao priprema za ubijanje. Drugim riječima, životinje se uzgajaju u uzgajalištima da bi kasnije bile puštene u prirodu i pobijene. U retorici lovaca široko je ukorijenjena besmislica o lovcima kao zaštitnicima prirode. Znanstvene studije potvrđuju samoregulaciju u prirodi. Također, iskustva u velikim europskim nacionalnim parkovima pokazuju: priroda i životinje u mnogo su boljem stanju bez lova! Budućnost vrsta slovi kao visoko ugrožena. Mnoge biljne i životinjske vrste koje su prije samorazumljivo postojale danas se viđaju vrlo rijetko ili su u potpunosti izumrle. Otprilike je polovica srednjeeuropskih vrsta ugrožena. Crvene liste iz godine u godinu postaju sve dulje. Iz njih proizlazi da je zaštita vrsta u posljednjih 30 godina sve neuspješnija, unatoč bezbrojnim naporima zaštitnika prirode i životinja. Renomirani evolucijski i ekološki biolog prof. dr. Josef Reichholf, koji je radio u Državnoj zoološkoj zbirci u Münchenu i bio profesor na oba münchenska sveučilišta, došao je u svojim dugogodišnjim istraživanjima do zaključka da je lov, nakon industrijskog gospodarstva, drugi najveći neprijatelj vrsta. On smatra da „priroda mijenja prirodu, to je dinamičan proces”. Ona se sama regulira i vrste se sasvim prirodno prilagođavaju promjeni klime ili životnog prostora. Znanstvenik u tom smislu upućuje na to da je u njemačkom gradu s najviše stanovnika, Berlinu, otkrio iznimno veliku raznolikost životinjskih vrsta. U Berlinu su se udomaćile životinje koje su u prirodi zbog lova (gotovo) sasvim nestale. To vrijedi i za druge njemačke velike gradove (München, Hamburg, Köln itd.). (Izvor: Josef H. Reichholf: Budućnost vrsta – nova ekološka iznenađenja, Verlag C.H.Beck, München, 2005.) Još je nekoliko renomiranih znanstvenika u znanstvenim publikacijama jasno potvrdilo apsurdnost lova. Prof. Carlo Consiglio u studiji „O besmislenosti lova” dokazuje da nema ni najmanjeg znanstvenog opravdanja za lov. Prof. Consiglio na gotovo 300 stranica, uključujući mnoge tablice, grafikone i objašnjenja, egzaktno dokazuje kako je došao do toga rezultata. Tako nema ni jednog opravdanog razloga za ubijanje divljih životinja. Prof. Consiglio pritom negira postavke na kojima lovci i upravitelji lovačkih društava temelje svoj legitimitet. Umjesto očuvanja vrsta i prirode, lovci uništavaju prirodu. Procjenjuje se da npr. samo u Njemačkoj između tri i četiri tisuće tona olova godišnje završi u prirodi zbog lova. 30 % emisije olova u tlo prouzročilo je streljivo korišteno u lovu. (Izvor: www.umweltdaten.de/wasser/themen/stoffhaushalt/blei.pdf, S. 15) Olovo je teški metal i ne samo da okrutno ubija životinje nego i kemijskim promjenama dospijeva u hranidbeni lanac u prirodi te konačno završava u tlu, pitkoj vodi i žitaricama. Više od tri milijuna životinja godišnje skonča pod kišom metaka lovaca, među njima i tisuće močvarnih ptica. Kod nas popularno ubijanje divljih svinja pod izlikom da su se previše namnožile u suprotnosti je sa znanstvenim istraživanjima koja ukazuju da su upravo lovci krivi za povećanje njihova broja. Dugoročna francuska studija pokazala je da intenzivan lov divljih svinja vodi većem stupnju reprodukcije i stimulira njihovu plodnost. Znanstvenici na čelu sa Sabrinom Servanty u razdoblju od 22 godine usporedili su povećanje broja divljih svinja na šumskom području departmana Haute Marne, u kojemu je izlov bio intenzivan, sa šumskim područjem u Pirinejima u kojemu je izlov bio manje intenzivan. Rezultat je objavljen u uglednom časopisu Journal of Animal Ecology: u područjima intenzivnijeg lova plodnost divljih svinja bitno je veća nego u područjima u kojima gotovo da i nema lova. Nadalje, pri intenzivnom izlovu zrelost jedinki nastupa mnogo ranije (na kraju prve godine života) tako da su jedinke reproduktivno zrele mnogo ranije nego je to uobičajeno. I prosječna težina netom spolno zrele divlje svinje niža je u uvjetima intenzivnog lova. U područjima u kojima ima manje lova povećanje populacije divljih svinja neupitno je manje, reproduktivna zrelost nastupa kasnije te je i prosječna težina jedinke tada veća. (Usp. Servanty et alii, Journal of Animal Ecology, 2009.) Ovom studijom dokazano je da povećanje populacije divljih svinja ne uzrokuje samo veća količina raspoložive hrane, nego i intenzivan lov. Norbert Happ, najpoznatiji njemački stručnjak za divlje svinje (i sâm lovac) smatra da smo sami krivi za povećanje broja divljih svinja. Za eksplozivno povećanje populacija divljih svinja lovci su sami odgovorni: „Nesređeni društveni odnosi u zajednici divljih svinja i povećanje potomstva isključivo su posljedica lovačke prakse.” (lovački vjesnik Wild und Hund, 23/2002.) I lovočuvar Gerold Wandel upozorio je na problem lova: „Divlje svinje uistinu su se sposobne obraniti! Štite se nevjerojatnom dinamikom razvoja protiv pogrešnih odnosa među različitim dobnim skupinama.” (Jagdzeitung PIRSCH 1/2004.) Prof. dr. Josef H. Reichholf također smatra da se lovom populacija divljih svinja povećava brže nego pod utjecajem prirodnih uvjeta. Ako je u nekom području tijekom lova koji se održava prije svega ujesen i zimi ubijeno mnogo životinja, ostat će više hrane za preživjele životinje, pa se životinje koje su preživjele brže razmnožavaju. (Süddeutsche Zeitung, 28. siječnja 2009.) On također navodi da se prava mjera u populaciji divljih životinja postiže sama „kad životinje (primjerice jeleni) nisu izložene lovu i umjetnom hranjenju koje provode lovci”. S njim se slaže sve više biologa koji se bave divljim životinjama i koji prihvaćaju znanstveno utemeljeno tumačenje da životinje same najbolje reguliraju populaciju, a prekomjernost populacije nastaje kad su određene životinjske vrste ugrožene lovom. Ekološke studije utemeljene na terenskom istraživanju pokazale su da životinje imaju unutarnji mehanizam za regulaciju rasta populacije: ta se regulacija ne ostvaruje lovom. Ako populaciji prijeti prekobrojnost, smanjuje se stopa nataliteta. U onim dijelovima Europe u kojima je lov zabranjen, primjerice u talijanskim nacionalnim parkovima, švicarskom nacionalnom parku i na grčkom otoku Tilosu, nikad dosad nije utvrđena prekobrojnost populacije. U gotovo svim ostalim zemljama svijeta lov je zabranjen u područjima gdje je priroda posebno zaštićena, a ni ondje nije došlo do prekomjernog rasta populacije. Kada je riječ o životinjskom brstu, dr. Hans Hertel iz Natural Sciencea upućuje na dva zanimljiva istraživanja švicarskog istraživačkog centra za šume, snijeg i krajolik iz Birmensdorfa, koja su provedena u švicarskom nacionalnom parku. Rezultat: jeleni pridonose pomlađivanju šuma i raznolikosti vrsta. Brstom se višestruko povećava broj pupoljaka na stablu. Prvim istraživanjem proučavalo se papkare i vegetaciju u švicarskom nacionalnom parku između 1917. i 1997., odnosno utjecaj prirode na biljnu raznolikost. Dobiven je sljedeći rezultat: iako je od početka 20. stoljeća ustanovljeno povećanje populacije jelena, količina hrane u nacionalnom parku teoretski bi bila dovoljna i za pet do deset puta više jelena. Isto kao i životinje, i broj biljaka znatno se povećao u promatranom razdoblju od 50 do 80 godina. K tome, na pašnjacima koji su bilo izloženi paši povećala se raznolikost vrsta. Unatoč rastućoj populaciji crvenih jelena, zbog zabrane lova raste i oporavljena površina šume i pašnjaka. Drugo istraživanje o značenju papkara za životni prostor nacionalnog parka, odnosno za količinu dostupne hrane i pomlađivanje šuma, pokazuje da, unatoč rastućoj populaciji jelena, broj brštenih stabala viših od 150 cm na 100 m2 naglo raste. Na brštenim područjima pronađeno je prosječno osam puta više pupova stabala po kvadratnom metru nego na područjima na kojima se više ne brsti i oko 30 puta više nego na područjima koja nisu bila izložena brstu. Čini se da jeleni omogućavaju, a ne sprečavaju pomlađivanje i širenje šuma. To potvrđuju i usporedbe s rezultatima stare analize zraka i dugoročna istraživanja na kontinuirano promatranim područjima. Potonje pokazuju da se šuma unatoč relativno velikoj populaciji jelena tijekom posljednjih stoljeća uspješno održava. (Izvor: dr. Hans Hertel, Über Sinn und Unsinn des Jagens. In: The Journal of Natural Science 5/2000.) I iz većine komentara na ovoj javnoj raspravi jasno je da je većina komentatora kritična prema lovu ili ga uopće ne odobrava. Stoga smatramo važnim uskladiti ovaj članak i druge odredbe Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu s većinskim stavom javnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva. Pozivanje na "većinu komentatora" kao na većinski stav javnosti čak ni matematički nije opravdano ni odlučna okolnost za definiranje i određivanje funkcija koju ima interdisciplinarna grana kao što je lovstvo.
143 Kristina Kemić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Jedan općeniti komentar na samo lovstvo. Neshvatljivo je nazivati ga sportom jer u sportu je poanta natjecanje između ravnopravnih, dobrovoljnih sudionika bez smrtnih posljedica. (Osim u slučajevima nesreće ali na taj rizik sudionik je svojevoljno pristao) U lovu sudjeluje samo jedna strana, naoružana dok druga nema priliku braniti se. Teško se može nazvati sportom. To je izopačeni hobi, uživanja u patnji nedužnog bića. Vrlo često se spominje su se ljudi kroz povijest od uvijek bavili lovom. Jesu, za hranu. Bez teškog naoružanja, to je bila borba za preživljavanje. Danas je sve, samo nije to. Danas je legalni i društveno prihvačeni sadizam. Svjesna sam da se to neće promijeniti ali zato na sve moguće načine zakonom treba zaštititi građane, stvarne ljubitelje prirode i divljih životinja koji ne žele strahovati za svoj život, živote svoje djece i ljubimaca. Koji samo žele uživati u ljepoti predivne prirode NAŠE zemlje! Ona pripada svima nama i svi na to imamo pravo a ne samo pojedinci s puškom na ramenu! Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
144 Sanja Jelić Županić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. U stavku 1. što znači "divljači i njezinih dijelova"? Dijelova trupala divljači ili dijelova kao pojedinih životinja u krdu, jatu? Što god, zvuči odvratno, ali koja god intencija bila, svjesna toga da lov u našoj zemlji neće biti ukinut, pretpostavljam da bi mogla postojati formulacija koja djeluje manje kao da je riječ o strojevima, namještaju, nečemu što nikad nije ni bilo živo. Nije prihvaćen Kako su npr. organi dijelovi ljudskog tijela jednako tako postoje i dijelovi divljači kao općenit pojam za sastavnice određenog organizma.
145 Aljoša Duplić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Lov u obliku u kojem danas egzistira u Republici Hrvatskoj nema "funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa ... i divlje faune i flore" već eksplatira jedan njen dio. Kada bi to bilo kako je napisano u st. 2. , onda bi lovnogosopdarske osnove predstavljale planove očuvanja prirodnih dobara.... , a veliki jaz između sektora zaštite prirode i lovstva u Hrvatskoj ne bi postojao. Međutim, točno je da je lov u pojedinim okolnostima moguće koristiti kao alat za upravljanje populacijama problematičnih vrsta. To je na žalost do sada bila rijetka i ne osobito učinkovita iznimka. Obzirom na navedeno predlažem izmjenu st.2. da glasi "Poslovi iz stavka 1. ovoga članka imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju, a iznimno mogu biti u funkciji očuvanja bioraznolikosti." Nije prihvaćen Funkcija zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore puno je opsežnija i sveobuhvatnija od same eksploatacije na što se ovim komentarom svodi lovstvo. Predlagatelj zakona smatra neophodnim da funkcija zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore ostane dio lovstva.
146 eleonora hrupelj I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Poštovani Ivan Gašparini pišete "....gospodo nemojmo zaboraviti da lovci i lovacko oruzije stali su u obranu prvi lijepe nase...." Ima puno prvih. Pa da je to i jedina i potpuna istina - to nema veze sa zakonom o lovstvu - u miru. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
147 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Aktivnosti lova ne mogu biti u funkciji očuvanja bioraznolikosti niti održavanja ekološke ravnoteže već upravo suprotno. Lov predstavlja antropogeno zdiranje u prirodne ekosustave, odnosno uzrokuje narušavanje prirode ravnoteže ekosustava. Stoga je potrebno izbaciti iz stavka 2 spominjanje očuvanja bioraznolikosti i ekološke ravnoteže Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva.
148 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Lovne aktivnosti se čine u suprotnosti s funkcijom zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, osobito ako imamo na umu situaciju na otocima, probleme s alohtonom divljači i posljedičnim trovanjem supova. Osim toga, imamo Zakon o zaštiti prirode koji se bavi zaštitom i očuvanjem biološke raznolikosti i njega treba dosljednije provoditi. Jasno je da je svrha lova ponajprije turistička, zatim gospodarska i rekreativna. Također, pozdravljam to što zakonodavac nije uvrstio "tradicijsku funkciju" kao jednu od funkcija lovnih poslova, neka tako i ostane. Od nekih tradicija se trebamo odmicati ako želimo napredovati kao društvo. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
149 Silvija Križanec I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1 (2) : izbaciti turističku. Kao turistička zemlja ne možemo se ponosit ubijanjem životinja. Što je u ubijanju lijepo i humano ?! Nije prihvaćen Izbacivanjem pojma "turistička funkcija" iz ovoga članka Zakona ne izbacuje se lovstvo iz turističke ponude. Predmetno je uređeno propisima u turizmu.
150 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1 : potrebno je izbaciti slijedeće: (2) Poslovi iz stavka 1. ovog članka imaju gospodarsku , turističku i rekreativnu funkciju.... Izbaciti - turističku! Obrazloženje: Sramota je da se sa riječ turizam povezuje s lovstvom tj. sakaćenjem, maltretiranjem i ubijanjem živih bića. U 21. stoljeću trebamo svoj turizam graditi na prirodnim ljepotama i moru, a ne tuđoj smrti i patnji! Nije prihvaćen Izbacivanjem pojma "turistička funkcija" iz ovoga članka Zakona ne izbacuje se lovstvo iz turističke ponude. Predmetno je uređeno propisima u turizmu.
151 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Poštovani Futura, nije moja procjena nego znanstvena istraživanja ozbiljnih ljudi koji se bave dolje navedenim i to u sklopu ranijih FP6 i FP7 i kojim je trenutni slijednik Horizon 2020 što nikako nisu paušalne procijene ljudi koji nešto vole ili ne vole. Također donošenje paušalnih zaključaka bez znanstvenih i stručnih dokaza ne vodi nikuda osim u model: Ja nešto volim ili ne volim - uz dužno poštovanje i bez loše namjere. Za informaciju trenutno se najviše zarade od lovnog turizma dobiva kroz dresuru i ispite pasa ptičara Bez Odstrjela Divljači što svakako treba poticati još više. Što se tiče lova na privatnom zemljištu i naknada za isto moj prijedlog je navedenom u članku koji se odnosi na isto uz ponovno primjere prakse iz drugih zemalja Europe što sam jasno obrazložio u članku 13. s prijedlogom izmjena zakona. Svakako treba vlasništvo staviti na prvo mjesto no to treba učiniti da ima nekog smisla. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
152 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Iz članka (stavka 2) potrebno je brisati dio koji govori da poslovi iz stavka 1 imaju funkciju očuvanja bioraznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, ....i divlje faune i flore. Općenito, antropogene aktivnosti koje na bilo koji način zadiru u prirodne procese, kao što su lov i vezane aktivnosti (unašanje divljači npr.), narušavaju prirodnu ekološku ravnotežu, tj. negativno utječu na prirodu (staništa, bioraznolikost). Stoga se lov i aktivnosti vezane uz lov ne mogu smatrati aktivnostima koje pozitivno utječu na prirodu, odnosno aktivnostima koje se provode u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divlje faune i flore. Njihova prvotna funkcija je gospodarska, turistička i rekreativna. Dodatno se provode neke aktivnosti u svrhu umanjivanja negativnog utjecaja na bioraznolikost i ekološku ravnotežu (sukladno propisanim uvjetima i mjerama u LG planovima). Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva.
153 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Viktor Šegrt, lovstvo je očito unosna gospodarska grana. Da bi se približili Europi kakvu lovci priželjkuju, treba krenuti od adekvatnog plaćanja vlasnicima zemljišta na kojem se ustanovljavaju lovišta. Neka to bude pola od 121 eura po hektaru vlasniku zemljišta (kad ste već dali ovakvu procjenu). Na taj način će se postići ciljevi koje navodite da im treba stremiti. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
154 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Koliko bi trebalo razviti lovni turizam u Hrvatskoj i pomoći prvenstveno ruralnim prostorima koji dodatno pate od demografskog pada i nedostatka radnih mjesta svakako bi valjalo ozbiljno razmotriti. Kako je situacija u ostatku Europe jasno je da Hrvatska uvelike zaostaje u tom obliku razvoja turizma gdje bi lako uklopio i dio vezan uz sami lov ali i promatranje divljači. Tako lovstvo predstavlja razvijenu gospodarsku granu u Europi te ozbiljno participira u punjenju proračuna zemalja članica Europske Unije. a) Od 1% do gotovo 8% ljudske populacije u europskim zemljama su lovci, uglavnom sa puškama ali tradicionalno sa psima, treniranim grabljivicama, vretnama te lukom i strijelom. (Naturalliance, 2012). b) Lovstvo na taj način puni proračune lokalnih zajednica u smislu od konkretne prodaje lova na terenu do prodaje opreme za lov pa do neizostavnih prodaja usluga u smještaju i hrani lovnih turista. (Naturalliance, 2012). c) Valja istaći da u zemljama gdje ima puno lovaca i ribolovaca, u kombinaciji sa visokim BDP-om, vrlo je visok i status zaštite staništa i vrsta koje se love ili samo obitavaju na tom prostoru. (Naturalliance, 2012). d) Lovci su najbrojniji u zemljama gdje je manja gustoća stanovništva te su površine pokrivene djelomično obrađenim zemljištem (slučaj u Hrvatskoj) koje pruža odlične uvijete za divljač (Naturalliance, 2012). U tom kontekstu važno je napomenuti da lovstvo i lovni turizam spada i u jedan od načina izrazito isplativog dijela ruralnog turizma općenito. Istraživanja provedena u Europi u sklopu Šestog okvirnog programa za znanost - FP6 Governance and Eco¬system Management for the Conservation of Biodiversity (www.gemconbio.eu) došla su do rezultata da je u 2006. godini: a) 23 miliona ribolovaca, 7 miliona lovaca i 6 miliona promatrača ptica na te aktivnosti potrošilo 40 milijardi eura. b) Unutar te iskazane vrijednosti od 40 milijardi eura postavljen je omjer s 331 milionom ruralnih neobrađenih hektara u Europi koji postoje i pogodni su za takve aktivnosti te iz toga proizlazi da svaki takav neobrađeni hektar u Europi vrijedi 121 euro. Agencija Countryside Alliance je 2008. godine napravila istraživanje gdje je došla do podataka da održivi lovni i ribolovni turizam godišnje donosi 1,6 milijardi funti samo engleskom gospodarstvu. Isto istraživanje donosi podatke turizma da u Velikoj Britaniji takav turizam pruža 70.000 radnih mjesta na ruralnom prostoru od čega je 31.000 direktnih radnih mjesta za provođenje samih lovni i ribolovnih aktivnosti i 39.000 indirektnih radnih mjesta (smještaj i popratne aktivnosti) u ruralnom dijelu Engleske. Posljednje istraživanje u okviru FP7 (7 okvirnog programa za znanost) pokazuje da lovci uvelike doprinose ekologiji zbog gospodarenja staništem, donose opću društvenu korist zbog povećanja svijesti o okolišu te pomažu u ostvarivanju velike ekonomske dobiti koja u Europi iznosi svake godine oko 16 milijardi eura koje troše na bavljenje lovom (Naturalliance, 2012). Uz to ugledni britanski portal i tiskani medij Express, prenosi kako je u 2013. godini u Velikoj Britaniji ispušteno 50.000.000 (miliona!) fazana i jarebica za lov. Takva industrija i proizvodnja pernate divljači je ključna za lovno gospodarenje a uz to donosi 1,6 milijardi funti britanskoj ekonomiji što bi bilo oko 15 milijardi kuna po trenutnom tečaju funte. Glasnogovornik Britanskog saveza za lovstvo i zaštitu prirode, Simon Clarke, navodi kako je lovstvo i lov prepoznato od britanske vlade kao pozitivan smjer u smislu zaštite prirode te u njemu sudjeluje oko 500.000 ljudi svake godine i dodatno se još potroši 250.000.000,00 funti na mjere zaštite okoliša kroz lovstvo. Nemojmo zaboraviti i na gotovo potpuno nestalu i ugaslu proizvodnju sitne divljači koja je u Hrvatskoj najunosnija u aspektu lovnog turizma i koja u kratkom vremenskom periodu donosi dobit i generira nova radna mjesta na ruralnim prostorima. Osim toga ispuštanje divljači, osim za potrebe lova, može se koristiti kao način obnove populacije ugroženih vrsta te za očuvanja bioraznolikosti (Nesbit i Carpenter 1993., Kleiman i sur. 1994., Cade i Temple 1995.). U skladu s time su mnogi zahvati kontroliranog uzgoja i ispuštanja divljači izrađeni ne samo za lov nego kao pomoć kod reintrodukcije pojedinih vrsta (Angelstam i Sandegren, 1981.; Paolo i Piodi, 1988.; Schroth, 1991.; Starling, 1991; Kavanagh, 1998.). Pitanje je koliko smo mi u Republici Hrvatskoj trenutno bogati da nama ništa od toga nije potrebno i jeli razlog zašto lovnog turizma u Hrvatkoj nema koliko bi ga moglo biti uz stvaranje novih radnih mjesta slučajno. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
155 Andrea Valenčič I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Iz čl. 1. st. 2 izbaciti dio o turističkoj i rekreativnoj funkciji, i zabraniti lovni turizam. Dio o funkciji „zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore“ nema nikakvog smisla. Time se bave udruge za zaštitu prirode i životinja, kao i parkovi prirode i nacionalni parkovi. Nelogično je lov, koji je sam po sebi destruktivan, definirati kao zaštitu i očuvanje ekološke ravnoteže. Nikako se lov ne smije proglasiti kulturnom i tradicijskom baštinom, kako neki predlažu. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva.
156 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Zdravko i Ivan, također ne treba zaboraviti da su i zaštitnici životinja branili Hrvatsku. Neukusno je koristiti domovinski rat za vlastite interese. Nemate srama. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
157 Ivan Gašparini I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. gospodo nemojmo zaboraviti da lovci i lovacko oruzije stali su u obranu prvi lijepe nase Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
158 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Sokolarenje je navedeno na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne živuće svjetske kulturne ljudske baštine, a u RH se nalazi na listi Nematerijalne kulturne baštine s tendencijom ulaska na listu UNESCO-a te možemo reći da je prema tome svjetsko kulturno naslijeđe i tradicionalna lovna disciplina koja živi. Shodno tome lov ima funkciju očuvanja kulturne i tradicijske baštine te bi isto trebalo ugraditi u ovaj članak. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
159 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. nemojmo zaboravit i to da je hrvatska obranjena lovačkim oružjem Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
160 Borna Purgar I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Lov se ne može smatrati tradicijom kao ni jedna aktivnost koja se temelji na ubijanju (u nekim slučajevima i mučenju) životinja. To što postoje generacije koje se time bave, ne znači da to treba ozakoniti kao tradicionalnu djelatnost. Druga je stvar pitanje humanosti pojedinaca koji se time bave, ali se na to na žalost ne može utjecati. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
161 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. ja sam lovac i to treća generacija u obitelji i imam tri sina od kojih će barem jedan biti lovac...pa zar to već nije tradicija? a koliko ima takvih lovaca u rh?...više od tri četvrtine...znači da je to ipak samo po sebi tradicija i to treba ozakonit... Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
162 Ivan Gašparini I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Lov i lovstvo su tradicija na svim nasim poducjima od pamti vijekova kao i ribarstvo. u nekim obiteljima je to stoljetna tradicija koja se prenasa sa koljena na koljena Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
163 Borna Purgar I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Lov nikako ne bi trebao imati turističku, a pogotovo rekreativnu funkciju. S obzirom da već odavno postoji i provodi se, smatram da onda treba imati samo svrhu očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa uz maksimalna ograničenja, a pri čemu su lovci dužni podnositi izvještaje o svojim aktivnostima. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona neophodnim da navedeni poslovi ostanu dio lovstva.
164 Ema Buljubašić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti zadaća je parkova prirode, nacionalnih parkova i organizacija za zaštitu životinja i nikako nije kompatibilna s lovom. Djelovanje lovaca samo narušava ekološku ravnotežu jer lovci manipuliraju divljim životinjama kako bi udovoljili svojim hirevima, a ne na dobrobit životinja. Lov je tradicionalna ljudska djelatnost jednako kao i obitavanje u spiljama i umiranje u dobi od 25 godina. Nijedno od navedenog nije za pohvaliti se u 21. stoljeću. Vrijeme je da ovladamo i ponosimo se vještinama bar malo naprednijim i civiliziranijim od ubijanja životinja. U svakom slučaju to što još postoje ljudi koji inzistiraju na bavljenju tako zastarjelim i nepotrebnim barbarskim djelatnostima ne govori ništa lijepo ni dobro o nama svima kao društvu te se nikako ne smije zakonom legitimirati kao tradicija ili baština. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
165 Antonija Vitulić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Smatram nedopustivim prihvaćanje odredbe (2) ovog članka, s obzirom da već godinama ne postoje argumenti za lovstvo, te je ono kao takvo, nakon industrijskog gospodarstva drugi najveći neprijatelj vrsta - kao takav nikako ne spada u kulturalnu i tradicijsku baštinu. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva.
166 Hrvoje Lončar I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Godina je 2017. a mi o živim bićima govorimo i pišemo kao da su stvari. Otkud nekom pravo uopće govoriti o "gospodarenju životinjama"? Otkud nekom pravo govoriti o "korištenju divljači", a pogotovo NJEZINIM DIJELOVIMA? Gdje je tu ljudskost? Zar kao društvo ne težimo boljem uređenju, humanosti, napretku? Zar ćemo zbog manjine koja svoje komplekse i fustracije liječu mučenjem i ubijanjem živih bića - svi zajedno donositi takve zakone da normalne ljude bude sramota? U vrijeme kad veganstvo postaje sve popularnije, mi ćemo "koristiti" i "gospodariti" dijelovi životinja? Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
167 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Krunoslav Pinter, nema ničeg kulturnog u ubijanju životinja. Što se tiče tradicijske baštine, vaš argument da je čovjek 99% svog postojanja lovac, bi značila da bi i ljudske djelatnosti poput sakupljanja plodova i poljoprivrede trebalo proglasiti tradicijskom baštinom. Čak se niti Englez i nisu usudili hajke na lisice proglasiti kulturnom baštinom, a tradiciju su pod pritiskom javnosti, 2004. konačno morali zabraniti. Štoviše, zabranjen je lov sa psima i na jelensku divljač, zečeve i kune. Ne mogu se sve zaostavštine iz prošlosti proglasiti tradicijom, pogotovo ako uključuju okrutnost nad drugim živim bićima. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
168 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Predlažem formulaciju st. 2 na način: Poslovi iz stavka 1. ovog članka imaju ekološku funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore, socijalnu i gospodarsku funkciju, funkciju zaštite zdravlja ljudi i životinja te funkciju očuvanja kulturne i tradicijske baštine. Obrazloženje: Današnje poimanje lovstva kao djelatnosti, posebice u kontekstu opravdavanja lova, mora u prvi plan staviti njegovu ekološku funkciju, lov kao ekološki alat u upravljanu populacijama divljači, a ne gospodarsku aktivnost (ekonomski gledano većina lovišta nemaju ekonomsku isplativost). Osim toga lov ima snažnu socijalnu funkciju i bitan je u provedbi mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja (uzorkovanje nakon odstrijela, redukcija brojnosti određenih vrsta i dr.). Čovjek je 99% svog postojanja bio lovac, iz čega je proizašla bogata kulturna i tradicijska baština (npr. sokolarenje ima UNESCO zaštitu, stvorili smo autohotne pasmine pasa i dr.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
169 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Boris Katić, cjelokupno lovstvo ne može imati tradicijsku funkciju, kao što ga nema niti cjelokupno ribarstvo. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
170 Boris Katić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. ne znam zašto ne piše i tradicijsku funkciju,zašto poput ribarstva se ne prizna i lovstvu tradicionalnost koja je bitna baština kulturna za RH,tradicionalne alate imamo i danas u lovu i služimo se još sa njima,pišete o njima i u ovom zakonu,puholovke npr.,zar ne? Tradicija lova je u Hrvata prisutna i postojana,a utjecaje na nas su imali susjedi koji su mnoge regule donjeli i primjenjivali obzirom na stoljetnu borbu za samostalnost,neovisnost koju smo konačno okončali i sada smo konačno država koja vjerujem svoju tradiciju neće zatomiti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
171 Ivan Gašparini I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. lov je tradicija od pamti vijeka i uvijek ce biti Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
172 Glas životinja I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Poštovani, cijeneći trud koji se ulaže u poštivanje različitih direktiva, predlažemo jednostavno rješenje: potpuni prestanak lova. Davno je već preko nacionalnih parkova dokazano da lov nije poteban kao regulator ravnoteže u prirodi jer priroda, koja je jača snaga od svih nas, sama regulira sve ako joj to dopustimo. Oslovljavanje lova kao nečeg tradicionalnog je na negativnoj strani te moguće lijepe riječi. Nešto što uključuje aktivnosti štetne po osobnost i druge ljude te ubijanje drugih živih bića, ne može biti tradicija niti dobar smjer za budućnost Hrvatske. Lovci neka se brinu za životinje i šume, neka ih love fotoaparatima i čak povedu turiste da to isto naprave te tako svi uživaju u blagodatima prirode. Sve ostalo treba pripasti pod kazneni zakon. Nije prihvaćen Poštovani, cijenimo jednostavnost Vašeg rješenja ali to ipak nije tako jednostavno. S lovištima i divljači u Republici Hrvatskoj gospodari se planski i resursi se koriste u onoj mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak.
173 Aljoša Duplić I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Vrste poput grivastog skakača i mungosa su strane pa i invazivne vrste u Hrvatskoj, a istodobno su uvrštene na popis divljači iz članka 8. ovog Nacrta prijedloga Zakona. Invazivne strane vrste ugrožavaju bioraznolikost dok strane vrste predstavljaju potencijalni ekološki rizik. Obzirom na navedeno definicija divljači predložena čl. 3. prema kojoj je divljač "dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu" nije prikladna u kombinaciji sa svim vrstama nabrojanim u čl. 8. ovog Nacrta. Štoviše, ako bi ostala, ovakva definicija i lista divljači ustavnost budućeg zakona bila bi dovedena u pitanje. Upitna bi bila njegova usklađenost s čl. 3. Ustava prema kojem je očuvanje prirode jedno od najvećih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, te s čl. 52. Ustava. Nije prihvaćen Ni jedna životinjska vrsta koja se nalazi na popisu divljači nije i ne može biti strana, a pogotovo ne nekakva invazivna strana vrsta.
174 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Zakonodavac treba detaljnije i jasnije definirati značenje ovog članka. Definirati pojam "dobro od interesa za Republiku Hrvatsku" i definirati "osobitu zaštitu", tj. na što se i jedno i drugo točno odnosi. U ovom obliku članak je nejasan i podložan pristranom tumačenju. Nije prihvaćen Predmetno je propisano Ustavom RH, a ovim Zakonom decidirano preneseno i na divljač.
175 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nije prihvaćen Ni jedna životinjska vrsta koja se nalazi na popisu divljači nije i ne može biti strana, a pogotovo ne nekakva invazivna strana vrsta.
176 Vlatka Dumbović Mazal I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nadalje, članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Sve navedene vrste u Hrvatskoj su unesene u prirodu od strane čovjeka. Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o lovstvu nove vrste divljači mogu se unositi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, osim u slučajevima kada one ne predstavlja ekološki rizik. Za niti jednu od navedenih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Stoga se ove vrste trebaju uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na ovaj način omogućava. Nije prihvaćen Ni jedna životinjska vrsta koja se nalazi na popisu divljači nije i ne može biti strana, a pogotovo ne nekakva invazivna strana vrsta.
177 Hrvoje Lončar I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Otkud nekom u 2017. godini živa bića nazivati vlasništvom? Životinje NISU stvari i nikako, ali baš nikako se prema njima ne bi trebalo odnositi na način kao da jesu. Svaka životinja je biće za sebe, ima svoj život, svoje osjećaje, svoju obitelj, a tko smo bi da na sve to polažemo prava i da ih ubijamo, sakatimo, mučimo, gađamo lukom i strijelom, koljemo noževima? Otkud nam pravo nazivati ih "dobrom"? Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
178 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Vlasništvo je nužno definirati, a ne ovako, pogotovo kada se uzme u obzir čl. 5. Zakona o šumama, gdje se izrjekom kaže da je divljač šumski proizvod, dakle vlasnik svih šumskih proizvoda (drveća, gljiva, plodova, sjemena, divljači, ...) je onaj tko je vlasnik šume. Nije prihvaćen Kao i u mnogim zemljama članicama EU, divljač je “res nullius” odnosno nema vlasnika dokle god je živa, u protivnom bi je trebalo inventarizirati.
179 Aljoša Duplić I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. U skladu s komentarom koji sam dao na čl. 1. st. 2. predlažem izmjenu teksta u čl. 4. da glasi: "Cilj ovoga Zakona je osigurati potrajno gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije." Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
180 Elena Nikolac I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Lovci su nekada bili i šumari, odnosno brinuli su se za šumu i za njene stanovnike. Znalo se što se i kada može odstrijeliti. Danas je to sve iskrivljeno, dozvoljava se da turisti ubijaju sve što se miče, bez obzira koje je doba godine i u kojem je stanju životinja. Pojedine populacije su prenapučile neke krajeve jer su umjetno naseljene na ta područja i stvar je izmakla kontroli. Biti dobar lovac je imati urednu šumu sa zdravom divljači i brinuti se o svemu tome. Lov kao rekreacciju bi zabranila. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
181 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Aktivnosti lova ne mogu biti u funkciji očuvanja bioraznolikosti niti održavanja ekološke ravnoteže već upravo suprotno. Lov predstavlja antropogeno zdiranje u prirodne ekosustave, odnosno uzrokuje narušavanje prirode ravnoteže ekosustava. Stoga je potrebno izbaciti iz stavka 2 spominjanje očuvanja bioraznolikosti i ekološke ravnoteže Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
182 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Iz ovog članka je potrebno izbaciti "funkcije zaštite i očivanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore". Iz same prirode lovne aktivnosti proizlazi da ona nema funkciju zaštite i očuvanja, već gospodarsku i turističku funkciju, te ovakav izričaj u zakonu samo produžuje mit o lovcima kao zaštitnicima prirode, a oni to nisu. Zaštita prirode nije "nahranit ću te sada da bih te mogao upucati kasnije". Nadalje, upravo ljudske aktivnosti su te koje narušavaju ravnotežu ekosustava koji su samoregulirajući - kada ih se pusti na miru i kada čovjek ne određuje kako bi se trebalo ekosustavom upravljati. Osim toga, lovci ne provode nikakva znanstvena istraživanja, praćenja populacija divljih životinja na državnoj razini, i slične aktivnosti iz kojih bi se agregirali podaci koji bi dali širu sliku o stanju populacije divljači van određenih lovišta. Lovci mogu u najboljem slučaju mirkoupravljati populacijom na određenom području, ali bez shvaćanja šire slike koja je potrebna za iole ozbiljnu funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže. Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
183 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Iz članka je potrebno brisati riječi "i biološka raznolikost" te " funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore". Cilj ovog Zakona nikako ne može biti očuvanje biološke raznolikosti i prirodne ravnoteže. Antropogene aktivnosti koje na bilo koji način zadiru u prirodne procese, kao što je lov, uzgoj i unašanje divljači (između ostalog i stranih vrsta) ili umjetno održavanje populacija divljači, narušavaju prirodnu ravnotežu i utječu negativno na bioraznolikost. Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
184 Andrea Valenčič I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Kao i u čl. 1. st. 2, izbaciti cijeli zadnji dio: „turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore“, s obzirom da realno u praksi lov ne ispunjava navedene funkcije. Nije prihvaćen Jednako kako predlagatelj zakona smatra da navedeni poslovi moraju ostati dio lovstva tako smatra i da navedeni cilj mora ostati cjelovit.
185 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Predlažemo u članku 4. iza riječi “osigurati” dodavanje riječi “održivo” te stavljanje zagrade na “potrajno”. Obrazloženje – jezično usklađivanje sa svim drugim propisima u RH. Nije prihvaćen U Hrvatskoj postoji organizirano šumarstvo već više od 250 godina i to se šumarstvo koristi izrazom "potrajno". Potrajno označava nešto što traje za razliku od izraza "održivo" koji je nastao u novije vrijeme prijevodom strane riječi i označava nešto što se održava. Žalosno je tražiti zamjenu izvorne hrvatske riječi za novonastalu prevedenicu uz obrazloženje da se traži jezično usklađivanje umjesto da se prigrli riječ koja sažeto i jasno određuje pojam kojeg opisuje.
186 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Prema istraživanjima, populacija vuka je u opadanju. Ali da i nije tako, Hrvatska nije ulaskom u EU napravila rezervu za vuka i on je “striktno zaštićena vrsta”, i to se više ne može mijenjati. Da i nema te formalne situacije, lovci bi trebali biti svjesni da bi sa vukom kao divljači bili odgovorni plaćati i štete koje on počini. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
187 Ivan Gašparini I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. futura. po vama bi trebalo ukinuti lov kao gospodarsku granu.onda bi trebalo ukinuti i ribarstvo. i da se samo znanstvenici bave zivotom u sumi. neznam di zivite dali u gradu ili na selu. nama je cagalj i vuk na pragu kuca. ko ce mi ga doci istijerati iz dvorista ili stale vi. a poceo se siriti masovno Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
188 Gordana Knežević Miličić I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. U članku 4. se govori o osiguranju staništa divljači, što smatram ispravnim , ali se pitam tko se drži ovog dijela zakona , jer svi znamo da se o tome nije vodilo računa , kada se gradio autoput Zgb - Rijeka , te se trasom remetilo stanište divljih medvjeda , zbog čega su oni izlezili na autoput i pobibali . Smatram da je za to netko trebao odgovarati i apeliram da se ubuduće držimo ovog dijela zakona , jer nema nitko "prirodno pravo " , a evo ni zakonsko pravo da remeti ravnotežu prirpdnih staništa divljih životinja. Molim da se u Zakon ugrade kaznene mjere za sve sudionike ovakvih "poslova" koji su se oglušili o obavezu , koju nam nameće ova točka , Zakona. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
189 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Predlažem novu formulaciju: Cilj ovoga Zakona je osigurati potrajno gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način kojim se održava vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost čime se postiže ispunjavanje ekološke i gospodarske funkcije lovstva. Nije prihvaćen Formulacija u nacrtu prijedloga Zakona je opsežnija od ove koju predlažete pa predlagatelj zakona smatra da takva treba i ostati.
190 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Darko Glanz, ne i ne! Lov po nama treba ukinuti, a zaštitom bioraznolikosti i zaštitom životinja bi se bavili znanstvenici. Tada ne bi bilo gospodarskog interesa koji je glavni interes lovstva. Naravno, naša želja je utopija. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
191 Darko Glanz I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Spominjete izostank gospodarskog i rekreacijskog lova, a ostavljate lov u turističke svrhe!? Zar to nije gospodarska grana lova? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
192 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Mihael, znanstvenici itekako imauj što raditi na terenu, samo što to u Hrvatskoj nije normalna pojava. Što se tiče brojnosti divljači, pa ne može se reći da lovci imaju evidenciju o tome. Nemaju je na otocima, a kamoli na kopnu, gdje divljač migrira. Zaista bi se u Zakonu trebalo više pozabaviti s tim problemom, pa da se ne daju paušalni brojevi tipa, ima 120 jelena, pa ih se slijedeće godine odstrijeli 220. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
193 Mihael Glavaš I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Dali stvarno o divljači trebaju brinuti znanstvenici, osobe koje su većinom zatvorene u nekim "laboratorijima" i nemaju doticaja sa terenom, tko će na kraju regulirati brojnost?.svako lovačko društvo MORA imati " zaposlenu"stručnu osobu koja vodi LGO, tako da ne možemo reći da je briga o životinjama prepuštena laicima. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
194 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Cilj Zakona bi bio puno kvalitetnije i humanije proveden kad bi se očuvanjem biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore bavili znanstvenici, čime bi izostala glavna funkcija lova - gospodarska i rekreativna, dok bi turistička ostala. Nije prihvaćen Hvala na komentaru, no predlagatelj zakona smatra da gospodarska funkcija mora ostati koja obuhvaća uzgoj, zaštitu i pod određenim zakonom jasno definiranim uvjetima lov i korištenje divljači.
195 Elena Nikolac I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Iz čl. 5. st. 1 izbaciti dio vezan uz „intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja“, s obzirom da se to kosi s definicijom lova kao djelatnosti čija je funkcija očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže Nije prihvaćen Uz poduzimanje odgovarajućih mjera intenzivni uzgoj nije suprotstavljen funkciji očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže.
196 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. U stavku 2 potrebno je primjenu Zakona proširiti i na divljač koja ne živi slobodno u prirodi jer je na ovaj način divljač koja se uzgaja "nepokrivena" zakonskim odredbama. Nije prihvaćen Bitna odrednica da bi neka životinjska vrsta bila divljač jest da živi slobodno u prirodi. Životinjske vrste koje su na popisu divljači, ako ne žive slobodno u prirodi nisu divljač i regulirane su drugim propisima.
197 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
198 Vlatka Dumbović Mazal I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nadalje, članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Sve navedene vrste u Hrvatskoj su unesene u prirodu od strane čovjeka. Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o lovstvu nove vrste divljači mogu se unositi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, osim u slučajevima kada one ne predstavlja ekološki rizik. Za niti jednu od navedenih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Stoga se ove vrste trebaju uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na ovaj način omogućava. Nije prihvaćen već odgovoreno
199 Andrea Valenčič I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Iz čl. 5. st. 1 izbaciti dio vezan uz „intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja“, s obzirom da se to kosi s definicijom lova kao djelatnosti čija je funkcija očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže. Jasno je da je lovcima u cilju uzgojiti što veći broj divljači kako bi ih mogli nesmetano ubijati, međutim ne bi im se to pravo trebalo davati Zakonom. Nije prihvaćen Kako je već navedeno, ograđeno lovište podrazumijeva i intenzivni uzgoj divljači
200 Carmen Ivičić I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Kako može biti u redu uzgajati životinje da bi ih lovili i onda ubili, a nije u redu uzgajati životinje radi krzna. Ovo drugo je zabranjeno, pa bi mogli zabraniti i uzgoj radi ubijanja iz zabave. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
201 Vedran Slijepčević I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Predlažem da stavak 1 glasi: (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. Obrazloženje: Treba izbaciti intenzivan uzgoj jer taj pojam podrazumijeva farmski uzgoj divljači koji nije pokriven ovim zakonom. Nije prihvaćen Člankom 11. stavkom 4. nacrta prijedloga Zakona propisano je između ostaloga i sljedeće: Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, te stoga ne stoji Vaša tvrdnja.
202 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova nije očuvanje prirode i bioraznolikosti, nego njihovo uništavanje. Lovci ne mogu kontrolirati ovakav uzgoj, a najočitiji dokaz je katastrofalno uništavanje otoka Cresa. Uzgoj divljači u svrhu lova treba zabraniti. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
203 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Nije jasna razlika između ograđenog lovišta i uzgajališta. Primljeno na znanje U pojmovniku je navedena opća definicija, dok je detaljnije razrađeno člankom 11. ovoga Nacrta. Predmetno će se svakako još jednom razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
204 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Budući da u gotovo cijeloj državi postoje uvjeti za lov divljači, onda je ova definicija lovišta preširoka, tj. govori da je cijela država lovište. Što je sa zaštićenim područjima u kojima lov nije dopušten? Primljeno na znanje U pojmovniku je navedena opća definicija, dok je detaljnije razrađeno u II. poglavlju ovoga Nacrta.
205 Željko Vlaisavljević I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Predlažu se novi pojmovi u članku 6. Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu, kao primjerice lovnik, što podrazumijeva i kvalitetno osposobljavanje, tko će provoditi osposobljavanje, opseg poslova, koji su minimalni uvjeti da se netko od lovaca uputi na takvo osoposobljavanje... i u konačnici vezano za glavu IX prekršajnih odredbi, odgovornost lovnika. Po meni bespotrebno, jer je predlagatelj ugradio sve relevantne pojmove s kojima se susrećemo u lovstvu, (neki lovoovlaštenici ili koncesionari niti nemaju lovnika) Namjerno se dotičem kvalitetnog osposobljavanje, ali to je neka druga priča o kojoj trebamo razmišljati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima.
206 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 1. lovište - koji su to "drugi uvjeti" za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači? Definirati tako da nema nejasnoća koje ostavljaju mogućnosti različitog tumačenja. Također, opet se vraćamo na pitanje "zaštite" koja to nije. 2. otvoreno lovište - molim jasnije definirati otvoreno lovište jer ovako proizlazi da je to apsolutno svaka otvorena površina u Republici Hrvatskoj po kojoj se kreću divlje životinje? Što opet daje bjanko kartu za tumačenje od strane lovaca gdje se sve smije loviti. 3. ograđeno lovište - zašto samo veće od 1.000 ha? U tih 1.000 ha, koliko % smije otpadati na prirodne ili umjetne prepreke a koliko na samo lovište? Ako lovište čini 500 ha ograđenog lovišta, a 500 ha otpada na prepreke (npr. otoke na kojima se de facto ne lovi) onda je to lovište od 500 ha, a ne 1.000 ha. Pobliže definirati da se izbjegnu nedoumice i zlouporabe. Također, izbaciti "štiti" iz članka. Od koga se štiti? 7. pravo lova - opet je dubiozno ovo uključivanje i voda u zemljište za lov. Nije prihvaćen U pojmovniku su navedene opća definicija, dok je detaljnije razrađeno u II. i III. poglavlju ovoga Nacrta.
207 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Pojam 3. ograđeno lovište - Koji je razlog da se ograđenim lovištem smatra samo ono veće od 1000 ha? Što je s manjim, ograđenim lovištima? Njih bi također trebalo smatrati ograđenima ukoliko je sprječena migracija životinja. Pojam 4. uzgajalište divljači - u definiciji je potrebno precizirati što znači vlastito zemljište (s čijeg je gledišta to vlastito zemljište?) - deifniciju je potrebno nadopuniti: Potrebno izmijeniti definiciju na način: 4. uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljišta koje se koristi za uzgoj divljači, a koje je ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov napusti tu površinu. Pojašnjenje: Trenutnim definicijama ograđenog lovišta i uzgajališta nije dovoljno pojašnjena njihova razlika. Da li je ograđeno lovište uvijek uzgajalište? Da li je uzgajalište manje od 1000 ha ujedno i ograđeno lovište? Također, što je s uzgajalištima manjim od 100 ha? Kako se njih tretira? Pojam 22. naselje: - Potrebno je izmijeniti definiciju naselja u kojoj treba izbaciti dio : gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači. POjašnjenje: u svim manjim naseljima divljač migrira kroz naselje, preko okućnica, između kuća i preko prometnica. Znakovi na cestama koji upozoravaju na divljač također govor u prilog tomu…sukladno navedenom ustanovljenje lovišta treba biti zabranjeno 300 tj 200 metara od naselja kako bi svatko imao mogućnost nesmetano koristiti i kretati se na vlastitom zemljištu, što je njegovo pravo. Nije prihvaćen Ograđeno lovište manje od 1000 ha može biti samo uzgajalište. Vlastito zemljište kao što i sam pojam kaže predstavlja površinu zemljišta u vlasništvu pravne ili fizičke osobe, dakle s gledišta vlasništva. Razlika između ograđenog lovišta i uzgajališta divljači jasno je definirana člankom 11. ovoga Nacrta. Definicija naselja u smislu ovoga zakona ostaje kako je predlagatelj i predložio jer povremeni prolasci zalutalih životinja kroz vrtove se ne smatra prirodna migracija divljači. Površine na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta propisane su u II. poglavlju ovoga Nacrta.
208 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U članku je potrebno izmijeniti definiciju lovišta na način: "1. lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, a na kojoj se ostvaruje pravo lova" Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer se na lovištu, osim ostvarivanja prava lova, može ostvariti i pravo provedbe mjera uzgoja i zaštite.
209 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U članku je potrebno izmijeniti definiciju lovišta na način: "1. lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, a na kojoj se ostvaruje pravo lova" Sukladno prvotnoj definiciji, svaka površina u državi koja je pogodna za lov se definira kao lovište, što nikako nije i ne može biti istina. Između ostalog zbog nacionalnih parkova i strogih rezervata koji ne mogu niti smiju automatski biti definirani kao lovište. Ovom nadopunom je jasno da je lovište jedino ona pogodna površina na kojoj je dana ovlast za pravo lova. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer se na lovištu, osim ostvarivanja prava lova, može ostvariti i pravo provedbe mjera uzgoja i zaštite. Površine na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta propisane su u II. poglavlju ovoga Nacrta, a one uključuju zaštićena područja.
210 Branko Miletić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Točkom 22. naselje je apsolutno nedefinirano. Točku promijeniti da pojam "naselje" bude jasno definiran i po jednak u svim zakonim (u ovom slučaju sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama). Prijedlog izmjene: 22. naselje - prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta, Nije prihvaćen U ovom članku su definirani pojmovi koji u smislu Zakona o lovstvu imaju određena značenja i nisu u koliziji definiranim pojmova u drugim zakonima.
211 saša radić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6. 22. naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači Mislim da je najvažnije dodati da i ograđene okućnice spadaju pod naselja i da se 300 metara od naselja ne može smatrati od kuće nego od kraja ograde okućnice. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovo trenutačno najbolja definicija.
212 saša radić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Mislim da termin lovišta zahtjeva puno precizniju definiciju! Jer meni osobno nije normalno da su moje livade, pašnjaci i obradive površine nečije lovište! Mislim da bi svi vlasnici privatnih parcela trebali dati suglasnost da se na njihovoj imovini proglasi lovište. 1. lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova Nije prihvaćen U pojmovniku je navedena opća definicija, dok je detaljnije razrađeno člankom 11. ovoga Nacrta.
213 eleonora hrupelj I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Stavka 5 – vlastito lovište Precizirati „vlastito“ zemljište – ovako postoji mogućnost malverzacija Mislim da je dobar prijedlog - "... Sukladno tome, potrebno je u definiciji br. 4 pojam “vlastito zemljište” brisati, te dodati novu rečenicu koja glasi: “Uzgajalište divljači može se ustanoviti isključivo na zemljištu koje je u vlasništvu pravne ili fizičke osoba koja uzgajalište uspostavlja”. Stavka 13 – korisnik zemljišta Precizirati – najmanje što možete a i morate je uskladiti sa ostalim važećim zakonima Republike Hrvatske – kao što i postoji komentar/podsjetnik Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Ustavnim pravima vlasnistva, Porezni zakon Stavka 18 - lovočuvar i 19 stručna osoba Dodati kod oboje - "...Osoba koja je tijekom svog obrazovanja položila odgovarajuće gradivo iz područja lovstva ili pravna osoba registrirana za lov ili fizička osoba (obrtnik) registrirana za lov koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova..." Stavka 22 - Naselje Bi trebalo biti definirano po ovom prijedlogu "...stalno ili privremeno naseljen objekt ili skupina objekata stambene namjene sa pripadajućom okućnicom, bez obzira na veličinu. Svaki objekt namjenjen ljudskom stanovanju ili drugoj upotrebi u nekoj mjeri onemogućava prirodnu migraciju, kako krupne, tako i ostale divljači..." podržavam već napisano ali da potvrdim Stavka 23 - Evidencija Ovu definiciju je potrebno nadopuniti da glasi: “elektronička evidencija lovišta ustanovljanih u Republici Hrvatskoj i svih drugih podataka koji proizlaze iz Zakona o lovstvu.“ – sa svim podacima a koji proizlaze iz Zakona o lovstvu – slažem se komentarom kod samog članka Stavka 24 – uvođenje divljači u lovište Čemu uvoditi divljač izvan njenog prirodnog staništa. Sa kojom će poslije biti problema. Ovo uskladiti sa Zakonom o zaštiti prirode Definirati i precizirati što je točno držanje divljači u kontroliranim uvjetima – gateri nisu Stavka 25 - . unošenje divljači u lovište Izbacitistavku. Zašto i otkuda unositi divljač? Kako je divlajč nestala iz lovišta? Prevelikim „izlovom“ . Postoji plan gospodarenja. Dopuniti – nove stavke Stavka 26 – lovački psi Dopuniti - čistokrvni psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim radnim ispitom. Ako se u Zakonu pozivamo na Europsku uniju čiji smo član, tada bi se trebali što se tiče pasa pozivati na Međunarodni kinološki savez ( FCI ) čiji smo također član! 27. Krivolov – sve radnje kojima se krše odredbe ovog Zakona, a za koje su odgovorne pravne ili fizičke osobe koje su stekle pravo lova sukladno odredbama ovog Zakona. 28. Lovokrađa - sve radnje kojima se krše odredbe ovog Zakona, a za koje su odgovorne pravne ili fizičke osobe koje nemaju pravo lova sukladno odredbama ovog Zakona. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da su ovo trenutačno najbolje definicije dio kojih je kasnije detaljnije razrađen sukladno potrebi.
214 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Na članak 6. Dodavanje nove točke Ministarstvo - u smislu ovoga zakona označava Ministarstvo nadležno za poslove iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona (Ministarstvo poljoprivrede), Ministar - Ministar poljoprivrede Obrazloženje - U nacrtu prijedloga Zakona nigdje se ne navodi koje je Ministarstvo nadležno za provedbu ovoga Zakona Na članak 6. t. 23., te na članak 41. Predlažemo da se članak 6. točka 23. “središnja lovna evidencija – elektronička evidencija lovišta ustanovljenih u Republici Hrvatskoj” promjeni u “Središnja lovna evidencija je elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika, registara i računalnih programa o lovištima ustanovljenima u Republici Hrvatskoj. Zadaća središnje lovne evidencije je osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju u svrhu ostvarivanja ciljeva iz članka 1. Zakona o lovstvu. Središnja lovna evidencija sadrži podatke za koje postoji obveza prikupljanja sukladno Zakonu o lovstvu i podzakonskim propisima donesenim na temelju Zakona o lovstvu, kao i sve promjene tih podataka. Središnja lovna evidencija osobito sadrži za sva lovišta lovnogospodarsku osnovu, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije.” Predlažemo da se sukladno predloženoj definiciji izmjeni i članak 41. ovoga Zakona. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba u smislu definiranja nadležnog tijela za provedbu zakona i čelnika, ali ne u pojmovniku nego u prvom članku gdje se ti pojmovi spominju. Prijedlog se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na Središnju lovnu evidenciju jer ne postoje razlozi za redefiniranje pojma. Način vođenja Središnje lovne evidencije, obveznike upisa u evidenciju, način unosa podataka i vrste podataka koji se upisuju u evidenciju te druga pitanja s tim u vezi propisat će ministar pravilnikom
215 Primorsko-goranska županija I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Pojmove svrstati abecednim redom te uvrstiti i jasno definirati pojmove „javna površina“;“lovna površina“ i „nelovna površina“. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona nema obavezu slaganja pojmovnika abecednim redom. Predmetni pojmovi se ne koriste kroz tekst propisa.
216 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: 25. unošenje divljači u lovište Ovu definiciju treba brisati, a unošenje divljači u lovište zabraniti. Potreba za unošenjem divljači u lovište je dokaz očajnog lovnog gospodarenja. Potrajno lovno gospodarenje podrazumijeva da je postignuta ekološka ravnoteža, te da su populacije svih životinja također u ekološkoj ravnoteži. Potreba za dodatnim unosom jedinki u lovište nam dokazuje da su populacije divljači koje se unose premale, prelovljene i devastirane, a samim time i da lovoovlaštenik ne zna odgovarajuće gospodariti lovištem. Nije prihvaćen Prijedlog je odbijen jer unos divljači ima za cilj, osim povećanje populacije divljači koja je nastradala od ekoloških katastrofa ili bolesti, osvježivanje krvi te sprječavanja parenja u srodstvu.
217 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 24. uvođenje divljači u lovište Ovu definiciju treba brisati, a uvođenje divljači u lovište zabraniti. Uvođenje vrste izvan njenog prirodnog područja rasprostranjenosti predstavlja introdukciju. Osim što je introdukcija nepoželjna, a danas introducirane vrste uzrokuju milionske štete na područjima na kojima prirodno ne obitavaju, ona podliježe strogim zakonskim propisima te je regulirana Zakonom o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Prijedlog je odbijen jer je člankom 43. ovoga nacrta jasno propisano da je uvođenje dopušteno samo uz odobrenje nadležnih institucija i lovstva i zaštite prirode kao i pod kojim uvjetima.
218 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 6. treba dopuniti sljedećim definicijama: 26. Krivolov – sve radnje kojima se krše odredbe ovog Zakona, a za koje su odgovorne pravne ili fizičke osobe koje su stekle pravo lova sukladno odredbama ovog Zakona. 27. Lovokrađa - sve radnje kojima se krše odredbe ovog Zakona, a za koje su odgovorne pravne ili fizičke osobe koje nemaju pravo lova sukladno odredbama ovog Zakona. Krivolov i lovokrađa u Hrvatskoj su uobičajene i masovne pojave u Hrvatskoj što je danas prepoznato na međunarodnoj razini (Mikuska i sur. 2017). Pri tome nadležno ministarstvo i Uprava za lovstvo, Hrvatski lovački savez i lovačka društva ne čine ništa kako bi ove ilegalne aktivnosti spriječili. Stoga je u zakon potrebno uvesti ove definicije kako bi se problem prepoznao, a izmjenama i dopunama drugih članaka zakona i efikasno spriječio. Nije prihvaćen Predmetni pojmovi se ne koriste kroz tekst propisa.
219 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 25. Središnja lovna evidencija Ovu definiciju je potrebno nadopuniti da glasi: “elektronička evidencija lovišta ustanovljanih u Republici Hrvatskoj i svih drugih podataka koji proizlaze iz Zakona o lovstvu.“ Smatramo da bi središnja lovna evidencija trebala sadržavati podatke o lovnogospodarskim osnovama, programima uzgoja divljači, programima zaštite divljači, odstrelu i svim ostalim podacima koji proizlaze iz Zakona o lovstvu, što sada nije slučaj, a što doprinosi netransparentnoj provedbi lovstva u Hrvatskoj i bujanju korupcije u ovom sektoru. Nije prihvaćen Središnja lovna evidencija detaljnije je regulirana odgovarajućim pravilnikom i sadrži sve što smatrate da treba sadržavati.
220 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. 22. Naselje Ovu definiciju treba brisati. ''Naselje'' se u Zakonu o lovstvu spominje samo u članku 10. (2) 5. Očito se ovom kombinacijom definicije naselja i članka 10. omogućava lovcima da samoinicijativno definiraju naselje. Upozoravamo da je Članak. 10. osmišljen u svrhu zaštite ljudi i da Zakon o lovstvu ne smije pronalaziti načine kako zaobići zaštitu ljudi kroz vlastitu definiciju naselja preko ''migracije krupne divljači''. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovo trenutačno najbolja definicija.
221 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: 13. Korisnik zemljišta Ova definicija miješa pravne pojmove vlasništva, posjedništva i korištenja. Ako je pravna ili fizička osoba vlasnik zemljišta onda je to njeno pravo neotuđivo Ustavnim odredbama, te se ono ne može ograničiti osnivanjem lovišta, ako vlasnik to ne želi. S druge strane, korisnik zemljišta u vidu lovoovlaštenika može biti pravna i fizička osoba, a da formalno nije niti vlasnik niti u posjedu zemljišta. Ovu definiciju treba uskladiti s opće poznatim definicijama iz drugih relevantnih zakona. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovo trenutačno najbolja definicija i nije u koliziji s drugim propisima. Ustanovljenjem lovišta se ne zadire u pravo vlasništva.
222 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: 4. Uzgajalište divljači U ovoj definiciji se spominje pojam “vlastito zemljište”, ali se nigdje u Zakonu ne objašnjava što taj pojam znači niti je on pravno definiran. Stoga se pojam “vlastito zemljište” može tumačiti dvosmisleno, što otvara prostor raznim malverzacijama. Sukladno tome, potrebno je u definiciji br. 4 pojam “vlastito zemljište” brisati, te dodati novu rečenicu koja glasi: “Uzgajalište divljači može se ustanoviti isključivo na zemljištu koje je u vlasništvu pravne ili fizičke osoba koja uzgajalište uspostavlja”. Nije prihvaćen Vlastito zemljište kao što i sam pojam kaže predstavlja površinu zemljišta u vlasništvu pravne ili fizičke osobe i predstavlja opće poznati pojam koji nije potrebno posebno definirati.
223 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Na članak 6. točku 4. uzgajalište divljači Sama definicija uzgajališta kao površine veće od 100 ha koju divljač ne može napustiti određuje da se uzgajališta podižu samo za dlakavu divljač (kretanje pernate divljači ne možemo spriječiti). Dakle, bitno je u definiciju dodati da uzgajališta služe uzgoju dlakave divljači. Nije prihvaćen i sami navodite da: "Sama definicija uzgajališta kao površine veće od 100 ha koju divljač ne može napustiti određuje da se uzgajališta podižu samo za dlakavu divljač" te ne vidimo smisla u tome da se to dodaje u definiciju ako je to samo po sebi jasno
224 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Ministarstvo je 2006 godine bilo naručitelj publikacije Uzgojna područja za jelena, divokoz i divlju svinju, nečega što je imalo smisla ali što nažalost nikada nije zaživjelo, a danas se u ovom prijedlogu uzgojna područja više niti ne spominju Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
225 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Izmjeniti st. 19. tako da glasi: stručna osoba - osoba koja je tijekom svog obrazovanja položila odgovarajuće gradivo iz područja lovstva ili pravna osoba registrirana za lov ili fizička osoba (obrtnik) registrirana za lov koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova Nije prihvaćen točka 19. regulirana je člancima 47. do 50. i nije potrebno to isto navoditi ovdje
226 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Darko Glanz 12.07.2017 13:50 4 2 U ovaj članak unjeti termine "LOVNIK", "LOVAC PRIPRAVNIK" ili vježbenik i "LOVAČKA MLADEŽ", a ministar podzakonskim aktima da uredi dužnosti prava i obaveze navedenih. bravo darko sa ovim se u potpunosti slažem i podržavam Nije prihvaćen Podržava drugog komentartora i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
227 Maja Lilith Klemen I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Članak 6. stavak 22. treba glasiti: 22. naselje – stalno ili privremeno naseljen objekt ili skupina objekata stambene namjene sa pripadajućom okućnicom, bez obzira na veličinu. Svaki objekt namjenjen ljudskom stanovanju ili drugoj upotrebi u nekoj mjeri onemogućava prirodnu migraciju, kako krupne, tako i ostale divljači. Osim toga, potreba jasne definicije izraza "naselje" proizlazi prvenstveno zbog ograničavanja ovlasti lovoovlaštenika ( propisana udaljenost od "naselja") - te bi shodno tome i trebala biti formulirana u svrhu zaštite svih građana i njihovog vlasništva. Nije prihvatljivo da se ljude u manjim mjestima ili na osami dovodi u nepovoljan položaj, te im se krše stvarna prava na vlastitom zemljištu, u korist lovoovlaštenika! Svatko bi trebao imati neupitno i nedvosmisleno pravo nesmetano se kretati i koristiti svoje vlasništvo i posjed. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
228 Ivan Gašparini I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. futura . usmrcivanje zivotinja je svakodnevna pojava na selu. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
229 Ivan Gašparini I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. vezano uz maloljetnike u lovistu. trbalo bi dopustiti njihov ulazak sa 14 ili 16 god pristup lov ispitu sa 17. i kao stoji sa 18god pravo nosenja oruzja, ako sam ja kao 18 godinjak mogao nositi pusku za obranu ove zemlje . a kao roditelj ja odgovaram za moje dijete do 18god starosti. i zasto nebi mogao samnom u lov prije punoljetnosti bez prava kor oruzja Nije prihvaćen S obzirom na to da se prema stajalištu sudske prakse lovstvo smatra opasnom djelatnošću, sudjelovanje djece u lovačkim aktivnostima podliježe intervenciji pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske.
230 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. st. 3 - lovište površine veće od 500 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi st.4 - u uzgajalištima se divljač uzgaja, a ne proizvodi OBRAZLOŽENJE: - ukoliko nam je prihvatljiva površina 500 ha na otocima, a prema definiciji ona bi bila ograđena lovišta, ne vidim razloga da se ta površina ne primjeni i na kopnu. Djelomično prihvaćen komentar za t. 3. primljen na znanje za t. 4. primjedba prihvaćena.
231 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Darko Glanz, 30-ak divljih svinja je na Cres naseljeno 1985. godine (na lokaciju Tramuntana). S vremenom su provalile iz gatera i proširile su se otokom. Naeljene su i na otočić Zeča, a od tamo su viđene da plivaju prema Martinščici na Cresu. 2004. godine su lovci tvrdili da ih je ostalo samo 70-ak, a već 2005.su ih ubili 78, 2006. godine 88, a 2007. god. 151 divlju svinju, te zaključili kako ih ''ne mogu ukloniti u potpunosti, jer se stalno razmnožavaju.'' Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
232 Darko Glanz I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. U ovaj članak unjeti termine "LOVNIK", "LOVAC PRIPRAVNIK" ili vježbenik i "LOVAČKA MLADEŽ", a ministar podzakonskim aktima da uredi dužnosti prava i obaveze navedenih. Primljeno na znanje Prvo je potrebno odrediti koje poslove bi obavljao lovnik, a da ih već ne rade stručna osoba ili lovočuvar lovac pripravnik i lovačka mladež uglavnom su regulirani internim aktom lovoovlaštenika
233 Darko Glanz I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. "Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti" ono što se događa na Cresu nema veze sa ekocidom , a još manje s lovcima. Naime,na Cresu se tradicijski stoka(ovce) ne drže u oborima tj. kontroliranim uvjetima, a na ispaši nisu nadzirane. Divlju svinju je dovela prirodna migracija a ne lovci ili bilo tko drugi, kao što je već nekoliko puta spomenuto u nekim tekstovima da divljač migrira. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
234 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. pojam 13 "korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta" u potpunoj suprotnosti sa Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, naglasak na cl 144, te sa Ustavnim pravima vlasnistva, kao i sa Poreznim zakonom. Korisnik zemljista moze biti lovacko drustvo koje ima koncesiju, n vlasnik je vlasnik!! Lovacko drustvo da bi dobilo koncesiju koristenja tudje zemlje od vlasnika MORA dobti odobrenje, sto ce biti definirano ugovorom u kojem ce biti dogovorena i naknada za koristenje navedenog kao i uvjeti. Nije prihvaćen Korisnik zemljišta je odvojen pojam od ovlaštenika prava lova
235 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. St. 16. Lovnik- osoba koja organizira lov, određuje načine lova, lokacije lova, raspodjeljuje sudionike. Odgovoan za izvršenje lova. Nije prihvaćen Hvala na komentaru, ali ti poslovi su već u obvezi provedbe lovoovlaštenika, voditelja lova te lovočuvara.
236 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Slažemo se da nepunoljetne osobe nemaju što tražiti u lovu, niti nositi oružje. Iako smo protivnici lova i kojem ne vidimo ništa nostalgično niti romantično, nego zaostalo, tek s 21. godinom starosti osoba smije držati oružje u rukama. Mladost treba učiti i poticati da ne ubija i da štiti i poštuje prirodu i život u njoj. Treba joj omogući ti da na temelju znanosti čuva prirodu, a lov poslati u ropotarnicu povijesti . Prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
237 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Treba promijeniti čl. 6. st. 24. – brisati '' Uvođenjem u prirodu ne smatra se držanje divljači u kontroliranim uvjetima''. Držanje divljači u gaterima treba zabraniti. Obrazloženje: praksa na otocima pokazuje da lovci divljač nisu u stanju držati u kontroliranim uvjetima, što dovodi do ekocida, posebice na otocima (primjer je ekocid na otoku Cresu) Nije prihvaćen Smatramo da je navedena formulacija dobra i potrebna.
238 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Opće odredbe, cl 6. Naselje: obzirom da se lovno podrucje definira prema definiciji naselja, definicu naselja treba izmijeniti. Naime, mogucnot migracije krupne divljaci ne postoji samo u uzem centru Grada Zagreba, sva sela i manji gradovi svojom koncepcijom omogucavaju migraciju krupne divljaci. Davanje pod koncesijsko podrucje npr. Jastrebarsko, lovnom drustvu omogucava djelovanje u blizini i neposredno u dvoristu objekata gdje zive obitelji. Takodjer, lovno drustvo drzeci se uzusa lovacke etike, za lov imaju daleko manje povrsine na raspolaganju. Prijedlog izmjene je prilagodba Zakonu o prostornom uredjenju NN 153/13, cl.3. 6. građevinsko zemljište je zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje
239 DRAŽEN DEGMEČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. u članku 6. moguće dodati dva pojma / definicije: a) POVRŠINA POD JEDNOGODIŠNJOM REMIZOM - zemljište s karakteristikama poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, redovito obrađeno radi proizvodnje jednogodišnjih poljoprivrednih kultura (zob, ječam, kukuruz, uljana rotkva i dr.) s ciljem cjelogodišnje ili sezonske prehrane divljači, a u sklopu mjera poboljšanja staništa b) POVRŠINE POD VIŠEGODIŠNJOM REMIZOM - zemljište s karakteristikama poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, a koristi se za proizvodnju višegodišnjih kultura (pašnjak, livada, šumske grmaste vrste i dr.), s ciljem cjelogodišnje prehrane (paša, brst) divljači i s ciljem zaklona za divljač (dnevno prebivanje, mjesto za okot i zaštitu mladunčadi i dr.) - Razlog je članak 4. u Zakonu o šumama - koji u konačnici moguće dovodi do izdvajanja pojedinih čestica zemljišta (državnog zemljišta) te ga se karakterizira isključivo kao poljoprivredno zemljište - što kasnije ima za posljedicu preuzimanje takvih čestica od strane poljoprivrednih proizvođača koji naravno intenziviraju poljoprivrednu proizvodnju - što dovodi do neminovnih oštećenja većih razmjera na poljoprivrednim kulturama te naravno povlači se odgovornost za štete. Sve je to moguće usprkos činjenici da se takva površina nalazi u LGO - 1 obrascu. Dakle ove definicije bi dale legitimitet korištenja poljoprivrednog zemljišta u sklopu mjera poboljšanja staništa divljači. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
240 Mladen Latinac I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. u stavku 19. dodati .. i osoba koja je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz lovstva dodati stavak 26. lovački psi - čistokrvni psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim radnim ispitom. Ako se u Zakonu pozivamo na Europsku uniju čiji smo član, tada bi se trebali što se tiče pasa pozivati na Međunarodni kinološki savez ( FCI ) čiji smo također član! Nije prihvaćen točka 19. regulirana je člancima 47. do 50. i nije potrebno to isto navoditi ovdje. Što se tiče pasa, Zakon o lovstvu nije propis koji regulira rodovnice pasa.
241 Boris Katić I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Jako mi je žao što ne vidim riječ lovnik,pojmove kao što je pomoćnik lovnika,lovni mentor,lovni pripravnik/stažist,lovna mladež,šta je sa tim pojmovima? Da li će to biti dio nekog pravilnika dodatnog? Ako sve organizacije trebaju mladost u svojim redovima,ako čovječanstvo počiva na mladosti koja dolazi milenijima ne vidim kako lovstvo i zakon o lovstvu može proći bez spomena lovne mladeži. Da li ćemo konačno dobiti i zakonsko dopuštenje da kao odgovorni roditelji,djedovi,bake,stričevi,ujaci,tete,staratelji,pa i posvojitelji da svoju djecu obučimo u najranijim danima njihove mladosti sigurnosti za dane u lovu koje će provesti kao lovci sa vatrenim oružjem u rukama? Zar je moguće da mlade želimo udaljiti od lova i onda se čuditi jačanju otpora lovu i lovnoj tradiciji? Jeli nama lov ostavljen kao posljednjoj ili među zadnjim generacijama na uživanje a poslije nas neka bude šta bude i kome i kako,ako bude??? Ne vjerujem da je zakonodavac sklon izbjeći ovu temu,vjerujem da će obzirom na gerijatrijsko stanje lovnih udruga i društava koja su sve starija i nemoćnija postupiti ispravno,jer krajnji je čas.Vjerujem da je ova nova mlada garnitura u Ministarstvu svjesna svih nesreća koje nam važeći zakon radi,vjerujem da će ga napraviti boljim (što se već vidi nekim izmjenama i novinama)sa osamnest godina nekog tek dovesti prvi put u lov,sa osamnest i par dana mu dati odmah pušku u ruke bez da je praktično prošao i radio sa mentorom i svim svojim prijateljima u lovačkoj udruzi sva prethodna potrebita predznanja,praktično i sretno,dokazano je nažalost vrlo opasno,tragično. Vjerujem da ćemo dobiti mogućnost i u ovom zakonu za zanavljanje i ojačanje,pojačanje članstva koje je zaista u zreloj dobi većina. Lovnik kao jedna od najodgovornijih osoba u svakom lovištu,kao i njegovi pomoćnici,ponegdje imamo lovnike za sitnu divljač i krupnu divljač,svega ima....dakle molim ovu temu držim da ne trebam obrazlagati posebno,da ti ljudi trebaju imati i određenu izobrazbu,da trebaju biti u zakonu i da im se ovlasti i dužnosti trebaju znati i dati,potvrditi,vjerujem da je zaista potrebito,ne izostavno! Primljeno na znanje Prvo je potrebno odrediti koje poslove bi obavljao lovnik, a da ih već ne rade stručna osoba ili lovočuvar
242 Šime Validžić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Čak i kad bi se broj pripadnika neke starosjedilačke (autohtone) vrste namnožio do te mjere da čine štetu poljoprivredi, treba koristiti druge mjere, kao što je ograđivanje usjeva i/ili izvora vode i/ili preseljenja a ne ubijanja pripadnika te vrste. Spreman sam kroz cijenu hrane i/ili putem poreza pokriti štete na poljoprivredi jer planet Zemlja pripada svim vrstama a ne samo ljudima. Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
243 Snježana Črnjević I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavam argumentirane prijedloge i obrazloženja Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Udruge BIOM, Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, dr. sc. Irene Petak i drugih stručnjaka da se mnoge od vrsta nabrojanih na popisu lovne divljači brišu s tog popisa te da se na popis ne uvode nove vrste. Nije prihvaćen Iznosi svoj stav prema iznesenim komentarima i ne predlaže nikakave zakonske prijedloge.
244 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Predlažem da se u članak 8. točkaB pod brojem 2. Pernate divljači ne dodaje Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo). Objašnjenje : Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo). je vrsta koja pretežno obitava na močvarnim i jezerskim staništima. Veliki vranac je uz ostale dvije vrste vranaca koje obitavaju u RH strogo zaštićen, razlozi njegove ugroženosti su protjerivanja i ubijanja od strane lovaca i ribolovaca ponajviše zbog načina prehrane ove vrste. Ova vrsta se počela oporavljati od velikih šteta koje su počinjene nad njenom populacijom. Veliki vranac je strogo zaštićena vrsta u gotovo svim zemljama EU . RH nikako ne smije dozvoliti ponovno izlovljavanje ove vrste kako se prijašnji scenariji nebi ponavljali. Veliki vranac ne smije postati lovna pernata divljač u RH! Prihvaćen Veliki vranac nije ni predložen kao divljač.
245 Suzana Vadlja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Veliki vranac nikako na popis lovne divljaci,vrsta je pred izumiranjem zbog dozvole lova!!!!! Prihvaćen Veliki vranac nije ni predložen kao divljač.
246 Ivan Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Predlažem da se Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo). nikako ne dodaje na popis lovne divljači. Obrazloženje: U zemljama EU gotovo se sve zemlje protive stavljanju velikog vranca na popis lovne divljači iz razloga što se radi o vrsti koja gotovo nestala iz mnogih zemalja upravo zahvaljujući lovu. Ne smijemo dozvoliti da se povijest ponavlja pa tako ni dopustiti da se Veliki vranac doda na popis lovne divljači! Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da ta vrsta ne bi trebala biti divljač.
247 PP Orahovica d.o.o. I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 8. točka B. pod brojem 2. Pernata divljač predlaže se dopuniti: - Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo). Obrazloženje: S obzirom da se ovim Zakonom uređuje gospodarenje lovištem i divljači a gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore, smatramo da se Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo) treba uvrstiti na popis divljači. Naime, u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama „Narodne novine“, broj 144/13 i 73/16) veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo) (Veliki kormoran, Kormoran) više nije na Popisu strogo zaštićenih vrsta. U većini susjednih država kao i zemljama EU posljednjih godina razmnožen je veliki broj kormorana i to poglavito populacije velikog vranca (velikog kormorana). Njihov broj predstavlja prijetnju fondovima ugroženih ribljih vrsta kao i ribogojilištima na cijelom području. Radi svega navedenog i Europski Parlament je nekoliko puta raspravljao o problemu brzog razmnožavanja ove vrste te potrebi ponovne uspostave ekološke ravnoteže. Zaključci Europskog Parlamenta, Odbora za predstavke od 28.veljače 2014. su: „U slučajevima kada populacija kormorana uzrokuje ozbiljnu štetu ribljim fondovima, država članica ima pravo poduzeti mjere radi smanjenja populacije kormorana u skladu s člankom 9. Direktive 2009/147/EZ. Prethodna suglasnost Komisije nije potrebna.“ Dokaz da je i prije 2014. bilo moguće zakonski regulirati smanjenje populacije kormorana u onim zemljama gdje je njegova populacija uzrokuje ozbiljne štete za ribnjake i vode, je sudska presuda EU Komisije C-192/11 kojom upućuje Republiku Poljsku na postupanje po članku 9. (2) te Direktive. U skladu s preporukama EU Parlamenta i Republika Hrvatska je iz Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama izbrisala Velikog vranca s Popisa strogo zaštićenih vrsta. Na taj način, stvorili su se i zakonski preduvjeti da se Veliki vranac uvrsti na Popis divljači u predmetni Zakon. Razlozi za traženo su višestruki: - brojnost Velikog vranca je tolika da značajno ugrožava riblji fond na slatkovodnim ribnjacima RH, - njihova brojnost definitivno je narušila prirodnu ravnotežu, populacija riba u otvorenim vodama je gotovo nestala a pored toga je Veliki vranac prenositelj KOI virusa (s ribnjaka na ribnjak ali i drugih lokacija). Naime, znanstveno i stručno je dokazano da je veliki vranac prenositelj KOI virusa koji dodatno ugrožava šaransku proizvodnju u RH i EU, jer KOI virusom se inficiraju i druge vrste riba kojima virus ne šteti, ali ga prenose na šarana koji je za njega smrtonosan, što u šaranskoj proizvodnji rezultira nastankom ogromnih štete, a što je potkrijepljeno brojnim stručnim i znanstvenim radovima. - velike štete koje ribnjačarsku proizvodnju dovode do granice rentabilnosti. Na temelju preporuka EU Parlamenta, osnovane su Radne skupine u većini zemalja koje imaju značajne vodene površine te velike probleme u slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi radi šteta koje nanose populacije Velikog vranca (kormorana). Navedene Radne skupine svoje argumente potkrepljuju stručnim studijama te ostalim stručnim publikacijama i na taj način rade pritisak na svoje Vlade da se izmijeni zakonska regulativa koja regulira lovstvo na način da se Veliki vranac uvrsti u Popis divljači iz razloga što je njegova populacija u EU postala jedan od najvećih problema za slatkovodno ribarstvo i akvakulturu. Takve radne skupine osnovala je: Mađarska, Francuska, Njemačka, Češka…… I naše Ministarstvo poljoprivrede naručilo je od Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednog fakultet u Osijeku Studiju: Procjena gubitka ili smanjenje dobiti na šaranskim ribnjacima (Autori: prof. dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj, doc. dr. sc. Dinko Jelkić, Suradnici: Prof. dr. sc. Ivan Stević, Jasminka Radović, dipl. biol., Ana Kovačić, prof., lipanj 2017.) (u daljnjem tekstu: Studija) kako bi se na znanstvenim i stručnim temeljima sagledalo stvarno stanje šteta na šaranskim ribnjacima u Republici Hrvatskoj te na temelju istih iznašlo rješenje koje će regulirati proizvodnju u šaranskim ribnjacima. Studija je potrebna i iz razloga kako iznaći rješenje reguliranja smanjivanja brojnosti velikog vranca na području RH na onu razinu brojnosti koja neće u velikoj mjeri ugrožavati proizvodnju u šaranskim ribnjacima kako je to zadnjih desetak godina u cijeloj Europi pa i u RH a pravo rješenje se do danas nije našlo. U Studiji u Poglavlju 5.1. Štete na divljači i od divljači na šaranskim ribnjacima Proizvođači slatkovodne ribe u Republici Hrvatskoj od Države traže naknadu određene štete koju trpe zbog zaštićenih vrsta životinja (uglavnom ptica) kojima je ribnjak stanište. Prvu odluku o visini novčanog poticaja kao nadoknade, radi ograničenja i šteta u proizvodnji ribe zbog zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (članak 61. Zakona o zaštiti prirode „Narodne novine“,br.70/05) donijelo je Državno povjerenstvo za procjenu šteta od ribojednih ptica, pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, 6. studenog 2007. godine. Predloženo je da se osiguraju sredstva u Državnom proračunu i to za komercijalna uzgajališta od 2.000,00 kn/ha proizvodne površine uz uvjet prinosa od 500-1.000 kg/ha, te za ribnjake koji se nalaze u zaštićenim područjima (ornitološkim rezervatima, parkovima prirode) iznos od 4.000,00 kn/ha. Uvjet je obveza stalnog monitoringa ptica koji bi se obavljao na ribnjacima prema metodologiji koju će utvrditi Državni zavod za zaštitu prirode.“ Iz prethodno navedenog izvodi se zaključak da je najopasniji za šaranske ribnjake veliki vranac ili kormoran. U Studiji u Poglavlju „5.2.1. Veliki vranac (Phalacrocorax carbo sinensis) – glavni uzročnik šteta „Među ribojednim vrstama, velikog vranca smatra se glavnim uzročnikom šteta na komercijalnim ribnjacima. Nekoć ugrožena vrsta u Europi, doživio je ekspanziju 1980-tih godina, naročito podvrsta Phalacrocorax carbo sinensis koja je zastupljena u Hrvatskoj. Podvrsta velikog kormorana koja živi na kopnu (Phalacrocorax carbo sinensis) imala je nagli porast populacije diljem Europe (Steffens, 2010.). Na temelju utvrđenih parova, procjenjuje se kako populacija velikog vranca u Europi ima oko 700.000 parova (Piwernetz, 2007., 2008.; Steffens, 2007., 2009.). Temeljem toga, Steffens (2010.) procjenjuje kako dvije podvrste velikog vranca imaju populaciju od oko 2 milijuna jedinki u Europi. Temeljem Europskog prebrojavanja velikih vranaca koje je proveo Wetlands International, procijenjeno je da danas u Europi ima najmanje 372.000 parova velikih vranaca, a zimske populacije procijenjene su na najmanje 520.000 ptica (Cowx, 2013). Populacija kormorana veća je i raširenija nego ikad u zadnjih barem 150 godina. Populacije su se vratile na područja gdje ih dugo nije bilo i također su se naselile na nova područja. Smatra se da je trenutni trend populacije u Europi rastući (Cowx, 2013.). Ribnjaci koji se nalaze pored velikih vodenih tijela u pravilu prijavljuju veći broj kormorana.“ Prema gore navedenoj Studiji prosječne štete, gubitak ili manjak ribe od neprijatelja i štetnika riba, prvenstveno od kormorana, na šaranskim ribnjacima procjenjuju se na novčanu vrijednost od 5.097,88 kn/ha godišnje, indirektne štete na ribljoj hrani koju pojedu ptice iznose 85,00 kn/ha, troškovi zaštite riba 589,67 kn/ha, što ukupno čini trošak od 5.772,55 kn/ha. Značajno je i napomenuti da i u nama susjednim državama i to: Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj, Crnoj gori, Republici Makedoniji, Zakoni koji reguliraju područje lovstva uvrstili su Velikog vranca (lat. Phalacrocorax carbo) na Popis divljači kako bi regulirali njihovu brojnost jer i na tim područjima ova vrsta radi velike štete na slatkovodnim ribnjacima. Zaključno, predlažemo da se na temelju svega navedenog i citiranog, Veliki vranac (lat. Phalacrocorax carbo) uvrsti u popis divljači jer je radi prekobrojnosti ove vrste ugrožena proizvodnja slatkovodne akvakulture u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da ta vrsta ne bi trebala biti divljač.
248 Ivan Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U svrhu zaštite prirode,bio-raznolikosti , te očuvanja divlje flore i faune predlažem sljedeće : Iz članka 8. potrebno je ukloniti slijedeće vrste: -smeđi medvjed(Urus arctos) : Smeđi medvjed je zadnjih nekoliko godina lovljen na osnovu brojnosti populacije koju su procijenili lovci.Istraživanja populacije od strane lovaca su bila najčešće površna,neprovjerena i neistinita , te je takvim načinom rada nanesena šteta populaciji u RH. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -mačka divlja ( Felis silvestris Schr.) : Ova vrsta je lovljena zadnjih nekoliko godina unatoč ugroženosti i sve manjoj pojavnosti. Također je ova vrsta podvrgnuta miješanju i križanju s domaćom mačkom, što je dovelo do nastajanja hibrida odnosno mješanaca. Zaštićena u gotovo svim zemljama EU , a kod nas podvrgnuta lovu. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -jazavac ( Meles meles L.) : Ova plaha i pomalo zatajna životinja je u RH u razdoblju smanjivanja teritorija i gubitka staništa, zadnjih godina sve rjeđe viđen jazavac je podvrgnut načinu lova iz 18. i 19. stoljeća. Način na koji je lovljen i gubitak izvora hrane dovodi do smanjenja areala jazavca. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -lasica mala ( Mustela nivalis L.) : Lasica je poznata kao životinja koja ˝čisti˝poljoprivredna zemljišta i šume od glodavaca. Lasica gotovo i da ne radi štetu na ostaloj divljači zbog svog izrazito malog tijela i male težine. Također za ovu vrstu ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -dabar ( Castor fiber L.) : Dabar je životinja poznata kao odličan indikator čistih rijeka i šumskih potoka. U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća zahvaljujući lovcima , a zbog prijašnje prakse ne smijemo dopustiti da se isto ponovi. Dabar je vraćen prije 20 godina i ne smijemo dopusti lov na njega, također za dabra ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -tvor ( Mustela putorius L . ): Tvor je životinja koja je u RH pod sve većim pritiskom moderne poljoprivrede i modernog šumarstva , te je pod pritiskom lovaca i krivolovaca. Tvor je životinjica koja se nalazi na IUCN crvenoj listi(IUCN Red List) , te je u gotovo svim zemljama EU pod strogom zaštitom i pod programom obnavljanja populacija. Također je podvrgnut križanju sa Afričkim tvorom koji je kućni ljubimac , no namjerno je pušten u nekim dijelovima EU. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -šljuke: – bena ( Scolopax rusticola L.) kokošica ( Gallinago gallinago L.) : Obije vrste su u RH svedena na manje od 100 parova te su podvrgnute masovnom krivolovu. Europska populacija obiju vrsta je u stalnom opadanju (BirdLife Internationa ) . Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -guske divlje: – glogovnjača (Anser fabalis Latham .) lisasta ( Anser albifrons Scopoli.) : Obije vrste imaju malu gnijezdeću ili zimujuću populaciju , te se najčešće nalaze u mješovitim jatima s divljom guskom( zaštićena) , pa je lov u letu gotovo nemoguć. Obije vrste zadnjih godina su sve manje viđene na zimovanjima u RH. Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. - patke divlje: glavata patka (Aythya ferina L.) i krunata patka (Aythya fuligula L.). Iz razloga što su ove dvije vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste zastupljene na močvarnim staništima i često u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka letu. Sve tri vrste imaju gotovo istu obojenost te iste značajke pri letu. Predlažem uklanjanje obiju vrsti s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2017e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća . Također sve od navedenih životinja obitaaju u gradovima ili u samoj blizini gradova , te je lov na iste u tim uvjetima nemoguć. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbo ranije navedenih razloga. -Zahtijevam da se vuk i ris ne uvode na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju kao i populacija risa. Populacija vuka u RH se po zadnjim istraživanjima procjenjuje na 130-150 (2013) dok je 2010 procijenjen na 198-260. Populacija risa u RH se procjenjuje na nešto više od 30 jedinki. Obje vrste su pred izumiranjem. Predlažem da se ove vrste ne dodaju na popis lovne divljači. Završna riječ: Smatram kako populacije životinja moraju biti istraživane od strane kvalificiranih ljudi tj.biologa,zoologa,ornitologa i sl... Istraživanja populacije određenih vrsta su dosada vodili ne stručni i ne kvalificirani lovci koji su u većini slučajeva lažirali podatke , te ih prilagodili potrebama HLS. Nije prihvaćen Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. Ostali komentari nemaju obilježje primjedbi.
249 Aljoša Duplić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama među kojima neke od njih imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. 2002. godine grivasti skakač je ilegalno unesen na područje Mosora te se nakon toga pristupilo sukladno Zakonu o zaštiti prirode njegovu uklanjanju i kontroli populacije nije provođeno u skladu s pravilima struke, već kao da je opstruirano. U međuvremenu je populacija značajno narasla, a ovo ozakonjenje predstavljalo bi opasan presedan prema kojem bi svaka iduća strana vrsta zanimljiva lovcima mogla ilegalno biti puštena u prirodu, pričekati 10-15 godina i onda ju gurnuti među divljač. Grivasti skakač je u Španjolskoj nakon uvođenja postao invazivna vrsta s negativnim utjecajem na bioraznolikost o čemu svjedoči brojna literatura, a niti na temelju podataka o njegovoj ekologiji nije moguće isključiti postojanje ekološkog rizika. Budući da uvođenje ove vrste nikada nije prošlo procjenu ekološkog rizika sukladno Zakonu o zaštiti prirode uvrštavanje grivastog skakača na popis divljači kao strane vrste bilo bi ustavno upitno prema čl. 3. Ustava koji navodi očuvanje prirode kao jednu od najvećih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, te s čl. 52. Ustava. Nadalje mungos (Herpestes javanicus, É. Geoffroy Saint-Hilaire, 1818) se od 2016. nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU sukladno Uredbi (EU) br. 1143/2014. Prema tome Hrvatska je obavezna učinkovito spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru ili ublažiti štetan učinak mungosa na svom teritoriju. Znači da mungos nikako ne može biti definiran kao vrsta koja je „dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu“. Obzirom na to sve takve vrste potrebno je brisati s popisa divljači ili promijeniti definiciju divljači. Nabolje bi bilo takve vrste rješavati kroz aktiviranje članka 62. stavak 1., točka 5. Zakona o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16, 62/17). Za aktiviranje članka prethodno je potrebno donošenja rješenja Ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode, za uklanjanje podivljalog domaćeg kunića zbog invazivnog utjecaja na otočni ekosustav, što odgovara naredbi o uklanjanju iz članka 73. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13). Nakon toga može se pristupiti kontroli i eradikaciji lovnim metodama. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
250 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Primjedbe na članak 8. Sukladno ciljevima očuvanja bio raznolikosti s liste lovne divljači treba ukloniti slijedeće : -smeđi medvjed (Ursus arctos L) : Nad ovom vrstom nisu rađena potrebna istraživanja populacije , već je odstrijelna kvota rađena po " pričama" lovaca. Smatram da je takav način određivanja kvota za odstrjijel nanio veliku štetu populaciji medvjeda u RH. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! - mačka divlja( Felis silvestris ) : Nedopustivo je da se Divlja mačka lovi u RH jer u cijeloj EU nestaje . Divlja mačka je izložena križanju s domaćom mačkom što dovodi do nastajanja hibrida i onečišćenja gena. Mačka divlja je ugrožena vrsta koje je svakim danom sve manje , sukladno tome predlažem uklanjanje mačke divlje s popisa lovne divljači! -jazavac(Meles meles L.) : Ova vrsta se hrani isključivo voćem, glodavcima i kukcima , te neradi gotovo nikakvu štetu. Jazavac je podvrgnut staromodnom i okrutnom načinu lova koji nije human. Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lasica mala( Mustela nivalis) : lasica mala je grabežljivac koji se hrani isključivo miševima te pridonosi smanjenju broja glodavaca na poljoprivrednim zemljištima. Također ne postoji lovni interes za ovu vrstu sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači. -dabar( Castor fiber) : dabar je vrsta koja je nestala s ovih prostora te je nedavno vraćena. Dabar je vrsta koja je odličan indikator kvalitete staništa , također napominjem kako je dabar nestao zahvaljujući lovu . Za dabra ne postoji lovni interes, a u većini zemalja EU je zaštićen ili strogo zaštićen , sukladno tome predlažem uklanjanje dabra s popisa lovne divljači! -svraka( Pica pica) : svraka je vrsta koju treba maknuti s popisa lovne divljači , razlozi su sve manja brojnost, uništavanje prirodnog staništa ( gnijezdilišta ) ,i smanjeni izvori hrane, sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -vrane: S popisa maknuti sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), šojka (Garrulus glandarius L.) : Lov na ove vrste je zasnovan na starom i primitivnom načinu lova. Danas je poznato da su vrane čistači okoliša i gradskih smetlišta. Ove izrazito inteligentne ptice se zadržavaju u blizini naselja stoga lov na ove vrste u većini slučajeva neće biti moguć , sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) : europska populacija ove vrste je u stalnom opadanju (BirdLife International ), te je gnijezdeća populacija ove vrste u RH kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. ). Na zimovanju u RH šljuka kokošica koristi dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica , osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka bena (Scolopax rusticola) : iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International) kao i Hrvatska populacija koja se procjenjuje na 10 - 50 mužjaka , sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.) : zadnjih godina se ova vrsta sve rjeđe opaža i bilježi na zimskom prebrojavanju ptica( HDZPP) , ova vrsta je zadnjih destljeća gotovo u potpunosti nestala u RH. S namjerom očuvanja ove vrste na zimovanju u RH predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode . Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -Predlažem da se vuk ne uvodi na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju. Sukladno tome predlažem da se uvedu još strože mjere zaštite ove vrste! - Napominjem da je divljač kao i sve ostale divlje životinje dobro od interesa za RH, Sukladno tome ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele RH . Potrebno je provoditi redovna istraživanja populacija životinjskih vrsta pomoću kvalificiranih ljudi ( znanstvenika), a ne lovaca koji gledaju svoje interese i analogno tome donose izvještaje koji odgovaraju njima i njihovim društvima. Prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač. Vuk nije ni predložen kao divljač. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
251 Prijatelji životinja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavamo i pohvaljujemo temeljito argumentirane prijedloge i obrazloženja Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Udruge BIOM, Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, dr. sc. Irene Petak i drugih stručnjaka da se mnoge od vrsta nabrojanih na popisu lovne divljači brišu s tog popisa te da se na popis ne uvode nove vrste. Kod nas popularno ubijanje divljih svinja pod izlikom da su se previše namnožile u suprotnosti je sa znanstvenim istraživanjima koja ukazuju da su upravo lovci krivi za povećanje njihova broja. Dugoročna francuska studija pokazala je da intenzivan lov divljih svinja vodi većem stupnju reprodukcije i stimulira njihovu plodnost. Znanstvenici na čelu sa Sabrinom Servanty u razdoblju od 22 godine usporedili su povećanje broja divljih svinja na šumskom području departmana Haute Marne, u kojemu je izlov bio intenzivan, sa šumskim područjem u Pirinejima u kojemu je izlov bio manje intenzivan. Rezultat je objavljen u uglednom časopisu Journal of Animal Ecology: u područjima intenzivnijeg lova plodnost divljih svinja bitno je veća nego u područjima u kojima gotovo da i nema lova. Nadalje, pri intenzivnom izlovu zrelost jedinki nastupa mnogo ranije (na kraju prve godine života) tako da su jedinke reproduktivno zrele mnogo ranije nego je to uobičajeno. I prosječna težina netom spolno zrele divlje svinje niža je u uvjetima intenzivnog lova. U područjima u kojima ima manje lova povećanje populacije divljih svinja neupitno je manje, reproduktivna zrelost nastupa kasnije te je i prosječna težina jedinke tada veća. (Usp. Servanty et alii, Journal of Animal Ecology, 2009.) Ovom studijom dokazano je da povećanje populacije divljih svinja ne uzrokuje samo veća količina raspoložive hrane, nego i intenzivan lov. Norbert Happ, najpoznatiji njemački stručnjak za divlje svinje (i sâm lovac) smatra da smo sami krivi za povećanje broja divljih svinja. Za eksplozivno povećanje populacija divljih svinja lovci su sami odgovorni: „Nesređeni društveni odnosi u zajednici divljih svinja i povećanje potomstva isključivo su posljedica lovačke prakse.” (lovački vjesnik Wild und Hund, 23/2002.) I lovočuvar Gerold Wandel upozorio je na problem lova: „Divlje svinje uistinu su se sposobne obraniti! Štite se nevjerojatnom dinamikom razvoja protiv pogrešnih odnosa među različitim dobnim skupinama.” (Jagdzeitung PIRSCH 1/2004.) Prof. dr. Josef H. Reichholf, koji je radio u Državnoj zoološkoj zbirci u Münchenu i bio profesor na oba münchenska sveučilišta, također smatra da se lovom populacija divljih svinja povećava brže nego pod utjecajem prirodnih uvjeta. Ako je u nekom području tijekom lova koji se održava prije svega ujesen i zimi ubijeno mnogo životinja, ostat će više hrane za preživjele životinje, pa se životinje koje su preživjele brže razmnožavaju. (Süddeutsche Zeitung, 28. siječnja 2009.) On također navodi da se prava mjera u populaciji divljih životinja postiže sama „kad životinje (primjerice jeleni) nisu izložene lovu i umjetnom hranjenju koje provode lovci”. S njim se slaže sve više biologa koji se bave divljim životinjama i koji prihvaćaju znanstveno utemeljeno tumačenje da životinje same najbolje reguliraju populaciju, a prekomjernost populacije nastaje kad su određene životinjske vrste ugrožene lovom. Ekološke studije utemeljene na terenskom istraživanju pokazale su da životinje imaju unutarnji mehanizam za regulaciju rasta populacije: ta se regulacija ne ostvaruje lovom. Ako populaciji prijeti prekobrojnost, smanjuje se stopa nataliteta. U onim dijelovima Europe u kojima je lov zabranjen, primjerice u talijanskim nacionalnim parkovima, švicarskom nacionalnom parku i na grčkom otoku Tilosu, nikad dosad nije utvrđena prekobrojnost populacije. U gotovo svim ostalim zemljama svijeta lov je zabranjen u područjima gdje je priroda posebno zaštićena, a ni ondje nije došlo do prekomjernog rasta populacije. Kada je riječ o životinjskom brstu, dr. Hans Hertel iz Natural Sciencea upućuje na dva zanimljiva istraživanja švicarskog istraživačkog centra za šume, snijeg i krajolik iz Birmensdorfa, koja su provedena u švicarskom nacionalnom parku. Rezultat: jeleni pridonose pomlađivanju šuma i raznolikosti vrsta. Brstom se višestruko povećava broj pupoljaka na stablu. Prvim istraživanjem proučavalo se papkare i vegetaciju u švicarskom nacionalnom parku između 1917. i 1997., odnosno utjecaj prirode na biljnu raznolikost. Dobiven je sljedeći rezultat: iako je od početka 20. stoljeća ustanovljeno povećanje populacije jelena, količina hrane u nacionalnom parku teoretski bi bila dovoljna i za pet do deset puta više jelena. Isto kao i životinje, i broj biljaka znatno se povećao u promatranom razdoblju od 50 do 80 godina. K tome, na pašnjacima koji su bilo izloženi paši povećala se raznolikost vrsta. Unatoč rastućoj populaciji crvenih jelena, zbog zabrane lova raste i oporavljena površina šume i pašnjaka. Drugo istraživanje o značenju papkara za životni prostor nacionalnog parka, odnosno za količinu dostupne hrane i pomlađivanje šuma, pokazuje da, unatoč rastućoj populaciji jelena, broj brštenih stabala viših od 150 cm na 100 m2 naglo raste. Na brštenim područjima pronađeno je prosječno osam puta više pupova stabala po kvadratnom metru nego na područjima na kojima se više ne brsti i oko 30 puta više nego na područjima koja nisu bila izložena brstu. Čini se da jeleni omogućavaju, a ne sprečavaju pomlađivanje i širenje šuma. To potvrđuju i usporedbe s rezultatima stare analize zraka i dugoročna istraživanja na kontinuirano promatranim područjima. Potonje pokazuju da se šuma unatoč relativno velikoj populaciji jelena tijekom posljednjih stoljeća uspješno održava. (Izvor: dr. Hans Hertel, Über Sinn und Unsinn des Jagens. In: The Journal of Natural Science 5/2000.) Neopravdano je i uvrštavanje lisice na popis divljači jer, kao i druge vrste, ima sposobnost samoregulacije populacije, a kontrola bjesnoće provodi se oralnom vakcinacijom koja, prema tvrdnjama samog Ministarstva poljoprivrede, ima odlične rezultate i Hrvatska je vrlo blizu proglašenja države slobodne od bjesnoće. Pretjeran je i strah od lisičje trakavice, što potvrđuje i mali broj prijavljenih slučajeva zaraze. Istraživanja upućuju da čovjeku najveća opasnost zaraze od infekcije lisičjom trakavicom prijeti od psa, a ne od lisice. (Izvor: Kölner Stadtanzeiger, 14. lipnja 2009.) Nema ni jednog znanstvenog dokaza za to da lov može smanjiti opasnost od lisičje trakavice i bjesnoće. Oralna vakcinacija lisica pokazala se kao uspješna metoda, a studije su pokazale da lov na lisice može djelovati kontraproduktivno i pridonijeti širenju bjesnoće. Može se zaključiti da nema opasnosti od zaraze stanovništva bjesnoćom i lisičjom trakavicom, već tzv. zaštita stanovništva lovcima služi samo kao opravdanje za njihov „hobi”. Stoga apeliramo da se uvaže argumenti stručnjaka veterinarske i prirodoslovne struke te da se s popisa divljači u članku 8. brišu vrste spomenute u komentarima. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač. Nismo uočili temeljito argumentirane prijedloge i obrazloženja već neprekidno ponavljanje jedno te istih izraza uz navođenje relevantnih i pouzdanih stručnih izvora poput „Süddeutsche Zeitung“, a čak se citiraju i dijelovi lovačkih glasila poput „Wild und Hund“ i „Jagdzeitung PIRSCH“ ali samo u okvirima koji odgovaraju trenutačnom komentatoru.
252 Kristina Kemić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Još samo Homo sapiens nije na popisu. Nije prihvaćen Komentar nema obilježje primjedbi niti prijedloga na nacrt.
253 Aljoša Duplić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Dio znanstvenog nazivlja nije napisan u skaldu sa pravilima International Commission on Zoological Nomenclature (http://www.iczn.org/iczn/index.jsp ). Kod nekih vrsta hrvatska imena vrsta nisu u duhu suvremenog hrvatskog jezika već su izvedenica binarne nomenklature. Nitko ne govori svinja divlja, jelen obični, srna obična i sl. Sugestija je da se takva imena izmjeni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
254 Sanja Jelić Županić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. S popisa treba maknuti: smeđi medvjed ( Ursus arctos L.) jazavac ( Meles meles L.) mačka divlja ( Felis silvestris Schr.) lasica mala ( Mustela nivalis L.) dabar ( Castor fiber L.) šljuke: – bena ( Scolopax rusticola L.) – kokošica ( Gallinago gallinago L.) guske divlje: – glogovnjača (Anser fabalis Latham .) – lisasta ( Anser albifrons Scopoli.) vrana siva ( Corvus corone cornix L.) vrana gačac ( Corvus frugilegus L.) svraka ( Pica pica L.) i reducirati popis pataka prema komentarima biologa i ekologa. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
255 Lovorka Rukavina I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Molim da se s popisa Lovne divljači skinu medvjed, divlja mačka, lasica, dabar, sve vrste vrana, sve vrste guski te određene patke. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
256 Suzana Vadlja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Maknite s popisa Lovne divljači medvjede,divlje mačke,lasice,dabrove,sve vrste vrana, sve vrste guski , te određene patke. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
257 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Grivasti skakač je ilegalno unesen na područje Mosora i sad se ovim to ozakonjuje. Unošenje stranih vrsta u područja gdje prirodno ne obitavaju je zabranjeno Zakonom o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač.
258 Vlasta Hotko I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Podržavam odluku Ministarstva da vuka i risa izostavi s popisa divljači.Također predlažem stručnu provjeru argumenata sudionika savjetovanja i sukladno rezultatima, brisanje odnosnih životinjskih vrsta s popisa divljači. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
259 Irena Petak I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U vrijeme kada smo sve više svjesni da divlje životinje stradaju od djelovanja čovjeka, smanjivanja staništa, zbog prometnica, isušivanja-navodnjavanja područja, korištenja pesticida u poljoprivredi, i sl., neophodno je znanstvenim putem utvrditi stvarno stanje svake populacije. Lovno gospodarenje nije više primjereni način procjene ili zaštite populacija. Ono spada u ropotarnicu prošlosti. Primjer vuka: Prema Izvješću o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2016. godini (urednice J. Jeremić i A. Štrbenac, izdavač Hrvatska agencija za okoliš i prirodu): „Brojnost jedinki vuka u 2015. godini još se smanjila u odnosu na 2014. godinu, a značajno u odnosu na 2012. godinu te je istovremeno bila petu godinu za redom ispod 200 jedinki, što je ciljani minimum dogovoren u Planu upravljanja vukom u Hrvatskoj za razdoblje 2010. - 2015., a nakon što je pet godina (u razdoblju 2005.-2010. godina) veličina populacije bila iznad 200. Čak je i gornja granica izračunatog raspona od 186 jedinki vukova tijekom 2015. godine bila ispod 200 jedinki. Brojnost za 2015. bila je i najmanja u desetogodišnjem razdoblju od 2005. do 2015., godine od kada se istom metodologijom te procjene brojnosti određuju.“ „Odstrel nije bio odobren od 2013. godine na dalje.“ „Iako odobreni odstrel (2005. do 2012.) nije nikada ostvaren u potpunosti, interesna skupina lovaca učestalo je tražila povećanje odobrene kvote. Istovremeno je u svakoj godini zabilježeno i nezakonito ubijanje vukova.“ Šteta na domaćim životinjama: „Trend smanjenja ukupnog broja šteta od vuka bilježi se kontinuirano od 2011. godine.“ „Prijašnjih godina kao moguće uzroke smanjenja šteta navodi se napuštanje ekstenzivnog načina stočarenja, neprijavljivanje šteta ili pad populacije vuka.“ Prosječan broj stradale stoke po štetnom događaju u 2014., 2015. i 2016. godini iznosio je oko 1,8 jedinki. Godine 2015.: „Ukupan broj stradale stoke smanjio se za 9,4% i najniži je u zadnjih pet godina.“ Uzroci smrti kod vukova: „Evidentirana smrtnost u razdoblju od 15. rujna 2014. do 15. rujna 2015. godine, iznosila je 11 jedinki vuka, što je 7% procijenjene prosječne brojnosti populacije od 156 jedinki vuka. Vidljivo je daljnje smanjivanje broja poznate smrtnosti.“ „Zabilježeno je postojanje 50 čopora od kojih su 23 (46%) čopora granična. Za četiri čopora, od kojih su dva granična čopora, zadnji poznati podaci bili su iz 2014. godine.“ „Slovenski znanstvenici upozoravaju da je cjelokupna brojnost vukova u Sloveniji izrazito mala za dugoročno osiguranje zdrave populacije, te da je za očuvanje iste od ključnog značaja očuvanje povezanosti slovenskog dijela populacije sa onim u Hrvatskoj, te dalje u Bosni i Hercegovini.“ „Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje službeni podaci jer i dalje ne postoji sustavno praćenje populacije vuka. …za razdoblje od 2003. do 2014. godine…utvrđeno je da je stalan, visok i nekontrolirani lovni pritisak doveo do isto tako stalnog smanjivanja brojnosti vuka na području Bosne i Hercegovine. Pad brojnosti potvrđen je i temeljem statistike odstrela. Brojnost vukova stalno je u padu u posljednjih 60 godina…“ Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe na Nacrt.
260 Kristina Podobnik I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U svrhu zaštite prirode,bio-raznolikosti , te očuvanja divlje flore i faune predlažem sljedeće : Iz članka 8. potrebno je ukloniti slijedeće vrste: -smeđi medvjed(Urus arctos) : Smeđi medvjed je zadnjih nekoliko godina lovljen na osnovu brojnosti populacije koju su procijenili lovci.Istraživanja populacije od strane lovaca su bila najčešće površna,neprovjerena i neistinita , te je takvim načinom rada nanesena šteta populaciji u RH. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -mačka divlja ( Felis silvestris Schr.) : Ova vrsta je lovljena zadnjih nekoliko godina unatoč ugroženosti i sve manjoj pojavnosti. Također je ova vrsta podvrgnuta miješanju i križanju s domaćom mačkom, što je dovelo do nastajanja hibrida odnosno mješanaca. Zaštićena u gotovo svim zemljama EU , a kod nas podvrgnuta lovu. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -jazavac ( Meles meles L.) : Ova plaha i pomalo zatajna životinja je u RH u razdoblju smanjivanja teritorija i gubitka staništa, zadnjih godina sve rjeđe viđen jazavac je podvrgnut načinu lova iz 18. i 19. stoljeća. Način na koji je lovljen i gubitak izvora hrane dovodi do smanjenja areala jazavca. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -lasica mala ( Mustela nivalis L.) : Lasica je poznata kao životinja koja ˝čisti˝poljoprivredna zemljišta i šume od glodavaca. Lasica gotovo i da ne radi štetu na ostaloj divljači zbog svog izrazito malog tijela i male težine. Također za ovu vrstu ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -dabar ( Castor fiber L.) : Dabar je životinja poznata kao odličan indikator čistih rijeka i šumskih potoka. U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća zahvaljujući lovcima , a zbog prijašnje prakse ne smijemo dopustiti da se isto ponovi. Dabar je vraćen prije 20 godina i ne smijemo dopusti lov na njega, također za dabra ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -tvor ( Mustela putorius L . ): Tvor je životinja koja je u RH pod sve većim pritiskom moderne poljoprivrede i modernog šumarstva , te je pod pritiskom lovaca i krivolovaca. Tvor je životinjica koja se nalazi na IUCN crvenoj listi(IUCN Red List) , te je u gotovo svim zemljama EU pod strogom zaštitom i pod programom obnavljanja populacija. Također je podvrgnut križanju sa Afričkim tvorom koji je kućni ljubimac , no namjerno je pušten u nekim dijelovima EU. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -šljuke: – bena ( Scolopax rusticola L.) kokošica ( Gallinago gallinago L.) : Obije vrste su u RH svedena na manje od 100 parova te su podvrgnute masovnom krivolovu. Europska populacija obiju vrsta je u stalnom opadanju (BirdLife Internationa ) . Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -guske divlje: – glogovnjača (Anser fabalis Latham .) lisasta ( Anser albifrons Scopoli.) : Obije vrste imaju malu gnijezdeću ili zimujuću populaciju , te se najčešće nalaze u mješovitim jatima s divljom guskom( zaštićena) , pa je lov u letu gotovo nemoguć. Obije vrste zadnjih godina su sve manje viđene na zimovanjima u RH. Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. - patke divlje: glavata patka (Aythya ferina L.) i krunata patka (Aythya fuligula L.). Iz razloga što su ove dvije vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste zastupljene na močvarnim staništima i često u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka letu. Sve tri vrste imaju gotovo istu obojenost te iste značajke pri letu. Predlažem uklanjanje obiju vrsti s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2017e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća . Također sve od navedenih životinja obitaaju u gradovima ili u samoj blizini gradova , te je lov na iste u tim uvjetima nemoguć. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbo ranije navedenih razloga. -Zahtijevam da se vuk i ris ne uvode na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju kao i populacija risa. Populacija vuka u RH se po zadnjim istraživanjima procjenjuje na 130-150 (2013) dok je 2010 procijenjen na 198-260. Populacija risa u RH se procjenjuje na nešto više od 30 jedinki. Obje vrste su pred izumiranjem. Predlažem da se ove vrste ne dodaju na popis lovne divljači. Lovci ni na koji način nisu kvalificirani da prate, ocjenjuju i odlučuju o stanju pojedinih vrsta u RH. Samo zato jer netko ima lovnu dozvolu i zna uperiti pušku u životinju, ne znači da ima ikakvog pojma o stanju populacije i drugim bitnim značajkama za očuvanje vrste. I opet, nadovezujem se na svoj prethodni komentar: lovci u najboljem slučaju mogu mikroupravljati svojim lovištem i pratiti (a to ne rade) stanje populacije na lovištima koja su im poznata. Dati im ovlasti i odgovornosti da upravljaju cjelokupnom pouplacijom divljači u RH je u najmanju ruku neodgovorno od strane zakonodavca i Republike Hrvatske koja u ovom zakonu tvrdi da "divljač uživa njezinu osobitu zaštitu". Osobito što se tiče želja koje su u ovom savjetovanju istaknute o tome da se vuk ponovo uvrsti na popis lovne divljači, predlažem da pojedinci prouče slučaj nacionalnog parka Yellowstone u SAD-u i izuzetnog oporavka ekosustava parka nakon što su u park ponovo uvedeni vukovi koje su bili prethodno istrijebili lovci. Također, podržavam argumente koje su ovdje iznjeli pojedinci - lovci ne žele vukove uvrstiti na ovu listu da bi se "štitilo" i "očuvalo" ekosustave i divljač, već zato jer je vuk dobra lovina, atraktivna. Nadalje, vukovi (nadovezujući se na primjer Yellowstona) imaju veliku i važnu ulogu u očuvanju vitalnosti ostale divljači jer ubijaju slabije jedinke, za razliku od lovaca koji u pravilu ubijaju najbolje jedinke zbog motiva pohlepe i većeg trofeja (toliko o zaštiti prirode). Nije prihvaćen Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. Ostali komentari nemaju obilježje primjedbi.
261 Šime Validžić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Treba zabraniti ubijanje svih starosjedilačkih (autohtonih) životinja Hrvatske, kao što su vukovi, medvjedi, jeleni, srne, zečevi i razne vrste ptica (da ih ne nabrajam ovdje jer su o njima pisali drugi u svojim komentarima). Starosjedilački prirodni predatori će držati broj jelena, srna, zečeva i sličnih životinja u ravnoteži. Za razliku od ljudskih lovaca, prirodni predatori ulove najslabije jelene, srne, zečeve i slično i vrše pozitivnu genetičku selekciju. Starosjedilački biljojedi će spriječiti pretjerani rast trave i raslinja, a to će znatno smanjiti broj i veličinu požara. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
262 Irena Petak I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vidim da je ovdje više stručnjaka (biologa i veterinara) pisalo protiv uvođenja nekih vrsta životinja na popis divljači, i u tome ih želim podržati! Što se vuka tiče, sada štetu koju počini vuk na stoci nadoknađuje država. Kada bi se ostvarila želja lovaca da vuk postane divljač, da li bi onda oni plaćali štetu ili bi pobili sve vukove zato da ne bi plaćali štetu? Nije prihvaćen Komentari nemaju obilježje primjedbi niti prijedloga na Nacrt.
263 Ivan Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U svrhu zaštite prirode,bio-raznolikosti , te očuvanja divlje flore i faune predlažem sljedeće : Iz članka 8. potrebno je ukloniti slijedeće vrste: -smeđi medvjed(Urus arctos) : Smeđi medvjed je zadnjih nekoliko godina lovljen na osnovu brojnosti populacije koju su procijenili lovci.Istraživanja populacije od strane lovaca su bila najčešće površna,neprovjerena i neistinita , te je takvim načinom rada nanesena šteta populaciji u RH. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -mačka divlja ( Felis silvestris Schr.) : Ova vrsta je lovljena zadnjih nekoliko godina unatoč ugroženosti i sve manjoj pojavnosti. Također je ova vrsta podvrgnuta miješanju i križanju s domaćom mačkom, što je dovelo do nastajanja hibrida odnosno mješanaca. Zaštićena u gotovo svim zemljama EU , a kod nas podvrgnuta lovu. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -jazavac ( Meles meles L.) : Ova plaha i pomalo zatajna životinja je u RH u razdoblju smanjivanja teritorija i gubitka staništa, zadnjih godina sve rjeđe viđen jazavac je podvrgnut načinu lova iz 18. i 19. stoljeća. Način na koji je lovljen i gubitak izvora hrane dovodi do smanjenja areala jazavca. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -lasica mala ( Mustela nivalis L.) : Lasica je poznata kao životinja koja ˝čisti˝poljoprivredna zemljišta i šume od glodavaca. Lasica gotovo i da ne radi štetu na ostaloj divljači zbog svog izrazito malog tijela i male težine. Također za ovu vrstu ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. -dabar ( Castor fiber L.) : Dabar je životinja poznata kao odličan indikator čistih rijeka i šumskih potoka. U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća zahvaljujući lovcima , a zbog prijašnje prakse ne smijemo dopustiti da se isto ponovi. Dabar je vraćen prije 20 godina i ne smijemo dopusti lov na njega, također za dabra ne postoji lovni interes. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -tvor ( Mustela putorius L . ): Tvor je životinja koja je u RH pod sve većim pritiskom moderne poljoprivrede i modernog šumarstva , te je pod pritiskom lovaca i krivolovaca. Tvor je životinjica koja se nalazi na IUCN crvenoj listi(IUCN Red List) , te je u gotovo svim zemljama EU pod strogom zaštitom i pod programom obnavljanja populacija. Također je podvrgnut križanju sa Afričkim tvorom koji je kućni ljubimac , no namjerno je pušten u nekim dijelovima EU. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -šljuke: – bena ( Scolopax rusticola L.) kokošica ( Gallinago gallinago L.) : Obije vrste su u RH svedena na manje od 100 parova te su podvrgnute masovnom krivolovu. Europska populacija obiju vrsta je u stalnom opadanju (BirdLife Internationa ) . Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -guske divlje: – glogovnjača (Anser fabalis Latham .) lisasta ( Anser albifrons Scopoli.) : Obije vrste imaju malu gnijezdeću ili zimujuću populaciju , te se najčešće nalaze u mješovitim jatima s divljom guskom( zaštićena) , pa je lov u letu gotovo nemoguć. Obije vrste zadnjih godina su sve manje viđene na zimovanjima u RH. Predlažem uklanjanje obiju vrsta s popisa lovne divljači zbog ranije navedenog. - patke divlje: glavata patka (Aythya ferina L.) i krunata patka (Aythya fuligula L.). Iz razloga što su ove dvije vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste zastupljene na močvarnim staništima i često u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka letu. Sve tri vrste imaju gotovo istu obojenost te iste značajke pri letu. Predlažem uklanjanje obiju vrsti s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2017e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbog ranije navedenih razloga. -Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća . Također sve od navedenih životinja obitaaju u gradovima ili u samoj blizini gradova , te je lov na iste u tim uvjetima nemoguć. Predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači zbo ranije navedenih razloga. -Zahtijevam da se vuk i ris ne uvode na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju kao i populacija risa. Populacija vuka u RH se po zadnjim istraživanjima procjenjuje na 130-150 (2013) dok je 2010 procijenjen na 198-260. Populacija risa u RH se procjenjuje na nešto više od 30 jedinki. Obje vrste su pred izumiranjem. Predlažem da se ove vrste ne dodaju na popis lovne divljači. Završna riječ: Smatram kako populacije životinja moraju biti istraživane od strane kvalificiranih ljudi tj.biologa,zoologa,ornitologa i sl... Istraživanja populacije određenih vrsta su dosada vodili ne stručni i ne kvalificirani lovci koji su u većini slučajeva lažirali podatke , te ih prilagodili potrebama HLS. Nije prihvaćen Obrazloženje je dano vezano uz zaprimljene primjedbe na pojedine članke Zakona. Ostali komentari nemaju obilježje primjedbi.
264 Silvija Križanec I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U izradi lista životinja koje se smiju loviti trebaju biti uvršteni i znanstvenici koji ih proučavaju te bilježe njihov broj jer nažalost neke vrste su pred izumiranjem a neki ljudi bi ih poubijali jer su im štetočine. Na humaniji način treba riješiti problem ako koja vrsa nanosi štetu poljoprivrednicima ili stočarima. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
265 Petra Rodić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Članak 8. Grupa A.: - Potrebno je divokozu na popisu navesti kao: divokoza (Rupicapra rupicapra rupicapra L.). Podvrsta Rupicapra rupicapra balcanica strogo je zaštićena Zakon o zaštiti prirode Nije prihvaćen Obrazloženje je dano uz prethodne komentare.
266 Vlatka Dumbović Mazal I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Članak 3, 5 i 8 bi trebalo redefinirati budući da su sada na popis divljači uvrštene i vrste koje su strane i/ili invazivne strane vrste u Hrvatskoj. Potrebno je razgraničiti divljač koja predstavlja dobro od interesa za RH i vrste koje su strane te imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Članci moraju biti redefinirani na način da se od svih lovnih aktivnosti dopušta samo lov stranih i invazivnih stranih vrsta, a nikako njihov uzgoj ili puštanje u nova lovišta. Nadalje, članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim vrstama od kojih neke imaju dokazano štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Sve navedene vrste u Hrvatskoj su unesene u prirodu od strane čovjeka. Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o lovstvu nove vrste divljači mogu se unositi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Nadalje, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, osim u slučajevima kada one ne predstavlja ekološki rizik. Za niti jednu od navedenih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Stoga se ove vrste trebaju uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na ovaj način omogućava. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da su članci dobro definirani. Autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači nije prihvaćen jer životinjske vrste na popisu divljačinisu i ne mogu biti strane, a pogotovo ne invazivne.
267 Prijatelji životinja I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vezano uz popis životinjskih vrsta koje se u članku 8. nabrajaju kao divljač, smatramo nedopustivim uvažiti zahtjeve pojedinih lovaca i širiti popis vrsta na način da se vuk (Canis lupus) i ris (Lynx lynx) uvrste u lovnu divljač. Vuk treba ostati zaštićen zakonom jer je riječ o vrsti čiji je uzrok istrebljenja sam čovjek i njegova obijest. Od djetinjstva se, kroz bajke, uči već tradicionalna mržnja prema vukovima koja se prenosi generacijski, a seljaci i lovci bili bi najsretniji da ih mogu potpuno istrijebiti jer ih smatraju štetočinama. Pravi razlog zašto se lovci zalažu da bude vraćen na popis lovne divljači nije njegova velika brojnost, već natjecanje za isti plijen, pri čemu je cilj lovaca ukloniti „konkurenciju” u šumi. Smatramo da treba rješavati korijen problema, a to je da je jedino čovjek odgovoran zbog uništavanja njihova prirodnog staništa. Lovci su potpuno nepotrebni u regulaciji populacije vuka jer oni sami imaju mehanizme samoregulacije veličine svoje populacije. Vučje zajednice, čopori, su obitelji u kojima postoji relativno složena hijerarhija koja se očituje pri stvaranju odnosa nadređenosti i podčinjenosti, hranjenju i parenju koje sprječava i parenje u srodstvu. Osim toga, kao izrazito teritorijalna životinja koja obilježava i čuva prostor na kojemu živi, u prirodnim uvjetima, gdje nema utjecaja čovjeka, čak gotovo 70 posto ukupne smrtnosti vuka uzrokuju druge jedinke iste vrste. To je još jedan od mehanizama samoregulacije vučje populacije. Vuk je lovcima izravni konkurent i neprijatelj jer se hrani većinom kopnenih životinja koje su na popisu lovne divljači. Pritom, za razliku od lovaca, gladuje i po nekoliko dana dok ne ulovi staru, bolesnu, isrcpljenu ili premladu životinju, čime uspješno regulira i utječe na zdravlje populacije plijena. To čini lovce potpuno nepotrebnima u šumama gdje vuk, kao selektivni grabežljivac, obavlja ono što lovci opisuju kao svoju nezamjenjivu funkciju i nužnost. Dakle, populacija vuka jako dobro sama regulira svoju veličinu i nema potrebe da to čine lovci. Prema podacima doktora Josipa Kusaka s Veterinarskog fakulteta, vučji čopor u Hrvatskoj u prosjeku broji četiri do pet jedinki koje nastanjuju teritorij površine 150 - 170 km2. Ako se uzme u obzir i da se teritoriji različitih čopora gotovo uopće ili vrlo malo preklapaju, da samo jedna vučica u čoporu ima mlade i da obično ne preživi ni polovica novorođenih vučića, jasno se vidi da se priroda sama pobrinula za manje-više stalan i relativno mali broj jedinki. Također, tvrdnje da vukovi uzrokuju štete stočarima treba rješavati na humane načine, a ne ubijanjem vuka. Vjerojatno je razlog i taj što se za „štete” od vuka dobivaju odštete, a kada bi država isplaćivala odštete za neku drugu životinjsku vrstu od koje stradavaju stada (npr. zmije), tada bi i ta vrsta došla na crnu listu za odstrjel. Razumno rješenje za ovaj problem je očuvanje staništa vuka i ulaganje vremena i truda u bolje čuvanje stoke. Jednako tako, i ris je gotovo istrijebljena vrsta koja je spontanim premještanjem u prošlom stoljeću došla iz Slovenije, gdje je reintroduciran u Hrvatsku. No lovci su ih gotovo potpuno istrijebili i u Hrvatskoj, bijesni zbog činjenice da risovi (jednako kao i vukovi) love „njihovu” divljač. Ubijali su ih lovačkim oružjem, hladnokrvno ih odstrjeljivali s čeke, trovali mekama, hvatali u zamke i klali noževima, gađali kamenjem ili ih udarali do smrti štapovima, željeznim motkama i sjekirama. Zaštita životinja u 21. stoljeću podrazumijeva human odnos prema životinjama i očuvanje vrsta koje su ugrožene čovjekovim djelovanjem. Stoga se vuk i ris nikako ne bi smjeli uvrstiti na popis lovne divljači, već trebaju i dalje ostati zaštićene vrste, a njihov (krivo)lov treba strogo kažnjavati. Primljeno na znanje Vuk i ris nisu predmet ovoga Nacrta nego propisa kojima se uređuje zaštita prirode.
268 eleonora hrupelj I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vraćanje životinja na popis divljači za lov nikako bez studije i dokaza da čine štetu i koliku, Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
269 Andrea Valenčič I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Iz čl. 8. izbaciti dabra i smeđeg medvjeda. Nipošto se ne smije dozvoliti uvođenje vuka i risa na ovu listu. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati divljač. Vuk i ris su predmet propisa kojima se uređuje zaštita prirode.
270 Marin Vitman I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Primjedbe na članak 8. Sukladno ciljevima očuvanja bio raznolikosti s liste lovne divljači treba ukloniti slijedeće : -smeđi medvjed (Ursus arctos L) : Nad ovom vrstom nisu rađena potrebna istraživanja populacije , već je odstrijelna kvota rađena po " pričama" lovaca. Smatram da je takav način određivanja kvota za odstrjijel nanio veliku štetu populaciji medvjeda u RH. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! - mačka divlja( Felis silvestris ) : Nedopustivo je da se Divlja mačka lovi u RH jer u cijeloj EU nestaje . Divlja mačka je izložena križanju s domaćom mačkom što dovodi do nastajanja hibrida i onečišćenja gena. Mačka divlja je ugrožena vrsta koje je svakim danom sve manje , sukladno tome predlažem uklanjanje mačke divlje s popisa lovne divljači! -jazavac(Meles meles L.) : Ova vrsta se hrani isključivo voćem, glodavcima i kukcima , te neradi gotovo nikakvu štetu. Jazavac je podvrgnut staromodnom i okrutnom načinu lova koji nije human. Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lasica mala( Mustela nivalis) : lasica mala je grabežljivac koji se hrani isključivo miševima te pridonosi smanjenju broja glodavaca na poljoprivrednim zemljištima. Također ne postoji lovni interes za ovu vrstu sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači. -dabar( Castor fiber) : dabar je vrsta koja je nestala s ovih prostora te je nedavno vraćena. Dabar je vrsta koja je odličan indikator kvalitete staništa , također napominjem kako je dabar nestao zahvaljujući lovu . Za dabra ne postoji lovni interes, a u većini zemalja EU je zaštićen ili strogo zaštićen , sukladno tome predlažem uklanjanje dabra s popisa lovne divljači! -svraka( Pica pica) : svraka je vrsta koju treba maknuti s popisa lovne divljači , razlozi su sve manja brojnost, uništavanje prirodnog staništa ( gnijezdilišta ) ,i smanjeni izvori hrane, sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -vrane: S popisa maknuti sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), šojka (Garrulus glandarius L.) : Lov na ove vrste je zasnovan na starom i primitivnom načinu lova. Danas je poznato da su vrane čistači okoliša i gradskih smetlišta. Ove izrazito inteligentne ptice se zadržavaju u blizini naselja stoga lov na ove vrste u većini slučajeva neće biti moguć , sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) : europska populacija ove vrste je u stalnom opadanju (BirdLife International ), te je gnijezdeća populacija ove vrste u RH kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. ). Na zimovanju u RH šljuka kokošica koristi dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica , osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači! -šljuka bena (Scolopax rusticola) : iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International) kao i Hrvatska populacija koja se procjenjuje na 10 - 50 mužjaka , sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači. -guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.) : zadnjih godina se ova vrsta sve rjeđe opaža i bilježi na zimskom prebrojavanju ptica( HDZPP) , ova vrsta je zadnjih destljeća gotovo u potpunosti nestala u RH. S namjerom očuvanja ove vrste na zimovanju u RH predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode . Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači! -Predlažem da se vuk ne uvodi na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju. Sukladno tome predlažem da se uvedu još strože mjere zaštite ove vrste! - Napominjem da je divljač kao i sve ostale divlje životinje dobro od interesa za RH, Sukladno tome ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele RH . Potrebno je provoditi redovna istraživanja populacija životinjskih vrsta pomoću kvalificiranih ljudi ( znanstvenika), a ne lovaca koji gledaju svoje interese i analogno tome donose izvještaje koji odgovaraju njima i njihovim društvima. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da sve vrste navedene na popisu moraju ostati. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
271 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Brisanje vrsta sa popisa divljači neće i nikada nije pomoglo da se vrsta obnovi. Ovo je u Hrvatskoj viđeno najbolje na primjeru trčke skvržulje (Perdix perdix L.) koja se godinama po udrugama ne lovi da bi joj se povećao fond, te je često stavljene u sporedne vrste divljači ili ih je pak većina lovačkih udruga skinula s popisa divljači. Upravo je potrebno suprotno, samo zabrana lova bez gospodarskih mjera nikada nije i neće doprinijeti povećanju fonda iste (što je npr. s lještarkom?). Također razlozi nestanka i smanjenja trčke skvržulje nisu jednaki u Hrvatskoj i ostatku Europe što je u Hrvatskoj jasno navedeno i dokazano u doktorskoj dsertaciji Reintrodukcije trčke skvržulje u staništa kontinentalne Hrvatske te u knjizi Trčka skvržulja - obnova popoulacije ispuštanjem i gospodarnje prirodnom populacijom. Projekti obnove trčke skvržulje se najbolje provode u Game and Wildlife Conservation Trustu u Velikoj Britaniji gdje je nestanak populacije uzrokovan intenzivnom poljoprivredom - što u Hrvatskoj nije razlog pada populacije - te je trčka i dalje na popisu divljači sli se provode gospodarske mjere i to prije svega: cjelogodišnje redukcije svraka, vrana i lisica - zamkama (Larsenove i Ladder zamke za vrane i svrake) i odstrjelom, te ciljanom prihranom parova trčki u proljeće gdje gnijezde te jata u zimi gdje se točno pronalaze sa psima ptičarima. Skidanje ove vrste kao i drugih navedenih vrsta sitne pernate divljači s popisa dovest će do njihovog potpunog zanemarivanja i još većeg pada populacije. Treba sukladno znanstveno dokazanim činjenicama napraviti upravo suprotno, vrste treba ostaviti na popisu divljači ali treba napraviti jasan plan gospodarenja s obzirom da se radi o izvornoj poljskoj koki Republike Hrvatske, te odstupiti od propisa odstrjela na osnovu dosadašnjih propisa koeficijenta prirasta koji nisu i ne mogu biti točni nego su čisto matematičke prirode namijenjeni ispunjavanju forme. Jasno je znanstveno dokazano kada se trčka ne smije loviti ali se ne skida s popisa divljači nego se njome gospodari kroz ranije navedene gospodarske mjere uz ispuštanje dobro pripremljenih jedinki iz kontroliranog uzgoja. Osim toga ispuštanje divljači, osim za potrebe lova, može se koristiti kao način obnove populacije ugroženih vrsta te za očuvanja bioraznolikosti (Nesbit i Carpenter 1993., Kleiman i sur. 1994., Cade i Temple 1995.). U skladu s time su mnogi zahvati kontroliranog uzgoja i ispuštanja divljači izrađeni ne samo za lov nego kao pomoć kod reintrodukcije pojedinih vrsta (Angelstam i Sandegren, 1981.; Paolo i Piodi, 1988.; Schroth, 1991.; Starling, 1991; Kavanagh, 1998.) što se pokazalo i u istraživanju obnove populacije trčke u kontinentalnoj Hrvatskoj (Šegrt, 2016.). I valja istaći jednu ključnu stvar vezanu uz europske direktive kako Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije ima pravo samostalno kreirati svoje zakone u skladu sa europskim direktivama koje jesu zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a moraju ostvariti, međutim, svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj (https://europa.eu/european-union/eu-law/legal-acts_hr). Hrvatske se stanišno s aspekta gospodarenja sitnom pernatom divljači potpuno razlikuje od intenzivno obrađene Zapadne i Istočne Europe te su neke zabrane ondje provedene i zbog postojećih stanišnih uvjeta. Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
272 Viktoria Krčelić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Protivim se vraćanju dabra i divlje mačke na popis divljači. Nepojmljivo mi je da neki pojedinci ovdje zagovaraju i lov na vukove pa čak i risove kojima prijeti izumiranje. Ne podržavam nikakvo širenje broja vrsta nad kojima bi se dopustiio lov. Nadalje, podržavam sve izneseno od strane udruge za zaštitu divljih životinja AWAP. Nije prihvaćen Dabar i mačka divlja su u sada važećem Zakonu o lovstvu, a i u prijedlogu Nacrta na popisu divljači. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
273 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Molimo prvo da se ispravi i uskladi nomenklatura te da se navedu alohtone i autohtone vrste. Ukratko tražimo da se iz ovoga popisa uklone apsolutno sve 1.navedena sitna divljač.Nitko u posljednjih 100 godina a najmanje lovci nisu napravili pravu i realnu sliku brojnosti i zastupljenosti u pojedin područjima ovih životinja u RHrvatskoj te tako nemamo nultu postavku brojnosti ove životinje te nitko nije siguran u kolikom je padu općenito broj ovih životinja. Ovaj popis temleji se na zastarjelom i primitivnom prikazu ovih životinja kao "štetočina" a što pobijaju ne najnovija nego sada već i desetljećima dokazana i ekološkim i biološko-konzervatorskim istraživanja važnost ovih životinja u podržavanju ravnoteže u bilo kojem staništu u kojem ove životinje obitavaju. Neke su već i u kategoriji zaštićenih vrsta te nije uopće jasno temeljem čega se love i nekažnjeno krši zakon. Ptice s ovog popisa a koje treba izbaciti već radi toga što im je broj blizu kritičnog, postoji niz istraživanja koje lovci mogu i sami potražiti a možemo ih i uputiti govore o već tragičnom stanju gnijezdećih parova u R Hrvatskoj. Ugroženost nekih je i zbog toga što prilikom lova nekih gusaka nije moguće razlikovati one čija je populacija ugrožena i neselektivno ih se dalje ubija "uz put" kada se diže jato prilikom unakrsne paljbe. Tu smatramo da treba bristi; Jarebicu kamenjarku, trčku, prepelicu, šljuku kokošicu, šljuku bena, guska glogovnjaču, glavatu patku i krunatu patku, patku pupčanicu, golub grivnjaš, golub pećinar, lisjka crna, čavka zglodnjača , svraka, šojka kreštalica. Također vrana ne predstavlja problem niti u jednom lovištu, one su problem velikih gradova tako da nema uopće smisla stavljati ih na popis divljači!. Nadalje ako članak 3. govorti da je divljač dobro za cijelu Hrvatsku od kakvoj je interesa unesena divljač za građane RHrvatske s gomilom problema po razne ekološke sustave koje je ta divljač uništila i izmakla kontroli?Od divlje svinje do muflona?Ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele Republike Ukloniti dabra s popisa iz razloga što je to vrsta koja je naseljevala Hrvatsku i istrebljena upravo lovom.On se još nije dovoljno rastrprostranio a da ga lov ne bi ponovo ugrozio. Također tražimo brisanje mrkog medvjeda s ovog popisa mrkog medvjeda iz razloga jer je riječ o svojti koja se nalazi na Prilogu 1 Direktive o staništima, lov na nju nije dozvoljen sukladno odredbama Direktive, a uvrštanje medvjeda na popis divljači bi predstavljao izravno kršenje ovih odredbi.I ovdje se nazna točno!! (pustimo lovačke priče i prikazanja) stanje populacije nego se manipulira brojem na svim razinama.Također molimo da se ne traži uvrštavanje vuka nipošto na ovaj popis jer populacija vuka pada ( a ne "valjda" raste) te su potrebne još strože mjere kontrole ubijanja ove vrste u lovištima. Nije prihvaćen Smatramo da su nazivi ispravni,a dio o razdvajanju divljači na neke „autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači“ nije prihvaćen jer životinjske vrste na popisu diljači nisu i ne mogu biti strane, a pogotovo ne invazivne. Predlagatelj zakona smatra da sve vrste navedene na popisu moraju ostati. Ostali komentari predstavljaju osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
274 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Ako sam dobro razumjela Primorsko-goranska županija, vi konstatirate da se krse Direktive i pozivate da se krse jos vise? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
275 Primorsko-goranska županija I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U sitnu divljač uvrštene su vrste: mačka divlja (Felis sivestris Schr.) i dabar (Castor fiber L.) iako su temeljem Direktive 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Prilog IV) svrstane u strogo zaštićene vrste. Analogno tome predlaže se uvrstiti i vuka (Canis lupus L.). U guske divlje pored glogovnjače i lisaste didati i divlju gusku (Anser anser) s obzirom da se ista navodi u lovnogospodarskim osnovama na području Primorsko-goranske županije. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da vuk,a ni divlja guska ne bi trebale biti divljač.
276 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Na članak 8. grivasti skakač - predlažemo da se ova vrsta ne dodaje na popis divljači prema Zakonu o lovstvu. Nije autohtona, u prirodi je završila na ilegalan način i ne smije dobiti sve legislativne privilegije koje uživa divljač. Dodavanjem ove vrste na popis divljači bio bi presedan kojim zakonodavac popušta pred ilegalnim aktivnostima (unošenjem u prirodu) i naknadno legalizira stanje. Ovakva namjera zakonodavca može biti itekako opasna u budućnosti jer će postati moguće prihvatiti kao divljač sve što pojedinci ilegalno ispuste u prirodu. mačka divlja - predlažemo da se ova vrsta briše sa popisa divljači. Iako je za njeno gospodarenje potreban plan kojeg donosi MZOE i dalje ostaje pitanje zašto se tu vrstu uopće lovi. Divlja mačka je u Europi pod velikim pritiskom križanja s domaćom mačkom (onečišćenja gena) i svako uklanjanje jedinki samo olakšava da se podivljale domaće mačke ubace u staništa divlje mačke i križaju s njima. mala lasica - predlažemo da se izbaci sa popisa divljači. Vrsta je pod trajnim lovostajem, hrani se malim glodavcima (hranjenje s divljači je zanemarivo) i odavno nema interesa za njen lov. Smatramo da ne postoji potreba da se nalazi na popisu divljači. mungos - Predlažemo da se izbaci sa popisa divljači. Ispravan znanstveni naziv vrste prema EU legislativi je Herpestes javanicus (É. Geoffroy Saint-Hilaire). Inače, vrsta je na popisu 49 vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU i jedina je takva vrsta od predloženih u popisu divljači. RH je obavezna tu vrstu uklanjati i kontrolirati koliko je god moguće što uvrštavanje na popis divljač samo otežava. Ukratko, divljač su vrste za koje zakoni usmjeravaju djelatnost prema održivom (potrajnom) upravljanju a za mungosa to ne želimo i uklanjanje vrste koja je na popisu divljači stvara brojne zakonske prepreke. Predlažemo potpuno izbacivanje ove vrste s popisa divljači i uključivanje u popis invazivnih vrsta (u stvaranju) za koje će i lovcima biti omogućeno uklanjanje ali s više slobode, odnosno manje restrikcija koje postoje kod gospodarenja s divljači. jarebice kamenjarke - čukara - Predlažemo da se izbaci s popisa divljači. Također invazivna vrsta koja se križa s grivnom i prijeti genetskoj čistoći grivne. Također, nepotrebna je u lovištima jer već imamo grivnu. vrane - predlažemo brisanje vrsta iz porodice vrana sa popisa divljači. Vranama se odavno ne gospodari već ih se tu i tamo odstrijeli neovisno o tome jesu li unešene u LGO. Naravno, u LGO se ne unose redovito i u velikom broju LGO bar neke od vrana izostaju (iako su ovo široko rasprostranjene vrste, naročito u kontinentu) što te LGO čini ilegalnima (nisu unesene sve redovno prisutne vrste). svraka - predlažemo brisanje ove vrste s popisa divljači. Svraka je vrsta koja ne treba više biti na popisu divljači iz razloga što je postala jako malobrojna i samo lokalno rasprostranjena. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati na popisu divljači.
277 Udruga Biom I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Na članak 8. muflon - potrebno je ispraviti latinski naziv u Ovis aries musimon (prema Direktivi o staništima Prilog II. i IV. te Bernskoj Konvenciji Prilog I.) prepelice: -virdžinijska - potrebno je ispraviti latinski naziv u ispravan znanstveni naziv Colinus virginianus (Linnaeus, 1758) Primljeno na znanje Hvala na komentarima, do donošenja konačnog prijedloga Zakona, svi nazivi će se provjeriti i po potrebi ispraviti.
278 Boris Katić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Zaista nam ne treba ovaj zakon,pa po prijedlozima ornitologa nećemo loviti više ništa,ni ptice,ni sisavce,ni štetočine (ni pernate,ni dlakave),zaista ne mogu vjerovati koliko navoda studija iz prošlog stoljeća,mišljenja,...šta su to direktive,jeli one nas obvezuju,jesu li one zakon??? Kada neki u svojim zavičajima budu imali taj broj velikih zvjeri,malih zvjeri,pernatih predatora,divljači pernate i dlakave neka nam direktive djele i propisuju. Ti dušebrižnici neka svojoj djeci obrazlože zašto su neke vrste istrijebili prije dva stoljeća,zašto ni danas im ne pada na pamet da poneku dolutalu jedinku ostave na životu,odmah odstrel iako im je plava krv puna heraldike sa životinjskim koloritom. Berlin obiluje medvjedima. Dakle lovstvo u Hrvatskoj je sigurno humanije,milosrdnije i više živi po postulatima održivog razvoja i bioraznolikosti jače od mnogih susjeda i članica EU.Nemamo milijunsko lovno članstvo,imamo više Nacionalnih parkova,Parkova prirode,zaštičenih šuma,krajobraza i Naturom 2000 zaštićene zemlje,mora,otoka nego 90% zemalja EU.Susjedi pucaju sve što ste naveli,kao i šljuku koju smo prošle godine mjesec dana izuzeli od lova,fazane,svo pero jer je ptičja gripa bila aktuelna. Uništili smo prihod jedini mnogima,koji je cilj,da lovni turizam ubijemo,da uništimo lovstvo koje je stoljećima njegovano na našim prostorima,pod utjecajem susjednih lovnih kultura koje se i danas smatraju najboljim i najnaprednijima. Žalosno je zaista da tvrdimo da su vrane,šojke i gačci bolji u gradu od pjevica,stanarica,golubova grlica,da predatorima trebamo prepustit lov i regulaciju u prirodi sve plemenite divljači i svega živog. Čudno kao to nije funkcioniralo prije samo 60-70 godina i radio je strihnin,otrovi svih vrsta,da je onda čovjek pokazao svoje najgore lice. Danas truju po gradovima mačke,pse,naše ljubimce jer regulaciju opet otrovom uzimaju sebi neki za pravo. Deratizacija je sve češća i sve jača,sav taj otrov dolazi u vode,naši ljubimci ginu od tih otrova,a broj vrana,gačaka,šojki (gdje su nestale svrake,da nisu vrane sive i to odradile???) koji je sve veći u gradovima,centar Zagreba,Splita,Osijeka i Rijeke su zaposjele,ne reguliraju nikako glodavce,sve ih je više,ali reguliraju zečiće,ptiće,piliće divljih koka. Molim Vas tko još sivu vranu štiti u EU,koliko zemalja? Kod nas se i zlatovrane gnjezde,žive i love. Ne može me nitko ubijediti da svu alohtonu divljač treba pustiti, a štetna je??? I svu smo unjeli mi lovci koji mrzimo životinje. Nitko drugi! Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
279 Neven Ristić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Uz duzno postovanje, gosp. Mikuska, molio bih Vas da mi recete na temelju kojih saznanja izjavljujete da medvjeda treba svrstati u istu kategoriju kao i risa!? Pitam se koliko ste opce noci proveli, recimo u sumama Gorskog kotara, ili Like? Meni je rekord 21vidjena jedinka medvjeda za jednu noc, na povrsini od 2000ha. Zvuci li Vama to, ili bilo kome drugom kao alarmantno malena brojka? Stvarno apsurdna izjava Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
280 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Sukladno ciljevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa iz Članka 4., s liste pernate divljači potrebno je brisati sljedeće vrste ptica: • jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.), iz razloga što je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013) ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica, s opadajućim trendom populacije kako u Europi (BirdLife International 2017a, 2004), tako i u Hrvatskoj (Budinski i sur. 2010). Kako cijela populacija ove vrste živi u južnoj Europi, iznimno je važno zaustaviti daljnji pad brojnosti. Kako bi se najvažnije populacije vrste (Hrvatska, Italija, Srbija), koje trenutno opadaju, stabilizirale i počele rasti, tražimo njeno uklanjanje sa liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • čukara (Alectoris chukar), iz razloga što se radi o alohtonoj vrsti koja u Hrvatskoj prirodno ne obitava, već je unesena i puštena u lovišta. Stoga čukari nije mjesto u Hrvatskoj fauni jer kao alohtona svojta šteti autohtonoj vrsti jarebici kamenjarki putem kompeticije i hibridizacijom. Također, čukara izgleda gotovo identično jarebici kamenjarki, te se tijekom lova ove dvije vrste obično ne mogu razlikovati što dovodi do odstrijela ugrožene jarebice kamenjarke. Samim time je selektivan lov na čukara gotovo nemoguć. Stoga tražimo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači, te zabranu svih daljnjih puštanja primjeraka čukare u prirodu. • trčka (Perdix perdix L.), iz razloga što je populacija ove vrste u zapadnoj i srednjoj Europi (tako i u Hrvatskoj) u zadnjih 30 godina pretrpjela značajan pad brojnosti (BirdLife International 2017b, 2004), te je potpuno nestala s mnogih područja (npr. u Baranji nije zabilježena već 40 godina). Zimski gubici, intenziviranje poljoprivrede, prekomjerna uporaba biocida, te lov ugrožavaju preostalu malu populaciju u Hrvatskoj. Stoga zahtjevamo njeno uklanjanje sa liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • prepelica (Coturnix coturnix L.), iz razloga što se vrsta na Balkanu (uključujući u Hrvatskoj) masovno ilegalno lovi tijekom jesenske seobe, uporabom nedozvoljenih sredstava (prvenstveno vabilica), te značajan dio gnijezdeće i preletničke populacije strada. Također, poznato je da prilikom lova na prepelice stradavaju i mnoge druge vrste stogo zaštićenih ptica koje se istovremeno zadržavaju na staništu prepelice, npr. kosac (Crex crex). Intenziviranje poljoprivrede i prekomjerna uporaba biocida dodatno ugrožavaju populaciju u Europi (BirdLife International 2017c). Stoga zahtjevamo njeno uklanjanje sa liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata, kako bi vrsta barem na području Hrvatske bila sigurna tijekom seobe (u usporedbi s masovnim izlovom u susjednoj Srbiji i BiH). • virdžinijska prepelica (Coturnix virginiana L.), iz razloga što se radi o alohtonoj vrsti koja u Hrvatskoj prirodno ne obitava, već je od strane lovaca unesena i puštena u lovišta. U novije vrijeme je uspostavila gnijezdeće populacije (Barišić i sur. 2016), a na Europskoj razni se smatra stranom invazivnom vrstom (http://www.europe-aliens.org/). Stoga virdžinijskoj prepelici nije mjesto u Hrvatskoj fauni jer kao alohtona svojta može naštetiti autohtonoj i ugroženoj prepelici putem kompeticije za hranu i stanište. Stoga tražimo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači, te zabranu svih daljnjih puštanja virdžinijske prepelice u prirodu. • šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.), iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International 2017d), te je gnijezdeća populacija vrste u Hrvatskoj kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. 2013). Ptice na seobi i zimovanju koriste u sve manjem broju dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, stoga lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica (koje ne spadaju u pernatu divljač), osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Lov na šljuku kokošicu stoga u svakom slučaju dovodi do značajnog uznemiravanja svih ostalih vrsta močvarica iz skupine ćurlina, koji moraju napustiti područje, dodatno se iscrpljuju, onemogućeni su prikladno se pripremiti na dugu i opasnu seobu na zimovališta u Africi ili zimovanje. Posljedica je povećana smrtnost te smanjenje populacije. Stoga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • Šljuka bena (Scolopax rusticola L.) – jer je status ove vrste u Hrvatskoj promijenjen, te je riječ o Kritično ugroženoj svoti s ukupnom gnijezdećom populacijom procijenjenom na 10-50 pjevajućih mužjaka (Crvena knjiga ptica Hrvatske, 2013). Nadalje, tijekom lova na šljuke nije moguće razlikovati da li je riječ o domaćoj gnijezdećoj populaciji ili pticama koje dolaze tijekom seobe i zimovanja sa sjevera. Intenzivni lov na šljuke tijekom zime u primorskim i dalmatinskim krajevima (gdje se godišnje ubije više od 16.000 ptica) vjerojatno doprinosi uništavanju domaće gnijezdeće populacije koja tamo zimuje. Stoga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.), iz razloga što je ova vrsta u posljednjih desetaka godina gotovo potpuno nestala s područja Hrvatske. Naime, za razliku od prošlog stoljeća kada su zimi bilježene u broju do 50 tisuća ptica, u novije vrijeme se ova vrsta tijekom seobe i zimovanja bilježi u vrlo malom broju (rezultati zimskog prebrojavanja ptica močvarica, arhiva HDZPP-a), a velika zimujuća jata se zadržavaju sjevernije od Hrvatske (van der Berg 1999). Malobrojne zimujuće ptice se “izgube“ u jatu ostalih vrsta gusaka, te na taj način selektivan lov na glogovnjaču u velikom mješovitom jatu u letu postaje gotovo nemoguć. Zbog navedenih razloga, te kako bi se očuvala malobrojna zimujuća populacija u Hrvatskoj, zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • glavata patka (Aythya ferina L.) i krunata patka (Aythya fuligula L.), iz razloga što su ove dvije vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste zastupljene na močvarnim staništima i često u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka roda Aythya u letu. Sve tri vrste lete vrlo brzo, pokazuju slične značajke obojenosti, te zbog udaljenosti, nedostatka prikladne optike ili loših svjetlosnih uvjeta lovci najčešće ne raspoznaju pojedine vrste ovih pataka, te nasumično pucaju u jato. Istraživanja provedena na slavonskim ribnjacima govore u prilog tome, te je u ulovu redovito bilježeno slučajno (ili namjerno?) ubijanje patki njorki (čime je izravno prekršen Zakon o zaštiti prirode): između 2008. i 2012. godine u samo dva lovišta ukupno je odstreljeno 262 jedinki strogo zaštićene patke njorke (Mikuška i sur. 2014). Osim toga, populacija glavate i krunate patke pokazuje opadajući trend u Europi , pa bi uskoro mogle postati ugrožene. To osobito vrijedi za glavatu patku čija zimujuća i gnijezdeća populacija opada širom Europe, te je globalna kategorija ugroženosti vrste podignuta na razinu rizična (eng. Vulnerable) (BirdLife International 2017f). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovih dviju vrsta s liste pernate divljači i njihovu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata. • patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2017e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Kako bi hrvatska gnijezdeća i preletnička populacija bila sigurna, zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • golub pećinar (Columba livia Gmelin) – golub pećinar ima malobrojnu i vrlo lokaliziranu rasprostranjenost po krškim i mediteranskim dijelovima Hrvatske, a ukupna gnijezdeća populacija nije veća od 5000 parova. Ovoj stanarici, osim predatora i proganjanja od strane čovjeka, osobito prijeti opasnost od razmnožavanja i genetičkog miješanja sa domaćim golubovima (Baptista et al. 1997). Kao lovna vrsta je potpuno nebitna s manje od 200 ubijenih primjeraka godišnje. Stoga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici porodice vrana, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija ptica, sitnih glodavaca i beskralješnjaka i održavanja ravnoteže u sustavu. Npr. u naseljima kontroliraju brojnost gradskih golubova i gugutki, a u suprotnom bi ove vrste postale prekobrojne s određenim posljedicama za okoliš i čovjeka. S druge strane, gotovo cijela populacija gačaca i čavki danas gnijezdi i zimuje unutar naselja, te se i zimi većinom zadržavaju u blizini naselja, uz ceste, pruge, vikendice i sl. Kako Zakon ne dopušta lov unutar i u neposrednoj blizini naselja nije moguć niti njihov lov. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovih vrsta s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. Nije prihvaćen U članku 4. se ne navodi popis divljači, pa pretpostavljamo da ste mislili na članak 8. Predlagatelj zakona smatra da te vrste moraju ostati na popisu.
281 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Sukladno ciljevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa iz Članka 4., s liste pernate divljači potrebno je brisati sljedeće vrste sisavaca: • Sve vrste iz reda zvijeri Carnivora: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), lisica (Vulpes vulpes L.), čagalj (Canis aureus L.), tvor (Mustela putorius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u sustavu. Pripadnici reda zvijeri su se u prošlosti, sve do sredine 20-tog stoljeća, osim kao „štetočine“, prvenstveno redovito lovili zbog krzna – što je danas u Hrvatskoj, u 21. stoljeću, potpuno ekonomski beznačajno i „démodé“. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovih vrsta s liste divljači i njihovu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mali Indijski mungos (Herpestes auropunctatus Hodgson 1836.) – jer je u pitanju alohtona vrsta koja nema nikakvu vrijednost kao divljač, a koja čini veliku štetu autohtonoj fauni i biološkoj raznolikosti Hrvatske, osobito fauni gmazova i ptica. Na Europskoj razni se smatra stranom invazivnom vrstom (http://www.europe-aliens.org/). Njeno uvrštavanje u popis divljači joj, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. S jedne strane, Europska unija upravo provodi valorizaciju invazivnih alohtonih vrsta koje će ovakve vrste posebno tretirati na način da će biti jako olakšana njihova eliminacija i/ili kontrola. Zakon o lovstvu mora biti postavljen tako da može uključiti kontrolu štetnih invazivnih vrsta na osnovu propisa Europske unije. Tako Zakonom o lovstvu biti unaprijed omogućeno da lovoovlaštenici kontroliraju brojnost invazivnih alohtonih vrsta bez ograničenja. U ove vrste, osim mungosa, spadaju npr. ondatra (Ondatra zibethicus), nutrija (Myocastor coypu), kunopas (Nyctereutes procyonoides) i rakun (Procyon lotor) koje su također štetne za ekosustav i divljač, a danas je lovoovlaštenik zakinut za mogućnost njihove kontrole jer ih Zakon o lovstvu uopće ne spominje. S druge strane, mali Indijski mungos je proširen na većem broju otoka i na cijelom Mediteranskom dijelu Hrvatske istočno od Neretve (iako je prema posljednjim infomacijama već prešao na desnu obalu Neretve). Iz toga zaključujemo da bi ga sva lovišta na tom velikom području trebala uvrstiti u Lovnogospodarsku osnovu na temelju Članka 34.(2). To naravno nije slučaj, ali neuvrštavanje mungosa u Lovnogospodarske osnove krši navedeni članak (34.(2) te je očito da je gospodarenje mungosom zakonska obaveza koju lovoovaštenici ne žele prihvatiti. Zašto onda i dalje gurati takvu vrstu u popis divljači i lovoovlaštenike u nezakonito gospodarenje? • dabar (Castor fiber L.) – iz razloga jer je riječ o sisavcu koji ponovno naseljava prostor Hrvatske na temelju opsežnih programa reintrodukcije (Grubešić i Krapinec 2007), te još uvijek nije zaposjeo nekadašnje područje rasprostranjenosti. Zbog toga se dabar nalazi u Crvenoj knjizi sisavaca u kategoriji Regionalno izumrle vrste (Tvrtković 2006), te je njegovo stavljanje na popis divljači u suprotnosti s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti Hrvatske, tim više što se smatra da je uzrok njegovog nestanka u Hrvatskoj bio upravo prekomjerni lov. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata. • mrki medvjed (Ursus arctos L.) – iz razloga jer je riječ o svojti koja se nalazi na Prilogu 1 Direktive o staništima, lov na nju nije dozvoljen sukladno odredbama Direktive, a uvrštanje medvjeda na popis divljači bi predstavljao izravno kršenje ovih odredbi. Medvjed u Hrvatskoj ima status Gotovo ugrožene vrste (Tvrtković 2006). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata, na isti način na koji se štite populacije vuka (Canis lupus) ili risa (Lynx lynx). • jelen lopatar (Dama dama L.), jelen aksis (Axis axis Erxleben, 1777), muflon (Ovis ammon L.) i grivasti skakač (Ammotragus lervia Pall.) – jer je riječ o stranim, od lovaca unesenim vrstama koje ne pripadaju fauni ovog područja, a negativno utječu na autohtonu faunu putem kompeticije za hranu i stanište. Osim toga, na pojedinim područjima uzrokuju enormne ekonomske štete (npr. mufloni na Pelješcu) na nasadima. Ovim vrstama još pripada i američki bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus) koji je također unesen na područje Hrvatske (Trvtković i sur. 2006), a zajedno s njim je proširen i veliki američki metilj (Fascioloides magna). Njihovo uvrštavanje na popis divljači im, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ovi vrsta s popisa divljači, te izradu planova njihova uklanjanja iz prirodnih područja Hrvatske. Nije prihvaćen U članku 4. se ne navodi popis divljači, pa pretpostavljamo da ste mislili na članak 8. gdje pak u dijelu pernate divljači nisu navedeni sisavci.
282 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U Članku 8. koriste se zastarjeli hrvatski nazivi ptica te su pojedini latinski nazivi krivo navedeni. Stoga je potrebno cijeli popis uskladiti s najnovijom nomenklaturom ptica koja je objavljena u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013). Jednako tako je potrebno popis divljači uskladiti s najnovijom nomenklaturom sisavaca koja je objavljena u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Tvrtković 2006). U popisu vrsta divljači, osim sistematski, trebaju biti jasno razdvojene autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači. Nije prihvaćen Smatramo da su nazivi ispravni,a dio o razdvajanju divljači na neke „autohtone (strane i invazivne) i alohtone (domaće) vrste divljači“ nije prihvaćen jer životinjske vrste na popisu diljači nisu i ne mogu biti strane, a pogotovo ne invazivne.
283 Darko Glanz I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Slažem se da bez znanstvenih studija i objektivnog opravdanja alohtone vrste ne treba unositi u prirodu, bila to lovna divljač ili bilo koji drugi biotip. No u prirodi su već neke invazivne vrste kako biljne tako i životinjske. Njih se zanemaruje i u pravilu ne primjećuje jer se radi o vrstama koje se lako stope sa autohtonim. Najveći problem su neke vrste glodavaca i vjeverica koje su uvezene kao kućni ljubimci, a onda su ih neodgovorni pojedinci, iz nekih svojih razloga, pustili u prirodu. Sve te vrste se nalaze na popisu invazivnih vrsta na prostoru EU. Problem je što te vrste imaju vrlo veliku produktivnost i prenositelji su virusa koji ugrožavaju autohtone vrste. Slažem se i s primjedbom za trčku skvržulju i zeca, ali zaboravila se jarebica grivna kojom je bio bogat dalmatinski krš dok je na tom istom kršu bilo blaga, ovaca, koza ,krava... kako je nestalo blago nestala je i grivna. Blago se neće vratiti jer je za to preduvjet prisustvo čovjeka, ali kad već imamo muflona za kojega je dokazano da nije invazivna vrsta i nije poremetio eko sustav već naprotiv, zašto onda toliko protivljenje skakaču? Pa neka se i za njega napravi studija , ali ne u roku 10 godina nego u najdulje godinu dana, pa možda se i grivna vrati. Nije prihvaćen Komentar nema obilježja primjedbe na Nacrt.
284 Tomislav Dumić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Lasicu malu (Mustela nivalis L.) treba izbaciti s popisa divljači. Lasice niti tko lovi niti postoji interes za njihov lov. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
285 Zdravko Banjšak I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. dabra obavezno uvrstiti u lovnu divljač jer se velikom brzinom širi na nova područja i počinje raditi velike štete na usjevima uz potoke rijeke i ostale vodotoke... Primljeno na znanje Dabar je u sada važećem Zakonu o lovstvu, a i u prijedlogu Nacrta na popisu divljači.
286 Ema Buljubašić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Apsolutno je nedopustivo vraćanje dabra na listu divljih životinja koje je dopušteno ubijati, s obzirom da je dabar izumro s naših prostora (te ga je radi toga država morala ponovno uvoditi u prirodu). Isto tako i vraćanje vuka na popis je naprosto skandalozno! Vuk je ugrožen od strane lovaca toliko da ga je bilo potrebno proglasiti zaštićenom vrstom. To je očit dokaz da se lovci ne vode zdravim razumom i potrebno ih je zakonskim mjerama ograničiti i onemogućiti u masakriranju divljih životinja (što očito žele). Vuk treba ostati zaštićen! Nije prihvaćen Dabar je oduvijek divljač, ovim Nacrtom nije "vraćen" na popis, a niti je vuk predložen kao divljač.
287 Antonija Vitulić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Smatram nedopustivim vraćanje dabra na listu divljih životinja koje je dopušteno ubijati, s obzirom da je dabar izumro s naših prostora (te ga je radi toga država morala ponovno uvoditi u prirodu), te vraćanje vuka na popis (za što lovci lobiraju) s obzirom da je i vuk stavljen na listu zaštićenih vrsta – a našao se na toj listi prvotno upravo zbog lovaca. Nije prihvaćen Dabar je oduvijek divljač, ovim Nacrtom nije "vraćen" na popis.
288 Krunoslav Pintur I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Grivasti skakač i mungos ne mogu biti divljač jer se radi o vrstama koje sukladno Ustavu i čl.3 prijedloga Zakona ne možemo smatrati dobrom od intersa za RH koje ima njezinu osobitu zaštitu. Predlažem da se dabar izbaci iz popisa divljači i da se njima gospodari temeljem plana gospodarenja jer se radi o vrsti koju je država reintroducirala i red je da snosi troškove šteta koju ta vrsta radi. Na ovaj način štete se prebacuju na lovoovlaštenike, a one će biti sve veće. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
289 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Darko Glanz, nema nikakvih obrazloženja ni za, niti protiv. Alohtone vrste se očito ne uvode prema znanstvenim istraživanjima, nego prema kriteriju gospodarskog interesa (lovnog turizma). Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
290 Darko Glanz I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. ako se već predlaže uklanjanje nekih alohtonih vrsta iz popisa, a i iz prirode, molio bih detaljnije obrazloženje njihove štetnosti na domaći eko sustav! Zar nije svojevremeno i muflon tako uveden u lovišta? Nije prihvaćen Komentar nema obilježja primjedbe na Nacrt.
291 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Dodavanje grivastog skakača na popis divljači svakako se nikako ne bi smjelo učiniti. Prvo radi se o vrsti koja je ubačena u novije vrijeme dok se skida fokus sa potrebe da se pomogne izvornim hrvatskim i europskim vrstama koje imaju veliko okolišnu vrijednost i gospodarsku korist kroz lovno gospodarenje i lovni turizam sa i bez odstrjela - prvenstveno trčka skvržulja (Perdix perdix L.) i zec obični ( Lepus europaeus Pall.). S druge strane, koja je konkretna gospodarska i ekonomska vrijednost grivastog skakača za gospodarstvo Republike Hrvatske koje će on donijeti kroz npr. lovni turizam ili plasman divljačine (mesa). Ako postoji takav dokument obavezno mora biti javno objavljen da svi imaju uvid u isti. Ovdje se odmah valja refeirati i na članak 9. Zakona o lovstvu gdje bi tek nakon što hitnijeg digitaliziranja i javne objave Evidencije trofeja divljačividjelo kuda ide sveukupna trofejna struktura svih vrsta krupne divljači u koju se ulagalo najviše vremena i financija, te tek tada vidjeti što uopće dobivamo uvođenjem još jedne vrste krupne divljači koja je nedavno naknadno ubačena na prostor Republike Hrvatske. Prijedlog zakonske izmijene: ne uvrštavati grivastog skakača na popis divljači i vrstu ukloniti. Akcijski planovi: Do sada su uložena velika sredstva za stvaranje akcijskih planova gospodarenja vukom, medvjedom a navodna je tendencija da se isto učini i sa dabrom. S obzirom da je u mnogim medijskim natpisima jasno vidljivo koji se problemi javljaju i sa jednom i drugom vrstom nije jasno vidljivo što se dobilo ovim planovima gospodarenja i koji su njihovi pozitivni učinci s obzirom na sve veći broj šteta i ljudi koji više godina čekaju da im iste budu nadoknađene od strane države. Prijedlog: Izrada akcijskog plana obnove trčke svkvržulje (Perdix perdix L.) Izrada akcijskog plana obnove zeca običnog( Lepus europaeus Pall.) Izrada plana unaprjeđenja i podizanja trofejne strukture srne obične ( Capreolus capreolus L.) Ove navedne vrste su izvorne na prostorima Republike Hrvatske, okolišno su puno prihvatljivije s obzirom na malu površinu Republike Hrvatske te donose i mogu donijeti veliku gospodarsku korist kroz lovstvo i lovni turizam. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
292 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Castor fiber, dabar- Regionalna kategorija ugroženost- potencijalno ugrozen, izvor: Državni zavod za zaštitu prirode Nije prihvaćen Komentar nema obilježje primjedbe ni prijedloga na ovaj Nacrt.
293 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Odlično gospodarenje medvjedom je floskula. Medvjeda, zahvaljujuću dosadašnjem gospodarenju, ima previše. Plan je u početku bio odličan ali ga sada treba mijenjati. Međutim, nipošto ne na način da se poveća kvota odstrela. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe na ovaj Nacrt.
294 Mihael Glavaš I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Dozvoliti gospodarenje vukom kao što je to slučaj kod medvjeda, sa nekim akcijskim planom dozvoliti odstrel po nekom godišnjem izračunu. Nije prihvaćen Gospodarenje vukom nije predmet ovoga Zakona.
295 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Uvrstiti "crvenu jarebicu" (Alectoris rufa) kao poželjnu lovnu divljač. Izuzetno atraktivna divljač, koja nije zahtjevna za uzgoj, a ne smeta domačim vrstama kao što smeta Jarebica Čukar, koju bi trebalo izbaciti iz lovne divljači. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da ta vrsta ne bi trebala biti na popisu divljači.
296 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Prestati koristit naziv "alohtona divljač" za divljač koja prirodnim putem može I je došla na određeni teritoriji. Nije prihvaćen U Zakonu o lovstvu se nigdje ne spominje pojam "alohtona divljač"
297 Luka Brkljačić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vuka unijeti kao divljač te da se s njim gopodari kao I sa medvjedom. Primjer medvjeda je pokazao da lovci mogu odlično gospodariti sa velikim zvijerima. Nije prihvaćen Vuk je strogo zaštićena vrsta i nije predmet ovoga Nacrta.
298 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Emanuel, s kojim podacima o štetama od vuka i risa raspolažete? Molimo poveznicu na relevantno istraživanje. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
299 Emanuel Starčević I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vuk (Canis lupus) uvrstiti ga u lovnu osnovu pravnih osnova stečevine EU; 1.Povreda ravnopravnosti ruralnih stočara Hrvatske koji za razliku od EU sjevernjaka moraju se boriti sa ovom štetočinom te pojačavaju svoje svakodnevne troškove iscrpljujući; ljudske, materijalne i financijske resurse uz sve administrativne brige poslije vučjih pokolja (ako su sjeverni EUropljani toliko željni vuka u našoj uniji neka štete automatizmom plate ili ćemo im mi nekoliko čopora pustiti u nacionalne parkove da ih ekološki oplemenimo). 2. Sudjelovanje osoba koje ŽIVE na području s vukom mora biti obveznu pri donošenju odluka o vuku i to u večinskom udjelu jer nije demokratski da odluke o vuku donose ljudi koji nisu u suživotu s njime. Ima i narodna o tuđim gloginjama koja je ovdje prigodna.3.Lovačka etika nalaže lovcima da štiti ljude od divljih životinja i ne uvrštavanjem vuka u lovne osnove lovce se sili na kukavičko ponašanje.Finacijski nije fer da sjeverne EU kolege lovci koji nemaju i ove organizacijske probleme i štete da su u odnosu na nas koji imamo sva tri predatora naš proizvod je skuplji pa treba dodatno razmisliti i finacijski potkrijepiti taj europski ekološki duh i solidarnost. Zbog svega argumentiranog predlažem da se Vuk i RIS uvrste kao lovna divljač, Europskoj komisiji elaborirati prijedlog o europskoj ekološkoj solidarsnosti jer nije fer da naši poduzetnici trpe ogromne sigurnosne standarde, velike štete a oni ne neka se uvode lovačka solidarnost za držanje velikih zvijeri i svi EU lovci neka uplačuju u taj fond, središte te agencije neka bude u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Vuk i ris su strogo zaštićene vrste i nisu predmet ovoga Nacrta.
300 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Apsolutno smo protiv vaćanja dabra, divlje mačke na popis divljači. Pretpostavljamo da među ovim vrstama ima još onih koje bi trebale biti na popisu zaštićenih vrsta ali o tome neka komentiraju upućenije udruge koje se bave divljim životinjama. Ono što je neprihvatljivo, a traži se u komentarima, je da se vuk stavi na popis divljači i time se omogući lov na njega. O povećanom broju hibrida vuka i pasa lutalica ne postoje znanstvena istraživanja. Nije prihvaćen Dabar i mačka divlja su i prema važećem Zakonu o lovstvu su na popisu divljači. Zanimljivo je kako potreba za znanstvenim/relavantnim istraživanjima ovisi o osobnim potrebama komentatora.
301 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Općina Vojnić, kažete: ''Dabar je životinja koja bespravno gradi građevine na državnoj imovini kojom gospodare Hrvatske vode i oni bi trebali biti uključeni u izradu posebnog plana za upravljanje dabrom i njegovim građevinama.'' Nejasno je trebaju li, prema vašem mišljenju, dabrovi biti uključeni u u izradu posebnog plana za upravljanje dabrom i njegovim građevinama, ili to trebaju biti Hrvatske vode, ili dabrovi trebaju tražiti građevinsku dozvolu. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
302 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Vedran Slijepčević, uklanjanje alohtonih vrsta se može provesti i nelovnim metodama koje bi trebalo predvidjeti ovim Zakonom. A naplata uklanjnja alohtonih vrsta onima koji su ih uveli? Npr. austrougarskom Ministarstvu poljovridede za unos mungosa na Mljet? Tko je pravni slijednik tog ministarstva? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
303 Vedran Slijepčević I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Predlažem da se s popisa divljači izbrišu grivasti skakač (Ammotragus lervia) i mungos (Herpestes auropunctatus). Obrazloženje: Stavljanje ovih invazivnih, u prirodu namjerno i neplanski unesenih vrsta, na popis divljači je u direktnoj koliziji s člankom 3 ovog Zakona. Naime, ove invazivne vrste su štetnici, nipošto NISU "dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku" i nipošto ne uživaju njezinu posebnu zaštitu jer ugrožavaju prirodnu ravnotežu u staništu. Radi se o vrstama koje se treba sustavno, bez odgode i iznimke, svim selektivnim raspoloživim sredstvima u što kraćem roku ukloniti iz prirode, po mogućnosti o trošku osoba čijom krivnjom su uopće dospjele u prirodu. Nije prihvaćen Nema znanstvenih istraživanja koja bi dokazala štetnost ili invazivnost ovih vrsta niti su iste vrste na popisu invazivnih vrsta EU. Štoviše, ima ih koji dokazuju suprotno.
304 općina Vojnić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. Smatram da vuk (Canis lupus) treba da bude na popisu divljači, obzirom da je takav u susjednoj BiH i da ima isti areal kretanja. vukom bi se trebalo gospodariti na sličan način kao sa medvjedom i samo tako imati ćemo donekle realne podatke o brojnosti, rasprostranjenosti i odstrelu. Gospodarenje vukom kao divljači također bi jako povećao ponudu lovnog turizma. Sve veće su štete od vuka na domaćim, a posebice na divljim životinjama. Sve češće se sreću hibridi vuka i domaćih pasa lutalica koji predstavljaju opasnost i za ljude i stoku. Dabar ne treba još uvijek biti na popisu divljači jer još uvijek nije definirano pitanje šteta koje pravi gradnjom brana na vodotocima koje uzrokuju poplave, a sve su veće štete na nasipima. Dabar je životinja koja bespravno gradi građevine na državnoj imovini kojom gospodare Hrvatske vode i oni bi trebali biti uključeni u izradu posebnog plana za upravljanje dabrom i njegovim građevinama. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da vuk ne bi trebao biti divljač, a dabar da. S obzirom na to da je dabar divljač, a i strogo zaštićena vrsta, štete od njega plaća Republika Hrvatska.
305 Boris Katić I. OPĆE ODREDBE, Članak 8. vidim dabra koji je vraćen reintrodukcijom,divlju mačku,lasicu malu,kunu zlaticu,pa i grivastg skakača (pohvaljujem da se ne žmiri konačno na tog stanovnika priobalja),no što je sa vidrom koja je ojačala isto tako i brojnošću je jača od dabra sigurno,grlica gugutka afrička je znatnije zastupljena gotovo svuda,vuk je posebno pitanje,jer brojnost mu je ojačala sigurno zadnjih godina o čemu svjedoče sve jače i sve učestalije štete na domaćim i divljim životinjama,naleti auta koji su učestaliji,prelaz preko autoceste,snimke,ako Slovenija lovi 10% fonda godišnje od 50 komada ne vidim razloga da pod određenim dozvolama,kvotama (kao i divlja mačka kako navodite) ne bi mogao biti lovljen,posebice iz ćinjenice što graničimo sa Bosnom i Hercegovinom sa tisuću kilometara dugom granicom,a ista je rasadnik vučje populacije za Balkan,veliki dio mladih jedinki dolazi iz susjedstva u naša lovišta,svake godine,novi mladi parovi,čopori...posebna ponuda za lovni turizam je definitivno stabilna populacija vuka danas u Republici Hrvatskoj. Šta je sa bekasinama,bekanotima koji isto tako su tražena lovina od stranih gostiju...??? Primljeno na znanje Hvala na kometaru uz napomenu da su bekasine šljuke i one su na popisu divljači
306 Željko Vlaisavljević I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Osim HLS-a treba ostaviti prostor i za druge institucije prije svega sa stručnim kadrovima u lovstvu kojima se mogu povjeriti javne ovlasti, kao što je to već osposobljavanje kadrova u lovstvu, pa se tako može temeljem zakona povjeriti izdavačka djelatnost (lovna dokumentacija, obrasci itd.) evidencija trofeja divljači, lovačke iskaznice i sl. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
307 Luka Katušić I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Budući da je Hrvatski lovački savez organizacija civilnog društva, tj. nevladina udruga pitanje je kako se na nju mogu prenijeti javne ovlasti? Nije prihvaćen Komentar nemaju obilježja primjedbe na Nacrt, a pojašnjenje je dano u prethodnom komentaru.
308 Tibor Mikuska I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Hrvatski lovački savez ne može biti pravna osoba za provedbu ovog Zakona jer nije tijelo javne vlasti, već je riječ o udruzi građana (po istoj logici bi se obavljanje ovih poslova moglo povjeriti Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode). Drugo, Hrvatski lovački savez nema usklađeno svoje djelovanje sa zakonskim propisima RH, niti je njegovo djelovanje transparentno, uključujući pristup javnosti informacijama. Zbog toga članak 9. treba izmjeniti da glasi: "Uprava za lovstvo resornog ministarstva u smislu ovoga Zakona obavlja poslove koji su joj, kao tijelu s javnim ovlastima, povjerene ovim Zakonom." Nije prihvaćen Hrvatski lovački savez je pravna osoba. Prijenosom javnih ovlasti nedržavnim subjektima dodjeljuje se pravo da na autoritativan način obavljaju određene poslove od javnog interesa. Javna vlast pritom zadržava kontrolu nad obavljanjem prenesenih poslova. Delegiranjem poslova u okviru javne ovlasti ne mijenja se karakter tih poslova, nego samo subjekt koji ih obavlja. Drugim riječima, to više nije država neposredno, nego osoba koju država ovlasti, ali je i dalje riječ o poslovima koji se obavljaju s autoritetom države.Prijenos javnih ovlasti Zakonom o lovstvu na Hrvatski lovački savez obavljen je u skladu s člankom 114. stavkom 2. Ustava, dok Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave određuje koje poslove koje tijelo obavlja.
309 Tatjana Ignjatić Zokić I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Clanak o trofejima trebao bi definirati u sklopu trofeja edukativni sadrzaj (porijeklo i starost zivotinje) kao i ime lovackog drustva i lovca koji ga je donio. Navedeno je bitno iz razloga da se vidi vrijednost (trofej ima vrijednpst) lovackod drustva te pohvali samog lovca te da se smanji kvota krivolova, gdje lovci u krivolovnim akcijama prodaju meso u svoju korist, a u drustvo donose trofeje ili ih bacaju okolo pa ih lovacko drustvo po prijavi uvrstava u svoje trofeje. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
310 Viktor Šegrt I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Kod obavljanje javnih ovlasti i vođenja Evidencija trofeja divljači pitanje je zašto ona nisu sva digitalizirana i javno dostupna kako bi svi mogli vidjeti koja je trofejna i gospodarska vrijednost krupne divljači u Republici Hrvatskoj. Ovo je vrlo bitno s obzirom da je duži niz godina krupna divljač pretpostavljena kao okosnica lovnog gospodarenja u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način moći ćemo javno i transparentno vidjeti po županijama u kojem smjeru ide hrvatsko lovstvo i ide li uopće u dobrom smjeru. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
311 Mladen Latinac I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Kako je HLS pravna osoba sa javnim ovlastima, zašto se tako i ne ponaša i uskladi svoj rad sukladno Zakonima koji se odnose na iste? Zašto se HLS ne nalazi na popisu tijela javne vlasti, te zašto ne sprovode Zakon o pravu na pristup informacijama? Kako se nekome mogu dati javne ovlasti a taj isti ne poštuje Zakone RH! Nije prihvaćen Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe na odredbe Nacrta.
312 Dijana Peretin II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10 Stavak 2. Predlažem novu odredbu pod točkom (8) koja će se odnositi na zabranu ustanovljavanja lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pisanog pristanka vlasnika posjeda. Predlažem u točki 5. povećati zaštitni pojas na minimalno 1000 m zbog toga što lovci predstavljaju ozbiljnu opasnost za ljude i domaće životinje te su značajan čimbenik uznemiravanja stanovnika naselja. Svaki stanovnik naselja bi se u svako doba trebao moći prošetati okolicom, vlastitom šumom, livadom, a pritom se ne osjećati ugroženo od strane lovaca! Također, potrebno je jasno odrediti "rub naselja" kako ne bi došlo do subjektivnih procjena lovaca. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su neosnovani jer bi pokušajem njihov primjedbe prouzročili velike štete od divljači u zaštitnom pojasu koje bi bilo teško prevenirati.
313 Ivan Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. 10 članak stavak 2. potrebno je izmijeniti: - zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda - zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode - u točki 5. povećati zaštitni pojas na 700m Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su neprovedivi na terenu.
314 Sanja Jelić Županić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ovom članku stavak 2. izmijeniti: - zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda - zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode - u točki 5. povećati zaštitni pojas na 1.000 m Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su neprovedivi na terenu.
315 Kristina Kemić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. Na javnim cestama i drugim javnim površinama zaštitni pojas povećati na minimalno 700 m od ruba naselja. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
316 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl. 10. st. 2 izmijeniti na sljedeći način: • zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda • zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode (iz točke 4. maknuti dio „ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov“) • iz točke 3 izbaciti zadnji dio („ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači“) • u točki 5 povećati zaštitni pojas na barem 1000 m Sramota je da zaštitni pojas od ruba naselja bude 300m i manje , Napominjem da obitelji vole prošetati sa svojom djecom i psima po livadama, a da lovci često ne obraćaju pozornost te bezbrižno nastavljaju s lovom. Zbog ranije navedenog sigurnosni pojas od naselja treba iznositi 1000 metara. Sada ima primjera gdje je usred naselja tabla s oznakom da se nalazite u lovnom području nekog Lovačkog društva. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su na terenu neprovedivi jer povećanjem zaštitnog pojasa ne rješavamo problem divljači na predmetnoj površini.
317 Marin Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl. 10. st. 2 izmijeniti na sljedeći način: • zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda • zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode (iz točke 4. maknuti dio „ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov“) • iz točke 3 izbaciti zadnji dio („ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači“) • u točki 5 povećati zaštitni pojas na barem 700 m Sramota je da zaštitni pojas od ruba naselja bude 300m i manje , Napominjem da obitelji vole prošetati sa svojom djecom i psima po livadama, a da lovci često ne obraćaju pozornost te bezbrižno nastavljaju s lovom. Zbog ranije navedenog sigurnosni pojas od naselja treba iznositi 700 metara Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su na terenu neprovedivi jer povećanjem zaštitnog pojasa kao i zabranom ustanovljenja lovišta na parkovima, privatnim površinama i ostalom što je navedeno, ne rješavamo problem divljači na predmetnoj površini.
318 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Prvenstveno je potrebno izmijeniti definiciju Naselje, jer se prema tom pojmu defnira lovno podrucje. Pojam "naselja" prilagoditi postojecim zakonima, Zakonu o prostornom uredjenju ili Zakonu o prometu, no naselje koje se provlaci kroz ovaj zakon, vec godinama definirano na nacin iz cl.6.cini lovnim podrucjem 99,8% povrsine R. Hrvatske. Zastita ljudi i njihove slobode kretanja mora biti na prvom mjestu, posebice jer lovce cini tek jedan neznatan dio skupine drustva. Takodjer nuzno je uvrstiti odredbu kojom se vidljivo oznacava da je na lovnom podrucju lov u tijeku kako nitko tko nije lovac, vec setac/turist ne bi zalutao sa druge strane paljbe. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
319 STRIBOR EREGA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Smatram da bi zaštitni pojas morao biti širi od samo 300metara od ruba naselja u nizini jer u ovom obliku predstavlja potencijalnu opasnost i za ljude i domaće životinje. Kao što je spomenuto u jednom komentaru, metak putuje puno dalje, rub naselja često nije jasno definiran a zakon ne bi trebao biti toliko namijenjen savjesnim lovcima već onima koji su nesavjesni i koji svjesno traže rupe u zakonu za samovoljno ponašanje. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
320 Mae Isaksson II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime udruge HappyEnd za sve napuštene i ranjene životinje, Pazin, protivim se odredbi da zaštitni pojas bude samo 300 m od ruba naselja. Budući su gotovo sve površine u prirodi lovišta, smatram da onda barem zaštitni pojas treba zahvaćati puno šire područje. Nije prihvatljivo da lovac praktički lovi iz svog dvorišta i ugrožava šetače, djecu, domaće životinje, kućne ljubimce. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe. Nadalje vaš navod da lovac lovi iz svog dvorišta nije točna budući je isto zabranjen regulirano o drugim propisima koji reguliraju oružje.
321 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Stavak (2) treba promjeniti u točki 3. - "u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima te pašnjacima". Samo zato što rasadnik ili voćnjak nije namjenjen intenzivnoj proiozvodnji, a pašnjak neograđen, ne znači da je uredu da se tamo lovi. I opet, ostavlja puno prostora za zloupotrebu od strane lovaca. u točki 4. - "na zaštićenim dijelovima prirode". Ako su zaštićeni dijelovi prirode zaštićeni, onda su zaštićeni, bez "ako je...". Znači u svim zaštićenim dijelovima prirode potrebno je STROGO ZABRANITI LOV. Čemu inače zaštita? U točki 5. potrebno je proširiti zaštitni pojas 300 m od ruba naselja na ne manje od 700 m od ruba naselja u nizini i prigorju te ne manje od 500 m u brdsko-planinskim područjima. Koliko mi je poznato, metak leti i dalje od 300 m. Nadalje, potrebno je VRLO EKSPLICITNO definirati rub naselja - je li to 300m (ili 500 m ili 700 m) od zadnje kuće, od table naselja, od zadnje nastanjene kuće, od zadnjeg ograđenog dvorišta, od ruba zadnje katastarske čestice na kojoj se nalazi nastamba, od ruba zadnje katastarske čestice koja spada u naselje bez obzira na naseljenost iste...? Da bi se napokon riješio najveći problem između građana i lovaca, a to je "što je točno 300 m od naselja" vrlo je bitno da zakonodavac jasno, precizno i nedvojbeno definira "rub naselja"! Jer u praksi, lovci ovo vrlo fleksibilno tumače, naravno, uvijek u svoju korist. Dodati točku 8. "na zemljištu na kojem vlasnik nije ovjerenom pisanom potvrdom suglasan da se na njegovom vlasništvu može ustanoviti lovište". Nadalje, slažem se i podržavam prijedlog Tibora Mikuške od dodavanju točke „9. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta na posebnim područjima na kojima je temeljem ovog Zakona zabranjen lov (engl. hunting ban areas).“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje
322 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ovaj je članak potrebno dodati novu odredbu pod točkom 8. "-na zemljištu na kojem vlasnik nije suglasan da se na njegovom vlasništvu može ustanoviti lovište" Objašnjenje: Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
323 saša radić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima Zanima me što čini rub naselja? Zadnja kuća? ili kraj njezinog dvorišta? i koja je definicija dvorišta? Da li je to kuća sa ograđenom okućnicom? Da li to znači da se lovci na do 300 metara od ruba naselja ( znači od ruba pa dok ne odu 300 metara dalje) ne smiju niti kretati s psima i puškama po poljoprivrednim površinama?Već samo po javnim cestama( što bi malo smisla !)? Ili slobodno hodaju ljudima ispred kuća s puštenim psima i naoružani ? Primljeno na znanje Definicija naselja, dvorišta, zadnje kuće i dijela ostalog što navodite ...nije regulirano ovim Zakonom.
324 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Dodati: "Zabranjeno je ustanovljavati lovišta na privatnom posjedu bez pristanka vlasnika posjeda.'' Uskladiti sa već navednim važečim zakonima o privatnom vlasništvu Dodati: svako lovno područje za vrijeme lova mora biti ogradjeno jasno vidljivim znakovima da je lov u tijeku Mnoga lovišta uoće nisu označena, i dodatno u „moje“ lovište se ulazi sa svih strana i sa hrpom puteva i građani nemaju pojma kada je lov Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, a prijedlozi ni primjedbe u smislu ograđivanja su neprovedive na svim površinama na kojima su ustanovljenja lovišta.
325 Marina Betević-Dadić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U članku 10 koji govori o površinama na kojima se ustanovljuju lovišta valja nedvosmisleno naznačiti da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na površinama u privatnom vlasništvu bez izričitoga pismenoga pistanka vlasnika površine/zemljšta. Također smatram potrebnim naglasiti kako se lovišta neće ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim površinama od iznimnog značenja. Prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav a što se tiče vlasništva i prava nad istim skrećemo pažnju da Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i ostalim važećim zakonskim propisima.
326 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl. 10. st. 2 izmijeniti na sljedeći način: • zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda • zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode (iz točke 4. maknuti dio „ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov“) • iz točke 3 izbaciti zadnji dio („ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači“) • u točki 5 povećati zaštitni pojas na barem 700 m Primljeno na znanje Primljeno na znanje
327 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. AWAP, udruga za zaštoitu divljih životinja. Članak 10, točka 2. odrediti koja je to udaljenost pa predlažemo na moru širine najmanje 1 kilometar i ribnjacima i rijekama s obalnim zemljištem najmanje širine 500 m. Članak 10 točka 3. izbaciti "intenzivna " proizvodnja te riječ "ograđenim". Bile površine na kojoj se očekuje bilo kakva aktivnost i prisutnost čovjeka orađene ili neograđene nemože se dozvoliti lovne aktivnosti. obično se radi i o privatnom posjedima. Članak 10. točka 4. na svim u bilo kojem obliku zaštitćenim dijelovima prirode zabranjen je lov.Ovakva područjja su od posebnog značaja bilo da se štiti flora ili fauna ili jedno i drugo te su zabranjene bilo kakve aktivnosti koje bi ugrožavale bilo koju navedenu zaštitu. Člana 10. točka 5 tražimo ; na svim razvrstanim i nerazvrstanim cestama, prugama, mostovima, na svim javnim površinama, gradovima i selima, građevinskom zemljištu, vikendicama i pripadajućim okućnicama, infrastrukturnim objektima u zoni udaljenosti od navedenog od najmanje 500m u nizini ili 300 metara u brdsko-planinskom području i privatnim posjedima Članak 10. nadodati točku 8.na privatnoj zemlji ukoliko se vlasnik te zemlje ne slaže da se njegovo zemljište proglašava lovištem (članak 48. Ustava RH). Svaki vlasnik zemlje ima obaveze prema državi pa tako donosioc ili predlagač ovog Zakon a o lovstvu mora poštovati Ustavne odredbe a ne se stavljati iznad njih ili još gore regulirati ih kako to njemu odgovara. Pitanje proglašenja lovištem od strane županije , privatne posjede uključiti u to i ubirati lovozakupninu pri tome jest tragi-komično!Kada ne bi bila Hrvatska realnost!Najsmješnije je kako na lokalnoj razini gdje ima puno lokalnih lovaca sami sebi plaćaju lovozakupninu na vlastito zemljište. Čestitamo! Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
328 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Podržavam prijedlog da se članak 10. stavak (2) dopuni novom točkom 8. tako da glasi: “8. na privatnom zemljištu ukoliko se vlasnik zemljišta ne slaže s tim da lovište obuhvaća njegovo vlasništvo.” Osnivanje lovišta na privatnom zemljištu mora poštivati vlasničke odnose jer je pravo vlasništva zajamčeno Člankom 48. Ustava RH. Ako ja kao vlasnica svog privatnog zemljišta ne želim da se na njoj odvija lov te da se po mom privatnom vlasništvu kreću lovci, onda to nikakvim zakonom ne bi rebalo biti dopušteno. Zakon o lovstvu mora predvidjeti mogućnost zabrane osnivanja lovišta na takvim privatnim zemljištima. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
329 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 10. stavak (2) potrebno je nadopuniti novom točkom 9. tako da glasi: „9. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta na posebnim područjima na kojima je temeljem ovog Zakona zabranjen lov (engl. hunting ban areas).“ Ovime u Zakon o lovstvu želimo uvesti pojam nelovnih područja tj. područja u kojima je lov zabranjen (engl. hunting ban areas). Naime, riječ je o područjima na kojima se okuplja veliki broj strogo zaštićenih svojti životinja i koja su ključna za njihov opstanak, a u kojima lovne aktivnosti dovode do njihova uznemiravanja, rastjerivanja opadanja kondicije ili drugih posljedica na preživljavanje jedinki. Nelovna područja mogu biti prepoznata kao zaštićena područja (čime potpadaju pod odredbe Zakona o zaštiti prirode i točke 4. stavka 2. članka 10. ovog nacrta) ili ne moraju biti zaštićena (iako se njihova zakonska zaštita preporučuje). Ovo se osobito odnosi na područja poput priobalnih močvara duž Jadranskog seobenog puta, solana, slatkovodnih šaranskih ribnjaka i drugih manjih lokaliteta na kojima tijekom seobe i zimovanja dolazi do velikih koncentracija ptica, prvenstveno močvarica. Usvajanjem principa nelovnih područja (engl. hunting ban areas) hrvatski lovci mogu dokazati da su ekološki svjesni i da im je dobrobit životinja, osobito strogo zaštićenih svojti, prioritetna u odnosu na užitak odstrela. Nadalje, usvajanjem principa nelovnih područja doprinosi se efikasnijoj zaštiti takvih područja od krivolova jer je u praksi trenutno vrlo teško razlikovati tko puca u lovištu – ovlašteni lovac ili krivolovac. Usvajanjem principa nelovnih područja stvorile bi se određene „oaze“ za životinje, uključujući lovnu divljač. Ona bi povećala kondiciju i preživljavanje kako strogo zaštićenih svojti, tako i lovne divljači, od čega bi neposrednu korist imali i lovoovlaštenici susjednih lovišta. Npr. još je tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća u praksi dokazano da je zabrana lova na guske u današnjem Posebnom zoološkom rezervatu Kopački rit (koja je do tada bila dozvoljena) dovela do povećanja njihove zimujuće populacije, a time i omogućila veći odstrel na poljoprivrednim površinama izvan rezervata. O svrsi ovog koncepta mogu svjedočiti i brojni primjeri iz razvijenih zemalja zapadne Europe, gdje lovci susjednih područja profitiraju od postojanja nelovnih područja u blizini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
330 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. stavak (2) potrebno je dopuniti novom točkom 8. tako da glasi: “8. na privatnom zemljištu ukoliko se vlasnik zemljišta ne slaže s tim da lovište obuhvaća njegovo vlasništvo.” Smatramo da je osnivanje lovišta na privatnom zemljištu mora poštivati vlasničke odnose jer je pravo vlasništva zajamčeno Člankom 48. Ustava RH. Ukoliko vlasnik zemljišta ne želi da njegova nekretnina bude uključena u lovište njegovo je ustavno pravo to i tražiti, odnosno Zakon o lovstvu mora predvidjeti i tu mogućnost zabrane osnivanja lovišta. Eventualnu mogućnost zloupotrebe ovog članka ionako uređuje Članak 17.stavak(1) koji zaštićuje divljač i izvan lovišta. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
331 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 10. stavak (2) točku 5.potrebno je dopuniti tako da glasi: „5. na javnim cestama, prugama, mostovima, vikendicama, salašima i drugim infrastrukturnim objektima (sa zaštitnim pojasem od 300 m) te drugim javnim površinama, gradovima i selima te građevinskom zemljištu, uključujući i zaštitni pojas 300 m od ruba grada ili sela u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima“ Članak 10. stavak 2. definira minimalnu udaljenost od obitavališta ljudi na kojoj je lov dopušten u svrhu zaštite civilnog stanovništva od mogućeg stradavanja pri lovu. Stoga ga je, osim gradova i sela, potrebno dopuniti i drugim infrastrukturnim objektima koji se učestalo koriste od strane ljudi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
332 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. stavak (2) točku 2. potrebno je nadopuniti tako da glasi: “na moru i obalnom pojasu širine 1 kilometar, ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka i rijekama s obalnim pojasem od 200 metara“ Slično najboljoj praksi drugih država, predlažemo proglašavanje pojasa od 1 km uz morsku obalu tzv. morsko dobro zonom zabrane lova. Budući da se na preostalom malom broju priobalnih močvara okupljaju značajne populacije ptica tijekom seobe i zimovanja, upravo na ovim mjestima je koncentriran velik lovni pritisak koji ugrožava preletničke i zimujuće, ali i gnijezdeće populacije mnogih strogo zaštićenih i rijetkih vrsta ptica močvarica. Prekomjernom lovnom pritisku svjedoči podatak da je u dolini Neretve zabilježena gustoća lovaca od 47 lovca po km2 (Schneider-Jacoby & Spangenberg 2010). Također, ilegalan lov i krivolov su najviše zastupljeni upravo u obalnim područjima te najdramatičnije negativno utječu na populacije ptica. Stoga smatrao da bi ova promjena u Zakonu dugoročno dovela do smanjenja razine ilegalnog lova i krivolova u priobalju, te osigurala sigurna skloništa pticama močvaricama. Ova mjera bila bi važnija i hitnija nego ikad, uzevši u obzir neviđene razmjere masovnog ilegalnog lova i krivolova koji se provodi u susjednim državama. Jednako tako, velike rijeke kontinentalnog dijela Hrvatske (Drava, Sava, Dunav, Kupa, nizvodni dijelovi Une itd.) služe kao glavna zimovališta brojnim pticama močvaricama (podaci zimskog prebrojavanja ptica močvarica 1967-2015, HDZPP). Lov na ovim vodenim površinama, i u njihovoj neposrednoj blizini uzrokuje njihovo uznemiravanje, rastjerivanje, povećanu potrošnju energije tijekom inače nepovoljnog perioda, i negativno utječe fitnes i preživljavanje jedinki ovih svojti. Nije prihvaćen Vaši navodi o ilegalnom lovu i krivolov u obalnim područjima su neutemeljeni i nedokazani. Komentar predstavlja osobni stav a primjedbe su na terenu neprovedive.
333 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Darko Glanz, ako je država ustanovila lovište na vašem zemljištu bez vašeg pristanka, to je protuustavno. Ali vi plaćate pravo lova, znači da ste pristali na taj aranžman. a pristali ste zato što u protivnom ne bi mogli ubijati divlje životinje koje su vlasništvo RH. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
334 Darko Glanz II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Klub pudla Hrvatska, ako ja posjedujem zemljište na kojemu je država ustanovila lovište i istovremeno plaćam državi lovozakupninu s pravom lova na tom istom zemljištu! Objasnite mi ovaj Vaš članak!? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
335 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta : 1. na turističkim lokacijama 2.zaštitni pojas od 300 metara od biciklistickih i pješačkih staza 4. zabranjeno je loviti na privatnim parcelama Primljeno na znanje Primljeno na znanje
336 Zdravko Banjšak II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se stavak (2), točka 5. izmijeni u: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja Obrazloženje: zabranom ustanovljavanja lovišta u pojasu do 300m od naselja doveli bi do ukidanja značajnog broja manjih, prigradskih lovišta značajnih za opstanak ionako sve rjeđih vrsta sitne divljači, iz postojećih lovišta izuzeli kvalitetno stanište i dodatno zakomplicirali upravljanje površinama u tom pojasu na kojima bi "korisnici nelovne površine" morali biti ugovoreni od strane desetaka, pa i stotina različitih vlasnika i na tim površinama raditi praktički identične zahvate koje u ovom trenu rade lovoovlaštenici. Krajnje nepotrebno i komplicirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
337 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članka 10. stavak 2. točka 5. treba glasiti: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 1000 m od ruba naselja U stavak 2. dodati točku gdje se zabranjuje ustanovljenje lovišta u parkovima prirode Vezano za zaštitni pojas i definiciju naselja: Članak 6. stavak 22. treba glasiti: 22. naselje – stalno ili privremeno naseljen objekt ili skupina objekata stambene namjene sa pripadajućom okućnicom, bez obzira na veličinu. Svaki objekt namjenjen ljudskom stanovanju ili drugoj upotrebi u nekoj mjeri onemogućava prirodnu migraciju, kako krupne, tako i ostale divljači. Osim toga, potreba jasne definicije izraza "naselje" proizlazi prvenstveno zbog ograničavanja ovlasti lovoovlaštenika ( propisana udaljenost od "naselja") - te bi shodno tome i trebala biti formulirana u svrhu zaštite svih građana i njihovog vlasništva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
338 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se stavak (2), točka 5. izmijeni u: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja Obrazloženje: zabranom ustanovljavanja lovišta u pojasu do 300m od naselja doveli bi do ukidanja značajnog broja manjih, prigradskih lovišta značajnih za opstanak ionako sve rjeđih vrsta sitne divljači, iz postojećih lovišta izuzeli kvalitetno stanište i dodatno zakomplicirali upravljanje površinama u tom pojasu na kojima bi "korisnici nelovne površine" morali biti ugovoreni od strane desetaka, pa i stotina različitih vlasnika i na tim površinama raditi praktički identične zahvate koje u ovom trenu rade lovoovlaštenici. Krajnje nepotrebno i komplicirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
339 Ema Buljubašić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. 300 odnosno 200 m je premala udaljenost da bi se to moglo nazvati "zaštitni pojas". Ako netko puca na 200 m od mene sasvim sigurno se neću osjećati zaštićeno! Zbog sigurnosti ljudi i životinja molim vas da povećate zaštitni pojas na barem 1 km. Ukoliko bi zbog toga došlo do nestanka nekih lovišta očito na tom području nema mjesta za lovište. Zaštita ugroženih životinjskih vrsta provodi se proglašavanjem zaštićenih zona poput parkova prirode, nacionalnih parkova i slično, a ne čuvanjem lovišta. Lovište ne štiti divlje životinje, samo omogućuje njihovo maltretiranje i ubijanje. Lovci ne brinu za životinje već za vlastiti užitak u ubijanju i vlastitu mogućnost da isti užitak ostvare i nagodinu, pa zato i samo zato dopuštaju životinjama da se razmnožavaju. Daleko smo od govora o ukidanju lova, ali sada kada govorimo o nužnom i potrebnom zaštitnom pojasu između lovišta i naselja molim vas nemojte kao argument navoditi besmislice poput "ako nestane lovište nestat će i neke divlje životinje". Briga o ugroženim životinjama provodi se širenjem programa za njihovu zaštitu, osnivanjem parkova prirode itd. Ponavljam, zaštitni pojas potrebno je proširiti prvenstveno zbog sigurnosti ljudi koji žive u naseljima u blizini lovišta! Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav a prijedlozi su zakonski neutemeljeni i na terenu neprovedivi.
340 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se stavak (2), točka 5. izmijeni u: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja Obrazloženje: zabranom ustanovljavanja lovišta u pojasu do 300m od naselja doveli bi do ukidanja značajnog broja manjih, prigradskih lovišta značajnih za opstanak ionako sve rjeđih vrsta sitne divljači, iz postojećih lovišta izuzeli kvalitetno stanište i dodatno zakomplicirali upravljanje površinama u tom pojasu na kojima bi "korisnici nelovne površine" morali biti ugovoreni od strane desetaka, pa i stotina različitih vlasnika i na tim površinama raditi praktički identične zahvate koje u ovom trenu rade lovoovlaštenici. Krajnje nepotrebno i komplicirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
341 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Predlažem da se zaštitni pojas od 300, odnosno 200 m izbaci jer će dovest do ukidanja brojnih lovišta na području sjeverozapadne i središnje Hrvatske te ogromnih problema u gospodarenju s divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
342 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Vedran, primjer ovih orlova je od prije nekoliko godina ali smo danas iz prve ruke saznali da se u Lonjskom polju (a sigurni smo da oni nisu izolirani slučaj) i dalje lovi olovnom sačmom. Ako se radi o kriv olovu , očito se ne može spriječiti, pa je i to još jedan razlog da se lov u PP-ima potpun o zabrani. Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
343 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, prevencija problematike trovanja olovom u vršnih predatora provodi se zabranom korištenja olovne sačme na močvarnim staništima (najveći problem nisu nastrijeljeni fazani nego patke koje iz mulja konzumiraju olovnu sačmu), odnosno njezinu zamjenu čeličnom sačmom u takvim staništima. Na temelju Vašeg primjera sa štekavcem, zabrana lova u parkovima prirode nema smisla jer je već pronađen efikasan način suzbijanja takvih trovanja (čelična sačma). Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
344 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Dodati: ''Zabranjeno je ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode'. Obrazloženje - primjer: U PP Lonjsko polje je dozvoljen lov osim na ptice (jedino se fazan smije loviti). Nastrijeljene fazane (i druge ptice u krivolovu) pojedu zaštićeni orlovi štekavci. Dolazi do trovanja olovom iz sačme kojojm su nastrijeljene ptice, pa se rađaju deformirani mladunci. Primjer: Dva takva orla su se nalazila u Grifon centru za zaštitu ptica grabiljivica, a sada su u udruzi AWAP. Mladunci su stigli iz Lonjskog polja, a nalazima koji su stigli iz jednog njemačkog laboratorija, ustanovljeno je da su im se roditelji otrovali, ili su mladunce hranili olovom. Orlovi su se rodili s krilima okrenutim naopačke i nikada neće moći letjeti. Prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
345 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Dodati: "Zabranjeno je ustanovljavati lovišta na privatnom posjedu bez pristanka vlasnika posjeda.'' Obrazloženje: ''Vlasništvo predstavlja stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja. Dakle, riječ je prije svega o pravu i to o najopsežnijem i najjačem pravu unutar bilo kojeg pravnog sustava.'' Nije prihvaćen Temeljem odredbi članka 50. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, zakonom se mogu ograničiti poduzetnička sloboda i pojedina vlasnička prava radi zaštite interesa države, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Nadalje, u članku 52. Ustava pojedinačno nabrajaju prirodna dobra koja, ako se zakonom odredi da su od interesa za Republiku Hrvatsku, uživaju njezinu osobitu zaštitu. Među njima se izrijekom navode zemljište, šume, biljni i životinjski svijet. Odredbom članka 3. ovoga Nacrta određeno je da su divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku što se, prema se sadržaju odredbi kao i zakona u cjelini, odnosi i na zemljišta na kojem divljač obitava (lovišta), jer su, prema definiciji iz članka 5. stavka 1. ovoga Nacrta divljač zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenima za intenzivni uzgoj divljači ili za njezin uzgoj i razmnožavanje. Prema članku 6. stavku 1. točki 1. lovište je definirano kao određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Izravna ustavna osnova za zakonsko uređivanje poslova gospodarske funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači (uzgoj, zaštita, lov, korištenje divljači i njezinih dijelova) jest odredba članka 52. stavka 2. Ustava, prema kojoj se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
346 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Obzirom na definiciju Naselja u clanku 6., opci pojmovi, ispada da se moze pucati (koristiti vatreno oruzje) na svim geografskim tockama osim u sirem cenru Zagreba, Rijeke i Splita. Onemogucavanje slobude kretanja je protuustavno! Predlazem izmjenu clanka 10. svako lovno podrucje za vrijeme lova mora biti ogradjeno jasno vidljivim znakovima da je lov u tijeku (tada nije bitno da li je 100 ili 300 m od neceg) te vlasnici, pravne ili fizicke osobe, moraju odobriti koristenje njihovog zemljista u svrhu lova, jer je i raspolaganje necijim vlasnistvom protuustavno. Uostalom, vlasnici zemlje ili sume mogu imati neki drugi plan sa svojom imovinom gdje im lov narusava plan ili financijsku konstrukciju ili pak u potpunost onemogucava koristenje u planiranu svrhu. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
347 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. općina Vojnić, najvznije je definirati lovno podrucje kako se ne bi ugrozio zivot ljudi i njihova imovina. Stoga dozvoliti koristenje vatrenog oruzja na podrucju gdje se krecu ljudi je protuustavno i vrlo opasno. Nije jedan i nije rijedak slucaj da je lovac u lovu ubio lovca (ubijeni lovac je propisno oznacen i zna da je lov u tijeku. Sto je sa ljudima koji se krecu bez oznaka i bez znanja da je lov u tijeku? Zelite li ljudima ograniciti sva kretanja? Sto je sa kretanjm po sumama koje su privatno vlasnistvo? Sto je sa kretanjem po sumama koje su vlasnistvo Hrvatskih suma, dakle svih gradjanja?I znaci li to da ako je cesta na lovnom podrucju za vrijeme lova treba biti obustavljen promet jer ne mozete predvidjeti hoce li naletiti automobil na trasi ispaljenog metka u casu kada se ispali? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
348 općina Vojnić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl.10, st.(2). pod 5. treba da glasi: na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 100 m od ruba naselja koje je naseljeno. Zaštitni pojas od 300 i 200 metara je preveliko područje u ruralnim područjima gdje imamo ogromne štete od divljih svinja u tom pojasu. Također u ovim naseljima kuće su raštrkane jedna od druge 500 do 600m, tako da to onemogućuje lov na sitnu divljač u potpunosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
349 Boris Katić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Poštovani taj prostor je znatna površina u pojedinim lovištima,također u lovištima koja su zahvaćena ratnim djelovanjem postoje kučišta i okućnice koje davno nisu već naseljene,a i dalje se ubrajaju poradi jednog ili dva stanovnika koja su preostala u pojedinim zaseocima i selima. Također toliki prostor razvija mogućnost krivolova koje kao lovozakupnici najčešće imamo jer lokalno stanovništvo polaže tradicijsko pravo lova u svojoj šumi,oko svoje kuće,na svojoj zemlji,košenici,pasištu,njivama....dakle 100 ili 300 od kuće je razlika velika,bitna,ali karabin usmjeren u pravcu kuće sa 100 ili 300 m jednako je,ako je poradi sitne divljači,posebno leteće onda molim to se može ograničiti da se ne lovi leteća divljač,obzirom da lovoovlaštenici plaćaju dosta ne produktivnih hektara na kojima ne mogu loviti (mine,sjeća šume,izgradnja novih prometnica,pruga,...minska polja,sumnjivo minsko područje,vojni objekti,fortifikacijski ratni objekti...),držim da bi ovo dalo više pozitivnih aspekata po lovstvo,naime lovci bi mogli djelovati u tom prostoru šteta,napada,"izleta" divljači u voćnjake,bašte,šire kučište,okućnice,udaljenije štale,farme od ljudskih nastambi,koje često bivaju obuhvaćene štetama....rasadnici,razni nasadi. Drago mi je da se zabranjuje ustanovljenje lovišta na miniranom području,no sigurnosni pojas bi trebalo definirati preciznije,mislim ovaj od 100m,da li je to 100m od table upozorenja MINE koje postavlja na području cijele RH Hrvatski centar za razminiranje ili je to 100m od predpostavljenog minskog polja? Također nisu samo mine te koje nam prijete već i sva ostala minsko eksplozivna ubojna sredstva,dakle trebalo bi i objekte uništene u eksplozijama,posebice vojna skladišta,veće fortifikacijske utvrde,prvu liniju bojišnice,....izuzeti od lova jer dok se iste ne razminiraju,ne pregledaju nisu sigurne za život lovaca. Zaostale ručne bombe,trombloni,protuoklopni sustavi,eksplozivi razni vojnog porijekla,čitava skladišta,zemunice,pećine pune pronalaze se još na prostorima zahvaćenim ratnim djelovanjem. Tu površinu bi isto tako do razminiranja trebalo zabraniti i proglasiti ne lovnom,stradavanja stranaca,posebice inozemnih lovaca su nam velika anti reklama,samim tim lov u takvom području bi se smatrao krivolovom....i kažnjavao bi se najstrože. Nije prihvaćen Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi.
350 Luka Brkljačić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 5. trebalo bi promijeniti u: "na javnim cestama I drugim javnim područjima uključujući I zaštitni pojas 100m od ruba naselja" Naime lovoovlaštenik sam županijskog lovišta I znatna je sezonska koncentracija divljači kako uz naselja tako u pojasu oko naselja... posebno se to odnosi na sitnu divljač, srneću, jelensku I crnu divljač. Ukoliko se u tom pojasu ne ustanove lovišta nastat će problemi u gospodarenju istom kako u zaštićenom pojasu tako I oko njega... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
351 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Smatram da stavak 5 treba glasiti: "Na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući zaštitni pojas 100m od ruba naselja" Obrazloženje: Zaštitni pojas od 300m od ruba naselja je preveliko područje u kojem nerijetko obitava divljač u velikoj gustoći. U takvim područjima često dolazi do konflikta s lokalnim stanovništvom (štete na stoci, poljoprivrednim kulturama, rizik od prijenosa bolesti) gdje je lokalni lovoovlaštenik jedina osoba koja se po Zakonu može baviti rješavanjem problematike vezane uz divljač. Nadalje, izuzimanjem takvih površina iz lovišta, velik broj nizinskih lovišta značajno bi smanjio lovnoproduktivne i lovne površine za sitnu divljač. Svaki lovac koji koristi lovačko oružje svjestan je činjenice da zaštitni pojas od 300m ne znači ništa ako s više od 300m puca u smjeru naselja, odnosno ako na 100m udaljen od naselja puca od naselja prema nenaseljenom dijelu lovišta. Odgovornost za posljedice korištenja vatrenog oružja je u svakom slučaju na lovcu, bilo to 100, 300 ili 1000 m od naselja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
352 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Smatram da stavak 5 treba glasiti: "Na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući zaštitni pojas 100m od ruba naselja" Obrazloženje: Zaštitni pojas od 300m od ruba naselja je preveliko područje u kojem nerijetko obitava divljač u velikoj gustoći. U takvim područjima često dolazi do konflikta s lokalnim stanovništvom (štete na stoci, poljoprivrednim kulturama, rizik od prijenosa bolesti) gdje je lokalni lovoovlaštenik jedina osoba koja se po Zakonu može baviti rješavanjem problematike vezane uz divljač. Nadalje, izuzimanjem takvih površina iz lovišta, velik broj nizinskih lovišta značajno bi smanjio lovnoproduktivne i lovne površine za sitnu divljač. Svaki lovac koji koristi lovačko oružje svjestan je činjenice da zaštitni pojas od 300m ne znači ništa ako s više od 300m puca u smjeru naselja, odnosno ako na 100m udaljen od naselja puca od naselja prema nenaseljenom dijelu lovišta. Odgovornost za posljedice korištenja vatrenog oružja je u svakom slučaju na lovcu, bilo to 100, 300 ili 1000 m od naselja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
353 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Na otocima trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja-lovište ne manje od 1000ha. Treba izbaciti mogućnost spajanja više otoka da bi se dobilo traženih 1000ha. Zbog nedorečenosti i moguće zlouporabe trebalo bi iz članka izbaciti "..(6) Iznimno od odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima..." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
354 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Brisati točku (3). Bez iznimki, osobito za otoke po kojima se divljač ne može kretati slobodno kao po kopnu. Ista pravila za otoke kao i za kopno. Brisati točku (6). Zašto u čl. 10 stavljamo zabranu ustanovljavanja lovišta da bismo je u slijedećem članku poništili? Gospodin Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode argumentirano je objasnio zašto je ovu točku potrebno izostaviti i podržavam njegov prijedlog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
355 Silvija Križanec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Pozdravljam odluku da lovište ne može biti manje od 1000ha. Za otoke trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja-lovište ne manje od 1000ha. Treba izbaciti mogućnost spajanja više otoka da bi se dobilo traženih 1000ha. Zbog nedorečenosti i moguće zlouporabe trebalo bi iz članka izbaciti "..(6) Iznimno od odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima..." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
356 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Nejasno je, je li čl. 11. st. 6. zabranjen lov i ostalo gospodarenje divljači koja se prirodno (ne iz uzgajališta) može nalaziti na šaranskim ribnjacima npr. dlakava divljač na okolnim putevima ili ribnjačarskim tablama koje su suhe te u većoj ili manjoj mjeri obrasle za divljač pogodnom vegetacijom (trska, vrbe i slično), te divljim pticama (dakle, ne onim iz uzgajališta) na tablama ispunjenim vodom. S druge strane, čl.10. st. 2. jasno određuje da na ribnjacima nije moguće uspostaviti lovište. Trebalo bi ove odredbe dodatno pojasniti na način da bude nedvojbeno je li na uzgajalištu koje se ustanovljava na ribnjacima i okolnom zemljištu moguće gospodariti i divljači koja je prirodno prisutna (divlja) bez obzira što se ne uzgaja. Prihvaćen Hvala na komentarima, iste ćemo naknadno razmotri i ukoliko postoje mogućnosti uvažiti prilikom izrade finalne verzije ovog Zakona.
357 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Stavka 3 Izbaciti – Skupina otoka Izigravanje – „spoji“ se par hridi a na kojima se uopće ne lovi i evo manipulacija a životinje ionako nemaju kamo za razliku od kopna a još može na kraju ispasti da na kopnu na 1000ha je jedno lovište a na otoku 2 lovišta. Jedno je sasvim dovoljno U stvari, na otocima bi potpuno zabranila lov, osim u iznimnim slučajevima a što se uvijek da riješiti ministarskom odlukom. Stavka 6 – podržavam izbacivanje stavke a Hrvatsko društvo za zaštitu ptica je to argumentirano objasnilo Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
358 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Iz čl 11. izbaciti stavak 3 ili barem dio „ili skupini otoka“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
359 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Podržavam odredbu: (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. Smaram da bi bar otoci bi trebali biti izuzeti od lova na njima, no ako već to nije moguće, nema temelja da se na njima omogućava lovište na površini od 500 ha, već da stoji isti uvjet kao i za kopno - da otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. Također bi trebalo izbaciti termin izbaciti ''skupini otoka'' jer se time otvara mogućnost manipulacije. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
360 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 11. stavak (3) potrebno je izmjeniti da glasi: „Otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku čija je površina jednaka ili veća od 1000 ha.“ Smatramo da za otoke trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja, tim više što su otoci područja izolirana vodom što dodatno ograničava mogućnost kretanja divljači. Ne postoji znanstveni razlog zbog kojeg bi npr. na jednom otoku od 1000 ha bilo moguće osnovati dva lovišta, a na kopnenom području samo jedno. Osobito je neprihvatljiva odredba osnivanja lovišta na skupini otoka čije pojedinačne površine su manje od 500 ha jer ovakva zakonska odredba omogućuje otvorenu manipulaciju i izbjegavanje primjene zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
361 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 11. stavak (6) potrebno je brisati. Stavak (6) članka 11. predstavlja klasičnu “rupu u zakonu” kojom se odredbe jednog članka naknadno derogiraju odredbama drugog članka. Stavkom (6) članka 11. se omogućuje iznimka točke 2. i 3. Stavka (2) članka 10., te se dopušta ustanovljavanje uzgajališta divljači na ribnjacima, rasadnicima, voćnjacima, vinogradima i pašnjacima. Iz niza razloga smatramo da je ova iznimka znanstveno-stručno neutemeljena, te da doprinosi krivolovu i kršenju zakonskih odredbi Zakona o lovstvu. Npr. sukladno Članku 11. stavku (6), lovište na ribnjaku može biti isključivo u vidu uzgajališta divljači, koje je prema Članku 11. stavku (5) definirano kao “zemljište na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja divljači namijenjene lovu i razmnožavanju“. Članak 6. točka 4. dopunjuje ovu definiciju sa “ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov ne može napustiti tu površinu“. Prilikom istraživanja/prebrojavanja ptica na ribnjacima u kontinentalnoj Hrvatskoj, jasno i nedvosmisleno smo utvrdili kako niti na jednom ribnjaku ne postoji izgrađena adekvatna infrastruktura za uzgoj bilo koje vrste divljači, osobito ne za uzgoj pernate divljači. Ustanovili smo, kako se ribnjaci na kojima je ustanovljeno uzgajalište divljači u svakom slučaju koriste za lov na pernatu divljač – guske, patke, liske. Uobičajeno je da lovoovlaštenik, uz proizvodnju konzumne ribe, na svom ribnjaku organizira lov za strane lovce (gotovo isključivo iz Italije). Suprotno propisima Članka 11. stavka (5) i Članka 6. točke 4., na tim ribnjacima uzgoj pernate divljači ne postoji i ne postoje adekvatne ograde i druge strukture koje bi sprječavale odlazak/dolazak ptica. Pernata divljač koja se ovdje lovi bez izuzetka potječe iz divlje populacije, manjim dijelom se razmnožava slobodno na ribnjacima, dok većina potječe od preletnih populacija koje se gnijezde u sjevernijim dijelovima Europe i Azije. Ptice odlaze i dolaze po volji, a to dokazuju uostalom i nalazi pataka i gusaka prstenovanih sjevernije ili južnije od Hrvatske. Na temelju gore navedenoga, može se zaključiti da lovoovlaštenici izravno krše niz propisa ovoga Zakona, te uz zabranu ustanovljenja lovišta na ribnjacima, predlažemo hitan inspekcijski nadzor svih ribnjaka te raskidanje ugovora sa strane davatelja prava lova, sukladno Članku 26. stavku (2). Nadalje, redovitim pregledom ulova utvrdili smo čestu prisutnost ubijenih strogo zaštićenih vrsta ptica (koje nisu na popisu pernate divljači) – prosječno 16% ulova su činile strogo zaštićene svojte ptica (Mikuška i sur. 2017) te korištenje nedozvoljenih sredstava (poput zvučnih vabilica i umjetnih mamaca). Lovozakupnik, stručna služba i lovočuvarska služba podržavali su takav protuzakonit način lova prenošenjem prava lova na treću osobu (strane lovce) i ne-prijavljivanjem istih nadležnim tijelima, čime su prekršili dodatni niz ovoga Zakona, kao i Zakona o zaštiti prirode. Pored očitog kršenja velikog broja odredbi Zakona o lovstvu, postoji drugi važan razlog, zašto smatramo lov na ribnjacima neprihvatljivim. Naime, nestankom velikih površina prirodnih močvara u kontinentalnoj Hrvatskoj, ribnjaci su postali iznimno važno i nezamjenjivo utočiste značajnim populacijama ptica močvarica tijekom gniježđenja, te osobito tijekom seobe i zimovanja. Ptice se u jesen masovno okupljaju na ribnjacima i pripremaju na seobu na jug, a mnoge i prezime ovdje. Jesensko okupljanje i osobito zimovanje vrlo su osjetljivo razdoblje za ptice močvarice te svako dodatno uznemiravanje i ugrožavanje poput jesenskog i zimskog lova na patke, dovodi do njihove povećane smrtnosti i dugoročno pada njihovih populacija. Vrijednosti ribnjaka kao važnog staništa za ptice međunarodno je priznata, te su stupanjem Hrvatske u Europsku uniju svi šaranski ribnjaci postali dijelom Natura 2000 mreže područja važnih za ptice sukladno Direktivi o pticama (DZZP 2012). U smislu ove direktive, nije dozvoljeno provoditi bitne promjene u staništu važnim za ptice, pa tako niti bitno mijenjati trenutni izgled ribnjaka. Izgradnja infrastrukture potrebne za uspostavu uzgajališta divljači te ograničavanje slobodnog kretanja divljih ptica sukladno direktivama o pticama i staništima nije dozvoljeno, jer bi značajno narušilo trenutačne stanišne uvjete i ugrozilo opstanak populacija ptica zbog kojih su ribnjaci i postali dijelom mreže Natura 2000 područja. Drugim riječima, ustanovljenje uzgajališta divljači na ribnjacima, s ciljem uzgoja i lova pernate divljači, nije prihvatljivo u smislu Direktive o pticama. Također, nije zanemariva činjenica da se lovom na ribnjacima godišnje okoliš zagađuje značajnim količinama olovne sačme (unatoč postojećoj zakonskoj zabrani korištenja olovne sačme u močvarnim područjima). Olovo ulazi u hranidbeni lanac počevši od nižih životnih oblika pa sve do konzumne ribe koja se prodaje u ribarnicama. Konstantno zagađivanje olovom ribe koja služi ljudskoj prehrani je dodatan i bitan argument za zabranu lova na ribnjacima. Argument onečišćenja staništa olovnom sačmom se može primijeniti i na druge površine na kojima je zabranjeno uspostavljanje lovišta temeljem članka 10. Stavka (2) Zakona: rasadnike, voćnjake, vinograde i pašnjake. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
362 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Slazemo se da je minimalna velicina 1000 ha ali se ne slazemo da na otocima bude 500 ha nego isto 1000 ha Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
363 Zdravko Banjšak II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Držim da je 500ha (što je 5 kvadratnih km površine) sasvim dovoljno za osnivanje lovišta sa sitnom divljači zaključno sa srnećom,ako gledamo ostale članice EU to je omogućeno i nije nikakav problem u tim zemljama.... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
364 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
365 Ema Buljubašić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Podržavam (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1000 ha. Pod (3) obavezno izbaciti "ili skupini otoka" jer omogućuje manipulaciju i izbjegavanje primjene zakona. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
366 Antonija Vitulić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Zahvaljujem se Ministarstvu za (2) odredbu članka, odnosno da lovište može biti ustanovljeno samo na površini većoj od 1000 ha zemljišta. Međutim, problematična je odredba (3) ovog članka, odnosno da je za otoke ograničenje od 500 ha. Naime, uz otok se broje i pripadajući otoci, pa se otocima površine npr. 250 ha (a takvih nije malo) mogu pribrajati nenaseljeni otoci i hridi na kojima žive samo gušteri i galebovi, što otvara prostor manipulacijama. Primljeno na znanje Hvala na komentarima. Drugi dio kometara je nejasan jer za ustanovljavanje lovišta nije preduvijet "naseljenost". Dapače, naselje niti nije lovište. I konačno, hrid je površine manje od 0,01 km2 odnosno površine manje od 1 ha i nije otok, pa ne vidimo u kojem smislu je "otvoren prostor za manipulaciju", a još manje o kakvim se manipulacijama uopće radi.
367 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. komentar na st. 4 - zašto bi u ograđenim lovištima morali postojati uvjeti za intenzivni uzgoj? Predlažem da formulacij glasi: .... uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
368 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Pozdravljamo odredbu da lovište ne smije biti ustanovljeno na površini manjoj od 1000 ha neprekinutog zemljišta. Međutim, ne slažemo se s odredbom da se na otoku s pripadajućim otocima smiju ustanoviti lovišta na površini od 500 ha. Prijedlog: izbaciti ''skupini otoka''. Obrazloženje: Mnogi naseljeni otoci su površine do 250 ha (npr Prvić) ali im se mogu pridodavati otočići i hridi na kojima ne žive niti ljudi, niti divljač. Na taj se način povećava površina loviš ta, ali se lovi samo na ''centralnom'' otoku koji je manji od 500 ha. Ovime se otvara put raznim manipulicaijama ali i stvara zakonski okvir za daljnje naseljavanje alohtone divljači na otoke. Otoci su osjetljivi eko-sustav s kojih u potpunosti treba ukloniti alohtonu divljač nelovnim metodama, te na njima treba zabraniti lov bez obzira na veličinu otoka, a neke otoke (npr. Cres) proglasiti parkovima prirode. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona. Napominjemo da se neustanovljavanjem lovišta na otocima ne sprječava prirodna migracija divljači.
369 DRAŽEN DEGMEČIĆ II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. u članku 11 - točka 6 - smatram kako je potrebno dodati / uklopiti: "na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem (moguć uzgoj samo sitne divljači)" Objašnjenje: moguće je da se na osnovu obalnog zemljišta traži i krupna divljač - podloge to dozvoljavaju - tako da bi to složiti ćete se, bio svojevrstan presedan koji bi moguće prerastao u pravilo. Nije prihvaćen Sukladno ovom Nacrtu, lovište (otvoreno, ograđeno, uzgajalište) se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta. Dakle jasno je da se na vlastitim površinama ribnjaka može uzgajati samo sitna divljač.
370 Ive Fatović II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Otvoreno lovište se ne može i ne smije ustanoviti na niti jednom otoku, a pogotovo ne nadopunjavati površine malih otoka sa susjednim otočićima i hridima da bi se nadopunila kvota hektara. Iako je otok cjelina okružena sa morem i s time dobila "prirodnu" ogradu ne daje se na pravo divljači prednost nad ionako malobrojnim stanovništvom. Svaki otok je zasebna cjelina sa svim pripadajućim geografskim faktorima i posebnostima. Ovaj članak je omogućio lovačkom lobiju iskorištavanje nesređenih imovinsko-pravnih odnosa na svim otocima, pri čemu je dopustio lovcima da rade što hoće i kad hoće bez prilike za bilo kakvom naknadom lokalnom stanovništvu. Predlažem da se otvorena lovišta ustanove na otocima sa većom površinom od 1.000 ha bez mogućnosti spajanja skupine otoka. Jedan otok = jedno lovište. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
371 Boris Katić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Držim da je 500ha (što je 5 kvadratnih km površine) sasvim dovoljno za osnivanje lovišta sa sitnom divljači zaključno sa srnećom,ako gledamo ostale članice EU to je omogućeno i nije nikakav problem u tim zemljama.... Uzgajalište divljači ako mislimo na visoku suglasan sam,ali za sitnu divljač nam sigurno nije potreban kompleks od 100ha,niti za produkciju hrane,držim da je sasvim dovoljno i upola manji broj hektara... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
372 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
373 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
374 Snježana Črnjević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4), lovište treba biti jasno označeno, građani koji se nalaze u blizini moraju vidjet gdje počinje lovište. Time bi se izbjeglo da ljude koji šeću prirodom dočkuju lovci i prijete im oružjem, posebno ljudima koji sa sobom imaju pse, pa čak i kad su ti psi uredno vezani na lajnama. Primljeno na znanje Granice svakog lovišta jasno su označene tablama te se na taj način javnosti daje informacija gdje se nalazi koje lovište.
375 Kristina Kemić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Članak 12. Granice lovišta moraju jasno obilježene i za nas obične smrtnike koji ne hodamo sa kartom lovišta u džepu, oznaka kad je lov u tijeku da možemo izbječi metak koje će nam (ako imamo sreće) proletjeti pokraj glave (ako nemamo sreće) ili kroz glavu. Oznaka gdje počinje i gdje lovište završava! Primljeno na znanje Granice svakog lovišta jasno su označene tablama te se na taj način javnosti daje informacija gdje se nalazi koje lovište.
376 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4) na način da lovište treba biti jasno i glasno obilježeno tako da građani koji se zateknu u blizini nedvojbeno mogu utvrditi da se nalaze blizu granice lovišta. A ne da se građani mirno šetaju prirodom pa ih isprepadaju lovci s prijetnjama i oružjem, osobito ako sa sobom vode pse. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
377 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4) Granice lovišta moraju biti vidljivo, jasno i cijelom svojom dužinom biti obilježene uočljivom oznakom (tablom) veličine i međusobnih razmaka takvih da cijelom dužinom granice lovišta nedvojbeno upućuju na postojanje lovišta. Komentar: znači lovište treba biti jasno i glasno obilježeno tako da građani koji se zateknu u blizini nedvojbeno mogu utvrditi da se nalaze blizu granice lovišta. A ne da se građani mirno šetaju prirodom pa ih isprepadaju lovci s prijetnjama i oružjem, osobito ako sa sobom vode pse. U ovom članku potrebno je dodati stavak (5) Na razini Republike Hrvatske ustanovljava se javno dostupna baza svih registriranih lovišta i njihovih geografskih i katastarskih granica. Komentar: znači, po uzoru na Geoportal DGU-a osnovati sličnu bazu podataka s kartografskim prikazima za cijelu RH gdje se nalaze lovišta i koja poručja točno obuhvaćaju, te koja je vrsta lovišta ustanovljena na kojem području. Taj podatak treba biti javno dostupan na Internetu, svim građanima. Postojeća evidencija lovišta pri Središnjoj lovnoj evidenciji je rascjepkana i teška za snalaženje, nepregledna, postojeća lovišta su nedovoljno jasno označena, jer ne omogućava brzi pregled i zoom in - out da bi zainteresirani građani mogli točno utvrditi granice lovnih područja u odnosu na šire ili uže zemljopisno područje. Prihvaćen Granice lovišta je nemoguće obilježiti cijelom svojom dužinom jer se radi o velikim površinama. Granice lovišta su označene obavijesnim tablama na prometnicama putovima itd...
378 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Članak 12 stavak 1 potrebno je izmijeniti i brisati zadnji dio " koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači". Za ovu definiciju ne čini se uopće bitno naglašavati a i poznato je da npr da more ne sprečava migraciju divljih svinja, kao što niti ograde nisu u potpunosti učinkovite (a tu su još i zeleni mostovi). Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
379 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Stavak 2 – dodati tako da su jasno uočljive - granice Primljeno na znanje Primljeno na znanje
380 Udruga Biom II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Na članak 12. stavak 2. predlažemo dodavanje nakon "na drugi način" brisanje točke i dodavanje riječi "tako da su jasno uočljive". Primljeno na znanje Primljeno na znanje
381 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Tomislav Dumić, zašto bi se nelovne površine obilježavale kad na njima treba zabraniti lov.A ako nema lova, nema niti opasnosti od lovačkih aktivnosti (pucanja) za stanovništvo. Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
382 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. U st. 4 se propisuje da granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene no nigdje se ne propisuje da granice nelovnih površina moraju biti vidljivo obilježene, a one su prema ovom zakonu defakto nova mala lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
383 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. U st. 1 između riječi "migraciju" i "dlakave" ubaciti riječ "krupne". Pod dlakavom divljači imamo i nekoliko vrsta sitne divljači čiju migraciju ni u kom slučaju ne mogu i ne sprječavaju autoceste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
384 Ljiljana Nakic Petrina II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Posebno želim komentirati samoproglašavanje (od strane lovnih udruga i društava, a bez ikakve koordinacije s vlasnicima zemljišta) granica loviša, posebice u svim situacijma kad su te granice puno preblizu naseljenim mjestima, ili tik u blizini označenih planinarskih staza, izletišta, čime se direktno ograničava kretanje ljudima, radnicima na poljoprivrednim česticama, a posebice šetačima, planinarima, izletnicima koji sa sobom vode pse ... To jako ljuti većinu nas nelovaca koji se takvim ograničavanjem slobode kretanja nađemo ugroženi problematikom koja je regulirana Zakonom o lovstvu pri čemu se svi mi ne-lovci osjećamo građanima drugog reda. Jer zakon o lovstvu po pitanju odredbi granica i proglašenja lovnog područja (Čl. 12 pa dalje) izdiže se iznad drugih zakona RH, pa čak i iznad nepovredivosti privatnog vlasništva ... Nikako ne mogu prihvatiti da na privatnom vlasništvu, posebice poljoprivrednom zemljištu (maslinici) ali i inače, bilo tko (lovac) može doći i uzurpirati slobode vlasnika zemljišta pucajući po divljači i direktno dovodeći u opasnost živote ljudi i domaćih životinja koji se tu mogu zateći. osim u slučajevima kad i gdje se vlasnik zemljišta izričito odlučio i odobrio da se na njegovu prostoru smije loviti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske kao i s ostalim važećim zakonima.
385 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Lovista u Velebitu,a i ostalim planinskim masivima uz jadransku obalu su nestrucno podijeljena. Predlazem da se Clanak 12. stavak 3 primjeni na planinske masive i da svako loviste mora imati granice da obuhvaca kompletnu vertikalnu migraciju divljaci, znaci da granica ide od kontinentalnog dijela preko planine sve do granice s morem. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
386 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. st. 2- treba ubaciti i državne ceste Primljeno na znanje Primljeno na znanje
387 Boris Katić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Podržavam,nadam se da će neke nebuloze u nekim lovištima zaista završiti,jer neki trokuti,jezici,rtevi,slijepa crijeva kojima jedna lovišta ulaze u druga su zaista smješna,onda takvih imamo tri,četiri u susjednim lovištima i samo izazivaju razor,svađe,probleme....isto tako ovo bi trebalo važiti i za Nacionalne Parkove,Parkove prirode,neke granice su zaista daleko od normalnih umjesto da su jasne i da idu prometnicama,putevima,zalaze u lovišta bespotrebno i onda se javlja problem krivolova,kote,mjerenja koraka...samo ne potrebna zaoštravanja i nejasnoće...naravno treba gledati da se neko lovište ne osakati izgradnjom i asfaltom svakog novog puta....postoje stoljetne granice negdje,a negdje su se lovišta svježe raspala i od jednog i tri nova nastala....treba ficleke,kute,rukavce jednom zauvijek završiti,vječiti predmeti sporova,često vrlo ružnih.... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na promišljanjima i prijedlozima koje ćemo razmotriti prilikom konačnog definiranja Zakona.
388 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. S obzirom na presudu Europskog suda za ljudska prava (veliko vijeće) u predmetu Herrmann protiv Njemačke (zahtjev br. 9300/07, presuda velikog vijeća od 26.6.2012.), smatram da nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda obveza vlasnika koji se protivi lovu na svom zemljištu da mora tolerirati uključivanje svog zemljišta u lovište. Stoga je nužno propisati da je potreban izričit pristanak vlasnika. U spomenutom predmetu Herrmann protiv Njemačke Europski sud za ljudska prava je utvrdio povredu prava vlasništva gospodina Herrmanna koji se iz etičkih razloga protivio lovu, ali je svejedno morao trpjeti lov na svom zemljištu. Iako je imao pravo zatražiti naknadu zbog ograničenja koja je trpio, svejedno je Europski sud za ljudska prava presudio da mu je povrijeđeno pravo vlasništva. Prema mišljenju Europskog suda za ljudska prava nespojivo je sa samim poimanjem poštivanja prigovora utemeljenog na etičkim razlozima zahtijevati od podnositelja prigovora da zatraži naknadu za ograničenja njegovog prava vlasništva u odnosu na upravo ono što je temelj njegovog prigovora. Drugim riječima, dobivanje naknade u slučaju obuhvaćanja zemljišta lovištem bez pristanka vlasnika zemljišta nije u skladu s poštivanjem njegovog/njezinog prava na protivljenje lovu iz etičkih razloga. Europski sud je također dosudio Njemačkoj da g. Herrmannu mora isplatiti 5000 eura zbog nastale nematerijalne štete. Poveznica na sažetak presude: http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=002-3909, poveznica na čitavu presudu: http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-111690 Primljeno na znanje Hvala na komentarima, promišljanju i ukazivanju na pravnu praksu ostalih zemalja.
389 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Brisati stavak (3) ovog članka jer je u suprotnosti s odredbama koje proizlaze iz drugih članaka o veličini zemljišta za ustanovljavanje lovišta i slično, te ponajprije zato jer predviđa raspolaganje tuđim privatnim zemljištem bez obveze dobivanja izričite pisane suglasnosti vlasnika zemljišta, što je izravno kršenje čl. 3 i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
390 Luka Katušić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Iz dotičnog članka potrebno je izbaciti stavak 3! Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Ovo bi trebalo ispraviti na način da zakon omogući izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljavanja lovišta . Prihvaćen Hvala na komentarima.
391 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Brisati stavak (3) ovog članka jer je u suprotnosti s odredbama koje proizlaze iz drugih članaka o veličini zemljišta za ustanovljavanje lovišta i slično, te ponajprije zato jer predviđa raspolaganje tuđim privatnim zemljištem bez obveze dobivanja izričite pisane suglasnosti vlasnika zemljišta, što je izravno kršenje čl. 3 i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, na komentar odgovoreno u prethodnim očitovanjima.
392 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Članak 13 stavak 3 zadire u pitanja prava vlasnika zemljišta. Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu , a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH. Članak 13 i posebice Stavak 3 streba ispraviti na način da postavi obavezu dobivanja pisane suglasnosti vlasnika zemljišta na kojem se želi ustvnoviti lovište odnosno mora se omogućiti izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljenja lovišta. Prihvaćen Primljeno na znanje, na komentar odgovoreno u prethodnim očitovanjima.
393 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Slažem se sa prijedlogom Predlažem dodati stavak: (4) Vlastito lovište može biti ustanovljeno na zemljištu drugog vlasnika isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). I sve usklađeno sa važećim hrvatskim zakonima Primljeno na znanje Primljeno na znanje
394 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Iz čl. 13. izbaciti stavak 3 s obzirom da krši ustavno pravo na vlasništvo. Površina drugog vlasnika se može pripojiti lovištu jedino pismenom suglasnošću vlasnika, odnosno ugovorom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
395 Marin Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Nedopustivo je da se bez pismenog pristanka vlasnika zemljišta vrši lov na tom zemljištu! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
396 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Pozdržavam odredbu da lovište ne smije biti ustanovljeno na površini manjoj od 1000 ha neprekinutog zemljišta. Prihvaćen Hvala na komentaru.
397 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 13. stavak 3. potrebno je brisati. Stavak (13) članka 13. predstavlja klasičnu “rupu u zakonu” kojom se odredbe jednog stavka naknadno derogiraju odredbama drugog stavka. Stavak 1. jasno govori da vlasnik mora imati 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Stoga uključivanje čestica drugog vlasnika predstavlja uzrupaciju privatnog vlasništva i izravno kršenje drugih zakona i prava na vlasništvo garantiranih Ustavom. S druge strane, zakon ne može uvjetovati od privatnog vlasnika da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
398 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Lovište se ne može ustanoviti na privatnom zemljištu bez pismenog ugovora sa vlasnikom tog zemljišta. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
399 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Članku 13. Predlažem dodati stavak: (4) Vlastito lovište može biti ustanovljeno na zemljištu drugog vlasnika isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
400 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. st. 3 - vlasnik može osim privatnog lovišta pokrenuti i postupak ustanovljenja uzgajališta Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
401 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Prema pozitivnim iskustvima iz nekoliko članica EU, površina privatnog lovišta treba se smanjiti na 300 ha. Na taj način se može povećati prihod iz privatnih šuma (npr. u Švedskoj naknada za 1ha godišnje iznosi 25eura, Austrija 20eura) s tim da im se omogući udruživanje tj. da budu jednakopravni kod ustanovljenja lovišta s državom. Prema tome to je prihod kao i svi drugi proihodi iz njegove šume na osnovu kojeg plaća porez. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
402 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Općinma Vojnić, zato sto je kod nas vise krivolova nego lova, a sankcioniranje krivolova je zahvaljujuci neovlastima lovocuvara toliko komplicirano da je prakticni nemoguce. U konacnici Opcina Vojnic je jedna od vodecih krivolovnih zona, stoga, prema vasim tekstovima zakljucujem da ste lovac, vjerujem da vam je od prvobitne vaznosti upravo srediti profiterstvo te vrste. 700 kn za srnetinu na crnom trzistu nije mala zarada, 5 dana akcije i zaradi se pristojna placa na stetu cijele zajednice, a prvenstveno lovackog drustva. Vjerujem da bi lovci trebali biti ispred mene u redovima borbe protiv krivolova! Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
403 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Pozdravljamo odredbu da lovište ne smije biti ustanovljeno na površini manjoj od 1000 ha neprekinutog zemljišta. Općinma Vojnić, zato što mi možemo biti bolji od Europe. Prihvaćen Hvala na komentaru.
404 Viktor Šegrt II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Površina od 1000 ha vlastitog zemljišta za ustanovljenje vlastitog zemljišta na prostoru Republike Hrvatske je svakako previše i ne ide u korist razvoja ruralnih područja te stvaranja novih radnih mjesta. Zemlje članice Europske Unije koje često pratimo u Hrvatskoj lovnoj legislativi imaju manje površine za ustanovljenje lovišta a neke su (nor. kao Njemačka) višestruko veće od Republike Hrvatske s manjom površinom za ustanovljenje lovišta. Prema informacija sa stranica FACE: Austrija: Pravo lova u Austriji pripada vlasniku zemljišta bez iznimke ali vlasnik zemljišta ne dobiva automatsko pravo za provođenje lova ako ne posjeduje 115 hektara (u nekim pokrajinama 300ha) neprekinutog područja - Eigenjagdberechtigung. Ako vlasnik zemljišta ne želi loviti na svojoj zemlji on pravo lova mora dati nekom u zakup da gospodari sa divljači na tom prostoru. Takva zemljišta na kojima vlasnik ne lovi se stavljaju zajedno u jednu površinu kao „pridruženi lovni teritoriji“ tako zvani Genossenschaftsjagdgebiete. Takvi teritoriji se daju u zakup za lov s time da zakupnik prava lova preuzima sve odgovornosti vezane za lov i divljač. Vlasnici zemljišta koji tako daju zemlju u zakup za lov dobivaju značajna sredstva od korisnika prava lova na njihovom zemljištu tako zvani Jagdpachtschillin. http://www.face.eu/sites/default/files/austria_en_0.pdf Njemačka: U Njemačkoj pravo lova pripada isključivo vlasniku zemljišta. Dva vodeća principa lovne prakse u Njemačkoj su Reviersystem (Revir ili sistem lovnog područja) i Pflicht zur Hege (dužnost gospodarenja sa divljači ovlaštenika prava lova). Revirni sistem lova se razlikuje od sistema traženja dozvole za lov u drugim pokrajinama gdje je lov moguć samo u određenim područjima (Jagdbezirke). Privatno zemljište na kojem se može loviti mora biti površine od najmanje 75 hektara neprekinutog vlastitog zemljišta. Isto tako ako vlasnici zemljišta nemaju svojih vlastitih 75 hektara zemljišta mogu se udružiti sa susjednim vlasnikom zemljišta to je tako zvani Gemeinschaftliche Jagdbezirke i taj udruženi teritorij ne smije biti manji od 150 hektara. Vlasnik zemljišta može imati za lov 75 hektara poljoprivrednog ili šumskog zemljišta ili ribnjaka te iste površine sa okolnim terenom na kojem također smije loviti. U području gdje vlasnici imaju manje komade od 75 hektara ali imaju zemlju na kojoj bi mogli loviti i ta zemlja se nalazi u administrativnim granicama jedne pokrajine kako je Njemačka i podijeljena, pravo lova tada pripada Savezu zemljovlasnika koji se naziva „Jagdgenossenschaft“ (to bi se moglo prevesti kao Lovna suradnja). U tom slučaju vlasnici zemljišta imaju generalno pravo na iznajmljivanje svoje zemlje odnosno davanje u zakup prava lova pojedincima ili lovačkim udrugama. http://www.face.eu/sites/default/files/germany_en.pdf S obzirom na navedeno, te na površinu Republike Hrvatske ali i realnu mogućnost gospodarenja te ostvarivanja gospodarske koristi za državu i pojedinca prijedlog površine za ustanovljenje vlastitog lovišta je dovoljno da bude: (1) Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) ili u vlasništvu Republike Hrvatske (državno lovište) ako površina nije manja od 150 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
405 općina Vojnić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Smatram da je dovoljno 500ha vlastitog zemljišta. Ako Njemačka koja je mnogo veća od Hrvatske ima puno manja vlastita lovišta i sve dobro funkcionira, nema razloga da kod nas bude 1000ha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
406 PP Orahovica d.o.o. II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14. stavak 8. predlaže se izmijeniti i glasi: (8) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 3. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona. Obrazloženje: Predloženi tekst navedenog stavka upućuje na stavak 2. vezano uz rok. Rok se utvrđuje u stavku 3., a ne stavku 2. te iz toga razloga predlažemo ovaj ispravak odnosno izmjenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje i hvala Vam na komentarima.
407 Gordana Zec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Brisati točku (8) članka. Ozakonjuje povredu privatnog vlasništva. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
408 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Predlažem brisanje stavka 8. Protivim se ex lege pripajanju privatnih zemljišta lovištima. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Pripajanje privatnog zemljišta lovištima nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
409 Luka Katušić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Iz dotičnog članka potrebno je izbaciti stavak 8! Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3.Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Ovo bi trebalo ispraviti na način da zakon omogući izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljavanja lovišta . Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
410 Željko Vlaisavljević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Vidim problem u stavku 5. ovog članka. Jer, spajanjem više zemljišta raznih privatnih vlasnika može se ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog-vlastitog lovišta... međutim, dali će se lovoovlaštenici ili koncesionari "dobrovoljno" odreći dijela lovnoproduktivne ili površine lovišta, što kao jednu od posljedica ima izradu novih lovnogospodarskih planova-osnova itd. Znamo čiji interes stoji iza prijedloga, ali... Pretpostavimo 10 vlasnika (što bi trebao biti osnovni kriterij) zemljišta površine 100 hektara, ne čini mi se da bi gospodarenje takvim lovištem bilo dugog vijeka. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
411 Vlasta Hotko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Predlažem brisanje stavka 8. Protivim se ex lege pripajanju privatnih zemljišta lovištima. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Pripajanje privatnog zemljišta lovištima nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
412 ANA DRAGILA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Preformulirati na način da se zajednička lovišta na privatnom vlasništvu mogu ustanoviti jedino uz pismenu suglasnost vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
413 Nicol Dobrić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Protivim se davanju svog zemljišta na upotrebu lovcima bez mog pristanka. Ne želim da se vuk uvede na listu divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
414 Mae Isaksson II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Protivim se stavku (8) kojim se zemljište može pripojiti lovištima bez izričitog pristanka vlasnika zemljišta. Nedopustivo u jednom demokratskom uređenju da vlasnik ne može slobodno gospodariti i raspolagati vlastitom nekretninom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru i promišljanjima.
415 Denis Domagoj Skoko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
416 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14, stavak 8. je potrebno brisati - apsolutno je neprihvaltjivo da se na bilo koji način izbjegava izjašnjavanje odnosno pristanak vlasnika zemljišta da se na njegovom zemljištu ustanovi lovište. Nedopustivo je postavljati ultimatum nad pravom vlasništva zemljišta i prisiljavati vlasnike da ustavnovljuju svoje lovište ukoliko ne žele da im lovište na njihovom zemljištu ustanovi netko drugi. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
417 Silvija Križanec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Odgovoreno u prethodnim očitovanjima na komentare.
418 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Podržavam prijedlog/e Dopuniti -Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministarstvo, uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Stavak 7 - izbaciti dio teksta "više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova". Ako vlasnik nije platio naknadu lovište se ukida. Vrlo jednostavno i nedvosmisleno. Stavak 8 – brisati Uskladiti sa Ustavom i važećim zakonima RH Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
419 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14.stavak 2 treba nadodati postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministrastvo i komisija u čijem će članstvu biti najmanje jedna stručna osoba iz Ministarstva zaštite okoliša koja nije u niti jednoj lovčakoj udruzi te stručna osoba iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) a odloku će se donositi temlejem pisanog stručnog mišeljenja i suglasnosti svih članova komisije Člana 7 je preopćenit i treba glasiti; ako nije platio dvije godine uzastopno naknadu lovište se ukida. Izbaciti " općenito neuredno" jer to nije nikakav pravni pojam i dozvolja pojedincima da manipuliraju društvima. Članak 8 treba brisati jer nije u skladu s Ustavom RHrvatske. Nitko nema nad privatnom zemljom i drugim vlasništvom prava pripajati bilo što lovištu .Bez pisanog pristanka vlasnika zemlje da dozvoljava lov i druge aktivnosti preko svoje imovine njegova imovina i zemljište izuzeto je iz lovišta.O tome da se radi o ustanovljenju lovišta na nekom području svi vlasnici prcela moraju biti obavješteni u pisanom obliku te se tražiti nihov pristanak, ponovo u pisanom obliku, da pristaju da njihova zemlja bude u lovištu. Sukladno tome mogu tražiti i nadoknadu za korištenje te zemlje u over svtrhe. Prihvaćen Hvala na komentarima, predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
420 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Iz članka 14. izbaciti stavak 8, s obzirom da se radi o privatnom vlasništvu. Prihvaćen Hvala na komentaru.
421 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Kao vlasnica privatnog zemljišta na kojem ne želim niti podržavam lov prenosim podršku nižecitiranom prijedlogu i objašnenju: Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
422 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 14. stavak 2 potrebno je dopuniti da glasi: „(2) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministarstvo, uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Danas smo svjedoci da su mnoga lovišta u Hrvatskoj, kako vlastita, tako i zajednička, osnovana suprotno odredbama važećeg Zakona o lovstvu čime se aktivno potiče korupcija i kriminal u njima. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je pogledati karte lovišta koje se nalaze u središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx). Kako bi se konačno uvelo reda u ovaj segment lovstva, a i kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti Hrvatske, potrebno je da u stručnim komisijama za ustanovljavanje lovišta bude prisutan najmanje jedan predstavnik Ministarstva zaštite prirode i okoliša i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), te da Ministarstvo zaštite prirode i okoliša i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) moraju dati stručno mišljenje i suglasnost na prijedlog odluke o osnivanju lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
423 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Prihvaćen Hvala na komentarima i promišljanjima, predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
424 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. st. 7 - izbaciti dio teksta "više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova". Što uopće znači neuredno plaća? Takva formulacija ostavlja mogućnost nekome da vrlo subjektivno prosuđuje i donosi odluku da li će se lovište ukinuti ili neće. Ili dva puta uzastopno? Da li to znači da jedanput može "preskočiti" plaćanje? Ako vlasnik nije platio naknadu lovište se ukida. Vrlo jednostavnoi nedvosmisleno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
425 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Privatno vlasništvo je neotuđivo pa bi tako trebalo imati pismeni ugovor sa vlasnikom zemljišta. Prihvaćen Hvala na komentaru
426 Ema Buljubašić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Apsolutno je nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
427 Antonija Vitulić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Smatram da je nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta, s obzirom da ne postoji nikakav zakon temeljem kojeg tijelo županije ima ingerenciju nad privatnom imovinom fizičkih osoba. Nadalje, takva je odredba Zakona o lovstvu u suprotnosti s Ustavom RH jer zadire u privatno vlasništvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
428 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. St. (8) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 2. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona. Nedopustivo je ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
429 Gordana Zec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak urediti na način da se onemogući povreda privatnog vlasništva, dakle, omogućiti da Ministarstvo ustanovi zajednička lovišta isključivo uz izričiti pisani pristanak (ovjereno kod javnog bilježnika) vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
430 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U Članak 15 potrebno je dodati novi stavak 5. koji glasi: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
431 Vlasta Hotko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Protivim se ex lege ustanovljavanju zajedničkih lovišta na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ustanovljavanje zajedničkog lovišta na površinama na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i da njegove odredbe ni na koji način ne ograničavaju pravo vlasništva.
432 ANA DRAGILA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15. stavak 1 preformulirati na način da se zajednička lovišta na privatnom vlasništvu mogu ustanoviti jedino uz pismenu suglasnost vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Nicol Dobrić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Protivim se davanju svog zemljišta na upotrebu lovcima bez mog pristanka. Ne želim da se vuk uvede na listu divljači. Primljeno na znanje Predmetnim Zakonom nije predloženo da se vuk stavi na popis divljači.
434 Sara Matić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. PROTIV uvođenja vuka na listu divljači, PROTIV davanja zemlje na upotrebu lovcima bez pristanka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
435 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog da se u Članak 15 doda novi stavak 5. koji bi glasio: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
436 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog u komentarima Stavak 6 Dodati Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na pojedinom zemljištu isključivo uz pisanu suglasnost i postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). I budućeg lovozakupnika kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
437 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15.točka 2 izvršno tijelo županije ima pravo odlučivanja jedino nad područjima ili parcelama koja su u njezinom vlasništvu a ne privatnih ako smatraju da imaju u tome interes .Stoga ne mogu a prirori odlučivati o tome da li će ustanovljavati lovišta nad parcelama u fizičkom vlasništvu privatnih osoba.Treba dodati ... "uz uvjet da vlasnici ili posjednici parcela koje se žele uvrstiti u zajednička lovišta daju pismeni pristanak da to žele." Također treba nadodati .... uz prethodnu suglasnost Ministarstva , Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske agencije za zaštitu okoliša,a obavezna je i u slučaju izmjene granica u istom sastavu. točka 4. ...Ministarstvo će ustanoviti zajednička lovišta u skladu s mišeljenjem i odobrenjem Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i pismenim pristankom vlasnika ili posjednika zemlje i ostalih oblika vlasništva na području gdje se želi ustanoviti zajedničko lovište. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
438 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15. stavak 1 preformulirati na način da se zajednička lovišta na privatnom vlasništvu mogu ustanoviti jedino uz pismenu suglasnost vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
439 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog da se u Članak 15 doda novi stavak 5. koji bi glasio: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
440 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U Članak 15 potrebno je dodati novi stavak 5. koji glasi: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Prihvaćen Hvala na komentarima.
441 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 15. stavak 2 potrebno je izmijeniti da glasi: „(2) Zajednička lovišta ustanovljava i ukida odlukom izvršno tijelo županije (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) uz prethodnu suglasnost Ministarstva te uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Navedene suglasnosti obvezne su i u slučaju izmjene granica.“ Danas smo svjedoci da su mnoga lovišta u Hrvatskoj, kako vlastita, tako i zajednička, osnovana suprotno odredbama važećeg Zakona o lovstvu čime se aktivno potiče korupcija i kriminal u njima. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je pogledati karte lovišta koje se nalaze u središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx). Naime, dobar dio lovišta u Republici Hrvatskoj je trenutno uspostavljen uz izravno kršenje odredbi Zakona o lovstvu. Primjer za to predstavljaju lovišta koja su uspostavljena na područjima posebnih ornitoloških rezervata Sava-Strmec, Sava-Zaprešić, Kopački rit itd. ili na miniranim površinama čime se izravno ugrožava život samih lovaca (a vijesti iz crne kronike redovito dokazuju ovu praksu). Kako bi se konačno uvelo reda u ovaj segment lovstva, a i kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti Hrvatske, potrebno je da u stručnim komisijama za ustanovljavanje lovišta bude prisutan najmanje jedan predstavnik Ministarstva zaštite prirode i okoliša i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), te da Ministarstvo zaštite prirode i okoliša i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) moraju dati stručno mišljenje i suglasnost na prijedlog odluke o osnivanju lovišta. Prihvaćen Hvala na komentarima.
442 Primorsko-goranska županija II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Predlažemo zadržati Stručnu komisiju za granice lovišta kako je propisano u aktualnom Zakonu o lovstvu s tim da ista broji 3 člana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
443 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15.: Potrebno je dodati stavak gdje se definira da zajedničko lovište koje obuhvaća privatno zemljište, na istom može biti ustanovljeno isključivo uz pisanu suglasnost vlasnika zemljišta, ili posjednika ukoliko vlasnik nije poznat. Nedopustivo je da se lovoovlaštenici koriste tuđim, privatnim zemljištem bez ikakve dozvole. Osim toga, kroz ugovor o suglasnosti regulirali bi se i ostali odnosi, obaveze i prava između vlasnika zemljišta i lovoovlaštenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
444 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članku 15. Predlažem dodati stavak: (6) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na pojedinom zemljištu isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). Prihvaćen Hvala na komentaru.
445 Ema Buljubašić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Apsolutno je nedopustivo ustanovljavati lovište na privatnom posjedu bez pristanka vlasnika!!! Ne razumijem uopće kako se o ovome raspravlja jer ne vidim ništa sporno. Privatni posjed je privatni posjed. Vrlo je jednostavna stvar. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
446 Antonija Vitulić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Smatram da je nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta, s obzirom da ne postoji nikakav zakon temeljem kojeg tijelo županije ima ingerenciju nad privatnom imovinom fizičkih osoba. Nadalje, takva je odredba Zakona o lovstvu u suprotnosti s Ustavom RH jer zadire u privatno vlasništvo. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
447 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Viktor Šegrt- nisam u potpunosti shvatila tvoj komentar, ali zanima me da li bi ti dozvolio da se netko s društvom i kućnim ljubimcem kreće bez tvog znanja po tvojoj nekretnini (stanu, kući, okućnici, vrtu)? Zašto se čudite kada se vlasnici zemljišta tome protive, jer protive se s razlogom. Ti ljudi trpe ogromne štete na šumskim i poljoprivrednim usjevima a nitko, ili rijetko tko im nadoknadi štetu. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
448 Viktor Šegrt II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Sve je više rasprava na terenu s vlasnicima privatnog zemljišta koji s pravom ne dozvoljavaju pristup na svoje zemljište kako bi se moglo vršiti lovno gospodarenje - postavljanje LGO i LTO; prijelaz preko privatnog zemljišta i slično. Naravno, Ustav Republike Hrvatske je na strani vlasnika zemljišta i njihovog prava na isto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
449 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Stavak 2 kaže:"Zajednička lovišta ustanovljava i ukida odlukom tijelo županije uz prethodnu suglasnost Ministarstva." S obzirom da se zajedničko lovište ustanovljava na privatnom zemljištu fizičkih osoba, smatram da tijelo županije a ni Ministarstvo nemaju ingerencije nad privatnim zemljištem. Naime, smatram da župan ili tijelo županije ima ingerencije nad pokretninama i nekretninama u vlasništvu županije, i navedeno tijelo može odlučivati isključivo ukoliko se radi o zemljištu u vlasništvu županije, ali nikako nema pravo odlučivati o zemljištu koje je u vlasništvu fizičkih osoba. Ne može župan ili tijelo županije dati u najam zemljište u vlasništvu fizičkih osoba, pa još dogovoriti cijenu po kojoj će se zemljište iznajmljivati i zadržati određeni iznos najamnine za sebe. Tijelo županije a niti župan ne mogu dati u najam nekretnine u vlasništvu drugih gradova i županija, pa se postavlja pitanje kako mogu dati u najam zemljište koje je u vlasništvu fizičkih osoba. Osim toga, postavlja se pitanje temeljem kojeg zakona tijelo županije ima ingerenciju nad privatnom imovinom fizičkih osoba? Da li je to Zakon o lovstvu, ili neki drugi zakon? Ako je drugi zakon, navesti članak zakona i jasno napisati o kojem se zakonu radi. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sigurno nije. O kojem se zakonu radi??? Obrazloženje: S obzirom da se radi o privatnom zemljištu, Ministarstvo, županija, a niti Grad Zagreba nemaju ingerencije nad upravljanjem privatnim zemljištem. Već je bio slučaj kada je ministar poljoprivrede odlučio dati privatna neobrađena zemljišta u najam, ali je Ustavni sud poništio takvu odredbu Zakona o zemljištu. Ova odredba Zakona o lovstvu je također u suprotnosti s Ustavom RH, jer zadire u privatno vlasništvo. Osim toga, u presudi Ustavnog suda iz 2009. godine stoji slijedeće: "-ako pojedina zakonska mjera koja se poduzima u interesu Republike Hrvatske usmjerenom ostvarenju općeg dobra (to jest u općem interesu) ograničava privatne vlasnike da upotrebljavaju i koriste vlastito poljoprivredno zemljište, tada za takva ograničenja vlasnicima mora biti priznato pravo na naknadu, odnosno na "naknadu tržišne vrijednosti" njihova zemljišta na koje se ograničenja odnose". U praksi vlasnici zemljišta ne mogu odlučivati o svojoj imovini, pripadne im npr. 1 kuna /ha zemljišta. Tako npr. vlasnik 25 ha zemlje dobije naknadu od 25 kuna, a da bi dokazao vlasništvo mora dostaviti vlasnički ili posjedovni list, ne stariji od 6 mjeseci, kojeg mora platiti cca 50 kuna. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
450 Branko Miletić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Izmijeniti članak da glasi: Korisnik zemljišta i Lovozakupnik pisanim ugovorom definiraju naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut Korisnik zemljišta u ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom. Isto vrijedi i kod ustanovljenja Vlastitog lovišta i Zajedničkog lovišta. Nije prihvaćen Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Dakle, naknada za ograničenja mora se odrediti zakonom, ne ugovorom.
451 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Precizirati tko odeđuje naknadu a definitivno se mora piteti i vlasnika Primljeno na znanje Primljeno na znanje
452 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Članak 16. ovaj članak nije zaživio u praksi jer se kao prvo takvva mogućnost nije javno nikada nuda a tko , osim ovako zainteresiranih skupina čita ovaj Zakon kao i mnoštvo drugih.Pa pošto bi i ta naknada bila vrlo mala i simbolična a dokazivanja prava nad zemlištem i slično dugotrajna i skupa ako već ostaje ova "širokogrudna" ponuda da se nadoda da " vlasnik zemljišta bez prava lova ali koji se suglasio na da se lovne aktivnosti vrše preko njegova zemljišta u dogovoru s lovoovlaštenikom dogovara o visini naknade ...... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima i promišljanjima.
453 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Istina je da clanak 16. nikad nije zazivio u praksi, no isto je iz razloga sto ljudi, njih 3.940.000 nije procitalo Zakon o lovstvu koji konstatira njihova vlasnicka prava. Nikome nije ni palo na pamet da bi Zakon o lovstvu mogao tako nesto propisivati. Stoga, ovaj clanak nije zazivio jer ljudi niti neznaju da netko u koncesiju daje njihovo zemljiste i istim upravlja, nikome nije palo na pamet da se ustavna prava ruse bas ovim zakonom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Vedrane- članak nije zaživio u praksi zato što vlasnik zemljišta mora, da bi dokazao svoje vlasništvo više novaca potrošiti na dokazivanje, nego što bi dobio od mizerne naknade. Zar je normalno da se nečije zemljište daje u najam bez suglasnosti vlasnika, po cijeni od 1-2 kune /ha, dok država (Agencija za poljoprivredno zemljište) državno poljoprivredno zemljište daje u najam po cijenama i višim od 1000 kuna /ha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
455 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. x Primljeno na znanje Primljeno na znanje
456 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. S obzirom da se u praksi dešava da se privatno zemljište daje u najam po smiješno niskim cijenama (1-2 kune/ha) smatram da o cijeni najma zemljišta odlučuje isključivo vlasnik zemljišta, a ne župan, gradonačelnik ili tijelo županije. Vlasnik zemljišta odlučuje i kolika će biti naknada za njegovo zemljište. Stoga predlažem da članak 16. glasi: Vlasnik zemljišta bez prava lova sklapa ugovor o najmu zemljišta s lovozakupnikom, u kojem će se odrediti cijena najma, te ostali uvjeti pod kojima se zemljište daje u najam. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
457 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Koliko mi je poznato, ovaj članak nikad nije zaživio u praksi. Ne vidim razlog da ostane u Zakonu, osim kao uspomena na dosadašnju nedosljednost u provođenju Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
458 Kaća Svedružić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Ovo ne smije ostati ovako. Ako netko nema pravo lova a smatra da mu se nešto dešava na zemlji obavještava za to nadležne organe koji onda donose odluke. Točka 2. treba glasiti .... na površinima gdje je zabranjeno ustanovljavanje lovišta a ukazuje se potreba zbog ugroze ljudi ili izrazite materijalne štete , dopušteno je iznimno izdvojiti jedinke . Vrstu i broj jedinki ,način izdvajanja, , vrijeme trajanja izdvajanja i tko će od ovlaštenika lova na tom području izvršiti naredbu donosi Ministar .Ako se radi o zaštićenim područjima temeljem zakona o zaštiti prirode odluka mora biti dosene u skladu s mišljem Ministartva zaštite okoliša. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
459 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Stavak 1 potrebno izmijeniti i pojasniti - Zašto bi korisnik nelovne površine bio dužan štititi divljač, posebice ako je ona strana vrsta ili joj se populacije umjetno održavaju? - Što uopće znači štititi divljač? - Prihvaćen Primljeno na znanje
460 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. U st. 1. čl. 17. nije jasno koje su to aktivnosti zaštite divljači koje trebaju poduzimati korisnici nelovnih površina? Da li su to aktivnosti ugoja i zaštite opisane u čl. 44.? Što treba jedna lokalna samouprava npr. Grad ili Općina (ukoliko su oni korisnici zemljišta) koji upravljaju jednim dječjim igralištem ili parkom činiti za npr. sive vrane u tom parku? Prihvaćen Aktivnosti koje se mogu poduzimati na nelovnim površinama propisane su programima zaštite divljači.
461 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Podržavam komentare Stavak. 2. Treba brisati, jer (u praksi) potiče krivolov. U slučaju ugroze od strane divljih životinja i ako humano preseljenje nije pokazalo rezultate ministar uvijek može donijeti odluku za to. U stvari cijeli članak je nedorečen Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na komentarima i na promišljanjima, ista ćemo uzet u razmatranje kod izrade konačne verzije Zakona
462 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Člana 17. točka 1 treba brisati. Ovo je najdjelotvorniji članak za nekažnjeno poticanje krivolova. Ako netko nema pravo lova a smatra da mu se nešto dešava na zemlji obavještava za to nadležne organe koji onda donose odluke. Točka 2. treba glasiti .... na površinima gdje je zabranjeno ustanovljavanje lovišta a ukazuje se potreba zbog ugroze ljudi ili izrazite materijalne štete , dopušteno je iznimno izdvojiti jedinke . Vrstu i broj jedinki ,način izdvajanja, , vrijeme trajanja izdvajanja i tko će od ovlaštenika lova na tom području izvršiti naredbu donosi Ministar .Ako se radi o zaštićenim područjima temeljem zakona o zaštiti prirode odluka mora biti dosene u skladu s mišljem Ministartva zaštite okoliša. Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na komentarima i na promišljanjima, ista ćemo uzet u razmatranje kod izrade konačne verzije Zakona
463 Udruga Biom II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Na članak 17. stavak 1. predlažemo dodavanje iza riječi "zabranjeno ustanovljavanje lovišta" dodavanje riječi ", a područje nije zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode,". Obrazloženje: Zakon o zaštiti prirode već predviđa zaštitu divljači te ostalih životinjskih vrsta (viša razina zaštite u odnosu na Zakon o lovstvu). Nepromjenjenim tekstom odredbe stvara se dvojni pravni režim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
464 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. članak 17 treba brisati jer tu ima najviše problema nedorečen je i dvosmislen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
465 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Stavak 2. je previše nejasan, te ostavlja puno prostora za zloupotrebu. Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta može se desiti da je potrebna intervencija zbog zaštite ljudi, no u tom slučaju treba stavak 2. formulirati na način da Ministarstvo može dopustiti odstrijel u takvim područjima iznimno u slučaju kada postoji neposredna opasnost za ljude i ako se humano uklanjanje divljači pokazalo bezupješnim ( hvatanje i preseljenje van područja). Prihvaćen Aktivnosti koje se predlažu u stavku dva ograničene su zakonom o oružju.
466 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Spadaju li u "nelovne površine" i cijela naselja? Hoće li gradovi biti tretirani kao nelovne površine na kojima će korisnici nelovne površine moći provoditi kontrolu brojnosti divljači? Prihvaćen Gradovi i naselja su i važećim zakonom nelovne površine u većini slučaja opisane granicom lovišta.
467 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Kontrolu divljači na nelovnoj površini se ne može nazivati lovom. Jer se radi o nelovnoj površini. Dakle NElovnoj. Bolje koristiti pojmove poput "odstrjel" ili "kontrola brojnosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje
468 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Ovaj članak u vezi s zaštitnim pojasom zapravo formira nova lovišta i donosi nove probleme u gospodarenju lovištima. Predlažem da se ova ideja koja je povezana s čl. 10 izbaci iz prijedloga Zakona. Prihvaćen Primljeno na znanje
469 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Prijedlog izmjene: (1) Na površinama na kojima nije ustanovljeno lovište, divljač je dužan štititi korisnik te nelovne površine.'' St. 2. Treba brisati, jer potiče krivolov. Površine koje vlasnici ne žele ustupiti za potrebe lova, mogu ustupiti i neprofitnim organizacijama, po ugledu na druge primjere iz svijeta. Npr. u peruanskoj Amazoni država prodaje ili ustupa površine organizacijama za zaštitu prirode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
470 Mladen Latinac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. stavak (2) je potrebno precizirati, lov divljači ..... može povjeriti kome??? može li korisnik nelovne površine iz Dalmacije povjeriti lov pravnoj ili fizičkoj osobi iz Slavonije ???? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
471 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, III. PRAVO LOVA U potpunosti se slažemo s komentarom gospodina Tibora Mikuške i možete ga smatrati i našim komentarom.Dakle izbaciti "treće osobe" Nije prihvaćen Komentar prije se odnosio na podzakup, a ne na "treće osobe". Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
472 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, III. PRAVO LOVA U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Dobar dio Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu (čl. 18-32) je posvećen problematici pravu lova, davanju lovišta u zakup, te prijenosa prava lova na treće osobe. U prvom pokušaju izmjena i dopuna Zakona o lovstvu (2015) Uprava za lovstvo i Hrvatski lovački savez su „na mala vrata“ nastojali uvesti mogućnost davanja lovišta u podzakup drugim pravnim i fizičkim osobama bez ikakve kontrole državnih tijela. U mandatu ove Vlade je nedavno izmijenjen Zakon o koncesijama koji sada dozvoljava široku manipulaciju dobivenim koncesijama na javnom dobru, uključujući izdavanje koncesija bez upliva lokalne samouprave i lokalnog stanovništva, mogućnost zaduživanja koncesionirane površine radi podizanja kredita za obavljanje djelatnosti, te davanje koncesije u podkoncesiju trećim osobama. Sada vidimo da je zakonodavac u nacrtu prijedloga Zakona u potpunosti izbacio Ugovore o koncesiji prava lova te ih u potpunosti zamjenio sa ugovorima o zakupu prava lova a da o tome nije provedena nikakva javna rasprava. Napominjemo da upravni akt i koncesija koja iz njega slijedi omogućuju primjenu raznih pravnih sredstava kojima osoba javnoga prava (ministarstvo, tijela lokalne samouprave) može utjecati na sadržaj upravnopravnog odnosa i zaštititi javni interes u slučaju njegove ugroze. S druge strane, ugovor kao pravni osnov korištenja javnoga dobra ne omogućuje osobi javnoga prava autoritativno postupanje i trenutnu zaštitu javnog interesa. Drugim riječima, javno dobro RH (a to su sve površine na kojima se osnivaju lovišta) je puno bolje zaštićeno u slučaju izdavanja koncesijskog odobrenja nego u slučaju zakupa. Stoga postavljamo logično pitanje: zašto se zakonodavac odlučio izbaciti koncesiju iz nacrta prijedloga Zakona te koji su se problemi pojavljivali do sada sa provedbom navedenog instituta kroz postojeći Zakon o lovstu? Podsjećamo da je sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku, te uživaju njenu osobitu zaštitu. Javna namjena ima mnogobrojne implikacije, a ponajprije podrazumijeva gospodarenje javnim dobrom radi postizanja dobrobiti cjelokupne društvene zajednice, a ne samo određenog pojedinca ili grupe (kao što bi to bili lovci ili lovačke udruge). Ovdje je očita i providna namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza da uvođenjem zakupa prava lova izbjegnu ostale državne institucije u kontroli lovnog gospodarenja (npr. kontrole vezane uz Zakon o koncesijama) i „na mala vrata“ uvedu mogućnost davanja lovišta u pod-zakup drugim pravnim i fizičkim osobama (koje zovu „obrtnici“) bez ikakve kontrole državnih tijela. Danas je dobro poznato da u praksi pojedini lovoovlaštenici (npr. korisnici ribnjaka i druge lovačke udruge) daju svoja lovišta u potkoncesije tj. za određene iznose preprodaju pravo lova drugim pravnim i fizičkim osobama (osobito talijanskim mešetarima) po fiksnoj cijeni, a nakon toga takvi „lovci“ u lovištima rade ono što ih je volja, uključujući odstrel strogo zaštićenih svojti, korištenje nedozvoljenih načina lova (vabilice, polu-automatske puške, mamci itd.) bez ikakve efikasne kontrole. Stoga uvođenje lovozakupnika i zakupa prava lova od lovoovlaštenika nikako ne doprinosi transparentnosti lovnog gospodarenja, ali zato otvara mogućnost brojnih nezakonitih radnji i potiče korupciju. Takav primjer podugovaranja koji je doveo do razvoja kriminalnih djelatnosti smo npr. imali u vodnom gospodarstvu gdje su ovlaštene tvrtke za obavljanje vodnogospodarskih radova za obavljanje djelatnosti nagažirale „no-name“ podizvođače koji su bili plaćeni „u naturi“ tj. u pijesku i šljunku što su ga vadili iz vodotoka. Kako u Hrvatskoj danas ima preko 1100 lovišta i gotovo isto toliko lovoovlaštenika, davanje prava lova trećim osobama samo unosi još više nereda i kaosa u ionako loše reguliran i neefikasan sustav lovnog gospodarenja. Vrlo jednostavno je zamisliti da će u slučaju otkrivanja prekršaja odredbi Zakona o lovstvu tijekom gospodarenja lovištem doći do prepucavanja između lovoovlaštenika i lovozakupnika o tome tko je kriv, i samim time znatno otežati provedbu zakona i unaprjeđenje lovstva u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za zaštitu prirode je stava da država (i njena nadležna tijela – Ministarstvo ili županijska tijela) treba i dalje davati lovišta u koncesijsko odobrenje pod jasno utvrđenim uvjetima lovoovlaštenicima, a da lovoovlaštenicima treba zakonski zabraniti davanje lovišta u potkoncesiju, podzakup ili druge ugovorne modele. Time bi isključivo lovoovlaštenik bio odgovoran za ukupno stanje u lovištu, od broja divljači do provedbe lovnogospodarskih planova i spriječavanja krivolova i drugih nezakonitih radnji. Troškove organizacije lova za goste (npr. strane lovce koji dolaze kod nas u lov) takvi gosti bi i dalje plaćali putem ostvarenih usluga i propisanih cjenika, jednako kao što se to dešava u cijeloj turističkoj branši, a za njihovo ponašanje bi i dalje bio odgovoran lovoovlaštenik. Nije prihvaćen Odredbama Zakona o lovstvu, Republika Hrvatska je jednako zaštićena i u slučaju zakupa i u slučaju koncesije prava lova. Zakonodavac je od 1994. godine od kad je prvi Zakon donesen pratio institut koncesije i kako navedeni institut nije ostvario ni cilj niti je ispunio očekivanja zadana prije 20 godina, ovim Nacrtom je predloženo ukidanje koncesije prava lova. Zakonom o koncesijama, dopuštena je mogućnost potkoncesije, dok podzakup nije dopušten niti se ovim Nacrtom planira njegovo uvođenje.
473 Kaća Svedružić III. PRAVO LOVA, Članak 18. Davanje lovišta u podzakup i prijenos prava lova na pravne sljednike i treće osobe potrebno je zabraniti u jer se time potiče netransparentnost postupka i opća korupcija. Nije prihvaćen Obrazloženo kod komentara g. Mikuške.
474 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 18. Izbaciti točku (4) iz razloga koje je naveo g. Mikuška u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. Nije prihvaćen Obrazloženo kod komentara g. Mikuške.
475 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 18. Članak 18 točka 4. izbaciti "pravne sljednike i treće osobe" Nije prihvaćen Ustavom Republike Hrvatske se jamči pravo nasljeđivanja, a Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu.
476 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 18. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 18. stavak 4. potrebnio je brisati. Ova odredba predstavlja klasičnu „rupu u zakonu“ kojom se nastoje poništiti odredbe stavka 1-3. članka. Davanje lovišta u podzakup i prijenos prava lova na pravne sljednike i treće osobe potrebno je zabraniti iz razloga navedenih u gornjem komentaru jer se time potiče netransparentnost postupka i opća korupcija. Nije prihvaćen Podzakup nije dopušten ovim Zakonom. Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
477 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 18. Stavci 3. I 4. su u koliziji i omogućavaju pristranost kod odlučivanja o prijenosu prava lova na pravne sljednike. Predlaže se slijedeća formulacija: „Prijenos pravo lova na državnim i zajedničkim lovištima dopušten je samo na pravne slijednike uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova.“ Nije prihvaćen Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
478 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 19. Članak 19. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točka 2., 3. i 5. i to najduže godinu dana od dana prestanka prethodnog ugovora o pravu lova. Obrazloženje: Razlozi prestanka ugovora o pravu lova mogu biti na strani obje Ugovorne strane te se uopće ne mora raditi o gruboj povredi obveze preuzete ugovorom. Slijedom navedenog predlažemo ograničenje sklapanja narednog ugovora o pravu lova na najduže godinu dana od dana prestanka prethodnog ugovora o pravu lova. Nije prihvaćen Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, dok pravo lova obuhvaća i korištenje divljači kao javnog dobra koje je u posebnom pravnom režimu pa zakonodavac ima pravo i dužnost propisivanja dodatnih sankcija kako bi osigurao razborito i ispravno korištenje tog javnog dobra. U tom smislu, obavljanje prava lova iziskuje od lovozakupnika, uz stručnost i osposobljenost, i visoki stupanj povjerenja i pouzdanosti u njihovu obavljanju. U tom smislu je uvedena i obavezno-pravna sankcija za one lovozakupnike, loše gospodarstvenike koji su se pravom lova koristili u suprotnosti s ugovorom i Zakonom te mu se u smislu zaštite javnoga interesa ponovno pravo lova ne smije dati.
479 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 19. U stavku (1), treća alineja trebala bi glasiti "kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona" Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je predložena dobra i jasna.
480 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 19. članak 19. točka 1 Članak 19. stavak 1. potrebno je dopunit novom alinejom koja glasi: "- koja posjeduje odgovarajuću ispravu o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list), ili ugovor o zakupu s pravnom ili fizičkom osobom koja je vlasnik zemljišta“. naime isto zemljište može već biti korišteno u druge svrhe koje uopće nemoraju trpjeti lovnu aktivnost na istom. Članak 19. stavak 1. u alineji 3. potrebno brisati riječi „dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona“ tako da glasi: „- kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona.“ Smatramo da osobi kojoj je izrečena kazna protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti bavljenje lovom iz mnoštva razloga koje je nepotrebno spominjati. Nije prihvaćen Daje se pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva pa nije potrebno tražiti navedene dokumente. Prema članku 6. stavku 1. točki 1. lovište je definirano kao određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Izravna ustavna osnova za zakonsko uređivanje poslova gospodarske funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači (uzgoj, zaštita, lov, korištenje divljači i njezinih dijelova) jest odredba članka 52. stavka 2. Ustava, prema kojoj se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Protekom rokova određenih za rehabilitaciju i pod uvjetima određenim zakonom, osobe protiv kojih su primijenjene kaznene sankcije smatraju se neosuđivanima i svaka uporaba takvih podataka o građanima zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može snositi bilo kakve pravne ili druge posljedice.
481 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 19. podržavam slijedeće Stavak 2 Dodatak: Pravo lova oduzima se osobi koja je osudjena za krivolov i isti se ne moze registrirati kao lovac u drugom lovackom drustvu. I kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83.ovoga Zakona, odnosno dok nastupi rehabilitacija po sili zakona Stavak 4 - brisati „do sada“ jer je termin nepreciznan i suvišan. Djelomično prihvaćen Odredbe jednostranog raskida ugovora propisane su člankom 26. Nacrta i uključuje ako se lovozakupnik služi pravom lova protivno Zakonu. Ovaj Zakon ne uređuje djelovanje udruga. Prihvaćeno.
482 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 19. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 19. stavak 1. u alineji 3. potrebno brisati riječi „dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona“ tako da glasi: „- kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona.“ Smatramo da su kazne i ograničenja za osobe navedene u Članku 19. preblage te stoga nisu djelotvorne u suzbijanju protuzakonitog lova i krivolova te odvraćanju pojedinaca od ponovnog počinjenja sličnih djela. Pravnoj osobi kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti obavljanje lova i lovnih aktivnosti, bez ikakvih mogućnosti rehabilitacije jer „gangster uvijek ostaje gangster“. To je jedini način da se krivolov efikasno iskorijeni s ovih podučja. Nije prihvaćen Protekom rokova određenih za rehabilitaciju i pod uvjetima određenim zakonom, osobe protiv kojih su primijenjene kaznene sankcije smatraju se neosuđivanima i svaka uporaba takvih podataka o građanima zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može snositi bilo kakve pravne ili druge posljedice. Nesporno je da nečija osuđivanost može ukazivati na određeno nepoštivanje pravnog poretka. Međutim, utvrđenje poštuje li neka osoba pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj ili ne, mora se temeljiti na ocjeni ukupnosti ponašanja određene osobe kroz cijeli životni vijek.
483 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 19. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 19. stavak 1. potrebno je dopunit novom alinejom koja glasi: "- koja posjeduje odgovarajuću ispravu o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list), ili ugovor o zakupu s pravnom ili fizičkom osobom koja je vlasnik zemljišta“ O ustavnoj nepovredivosti privatnog vlasništva smo se već očitovali u prethodnim primjedbama. Nadalje, ako je zemljište već izdano u koncesiju za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, lov i lovne djelatnosti ne moraju biti kompatibilni ili mogu negativno utjecati na poslovne planove koncesionara (npr. ekološka proizvodnja hrane, uzgoj stoke i pašarenje na otvorenim površinama itd.). Stoga je potrebno zakonski definirati da pravna ili fizička osoba mora ishoditi odgovarajuće dokumente kojima dokazuje da na navedenoj čestici zemljuišta u sastavu lovišta neće doći do sukoba interesa sa ostalim korisnicima prostora. Prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedene dokumente nije potrebno tražiti jer se daje pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
484 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 19. Predlaže se izbrisati „dok traje sigurnosna mjera“ i brisati negaciju ne. Novi prijedlog za 3. alineju glasi: - „kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83.ovoga Zakona, odnosno dok nastupi rehabilitacija po sili zakona.“ - Alineja 4. Predlaže se brisati „do sada“ jer je termin nepreciznan i suvišan. Djelomično prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da „dok traje sigurnosna mjera“ mora ostati jer osuđene osobe nastupanjem rehabilitacije mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom, dok se ostali prijedlozi prihvaćaju.
485 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 19. St. 2 : Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točaka 2., 3. i 5. zamijeniti riječima: Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točaka 3. i 5. Obrazloženje: Čl. 25. st. 1. točka 2 kaže da zakup prava lova prestaje jednostranim raskidom ugovora o zakupu prava lova. Ako lovozakupnik iz nekog razloga raskine ugovor o zakupu prava lova za neko lovište to ne može biti razlog da na nekom drugom natječaju to bude onemogučujući faktor zbog kojega ne može zakupiti pravo lova drugog lovišta. Nije prihvaćen Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, dok pravo lova obuhvaća i korištenje divljači kao javnog dobra koje je u posebnom pravnom režimu pa zakonodavac ima pravo i dužnost propisivanja dodatnih sankcija kako bi osigurao razborito i ispravno korištenje tog javnog dobra. U tom smislu, obavljanje prava lova iziskuje od lovozakupnika, uz stručnost i osposobljenost, i visoki stupanj povjerenja i pouzdanosti u njihovu obavljanju. U tom smislu je uvedena i obavezno-pravna sankcija za one lovozakupnike, loše gospodarstvenike koji su se pravom lova koristili u suprotnosti s ugovorom i Zakonom te mu se u smislu zaštite javnoga interesa ponovno pravo lova ne smije dati.
486 Klub pudla Hrvatska III. PRAVO LOVA, Članak 19. Zakup prava lova ne moze imati osoba koja je ikad osuđena za bilo koje dijelo jer to dokazuje da nije moralna. Mora imati u posjedu zemlju i posjedovati vlasnički list predmetnog zemljišta. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da za takvo rigorozno ograničavanje nema osnove, ali da svakako treba urediti da ako je netko osuđen u području gospodarskih propisa ne može dobiti pravo lova. Daje se pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
487 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 19. Dodatak: Pravo lova oduzima se osobi koja je osudjena za krivolov i isti se ne moze registrirati kao lovac u drugom lovackom drustvu. Naime najveci predator nad divljaci je krivolovac, vecina ih je iz reda lovaca no ima ih i koji nisu u redovima lovaca. Na podrucju gdje ja zivim, godinama u sklopu lova nije odstreljena srna, a u zadnjih 4 godine odstreljena su dva srndaca. Istovremeno na desetke srna i srndaca odstreljeno je u sklopu krivolova te su njihove glave porazbacane o obljiznje sikare (vise puta ja nasla iste). Rijesiti krivolov je osnovni dio zakona o lovstvu i jedini nacin da lov dobije smisla. Takodjer, krivolovca kazniti novcano, za stetu nanesenu lovnom drustvu te za stetu nanesenu drzavi sukladno vlasnistvu nad divljaci. Nije prihvaćen Člankom 26. Nacrta propisano je kada se ugovor o pravu lova raskida, između ostaloga ako se lovozakupnik služi pravom lova suprotno ugovoru o zakupu prava lova. Ovim nacrtom se ne uređuje rad ni članstvo u udrugama, stoga nismo u mogućnosti propisivati zabranu učlanjanja u društva. I konačno, protuzakoniti lov (krivolov) je uređen Kaznenim zakonom.
488 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 19. U stavku 1. smatram da treba dodati, pored navedenih uvjeta i dokaz o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list ili ugovor o zakupu-najmu s pravnom ili fizičkom osobom ili osobama, te s resornim ministarstvom, ukoliko se radi o državnom zemljištu. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedene dokumente nije potrebno tražiti jer se daje pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
489 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 19. dodati stavak (3) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) koja je optužena ili ima presudu za gospodarski kriminal. Prihvaćen Hvala na komentaru. Prijedlog će biti prihvaćen, a formulacija će biti predložena u konačnom prijedlogu Zakona.
490 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 20. Članak 20. stavak 1. predlaže se izmijeniti i glasi: (1) Zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje se na 25 lovnih godina putem javnog natječaja. Obrazloženje: S obzirom da je u ovom Nacrtu Prijedloga Zakona institut koncesije brisan, a velika većina odredbi koje su u važećem zakonu vezane uz koncesiju sada bi vrijedile za zakup, predlažemo da se zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje na 25 lovnih godina jer je bilo propisano i dosada za koncesije 30 lovnih godina. Također, ističemo kako je novim Prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da se zakup za ribnjake putem javnog natječaja daje na rok do 25 godina s mogućnošću produljenja a većina ribnjaka slatkovodne akvakulture uz ribnjake u zakupu imaju i uzgajališta divljači – lovišta koja čine zajedničku funkcionalno – tehnološku cjelinu pa i iz tog razloga tražimo izmjenu navedenog stavka (1). Sve prethodno istaknuto, predlažemo u svrhu pravne sigurnosti i općenito sigurnosti povrata uloženih financijskih sredstava lovozakupniku. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da se zakup prava lova treba ostati na 10 godina jer je to razumno razdoblje u kojem se mogu vratiti sva uložena sredstva. Ovim Nacrtom je također propisana mogućnost produljenja ugovora. Napominjemo da su samo 11 ribnjaka u Republici Hrvatskoj istovremeno i lovišta, tako da ne možemo govoriti o većini.
491 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 20. Podržavam prijedlog Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP po pitanju točke 3. članka 20 i točke 10. članka 20. Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
492 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 20. Članak 20 točka 3. Nije navedeno tko sačinjava komisiju. Predlažemo da se navede ; komisiju sačinjavaju predstavnik iz Ministarstva, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša, predstavnik tijela zaštite prirode iz regionalne uprave. Rješenje o članovima komisije kao i njihove kvalifikacije moraju biti javno objavljene ,također njihove odluke uz obrazloženje na stranicama Ministarstva i regionalne uprave točka 10. Pravo žalbe koje ustavom zajamčeno. Dakle molimo brisati da "žalba nije dopuštena "nego odrediti rok neka bude barem 15 dana od primitka rješenja. Nije prihvaćen Nadležno tijelo odlučuje o sastavu Komisije. Upućujemo Vas na to da je pravo na pravni lijek zajamčeno pozitivnim zakonskim i drugim aktima, a upravni spor je također jedan od pravnih ljekova kao i žalba.
493 Udruga Biom III. PRAVO LOVA, Članak 20. Predlažemo dodavanje novih stavaka u ovom članku ili novog članka kojim će se definirati sastav i način rada komisije koja odlučuje povodom javnog natječaja. Predlažemo da se o imenovanju članova komisije donosi obrazloženo rješenje koje mora biti objavljeno na stranicama Ministarstva i/ili nadležnog tijela u županiji. Rješenje mora osobito sadržavati razloge koji uključuju razloge imenovanja osoba u rad komisije, a naročito njihove profesionalne kvalifikacije koje su uvjet za imenovanje (radno iskustvo, stručne kvalifikacije, posebna znanja i vještine i sl.). Predlažemo da jedan član komisije bude predstavnik Ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode za državno lovište, te predstavnik tijela za zaštitu prirode u jednici područne (regionalne) samouprave za zajedničko lovište. Predlažemo da se uredi način rada komisije na način da se prijedlozi (odluke) Komisije unose u zapisnik, da se u zapisniku navode razlozi na osnovu kojih je Komisija nešto predložila, da se isti obrazlažu i u zapisnik se unosi stav svakog člana Komisije sa izdvojenim mišljenjem. Zapisnik potpisuju svi članovi Komisije koji su učestvovali u radu i koji su prisutni. Nije prihvaćen Aktom o imenovanju tijela uređuje se sastav, djelokrug i način rada.
494 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 20. stavak 10 - PRAVO NA ŽALBU zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Nije prihvaćen Upućujemo Vas na to da je pravo na pravni lijek zajamčeno pozitivnim zakonskim i drugim aktima, a upravni spor je također jedan od pravnih ljekova kao i žalba.
495 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 20. Stavak 4. je u suprotnosti s Ustavom, jer ponovno neka komisija od pet članova odlučuje o privatnom vlasništvu. Komisija od pet članova može odlučivati o davanju u zakup državnog lovišta, ali ovdje se radi o privatnom vlasništvu. Nema tog povjerenstva koje može dati u najam ili koncesiju privatne nekretnine, neovisno o tome radi li se o poljoprivrednom zemljištu, šumskom zemljištu, poslovnom prostoru, stanu, kući ili čemu već. Privatna imovina ima svog vlasnika - posjednika i jedino VLASNIK može odlučiti o svojoj imovini. Nije prihvaćen Komisija provodi javni natječaj za davanje prava lova, ne odlučuje o vlasništvu. Prema članku 6. stavku 1. točki 1. lovište je definirano kao određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Izravna ustavna osnova za zakonsko uređivanje poslova gospodarske funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači (uzgoj, zaštita, lov, korištenje divljači i njezinih dijelova) jest odredba članka 52. stavka 2. Ustava, prema kojoj se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
496 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 20. u stavku (5) dodati .. u slučaju jednake ponude, prednost ima lovačka udruga koja je do tada imala zakup. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da se prednost u davanju prava lova ne smije propisivati, a najmanje lovozakupniku kojemu je oduzeto pravo lova.
497 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 21. U stavku (3), točki 2. zakonodavac treba podrobnije definirati tko je stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači (po pitanju zahtjeva stručne spreme, iskustva i slično) kako bi se osigurala stvarna stručnost ove osobe a ne proizvoljno određena. U točki 3. stavka (3) potrebno je definirati odnos broja lovočuvara i površine lovišta kako bi se osiguralo kvalitetno provođenje lovočuvarske djelatnosti. U točki 4. stavka (3) potrebno je umjesto nejasnog izraza "periodički" odrediti točne datume podnošenja izvještaja davatelju prava lova, npr. najviše 30 dana nakon završetka lovne godine ili u intervalima od 12 mjeseci nakon sklapanja ugovora o zakupu prava lova tijekom cijelog trajanja ugovora o zakupu prava lova. Nije prihvaćen Već odgovoreno u prethodnim komentarima.
498 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 21. Članak 21. stavak 3, točka 3. imati organiziranu lovočuvarsku službu, najmanje jjedan lovočuvar za lovišta do 1000ha, a za veća prema potrebama Ista točka stavak 4, maknuti riječ "periodički" i navesti najmanje jednom godišnji a prema potrebi i češće. slažemo se i s prijedlogom Darka Podravca u potpunosti u vezi s dodatkom točke 5 u stavku 3 " po potrebi u suradnji s javnim ustanovama za zaštitu prirode održavati stanje staništa u sukladno s posebnim propisima za zaštitu prirode." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prethodnim komentarima.
499 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 21. Stavak 3, točka 2 – precizirati stručnu osobu, organiziranu lovočuvarsku službu minimalno jedan lovočuvar na 1000ha lovišta Stavak 3, točka 4 definirati umjesto „periodički“ u „najmanje jednom godišnje“. dodati: 5. po potrebi u suradnji s javnim ustanovama za zaštitu prirode održavati stanje staništa u sukladno s posebnim propisima za zaštitu prirode. Nije prihvaćen Stručna osoba je uređena člancima 47.-50. ovoga Nacrta. Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta. Davatelj prava lova će ugovorom odlučiti hoće li taj period biti godišnje ili mjesečno, zakonom je propisana obaveza. Predmetno je uređeno propisima o zaštiti prirode.
500 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 21. Predlaže se definirati umjesto „periodički“ u „najmanje jednom godišnje“. Nije prihvaćen Davatelj prava lova će ugovorom odlučiti hoće li taj period biti godišnje ili mjesečno.
501 Klub pudla Hrvatska III. PRAVO LOVA, Članak 21. Obevezno staviti u zakon potrebu jednog lovočuvara na 1000 ha Ne dopustiti podzakup lovišta Primljeno na znanje Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta. Podzakup nije dopušten.
502 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 21. Svakako da je veći broj lovočuvara poželjan,svakako da odgovrni lovci podržavaju lovočuvarsku službu,no po ovom lovište koje ima 10000ha treba 10 lovočuvara,da li uz to i lugara 10 na tu površinu trebamo,zašto kao nekad lovočuvar ne može biti i lugar,a lugar i lovočuvar. Da li se misli na profesionalce ili volontere??? Držim da treba postaviti broj lovočuvara na broj ha koje ima lovište,da nije isto da li se radi o nizinskom lovištu ili planinskom,nije isto da li je lovište u mediteranskoj ili kontinentalnoj,planinskoj klimi,da li komunikacije,putevi,pruge,plovne rijeke postoje u lovištu u većem broju ili je minimalno ispresjecano prometnicama. Mislim da je u nekim slučajevima 10 km 2 jako puno i teško nadzorom obuhvatljivo,a u nekima se bez problema može zahvatiti i 2000ha lako svakodnevnom kontrolom jedne osobe. Ako ćemo realno vrijeme u kojem živimo iziskuje često barem 2 lovočuvara da bi djelovali ne ugrozivši svoj život. Sve treba sagledati. Svakako sam za jaču lovočuvarsku službu. Primljeno na znanje Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta.
503 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 21. Luka Brkljačić, apsolutno podrzavam! Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
504 Luka Brkljačić III. PRAVO LOVA, Članak 21. St.3. točka 2. organiziranu lovočuvarsku službu minimalno jedan lovočuvar na 1000ha lovišta... Kvalitena lovočuvarska služba nemože funkcionirati ukoliko ima pre mali broj lovočuvara. Nije prihvaćen Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta.
505 Darko Podravec III. PRAVO LOVA, Članak 21. U stavku (3) potrebno je dodati: 5. po potrebi u suradnji s javnim ustanovama za zaštitu prirode održavati stanje staništa u sukladno s posebnim propisima za zaštitu prirode. Smatram da je to nužno naglasiti, naročito za lovišta koja se nalaze unutar ekološke mreže. Iz mog osobnog iskustva, na području HR 2000441 - Ribnjak Narta, lovna inspekcija (Služba inspekcija u područnim jedinicama, Odjel - Područna jedinica Zagreb, Ispostava Daruvar Klasa: 323-04/14-01/322 Ur.broj: 525-11/1018-14-04) 2014. godine ustanovila da lovozakupnici nisu u prekršaju iako nisu poduzeli vrlo jednostavne mjere za očuvanje močvarnog staništa zatvaranjem ispusnih zasuna na 600ha ribnjaka koji 15 godina nisu bilu u koncesiji za ribogojstvo. Svi ispuni zasuni su više od deset godina otvoreni, a za to vrijeme svi ulazni zasuni uredno su zatvoreni. Lovozakupnik nije smatrao da je u obavezi popravljati nešto što „netko nepoznat“ oštetio. Slično su odgovornost odbili i nadležna županijska javna ustanova za zaštitu prirode i Hrvatske vode i općina Ivanska u čijem su vlasništvu ti ribnjaci. Rezultat je taj da su suhi ribnjaci zarasli u tršćake i šume, a „zaštićene“ i ugrožene ptice močvarice u potpunosti su iščezle pred divljim svinjama i srnama. Lovačkim društvima pri tome nije bio apsolutno nikakav problem unutar istih ribnjaka napraviti brojne lovačke prosjeke i lovačke čeke. Nije prihvaćen Predmetno je uređeno propisima o zaštiti prirode.
506 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 21. dodati stavak (4) Na lovište koje se daje u zakup nije moguće davati nijedan drugi zakup ili koncesiju a da se prije toga ne usuglasi sa zakupnikom prava lova tog lovišta. Nije prihvaćen Prava uređena drugim zakonom ne mogu se osporavati ovim, ali da, slažemo se da se moraju usuglasiti.
507 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 22. Članak 22. stavak 2. mijenja se i sada glasi: (2) Ugovor o zakupu prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnja golf igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za manje od 20 %. U navedenom slučaju lovozakupnik nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova. Obrazloženje: Nacrt prijedloga navedenog stavka stvara pravnu nesigurnost jer nije ograničeno u kojem razdoblju može doći do navedene izmjene odnosno smanjenja lovišta kao što ni nema najvećeg postotka smanjenja do kojeg može doći. Stoga predlažemo da jedino ukoliko se površina lovišta smanji za manje od 20 % da u tom slučaju lovozakupnik nema prava potraživati naknadu. Članak 22. stavak 6., 7. i 8. predlažemo brisati. Obrazloženje: Navedene odredbe unose pravnu nesigurnost zbog nemogućnosti planiranja ulaganja. Također nigdje nije definirano što se smatra bitnim izmjenama Ugovora o zakupu prava lova te tko će u konkretnom slučaju biti ovlašten ih definirati. Ukoliko navedeni prijedlog ostane nužno je definirati bitne izmjene Ugovora o zakupu prava lova te zbog pravne sigurnosti dozvoliti pravo prvenstva na sklapanje izmijenjenog odnosno postojećeg ugovora o zakupu prava lova sa dosadašnjim lovozakupnikom, a tek ukoliko on nije u mogućnosti ispuniti bitne izmjene pokrenuti novi postupak davanja zakupa prava lova i sklapanje novog ugovora o zakupu prava lova. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je sadašnja odredba mora ostati kako je predloženo. Naime, odredbama članka 26. stavka 2. točke 7. propisano da davatelj prava lova može raskinuti ugovor ako se površina lovišta smanji za više od 20%. Ovom odredbom se propisala mogućnost izmjene ugovora umjesto raskida, ako to smanjenje bude uzrokovano zahvatima u prostoru na koje davatelj prava lova nije mogao utjecati. U stavku 7. predmetnog članka su određene bitne izmjene ugovora, za koje slijedi pokretanje novog postupka dvanja prava lova.
508 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom. Obrazloženje: Predlaže se brisati „općenito neuredno provodi“ iz razloga što nije zakonski definirano značenje pojma „neuredno“. Da li to označava već i kašnjenje sa plaćanjem ili neku drugu blažu povredu nije nigdje uređeno, čime se uvodi mogućnost proizvoljnog odbijanja produljenja. Prihvaćen Pojam "neuredno" opće prihvaćen pojam i već po jezičnoj logici nije ga nužno posebno definirati. Ponavljamo, produljenje nije pravo, nego mogućnost te da se pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti produljenja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa uključe svi elementi u dosadašnjoj provedbi, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
509 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 23. Stavak (1) članka 23. potrebno je preinačiti u "ugovor o zakupu prava lova može se jednokratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini na razdoblje od narednih deset godina" Ako se ugovor može višekratno produžavati, nakon što je jednom ugovor sklopljen, može se produžavati u nedogled bez ikakvog provođenja daljnjeg javnog natječaja, što dovodi do krajnje netransparentnosti u sklapanju ovakvih ugovora. Stavak (2) treba glasiti "Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi i/ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
510 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. točka 1 ili brisati jer neko više nikad ne mora prolaziti javni natječaj. Ili napisati da se produljenje može provesti samo jednom "najranije u zadnjoj lovnoj godini... itd." točka 2. izbaciti "općenito neuredno provodi" , mjere se provode ili ne provode. točka 5. opet svojevoljno ukidanje prava žalbe molimo bristi ili navesti neki rok. Nije prihvaćen Produljenje ne isključuje natječaj. U interesu Republike Hrvatske je imati potrajno gospodarenje i lovozakupnike koji gospodare u maniri "dobrog gospodara". Produljenje nije pravo, nego mogućnost i poticaj svim lovozakupnicima na bolje gospodarenje.Ograničavanjem produljenja ne postiže se cilj ni razvoj lovstva. Ostalo odgovoreno u prijašnjim komentarima.
511 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 23. podržavam slijedeće prijedloge Članak 23. je u suprotnosti sa Člankom 20. Na ovaj način se ne mora nikada provesti javni natječaj ako se stalno u zadnjoj godini zakupa jednostrano produži ugovor dotadašnjem zakupniku prava lova No ako ostaje onda Stavak 2 treba glasiti: Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
512 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 23. stavak 5. - PRAVO NA ŽALBU, zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
513 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 23. U st 2 brisati riječi "općenito neuredno provodi". St 2 treba glasiti: Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom. Nije prihvaćen S obzirom na to da je opći cilj ovoga Nacrta pojačana zaštita lovišta i divljači kao javnoga dobra, te gospodarenje lovištima pažnjom dobrog gospodarstvenika od svih lovozakupnika, predlagatelj zakona smatra da je nužno da se osim provedbe zakona i ugovora, pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti produljenja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa uključe svi elementi u dosadašnjoj provedbi, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
514 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. je u suprotnosti sa Člankom 20. Na ovaj način se ne mora nikada provesti javni natječaj ako se stalno u zadnjoj godini zakupa jednostrano produži ugovor dotadašnjem zakupniku prava lova! Nije prihvaćen Članci nisu u suprotnosti. Članak 20. propisuje obavezu provedbe natječaja radi davanja prava lova, dok je člankom 23. propisana mogućnost produljenja, ne i obaveza.
515 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 24. podržavamo prijedlog podržavam prijedlog Stavak 1. Promijeniti (važeći zakoni o RH o privatnom vlasništvu) : "Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu, te suglasnost fizičkih osoba- vlasnika ili posjednika zemljišta na kojem se ustanovljuje lovište na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske Slažemo se da su divlje životinje vlasništvo RHrvatske, te sukladno tome štete nastale u zaštićenim pojasevima treba nadoknaditi država. Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
516 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 24. podržavam prijedlog Stavak 1. Promijeniti (važeći zakoni o RH o privatnom vlasništvu) : "Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu, te suglasnost fizičkih osoba- vlasnika ili posjednika zemljišta na kojem se ustanovljuje lovište na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske Prihvaćen Ne daje se pravo vlasništva ni privatna zemlja u najam, nego se daje pravo lova.
517 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 24. Valentino Hodak, u ''zaštitnom pojasu'' oko enklava u kojima žive ljudi, štetu treba nadoknaditi država, jer su divlje životinje dobro države. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
518 Valentino Hodak III. PRAVO LOVA, Članak 24. Katica Matejčić, je li u tom slučaju vlasnik zemljišta, ako ne dopusti provođenje lova, odgovoran za štete nastale od divljači na okolnim parcelama i prema tome dužan ih nadoknaditi? Dodatno u tom slučaju ne bi smio imati pravo na naknadu šteta od divljači na vlastitoj parceli. Prema dosadašnjem zakonu dozvoljen je lov na parceli, ali ne i "uživanje" parcele. Nije dozvoljeno postavljati lovno-tehničke objekte, remize i tomu slično bez dozvole vlasnika. Prema ovome što zagovarate treba za svaki prelazak neoznačenog zemljišta tražiti dozvolu, bilo da je prelazak u svrhu lova ili recimo planinarenja. Vlasnik zemljišta nije vlasnik divljači, već država, a država putem lovozakupnine tu divljač prepušta lovcima. Ako vam smeta prelazak zemljišta, Vi ga ogradite. Nema govora o povredi privatnog vlasništva davanjem lovišta u zakup. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
519 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 24. Stavak 1. predlažem da glasi: "Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu, te suglasnost fizičkih osoba- vlasnika ili posjednika zemljišta na kojem se ustanovljuje lovište na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Smatram da Državno odvjetništvo mora biti upoznato s činjenicom da se u najam daje privatno zemljište, te da ukoliko vlasnik-posjednik zemljišta nije dao odobrenje da se njegovo zemljište daje u najam, postoji mogućnost pokretanja ustavne tužbe protiv Republike Hrvatske, a sukladno tome i pokretanja sudskog spora radi naknade štete. Još jednom napominjem, župan, gradonačelnik a niti tijela županije ne mogu raspolagati zemljištem u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba. Obratite pozornost na presude Ustavnog suda U-I- 763/2009, 1895/2009, 1017/2010, 1376/2010 i 1814/2010, a posebno obratite pažnju gdje stoji kome pripada naknada od najma zemljišta. Nije prihvaćen Ne daje se pravo vlasništva ni privatna zemlja u najam, nego se daje pravo lova.
520 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 25. Članak 25. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 21. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete. Gubitak prava na sredstva za uredno izvršenje obveza se ne primjenjuje na prestanak zakupa u slučaju stavka 1. podstavka 1. alineja 1. i 4., podstavka 4. i podstavka 6. Obrazloženje: Navedenu izmjenu predlažemo iz razloga što nabrojani razlozi za prestanak zakupa nisu na strani lovozakupnika isključivo, već mogu biti i na strani davatelja zakupa. S obzirom da se radi o penalizaciji lovozakupnika nije pravedno da lovozakupnik odgovara i u slučajevima za koje on ne može biti odgovoran. Također prestanak zakupa prava lova istekom roka na koji je dan je redovan prestanak zakupa. Time što se i za taj prestanak omogućava penalizacija uvodi se de facto kazna za neproduljenje ugovora o pravu lova. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
521 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 25. Navodi da zakup prava lova prestaje prestankom postojanja lovozakupnika što je u suprotnosti s člankom 18. Stavkom 4. Koji omogućuje prijenos prava lova, predlaže se korigirati. Nije prihvaćen Nije u suprotnosti jer prijenosom prava lova dotadašnji lovozakupnik ne mora prestati postojati kao pravna osoba.
522 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 26. Članak 26. stavak 2. podstavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: 2. ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom Obrazloženje: Predlaže se brisati „općenito neuredno provodi“ iz razloga što nije zakonski definirano značenje pojma „neuredno“, isto kao u članku 23. stavak 2. Članak 26. stavak 2. podstavak 6. predlaže se izmijeniti i glasi: 6. ako lovozakupnik ne donese lovnogospodarsku osnovu odnosno program uzgoja divljači u za to propisanom roku Obrazloženje: Dodaje se riječ „lovozakupnik“. U članku 26. stavak 2. iza podstavka 10. dodaje se rečenica: Prethodno raskidu ugovora, a nakon utvrđenja prethodno navedenih slučajeva od strane stručne komisije, davatelj prava lova je dužan uputiti opomenu lovozakupniku i ostaviti mu razuman rok za uskladu ponašanja sa obvezama preuzetim ugovorom o zakupu. Obrazloženje: Predlažemo navedenu izmjenu prvenstveno iz razloga jer nije uređeno na koji način će davatelj prava lova utvrđivati navedene slučajeve raskida ugovora te smatramo da je s obzirom na obujam spomenutih povreda potrebno prvenstveno opomenuti lovozakupnika, a tek potom u slučaju neispunjenja obveza jednostrano raskinuti ugovor. Djelomično prihvaćen Članak 26. stavak 2. podstavak 2. - Već odgovoreno u prijašnjim komentarima. Članak 26. stavak 2. podstavak 6. - Prihvaća se. 26. stavak 2. iza podstavka 10. dodaje se rečenica - Ne prihvaća se, uređeno zakonom kojim se uređuju obavezni odnosi.
523 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 26. Podržavam oba prijedloga na ovaj članak koje je dao g. Željko Vlaisavljević. Predložena lovna evidencija bila bi transparentan i javno dostupan način praćenja i rada lovočuvara i ispunjavanja obveza lovozakupnika. Primljeno na znanje Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
524 Željko Vlaisavljević III. PRAVO LOVA, Članak 26. Sukladno stavku 3. propisati obvezu pristupa i korištenja središnje lovne evidencije. Središnja lovna evidencija ustrojena je pri Upravi za lovstvo Ministarstva poljoprivrede, a prema mojim saznanjima veoma mali broj korisnika služi se istom. Predlažem da se SLE ustroji slično kao u Republici Sloveniji ("Lisjak"), na način da se u određenom vremenu nakon završetka lovnih aktivnosti dostave podaci o obavljenom lovu, kao što je broj odstrijeljene divljači, po vrsti, spolu, težini, procjeni trofejne vrijednosti, sudionicima, dostava ETD obrazaca na kraju lovne godine i sl. što bi svakako umanjilo određene zloporabe. Tko bi trebao dostavljati tražene podatke, stručna osoba svakako, ali o tome kasnije. Primljeno na znanje Obaveza i mogućnost korištenja propisana je i sada važećim pravilnikom koji uređuje Središnju lovnu evidenciju i to se planira zadržati i u budućem razdoblju.
525 Željko Vlaisavljević III. PRAVO LOVA, Članak 26. Precizirati stavak 4. ovog članka u odnosu na propuste u provedbi lovnogospodarske osnove-plana ili programa uzgoja divljači, primjerice u vezi prekomjernog odstrjela pojedine vrste divljači, ili nesukladnosti sa dopuštenim odstupanjima i u području smanjenog odstrjela. Kod većine lovozakupnika ili koncesionara, posebice kod gospodarenja svinjom divljom događaju nam se velika odstupanja prije svega kod utvrđivanja brojnog stanja ove vrste krupne divljači, priplod i prirast računa se prema bonitetnom razredu lovnogospodarske osnove, a u stvarnosti je gotovo dvostruko veći, da ne ulazimo u razloge zbog čega je to tako, fond pred lov je znatno veći od propisanog, i evo prilike za nedopuštene radnje, jer, "papir sve trpi", a štetuje RH. Revizija lovnogospodarske osnove naravno predstavlja izdatak za lovoovlaštenika ili koncesionara, ne rade se "pripreme" za izradu slijedeće lovnogospodarske osnove, a godine prolaze. Slična je situacija i sa smanjenim odstrjelom primjerice srne obične u velikom dijelu Posavine-središnjem toku rijeke Save, gdje je populacije ove vrste krupne divljači već ispod biološkog minimuma (veliki američki metilj). Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Propusti u provedbi lovnogospodarskih osnova utvrđeni su u glavi IX. Prekršajne odredbe.
526 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 26. Boris Katić, prije 100 godina kada je na otoku Cresu bilo višestruko više ljudi i ovaca, divlje svinje nisu preplivavale na otok i uništavale eko-sustav. Što se tiče ubijanja ovaca od strane divljih svinja, otočani posjeduju dokumentaciju, a i mi sm o u posjedu nekoliko fotografija. Uklanjanje alohtonih vrsta s otoka se MORA provesti nelovnim metodama (imunokontracepcija) na način kako se to provodi u svijetu. Za ovo je moguće dobiti sredstva iz EU fondova. Projekt MORAJU napraviti znanstvenici, a u provedbi MOGU sudjelovati i lovci u skladu sa svojom ljubavi i poštovanjem prema prirodi. Provedba ovakvog projekta može trajati 20 godina što nije dug period s obzirom da će u protivnom divlje svinje za 20 godina otjerati otočane s otoka, a bioraznolikost i osjetljivi eko-sustav otoka biti će nepovratno uništeni. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
527 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 26. Precizirati Stavak 2 – Općenito neuredno provodi? Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
528 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 26. Predlaže se brisanje formulacije „općenito neuredno provodi“ radi nejasnog značenja odnosno izbjegavanja različitih interpretacija. Nije prihvaćen Pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti zadržavanja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa potrebno je uključiti sve elemente u provedbi ugovora, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka. Pojam "neuredno" opće prihvaćen pojam i već po jezičnoj logici nije ga nužno posebno definirati.
529 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 26. st. 3 kaže: " Ugovor se smatra raskinutim danom objave raskida na SLE". Ta formulacija je prijmjenjiva samo ako lovozakupnik stvarno ima pristup SLE. Ako to nije slučaj može se dogoditi da lovozakupnik niti nezna da mu je ugovor raskinut što ga, blago rečeno, može dovesti u vrlo nezgodnu situaciju odnosno ostavlja davatelju ugovora mogućnost nepravedne manipulacije lovozakupnikom. Primljeno na znanje To podaci će biti javno dostupni.
530 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 26. U st. 2. točka 2 brisati riječi "općenito neuredno provodi". St. 2. točka 2 treba glasiti: ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovoromo zakupu prava lova i ovim Zakonom. Nije prihvaćen Pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti zadržavanja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa potrebno je uključiti sve elemente u provedbi ugovora, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
531 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 26. Molim da ne iznosimo ne istine,kada mi prikažete film na kojem svinje proganjaju ovce,hvataju ih žive,jedu potom,onda možemo pričati o svemu tome. Tko sanira stare ovce koje uginu,supovi,toliko ovaca pojedu godišnje,naravno da ne,svinje će pojesti lešinu,uvijek,u Prirodi se sve iskoristi,jele su i ljude (domaće i divlje) tijekom rata,pojedu i košutu,jelena,uginulu kravu...no nemojmo ovčarske šeme prodavat kao neki koji su govorili po sistemu 100 puta reci laž i 101.put će bit istina,nije im išlo,klekli su,kao i mnogi koji prodju svoje istine. Divlja svinja je u mnogim zemljama EU proglašena štetočinom,ali čovjek kao racionalno biće,treba gospodariti svim dobrima koja su mu na raspolaganju,odgovorno i sustavno. Divlje svinje na Cresu,Krku,drugim otocima mogu se loviti,ne ženke bređe,ne kada vodi malu prasad (definirati šta je malu,isto tako),a izlov ne mora biti nemilosrdan i tako postavljen da nema priče o bio raznolikosti,održivom razvoju gdje samo jedna grana se treba razvijati. Tko i zašto truje divlje svinje,ali i jelene lopatare,muflone,kako i zašto molim,zna se. Kada pogodujete samo jednom lobiju onda to oni sebi daju za pravu,jer zakon je na njihovoj strani. Supova,orlova mi je posebno žao jer su to već doživili kada se ovaj isti narod branio od vuka šezdesetih godina prošlog stoljeća. Svinje imaju veliki broj potomaka u svakom leglu,istina,no pogledajte broj odstreljenih grla,dob,trofejnu vrijednost sa otoka,sve će Vam biti jasno. Masakr dakle za sve što je po nekom alohtono,jelene i ovce smo imali na otocima prije dolaska čovjeka na otoke,preplivavanje divljih svinja na otoke je nešto što je činjenica,kao i medvjeda,kad zamiriše žir crnike teško im je odoliti porivu,naravno požari,mlada krda...svašta potpomogne desant na otok,pa sa otoka na otok,sa otoka na poluotok,sa otoka na kopno,sve je već snimljeno,danju i noću...pod suncem i feralom s ostima. Jaja da njih jedu rado,no kune su tu jače,vjeverice,jazavci,tvor,lisica,lasica...oni ne jedu jaja,a vrane,šojke,gačci,svrake???Kornjače,žabe,svejedi,istina....suhozidi i livade,može je naprave reda,istina,to im ni ja ne mogu opravdati,no okrene i medvjed puno toga,sruši...uništi,ali opet ga štitimo...no da možda ipak nismo jednako raspoloženi i humani za sve životinje,ma koliko bili zaštitari,lovci,stočari,poljodjelci,šumari,veterinari,znanstvenici,biolozi...vjerujem ipak da milosrđa ima za sve,jer je svaka na svoj način jedinstvena i dio našeg zavičaja. Primljeno na znanje Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
532 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 26. Dodati u stavak 2. . ako se utvrdi kako je propustima lovozakupnika u provedbi lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, bez opravdanih razloga, UVEĆAN fond pojedine vrste divljači IZNAD biološkog MAXIMUMA za tekuću godinu. Obrazloženje: Broj alohtone divljači na otocima (posebno Cresu) izmakao je kontroli, divlje svinje su odavno provalile iz gatera, ubijaju ovce, kolateralne žrtve trovanja su zaštićeni bjeloglavi supovi, uništava se ekosustav - svinje prevrću kamenje u potrazi za ličinkama, dolazi do erozije tla i pašnjaci se pretvaraju i goli kamen. Zatim, uništavaju usjeve, kulturnu baštinu (suhozide na Hvaru) , jedu endemske vrste kornjača, jaja ptica koje gnijezde na tlu, itd. Broj divljih svinja i dalje je u porastu. Primljeno na znanje Predmetni prijedlog je već reguliran odredbom članka 26. stavka 2. točkom 8.
533 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 27. Podržavam PGŽ Dodati stavku 4 sankciju ako nije izvršeno stavka 3 Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
534 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 27. Propisuje da bez uplate sredstava naknade za pravo lova lov nije dopušten. Međutim za neispunjavanje te odredbe nije predviđena prekršajna sankcija. Nejasno je tko će i na koji način utvrditi da lov nije dopušten. Predlaže se definirati da do uplate sredstava lov nije dopušten. Prihvaćen Ugradit će se prekršajne odredbe.
535 Marin Vitman III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti korištenje tuđeg (privatnog) vlasništva sa odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Predlažem da se stavak 1. izmijeni da glasi; 1.50% sredstava naknade vlasnicima zemljišta direktno na račune 2.20% sredstava Državnom proračunu 3.10% sredstava u državni proračun za financiranje mjera određenim ...... 4.10% Centrima za zbrinjavanje divljih životinja 5.10% sredstava na račun županija i grada Zagreba za provedbu zakona Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U ovom trenutku nemoguće je provesti direktnu isplatu vlasnicima zemljišta zbog nesređenih vlasničkih odnosa. Centri za zbrinjavanje divljih životinja nisu predmet ovoga Nacrta.
536 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 28. Podržavam prijedloge da se određenim postotkom sredstava naknade za pravo lova financiraju utočišta tj. zbrinjavališta divljih životinja. Predviđena su Zakonom o zaštiti prirode, no u praksi teško zaživljavaju upravo zbog problema financiranja. S obzirom da se bave divljim životinjama, uredu je da im za njihov trud i rad na zbrinjavanju i liječenju ranjenih divljih životinja (između ostalog i od posljedica lova) pripadne dio naknade. Nije prihvaćen Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
537 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatsk ei Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Predlažem da se stavak 1. izmijeni da glasi; 1.50% sredstava naknade vlasnicima zemljišta direktno na račune 2.20% sredstava Državnom proračunu 3.10% sredstava u državni proračun za financiranje mjera određenim ...... 4.10% Centrima za zbrinjavanje divljih životinja 5.10% sredstava na račun županija i grada Zagreba za provedbu zakona U točku 3. dodati „ -provođenje mjera za sprječavanje šteta od pojedinih vrsta divljači za koje su donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja“ Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U ovom trenutku nemoguće je provesti direktnu isplatu vlasnicima zemljišta zbog nesređenih vlasničkih odnosa. Centri za zbrinjavanje divljih životinja nisu predmet ovoga Nacrta. Provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači je već propisano člankom 28. stavkom 4. podstavkom 5.
538 Branko Miletić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Predlažem da članak glasi: (1) Sredstva naknade za pravo lova Lovozakupnik plaća se na način: 1. Naknada vlasnicima zemljišta bez prava lova u skladu s ugovorom definiranim člankom 16. ovog zakona, (PRIJEDLOG IZMJENE ČLANKA 16.) 2. Naknadu u iznosu 60 % vrijednosti ugovora iz članka 1. u Državni proračun 3. Naknadu u iznosu 20 % vrijednosti ugovora iz članka 1. u Državni proračun za financiranje mjera određenih ovim zakonom i aktima donesenih na temelju njega 4. Naknadu u iznosu 20 % vrijednosti ugovora iz članka 1. na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona. (2) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se: – zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom – naknada za štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom – provedba natječaja za državna lovišta – promidžba i informiranje iz područja lovstva – razvoj, opremanje i modernizacija informatičkog sustava u lovstvu – unapređenje i razvoj lovstva – unaprjeđenje lovnog gospodarenja. (3) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se: – zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom – naknada za štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom – provedba natječaja za zajednička lovišta – promidžba i informiranje iz područja lovstva – provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači. (4) Nadležno tijelo dužno je sredstva iz stavka 1. točka i 4. ovoga članka koristiti u skladu s propisima kojima je uređeno korištenje sredstava iz javnih izvora. Nadležno tijelo ne smije isključiti korisnike sredstava niti smije diskriminirati ili povlašćivati pojedine lovoovlaštenike zbog vrste lovišta ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama. (5) Nadležna tijela dužna su Ministarstvu jednom godišnje podnijeti izvješće o utrošenim sredstvima iz stavka 1. točka i 4. ovoga članka. Nije prihvaćen Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Dakle, naknada za ograničenja mora se odrediti zakonom.
539 saša radić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članak 28. Smatram da bi se od naknade za pravo lova s jednim malim postotkom trebala financirat utočišta za divlje životinje. Jer o stradalim, ozljeđenim i mladunčadi bez majki se ne brinu lovoovlaštenici nego udruge ( poput AWAP divlje životinje). S obzirom da su to zaljubljenici i volonteri smatram da njihov rad treba poduprijeti na taj način ! Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na predmet Nacrta. Predmetno je regulirano drugim zakonskim i podzakonskim aktima.
540 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s Ustavom i navedenim Zakonom.
541 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članak 28. Stavak 1. Točka 2. Predlažemo da se od 30 % sredstava raspoređenih u Državni proračun pola tj. 15% raspoređuje i u Županijski proračun s obzirom da su predloženim nacrtom Zakona o lovstvu znatne obaveze i odgovornosti propisane izvršnom tijelu županije te da se iz navedenih sredstava financiraju mjere za sprečavanje šteta od divljači. Članak 28. Stavak 4. Alineja 5. Brisati te dodati 5.,6.i7. alineju iz prethodnog stavka 3. Tj da se iz 10 % sredstava s računa županija može financirati razvoj, opremanje i modernizaija informatičkog sustava u lovstvu, unapređenje i razvoj lovstva i unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru koji ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
542 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 28. U st. 3 brisati crticu 7 - unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Obrazloženje: crtica 6 - unaprjeđenje i razvoj lovstva podrazumijeva unaprjeđenje lovnog gospodarenja Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru koji ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
543 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 28. dakle za sam za sam i ja za povećanje prirodnog plijena,no molim muflon i Azija,vuk,njegova brojnost,stabilnost populacije,nemojmo molim Vas sve susjedne zemlje sa kojima kopneno graničimo love vuka,one u EU i one koje nisu u EU,osim Mađarske koja nema vuka davno...Slovenija ima po raznim zaštitarskim udrugama 50 vukova,a kvota je dozvoljena 10% za odstrijel,molim ne zaboravite da sa Slovenijom,Srbijom,Crnom Gorom i posebno sa Bosnom i Hercegovinom dijelimo jako puno čopora koji love povremeno u našem tertoriju,koji svoje mlade izdanke šalju redovito ka nama i našim prostorima gdje postoji stočni fond,kao i fond plemenite divljači,postoje ljudi za razliku od prostora u RBiH gdje pojedini prostori više gotovo da nemaju stanovništva ili ga je jako malo ispod 1 čovjek na 1km2. Divljač živi uz čovjeka,primjer ću dati prostor uz našu granicu na jugu,dakle od Drvara,Bosanskog Grahova,do Livna koliko imate ljudi,koliko stoke,koliko lovaca??? Vuk u Hrvatskoj je prešao broj 200 i po najcrnjim prognozama najvećih zaštitara,evo 4 godine se njim ne gospodari,nema kvote,za vuka je ovako najgore,stočari se brane otrovom,tu žmirite??? Nemojte suditi po tome tko više viče u medijima,novac koji stiže za zaštitu vuka je nedostatan,ako će nas EU imati za Nacionalni Park,ako ris,medvjed,čagalj,sad i kuno pas trebaju na miru jesti divljač i domaće životinje,ok,mi smo za,ali neka se to plati. Foto safari svima je omogućen,imaju šta vidjeti za razliku kod sebe kući gdje su istrijebili do posljednjeg predatora iako i danas se ponose svojom heraldikom i plavom krvi. Mi imamo populaciju medvjeda odličnu,čak kako vidim i prekobrojnu po zaštitarima ovdje u komentarima,dakle vuk nije više ugrožen sigurno,ris je nešto drugo,po meni i divlja mačka,no ovdje navoditi izjave na svoj mlin ne treba. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
544 Maja Lilith Klemen III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članka 28. stavka 3. i 4.: Potrebno je dodati točku "provođenje mjera očuvanja strogo zaštićenih divljih životinja" Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na predmet Nacrta. Predmetno je regulirano zakonskim i podzakonskim aktima kojim se uređuje zaštita prirode.
545 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatske NN 56/90, 135/97, 8/98,  113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 Primljeno na znanje Nacrt je usklađen s Ustavom i navedenim Zakonom.
546 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Predlažem da se stavak 1. točka 1. izmijeni tako da glasi:" Sredstva naknade za pravo lova na zemljištu fizičkih osoba isplaćuje se u 100%-tnom iznosu vlasnicima zemljišta, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištem". Ukoliko se privatno zemljište daje nekome u najam onda je potrebno s vlasnikom-posjednikom zemljišta sklopiti ugovor o zakupu ili najmu, i naknada pripada isključivo vlasniku ili posjedniku. Neprihvatljivo je da se sredstva naknade dijele gradu ili županiji, odnosno da se uplaćuju u Državni proračun, a još je apsurdnije da se novcem koji pripada fizičkim osobama-vlasnicima zemljišta financira zaštita i čuvanje državnih lovišta. Zemljište pripada vlasniku i njemu treba pripasti naknada. Država može jedino naplatiti porez od najma, kao što radi u slučaju najma stana. Nije prihvaćen Daje se pravo lova, a ne privatno zemljište u najam. Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
547 Darko Podravec III. PRAVO LOVA, Članak 28. U 3. stavci potrebno je dodati „provođenje mjera za sprječavanje šteta od pojedinih vrsta divljači za koje su donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja“ jer ih je na taj način zaštitila država. Pod tim mjerama mislim na subvencioniranje povećanja odgovarajućeg brojnosti divljači i drugih vrsta koje su lovina velikim zvijerima kako bi se umanjila vjerojatnost njihovog napada na domaće životinje, za troškove njihovog hvatanje i preseljenje na sigurnu udaljenost od naselja, subvencioniranje nabave kontejnera za smeće koje medvjedi i vukovi ne mogu otvoriti, podizanje kvalitetnih zaštitinih ograda za noćenje ovaca dok su na višednevnoj ispaši izvan naselja i tako dalje. Smatram da je to potrebno jer su se u medijima ponovno pojavile kombinacije u koje su u suprotnosti sa zašttiom prirode a koje bi odgovarale lovcima, od skupo naplativog odstrela vukova do subvencioniranja brojnosti muflona kojeg smatraju domaćom vrstom iako su je upravo oni unesli iz Azije, a čiji odstrel također donosi veliku zaradu: http://sibenski.slobodnadalmacija.hr/vijesti/sibenik/clanak/id/470591/nediljko-dujic-zakoni-koji-stite-vuka-donoseni-su-po-zagrebackim-uredima-povrsno-i-birokratski Nije prihvaćen Navedeno je već propisano člankom 28. stavkom 4. podstavkom 5.
548 Anita Laić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Sredstva naknade vlasnicima/korisnicima zemljišta koje je upisano u ARKOD i za koje se isplaćuje poticaj, autmatizmom isplatiti preko Poljoprivredne agencije na račun upisanog korisnika,a za unapređenje zaštitnih mjera od šteta koje čini divljač. Obzirom da vlasnik/korisnik zemljišta mora sam provoditi mjere zaštite od divljači, treba dobiti sredstva koja ga pripadaju, a ne birokratiziranjem očekivati (sukladno dosadašnjoj praksi) da zbog malih iznosa, gubitka vremena i novca, vlasnik zemljišta neće podnijeti zahtjev za naknadu. Nije prihvaćen Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Prema tome, naknada predviđena ovim člankom nije naknada za korisnike zemljišta niti su sredstva za unapređenje zaštitnih mjera od šteta koje čini divljač, nego naknada za sve vlasnike zemljišta koji nužno ne moraju biti upisani u ARKOD, niti obrađivati zemljište.
549 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 29. Trenutno je situacija da se privatne šume intezivno kradu,ruše,kupuju za bescjenje i provodi gola sječa,ni podnošenje prijava,pozivanje policije,ne pomaže,naročito šume onih koji su otišli iz Hrvatske iz bilo kojih razloga,prilikom sječe tih šuma uvijek se zahvati i dio državnih šuma,užas...Istina je da pojedine šumske sastojine proizvode hranu za divljač neke i ne. Divljači gdje nema događaju se požari,šume ne dišu,zakrčuju se i postaju šikare. Divljač i šuma su ne raskidivi spoj,divljač pogoduje sigurno šumi koliko i ona njoj...to je milenijska simbioza. Za to sam da svatko dobije pravičnu naknadu,neka svako plaća porez na svoje i sigurno će nam biti bolje svima. Koliko je šuma uništeno,koliko zapušteno,koliko ih je neupotrebljivo,koliko ih je prestarilo,koliko ih je minirano,a nama se ubrajaju i plaćamo minirana lovišta,plaćamo za iste hektare stočari,šumari i lovci. Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
550 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA III. PRAVO LOVA, Članak 29. Zašto vlasnik privatnog lovišta i u isto vrijeme vlasnik šume dužan uplaćivati državi naknadu. Državi ne treba plaćati nikakvu naknadu nego iz poslovanja uredno plaćati poreze. Ako je divljač državno vlasništvo onda država mora naći model kako platiti naknadu za smještaj i hranu za divljač koja se nalazi u privatnim šumama. Mi vlasnici šuma smatramo da 100% divljači u RH ne živi na 74% površine šuma RH, nego je 26% divljači proizvod privatnih šuma. Znaći ovu naknadu vidimo kao prikriveni parafiskalni namet na građane. Naprotiv vlasnici šuma direktno trebaju imati na tržišnim principima poslovne odnose sa zainteresiranim lovačkim udrugama i drugima. Nije prihvaćen Komentar predstavlja upit, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
551 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 31. U stavak 1. dodati ; i neprofitnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode i divljih životinja U stavku 3. izbaciti "direktnom pogodbom", a staviti isključivo javnim natječajem Stavak 4. je kontradiktoran Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
552 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 31. Stavak 3 -Izbaciti direktnu pogodbu Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da direktna (izravna) pogodba mora ostati.
553 Andrea Valenčič III. PRAVO LOVA, Članak 31. U članak 31. stavak 1 dodati: "...može povjeriti mjeru zaštite divljači neprofitnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode i divljih životinja." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
554 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 31. Navodi državna lovišta iz članka 10. Stavka 2., međutim članak 10 stavka 2. Propisuje zabranu ustanovljavanja lovišta te je stoga nejasno što predlagatelj propisuje. Pretpostavka je da se navodi pogrešan članak Prihvaćen Prihvaćeno na način "iz članka 11. stavka 6.".
555 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 31. Stavak 3 - ovdje navedeno sklapanje ugovora o povjeravanju izvršavanja prava lova do stjecanja zakupa prava lova između Ministarstva i neke pravne osobe temeljem "direktne pogodbe" ima prizvuk i konotaciju dobro poznate fraze "podmaži i vozi" pogotovo ako u članku nije navedeno vremensko razdoblje koje može proći do stjecanja zakupa prava lova odnosno objavljivanja natječaja za isto. Ako se pravo lova povjerava nekoj pravnoj osobi do stjecanja zakupa to treba biti provedeno natječajem, a ne direktnom pogodbom Djelomično prihvaćen Pojam će se izmjeniti u "izravna pogodba". kako sama odredba propisuje da se pravo lova može povjeriti samo pravnoj osobi od važnosti za Republiku Hrvatsku do stjecanja zakupa (putem natječaja), apsurdno je prije toga provoditi natječaj.
556 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 31. U stavak 1. dodati: "...može povjeriti mjeru zaštite divljači neprofitnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode i divljih životinja." Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da se tako bitni poslovi mogu povjeriti samo pravnim osobama od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku.
557 Luka Katušić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Lovne aktivnosti utječu i na staništa, stoga je u stavak 2 potrebno uz strogo zaštiećene vrste navesti i ugrožena staništa Nije prihvaćen Lovnogospodarski planovima se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem. Sukladno propisima iz zaštite prirode lovnogospodarski planovi sadrže i Rješenje o uvjetima zaštite prirode izdano od ministarstva nadležnog za zaštitu prirode kojim se između ostaloga propisuju smjernice sa stanovišta zaštite prirode.
558 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Stava 1 promijeniti u smislu da se izbaci razdoblje od 10 godina i napiše za svaku godinu. Svakom je jasno da se broj divljači u nekom lovištu mijenja u zavisnosti od mnogo čimbenika koje svi znamo i potpuno je nerealno, plus nerealne i nategnute brojke, govoriti o ovako dugom periodu U potpunosti se slažemo s prijedlom P.Rodić te treba dodati u stavak 2 ...i ugroženih staništa Stavak 4 omogućuje na način na koji je napisan da se odstreljuju najbolji primjerci, znamo je to najbolja zarada za pojedina LD. No ako lov propagira da mu je osnova sanitarni i drugi odstrijel, dakle uklanjaju slabe i bolene jedinike (pa se time imitira tzv."prirodna " selekcija, životinja-predator ili lovac-predator) ovaj članak upravo favorizira i omogućava odstrel najsnažnijih jedinki. Također se u potpunosti slažemo s T.Mikuškom da Članak 34. treba izmjeniti da glasi: „Uzgoj, zaštita i korištenje pojedinih vrsta divljači temelji se na nacionalnim i akcijskim planovima gospodarenja za pojedinu vrstu, i vrstama divljači se gospodari u skladu s navedenim planovima na cjelokupnom nacionalnom teritoriju.“ i njegovim pojašnjenjem potrebe mijenjanja ovog članka. Nije prihvaćen Od drugog svjetskog rata na ovamo lovstvo naše zemlje je prošlo kroz dva sustava gospodarenja lovištem. Zakonom o lovu NRH, 19. listopada 1949. godine, između ostalog određuje se zakup lovišta u trajanju od 15 godina. Zakon o lovstvu SRH, 24. listopada 1966. godine, donosi novinu, odnosno obveznu izradu lovno privrednih osnova za desetogodišnje razdoblje. Uvođenjem takvih smjernica u lovstvo omogućena je jasna razdioba pojmova lov i lovstvo, čime su postavljeni temelji lovstva kao održivog gospodarenja s divljači. U Republici Hrvatskoj pridaje sve veća pažnja potrajnom gospodarenju uz sve veće standarde praćenja zdravlja, stanja populacije, staništa i ekosustava. Planiranja se u lovstvu nisu promijenila te je još uvijek je temelj za gospodarenje s divljači planski akt. Razdoblje od deset godina se pokazalo najprihvatljivijim i najboljim rješenjem svrhu gospodarenja. Moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost i revidiranja lovnogospodarskog plana. U drugom djelu odgovora želimo ponoviti kako briga o ugroženim vrstama i staništima svakako je dio lovnogospodarskog plana, odnosno Rješenja o uvjetima zaštite prirode, izdanog u skladu s propisima o zaštiti prirode, kako je navedeno u prethodnom odgovoru. Nadalje, lov je uobičajen zahvat u populaciju tijekom godina. Možemo reći zahvat u populaciju provodi se u skladu s brojnom, dobnom i spolnom strukturom kako bi se provele okvirne uzgojne smjernice te dobila zdrava i visokotrofejna populacija divljači. I konačno, smatramo da nama potrebe za donošenjem nacionalnih i akcijskih planova za sve vrste divljači kojima se već gospodari lovnogospodarskim planovima, već isključivo za vrste u nekom vidu stroge zaštite.
559 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Izmijeniti stavak 2. na način da se ne precizira radi li se o biljnim ili životinjskim vrstama: (2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih VRSTA I UGROŽENIH STANIŠTA na koje može utjecati lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. Pojašnjenje: Lovno gospodarenje ne utječe samo na životinjske vrste već na sve komponente bioraznolikosti. Nije prihvaćen Opet ponavljamo da je briga o ugroženim vrstama i staništima svakako je dio lovnogospodarskog plana, odnosno Rješenja o uvjetima zaštite prirode, izdanog u skladu s propisima o zaštiti prirode, kojim su propisane određene smjernice sa stanovišta zaštite prirode tako da su uklopljene sve komponente bioraznolikosti.
560 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Dio rečenice "koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima" u koliziji je s definicijom uzgajališta divljači koje treba biti ograđeno. Nije prihvaćen Nažalost nismo primijetili koliziju, naime otvorenim i ograđenim lovištima gospodari se na temelju lovnogospodarskim osnovama, a uzgajalištima se gospodari na temelju programa uzgoja divljači.
561 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 34. treba izmjeniti da glasi: „Uzgoj, zaštita i korištenje pojedinih vrsta divljači temelji se na nacionalnim i akcijskim planovima gospodarenja za pojedinu vrstu, i vrstama divljači se gospodari u skladu s navedenim planovima na cjelokupnom nacionalnom teritoriju.“ Današnji sustav lovnog gospodarenja temelji se na rascjepkanosti (više od 1100 lovišta i isto toliko lovnogospodarskih osnova), netočnim podacima o rasprostranjenosti veličinama populacije pojedinih svojti, izmišljanju i falsificiranju podataka o brojnosti divljači kako bi se lovne kvote prilagodile korisnicima i željenom odstrelu (umjesto da se odstrel prilagođava veličini populacija). Unatoč brojci od 60.000 lovaca u Hrvatskoj točne veličine brojnosti populacija pojedinih vrsta divljači nisu poznate, a službeni podaci kojima se barata se temelje na tzv. „SIR-metodi“ („Samo iz Rukava“ – metoda). Jedinu svjetlu točku predstavlja naše znanje o veličinama populacija tri velike zvijeri – medvjeda, vuka i risa – za koje postoje posebni planovi upravljanja koje izrađuju multidisciplinarni timovi sastavljeni od lovaca, znanstvenika i stručnjaka iz područja zaštite prirode (http://www.mps.hr/default.aspx?id=8491; http://www.dzzp.hr/publikacije/planovi-upravljanja-159.html). Kako smatramo da niz različitih lovnogospodarskih osnova i planova uzgoja divljači proizvedenih od strane mnogobrojnih lovozakupnika rezultira kaotičnim upravljanjem populacijama divljači, predlažemo uvođenje novog načina gospodarenja divljači koji bi se temeljio na dobroj praksi ostvarenoj u upravljanju populacijama velikih zvijeri, kao i na znanstvenim i ekološkim ishodištima unutar zakonskih, upravnih, kulturnih, gospodarskih i socioloških okvira u Hrvatskoj. Stoga predlažemo izradu nacionalnih planova gospodarenja za sve vrste divljači koji bi se temeljio na prihvaćenim međunarodnim konvencijama, planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu pojedine svojte, a koje bi izrađivala nacionalna povjerenstva interdisciplinarnih timova na temelju istih standardiziranih kriterija, te uzimajući u obzir najnovije i pouzdane podatke o veličini populacija pojedine vrste divljači. Ključnu riječ u ovim povjerenstvima bi trebale voditi osobe iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, kao krovne i jedine ovlaštene ustanove za sakupljanje I obradu podataka o veličinama populacija pojedinih svojti. Nakon izrade plana upravljanja pojedinom svojtom lovne divljači, lovne kvote za pojedina lovišta bi se određivale sukladno njenoj rasprostranjenosti i veličinama nacionalnih populacija. Nije prihvaćen Smatramo da nama potrebe za donošenjem nacionalnih i akcijskih planova za sve vrste divljači kojima se već gospodari lovnogospodarskim planovima, već isključivo za vrste u nekom vidu stroge zaštite. Također nije ni prihvatljiva činjenica da se isključivo radi o kako vi navodite "SIR-metodi" jer lovoovlaštenici su dužni pratiti brojno stanje i zdravstveno stanje populacija, kako bi istim mogli i gospodariti. Lovnogospodarske osnove donose lovoovlaštenici, ali ih odobrava nadležno tijelo, odnosno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja lovstva, uzimajući u obzir: - određivanje lovnoproduktivnih površina za divljač - bonitiranje lovnoproduktivnih površina - određivanje matičnog fonda odnosno gospodarskog kapaciteta iz čega se jasno može predvidjeti prirast te svi zahvati u populaciju.
562 Udruga Biom IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Na članak 34. stavak 2. Ovaj članak se u praksi samo djelomično (selektivno) primjenjuje. Izrađivači osnove redovito zaobilaze obvezu uvrštavanja svih vrsta koje stalno ili sezonski žive u lovištu i u LGO uključuju samo krupnije vrste. Široko rasprostranjen puh se u većini lovišta uopće ne unosi u LGO, mungos također, djelomično je tako s vrstama iz porodice kuna i vrana (sve široko rasprostranjene vrste). Min. se mora odlučiti: ili se vrste koje su stalno prisutne u lovištu a nisu u LGO ne smatraju divljači ili će LGO stvarno uključivati sve vrste ali će kroz osnove biti jasno da se njima neće gospodariti. Ili će neke od tih vrsta (za koje očito nema interesa) prestati biti divljač. Nije prihvaćen Lovnogospodarska osnova uključuje sve vrste koje stalno ili sezonski žive u lovištu i ne bi se složili da se radi samo o krupnim vrstama, već isključivo o svim vrstama. Moramo uzeti u obzir i širenje, odnosno migraciju divljači te da možda neke vrste tijekom izrade lovnogospodarske osnove nisu obitavale te ih nije bilo moguće ugraditi u elaborat lovnogospodarske osnove.
563 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Planirati fondove divljači i gospodarenje njima na razdoblje od deset godina unaprijed može se samo teoretski. Svaki onaj tko se lovstvom i lovom bavi u praksi vrlo dobro zna da se brojnost divljači (posebice sitne) mijenja iz godine u godinu, da se mijenjaju čimbenici koji utječu na trend populacija divljači kao i samo stanište na kojem ta divljač obitava te da su naše LGO dokumenti koji realno nemaju veze sa stvarnim stanjem i brojem divljači u lovištima. Cijeli sustav lovnog gospodarenja koji se temelji na LGO je nerealan, temelji se na nerealnim i apsolunim brojevima divljači koje je u praksi nemoguće točno utvrditi. Nažalost, sve je danas u lovstvu previše šablonski, kruto i birokratski komplicirano uređeno te onemogućava pravi razvoj i unaprijeđenje istog. Podržavam niže navedeni prijedlog Viktora Šegrta koji bar donekle ublažava razliku između stanja na terenu i stanja "na popiru". Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost, odnosno obveza revidiranja lovnogospodarskog plana kako bi se što realnije utvrdilo brojno stanje populacije divljači i takvim gospodarilo u daljnjem razdoblju.
564 Boris Katić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Dakle nekoliko stvari divljač se razaznati može po puno stvari i odrediti njenu dob,naravno i spol,za to ne mora biti usmrćena sigurno,ne mora biti ni uspavana.Po zubalu definitivno je najsigurnije,naučno dokazano,no kada bi tako kupovali konje i krave samo po zubalu mnogi bi kupili daleko od dobrog,bude lijepih zuba u domaćih,dok se ne rscjepe i izvadi vilica isto tako enigma.Rogovi,parošci,vrat,stav,kljova,grba,uši,širina lubanje,kočet,boja,oznake glave,mjesto u krdu,leđna ravnina,visina,težina...toliko toga ima za određivanje zrelosti,da ne nabrajam. Oni koji lovni život žive pošteno vrlo dobro i pomno biraju,znaju u što pucaju. Priča o tome da predatori usmrćuju slabo i bolesno,biraju bolje nego mi lovci je nešto što zaista ne stoji. Predatori usmrćuju i mlado,ponekad tek okoćeno,često odvoje i bređe,skotne majke i kako su sporije,teže,slabije pokretne u tom stanju života usmrte,naravno da stare,slabe,bolesne isto tako. Vukovi usmrte ono što se usprostavi i primi borbu na sebe,nekad su to krmače zrele,jake,koje da bi zaštitile mlade cijelog krda okrenu se nakon dugog bezuspješnog bježanja i prihvate borbu za opstanak vrste. Jelena u punoj snazi čopor obori i pojede,posebno u zimi kada se na višeslojni snijeg pokorica uhvati pa vukovi po njoj hodaju,ali papak nažalost propada u dubinu preko pola metra,pa i metar. Istu pokoricu ris koristi vješto za srneću divljač,no sve je to Velika Majka Priroda regulirala. Lovci mnogi love i prođe im životni vijek da ne vide ni vuka ni risa,mnogi u svom domu nemaju ni jedan trofej u nekoj medaljnoj snazi. Mnogi su isključivo lovci na pero ili sitnu divljač koja nema trofej u tipu roga,lubanje,kljove,krzna...nemojte o nečemu što ne znate,molim. Zaboravljate da koliko su mužjaci su jednako "krive" i ženke svih vrsta u prirodi,naravno i divljači,a da danas 90% društava ima penale za odstreljenu ženku,da većina lovaca ni ne pogleda krmaču,košutu,srnu,muflonku,fazanku...ne odstreljuju je,ni ne pucaju na nju. Stvar je lovne kulture da kada ste pozvani u lov kod prijatelje,susjeda,partnera poslovnih...ne pucate ženku iako Vam je dozvoljena i sezona je lova dopušta u tom periodu vremenskom. Nemojte pričati o pobudama lovaca ovdje, jer mi ne pričamo o Vašim pobudama,ovdje dajte samo članak kako ga pravno vidite i nemorate obrazlagati na način da je obrazloženje ustvari pljucanje po lovu i lovstvu. Nemojte pisati da se puca samo trofejna divljač kada zakonski,baš lovno gospodarskom osnovom kao dokumentom se to određuje,koliko kojih grla,kojeg dobnog i spolnog razreda. Škartiranje,vađenje bolesne,ozljeđene,ranjene divljači (prometne nezgode,nezgode u srazu sa minama,nezgode u srazu sa poljoprivrednim strojevima tijekom rada poljoprivrednih strojeva...),ostarijele primjerke koji više ne mogu parirati na borilištima mlađim mužjacima i zadobiti naklonost ženki,te dalje prenositi gene,nije priča koliko može živjeti,nego do kada može u prirodi prenjeti gene,do kada mu to dozvoljava,rikalište,bucalište,prskalište...Atipičnih i loših ima puno više u našim domovima nego trofejnih. Omjer kod jelena,medvjeda,srnjaka,divokoze,muflona,lopatara,aksisa,...pogledajte u godišnjem prikazu odstreljenih grla. Vidjet će te da od broja ukupno odstreljenih samo možda 2-3% su neka vrhunska trofejna grla. Najjači i najbolji se znaju kriti,solirati,čuditi se i povlačiti u nenaseljene djelove,gdje nema prometnica,gdje treba doći ljudska noga. Jesu li to ritovi,duboke šume,vrleti najveće,gustine,šikare i močvare...da jesu jer najjači opstaju milenijima i prenose svoje gene na ženski i muški dio populacije jednako. Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
565 Viktor Šegrt IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Desetogodišnji planovi gospodarenje predugi su i birokratski presloženi za gospodarenje s divljači koja je vrlo dinamična u promijenama, ponašanju i brojnosti. Mogućnost revizija istih uz dodatne PZD i PUD je birokratski prekomplicirano i složeno. Ovakvi planovi od 10 godina dio su tranzicije iz bivšeg sustava kada su društvena i socijalna gibanja bila potpuno drugačija u modernu i demokratsku Republiku Hrvatsku te bi trebali bi biti izmijenjeni. Također dio propisa koji se vezani za izradu ovih planova su subjektivni i znanstveno ne potkrijepljeni pogotovo oni koji se odnose na određivanje boniteta staništa i njegovog kapaciteta. Prijedlog izmjena članka: (1) Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od pet lovnih godina za krupnu divljač, dvije lovne godine za sitnu divljač u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima. Kod krupne divljači gospodarenje divljom svinjom propisuje se na jednu lovnu godinu s obzirom na nastale štete koje će divlja svinja prouzrokovati u određenom dijelu Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost, odnosno obveza revidiranja lovnogospodarskog plana kako bi se što realnije utvrdilo brojno stanje populacije divljači i takvim gospodarilo u daljnjem razdoblju. Također ne možemo govoriti o nekoj tranziciji iz bivšeg sustava, bitno je da li taj način gospodarenja dobar, odnosno prihvatljiv na način da se potrajno gospodari populacijom divljači. Uzevši i praksu nekih država EU možemo reći da se u Europi gospodari na oba načina, negdje se donose godišnje kvote, a neke države vrlo dobro gospodare na temelju lovnogospodarskih planova.
566 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Mihael, bojim se da je starost jedinke moguće utvrditi tek nakon što ju se ubije. Osim ako im se prije pucanja ne pregledavaju zubi. Ili za jelene? Do kada traje spolna sposobnost jelena? Koliko dugo prosječno žive u prirodi gdje nisu ugroženi lovom, nego samo prirodnim predatorima, pa mogu svoje dobre gene prenositi dalje? Mislim da bi za vašu argumentaciju ovi podaci bili važni. Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
567 Mihael Glavaš IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, dali genetski materijal prenose isključivo najjači i najveći primjerci vrste ili i njihovi potomci?.odstrelom starijih grla daje se mjesta njihovim potomcima koji također prenose dobre gene, i isto tako se stječe gospodarska dobit koja može biti od ne male važnosti za RH. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
568 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Darko Podravec, upravo tako kako kažete bi trebalo i biti. A ne da se ubijaju trofejni primjerci, oni najveći i najjači i time uništava genofond divljači. Ali naravno, koliko bi onda uopće lovaca ostalo u lovačkim društvima? I na kojim to inozemnim turistima bi onda lovstvo zarađivalo, kad je glavna lovačka pobuda ubijanje zbog trofeja, a ne očuvanje prirode i bioraznolikosti? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
569 Tatjana Ignjatić Zokić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Darko Podravec, slazem se da treba voditi racuna i o biljnoj raznolikosti no prvenstveno to se odnosi na izmjene Zakona o šumama NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14, pripadajucim pravilnicima i eksploataciji sumskog dobra kao i Zakonom o poljoprivrednim zemljistima NN 39/13, 48/15 i pripadnim pravilnicima. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
570 Darko Podravec IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. U drugoj stavci ne smiju se izostaviti utjecaji i na biljni svijet, prevelika brojnost divljači može negativno utjecati na obnovu šumskih sastojina. Četvrtu stavku treba formulirati na način da se strukturom odstrijeljene divljači izbjegnu ili ublaže negativni utjecaji na procese prirodne selekcije među pripadnicima iste vrste. U prirodnim uvjetima predator progoni i usmrćuje lovinu koja je najslabija karika unutar krda, pri čemu opstaju najjači i najizdržljiviji, pa bi se kroz zakonodavstvo takve obrasce ponašanja trebalo favorizirati i u lovstvu. Nije prihvaćen Zakonom o šumama propisuje se da lovnogospodarski planovi moraju biti usklađeni s šumskogospodarskim planovima. Iz navedene odredbe jasno je da je isto već zakonski uređeno. Naime najslabije jedinke i jedinke slabijeg zdravstvenog stanja svakako bi trebale biti prioritet za izlučenje, ali moramo uzeti u obzir da je potrebno regulirati populaciju kako bi se dobila što kvalitetnija trofejna vrijednost divljači.
571 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), sukladno članku 7. Konvencije, dužna je osigurati sudjelovanje javnosti za vrijeme izrade planova i programa koji se odnose na okoliš, unutar jasnoga i pravičnog okvira, pruživši javnosti potrebne informacije. Lovnogospodarski planovi, s obzirom na svoj sadržaj, su planovi koje se odnose na okoliš i stoga bi, sukladno Aarhuškoj konvenciji, trebalo biti osigurano sudjelovanje zainteresirane javnosti u njihovom donošenju. Naime, u slučaju donošenja lovnogospodarske osnove te programa uzgoja divljači, provodi se upravni postupak u kojem nadležno tijelo odobrava osnovu ili program odnosno njihovu reviziju. Iz navedenih razloga predlažem da se u zakonu propiše da se u postupku odobravanja osnove i programa mora osigurati sudjelovanje zainteresirane javnosti. Isto vrijedi i za postupak davanja suglasnosti na program zaštite divljači, za koji postoji jasan javni interes javnosti da sudjeluje u tom postupku, te je s obzirom na sadržaj programa zaštite divljači nesporno da se radi o programu koji se odnosi na okoliš. Nije prihvaćen Lovnogospodarski planovi nisu dio javne politike i iste ne donosi javnopravno tijelo već lovoovlaštenici te stoga smatramo da nismo dužni preuzeti obvezu osiguranja sudjelovanja zainteresirane javnosti.
572 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Članak 35. stavak (3) potrebno je izmijeniti (sukladno primjedbi na članak 34.) tako da glasi: “Nacionalno povjerenstvo Ministarstva donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište, a isti odobrava Ministar, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu lovišta“ stavak4.što je ovo pisac htio reći, što je ispitni postupak stavk 5. Opet nije dopuštena Žalba?? Nego ni manje ni više nego upravni (dakle skup i dugotrajan ) spor? stavak 6, što znači riječ "izjaviti žalbu"Žalba se podnosi uvijek u pisanom obliku pa ovo zamijeniti. stavak 7 ... u Povjerenstvo dodati i člana iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu stavak 8. ovo je smiješno! lovoovlaštenik ili u zadnjoj godini mora znati da li će tražiti produženje zakupa te ako želi onda ima lijepo vrijeme u toj zadnjoj godini izraditi lovnogospodarsku osnovu Nije prihvaćen Lovnogospodarske osnove donose lovoovlaštenici, ali ih odobrava nadležno tijelo, odnosno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja lovstva, stoga je potpuno nepotrebno imenovati bilo kakvo "Nacionalno povjerenstvo". Ispitni postupak je dio upravnog postupka, a pravni lijekovi usklađeni su sa Zakon o općem upravnom postupku i Zakonom o upravnim sporovima. U članku je jesno i nedvojbeno propisano u kojem period i kad je lovoovlaštenik dužan donijeti lovnogospodarsku osnovu, a ovo je dana mogućnost gospodarenja i provođenja mjera uzgoja i zaštite do odobrenja nove lovnogospodarske osnove jer za istu je potrebno ishoditi i dokumente drugih tijela kao Rješenje o uvjetima zaštite prirode, prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode itd.
573 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (8) potrebno je brisati. Ova odredba nije temeljena na znanstveno-stručnim kriterijima. Lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova bi već u zadnjoj godini trebao znati da li želi produžiti zakup prava lova u svom lovištu. Ako želi produžiti zakup, onda u zadnjoj godini zakupa može pristupiti izradi nove lovnogospodarske osnove. Nije prihvaćen U članku je jasno i nedvojbeno propisano u kojem period i kad je lovoovlaštenik dužan donijeti lovnogospodarsku osnovu, a na ovaj način dana je mogućnost gospodarenja i provođenja mjera uzgoja i zaštite do odobrenja nove lovnogospodarske osnove jer za istu je potrebno ishoditi i dokumente drugih tijela kao Rješenje o uvjetima zaštite prirode, prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode itd. Naime ako se lovnogospodarska osnova ne donese u propisanom roku lovoovlaštenik snosi sankcije propisane Zakonom i ugovorom.
574 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (7) potrebno je izmjeniti da glasi: (7) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka osniva Ministarstvo za vlastita lovišta odnosno nadležno tijelo za zajednička lovišta u koje imenuje najmanje dva člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom s položenim kolegijem iz lovstva i jednim članom predloženim od Ministarstva. U Povjerenstvo mora biti imenovan jedan član iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Nije prihvaćen Smatramo da je nepotrebno imenovati člana iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu jer povjerenstvo za provedbu ispitnog postupka s propisanom stručnom spremom je dovoljno kompetentno da provede ispitni postupak, a također Hrvatska agencija za okoliš i prirodu daje svoj obol kroz stručno mišljenje prije izdavanja Rješenja o uvjetima zaštite prirode što je i u djelokrugu rada navedene Agencije.
575 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (3) potrebno je izmijeniti (sukladno primjedbi na članak 34.) tako da glasi: “Nacionalno povjerenstvo Ministarstva donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište, a isti odobrava Ministar, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu lovišta“ Nije prihvaćen Lovnogospodarske osnove isključivo mogu donijeti lovoovlaštenici jer njima je dano pravo gospodarenja lovištem, a za šta oni i plaćaju naknadu za pravo lova.
576 Primorsko-goranska županija IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Članak 35. Stavak 1. brisati „i čini sastavni dio ugovora“ jer je nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Osim toga donesena lovnogospodarska osnova je irelevantna sve dok se ne odobri. Članak 35. Stavak 7. Predlažemo da svi članovi Povjerenstva za provedbu ispitnog postupka za odobrenje lovnogospodarske osnove zadovoljavaju uvjet završenog šumarskog, veterinarskog ili agronomskog fakulteta s položenim kolegijem iz lovstva, a ne kako je navedeno najmanje dva. Osim toga u Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Nije prihvaćen Nažalost nismo shvatili u kojem je dijelu nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Naime jasan je rok za donošenje lovnogospodarske osnove. Stavkom 3. propisano je da lovoovlaštenik u zajedničkom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište na odobrenje nadležnom tijelu, a lovoovlaštenik u vlastitom lovištu Ministarstvu. Pod donošenjem se smatra izrada i predaja nadležnom tijelu na odobrenje. Naime sva tri člana moraju imati odgovarajuću stručnu spremu, probat ćemo detaljnije u konačnom prijedlogu urediti da i član imenovan od Ministarstva mora imati odgovarajuću stručnu spremu. Nadalje smatramo da je nepotrebno zakonodavno propisati da Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Naime moramo uzeti u obzir da je ministarstvo drugostupanjsko tijelo koje provodi nadzor nad radom županija te na taj način ministarstvo sudjeluje u radu županije odnosu nadzoru provedbe ispitnog postupka i odobrenja lovnogospodarskih osnova.
577 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. St. 6 piše: "Protiv rješenja iz st. 4. ovog članka kojeg donese nadležno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu...." Riječi "može se izjaviti" treba zamijeniti riječima "može se podnijeti" jer se žalbe podnose pismenim, a ne usmenim putem. Nije prihvaćen Navedeno izjavljivanje žalbe propisano je Zakonom o općem upravnom postupku.
578 Krunoslav Pintur IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. st. 4 - Kakva su to povjerenstva za provedbu ispitnog postupka? Što ta povjerenstva ispituju? Primljeno na znanje Odobrenje lovnogospodarske osnove provodi se kroz upravni postupak u skladu s Zakonom o općem upravnom postupku. Ispitni postupak provodi se kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, što znači da ispitnim postupkom provode se predradnje potrebne za donošenje rješenja, u ovom slučaju rješenja o odobrenju lovnogospodarske osnove.
579 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 36. Ponavljam svoj komentar na članak 35. koji vrijedi i ovdje.Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), sukladno članku 7. Konvencije, dužna je osigurati sudjelovanje javnosti za vrijeme izrade planova i programa koji se odnose na okoliš, unutar jasnoga i pravičnog okvira, pruživši javnosti potrebne informacije. Lovnogospodarski planovi, s obzirom na svoj sadržaj, su planovi koje se odnose na okoliš i stoga bi, sukladno Aarhuškoj konvenciji, trebalo biti osigurano sudjelovanje zainteresirane javnosti u njihovom donošenju. Naime, u slučaju donošenja lovnogospodarske osnove te programa uzgoja divljači, provodi se upravni postupak u kojem nadležno tijelo odobrava osnovu ili program odnosno njihovu reviziju. Iz navedenih razloga predlažem da se u zakonu propiše da se u postupku odobravanja lovnogospodarskih planova mora osigurati sudjelovanje zainteresirane javnosti. Nije prihvaćen Ponavljamo odgovor lovnogospodarski planovi nisu dio javne politike i iste ne donosi javnopravno tijelo već lovoovlaštenici te stoga smatramo da nismo dužni preuzeti obvezu osiguranja sudjelovanja zainteresirane javnosti.
580 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Ponavljam svoj komentar na članak 35. koji vrijedi i ovdje. Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), sukladno članku 7. Konvencije, dužna je osigurati sudjelovanje javnosti za vrijeme izrade planova i programa koji se odnose na okoliš, unutar jasnoga i pravičnog okvira, pruživši javnosti potrebne informacije. Predlažem da se u zakonu propiše da se u postupku davanja suglasnosti na program zaštite divljači mora osigurati sudjelovanje zainteresirane javnosti. S obzirom na sadržaj programa zaštite divljači nesporno je da se radi o programu koji se odnosi na okoliš. Nije prihvaćen Ponavljamo odgovor, lovnogospodarski planovi nisu dio javne politike i iste ne donosi javnopravno tijelo već lovoovlaštenici te stoga smatramo da nismo dužni preuzeti obvezu osiguranja sudjelovanja zainteresirane javnosti.
581 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Brisati stavak (1) članka 37.! Ako je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na nekom području, onda je lov zabranjen. Opet, ovakva odredba ostavlja puno prostora za proizvoljna tumačenja. Podržavam prijedloge g. Tibora Mikuške o potrebnim izmjenama stavaka (1) i (2). Nije prihvaćen Na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
582 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. članak 37. izbaciti stavak 1. jer se nema što loviti ako je lov zabranjen! Slažemo se s T.Mikuškom ;stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: “Program zaštite divljači iz stavka 1. ovog članka donosi Nacionalno povjerenstvo Ministarstva na temelju nacionalnog plana upravljanja pojedinom lovnom divljači.”Zašto bi netko tko nije zaintereisran a ne želi lov preko svojih površina donosio bilo kakv pogram (nije stručan, nezna napisati nešto takvo, šta je ovo?) Nije prihvaćen Programa zaštite divljači donosi korisnik nelovne površine, ali izrada se mora povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi koja je licencirana za tu djelatnost (članak 39). Odredbama ovoga članka u potpunosti je nebitno dali netko želi ili ne želi "lov" bitno je dali je prisutna divljač na tim površinama.
583 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 37. stavak (1) potrebno je izmijeniti da glasi: "(1) Divljač na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, štiti se u skladu s programom zaštite divljači." Divljač se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta NE LOVI. I točka. Divljač se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta samo ŠTITI. Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi divljač izmjestili ili otjerali s površina gdje primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
584 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 37. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: “Program zaštite divljači iz stavka 1. ovog članka donosi Nacionalno povjerenstvo Ministarstva na temelju nacionalnog plana upravljanja pojedinom lovnom divljači.” Nije prihvaćen Program zaštite divljači donosi korisnik ne lovne površine, a Ministarstvo daje suglasnost na isti, što je u potpunosti kontrolirani postupak donošenja Programa te nema potrebe za imenovanje bilo kakvih Nacionalnih povjerenstva.
585 eleonora hrupelj IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Izbaciti – neprimjenivo, neprecizirano, mogućnost manipulacija i zaobilaženja zakona Nije prihvaćen Ne znamo na što se odnosi komentar.
586 Andrea Valenčič IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Iz članka 37 izbaciti dio o lovu (odn. strogo zabraniti lov) i dopustiti samo zaštitu divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljanje lovišta. Nije prihvaćen Lov divljači ne znači odstrjel, lov divljači obuhvaća više radnji kao što je traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, obuku lovačkih pasa, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači. Tako primjerice ako s površina gdje nije ustanovljeno lovište želite izmjestiti neku vrstu divljači, provest ćete lov.
587 Krunoslav Pintur IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. - st. 2 - u svezi sa riješenjima iz čl. 10 i čl. 17 smatram da ovo nije dobro rješenje jer primjerice uz naselja postoje deseci korisnika nelovnih površina koji bi trebali donijeti svoje programe zaštite divljači. Ovo će nam stvoriti nove probleme u gospodarenju lovištima. Nije prihvaćen Lovoovlaštenik nema mogućnosti provoditi mjere na površinama na kojima nije ustanovljeno lovište, stoga nam nije jasno u kojem dijelu će stvoriti probleme u gospodarenju lovištima.
588 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Treba zabraniti lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta. Nije prihvaćen Lov divljači ne znači odstrjel, lov divljači obuhvaća više radnji kao što je traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, obuku lovačkih pasa, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači. Tako primjerice ako s površina gdje nije ustanovljeno lovište želite izmjestiti neku vrstu divljači, provest ćete lov.
589 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. stavak (2) je neprimjenjiv, koji će korisnik nelovne površine, a ima ih puno, donijeti program? Pogotovo ako nisu stručni a niti zainteresirani. Nije prihvaćen Programe mogu donositi i jedinice lokalne samouprave ukoliko se na području iste pojavljuje divljač te postoji bojazan za sigurnost zdravlja ljudi i imovine.
590 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. Stavak (2) - zašto bi korisnik nelovne površine provodio lovnogospodarske planove ako je površina nelovna? Brisati stavak. Nije prihvaćen Kako je već u prijašnjim odgovorima navedeno, na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
591 eleonora hrupelj IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. stavku 2 izbaciti nelovne površine nikako ne mogu potpadati pod lovnogospodarske planove Nije prihvaćen Na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
592 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. u stavku (2) izbaciti .. odnosno korisnika nelovnih površina..., na nelovnim površinama nije ustanovljeno lovište te u tom slučaju ne trebaju ni lovnogospodarski planovi, jer u ovom slučaju bi korisnici nelovnih površina trebali imati stručnu osobu za provedbu istih! Nije prihvaćen Pod lovnogospodarskim planom smatra se i program zaštite divljači kojeg donose korisnici nelovnih površina. Ukoliko je za nelovnu površinu donesen Program onda ga je dužna provoditi stručna osoba za provedbu lovnogospodarskih planova.
593 Boris Katić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. kada i gdje će se moći vidjeti prijedlog pravilnika sa posebnim uvjetima za gospodarenje sa divljači na otocima? Primljeno na znanje Člankom 91. Zakona o lovstvu propisano je da će se propis iz članka 38. donijet u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Za Pravilnik će svakako biti provedeno javno savjetovanje te će biti dostupno na uvid i davanje komentara prije donošenja.
594 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Podržavam prijedlog g. Tibora Mikuške o uvođenju stavka (3) Svi lovnogospodarski planovi prije donošenja moraju proći postupak procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Što se tiče stavka (2) ovog članka, kako podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni, ako divljač uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske (čl. 3 ovog Zakona)? Gdje je tu zaštita interesa javnosti? Gdje je tu pravo na pristup informacijama? Transparentnost djelovanja? Nadalje, kako lovnogospodarski plan može biti predmetom intelektualnog vlasništva? Gdje je tu točno originalna intelektualna tvorevina sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
595 Luka Katušić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Vrlo malo podataka iz Središnje lovne evidencije je javno dostupno. Potrebno je preciznije navesti koji podaci neće biti dostupni javnosti. Nije prihvaćen već odgovoreno
596 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti je pravo koje je zaštićeno Ustavom Republike Hrvatske, a detaljno je uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama. Lovnogospodarski planovi su lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači te program zaštite divljači i njihove revizije. Prema predloženoj zakonskoj odredbi svi podaci iz lovnogospodarskih planova zakonom su proglašeni tajnima (!), izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova. Sukladno Zakonu o lovstvu, sadržaj, način izrade i postupak donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarskih planova propisuje ministar pravilnikom. Trenutni sadržaj lovnogospodarskih planova je propisan Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN br. 40/2006, 92/2008, 39/2011, 41/2013). Dolje prilažem sadržaj tih planova, kako je propisan temeljem trenutno važećeg Pravilnika, čiji bi pristup temeljem Zakona o lovstvu bio onemogućen zbog komercijalnih interesa i intelektualnog vlasništva. Ovime ne tvrdim da neki dijelovi mogu u pojedinim slučajevima biti izuzeti od pristupa (moguće npr. podaci o ulaganjima), ali ovakva odredba koja praktički sve dijelove proglašava tajnima, izuzev jednog malog dijela, bez ikakve provedbe testa razmjernosti i javnog interesa je protivna Ustavu Republike Hrvatske koji propisuje u članku 38.: "Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom." Naime, za pristup informacijama koja posjeduju tijela javne vlasti nije važno tko je autor informacije. Pod informacijom, smatra se i svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti koje je tijelo dobilo od druge osobe, a nastalo je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Lovnogospodarski planovi nesumnjivo spadaju pod informacije koje posjeduje tijelo javne vlasti (Ministarstvo poljoprivrede) u čijoj je nadležnosti propisivanje sadržaja tih planova, njihove izrade te davanje odobrenja odnosno suglasnosti na njih. Stoga je protivno Ustavu propisivanje da su praktično svi dijelovi planova nedostupni javnosti, izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači. Ako i postoje neki dijelovi za koje postoji potreba za ograničenjem prava na pristup, to se – sukladno Ustavu – mora utvrditi u svakom pojedinom slučaju, a preostali dijelovi planova trebaju se učiniti dostupnim. ------- Izvadak iz trenutno važećeg Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači Članak 26. Lovnogospodarska osnova sadrži: 1. Uvod 2. Podaci o lovištu – osnovni podaci o lovištu; – opis prirodnih značajki staništa; – uvjeti zaštite prirode; – prikaz vrsta i ostalih broja divljači i životinjskih vrsta; – opis tehničke opremljenosti lovišta. 3. Gospodarenje s divljači i lovištem – dosadašnje gospodarenje; – smjernice budućeg gospodarenja s uvjetima i mjerama zaštite prirode; – lovna kinologija; – lov i korištenje divljači; – stručna i lovočuvarska služba; – sumarni prikaz plana i izvršenja plana prihrane i izlučivanja glavnih vrsta div­ljači (LGO-8, LGO-9, LGO-10); – ulaganja u divljač i stanište; – očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (LGO-11); – lovna kronika. Članak 46. Program uzgoja divljači sadrži: 1. Uvod; 2. Namjenu uzgajališta te cilj gospodarenja s divljači; 3. Podaci o uzgajalištu: – osnovni podaci o uzgajalištu; – prirodne značajke s prikazom vrsta i broja divljači; – uvjeti zaštite prirode; – prikaz tehničke opremljenosti uzgajališta. 4. Gospodarenje uzgajalištem: – dosadašnje gospodarenje; – podizanje ili obnova ograda s dinamikom razvoja fonda odnosno ispuštanja divljači; – tehnologija uzgoja i korištenja divljači, usklađenje s uvjetima zaštite prirode; – prehrana divljači; – tehničko uređenje i prateći objekti; – zaštita divljači; – mjere za sprječavanje šteta od divljači; – stručna i lovočuvarska služba; – lov i korištenje divljači. 5. Ulaganja u uzgajalište: – ulaganja u divljač; – ulaganja u zemljište; – ulaganja u tehničko uređenje i prateće objekte; – sumarni prikaz plana i izvršenja prihrane, prehrane i izlučivanja glavnih vrsta div­ljači, (PUD-9, PUD-10, PUD-11); – očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (PUD-12); – lovna kronika. Članak 58. Program zaštite divljači sadrži: – akt o proglašenju ili ustanovljenju površine izvan lovišta; – osnovne podatke o položaju i granicama površine izvan lovišta te njenoj površini razrađenoj po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerom; – procjenu brojnoga stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno obitava na površinama izvan lovišta ili preko istih prelazi; – uvjeti zaštite prirode; – mjere zaštite divljači; – mjere za sprječavanje šteta od divljači; – brigu o drugim životinjskim vrstama; – prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa zaštite; – kroniku zaštite divljači. Nije prihvaćen već odgovoreno
597 Željko Vlaisavljević IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Kako je lovnogospodarska osnova ili plan, podzakonski akt, licence za izradu bi trebalo izdavati isključivo Ministarstvo poljoprivrede, pod jednakim uvjetima za sve potencijalne izrađivače (stavak 1.) Nije prihvaćen regulirano drugim zakonom
598 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Članak 39. SKANDALOZNI STAVAK 2.niti jedan podatak iz lovnogospodarskih planova nemože i nesmije biti tajan.Da ne ponavaljamo referiramo se na obazroloženje gđe. A.Musa . Niti jedan podatak nemože biti skriven iz ovog segmenta , ovo je protuustavno, u supriotnosti s Zakonom o pristupu informacijama uitd.itd.. Možeš misliti! Tajnoga li podatka, od nacionalnog interesa, koliko će LD Šljuka ustrijeliti srnica i divljih svinja! radi se o tome da se radi o prirkrivanju loše, na nerealnim osnovama napisanim lovnogospodarskim planovima . Brisati ! Nije prihvaćen već odgovoreno
599 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Potrebno je precizirati koji podaci neće biti dostupni javnosti zbog zaštite komercijalnih interesa i intelektualnog vlasništa te definirati općenito dostupnost podataka iz Središnje lovne evidencije drugim državnim i javnim institucijama Trenutna formulacija preopćenito navodi podatke koji neće biti dostupni javnosti i razloge njihove nedostupnosti , pitanje dostupnosti podataka iz Središnje lovne evidencije potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Nije prihvaćen već odgovoreno
600 Anamarija Musa IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U članku 39., stavak 2., nakon riječi 'evidencije' predlažemo brisati ostatak odredbe (, ostali podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo.) Kako je navedeno člankom 3. Nacrta divljač je dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Ujedno, Ustavom RH u članku 52. Utvrđeno je da su 'More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.’ Člankom 4. Nacrta kao cilj zakona utvrđuje se osigurati potrajno gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Iz navedenog proizlazi da je divljač kao dobro od interesa za državu, kao I gospodarenje populacijama divljači I njihovim staništima na način da se unaprjeđuje održivost I trajnost istih pitanje od javnog interesa od kojeg javnost ne može apriori biti isključena. Lovišta se sukladno Nacrtu ustanovljuju ukoliko su ispunjene materijalnopravne pretpostavke u odgovarajućem postupku (članak 14./1., članak 15/2) Sukladno članku 33., pravo lova izvršava se kao pravo I dužnost provedbe lovnogospodarskog plana koji mora biti odobren da bi se isto pravo moglo izvršavati. Lovnogospodarski planovi (lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije) materijalne su pretpostavke za odluku kojom se dodjelujue pravo i moraju biti usklađeni s nacionalnim planovima, koji imaju primat u provedbi, a sve kako bi se ostvrila svrha zakona. Lovnogospodarska osnova, sukladno članku 34. Nacrta planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima. Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje utječu na lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. Navedeni podaci te plan predstavljaju okvir za iskorištavanje i unaprjeđenje (gospodarenje) populacijom životinjskih vrsta koja uživa zaštitu RH i od javnog je interesa. Međutim, u Nacrtu je člankom 39., stavak 2. Predviđeno da osim podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova koji su javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije, ostali podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo. Ovakva provizorna i preširoka uskrata informacija javnosti od pitanja od javnog interesa u suprotnosti je kako samim odredbama Nacrta (članak 4.) i odredbama Ustava RH (članak 52.) tako i odredbama Ustava o pristupu informacijama od strane javnosti (članak 38., stavak4) te i pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) koji je organski zakon kojim se uređuje Ustavom zajamčeno pravo građana na javnu informaciju (čl. 38.st.4. Ustava) pristup informaciji može biti ograničen samo u zakonom određenim slučajevima u odnosu na specifične vrste informacija i u svakom pojedinačnom slučaju, i to samo koliko je nužno u demokratskom društvu. U svakom od tih slučajeva (članak 15. Zakona) provodi se test razmjernosti i javnog interesa kako bi se utvrdilo preteže li javni interes za informaciju nad potencijalnom štetom koja bi mogla nastati za interes uslijed kojeg je moguće informaciju zaštititi. Čak i ako je potrebno uskratiti pristup informaciji u određenom dijelu, ostatak informacije mora se učiniti dostupnim. U odnosu na okoliš, u koji pripada i životinjski svijet, pravo javnosti na informaciju dodatno je ojačano putem međunarodnih i europskih dokumenata (Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. - Aarhuška konvencija; Aarhuška konvencija, Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu javnosti informacijama o okolišu od 28. siječnja 2003.) te Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15). Podaci iz lovnogospodarskih planova ni u kojem slučaju ne mogu biti općenito zaštićeni odredbom članka 39., stavak 2 Nacrta, osobito u odnosu na podatke o stanju divljači, gospodarenju, zaštiti, lovu, uzgoju i ostalim elementima iskorištavanja divljači koja uživa zaštitu i od interesa je za Republiku Hrvatsku, a na koje nadležna tijela daju suglasnost. U pojedinačnim slučajevima, a temeljem primjene Zakona o zaštiti tajnosti podataka ( NN 108/96 za poslovnu tajnu čl. 19-26) moguće je da određeni podatak predstavlja poslovnu tajnu, u kojem slučaju treba poštivati odredbe navedenog Zakona i istu odrediti poslovnom tajnom, ako kao takva ispunjava uvjete propisane Zakonom. Međutim, čak i uz proglašavanje poslovnom tajnom, isti je podatak podložan testu razmjernosti i javnog interesa u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama. Također, smatramo da nije moguće ovakvom zakonskom odredbom lovnogospodarske planove proglasiti autorskim djelima, već se isto može utvrditi samo u pojedinačnom postupku i to za pojedinačni plan. POVJERENIK ZA INFORMIRANJE Anamarija Musa Primljeno na znanje Poštovana, Vaš komentar je primljen na znanje uz napomenu da je predviđenom odredbom propisano da su javno dostupni baš oni podaci za koje Vi sami navodite da, citiramo: "podaci te plan predstavljaju okvir za iskorištavanje i unaprjeđenje (gospodarenje) populacijom životinjskih vrsta koja uživa zaštitu RH i od javnog je interesa. " te su kao takvi i interesantni za javnost. Zaštićen je samo dio podataka koje je izrađivač osnove morao kupiti, a na temelju kojih je došao do elemenata gospodarenja. Ako ti podaci nisu zaštićeni stavljamo u nepovoljniji položaj izrađivača koji je kupio podatke prema onome koji će do tih podataka doći besplatno pozivajući se na pravo na pristup tim podacima putem ovog Ministarstva.
601 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: "(3) Svi lovnogospodarski planovi prije donošenja moraju proći postupak procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu." Ova obveza proizlazi iz odredbi europskih direktiva o zaštiti staništa i ptica. Nije prihvaćen riješeno drugim zakonom
602 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: (2) Podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači, kao i svi ostali podaci iz lovnogospodarskih planova su javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije. Očita, i skandalozna, je namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza da proglasi lovnogospodarske planove tajnima „zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe (sic!), uključujući intelektualno vlasništvo“. Ova odredba je, naravno i protuzakonita. Jedina namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza je da sakriju planove od očiju javnosti kako na vidjelo ne bi izašla očajna kvaliteta ovih dokumenata, kao i intelektualno šarlatanstvo i neznanje (“intelektualno vlasništvo”) koje posjeduju izrađivači tih planova. Nije prihvaćen već odgovoreno
603 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. stavak (1) treba brisati. Danas izrada lovnogospodarskih planova, koji su sadržajno i praktično potpuno beskorisni dokumenti, predstavlja samo dobar izvor dodatnog prihoda malog grupi „stručnjaka“ koji se bave njihovom izradom i to skupo naplaćuju od lovoovlaštenika. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode će platiti ručak svakoj osobi koja nam donese lovnogospodarsku osnovu koja je utemeljena na točnim i provjerljivim podacima o populacijama divljači u lovištu. Izrada lovnogospodarskih planova na temelju nacionalnih planova upravljanja lovnom divljači putem nacionalnih povjerenstava će osigurati veću kvalitetu samih lovnogospodarskih dokumenata, ali će i bitno smanjiti troškove samim lovoovlaštenicima. Nije prihvaćen paušalno izneseni navodi bez ikakvih agumenata
604 eleonora hrupelj IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Nije prihvatljivo da podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni Nije prihvaćen već odgovoreno
605 Udruga Biom IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Predlažemo brisanje članka 39. stavka 2. nacrta Prijedloga Zakona budući da isti nije u skladu s Ustavom RH te Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13, 85/15). Člankom 39. stavkom 2. navodi se da gotovi svi podatci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo. Glavne odrednice razvijenosti regulacije i prakse na području prava na pristup informacijama javnog sektora jesu: 1) razina regulacije (ustavna, zakonska, podzakonska), odnos s uređenjem drugih segmenata informacijskoga upravnog prava (osobnih podataka, tajnih podataka i dr.) te odnos s odredbama o pristupu informacijama u posebnim (sektorskim) zakonima; 2) presumirana dostupnost spomenutih informacija, uz negativnu enumeraciju ograničenja pristupa pa se tako člankom 38. Ustava RH "Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom." te je osnovno načelo Zakona o pravu na pristup informacijama (dalje: ZPPI) jest da sve informacije moraju biti dostupne svim zainteresiranim ovlaštenicima. Postoje izuzeci, striktno propisani ZPPI, ovisno o kategoriji informacije kojoj je zatražen pristup. ZPPI u članku 8. precizno regulira situacije u kojima tijelo javne vlasti mora (‘uskratit će’) uskratiti pristup traženoj informaciji i situacije u kojima može to pravo uskratiti. 1. › Tijela javne vlasti uskratit će pravo na pristup informaciji ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena: državnom, vojnom, službenom ili profesionalnom tajnom ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka (st. 1. čl. 8. ZPPI) Međutim i u takvim slučajevima tijela javne vlasti moraju odobriti pristup u one dijelove informacija koji se, s obzirom na prirodu svog sadržaja, mogu objaviti. I informacije koje su označene državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom postaju dostupne javnosti nakon što prestanu postojati razlozi radi kojih je pravo na pristup takovoj informaciji uskraćeno. Ovdje navodimo i Mišljenje Povjerenice za informiranje u predmetu UP/II-008-07/14-01/218 Mišljenje povjerenice za informiranje koja u rješenju UP/II-008-07/14-01/218 navodi da su lovnogospodarske osnove planski akti koje odobrava ministarstvo nadležno za poslove lova, a kojim aktom se uređuje gospodarenje s divljači za koju je zakonom propisano da je od interesa za Republiku Hrvatsku. Također odredbama Ustava Republike Hrvatske uređena je osobita zaštita dobara od interesa za Republiku. Stoga lovnogospodarska osnova bez obzira što troškove iste u vezi izrade odnosno donošenja ili revizije snosi lovoovlaštenik je od javnog interesa jer pokazuje kako se gospodari lovištem i divljači odnosno kako će se gospodariti lovištem i divljači u određenom razdoblju tj. dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku. Nije prihvaćen već odgovoreno
606 Klub pudla Hrvatska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Obavezno lovnogospodarske osnove moraju biti javno dostupne i transparentne Nije prihvaćen već odgovoreno
607 Maja Lilith Klemen IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Zbog smanjenja rizika od zlouporabe SVI podaci iz lovnogospodarskih planova moraju biti javno dostupni dokumenti ako su planovi i sprovedene radnje izvedene, između ostalog, u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti! Nije prihvaćen već odgovoreno
608 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Lovnogospodarske osnove moraju biti javno dostupne svima! Nije prihvaćen već odgovoreno
609 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Nije prihvatljivo da podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, ako se tvrdi da lovstvo nije samo komercijalni interes, već da mu je glavna zadaća očuvanje prirode i bioraznolikosti, što je interes svih građana RH: Nije prihvaćen bitni podaci odnosno podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova jesu javno dostupni
610 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 40. Da li je st. 3 stvarno provediv u praksi? Da li i na koji način može neka lovačka udruga natjerati nekoga da snosi troškove revizije LGO ako se površina lovišta smanji zbog urbanizacije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje, trebalo bi biti provedivo.
611 Aljoša Duplić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. Kroz središnju lovnu evidenciju podaci o ostavrivanju kvota moraju biti dostupni središnjem državnom i javnom tijelu koja su nadležna za poslove zaštite prirode, a u sklopu toga i provedbe propisa iz međunarodne trgovine ugroženim vrstama (EU i CITES propisi). Danas to nije slučaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
612 Željko Vlaisavljević IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. Ponoviti ću već djelomično naveden prijedlog ustrojstva Središnje lovne evidencije s time da pristup i korištenje bude obvezno sa sve lovoovlaštenike i koncesionare, a ustroj sličan iskustvima naših susjeda i članova EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
613 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. U potpunosti se slažemo s gospđom Musa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
614 Anamarija Musa IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. U odnosu na Središnju lovnu evidenciju, predlažemo propisati javnu objavu iste i to u strojno čitljivom formatu, s obzirom da je objava javnih registara u strojno čitljivom formatu obveza iz Zakona o pravu na pristup informacijama (članak 10., stavak 1., točka 5.) i uskrata je moguća samo u slučaju postojanja zakonskih pretpostavki. Ista obveza proizlazi iz Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja je preuzeta Zakonom o pravu na pristup informacijama. Predlažemo propisati i obvezni sadržaj Središnje lovne evidencije koji je javno dostupan POVJERENIK ZA INFORMIRANJE Anamarija Musa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
615 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI U poglavlje V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI uvrstiti odredbe članka 56. Postojećeg Zakona i u Nacrt novog Zakona o lovstvu: (1) Sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) smiju se upotrebljavati samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači te na način kojim se ne ugrožava i ne onečišćava okoliš. (2) Pravna ili fizička osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršćake ili sl. dužna je o tome prije obavijestiti lovoovlaštenika najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i/ili okoliša. (3) Poljoprivredni strojevi pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači. (4) Pravna ili fizička osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja na nepropisan način, pali strništa, kukuruzišta ili tršćake ili upotrijebi stroj suprotno odredbama stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka, dužna je nadoknaditi štetu nastalu na divljači upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje, razmotrit će se.
616 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI Članke 47. do 51. Odnosno odredbe koje se odnose na stručnu osobu za provedbu LGO i lovočuvarsku službu primjerenije je staviti u III. poglavlje „ PRAVO LOVA“. Predlažemo u potpunosti brisati odredbe članka 47. 48. 49. I 50 i 51. te zadržati odredbe članka 57. I 58. postojećeg Zakona o lovstvu. (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/6, 41,/16, 67/16) Smatramo da je neutemeljeno uvjetovati da stručna osoba za provedbu LGO treba imati status pravne ili fizičke osobe sa zaposlenim osobama odgovarajuće stručne sprema , a da se istovremeno u ovom Nacrtu odustalo od takvog uvjeta kad je u pitanju izrada lovnogospodarskih planova. Nadalje, predložene odredbe dodatno će financijski opteretiti lovoovlaštenike, a da se pri tome neće pridonijeti kvalitetnijem izvršavanju stručnih poslova u odnosu postojeći sustav. Stručna pravna ili fizička osoba će poslove obavljati na tržišnim principima i za očekivati je, obavljati stručne poslove u više lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
617 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. nadopuniti članak "sukladno Zakonu o zaštiti prirode" Primljeno na znanje Predmetno ne uređuje Zakon o zaštiti prirode već Zakon o lovstvu.
618 Petra Rodić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. Potrebno preformulirati članak: Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim vrstama i njihovim staništima. Lovno gospodarenje ne utječe samo na životinjske vrste već na sve komponente bioraznolikosti, uključujući staništa. Primljeno na znanje Hvala na komentaru
619 Maja Lilith Klemen V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. Kojim drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima? Prihvaćen Hvala na komentaru.
620 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. (1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Jelene lopatare i divlje svinje na otocima tretirati kao nepoželjnu divljač tj onemogućiti gospodarenje njima te ih izuzeti iz pojma divljači Primljeno na znanje Primljeno na znanje
621 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. (1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Jelene lopatare i divlje svinje na otocima tretirati kao nepoželjnu divljač tj onemogućiti gospodarenje njima te ih izuzeti iz pojma divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
622 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. Podržavam primjedbu na čl. 43. koju je u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode podnio g. Mikuška. Prihvaćen Primljeno na znanje.
623 Aljoša Duplić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. Predlažem izmjenu teksta u čl.43., st.2. da glasi "Uvođenje novih vrsta iz stavka 1. ovoga članka ne smije predstavljati rizik za bioraznolikost." Naime pojam bioraznolikost uključuje ekosustave, staništa, sve vrste, tekst kako je stoji u Nacrtu prijedloga Zakona ograničen je samo na staništa i samo dio vrsta koje su ili biljke ili životinje. Što npr. s gljivama? Daljnji tekst je komentar na neke druge djelove predložene Nacrtom prijedloga Zakona o lovstvu koji su u suprotnosti su s člankom 43. Prijedlog da se grivastog skakača uvrsti na popis divljači u suprotnosti je s ovim člankom. Naime, grivasti skakač je u prirodu RH dospi namjernim, ilegalnim uvođenjem ili slučajnim bjegom te je trebao biti uklonjen iz prirode kao strana vrsta. Za ovu vrstu nikada nije napravljena studija rizika sukladno Zakonu o zaštiti prirode, odnosno u skladu s Pravilnikom o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08). Obzirom na literturu o utjecaju introdukcije predmetne vrste, prije svega u Španjolskoj, te na ekologiju ove vrste nemoguće je isključiti postojanje ekološkog rizika, odnosno nije moguće isključiti štetan utjecaj na prirodna staništa, dvilju zavičajnu floru i faunu... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
624 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 43. potrebno je brisati: Ovaj članak treba brisati, a uvođenje divljači u lovište zabraniti. Ne postoji niti jedan znanstveno-stručni razlog zbog čega bi se nove vrste divljači unosile na površine u ili izvan lovišta. Uvođenje vrste izvan njenog prirodnog područja rasprostranjenosti predstavlja introdukciju. Osim što je introdukcija sa biološkog i ekološkog stanovišta potpuno neprihvatljiva i nepoželjna, introducirane vrste danas uzrokuju milionske štete na područjima na kojima prirodno ne obitavaju. Dobri primjeri takve loše prakse u prošlosti predstavljaju unos divljih svinja na jadranske otoke (npr. Cres), muflona na Pelješac itd. gdje uzrokuju milionske ekonomske štete, a lovci više nisu u stanju kontrolirati njihove populacije. Introdukcija podliježe strogim zakonskim propisima te je regulirana Zakonom o zaštiti prirode. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
625 eleonora hrupelj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. podržavam Futuru Dodati: "Zabranjeno je uvođenje novih vrsta na otoke , osim ako njihovo uvođenje ima za cilj očuvanje ili spašavanje eko-sustava otoka'' što se čini nakon provedenih znanstvenih istraživanja Primljeno na znanje Primljeno na znanje
626 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. Dodati: "Zabranjeno je uvođenje novih vrsta na otoke , osim ako njihovo uvođenje ima za cilj očuvanje ili spašavanje eko-sustava otoka'' što se čini nakon provedenih znanstvenih istraživanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
627 Irena Petak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Lov kao gospodarska, turistička i rekreativna aktivnost nema ulogu zaštite životinja!!! Čak štoviše, lov u svojoj dosadašnjoj formi čimbenik je uništavanja prirode. Samo sanitarni lov, propisan u specifičnim okolnostima, može odigrati zaštitnu ulogu. S obzirom na sadašnje stanje prirode i sve dostupno znanje, vrijeme je da se o lovu ne govori kroz prizmu zaštite. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
628 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj, na način da se uz lovačke metode mogu koristit i znanstvene,kao npr. Imunokontracepcija , te selektivna upotreba otrova, za ciljane vrste koje nije dozvoljeno uzgajati kao npr.na otocima i slično. Nije prihvaćen Hvala na komentarima i promišljanjima.
629 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj, na način da se uz lovačke metode mogu koristit i znanstvene, kao npr. imuno kontracepcija , te selektivna upotreba otrova, za ciljane vrste koje nije dozvoljeno uzgajati kao npr. na otocima i slično. Nije prihvaćen Korištenje otrova ne može biti nikako jedna od prihvatljivih metoda.
630 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Podržavam prijedloge g. Tibora Mikuške u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode po točkama 6., 8., 10. i 13., te prijedlog Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP po pitanju točke 6.,8., 10., 13. i 14. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
631 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Članak44. Točka 6. bristi riječ " unošenje.. "ovo je spasonosna metoda kada se promaši lovnogospodarska osnova, previše se odstreli . LD i uvijezk zmnaju da onda mogu kupiti xy životinja i svi sretni! Točka 8. brisati riječi " drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama", ako se cijela postupanja u lovištu temelje na lovnogospodorskoj osnovi i ona je kvalitetno napravljena (vidimo kvalitetu jamči Ministarstvo) kako se može desiti ovakva mogućnost. I uz predpostavku da je lgo rađena u skladu s kvaltetnom procjenom ekološkog kapaciteta staništa. Toča 10. dodati " u slučaju elementarnih nepogoda ili druge ugroženosti". širo tumačenje ovog Zakona i točke 10. dovodi do tovljenja određenog broja životinja kako bi ih dakako bilo više za odstrel (povećavanja kvote odstrela) a i kilaža nije zanemariva. Točka 13. izbaciti "... paljenje strništa,kukuruzišta, tršćaka i sl"Znamo da upravo raznim vrtsama kako divljači tako i zaštićenim i nezaštićenim divljim životinjama pružaju utočišta , gnjezdilišta i slično. Apsolutno nedopustive radnje! Toča 14. dodati"... koji imaju položen radni ispit Opaska; interesantno je da su lovci radili LGO i po pitanju unošenja i razmnožavanja npr. divljih svinja, muflona itd. posvuda pa i na otocima. svakako se radilo o tajnim i stručno napisanim LG osnovama? Slažemo se ?Dakle citiram V.Sljepčevića " Lovoovlaštenici su brojni, distribuirani, dobrim dijelom voljni i sposobni sudjelovati u projektima kontrole i eradikacije stranih invazivnih vrsta, što je dosad i bio slučaj. " Pitam se gdje je zapelo , tko je onda doveo do ove situacije. Apsoluno se s lažem s "brojni, distribuirani". Ostali bi se možda uključili da se i kod njih vrti ovolika količina novaca kao u ovoj "skupini". što je i kada postalo invazivna vrsta, metode i način njihove kontrole trebaju raditi razna Ministarstva te ona donositi metode, trajanje itd kako ove vrste suzbiti. Nije prihvaćen već odgovoreno
632 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. Točku 13. potrebno je izmjeniti da glasi: "13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi." Potrebno je brisati riječi „ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.“. Paljenje tršćaka i drugih staništa je potpuno neprihvatljiva djelatnost, kako lovoovlaštenika, tako i drugih osoba, jer tršćaci predstavljaju izuzetno vrijedna staništa za brojne svojte životinja, te služe kao područja za skrivanje divljači od vremenskih ili drugih nepogoda. Stoga je paljenje tršćaka potrebno brisati sa popisa “uzgoja i zaštite divljači“ jer ta djelatnost uzrokuje velike štete populacijama divljači i mnogih strogo zaštićenih vrsta životinja, prvenstveno pticama koje za uspješno gniježđenje trebaju staru gustu višegodišnju trsku, te ne mogu gnijezditi u mladoj slabašnoj trsci koja se razvije nakon požara. Od divljači, fazan, lisica, divlja svinja i srna vrlo često obitavaju i razmnožavaju se u suhim obalnim dijelovima tršćaka, upravo u pojasu koji je obično najviše pogođen požarom. Nije prihvaćen ova odredba obvezuje na poduzimanje preventivnih mjera prilikom navedenih aktivnosti, a koje između ostaloga obuhvaćaju i istjerivanje divljači kako ne bi došlo do štete na populaciji
633 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (10) potrebno je dopuniti da glasi: „10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode, u slučajevima elementarnih nepogoda i njene ugroženosti“ Uobičajena praksa današnjeg lovnog gospodarenja je prekomjerno hranjenje divljači kako bi se populacije željenih vrsta održale na broju iznad kapaciteta staništa i time povećale kvote za odstrjel. Jedan od najsramotnijih primjera takve prakse nalazimo u zaštićenom području Parka prirode Kopački rit (državno lovište Podunavlje-Podravlje) gdje se jelenska divljač umjetno uzgaja i tovi do brojnosti koja potpuno onemogućava prirodnu obnovu šuma. Stoga prihranjivanje divljači treba dozvoliti samo u slučajevima ekstremnih vremenskih situacija. Nije prihvaćen osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode ima svrhu i odvraćanja divljači od počinjenja šteta
634 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (8) potrebno je izmjeniti da glasi: „8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj.“ Riječi „drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama“ potrebno je brisati. Ako je lovnogospodarska osnova utemeljena na točnim i znanstvenim podacima o brojnosti i rasprostranjenosti divljači (što danas nije slučaj) onda divljač ne može činiti štetu drugoj divljači ili ostalim životinjskim vrstama jer je njihov broj u stanju ekološke ravnoteže sa uvjetima u staništu. To je jedno od osnovnih pravila populacijske ekologije. Međutim, divljač može činiti štetu usjevima, šumama i drugoj imovini ukoliko je njihov broj preveliki u odnosu na ekološki kapacitet staništa. Takve primjere imamo širom Hrvatske, kao npr. u Kopačkom ritu gdje u državnom lovištu „Podunavlje-Podravlje“ preveliki broj jelena i dijelom divljih svinja sprječava prirodnu obnovu šuma. U takvim slučajevima Zakon mora propisati mogućnost njihova uklanjanja i smanjivanje broja na razinu koja je u skladu s ekološkim kapacitetom staništa. Pozdravljamo namjeru Ministarstva da zabrani daljnje "uklanjanje mačaka i pasa" iz lovišta što je u praksi označavalo njihovo ubijanje, a ne hvatanje i transport u odgovarajuće azile. Nije prihvaćen lovnogospodarska osnova je plan koji se donosi za 10 (deset) godina te je potrebno ostaviti ovu mogućnost jer se stanišni uvjeti u deset godina mogu uvelike mijenjati
635 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (6) potrebno je izmijeniti da glasi: „6. čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja“ Riječ „unošenje“ potrebno je brisati. Postizanje brojnosti divljači utvrđene lovnogospodarskom osnovom putem unošenja novih jedinki je potpuno neprihvatljivo jer potiče da se lovoovlaštenici nonšalatno odnose prema svojim obvezama uzgoja i zaštite divljači znajući da će na kraju perioda važenja lovnogospodaske osnove na tržištu kupiti potreban broj divljači i umjetno ih „ubaciti“ u lovište. Nije prihvaćen divljač se najčešće unosi s ciljem osvježavanja krvi odnosno popravka genetske slike, a ne iz razloga koje nonšalantno navodite
636 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Boris Katić, slažemo se sa svim što ste napisali o neodgovornim vlasnicima pasa (mačke su malo diskutabilnije sve dok se ne propiše obavezno čipiranje) i slažemo se s vašom osudom krvoločnog ubijanja životinja koje ste opisali. Za ovo najstrože kazne! Iako, kada bi se uklonio uzrok, prekinula bi se i ova rabota. Uklanjanje nelovnim metodama koje su imale uspjeha u svijetu (imunokontracepcija) je sigurno put k tome. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
637 Boris Katić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Meso divljači mora imati papir o svom porijeklu kao i kod drugih članica EU,da li u privatnom frižideru,društvenom,udrugi,restoranu,hotelu...zna se tko može prodavati divljač i kako...naravno da crno tržište potstrekuje krivolov,ali u segmentu lovokradica koji najčešće i nisu lovci,nemaju ni lovački ispit,nemaju ni pušku mnogi,ni psa...pogledajte koliko divljači strada samo u ošicama,lacima,sajlama,klopkama...koliko imamo populacije koja brani svoje usjeve,povrtnjake,vočnjake,pčelinjake,nisu lovci,ali odlome od divljači...Lovcima je davno sve već jasno i mi smo ti koji hvatamo,prijavljujemo,sudimo se,trpimo štete od krivolovaca,lovokradica najviše mi. Da li Vi zaista mislite da nema znanstvenika među lovcima??? Ubijanja divljih svinja sjekirama,toljagama,čekičima odobravate na otocima i slavlja stočara i poljodjelaca takvog tipa,ali lov puškom ne podržavate???Eradikacija Vam je kao zaštitarima prihvatljiva Mi nismo ničiji operativci pa nećemo nikada biti ni Vaši pogotovo ne metodama koje držimo da su sve samo ne humane. Psi i mačke sam napisao,žalosno je da nam se to uopće inputira,ali ako ćemo mi to hvatati živo,dovoziti svojim vozilima,svoje vrijeme trošiti i sredstva,ako će lovci štete trpjeti od tih koji nemaju vlasnika,super,idemo,samo molim da nam se plati sve prethodno narečeno,posebno ubijena i pojedena divljač. Najveći problem je što su ljudi ti koji su mješance zametnuli fenida i kanida koji sad rade najveće štete i problem se javlja lutalica. Oni koji provode ilegalne borbe pasa,koji su namjerno križali vuka i pse radi takovih pobuda,nakana ne spominjete. Pa od 500 mačaka u selu koliko ih ima čip,koliko ih ima gazdu? Da li je vlasnik i dobročinitelj onaj koji nahrani dva puta sedmično svoju macu kraj kontejnera ili onaj koji je uzme k sebi u dom i hrani je,brine se o njoj svakodnevno??? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
638 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Uvrstiti u članak mjeru odstrijeljivanja pasa i mačaka lutalica u lovištu...jest da je možda nečiji ljubimac, ali tko bi pustio svog mezimca u divljinu bez zaštite i nadzora??? Primljeno na znanje primljeno na znanje
639 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Vedran Slijepčević, prodaja mesa divljih životinja na crno je dokaz krivolova. Lovcima ovo nije jasno, nadamo se da zakonodavcu jest. Akcjski plan ne donosi rezultate, znači da ne djeluje. Nelovne metode su uspješno primjenjuju u svijetu (imunokotracepcija), nepotrebno je otkrivati toplu vodu, treba samo iskreno i pošteno krenuti u rješavanje problema i uz lovce kao operativce, uključiti znanstvenike na izradi i provedbi projekta. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
640 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Futura, smatram da Vam niste dovoljno upoznati s lovstvom, pa Vam je vjerojatno i definicija krivolova strana. Eradikacija vrsta poput divlje svinje koja se trenutno smatra nepoželjnom na otocima i izvodi se prema akcijskom planu nije krivolov. Lovci su opremljena, osposobljena, najbrojnija, najraširenija i najzainteresiranija interesna skupina koja bi se mogla i trebala uključiti u eradikaciju invazivnih vrsta. Vašu metodologiju eradikacije nelovnim metodama ne bih komentirao. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
641 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Vedran Slijepčević, možda vi zaista i niste upućeni u stvari koje se događaju na otocima vezano za invazivne vrste i na koji je način eradikacija povezana s krivolovom. Jer, ubijanje svake divlje svinje na otoku stočari i poljoprivrednici pozdravljaju i to je jedan od raszloga zbog kojeg šute kad se meso prodaje mimo propisa, po kućama. Nipošto ne podržavamo uklanjanje invazivnih vrsta lovnim metodama. Naši otoci zaslužuju znanstveno utemeljene programe za uklanjanje invazivnih vrsta s otoka ali prvenstveno nelovnim metodama. Nama je jasno da zaštita prirode zahtjeva brze i učinkovite metode, dok dobrobit životinja inzistira na humanim metodama koje su spore. U svemu tome, lovce vidimo samo kao operativce na terenu koji nemaju gospodarski i rekreativni interes. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
642 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Futura, nigdje nisam spomenuo isključivo pravo i obvezu. Neosnovano preuveličavate. U okviru zaštite divljači, čuvanja lovišta svakako lovoovlaštenicima treba dati pravo i obvezu kontrole invazivnih životinjskih vrsta. To nema nikakve veze s krivolovom. Lovoovlaštenici su brojni, distribuirani, dobrim dijelom voljni i sposobni sudjelovati u projektima kontrole i eradikacije stranih invazivnih vrsta, što je dosad i bio slučaj. Nema smisla da se invazivci šire i ugrožavaju bioraznolikost dok svi nemoćno promatraju. Podršku oko programa eradikacije invazivaca nije razumno očekivati od udruga za zaštitu ljubimaca i sličnih, iako bi bilo jako dobro i korisno da i oni pokažu ekološku svijest i posvete se aktivnostima vezanima uz zaštitu prirode i okoliša, umjesto da kategorički brane i svakom prilikom pokušavaju ograničiti aktivnosti koje rezultiraju smrću životinja, koliko god te invazivne vrste štetne bile po stanište, divljač, ali i ugrožene i zaštićene vrste. Prosječan lovac dobro percipira problematiku invazivnih vrsta i želi se uključiti u njezino rješavanje. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
643 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Ve3dran Slijepćević, slažemo se da treba i ovaj problem regulirati ali ne na način da se metode eradikacije svode isključivo na lovne metode i ne da lovci imaju isključivo pravo i obvezu na temelju paušalnih procjena vršiti eradikaciju invazivnih vrsta. Treba propisati načine dokazivanja da je neka vrsta invazivna. U proti vnom, opet se potiče krivolov. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
644 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. dodati: 17. Kontrolu, odnosno eradikaciju stranih invazivnih životinjskih vrsta na području lovišta. Obrazloženje: Sve strane životinjske vrste koje imaju invazivni karakter predstavljaju trajnu i rastuću ugrozu populacijama strogozaštićenih vrsta i divljači kao i samom staništu. Lovoovlaštenicima, kao subjektima koji provode uzgoj i zaštitu divljač treba dati pravo i obvezu kontrole, odnosno eradikacije tih invazivnih životinjskih vrsta što širom paletom selektivnih dostupnih sredstava. Nije prihvaćen ovaj Zakon nema nikakve veze sa stranim invazivnim vrstama
645 Luka Brkljačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. St. 16. .... i protuzakonite ispaše stoke. Nije prihvaćen riješeno drugim zakonima
646 Luka Brkljačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. St. 15 čuvanje lovišta, divljači kako od vremenskih I elementarnih nepogoda tako i od pasa i mačaka lutalica koji se po lovištu kreću bez nadzora. Primljeno na znanje primljeno na znanje
647 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Općina Vojnić i Miheel Glavaš, ukanjanje pasa i mačaka iz lovišta može se vršiti samo fizičkim premještanjem iz lovišta na način kako je regulirano Zakonom o zaštiti životinja. Usmrćivanje je kažnjivo godinom dana zatvora prema Čl. 205. Kaznenog zakona. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
648 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Mihael Glavaš, tvoj prijedlog je u sukobu sa Kaznenim zakonom i Zakonom o zastiti zivotinja. Osim toga ne postoje psi/macke lutalice, obzirom da nisu divlje zivotinje, oni su vlasnistvo fizicke i/ili pravne osobe, koja ukoliko nisu cipirani je prekrsila Zakon o zastiti zivotinja i Zakon o veterinarstu. Dakle, ako je financijski izdatak za proracun ubijanje divljih svinja (angazman koji treba odraditi lovacko drustvo na prostoru koji ugrozava ljude, imovinu..) onda je i ubijanje pasa/ macaka skupljanje leseva i zbrinjavanje u skaldu sa Zakonom daleko skuplje. Ono sto moze biti doprinos je naplata kazni za zivotinje koje se krecu bez pratenje vlasnika i, jasno, provodjenje zakona starog preko 20 godina, o obvezi oznacavanja pasa. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
649 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Uvrstiti u članak mjeru odstrijeljivanja pasa i mačaka lutalica u lovištu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
650 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Stavak 14 treba izmijeniti u "korištenje lovačkih pasa sa položenim radnim ispitom". Nije prihvaćen bit će propisano pravilnikom
651 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. stavak 14. izmijeniti u - korištenje čistokrvnih lovačkih pasa registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač Nije prihvaćen ovaj Zakon ne regulira rodovnice pasa
652 općina Vojnić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. stavak 8. ovoga članka treba glasiti: 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj , te uklanjanje pasa lutalica iz lovišta. Primljeno na znanje primljeno na znanje
653 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Podržavam prijedlog g. Tibora Mikuške da je članak 45. stavak 1. potrebno izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta te stavak (2) da glasi „(2) Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje staništa divljači." Predlažem da sadašnji stavak (2) postane stavak (3). Primljeno na znanje Odgovoreno prije.
654 Aljoša Duplić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Smatram potrebnim dodati izuzeće od ovog članka za vrste koje se vode kao kao strane i invazivne u RH ili nekim njenim djelovima, a nalaze se na popisu divljači. U područjima u kojima su strane i invazivne potrebno ih je uklanjati bez ograničenja svim dopuštenim sredstvima, a članak 45.,st. 1. u suprotnosti je s tim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
655 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U potpunosti se slažem,o s prijedlogom T.Mikuške Članak 45. stavak 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta Nije prihvaćen Odgovoreno prije.
656 Petra Rodić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
657 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 45. stavak 2. potrebno je izmjeniti da glasi: „(2) Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje staništa divljači." Uništavanje oznaka granica lovišta ili lovnotehničkih objekata (čeka i sl.) spada u vandalizam, ali nema nikakvog utjecaja na dobrobit divljači. Međutim, uništavanje staništa (npr. paljenjem, prenamjenom zemljišta i sl.) ima izravni negativni utjecaj na populacije divljači koje u njemu žive. Primljeno na znanje Uništavanje staništa i prenamjena zemljišta staništa propisane su drugim zakonima.
658 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 45. stavak 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
659 Boris Katić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Dakle po meni nema diranja ženki i podmlatka,članak je dobar...vrane,šojke,gačci....sve stoji....nestalo je puno predivnih ptica iz gradova,ali tu su kune i vjeverice barem podjednako zaslužne,budimo realni..ćukovi,sove,razni pernati predatori...držim da se mungos koji je zaista problem za svu sitnu divljač,ali i jaja,ptiče pjevica isto mora reducirati...nisam za pucanje bređih košuta,suprasnih krmača,ne ojanjenih muflonki...ili onih koje vode malu telad,prasad,janjad,na otocima je masakr...sa divljači,pa i predatorima,dlakavim i pernatima treba gospodariti,biti čovjek i usuditi se GOSPODARITI....odgovorno,savjesno,milosrdno i pravedno da bioraznolikost se ne svede samo na pramenku na otocima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
660 Tomo Svetić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Cagalj bi trebao biti izuzet iz ovog Clanka 45. jer je alohotna divljac s velikom ekspanzijom i negativnim utjecajem na lovista. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
661 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Slažem se sa prijedlogom Viktora Šegrta, sa pravilnim gospodarenjem pernatom divljači i u ostalim lovištima, radna kinologija bi mogla imati značajnu ulogu kao pokretač gospodarske i turističke djelatnosti lokalnih zajednica, jer iznos od 500.000,00 eura godišnje dobit koliko su naveli u istraživanju, sigurno ne smije biti zanemariv! Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
662 Viktor Šegrt V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Sukladno prijedlogu izmjena ovog članka vidljiv je dio koji se odnosi na „zabranu lova pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja; migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad“. Zabrana lova kada pernata divljač inkubira jaja ili vodi mlade je potpuno razumljiva, no što točno znači zabrana lova „u različitim stadijima razmnožavanja“ nije jasno definirano. Kako je definicija lova u Hrvatskoj vrlo široka, te čak podrazumijeva i čisto traženje divljači bez tendencije odstrjela (objašnjena nužna izmjena kod definicije Lova u članaku 52.), jasno je da ovakva zabrana indicira i zabranu npr. traženja pernate divljači u početnom dijelu godine (2 – 3 mjesec), kada npr. trčke tek počinju formirati parove a fazani se kreću okupljati u jata. Sve to bi se lako moglo podvesti pod stadij razmnožavanja. Valja istaći da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije ima pravo samostalno kreirati svoje zakone u skladu sa europskim direktivama koje jesu zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a moraju ostvariti, međutim, svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj (https://europa.eu/european-union/eu-law/legal-acts_hr). Da ovakve izmijene mogu donijeti direktne gubitke hrvatskom gospodarstvu ako se zabrani traženje pernate divljači bez odstrjela sa psima (Obuka lovačkih pasa bez odstrjela nije lov), i to posebno na ruralnom prostoru, te koliko trenutno od takvih aktivnosti ima koristi, jasno prikazuju provedena istraživanja Boškovića i Duke (2015.). Bošković i Duka (2015.) na osnovu istraživanja provedenog tijekom ispita u radu pasa ptičara bez odstrjela pernate divljači (traženje trčki bez odstrjela) iznose konkretne podatke da se prihodi lokalnoj zajednici od ispita u traženju trčki u jesen i proljeće u Zadarskoj županiji procjenjuju na više od 500 000 eura uključujući i prihode od usluga smještaja a da pri tome nije odstrijeljena niti jedna trčka – znači samo traženje divljači uključujući i proljetni dio godine kada bi se moglo smatrati da su trčke u „stadiju razmnožavanja“. U studiji slučaja navedenoj kod Šegrta (2017.) uspoređena je dobit od jesenske i proljetne dresure i ispita u radu pasa ptičara bez usluga smještaja u jednom lovištu sa mogućom dobiti ostvarenoj od odstrjela trofejnih veprova u zlatnoj medalji, uzevši u obzir da je divlja svinja daleko najbrojnija divljač u Republici Hrvatskoj. Iz izračuna je proizašlo da bi okvirno trebalo odstrijeliti oko 86 trofejnih grla divljih svinja u zlatnoj medalji u jednom lovištu da bi se približilo iznosu koji se ostvari u 6 mjeseci dresure i ispite pasa ptičara u jesen i proljeće u traženju trčki bez ijednog odstrijeljenog kljuna. Valja naglasiti da se ovakve manifestacije na pernatu divljač koja se traži sa psima ptičarima bez odstrjela održavaju diljem Europe – Francuska, Italija, Nizozemska, Austrija, Mađarska itd. čemu svjedoči i veliki broj časopisa. Za primjer je dovoljno pogledati samo zadnji broj renomiranog časopisa o lovačkim psima Gazzeta Cinofilia od lipnja 2017. godine, gdje su navedeni ispiti u traženju pernate divljači u proljeće bez odstrjela u Francuskoj, Nizozemskoj i Italiji, kada bi se po ovoj definiciji lako moglo zaključiti da je pernata divljači u „stadiju razmnožavanja“. Ipak, s obzirom da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije poštuje pravnu stečevinu iste, te da ne bi došlo do mogućih kolizija hrvatskog zakonodavstva i europskih direktiva, ali i da bi zaštitili ono što Republici Hrvatskoj stvara gospodarsku dobit i pomaže u provedbi kohezijske politike Europske Unije, ili preciznije stvaranje ujednačenog rasta i razvoja svih zemalja članica, valja obavezno izbaciti Obuku lovačkih pasa iz članka 52. kao termina koji podrazumijeva lov. Osim toga, treba naglasiti da traženje npr. parova trčki u početnom dijelu godine kao i traženje formiranih jata fazanske divljači služi i kao izvrstan način kako locirati iste te im ciljano postaviti hranilišta u blizini njihovih prostora za gniježđenje da bi mogli izvesti veći broj mladih (Šegrt, 2017.). Konačno ovakva zakonska izmjena pomoći će dodatno razvoju lovstva i lovnog turizma bez odstrjela divljači u Hrvatskoj te biti u skladu s Europskom poveljom lova i bioraznolikosti (Council of Europe, 2007.). Literatura: 1. Bošković, I., Duka, E. (2015): Trčka – pokretač lovne kinologije i lovnog turizma. Zbornik priopćenja 2. znanstveno – stručnog skupa: Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti, str. 13. 2. Šegrt, V. (2017): Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) obnova populacije ispuštanjem i gospodarenje prirodnom populacijom, ISBN 978-953-59526-0-2, str. 111. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na iscrpnom objašnjenju.
663 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, dodala bih samo osim vrana, iz istog razloga dolazi do najezde stakora. Umjesto bacanja otrova koji uredno prilikom ispiranja bivaju otopljeni u vodotocima ili podtlakom usisani u vodoopskrbne cjevovode kada se rabe u njihovoj blizini (gubitci odnosno propustanje vodoopskrbnih cjevovoda na nekim lokacijama je i preko 40%). Na prodrucju R. Hrvatske gotovo ne postoji postrojenje koje uklanja takve tvari iz vode. Rad na kulturi zivota, je higijensko i zdravstveno gledano najucinkovitiji, a s ekonomskog stajalista najprihvatljiviji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
664 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Zvonimir, prvi korak za smanjenje broja vrana je dostupnost hrane. to znači da treba čistiti smeće. Mihael, uklanjanje gnijezda nema nikavog učinka na smanjenje broja vrana, jer one zatim polažu nova jaja i tada mogu postati agresivne. Prirodna kontracepcija je da im se promućkaju jaja u gnijezdu. (što još nije naučio zagrebački Holding, jer se ne konzultira sa stručnjacima). Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
665 ZVONIMIR HIMELREICH V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Kako riješiti preveliko razmnožavanje vrana na račun drugih prica? Primjer: na otocima su vrane potisnule galebove, te uništavaju ptice pjevice koje su potpuno nestale. Nekada su pjevali slavuji i galebovi, sad kriče vrane. Zaštitari će reći da se ne smiju jaja uništavati... no, poremećaj ravnoteže se dogodio i čovjek bi trebao intervenirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
666 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Potrebno je dozvoliti uklanjanje gnijezda pernatih predatora (šojka, svraka, vrana) u vrijeme kada se ne koriste Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
667 Dolores Bartolac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i predlažem da se članku 46. doda stavak 3. koji bi glasio: "Psi i mačke zetečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Pohvaljujem Ministarstvo što je izbacilo nehumanu odredbu o mogućnosti lovaca da "uklanjaju" pse i mačke u lovištima, što je dovodilo do slobodne interpretacije i samovolje lovaca te je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcionira ubijanje pasa i mačaka novčanom, odnosno zatvorskom kaznom. Nije prihvaćen već odgovoreno
668 Đurđa-Nika Goluža V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem u čl. 46. dodati stavak 3: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
669 Dijana Peretin V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se ovaj članak nadopuni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka, odnosno nečijih izgubljenih ili pak napuštenih životinja, krajnje je nehumano, primitivno i etički neprihvatljivo, i kao takvo ne smije biti prepušteno samovolji i subjektivnim procjenama lovaca. Nadam se zakonu koji će zaštititi nemoćne i nedužne životinje od ubilačkih nagona lovaca, čemu, ako želimo biti koliko-toliko suvremeno društvo, moramo težiti. Izgubljeni pas ne zna da se nalazi u lovištu, 300 m udaljen od nastambe vlasnika. On se samo želi vratiti svome domu. Ne možemo dopustiti da taj pas bude ubijen zbog nečije zabave i užitka! Nije prihvaćen već odgovoreno
670 Lidija Miklošević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Napuštene i izgubljene pse i mačke treba zaštititi zakonom. Njihovo ubijanje u lovištima je nedopustivo. Nije prihvaćen već odgovoreno
671 Marijana Mašić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem promjenu te podržavam da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Društvo treba težiti rješavanju problema, ali i zabavi bez ubijanja. Nije prihvaćen već odgovoreno
672 Tatjana Zajec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. U ime udruge "Didona" - veterinari za zaštitu i dobrobit životinja. Treba dodati odredbu kojom se propisuje što se radi točno s psima i mačkama koji su se našli u lovištu, bez obzira na razlog zbog kojeg su tamo. Prema Zakonu o zaštiti životinja dovoljno je da se i prema njima odnosimo kao i prema bilo kojoj drugoj napuštenoj ili izgubljenoj životinji pa je potrebno i u ovom zakonu takve životinje i nazvati napuštenom ili izgubljenom životinjom i jasno spriječiti zloupotrebe i kriva tumačenja zakona. Nije prihvaćen već odgovoreno
673 Alen Jerinić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se ovaj članak nadopuni stavkom 3. a taj stavak bi trebao glasiti: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što napokon zabranjuje ubijanje pasa i mačaka u lovištima. Nedužnim životinjama treba pomoći a ne ih ubijati. Lovci bi trebali uklanjati zamke za divljač umjesto što ubijaju nedužne životinje. Nije prihvaćen već odgovoreno
674 Lana Šegetin V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlazem da se ovaj clanak nadopuni dodavanjem stavka broj 3. Psi i macke zeteceni na podrucju lovista smatraju se napustenim ili izgubljenim zivotinjama i nalaznici su ih duzni zbrinuti suzkladno odredbama Zakona o zastiti zivotinja. Nedopustivo je i nehumano u lovistma ubijati pse i macke te ih treba zastitit od samovolje pojedinaca i njihpvih ubilackih nagona! Nije prihvaćen već odgovoreno
675 Magdalena Vrbanec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ovim putem apeliram na Ministarstvo poljoprivrede da zaštiti izgubljene i napuštene pse i mačke u lovištima i da zabrani njihovo ubijanje i zlostavljanje od strane lovaca kao i svih krvožednih pojedinaca. Ako je Kaznenim zakonom općenito zabranjeno ubijanje pasa i mačaka onda ono treba biti zabranjeno i lovcima. Lovci bi se trebali više brinuti za divljač i njihova staništa za što se (pouzdano znam) ne brinu ni u približno dovoljnoj mjeri. Umjesto da se iskaljuju na psima i mačkama trebali bi se posvetiti uklanjaju postavljenih zamki za divljač i spriječavaju krivolova koji je u porastu. Nije prihvaćen već odgovoreno
676 Gordana Zec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima i molim pridodati stavak, kako slijedi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
677 Sanja Jelić Županić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim apsolutnu zabranu ubijanja pasa i mačaka u kontekstu Zakona o lovstvu neovisno o udaljenosti od nastambe ili stada jer oni nisu na popisu divljači u skladu s ovim prijedlogom zakona. Nije prihvaćen već odgovoreno
678 Lovorka Rukavina V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim uvođenje zabrane ubijanja pasa i mačaka u lovištima te dodavanje stavka 3.: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
679 Mateja Čleković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam predložene izmjene Ministarstva i predlažem nadopunu stavkom 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
680 Zoran Šušnjar V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarustvu na predloženom zakonu vezi zaštite mačaka i pasa Primljeno na znanje primljeno na znanje
681 Jelena Kutle V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede na predloženim izmjenama kojima bi se zaštitili mačke i psi. Smatram da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo. Napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima treba zakonski zaštititi . Zakon ne smije davati mogućnost pojedincima sklonim ubijanju i mučenju da ubijaju napuštene i izgubljene pse i mačke nego se takvi slučajevi moraju zakonski sankcionirati! Predložila bih dodavanje stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
682 Kristina Kemić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. Pohvalno je i veliki je korak napravljen u prijedlogu zakona brisanjem članka u kojem ne postoji "uklanjanje" pasa i mačaka. Koji i do sada nije dozvoljavao ubijanje istih. Neshvatljivo je nerazumijevanje materinjeg jezika od strane lovaca a dovoljno je samo otvoriti rječnik Hrvatskog jezika da bi se pronašlo značenje te riječi. Za mnoge su se obitelji opuštene nedjeljne šetnje pretvorile u noćnu moru kada im je ljubimac, nerijetko, ubijen pred očima. Teroru mora doći kraj. Ne želim više strahovati za svoj i život mojih pasa, razmišljati o kupnji pancirke kada želim opušteno prošetati javnim zemljištem! Ne želim se bojati svaki put kada pas ode par metara od mene. Pas u šetnji uz vlasnika nije bez nadzora pa makar mu vlasnik bio i 700 m dalje. Upravo iz tog razloga da se životinja istrči je i doveden u prirodu jer u gradovima za to ne postoji mogućnost. Za usmrčivanje pasa i mačaka ne postoji opravdani razlog. Ako i nisu vlasničke životinje, postoje institucije koje se u takvim slučajevima kontaktiraju i koje će na adekvatan način premjestiti životinju iz lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
683 Suzana Vadlja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Tražim zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima Nije prihvaćen već odgovoreno
684 Renata Šimac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem nadopunu Članka: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
685 Elena Nikolac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, može se desiti da su životinje napuštene ili izgubljene i sigurno nisu zaslužile da ih se ubije, već ih se mora zbrinuti sukladno Zakonu o zaštiti životinja Pogotovo usmrćivanje životinja koje šeću šumom u pratnji svojih vlasnika, koji često nisxu ni svjesni da se nalaze u lovištu. Nije prihvaćen već odgovoreno
686 Vlasta Hotko V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam brisanje odredbe kojom se lovoovlašteniku daje pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada, bez naknade vlasniku psa i mačke. Predlažem jasnu zakonsku definiciju pojma kretanja "bez nadzora" iz razloga što mnogi ovo tumače kao svako kretanje životinje bez povodca. Kretanje psa i mačke bez povodca ne znači nužno da je životinja bez nadzora i da time ugrožava divljač. Nije prihvaćen već odgovoreno
687 Ivana Vladović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede što je novim nadopunama u zakonu konačno odlučilo dokinuti samovolju pojedinaca te na taj način zaštiti izgubljene i napuštene pse i mačke. U Hrvatskoj već postoji Zakon o zaštiti životinja, koji se odnosi na navedene životinje te stoga smatram kako bi i prema psima i mačkama zatekntim na lovištu trebalo postupati u skladu sa tim zakonom. Međutim, smatram kako je zakon nedovoljno jasan te stoga podržavam inicijativu Prijatelja životinja da mu se pridoda i treći stavak: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
688 Ivan Zidarević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovakvu definiciju u ovom članku ali bih uputio i predlog sledeće sadržine: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
689 Brankica Miklenic V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalila bih Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je jednostavno nedopustivo. Molim vas da zaštitite napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, jer životinje je same ne mogu zaštititi od njih. Nije prihvaćen već odgovoreno
690 Sonja Kireta V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem se Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, okrutno i barbarski, i totalno suludo. Nažalost, životinje se ne mogu same zaštititi od od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, te vas molim da ih vi zaštitite kao živa bića i date ima šansu da budu zbrinute i sklonjene na sigurno. Nije prihvaćen već odgovoreno
691 Petra Miklenic V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalila bih Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je jednostavno nedopustivo i okrutno. Molim vas da zaštitite napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, jer životinje je same ne mogu zaštititi, mi moramo govoriti u njihovo ime. Nije prihvaćen već odgovoreno
692 ANA DRAGILA V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. ZA zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima Nije prihvaćen već odgovoreno
693 STRIBOR EREGA V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Želio bih pohvaliti Ministarstvo što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo. Kao dugogodišnji planinar koji prolazi više ucrtanih i neucrtanih puteva, nikada nisam vidio niti pse niti mačke koji bi radili bilo kakvu štetu lovištima ili divljim životinjama, ali sam više puta vidio i čuo za lovce koji su spremni koristiti svaki izgovor kako bi odstrijelili sve što se miče. Većina ih nije takva, ali smatram da treba zaustaviti ove druge a i da treba zaštititi pse i mačke od neodgovornog ponašanja. Hvala Nije prihvaćen već odgovoreno
694 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Meni je nešto promaklo? Gdje ovdje izrijekom piše kako postupati, a Zakon je egzaktna stvar. Dakle treba dodati Članak 46. točku (3)Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
695 Nicol Dobrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalno je što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Tako nesto je nedopustivo, psi i macke u lovistu se smatraju izgubljenima ili napustenima i kao takve treba zbrinuti. Zivotinje treba zastititi. Nije prihvaćen već odgovoreno
696 Mae Isaksson V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. U ime udruge HappyEnd za sve napuštene i ranjene životinje, Pazin, smatram da u ovaj članak treba dodati točno definiran način kako postupati sa psima i mačkama na udaljenosti manjoj od 300 m, kako ne bi dolazilo do različitih tumačenja. Potrebno je naglasiti da se takve životinje zbrinjavaju uz pomoć najbližeg skloništa. Pohvale Ministarstvu što je ukinuta odredba o "uklanjanju" takvih životinja jer znamo da je prečesto bilo razlogom nesporazuma i nesretnih incidenata. Nije prihvaćen već odgovoreno
697 Sara Matić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. ZA zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištoma Nije prihvaćen već odgovoreno
698 Zorica Zrinski Petran V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. “U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu.” E.H. Ja sam protiv ubijanja pasa i mačka u lovištima!! Prihvaćen već odgovoreno
699 Dejan Jerinić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. S obzirom na puno slobodnoživućih pasa i mačaka, predlažem da se uz stavak 2. ovog članka propiše i stroga zabrana ubijanja pasa i mačaka u tzv. "lovištima". Nije prihvaćen već odgovoreno
700 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak i pohvaljujem Ministarstvo zbog micanja sporne odredbe o uklanjanju pasa i mačaka iz lovišta koja je previše puta proizvoljno tumačena kao dozvola za odstrel pasa i mačaka koji se zateknu na krivom mjestu u krivo vrijeme. Nadalje, u ovaj članak potrebno je dodati stavak (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
701 Denis Domagoj Skoko V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima predlažem da se ovaj članak dopuni, zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
702 Iva Šefček V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak i sve pohvale ministarstvu na ovim izmjenama jer je vrijeme i da se na tom području stvari promjene na bolje. Također životinje koje se pronađu u šumi bi se trebale smatrati izgubljenim/napuštenim životinjama te bi lov/ubijanje bilo kakve vrste trebao biti strogo zabranjen, a životinje bi bilo najbolje odvest u sklonište ukoliko nemaju vlasnika.Vlasnikov nemar kao i lovčev ako upotrijebi oružje mora bit kažnjen. Nije prihvaćen već odgovoreno
703 Leon Božić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46 uz nadopunu Prijatelja životinja: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam i članak 58. kojim se zabranjuje lov životinja lukom i strijelom. Osim što je to barbarskiji način lova nego lov vatrenim oružjem, opasan je i za svakoga tko se slučajno ili namjerno nađe u lovištu jer strijelu ne možemo, ali pucanj možemo čuti te tako znati da se moramo maknuti iz tog prostora. Podržavam komentare koji ističu da se s popisa životinja koje se smije loviti moraju ukloniti ugrožene vrste ili one kojima prijeti takav status, počevši od medvjeda, pa do dabra te u konačnici i vuka. Umjesto da se lovnim turizmom zarađuje na njihovoj smrti, trebalo bi se pobrinuti da žive sretan i ugodan život u očuvanoj priiodu u kojoj pripadaju. Uvjeren sam kako bi takav pristup očuvanju biološke raznolikosti Republike Hrvatske itekako više pridonio dodatnom budućem razvoju turizma, za razliku od lovnog turizma koji bi samo osakatio raznoliku prirodu koju imamo. Nije prihvaćen već odgovoreno
704 mirna oberman V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala za Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Smatram da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo te smatram da bi se psi i mačke zatečeni na području lovišta trebali smatrati napuštenim ili izgubljenim životinjama, a nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
705 Gordan Nogić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ukinuti i zabraniti lov. U tom smislu zabraniti ubijanje svih životinja, pa tako i pasa i mačaka bilo gdje pa tako i u šumi odnosno u tzv. lovištu. Nije prihvaćen već odgovoreno
706 Mihaela Jandrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u članak uvrsti stavka da sve pse i mačke pronađene na lovištu, lovci moraju zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja tj. da se prema njima moraju odnositi kao prema napuštenim/ izgubljenim životinjama jer to i jesu. Nije prihvaćen već odgovoreno
707 Mihaela Jandrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam što je napokon izbačena iz zakona odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima. Nije prihvaćen već odgovoreno
708 Sergio Barnaba V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. (3) U lovištu smiju biti psi tartufari, pod nadzorom tartufara. Obrazloženje: U tijeku je donošenje „Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta“ koji će napokon regulirati kalendar sakupljanja svih vrsta tartufa na području RH. Pas tartufar u pravilu ne ganja niti uznemirava divljač, tako da ne predstavlja nikakvu opasnost za divljač ni u vrijeme lovostaja. Primljeno na znanje primljeno na znanje
709 Helena Šantić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svi, uključujući i lovce u lovištima, prema napuštenim ili izgubljenim psima i mačkama trebamo postupati na način da im pokušamo pomoći. U zbrinjavanje životinja ne spada uklanjanje istih ubijanjem. Nije prihvaćen već odgovoreno
710 Saša Grbić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. iz kojega je konačno izbačena prastara odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi provodili ubijajući ih. Svi, pa i lovci, prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem članak 58.čime u Zakonu ostaje zabrana lova lukom i strijelom koji je s razlogom oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati jer je to ništa drugo doli sadistička debilana kao i lov općenito. Trebalo bi ozakoniti lov lovca na druge lovce pa nek frustrirani pijani primitivci uživaju do kraja. Nije prihvaćen već odgovoreno
711 Krešimir Stanišić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam uklanjanje iz zakona odredbe o dozvoli "uklanjanja", odnosno ubijanja pasa i mačaka iz lovišta, pogotovo je sporno kako će lovci na svoju vlastitu ruku odrediti koji je pas ili mačka lutalica ili je pobjegao od doma ili u pratnji vlasnika. TKZ. "uklanjnje" opasno je za turiste i ljubitelje prirode koji nisu informirani i koji sa svojim ljubimcima odlaze u šumu jer se daje dozvola za ubijanje ljudima koji su pristrani i nisu spremni razumjeti da su ti ljudi u tom trenutku pogriješili i nisu upoznati sa zakonom. Psi i mačke mogu se uloviti na druge načine, nije potrban odstrijel. Ako su naši predci mogli uloviti i pripitomiti pse i mačke u davno doba, mogu i današnji lovci, kojima je, nadam se, ovakav adventuristički način života zanimljiv, a ne samo puko ubijenje životinja. Također podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja kojim se predlaže u članku 46. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
712 segor garber V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Lov lukom i strijelom s razlogom je zabranjen i nadam se da će tako i ostati, jednostavno nije etički korektno, kao ni lov kao sport uopće. Ako se životinju treba ubiti, to je radi prehrane, dakle naša dužnost kao "superironog" bića čovjeka je tu smrt učiniti što blažom i bezbolnijom. Podržavam i pohvaljujem Ministarstvo vezano uz članak 46! Zalažem se i da s zatečenim životinjama u lovištu obavezno treba postupati sukladno Zakonu o zašiti životinja. Predlažem i da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.", kako bi se spriječilo krvožedne lovce da nekažnjeno ubijaju napuštene ili izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen već odgovoreno
713 Karmela Geček V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Karmela Geček Podržavam i pohvaljujem Ministarstvo vezano uz članak 46! Zalažem se i da s zatečenim životinjama u lovištu obavezno treba postupati sukladno Zakonu o zašiti životinja Nije prihvaćen već odgovoreno
714 Tea Kemešić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.", kako bi se spriječilo krvožedne lovce da nekažnjeno ubijaju napuštene ili izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen već odgovoreno
715 Kristina Kemešić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Osobe koje uživaju u lovu, te nepotrebnom mučenju i ubijanju životinja su nerijetko psihopatske ličnosti, koje prečesto mučki ubijaju i izgubljene, odnosno napuštene kućne ljubimce. Nedopustivo je takvo ponašanje u državi članici EU u 21. stoljeću. Predlažem da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Nije prihvaćen već odgovoreno
716 Siniša Crnojević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nema smisla ubijati pse ili mačke zato što zalutaju ili ih netko stavi u to područje. Nije prihvaćen već odgovoreno
717 Silvija Križanec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvale što je iz izbačeno da se psi i mačke zatečeni u lovištu mogu uklanjati pa su ih neki lovci ubili. Predlažem da se dopuni te da se napuštene ili vlasničke pse, mačke, i druge treba prijaviti veterinarskoj ilio nekoj drugoj službi te jačati komunikaciju svih po ovom pitanju a ne da jadne žitotinje stradaju i pate zbog neodgovornih vlasnika. Smatram da je udaljenost 300m od nastambe vlasnika premala te bi trebala biti barem tri puta veća, jer neodgovorni ljudi odvezu psa s autom i izbace po par kilometara dalje od kuće. Nije prihvaćen već odgovoreno
718 Iris Kapetanović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu glasi: (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado. (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Predlažemo da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
719 Perica Garić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Problem koji me muči je stradavanje nedužnih životinja koje se nađu u lovištu budući da su pojedini lovci termin "uklanjanje" pasa i mačaka interpretirali kao ubijanje pa su do sada stradale mnoge nedužne životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i napuštene koje su zalutale u sklonište. Pohvaljujem što je u novom Nacrtu prijedloga Zakona izbačena ta nehumana odredba i predlažem, ako ga je potrebno nadopuniti, da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i potrebno je napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima zaštiti od samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
720 Vanja Gojević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu poljoprivrede za detaljno razmatranje članka 46. koji je sam po sebi kontradiktoran sa drugim Zakonima i pravima. Ako se nečiji pas slučajno izgubi, lovci će ga ukloniti, odnosno ubiti bez ikakvog razmatranja ili normalnog humanog ponašanja prema živom biću koji je slučajno ušetao na područje lovišta? Ubijanje pasa i mačaka u lovištu je nedopustivo! U potpunosti podržavam Prijatelje životinja: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
721 Lukra Bego V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
722 Sklonište Dumovec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo izmjenu članka koji je dosad regulirao poteškoće s izgubljenim i pronađenim kućnim ljubimcima, a koji su bivali pronađeni unutar granica lovišta. Kako smo godinama svjedoci „uklanjanja“ zalutalih kućnih ljubimaca u neko od lovišta tako da bi bili ubijeni čak i u blizini vlasnika u šetnji (što samo pokazuje neodgovornost kao i veliku opasnost takvog ponašanja i prema ljudima kao i prema životinjama) tako smatramo da psi i mačke koji se mogu pronaći izgubljeni i/ili zalutali u lovište, imaju pravo i prema Zakonu o zaštiti životinja, a kao napuštene ili izgubljene životinje, biti smješteni u sklonište za nezbrinute životinje. Sklonište ne samo da će im potražiti vlasnika već će se i sam vlasnik javiti u sklonište tražeći izgubljenu životinju. U slučaju da takvu životinju nitko ne traži ona se dalje udomljuje prema svim civilizacijskim i humanim dosezima našeg društva. U navedeni članak trebali bi dodati i odredbu o postupanju prema napuštenim životinjama prema odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
723 Spomenka Bratanić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Problem koji me muči je stradavanje nedužnih životinja koje se nađu u lovištu budući da su pojedini lovci termin "uklanjanje" pasa i mačaka interpretirali kao ubijanje pa su do sada stradale mnoge nedužne životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i napuštene koje su zalutale u sklonište. Pohvaljujem što je u novom Nacrtu prijedloga Zakona izbačena ta nehumana odredba i predlažem, ako ga je potrebno nadopuniti, da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i potrebno je napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima zaštiti od samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
724 saša radić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak ! Primljeno na znanje primljeno na znanje
725 Dragica Antić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka pohvala Ministarstvu poljoprivrede za čl. 46, jako mi je drago da se konačno stanje u lovstvu mijenja, zahvaljujući prijedlogu Zakona. Smatram da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo, jer može se desiti da neki psić ili mačka koji su zalutali i imaju skrbnika budu zbog samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca ubijeni. U potpunosti podržavam Prijatelje životinja da se zakon pojasni dodavanjem stavka (3) koji glasi -psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Neopisivo mi je drago da se stane na kraj samovolji pojedinaca. Nije prihvaćen već odgovoreno
726 Željka Rusan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke izvan udaljenosti od 300 m od "naseljenog mjesta" ili "mjesta u kojem su boravili ljudi" smatraju se "životinjama u vlasništvu". Na sumnju da pas ili mačka nema vlasnika, treba postupiti prema Zakonu o zaštiti životinja. Također, granica od 300m od naseljenog mjesta mora se pomaknuti na bar 600m, Vlasnik sam 50 zbrinutih mačaka u selu do kojeg je lovište; uloženo je puno ljubavi, truda za njihov odgoj i novaca za medicinske tretmane, kastracije. Mačke se uglavnom u dvorištu, ali neke od životinja imaju radijus kretanja i 1000m, uglavnom noću. Također, mačke i psi iz susjednog sela udaljenog 3km dolaze na hranu i prelaze preko lovišta. To nisu životinje bez vlasnika, zato je potrebno svaku ne-divlju životinju smatrati "životinjom u vlasništvu". Lovna granica 300m od naseljenog mjesta je premala zbog putanje metka. Čest je slučaj da u šetnji čujemo "zalutali" metak u neposrednoj blizini. Ljudi sela su u strahu, ne šetaju šumom, boje se lovaca. Također, molim definirati kaznu za pronađenu ne-divlju životinju ubijenu metkom ili stradalu postavljanjem zamki. Molim definirati točno proceduru za nalaznika kako postupiti, kome prijaviti takvu pronađenu životinju tj odrediti instituciju koja će provoditi postupak inspekcije. Nedavno je prijavljen slučaj krivolovstva lokalnoj policiji, no cijeli postupak je traljavo odrađen; nadležno lovačko društvo nije imalo precizne upute što napraviti s pronađenom životinjom. U svakom slučaju, pohvala Ministarstvu da razmatra ukidanje dosadašnje prakse u kojoj se psi i mačke smatraju štetočinama koje je dozvoljeno odstrijeliti bez sankcija. Mi smo ljudska bića i moramo raditi na osvještavanju da su životinje oko nas živa bića koja imaju osjete i osjećaje kao i mi ljudi i da svako nehumano i divljačko ponašanje uzrokuje patnju, strah, bol i mučku smrt. Promjena i osviješteno definiranje ovog članka spasiti će mnoge životinje i dati nadu ljudima koji su svoj život posvetili spašavanju životinja, kojima gubitak životinje predstavlja emotivni i materijalni gubitak. Nije prihvaćen već odgovoreno
727 Valentina Šebalj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu poljoprivrede za detaljno razmatranje članka 46. koji je sam po sebi kontradiktoran sa drugim Zakonima i pravima. Ako se nečiji pas slučajno izgubi, lovci će ga ukloniti, odnosno ubiti bez ikakvog razmatranja ili normalnog humanog ponašanja prema živom biću koji je slučajno ušetao na područje lovišta? Ubijanje pasa i mačaka u lovištu je nedopustivo! U potpunosti podržavam Prijatelje životinja: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Drago mi je što Ministarstvo poljoprivrede napokon shvaća kojim putem treba ići Hrvatska, putem kojim idu razvijene zemlje, te smatram da će ovo biti primjer i utjecaj na društvo općenito. Nije prihvaćen već odgovoreno
728 Snježana Petković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam i smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Nije prihvaćen već odgovoreno
729 eleonora hrupelj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Stavka 2 - ....... udaljenost od nastambe, odnosno od stada. OBAVEZNO DODATI "i vlasnika" U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu 3 - Postupanje sa psima i mačkama koje se zatekne na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici (dakle obaveza za SVE nalaznike a ne samo lovce) su ih dužni zbrinuti sukladno Zakonu o zaštiti životinja, Pravilniku o skloništima za napuštene životinje te Pravilniku o obaveznom označavanju pasa'' 4 - 'Psi i mačke smiju slobodno boraviti u lovištu ako se nalaze na posjedu svog vlasnika 5 - Lovoovlaštenik nema pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću po privatnom zemljištu uz pratnju vlasnika zemljišta. 6 - Ukoliko se ukloni pas i mačka koji je u vlasništvu vlasnika zemljišta, lovoovlaštenik je dužan vlasniku psa i mačke isplatiti naknadu Nije prihvaćen već odgovoreno
730 Marina Betević-Dadić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Itekako pozdravljam i pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Bilo je kranje vrijeme da se barem u tom aspektu približimo normalnim, razvijenim zemljama. Nadalje, predlažem da se trenutno predloženi članak 46 nadopuni sljedećim: ''Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.'' Kao što je svakodnevnom građaninu zabranjeno ubiti psa ili mačku na ulici, u susjedstvu i slično, tako bi ista zabrana trebala biti aplicirana i na sve druge kategorije, a posebice lovce. Nije prihvaćen već odgovoreno
731 Daniela Bajić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Smatram da lov u Hrvatskoj treba u potpunosti zabraniti jer predstavlja nepotrebno ubijanje životinja i takvoj aktivnosti nije mjesto u 21. stoljeću. Primljeno na znanje primljeno na znanje
732 DijanaTomaševićRakić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Osim pohvale Ministarstvu poljoprivrede zbog prijedloga izmjene članka 46. čime će se spriječiti stradavanje mnogih životinja koje su imale svoje skrbnike, kao i one napuštene koje su zalutale u lovište. Podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja kojim se predlaže u članku 46. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
733 Sanja Potlimbrzović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede na ovakvoj odluci, da se napokon ukida mogućost ubijanja pasa i mačaka u lovištima što je odavno trebalo biti zabranjeno! Primljeno na znanje primljeno na znanje
734 Tanja Poša V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Potrebno je naglasiti kako se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
735 Manuela Cerovac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Nije prihvaćen već odgovoreno
736 Mirela Šuper V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede na ovakvoj odluci, da se napokon ukida mogućost ubijanja pasa i mačaka u lovištima što je odavno trebalo biti zabranjeno! Nije prihvaćen već odgovoreno
737 Natalia Stepić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke ne bi se smjeli ubijati ni u lovištu, ni izvan istog. Psi i mačke zatečeni bez vlasnika treba zbrinjavati u privremenim skloništama. Nije prihvaćen već odgovoreno
738 Sara Bakota V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta nisu za odstrjel već se trebaju tretirati kao napuštene/izgubljene životinje. Treba osigurati postupanje u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
739 Vedrana Bonačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također smatram da bi lov u bilo kojem obliku trebalo zabraniti. Nije prihvaćen već odgovoreno
740 Blaženka Ćurić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka iz lovišta te općenito lov životinja jer ne nehuman, nasilan i u konačnici besmislen. Nije prihvaćen već odgovoreno
741 Dejan Adamović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem se Ministarstvu poljoprivrede zbog uklanjanja odredbe s kojom je bilo dopušteno „uklanjanja pasa i mačaka iz lovišta“, što su mnogi lovci shvatili kao „slobodan prolaz“ za odstrel zalutalih pasa i ostalih životinja, što je nehumano, nedopustivo i protuzakonito. Zakon o zaštiti životinja propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama na način da ih se uhvati, vrati vlasniku ili smjesti u sklonište, a ne ubije na licu mjesta. Nije prihvaćen već odgovoreno
742 Andrea Valenčič V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam izmjenu stavke 2 članka 46, iz koje je izbačen dio o pravu na „uklanjanje“ pasa i mačaka u lovištima, s obzirom da se takvo ubijanje kosi sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom. Stavku dodatno izmijeniti na način da je propisana granica 700 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Podržavam i prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3 oblika: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
743 Emel Bišćan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Potrebno nadopuniti čl 46 st 3 koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
744 Martina Radulović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Treba zabraniti lov u potpunosti, to je obično zvjerstvo jačega nad slabijim koji se nema šanse obraniti. Nije prihvaćen već odgovoreno
745 Tena Bego V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također, smatram da bi lov trebalo zabraniti u svakom obliku u Hrvatskoj jer je to nepotrebno mučenje životinja a lovci su obični ubojice. Nije prihvaćen već odgovoreno
746 Marin Vitman V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam Ministarstvo poljoprivrede što putem Zakona o lovstvu uklanja mogućnost ubijanja napuštenih i zalutalih pasa i mačaka. Nadamo se potpunoj zabrani lova, sakaćenja i ubijanja svih vrsta životinja. Podržavamo sve vidove onemogućavanja iskorištavanja životinja. Podržavamo prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
747 Ivana Surjan Mitrović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svi, pa i lovci, prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam ukidanje mogućnosti ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
748 Doroteja Živčec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svi (i lovci!) prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam ukidanje mogućnosti ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
749 Ida Miloš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ukidanje mogućnosti i zabranu ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta Nije prihvaćen već odgovoreno
750 iva Blašković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam uklanjanje članka da se dozvoljava ubijanje pasa i mačaka na udaljenosti od 300 m od kuće! Za svaku pohvalu. Nije prihvaćen već odgovoreno
751 Rajko Valenčak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ne razumijem ljude koji imaju potrebu ubijati nedužne životinje i to još zvati sšportom. Nije prihvaćen već odgovoreno
752 Silvia Bukovac Gašević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Dokazano je kako mačke i psi nisu ugroza za bioraznolikost, već su to ljudi. Podržavam zabranu "uklanjanja" (što lovci čitaju - ubijanje) mačaka i pasa iz lovišta. Nadam se kako ćemo napokon izaći iz srednjeg vijeka. Naravno, moja očekivanja se kreću u smjeru smanjenja broja lovačkih domova i potpore lovstvu (iz poreza, pa tako i iz mojeg džepa!), jer ne želim sudjelovati u potpori besmislenog ubijanja životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
753 Jasenka Krčelić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ukidanje mogućnosti i zabranu ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
754 Viktoria Krčelić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem činjenicu da je maknuta stavka o "uklanjanju" pada i mačaka iz lovišta što su neki krvožedni pojedinci proizvoljno i pogrešno tumačili kao odobrenje da ubiju životinje čije je jedina krivica bila da zalutaju na krivo područje ili da ih neodgovorni pojedinci napuste, ostavivši da se brinu sami za sebe kak oznaju i umiju. Psi i mačke ne mogu čitati nemaju kako znati da se nalaze na području gdje potoji opasnost da ih netko ubije. Nevjerojatno je da ovdje neki doslovno zagovaraju odstrijel pasa i mačaka kao jednu od stavki Zakona o lovstvu. Ti isti bi valjda pucali po svemu, uključujući i zaštićene vrste kao što se neke isto pokušavaju dodati na popis vrsta koje je moguće ubijati. Svima koji poznaju Zakon o zaštiti životinja, jasno je da se treba raditi na edukciji, a ako treba i kažanjavju neodgovornih pojedinaca, a nipošto ubijati pse i mačke ako se nađu u lovištu. Stoga bi podržavam prijedlog da se uvrsti stavak prema kojem se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama te koje su nalaznici dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
755 Ružica Vinčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Jako mi je drago što više neće biti dopušteno uklanjanje životinja iz lovišta koje su lovci tumačili kao dozvolu za ubijanje. Nije prihvaćen već odgovoreno
756 Davor Vinčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Bravo za izbrisano uklanjanje životinja! Nije prihvaćen već odgovoreno
757 Vesna Magličić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu jer odredba više ne sadrži pravo lovca da "ukloni" životinju koja se grubo zlorabila. No mislim da će dodatno biti važno da Ministarstvo povodom donošenja novog zakona na primjeren način educira i javnost i lovačka društva da je po Zakonu o zaštiti životinja nalaznik napuštene ili izgubljene životinje dužan o njezinom nalasku obavijestiti sklonište za životinje. Nije prihvaćen već odgovoreno
758 Samanta Stefanovski V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam šta se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo! Nije prihvaćen već odgovoreno
759 TAMARA KLAIĆ-STETTER V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu tako što pozdravljam izostavljanjeodredbe o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Ta zastarjela odredba u protivnosti je sa odredbama Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, koji kao kasniji zakon derogira odredbe propisa s kojima je u suprotnosti a koje su sadržane u ranije donesenim propisima. Kazeni zakon od 2013. godine uvodi odredbu o sankcioniranju mučenja i ubijanja životinja kao kaznenom djelu. Krajnje je vrijeme da se Zakon o lovstvu uskladi sa spomenutim zakonima i da pritom za lovce vrijede jednake zakonske odredbe u postupanju prema psima i mačkama kao i za sve ostale. Nije prihvaćen već odgovoreno
760 Domagoj Retkovac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam!!! Primljeno na znanje primljeno na znanje
761 Monika Matanović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Napokon... Sve pohvale ministarstvu i samom ministru što se Zakonom u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima budući da to nikad niti nije trebalo biti dopušteno. Svaka čast.... Očekujem još brojne pozitine izmjene kojima ćete pokazati da živimo u naprednoj europskoj državi. Nije prihvaćen već odgovoreno
762 Julijana Brnabić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Dajem podršku prijateljima životinja u novom zakonu o lovstvu da se po čl 46. izbaci odredba o mogučnosti da lovci uklanjaju pse i mačke iz lovišta(ubijaju). Nije prihvaćen već odgovoreno
763 Jakov Krivić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Sve pohvale Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Smatram i uvjeren sam da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo i nehumano. Također mišljenja sam da se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
764 Ivana Županović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zalažem se i potpisujem nadopunu prijedloga članka 46. stavkom 3. koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nehumano je i nedopustivo ubijanje pasa i mačaka u lovištima te pohvaljuem Zakon koji ide u smjeru da ih zaštiti. Nije prihvaćen već odgovoreno
765 Špiro Tičić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zakon, ali smatram da bi trebalo nadopuniti sa: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Nije prihvaćen već odgovoreno
766 Andrea Jendek V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Sve pohvale ministarstvu što u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i što ostaje na snazi zabrana lovom lukom i strijelom Nije prihvaćen već odgovoreno
767 Galjina Ćuk V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam prijedlog zakona kojim je uklonjena odredba o uklanjanju psa i mačke iz lovišta, ali također smatram da je potrebno uvrstiti odredbu da se lovci moraju ponašati sukladno tome da se napuštene životinje moraju zbinuti prema Zakonu o zaštiti životinja. Također koristim priliku da zahvalim Ministarstvu poljoprivrede, prvenstveno g. Tolušiću, što nas polako uvodi u 21. stoljeće. Nije prihvaćen već odgovoreno
768 Majana Havranek V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i mora se što prije zaustaviti. Strašno je što su životinje prepuštene ubilačkim nagonima pojedinaca. Zato svaka pohvala Ministarstvu što se trudi ići u korak s vremenom i utjecati protiv nehumanih poteza pojedinaca. Nije prihvaćen već odgovoreno
769 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažemo dopunu čl. 46. st. 3. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
770 Mirjana Mihalić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što je u ovom Nacrtu Prijedloga Zakona izbačena ta izrazito nepopularna i nehumana odredba te podržavamo i smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. No kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima predložili smo da se ovaj članak, ako ga je potrebno nadopuniti zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
771 Ivona Zanchi V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pse i mačke potrebno je obavezno zbrinuti u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja kako ne bi došlo do njihova samovoljnog i nedopustivog ubijanja. Nije prihvaćen već odgovoreno
772 Marina Lovrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam što je uklonjena odredba o uklanjanju psa i mačke iz lovišta, ali također smatram da je potrebno uvrstiti odredbu da se lovci moraju ponašati sukladno tome da se napuštene životinje moraju zbinuti prema Zakonu o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
773 Jasenka Ferber Bogdan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo! Nije prihvaćen već odgovoreno
774 Jasminka Paunović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da svi, pa i lovci, prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
775 Danica Singer V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. '' Uklanjanje'' odnosno ubijanje životinja koje su se svojom nesrećom našle u blizini najgore sorte ljudi zahtjevaju zaštitu koja im je na neki način pružena izmjenom ovog članka. Međutim smatram da je nužno uvrstiti dodatnu odredbu u članak; odredbu br 3. koja bi glasila: 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
776 Anna Vidović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Apsolutno podržavam micanje odredbe o ubijanju pasa i mačaka u lovištima, čime bi se lovci morali pridržavati Zakona o zaštiti životinja i Kaznenog zakona koji zabranjuje ubijanje životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
777 Matko Boršić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam micanje odredbu o "uklanjaju" pasa i mačaka iz lovišta. Time se i lovci moraju pridržavati Zakona o zaštiti životinja i članka 205. Kaznenog zakona koji zabranjuje ubijanje životinja, što do sada nije bio slučaj te su za ubojstva psa i mačaka lovci do sada prolazili nekažnjeno. Ovo je civilizacijski korak naprijed koji treba podržati. Također, dodao bih u 3. stavak u članak 46. Zakona o lovstvu koji bi glasio: 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
778 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Iskreno pozdravljam napor uložen u komentiranje u vezi zabrane odstrjela pasa i mačaka lutalica. I iskreno se nadam da će sličan napor biti uložen i u rješavanje aktualne problematike s tim životinjama i nakon donošenja ovog Zakona. Svi lovoovlaštenici će biti sretni ako pasa i mačaka lutalica ne bude u lovištima, odnosno ako te životinje budu zbrinute u azilima. I siguran sam da će svaki lovoovlaštenik vrlo rado nazvati broj nadležne službe koja će zbrinuti uočenog psa lutalicu. Dugoročno gledano, uz inzistiranje na čipiranju SVIH pasa i provjeru od veterinarske inspekcije te povećanje broja kastriranih pasa u ukupnoj psećoj populaciji, problem će s vremenom biti manji i lovoovlaštenici neće imati potrebu uopće tražiti odstrjel pasa lutalica. Ukoliko su službe u ovom trenutku dovoljno opremljene i dovoljno brojne za rješavanje tog problema, svakako se slažem s tim da lovoovlaštenici ne odstrijeljuju pse i mačke lutalice. Ipak, zbog načela predostrožnosti, u Zakon bi trebalo staviti jedan stavak koji bi se odnosio na izvanredne situacije gdje lovoovlaštenik ili stočar dokaže učestalu štetu počinjenu od strane pasa lutalica i može dobiti dozvolu za interventni odstrjel pojedinih problematičnih životinja - ako takav protokol postoji za strogozaštićene vrste poput medvjeda, zašto ne bi bilo moguće i za pse lutalice? Primljeno na znanje zahvaljujemo na konstruktivnom prijedlogu rješenja bez copy/paste
779 Adelheid Rundek V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Za svaku pohvalu je zabrana ubijanja pas i mačaka. S obzirom da kod nas i u dvorištima odstreljuju naše ljubimce a da ne pričam o mačkama koje idu u lov u šumu preko ceste, molimo da ubacite u članak 46 3. stavak: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
780 Monika Petković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštvani, kao stučnjak za management divljih životinja i lovni management, školovana u Austriji, na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta, pouzdano znam, da je u svim razvijenim državam EU apsolutno zabranjeno ubijanje, maltretiranje, zlostavjanje svih životinja koje nisu u određenoj državi navedene kao lovna divljač.Nadam se da ćemo zabranom ubijanja pasa i mačaka na lovištima pokazati da smo spremni odskočiti od balkanskog mentaliteta i pokazati EU da nismo neandertalci kakvima na nažalost smatraju. Što se tiče križanja pasa i vukova te mačaka i divlje mačke, da, to uistinu jest problem, ali se taj problem neće riješiti odstrijelom pasa i mačaka na lovištima, već drugim mjerama i zakonima, koji još uvijek nisu doneseni, ili jesu, ali ih se ne poštuje, a nisu tema ove rasprave. Nije prihvaćen iako je na ovo već nebrojeno puta odgovoreno, raduje nas da se u e-savjetovanje uključuju i stručnjaci školovani u Austriji
781 Ines Šprljan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Također pozdravljam zabranu lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje primljeno na znanje
782 Ines Šprljan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Budući da je vezano uz ovaj članak ovdje otvorena i svojevrsna rasprava, željela bih nadodati glede argumenata pojedinaca o dobrobitima ubijanja pasa i mačaka u lovištima, njihovom križanju, stvaranju hibrida, potencijalnim zarazama itd.: istina je da malo ljudi zna, gledajući cjelokupno zainteresirano stanovništvo, što se događa po lovištima i koliko je pasa i mačaka, "poludivljih" ili samo onih koji su se tamo igrom slučaja našli a proglašeni takvima, odstrijeljeno. u novine tj. javnost dospije samo mali dio i to većinom kad se radi o vlasničkim psima jer za ove druge nikog nije briga. moja poanta je: 'ajmo se svi pridržavati zakona. kažnjavati vlasnike koji ne brinu o svojim životinjama. ne kažnjavati životinje oduzimanjem života. provoditi zakon o zaštiti životinja. nemojmo raditi lakrdiju od toga na način da je sve na papiru a praksa nešto drugo. 'ajmo provoditi edukacije, inzistirati na kastracijama i sterilizacijama, raditi na smanjenju broja napuštenih životinja pa lovci neće imati potrebu vježbati gađanje na psima i mačkama, zbrinjavati životinje na način kako je to predviđeno zakonom. pa da nikome ne padne na pamet odstrijeliti životinju jer ga "nitko ne vidi", sam prosuđivati je li životinja propisno označena ili nije. ili nekome da napusti životinju jer nema kazne (tj kazna ga neće stići). zakona ima, zakon postoji i mora se provoditi. 'ajmo se svi ovdje skupa (i pritome ne želim da se netko osjeti prozvanim u smislu da ništa ne radi) angažirati mrvicu više na način da oni koji se zakona ne drže snose posljedice. natjerati zakonodavce da se drže obećanoga. tek kad se pođemo držati slova na papiru može biti nekog reda. Primljeno na znanje apsolutno se slažemo kako je već ranije navedeno, kad bi se svi vlasnici pasa i mačaka pridržavali zakona, ovakva odredba ne bi se nalazila ni u važećem Zakonu
783 Ines Šprljan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim za dopunu članka 46. koji je u ovom obliku nedorečen u smislu da pse i mačke njihovi vlasnici ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, bez navedene "sankcije" ili riješenja za prekršaj ove odredbe, čime se ostavlja prostora slobodnoj interpretaciji da se takve životinje ima pravo likvidirati jer su prekršile zakon. Želim dakle da pod (3) piše da se "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici (što ukljuuje i lovce) su ih dužni zbrinuti ili pozvati nadležne službe da ih zbrinu sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja". Ukoliko se radi o vlasničkim životinjama, neka se ista utvrdi i neka vlasnik dobije novčanu kaznu, ali kazna životinji za prekršaj ove odredbe ne smije biti odstrel. Nije prihvaćen već odgovoreno
784 Ivan Gašparini V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. gospodo draga vi svi podrzavate članak di se ne mogu vise uklanjati psi i macke iz lovista. ni sami neznate sta radite. za deset godina i majne biti cete peozvani i vi i ministar. pojaviti ce se i vec jesu hibridi vuka i pasa a tom odredbom i hibridi caglja i pasa. ni sami neznate sta to znaci. vuk i cagalj bijezi od covijeka a hibrid ne. zasto je zasticena divlja macka i ima je sve manje radi mijesanja sa NAPUSTENIM domacim tj lutalicama Primljeno na znanje primljeno na znanje
785 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Darko Glanz, i ja sam, nesto krace vrijeme od vas vezana za zakonodavstvo, no ovom prilikom mozete pomoci kao netko sa duzim stazem - kako definirati izraz "naseobina"? Da li je naseobina jedna kuca u kojoj zive ljudi ili je naseobina puno nastambi u kojoj zive ljudi? Evo, to uz sav radni staz neznam, pa ako mozete sa svojim iskustvom uletit u tumacenje bila bih zahvalna. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
786 Suzana Tonković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Brojne građane već dugo muči stradavanje pasa i mačaka od strane lovaca koji su u Zakonu o lovstvu termin „uklanjanje” pasa i mačaka koji se nađu u lovištu slobodno interpretirali kao „ubijanje” te su dosad stradale mnoge životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i one napuštene koje su zalutale u lovište. Stoga je za pohvalu da je ovim Nacrtom Prijedloga Zakona izbačena ta izrazito nepopularna i nehumana odredba te za podržati trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. No kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima nije na omet predložiti i da se ovaj članak nadopuni zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, i izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Također zabrana lova lukom i strijelm za pohvalni korak . Nije prihvaćen već odgovoreno
787 Bojana Smoljanović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujem što je izbačena odredba o mogućnosti da lovci uklanjaju pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Predlažem da se doda stavak (3) koji će glasiti: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ti psi i mačke nisu "ničije" životinje. Oni su nekad imali vlasnika koji ih je odbacio ili se radi o izgubljenim ljubimcima ili se radi o životinjama iz "neželjenih" legala. Lovci kao nalaznici takvih životinja dužni su zbrinuti ih sukladno Zakonu kao i svaki drugi savjesni građanin Hrvatske. Nije prihvaćen već odgovoreno
788 Vlatka Medvedec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Sve životinje za koje nije izdano pravo lova, a zatečene su na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
789 Tijana Popivoda V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke jednako osjećaju bol i patnju neovisno nalaze li se u lovištu ili na ulici te je sjajno što ih ovaj Nacrt Prijedloga Zakona tako i tretira. Ako je ubijanje pasa ili mačaka zabranjeno običnom građaninu, tada treba biti zabranjeno i lovcima. Hvala Ministarstvu na ovoj odredbi. Nije prihvaćen već odgovoreno
790 Vlatka Balaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam odluku da se ne koristi dosadašnji nezgodno sročen termin „uklanjanje” pasa i mačaka i podržavam trenutačni prijedlog članka 46. Također predlažem dodavanje stavke o zbrinjavanju pasa i mačaka zatečenih na lovištu sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
791 Maja Mamula V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dodavanje stavka (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
792 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zdravko Banjšak, prošle godine na Velebitu je udar bure iščupao vrata kontejnera u kojem smo spavali i pas je od straha pobjegao. Bilo je 9 navečer, tražili smo ju i dozivali po planini do 2 ujutro, u 6 ujutro se vratila sama. U mojim je mislima bila rastrgana od medveda i vukova ali da je bio dan, najveći strah bi izazvala pomisao da su je ubili lovci. Dakle, nije svaki pas u lovištu zato što netko ne brine o njemu. One koji ne brinu treba kažnjavati, a ne pse. Darko Glanz, javna rasprava je javna zato što u njoj može svatko sudjelovati, ne samo pravnici. I bez brige, dobro smo proučili Zakon o zaštiti životinja i Kazneni zakon u dijelu koji se tiče životinja i prirode. Proučili smo i Ustav. a evo sada se bavimo i Zakonom o lovstvu. Nije potrebna posebno visoka inteligencija da bi se razumjeli zakoni. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
793 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zdravko Banjšak problematika koju navodite mnogima je vise nego poznata, no ista je definirana Zakonom o veterinarstvu i pravilnicima koji proizlaze iz istog, Zakonom o zastiti zivotinja te u nekim slucajevima Kaznenim zakonom. Zakon o lovstvu definira tocno odredjene stvari koje se odnose na lov divljaci, uzgoj i zastitu. Krivolov je uteg s kojim se normalni lovci bore vec godinama. Nenormalni lovci ga cine, a isti propagiraju i potpuno rusenje zakonodavnog sustava cijele drzave jer ocekuju jedan zakon iznad svih, vjerojatno zbog jednostavnosti citanja, sto je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom koji smo tako smjelo i grcevito donosili po osnivanju drzave. Znate, puno je truda i zrtava ulozeno da se definira jedna drzava kao cjelina i, ma kako velika skupina lovaca bila, ne moze rusiti ustavni poredak svih pa tako ni druge zakone koji iz njega proizlaze. Vjerujem, sigurna sam, da nam je svima u cilju nepostojanje napustenih pasa, da su sklonista tek prijelazne i privremene destinacije za izgubljene pse koje vlasnici traze ili pak vlasnike koji su jako bolesni ili preminuli. I dalje, to nije predmet ovog Zakona, no svi se mozete ukljuciti u borbu da se gore navedeni zakoni pocnu sustavno provditi i da se za one koji ih se ne zele pridrzavati pocnu naplacivati kazne. Sigurna sam da cemo svi biti daleko zadovoljniji. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
794 Darko Glanz V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Futura, najdraže mi je kada svi vole tumačiti Zakone ove države kako im odgovara! Profesijom sam vezan uz zakonodavstvo i pravosuđe već 25 godina, a zakone ove države SMIJU tumačiti samo sudovi i zakonodavac, točnije Sabor Republike Hrvatske. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
795 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. futura...dali bi vi svog ljubimca kojeg volite i mazite i pazite ostavili samog da luta po šumama i poljima i ugrožava ostala živa bića ili biva i sam ugrožen? to može učiniti samo neodgovoran vlasnik kojemu nije stalo do svog ljubimca...i ja imam doma i psa i šest mačaka i svi su stalno u krugu dvorišta i nikuda ne idu od kuće...zašto?...ne nije dvorište ograđeno...nego zato jer su siti i zadovoljni...kada će se vlasnici ljubimaca istinski brinuti za njih tada takve mjere odstranjivanja niti neće biti potrebne...živim na selu, hranim se od onoga što si privrijedim, a jednu noć su mi dva psa provalila u gospodarski objekat i poklali mi 36 domačih zečeva...cijeli jedan turnus...u kući imam osobu koja smije jesti samo domaću zečetinu...i što sad pitam ja vas???...zbog neodgovornih vlasnika ja sam pored svojeg prihoda morao kupit hranu od nekog trećeg...jesu li ti psi imali čipove???možda je moj bolesni otac vidio te čipove dok ih je očima punih suza i duše pune srdžbe nemoćno pratio pogledom u nepoznato... Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
796 Tajana Ban Ćurić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dodavanje stavka (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja Nije prihvaćen već odgovoreno
797 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Darko Ganz, a prema kojim bi se vi kriterijima izuzeli iz poštovanja Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti životinja? Ne smijete ubiti niti vlastitog psa ili mačku, a kamoli tuđeg ili napuštenog. Propisano je postupanje s izgubljenim i napuštenim psima i propisa se treba držati i konobar i ministar, pa se morate i vi. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
798 zvonka jaković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. podržavam članak 46, također predlažem sljedeće : (3) sve životinje za koje nije izdano pravo lova (ne smatraju se divljači definirane ovim zakonom čl. 8.), a zatečene su na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe treba se smatrati izgubljenima i pristupati njihovom zbrinjavanju sukladno zakonu o zaštiti životinja. ne slažem se sa člankom 55. st. 1.2., obrazloženje : ovim zakonom bi se trebala zaštiti životinja, a ne dopuštati izlov bilo koje životinje za potrebe ljudske zabave (zoološki vrtovi i priredbe) ili lovne obuke. Držati divlju životinju u zatočeništvu je sve samo ne humano i pogodovano za psihičko i fizičko zdravlje životinje i njen napredak. Nadalje, nejasno je koja znanstvena teza zahtjeva pravo na ubijanje ili zatočeništvo divlje životinje, naspram da se ista promatra u svojem prirodnom okruženju živuća. podržavam članak 58. st 1.8. koji treba ostati na snazi. ne podržavam članak 58 st.7.2. puholovka uzrokuje potpuno nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje. Dovoljno je da se životinja usmrti, a ne da još pritome i pati bol. za kraj predlažem dodatak prekršajnim odredbama glede kontrole rada lovnog inspektora. u prijedlogu zakona nisu definirane prekršajne odredbe za neetičan ili nepotpun ili nekvalitetan rad lovnog inspektora. smatram to velikim propustom. Nije prihvaćen već odgovoreno
799 Darko Glanz V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Što ćemo s podivljalim mačkama i psima lutalicama na području mojeg privatnog lovišta?? Znači moje zemljište na kojemu je lovište, ja vlasnik, ja plaćam lovozakup??! Nije prihvaćen već odgovoreno
800 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zdravko Bamjšak, a kako se preko nišana vidi da pas ima ili nema čip? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
801 Klub pudla Hrvatska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo zakonodavca jer je izbacio "uklanjanje" pasa i mačaka iz lovišta i pozdravljamo članak 46. kojim se van zakona stavlja ubijanje pasa i mačaka u lovištu Nije prihvaćen već odgovoreno
802 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dopunu članka 46 sa stavkom 3 koji glasi: "(3) Lovoovlaštenik ima pravo organizirati hvatanje, odnosno, ukoliko hvatanje nije moguće, odstri