Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Stupanje na snagu Pohvaljujemo što je nacrt zakona predviđa kako na terenu postoje strateški dokumenti i odgađa primjenu nekih članaka. Međutim, valja imati na umu kako nemaju sve JLS donešene strateške dokumente i izuzeće od primjene navedenih članaka ne bi se trebalo odnostiti na JLS koje nemaju donešene strateške dokumente. U suprotnom će na terenu biti usvajanja PUR-ova (što je već rađeno kako bi se osigurali uvjeti za prijavu projekata na EAFRD) koji kao strateški dokumenti teško da su sad relevantni i točni. Molimo imajte na umu ovu situaciju i propišite primjenu ovog zakona osam dana od dana objave u NN za izradu svih novih strateških dokumenata uz izuzeće navedenih članaka i rokova kad oni stupaju na snagu ukoliko su strateški dokumenti već donešeni. Prihvaćen Čl. 56. bit će izmijenjen sukladno komentaru.
2 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinici lokalne samouprave Vezano uz čl. 39. predlažemo da koordinator poslova strateškog planiranja na razini JLS bude lokalni koordinator razvoja upisan u Upisnik pri MRRFEU. Na taj način se koristi struktura "na terenu" i informacije kolaju od lokalnog koordinatora razvoja prema regionalnom i potom prema koordinacijskom tijelu. Primljeno na znanje Čl. 39. će se dopuniti. MRRFEU, prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14) ustrojava i vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija.
3 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja U čl. 12. pohvaljujemo predloženo važenje strateških dokumenata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pohvali.
4 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave Pohvaljujemo želju da se uspostavi jasan okvir sustava strateškog planiranja. Vezano uz čl. 24. pohvaljujemo i predložena imena strateških dokumenata JL(R)S. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pohvali.
5 Božica Horvat OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Predlaže se pojednostavljivanje strateškog okvira kojeg bi činili "vizija, razvojni prioriteti, strateški ciljevi, posebni ciljevi, mjere, projekti i aktivnosti". Na ovaj način stvorit će se glomazna i nepregledna hijerarhijska struktura u kojoj se teško pronalazi mjesto za konačne aktivnosti. Ako je intencija da ovaj okvir bude različit ovisno o trajnosti strateških dokumenata onda bi bilo poželjno to navesti uz same dokumente. Djelomično prihvaćen Sadržaj strateškog okvira i metodologija povezivanja dokumenata strateškog planiranja bit će pobliže definirana smjernicama sukladno čl. 16. stavku 1.
6 Božica Horvat INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinici područne (regionalne) samouprave Potrebno je jasnije naznačiti je li riječ o regionalnom koordinatoru u smislu pojma koji se koristi u Zakonu o regionalnom razvoju. (ovdje ili u članku 3.) Nije prihvaćen Jasno je naznačeno u čl. 3 prilikom definiranja pojma.
7 Božica Horvat PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE, Javna dostupnost podataka o provedbi dokumenata strateškog planiranja Predlažem da se članak preimenuje u "Javna dostupnost dokumenata strateškog planiranja i podataka o njihovoj provedbi" odnosno da se uz statističke vrijednosti, podatke i analize na stoj stranici objave i svi usvojeni važeći dokumenti strateškog planiranja i njihovi sažeci kako bi isti bili dostupni i razumljivi javnosti. Nije prihvaćen Javna dostupnost dokumenata strateškog planiranja propisana je u čl. 46. stavku 2. Ovaj čl. odnosi se na javnu dostupnost podataka o provedbi.
8 Božica Horvat PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Prestanak važenja i obveza usklađivanja važećih dokumenata strateškog planiranja sa ovim Zakonom Uz točku 6 - Ako se izraz regionalni koordinator u ovom Zakonu poklapa s regionalnim koordinatorom iz Zakona o regionalnom razvoju trebalo bi u Zakonu o regionalnom razvoju prilagoditi i članak 25. (eventualno i 26.) u kojem su navedeni poslovi regionalnog koordinatora, a koji su sada djelomično propisani i člankom 38. ovog Zakona. Preglednija opcija bila bi da se ovim Zakonom ne propisuju zadaće regionalnih koordinatora već da se navede da su one definirane posebnim propisom (u kojem bi se onda prilagodile) čime bi svi poslovi regionalnih koordinatora ostale definirane u jednom aktu. Djelomično prihvaćen Definicija regionalnog koordinatora izjednačit će se sa odredbama Zakona o regionalnom razvoju. Poslove koje obavljaju regionalni koordinatori vezano za sustav strateškog planiranja moraju biti definirani ovim Zakonom.
9 Božica Horvat SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Plan razvoja jedinice lokalne samouprave Hrvatske županije prostorno su relativno male, a osim strateških dokumenata na razini županija izrađuju se i dokumenti vezani za razvoj urbanih područja te LAG-ova pa su mnoge jedinice lokalne samouprave već su dobro "pokrivene" strateškim dokumentima. Izrada dodatnog strateškog dokumenta predstavlja financijsko i vremensko opterećenje, a ciljevi u takvim dokumentima često se u potpunosti poklapaju s ciljevima više razine. Kako bi bilo jasno da planovi razvoja nisu obvezni odnosno kako bi se izrađivali tamo gdje su potrebni predlažem da se članak dopuni s tekstom koji bi otprilike glasio: "Plan razvoja izrađuju jedinice lokalne samouprave čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj temeljem strateških dokumenata izrađenih na razini jedinice područne(regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline." Na ovaj način bi se jasno zadržala mogućnost izrade za urbane, otočne, pogranične ili slične jedinice lokalne samouprave, ali bi se jedinicama omogućilo da koriste dokument više teritorijalne razine. Prihvaćen Čl. 27. dopunit će se predloženom odredbom.
10 Božica Horvat SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste  dokumenata prema sadržajnom obuhvatu Predlažem da se u točku 2. dodaju "i druge specifične teritorijalne cjeline". Postojeći Zakon o otocima predviđa izradu strateških dokumenata za otočne skupine, Zakon o brdsko-planinskim područjima predvidio je program razvoja za ova područja, osim toga u tekućoj financijskoj perspektivi EU postoje strategije razvoja urbanih područja i strategije LAG-ova i FLAG-ova. Temeljem toga moguće je pretpostaviti da se i u budućnosti može javiti opravdana potreba za strateškim planiranjem na nekoj teritorijalnoj razini koja ima svoje specifičnosti, a neće se poklapati s granicama jedinica područne (regionalne) ili lokalne samouprave ili čak neće biti prostorno kontinuirana. Nije prihvaćen Dokumenti za usmjeravanje razvoja područja s posebnim razvojnim obilježjima ulaze u obuhvat posebnih zakona. Njihova struktura i sadržaj se će uskladiti s odredbama ovoga Zakona. Smatramo da izričaj ovoga Zakona, koji bi trebao postati krovni zakon vezano za strateško planiranje i upravljanje razvojem, treba biti po ovim pitanjima općenit a kako bi akomodirao buduće potrebe koje eventualno mogu proizaći iz okvira koje zadaje Europska unija. Smatramo da je to postignuto postojećim izričajem. Posebni propisi koji nastaju kako bi usmjeravali razvoj određenih teritorija s posebnostima mogu, unutar ovoga okvira, s većom preciznošću definirati instrumente za razvoj takvih područja.
11 Božica Horvat SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste  dokumenata prema sadržajnom obuhvatu Predlažem da se dokumenti povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU, kao i oni povezani s korištenjm fondova EU ne izdvajaju kao zasebne kategorije. Iako se izrađuju prema pravilima EU, to su i dalje dokumenti od nacionalnog značaja i izrađuju se u svrhu postizanja nacionalnih ciljeva, a njihovim izdvajanjem stvara se dojam da se izrađuju radi EU. Primljeno na znanje -
12 Božica Horvat NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo komplementarnosti i koncentracije Riječ "šire" unutar izraza "šire razvojne učinke" trebalo bi zamijeniti primjerenijim izrazom jer je upravo širina pri odabiru strateških ciljeva utjecala na velika preklapanja i neprovedivost nekih strateških dokumenata. Primljeno na znanje Načelo komplementarnosti i koncentracije će se brisati iz NP Zakona te razraditi u sklopu smjernica za metodologiju pripremu, izradu, izvještavanje praćenja provedbe i vrednovanje dokumenata strateškog planiranja.
13 Božica Horvat NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo koordinacije Prvi dio definicije načela kooridnacije koji govori o neposrednoj uključenosti relevantnih dionika zapravo opisuje već spomenuto načelo partnerstva, dok završni dio definicije ("te obvezu usklađenog planiranja...") u velikoj mjeri odgovara horizontalnoj usklađenosti. Primljeno na znanje Načelo će se brisati iz NP Zakona. Postupci koordinacije razrađeni su u ostalim odredbama NP Zakona
14 Božica Horvat NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo transparentnosti i odgovornosti Uz procese pripreme i izrade, u načelo transparenosti treba uključiti i proces provedbe. Prekidanje komunikacije sa zaintersiranom javnošću po izradi dokumenta stvara dojam da je strateški dokument "mrtvo slovo na papiru" odnosno utječe na negativan stav javnosti o potrebi za strateškim dokumentima. U podzakonskim aktima ili dodatnim uputama bilo bi poželjno propisati obvezu povremenih javnih konzultacija/predstavljanja o provedbi dokumenta (na primjer tijekom ili nakon obveznih vrednovanja). Time bi se potencijalno utjecalo na podizanje odgovornosti za provedbu kod nositelja. Načelo transparentnosti bilo bi dobro opisati kao "pružanje potpunih informacija na dostupan i primjeren način". (U pojedinim slučajevima dokumenti strateškog planiranja objavljivali su se bez brojčanih pokazatelja, informacije o konzultacijama nisu objavljivane na naslovnici mrežnih stranica niti su se, po završetku izrade, pripremili sažeci koji bi bili prikladni za širu javnost. A sve to bi doprinijelo pozitivnijem stavu javnosti.) Djelomično prihvaćen Redefinirat će se načela partnerstva, transparentnosti i odgovornosti. Svako načelo bit će definirano zasebno i dodatno precizirano.
15 Božica Horvat NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo transparentnosti i odgovornosti Ovdje opisano načelo transparentnosti u velikoj se mjeri poklapa s načelom partnerstva te se odnosi na sličnu skupinu dionika. Slijedom toga predlažem da se načela partnerstva i transparentnosti spoje u isti članak, a načelo odgovornosti odvoji. Djelomično prihvaćen Redefinirat će se načela partnerstva, transparentnosti i odgovornosti. Savko načelo bit će definirano zasebno i dodatno precizirano.
16 GRAD ZAGREB PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Uspostava institucionalnog okvira, informacijskog sustava i središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Nedostaju odredbe za regionalne koordinatore, razmotriti potrebu unošenja s obzirom na važeće odredbe ZRRRH u odnosu na određenje ovoga prijedloga da su RK javne ustanove, ili će se usklađenje izvršiti u ZRRRH koji će u svakom slučaju ranije stupiti na snagu. Nije prihvaćen Nepotrebno s obzirom na izmjenu definicije u čl. 3.
17 GRAD ZAGREB PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Rokovi za donošenje dokumenata strateškog planiranja u skladu sa ovim Zakonom Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 54, St. 3: "...Zakona o regionalnom razvoju.." - Predlažemo propis navesti općenito. Nije prihvaćen U ovom slučaju je važno precizirati o kojim dokumentima se točno radi, stoga referenca na odredbe Zakona o regionalnom razvoju.
18 GRAD ZAGREB PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Prestanak važenja i obveza usklađivanja važećih dokumenata strateškog planiranja sa ovim Zakonom Ured za programe i projekte EU: Čl. 52, St. 6: Kako se čl. 15. Zakona o regionalnom razvoju tiče Urbanih aglomeracija, nije jasno na koji način će se usklađivanje provesti i koje su točno aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se isto uskladilo. Primljeno na znanje Usklađivanje će se provesti na način da odredbe vezano uz dokumente strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) budu propisane ovim Zakonom, te da se srednjoročno planiranje na razini JLP(R)S-ova za razdoblje od 2021. godine na dalje provodi sukladno ovom Zakonu.
19 GRAD ZAGREB PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Prestanak važenja i obveza usklađivanja važećih dokumenata strateškog planiranja sa ovim Zakonom Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 52, St. 5: Predlažemo izbjeći taksativno navesti propis, i u ovom slučaju, navesti samo polje primjene propisa, u slučaju njegovih kasnijih izmjena, odnosno donošenja novih propisa. St. 6: Držimo da ovo nisu jedine odredbe koje se trebaju uskladiti, primjerice čl.3t.16., def RK i druge, stoga sugeriramo navesti općenito potrebu usklađenja, te općenito navesti zakon s područja regionalnog razvoja Prihvaćen Odredbe čl. 52. stavaka 5.-6. izmijenit će se sukladno komentaru.
20 GRAD ZAGREB PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE, Središnji elektronički registar razvojnih projekata Ured za programe i projekte EU: Čl. 48, St. 4: Detaljnije definirati i definirati u kojem roku će se isti ustrojiti. Također je jako bitno da se čl. 48. sadržajno i provedbeno poveže s čl. 32. Nije prihvaćen Rok za uspostavu informacijskog sustava definiran je u čl. 55. stavku 4. Povezanost čl. 32. s čl. 48. je implicirana kroz čl. 48. stavak 4. i detaljnije će se razraditi tijekom postupka programiranja za novo financijsko razdoblje EU-a.
21 GRAD ZAGREB PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE, Središnji elektronički registar razvojnih projekata Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 48, St. 3: "...javno tijelo." - Upitnim držimo status javnog tijela za javne ustanove, u skladu s već naprijed istaknutim primjedbama. St. 4: Držimo potrebnim unijeti i proračun JLS i JP(R)S. Primljeno na znanje Uz stavak 3. - Javno tijelo definirano je u čl. 3. točka 7. kao svako tijelo koje je naručitelj u smislu propisa kojim se uređuje područje javne nabave. Uz stavak 4. - Prijedlog će se razmotriti na sastanku sa predstavnicima JLP(R)S-ova, zajedno sa Ministarstvom financija. Donekle se sa prethodnim komentarom vezano uz ovlasti regionalnih koordinatora. Ovakva odredba unijela bi dodatno opterećenje provjere za sve JLP(R)S-ove je li svaki projekt koji se financira iz proračuna županije, grada ili općine unesen u registar projekata.
22 GRAD ZAGREB PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE, Informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 47, St. 1: "...regionalni koordinator i koordinator jedinice lokalne samouprave.." - U slučaju Grada Zagreba, ova odredba ostaje nejasna. "..unositi pokazatelje..." - Pretpostavljamo da se ova odredba odnosi na podatke o pokazateljima, s obzirom da su pokazatelji definirani već u samim dokumentima. Djelomično prihvaćen Molimo vidjeti naš odgovor na vaš komentar vezan uz čl. 39. stavak 2.
23 GRAD ZAGREB IZRADA I PROVEDBA DOKUMENTA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Financijska sredstva za provedbu Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 45, St. 1: Predlažemo ovu odredbu nadopuniti na način da se financijska sredstva, o kojima ova odredba govori, odnose i na pripremu i izradu St. 2: Spornim se ukazuje propuštanje spominjanja državnih, javnih, i privatnih izvora financijskih sredstava? Znači li to da ti projekti više nisu u strateškom dokumentu? Prihvaćen Čl. 45. stavci 1. i 2. dopunjeni su sukladno komentaru.
24 GRAD ZAGREB IZRADA I PROVEDBA DOKUMENTA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune dokumenta strateškog planiranja Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 41., St. 5: Prethodno mišljenje regionalnog koordinatora držimo suvišnim, s obzirom na njihovu uključenost u pripremu izrade. Također proceduru ocjenjujemo kompleksnom, na neki način je to dupliranje procedure, posebice za izmjene i/ili dopune planova i Akcijskih planova. Pritom je nejasno što podrazumijeva formulacija „odlučuje o zahtjevu“. Pored navedenog, u slučaju zadržavanja odredbe predlažemo dopunu i jasno određenje u odnosu na strategije razvoja urbanih područja. Djelomično prihvaćen S obzirom da plan razvoja JLPR(S)-ova donose predstavnička tijela (čl. 14 stavak 2.), odredba ovoga članka predviđa da predstavnička tijela odlučuju o potrebi izrade, izmjene i/ili dopune plana razvoja. Izrada, izmjena i/ili dopuna plana razvoja se ne može pokrenuti bez odluke predstavničkog tijela. Vezno za regionalne koordinatore, Koordinacijsko tijelo im je delegiralo provjeru usklađenosti dokumenata strateškog planiranja od značaja za jedinice područne (regionalne) samouprave s hijerarhijski višim dokumentima u čl. 38. Strategije razvoja urbanih područja potpadaju pod dokumente strateškog planiranja iz čl. 25.
25 GRAD ZAGREB INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinici lokalne samouprave Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 39, St. 1: Razmotriti je li potrebna ova odredba s obzirom da je već navedeno u čl.3. St.2: S obzirom na poseban status Grada Zagreba nije jasan odnos koordinatora i regionalnog koordinatora St.3: Predlažemo razmotriti jesu li ovo prevelike ovlasti, time i odgovornost za koordinatore Djelomično prihvaćen Uz stavak 1. - U čl. 3. dana je samo definicija koordinatora. Uz stavak 2. - Čl. 37. dopunit će se dodatnom odredbom vezano uz Grad Zagreb. Uz stavak 3. - Smatramo da je uspostava mreže koordinatora, na regionalnoj i lokalnoj razini, koja će biti povezana sa središnjom razinom od velike važnosti za uspostavu funkcionalnog i cjelovitog sustava strateškog planiranja, gdje je protok informacija s lokalne i regionalne razine prema nacionalnoj i obrnuto, učinkovit i djelotvoran. To se može postići samo jasnim definiranjem ovlasti i odgovornosti.
26 GRAD ZAGREB INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Regionalni koordinator Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Regionalni koordinator - Analizirajući definirane poslove RK, sa stajališta Grada Zagreba, zbog značaja poslova koordinacije iste ocjenjujemo oportunim obavljati u okviru upravnog tijela, što je još jedan argument u prilog zadržavanju statusa upravnog tijela za RK. Čl. 38., St. 1: Predlažemo dopunu unošenjem poslova sudjelovanja u izradi strateških dokumenata urbanih područja St. 2: Stajališta smo da bi prije donošenja Koordinacijsko tijelo trebalo dati mišljenje da li je dokument usklađen s referentnim hijerarhijski nadređenim dokumentom Nije prihvaćen Uz stavak 1. - Molimo vidjeti naš odgovor na vaš komentar vezan uz čl. 3. Uz stavak 2. - To je implicirano odredbama NP Zakona prema kojima hijerarhijski niži dokumenti trebaju biti usklađeni s hijerhijski višim dokumentima. Postupanje u slučaju neusklađenosti propisat će se podzakonskim aktom (čl. 16. stavak 1.).
27 GRAD ZAGREB INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Organizacija poslova strateškog planiranja u središnjem tijelu državne uprave Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 36., St. 2: Odredbu smatramo suvišnom. Nije prihvaćen Odredba je nužna kako bi središnja tijela državne uprave mogla ovlastiti postojeće unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje poslova strateškog planiranja, a ne ustrojavati nove. Unutarnja ustrojstvena jedinica može biti uprava, sektor, služba, odjel, itd.
28 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Usklađenost dokumenata strateškog planiranja s dokumentima prostornog uređenja Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 33., St. 4: Također ukazujemo da s obzirom na ustrojstvo Grada Zagreba navedena formulacija nije primjenjiva, naime Grad Zagreb ima posebno ustrojene poslove prostornog uređenja (provedba dokumenata prostornog uređenja), a posebno poslove nositelja izrade dokumenata prostornog uređenja. Prihvaćen Čl. 33. stavak 4. preformulirat će se sukladno komentaru.
29 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Dokumenti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a Ured za programe i projekte EU Čl. 32, St. 3: Prijedlog je da se dodatno obrazloži kako će to tijelo koordinirati izradu strateških dokumenata korištenja fondova EU s razinom JL(R)S kako bi iste bile direktno uključene u proces programiranja a u svrhu osiguravanja pipeline-a kvalitetnih projekata koji su realno potrebni s obzirom na potrebe za razvoj lokalne zajednice. Nije prihvaćen Izrada i provedba svih dokumenata strateškog planiranja koji su obuhvaćeni ovim Zakonom odvija se sukladno ranije navedenim načelima, među kojima su odgovornosti održivosti, partnerstvo i transparentnost. Poštivanje ovih načela jamči uključenost JLP®S-ova u proces programiranja za korištenje EU fondova. Dodatno, NP Zakona predviđeno je ustrojavanje registra razvojnih projekata (koji među ostalima obuhvaća i projekte s razine JLP(R)S-ova. Registar projekata ustrojava se, između ostalog, radi praćenja razvojnih potreba JLP®S-ova te u svrhu izrade kvalitetnog pipeline-a projekata za EU fondove (čl. 48.)
30 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Plan razvoja jedinice lokalne samouprave Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 27, St. 5: Iz teksta ovog stavka ne može se sa sigurnošću iščitati koja je uloga partnerskih vijeća kod donošenja pojedinačnog plana, odnosno ostaje nejasno zašto uloga partnerskih vijeća nije određena za pojedinačne planove, te predlažemo ovu odredbu nadopuniti kako bi se i taj segment uloge partnerskih vijeća jasnije regulirao. Prihvaćen Odredbe čl. 14. dopunit će se navedenim.
31 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 26, St. 2: Spornim se ukazuje na koji način će vremenski rokovi biti usklađeni a trajanjem mandata izvršnih tijela. Podrazumijeva li se pod ovim sadašnji plan razvojnih programa? Što je sa sadašnjim Akcijskim planom kao provedbenim dokumentom strategija? Sukladno Zakonu o proračunu definirani su neki drugi rokovi (npr. kod izrade plana razvojnih programa), za koje smatramo da je smislenije da se poštuju budući da se time osigurava kontinuitet neovisan o trajanju mandata, tim više što postoji mogućnost revidiranja na godišnjoj razini. U tom smislu, ako je plan razvojni znači da je donesen konsenzusom te se dvojbenim čini vezivati ga uz mandate izvršnog tijela kad svakako postoji mogućnost godišnjeg ažuriranja. Primljeno na znanje Provedbeni program je mandatni jer se vezuje za postupke djelovanja za vrijeme trajanja mandata izvršne vlasti. Izvršna vlast ima legitimitet djelovanja odnosno određivanja prioriteta djelovanja i provedbenih aktivnosti za postizanje dugoročnih/srednjoročnih ciljeva temeljem demokratskih izbora. Kontinuitet je zajamčen okvirom koji traži izravnu poveznicu između projekata i aktivnosti iz kratkoročnih dokumenata sa ciljevima koji su određeni srednjoročnim i dugoročnim dokumentima strateškog planiranja. Vezano za proračun, molimo vidjeti prethodni odgovor.
32 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 25, St. 2: "...ne može biti u suprotnosti.." - Predlažemo koristiti formulaciju “mora biti u skladu“; ova formulacija odgovara određenju u čl. 35.t.9. Nije prihvaćen Radi se o izričaju prave frazeologije.
33 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 24: Predlažemo uzeti u obzir poseban status Grada Zagreba, te također dopunu vezano za strategije razvoja urbanih područja, kako je to predloženo u početnom nacrtu prijedloga - program razvoja urbanog područja. Nije prihvaćen Strateški dokumenti Grada Zagreba moguće je podvesti pod dokumente strateškog planiranja od značaja za JLP(R)S-ove prema postojećim odredbama.
34 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Nacionalna razvojna strategija Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 19., St. 2: "..ne mogu biti u suprotnosti.." - Predlažemo uporabu formulacije: “moraju biti usklađeni”, što se podudara s ostalim predloženim odredbama Nije prihvaćen Radi se o izričaju pravne frazeologije.
35 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste  dokumenata prema sadržajnom obuhvatu Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl.17, St.2: "...od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,..." - Predlažemo u ovu točku navesti i „urbana područja“, kako bi urbana područja, sukladno definiciji iz propisa kojima se regulira regionalni razvoj, njome također bila obuhvaćena. Nije prihvaćen Dokumenti od značaja za razvoj urbanih područja mogu se podvesti pod dokumente od značaja za JLP(R)S-ove, u okviru postojećih predloženih odredbi Zakona.
36 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 15, St.1: "..i provedbeni program jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave." Predlažemo izrijekom navođenje i Grada Zagreba, u skladu s prethodnim primjedbama Čl.16, St. 1: "...te postupke praćenja njihove provedbe i vrednovanja," - Predlažemo dopunu riječi i “I izvještavanja o provedbi“, sukladno određenju u članku 2.i 3. Nije prihvaćen Sukladno prethodnim odgovorima, odredbe NP Zakona koje se odnose na JLP(R)S-ove omogućuju primjenu istih i na Grad Zagreb, bez obzira na njegove posebnosti koje proizlaze iz Zakona o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09, 119/14).
37 GRAD ZAGREB SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 14, St. 1: Predlažemo da se plan razvoja Grada Zagreba u tekstu ovog članka izrijekom navede, zbog posebnog statusa koji Grad Zagreb uživa, što je uobičajeno u brojnim zakonima te dodavanje plana razvoja urbanih područja St.2: Predlažemo uzeti u obzir poseban status Grada Zagreba kao JLP(R)S i JLS, te u tom smislu unijeti konkretno za Grad Zagreb: „Gradska skupština Grada Zagreba“ ili, alternativno, u tekst unijeti općenitu odredbu kojom će se definirati da se za Grad Zagreb odnose odredbe za JLP(R)S i JLS Nije prihvaćen Odredbe NP Zakona koje se odnose na JLP(R)S-ove omogućuju primjenu istih i na Grad Zagreb, bez obzira na njegove posebnosti koje proizlaze iz Zakona o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09, 119/14).
38 GRAD ZAGREB OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Čl. 3, St. 2: S obzirom na predloženo određenje ostaje upitno što je s ostalim „strateškim dokumentima JLP(R)S (strategije, planovi, programi)“, te ostaje nejasno kakav je njihov status s obzirom da su izvan sustava strateškog planiranja, te pitanje usklađenosti i slično. Predlažemo da se izrijekom navede i plan razvoja Grada Zagreba, zbog njegova posebnog administrativnog statusa, što je uobičajeno u brojnim drugim zakonima i propisima, te navođenje planova razvoja urbanih područja. St. 5: Predlažemo dodavanje riječi „analizu“ iza riječi "prikupljanje". St. 9: U slučaju da se prihvati zakonski prijedlog iz točke 23. ovog članka, te se odredi da funkciju regionalnog koordinatora može obavljati isključivo javna ustanova, određivanje jedne osobe kao predstavnika držimo nedovoljnim u slučaju Grada Zagreba. Nužna je uključenost upravnog tijela u poslovima koordinacije, prihvatljivije s osnova JPRS, a podredno s razine JLS. St. 12: "..od značaja za statističke regije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.." Predlažemo razmotriti mogućnost da se ova odredba nadopuni i nadodavanjem urbanih područja. St. 23: Zbog specifičnosti i posebnog statusa Grada Zagreba predlažemo razmotriti uspostavu izuzetaka za Grad Zagreb ili općenito mogućnost da poslove RK obavlja upravno tijelo. Također predlažemo dopunu pojma zadaćama koordinacije navedenim u čl. 36. Nacrta prijedloga. Također, navedeno određenje ukazuje se dvojbenim s obzirom na čl. 34. ovog Zakona, koji i regionalne koordinatore svrstava u tijela javne vlasti. St. 24: Hoće li se u središnji elektronički registar razvojnih projekata upisivati i projektne ideje? St. 28: Predlažemo unijeti definiciju razvojnog smjera / vizije iz početnog nacrta prijedloga. Nije prihvaćen Strateški dokumenti JLP(R)S-ova obuhvaćeni su ovim Zakonom. Važeći dokumenti strateškog planiranja JLP(R)S-ova vrijedit će do njihova isteka odnosno primjenjuje se čl. 52. stavci 3. i 4. Nema potrebe za isticanjem posebnog administrativnog statusa Grada Zagreba i njegovog plana razvoja. Grad Zagreb, sukladno Zakonu o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09, 119/14) kao jedinica lokalne samouprave ujedno ima položaj županije te se sukladno tome čl. 24.-26. mogu primijeniti i na Grad Zagreb. Plan razvoja urbanog područja potpada pod čl. 27. i može se primijeniti na urbanu aglomeraciju Zagreb sa sjedištem u Zagrebu.
39 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Iz cijelog teksta prijedloga, a naročito iz prijelaznih i završnih odredbi, vidljivo je koncentriranje isključivo na jedno mandatno razdoblje Vlade, a ne vidi se dugoročna orijentacija. Primljeno na znanje Netočno. Iz prijaznih i završnih odredbi jasno je da će sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem kakvog propisuje ovaj Zakon u cijelosti zaživjeti od 2021. godine na dalje. Uvođenjem dugoročnih i srednjoročnih dokumenata strateškog planiranja koji su međusobno povezani i koherentni. Također, molimo vidjeti naš odgovor na vaš prvi komentar vezano uz prijedlog NP Zakona općenito.
40 Hrvatski pravni centar VREDNOVANJE, Sustav vrednovanja Uz članak 50. Predlaže se promijeniti logički slijed u postupku vrednovanja tako da usporedba dolazi prije ocjene. Potrebno je definirati što je neovisna ocjena, tj. tko je donosi, što se ne bi trebalo prepustiti niti jednom aktu nižeg ranga od zakona. Prihvaćen Radi se o neovisnom postupku vrednovanja koje se provodi radi poboljšanja kvalitete izrade i provedbe dokumenata strateškog planiranja kao i radi ocjene njihove djelotvornosti, učinkovitosti i učinka. Promijenit će se redoslijed u stavku 1 tako da usporedba dolazi prije ocjene, te će se čl. dopuniti odredbom tko provodi vrednovanje. Pravilnikom će se odrediti kriteriji za vrednovanje.
41 Hrvatski pravni centar PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE, Informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem Uz članak 46. U točku c) stavka 1. predlaže se dodati vremenske pokazatelje napredovanje (benchmarking) u ostvarenju rezultata. Nije prihvaćen Sviše detaljno za razinu zakona. Dinamika napretka pratit će se kroz pokazatelje za koje se utvrđuje početna i ciljna vrijednost, učestalost praćenja i odgovornost za praćenje. „Vremenske pokazatelje napredovanja“ prati nositelj provedbe te se isti mogu definirati u postupcima za praćenje i izvještavanje, a ne u Zakonu.
42 Hrvatski pravni centar INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Koordinacijsko tijelo Koordinacijsko tijelo obavlja funkciju upravljanja cjelokupnim sustavom strateškog planiranja i razvoja što po prirodi stvari obuhvaća i funkciju koordiniranja. U točku 5) u postupak pripreme, provedbe, praćenja provedbe i izvještavanja treba dodati i utvrđivanje rezultata u odnosu na planiranje kao i izvještavanje o postignutim rezultatima. Nije prihvaćen Postupci praćenja i izvještavanja se provode s ciljem utvrđivanja rezultata i učinaka u provedbi.
43 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Usklađenost dokumenata strateškog planiranja s dokumentima prostornog uređenja Pozdravljamo odredbe članka 33. Primljeno na znanje -
44 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Dokumenti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a - Prihvaćen -
45 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Dokumenti strateškog planiranja povezani sa okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a Uz članak 31. Teško je vjerovati da se u četvorogodišnjem mandatu jedne Vlade mogu donijeti i provesti svi navedeni dokumenti, a ne vidi se niti odnos prema dugoročnim dokumentima strateškog planiranja. Nije prihvaćen Dokumenti iz čl. 29 obveza su svake države članice EU-a, sukladno zakonodavstvu EU-a. Poveznica navedenih dokumenata sa strateškim dokumentima od nacionalnog značaja vidljiva je u čl. 31. stavku 2.
46 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program jedinice lokalne samouprave Uz članke 25. - 28. Suvišno je uvoditi posebne članke za razlikovanje regionalne i lokalne razine (preklapa se sadržaj članka 25. i 27. te članka 26. i 28.). Djelomično prihvaćen Revidirat će se odredbe članaka koji se odnose na strateške dokumente JLP(R)S-ova. Međutim, JLS-ovi samostalno odlučuju o potrebi izrade i donošenja plana razvoja (on za njih nije obaveza, kao za županije). Izrada i donošenje provedbenih programa su obveza svih JLP(R)S-ova.
47 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Plan razvoja jedinice lokalne samouprave Uz članke 25. - 28. Suvišno je uvoditi posebne članke za razlikovanje regionalne i lokalne razine (preklapa se sadržaj članka 25. i 27. te članka 26. i 28.). Djelomično prihvaćen Revidirat će se odredbe članaka koji se odnose na strateške dokumente JLP(R)S-ova. Međutim, JLS-ovi samostalno odlučuju o potrebi izrade i donošenja plana razvoja (on za njih nije obaveza, kao za županije). Izrada i donošenje provedbenih programa su obveza svih JLP(R)S-ova.
48 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave Uz članke 25. - 28. Suvišno je uvoditi posebne članke za razlikovanje regionalne i lokalne razine (preklapa se sadržaj članka 25. i 27. te članka 26. i 28.). Djelomično prihvaćen Revidirat će se odredbe članaka koji se odnose na strateške dokumente JLP(R)S-ova. Međutim, JLS-ovi samostalno odlučuju o potrebi izrade i donošenja plana razvoja (on za njih nije obaveza, kao za županije). Izrada i donošenje provedbenih programa su obveza svih JLP(R)S-ova.
49 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave Uz članke 25. - 28. Suvišno je uvoditi posebne članke za razlikovanje regionalne i lokalne razine (preklapa se sadržaj članka 25. i 27. te članka 26. i 28.). Djelomično prihvaćen Revidirat će se odredbe članaka koji se odnose na strateške dokumente JLP(R)S-ova. Međutim, JLS-ovi samostalno odlučuju o potrebi izrade i donošenja plana razvoja (on za njih nije obaveza, kao za županije). Izrada i donošenje provedbenih programa su obveza svih JLP(R)S-ova.
50 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave Uz članke 22. i 23. Nejasno je zašto se odvaja nadležnost za donošenja programa Vlade i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave, budući da bi program Vlade trebao sadržavati i provedbu. Uz članak 24. Očito je predviđeno da bi regionalna i lokalna razina mogle imati dugoročne razvojne dokumente. Primljeno na znanje Netočno. Dokumenti strateškog planiranja od značaja za JLPRS-ove, prema postojećim predloženim odredbama, srednjoročni su i kratkoročni.
51 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Program Vlade Uz članke 22. i 23. Nejasno je zašto se odvaja nadležnost za donošenja programa Vlade i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave, budući da bi program Vlade trebao sadržavati i provedbu. Nije prihvaćen Odredbe Čl. 22 usklađene su sa čl. 110. stavkom 2 Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Program Vlade određuje prioritete u provedbi za mandatno razdoblje, a provedbeni program SDTU razrađuje detalje (instrumente/postupke djelovanja) na koji način će se realizirati prioriteti Vlade utvrđeni u Programu Vlade za mandatno razdoblje. Na taj način, čelnik tijela / ministar ima upravljački alat, putem kojega provodi i odgovoran je za provedbu Programa Vladu u dijelu svog resora tijekom svog mandatnog razdoblja. To je način da se dodijeli odgovornost za upravljanje prema ciljevima.
52 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Nacionalni plan Uz članke 19. i 21. Umjesto izraza plan bolje bi odgovarao izraz strategija ili politika, a na toj razini potrebno je uvesti i instrumente (financijske, zakonodavne, ljudske). Nije prihvaćen Strategija je dugoročni dokument za razdoblje > 10 godina i koji odgovara na pitanja „Što'“ i „Zašto?“ Plan je srednjoročni dokument za razdoblje 5-9 godina koji odgovara na pitanja „Kako?“, „Tko?“ i „Kada?“ u odnosu na „Što?“ i „Zašto““. Plan (kako, tko i kad) će, sukladno propisanoj metodologiji, sadržavati procjenu potrebnih resursa (financijskih i dr.) te definirati mjere (grupe aktivnosti) za provedbu.
53 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Nacionalna razvojna strategija Uz članke 19. i 21. Umjesto izraza plan bolje bi odgovarao izraz strategija ili politika, a na toj razini potrebno je uvesti i instrumente (financijske, zakonodavne, ljudske). Uz članak 20. Nedostatak shvaćanja horizontalne koordinacije dovodi do propisivanja sektorske i multi-sektorske strategije. Nije prihvaćen Strategija je dugoročni dokument za razdoblje > 10 godina i koji odgovara na pitanja „Što'“ i „Zašto?“ Plan je srednjoročni dokument za razdoblje 5-9 godina koji odgovara na pitanja „Kako?“, „Tko?“ i „Kada?“ u odnosu na „Što?“ i „Zašto““. Plan (kako, tko i kad) će, sukladno propisanoj metodologiji, sadržavati procjenu potrebnih resursa (financijskih i dr.) te definirati mjere (grupe aktivnosti) za provedbu.
54 Hrvatski pravni centar SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja Uz članke 12.-15. Dugoročno planiranje bi trebalo obuhvaćati duži rok, tj. 15 do 20 godina i zvati se strateško planiranje. Srednjoročno planiranje bi trebalo obuhvaćati petogodišnje razdoblje i trebalo bi se nazivati strategija ili politika, nikako plan. Kratkoročno planiranje odnosi se na izradu programa i planova koji se mogu elaborirati kroz projekte. Uz članak 16. Pretpostavka za izradu smjernica je postojanje jasne vizije i misije na najvišoj političkoj razini (u Hrvatskom saboru) gdje treba postići konsenzus, kao što je bilo primjerice u vezi s pristupanjem RH EU. Nije prihvaćen Izjava o viziji sadržana u Nacionalnoj razvojnoj strategiji oblikovat će se za razdoblje >15-20 godina. Strategija je dugoročni dokument za razdoblje > 10 godina i koji odgovara na pitanja „Što'“ i „Zašto?“ Plan je srednjoročni dokument za razdoblje 5-9 godina koji odgovara na pitanja „Kako?“, „Tko?“ i „Kada?“ u odnosu na „Što?“ i „Zašto““. Programi su dokumenti kroz koje se pobliže definiraju projekti i aktivnosti za postizanje ciljeva definiranih u srednjoročnim dokumentima odnosno operacionaliziraju provedbeni postupci. Projekt je niz međusobno povezanih aktivnosti koji se odvijaju određenim redoslijedom radi postizanja ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i određenih resursa.
55 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo fiskalne održivosti Fiskalna održivost ne može se podvoditi pod načela jer se radi o kriteriju za djelovanje. Primljeno na znanje Načelo fiskalne održivosti preformulirat će se u sklopu načela održivosti sukladno principima dobrog financijskog upravljanja sredstvima.
56 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo komplementarnosti i koncentracije Potpuno je nejasan smisao ovog načela. Primljeno na znanje Načelo komplementarnosti i koncentracije će se brisati iz NP Zakona te razraditi u sklopu smjernica za metodologiju pripremu, izradu, izvještavanje praćenja provedbe i vrednovanje dokumenata strateškog planiranja.
57 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo pouzdanosti, relevantnosti i kontinuiteta Pouzdanost, povjerljivost i usporedivost podataka ne može se podizati na razinu principa, budući da su to nužne pretpostavke za ostvarivanje načela učinkovitosti i djelotvornosti. Nije prihvaćen Korištenje pouzdanih, provjerljivih i usporedivih podataka za pripremu, izradu, izvještavanje te praćenje provedbe i učinaka dokumenata strateškog planiranja je od imperativne važnosti te će se podvesti pod načelo točnosti i cjelovitosti
58 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo učinkovitosti i djelotvornosti Sadržaj načela učinkovitosti i djelotvornosti je pogrešan. Učinkovitost znači optimalni odnos uloženog i ostvarenog tj. optimalizaciju u datim ograničenjima, a djelotvornost znači ostvarenje cilja. Prihvaćen Redefinirat će se načelo djelotvornosti i učinkovitosti u skladu s komentarom.
59 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo koordinacije Smatramo da je razrada načela koordinacije promašena (v. više uz čl. 7.) Primljeno na znanje Načelo će se brisati iz NP Zakona. Postupci koordinacije razrađeni su u ostalim odredbama NP Zakona
60 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo hijerarhije Načelo hijerarhije posebno pokazuje nejasnoću jer hijerarhija znači pravo naređivanja od strane viših i slušanje od strane nižih, dok se ovdje govori o vertikalnoj i horizontalnoj usklađenosti što je predstavlja posljedicu djelotvorne koordinacije. U tom smislu je promašeno i obrazloženje načela koordinacije iz članka 6. Primljeno na znanje Načela koordinacije i hijerarhije brisat će se iz NP Zakona. Postupci koordinacije i hijerarhija dokumenata strateškog planiranja razrađeni su u ostalim odredbama NP Zakona.
61 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo transparentnosti i odgovornosti Potrebno je odvojiti načelo transparentnosti od načela odgovornosti. Transparentnost u prijedlogu teksta zapravo označava neku vrstu uključivanja zainteresirane javnosti, no trebalo bi dodati da je svrha tog uključivanja postizanje konsenzusa koji garantira provedbu strategija neovisno o promjenama vladajućih struktura kao rezultat izbora. Bez konsenzusa nema uspješnog strateškog plana kao dugoročnog dokumenta. Načelo odgovornosti treba dodatno obrazložiti, i to kao odgovornost za rezultat. Također, to načelo treba operacionalizirati kroz tekst zakona (tko je odgovoran, kada i za što te koje su posljedice neodgovornog djelovanja). Djelomično prihvaćen Načelo transparentnosti će se odvojiti od načela odgovornosti i oba načela bit će redefinirana. Uz načelo odgovornosti pridružit će se usmjerenost na rezultat.
62 Hrvatski pravni centar NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo partnerstva Načelo partnerstva treba uključiti definiranje odnosa među partnerima, a ne puko nabrajanje aktera. Nije prihvaćen Molimo vidjeti odgovor dan za čl. 11. Smisao načela je u ravnopravnoj uključenosti relevantnih dionika u procese odlučivanja u postupcima strateškog planiranja i provedbe.
63 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM Načela koja su conditio sine qua non dobrog upravljanja (načelo učinkovitost i djelotvornost, odgovornosti, partipacije, transparentnosti), na žalost, nisu adekvatno utvrđena, nego čak i krivo. Djelomično prihvaćen Nositelj izrade NP Zakona dopunit će načela. Sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem počiva na načelima točnosti i cjelovitosti, učinkovitosti i djelotvornosti, odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, održivosti, partnerstva i transparentnosti. Dokumenti strateškog planiranja izrađuju se i provode u skladu s ovim načelima.
64 Hrvatski pravni centar OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Pojmova je previše i nisu jasni, posebno točke 16. – 18. i 29. Prihvaćen Članak 3. revidirat će se na način da se smanji broj pojmova. Definirat će se značenje samo onih pojmova koji su bitni za ispravno tumačenje odredbi Zakona.
65 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM Strateško planiranje je jedan ciklički proces koji prije svega podrazumijeva liderstvo iz koga slijede vizija i zadaće (misija), a tek onda ciljevi. To bi trebao biti dokument za razdoblje jedne generacije (minimum 15 do 20 godina). Svi ostali dokumenti mogu se zvati strategije ili politike, koji se izrađuju u pravilu za razdoblje od 5 godina, a čija se daljnja razrada može artikulirati kao program. Dakle, zakon ne može biti temelj strateškog planiranje već samo instrument pojedinih strategija. Predloženi tekst većim dijela nema obilježja zakona, nije norma, već se opisuje zamišljeni sustav strateškog planiranja čija bitna obilježja, međutim, uopće nisu spomenuta. U ovom tekstu pretežno se primjenjuje top-down pristup umjesto cikličkog, koji je neophodan za uspješno strateško planiranje. S obzirom na to, predloženi tekst je zasnovan na krivim temeljima i suštinski ne može postići planiranu svrhu. Smatramo da je to posljedica i nedostatka obrazovanja iz područja javnog menadžmenta. Primljeno na znanje NP Zakona predlaže uvođenje cjelovitog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem koji se sastoji od precizno definiranih postupaka za pripremu, praćenje, izvještavanja i vrednovanje dokumenata za strateško planiranje te praćenje rezultata i učinaka u provedbi istih. NP Zakona opisuje sustav u svim njegovim bitnim elementima te propisuje normu za postupke strateškog planiranja i kontrole te obuhvaća određivanje strateškog okvira: dugoročne vizije i strateških (dugoročnih, srednjoročnih) ciljeva te mehanizme pretvaranja strateških ciljeva u srednjoročne planove te u operativne (kratkoročne) programe, aktivnosti i projekte za ostvarenje tih ciljeva i mehanizme cikličke kontrole. Kontrole mogu rezultirati prilagodbom strateškog okvira dokumenata strateškog planiranja, promjenom načina provođenja određenog projekta i/ili aktivnosti ili dr. Nacionalna razvojna strategija, hijerarhijski najviši dokument strateškog planiranja, iz čl. 19. sadrži dugoročnu viziju i razvojne prioritete iz kojih proizlaze (dugoročni, srednjoročni) strateški ciljevi itd. Smatramo da je komentar većim dijelom neosnovan.
66 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo fiskalne održivosti Fiskalna održivost je također preduvjet za kvalitetno planiranje te učinkovito i djelotvorno provođenje javne politike. Primljeno na znanje Načelo fiskalne održivosti preformulirat će se u sklopu načela održivosti sukladno principima dobrog financijskog upravljanja sredstvima.
67 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo komplementarnosti i koncentracije Nije jasno što se ovim člankom želi reći. Potrebno je pojašnjenje, jer ni nakon nekoliko puta što smo ga pročitali ostaje nejasna odredba. Primljeno na znanje Načelo komplementarnosti i koncentracije će se brisati iz NP Zakona te razraditi u sklopu smjernica za metodologiju pripremu, izradu, izvještavanje praćenja provedbe i vrednovanje dokumenata strateškog planiranja.
68 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo pouzdanosti, relevantnosti i kontinuiteta Pouzdanost, relevantnost i kontinuitet su preduvjeti za kvalitetno planiranje i učinkovitu i djelotvornu provedbu javne politike/strategije/programa/plana. Primljeno na znanje Korištenje pouzdanih, provjerljivih i usporedivih podataka za pripremu, izradu, izvještavanje te praćenje provedbe i učinaka dokumenata strateškog planiranja je od imperativne važnosti te će se podvesti pod načelo točnosti i cjelovitosti
69 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo učinkovitosti i djelotvornosti Provjeriti definicije. Učinkovitosti je pravovremeno osiguravanje potrebnih resursa uz minimalne troškove kako bi se postigla u svrhu optimalizacije, a djelotvornost se odnosi na ostvarivanja planiranih rezultata i ciljeva. U st. 2. se spominje kontinuirano praćenje i vrednovanje, što pozdravljamo, jer se to kod nas ne radi kontinuirano. No, u taj proces je važno uključiti sve relevantne dionike. Također je važno "naučene lekcije" koristiti u sljedećem ciklusu planiranja. Prihvaćen Redefinirat će se načelo djelotvornosti i učinkovitosti u skladu s komentarom. Također, utemeljenost novih planova na naučenim lekcijama iz prethodnih procesa podvest će se pod načelo održivosti.
70 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo koordinacije Načelo koordinacije i hijerarhije iz čl. 7. treba bolje razjasniti. Koordinaciju vodi nadležno tijelo, a hijerarhija u ovom smislu također govori o usklađenosti. Primljeno na znanje Načela koordinacije i hijerarhije brisat će se iz NP Zakona. Postupci koordinacije i hijerarhija dokumenata strateškog planiranja razrađeni su u ostalim odredbama NP Zakona.
71 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo transparentnosti i odgovornosti Oba načela, načelo transparentnosti i načelo odgovornosti su vrlo važna, no smatramo da se radi o dvije različite stvari, koje treba odvojiti. Transparentnost se odnosi na redovito informiranje, suradnju i uključivanje dionika i javnosti. Vođenje transparentnog procesa je važno, kako bi svi zainteresirani imali priliku izraziti svoje potrebe i mišljenje, kako bi se kroz proces deliberacije došlo do konsenzusa, a ne da se javne politike donose odozgo. Bez da javnost bude upoznata i uključena u proces, neće se moći ni provoditi bilo koja javna politika na adekvatan način. Načelo odgovornosti treba razjasniti kroz dokument, tko je za što odgovoran za što te koje su konzekvence ako se ne postupi u skladu s propisanim. Djelomično prihvaćen Redefinirat će se načela partnerstva, transparentnosti i odgovornosti. Savko načelo bit će definirano zasebno i dodatno precizirano.
72 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo partnerstva Važno je i pohvalno unošenje načela partnerstva u procese, no valja naglasiti da se to odnosi na oblikovanje, praćenje i provedbu. Vrlo često se ovo načelo svodi samo na e-savjetovanje, što je prekasno i premalo. partnerska vijeća nisu dovoljna za ispunjavanje ovog načela. Trebaju se provoditi konzultacije s različitim dionicima. Primljeno na znanje Obveze tijela javne vlasti u svezi objavljivanja informacija i savjetovanja s javnošću, te standardi i mjere za sudjelovanje građana u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata definirani su Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 025/2013) i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09).
73 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Pojmove bi trebalo grupirati i logički posložiti, ovako ih je teško pratiti i uočiti je li nešto ispušteno. Npr. ne spominje se vizija, što je jedna od polaznih osnova svih strateških dokumenata. Ovako posloženi pojmovi samo stvaraju brku. Djelomično prihvaćen Pojmovi su posloženi abecednim redoslijedom, no čl. 3 će se revidirati sukladno komentarima e-savjetovanja.
74 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM Pozdravljamo što se konačno ozbiljno počelo razmišljati o strateškom planiranju na razini države. Hrvatska već dugo nema nacionalnu strategiju, već samo sektorske, koje često nisu međusobno u skladu. Potrebno je imati dugoročnu viziju i temeljem toga postavljati ciljeve koji se realistično mogu provesti u određenom razdoblju. Za to treba osigurati ljude i financijska sredstva te adekvatno praćenje, kako bi se u sljedećem ciklusu planiranja moglo učiti iz naučenih lekcija. Ovaj ciklični proces nije vidljiv iz ovog dokumenta. Bitno je da znamo kuda želimo ići, ali je važno i načelo suradnje i partnerstva, kako u oblikovanju, tako i u provedbi i praćenju (ova dva elementa nisu vidljiva u tekstu). No, čini nam se da za to nije potrebno donositi zakon, pogotovo ovakav zakon koji je negdje između norme i opisa strateškog planiranja. Zakon je obično instrument kojim se provode pojedine javne politike, tako da bi trebalo razmotriti svrhu i potrebu donošenja ovako definiranog zakona, kao i mogućnost postizanja namjere. U svakom slučaju, ako se i ostane pri ideji zakona, potrebno ga je još dosta razraditi i pojasniti. Dodatno, smatramo da bi se sustav strateškog planiranja trebao temeljiti na načelima održivog razvoja, pogotovo što je UN u rujnu 2015. usvojio Globalne ciljeve održivog razvoja, koji su univerzalni i u provođenju kojih trebaju sudjelovati i nacionalna te regionalne i lokalne vlasti. Također trebaju biti uključeni i ostali dionici. EU i Hrvatska su prihvatili te Ciljeve, no do sada nije iskazana namjera niti opredijeljenost Vlade za njihovu provedbu u skladu s prioritetima i potrebama Hrvatske. Kratki opis Ciljeva možete naći na sljedećem linku http://www.odraz.hr/media/330673/globalni%20ciljevi_or_final_web.pdf. Hrvatska je obavezna donijeti pokazatelje za provedbu Ciljeva, nije ih još definirala (nositelj Državni zavod za statistiku) te je ovo dobra prilika da se donese Nacionalna strategija održivog razvoja, koja obuhvaća tri elementa - gospodarski, okolišni i društveni. U zadnje se vrijeme sve više govori i o kulturi kao četvrtom elementu/stupu održivog razvoja. Primljeno na znanje Molimo vidjeti odgovor dan Hrvatskom pravnom centru. Dodatno, ciljevi UN Agende 2030. sadržani su u nacrtu Strategije održivog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine.
75 Primorsko-goranska županija INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinici područne (regionalne) samouprave Budući da je regionalni koordinator tijelo osnovano od županije, ono je provedbeno tijelo i ne može imati ovlasti iznad županije. Smatramo da bi regionalni koordinatori trebali biti definirani kao provedbeno tijelo županije putem kojeg bi se osigurala adekvatna specifična administrativna i stručna znanja te potrebni kadrovski kapaciteti zaduženi za neposredno pomaganje i aktivno učestvovanje u provedbi politika regionalnog razvoja i provedbi projekata. Prihvaćen Izmijenit će se čl. 38. sukladno komentaru.
76 Primorsko-goranska županija IZRADA I PROVEDBA DOKUMENTA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Financijska sredstva za provedbu Smatramo da članak nije dobro definiran budući da strateško planiranje na razini županije, ukoliko se isto odnosi na područje županije, a ne samo na županiju kao instituciju obuhvaća i projekte od nacionalne važnosti kao i projekte od važnosti za JLS-e za čiju realizaciju Županije nemaju financijski kapacitet. Prihvaćen Molimo vidjeti odgovor na komentar Grada Zagreba na članak 45.
77 Primorsko-goranska županija IZRADA I PROVEDBA DOKUMENTA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Procjena fiskalnog učinka Nije moguće napraviti procjenu fiskalnog učinka na strateški dokument koji se donosi na razdoblje od pet do devet godina, budući da se proračun jedinice područne (regionalne) samouprave donosi za razdoblje od godinu dana s projekcijama za naredne dvije godine. Nije prihvaćen Postupak procjene fiskalnog učinka definiran je Zakonom o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15) i Odlukom o postupku davanja iskaza o procjeni fiskalnog učinka (NN 122/2015 ) prema kojima je iskaz o procjeni fiskalnog učinka dužan je izraditi predlagatelj prilikom izrade prijedloga uredbi, drugih propisa i akata planiranja (projekata, planova, programa, strategija, politika i dr.) koje donosi Vlada te nacrte prijedloga zakona i akata planiranja koje Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru. Sukladno članku 15. stavku 4. Zakona o proračunu obvezu fiskalne procjene posljedica zakona, drugih propisa i akata na planiranje proračuna imaju i izvanproračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
78 Primorsko-goranska županija IZRADA I PROVEDBA DOKUMENTA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune dokumenta strateškog planiranja Jedinica područne (regionalne) samouprave ne može biti navedena kao podnositelj zahtjeva. Također se regionalnog koordinatora „stavlja“ iznad županije kao institucije u pogledu traženja prethodnog mišljenja. Smatramo da se ne mogu preslikati odredbe iz stavka 4. na regionalnu samoupravu budući da je Koordinacijsko tijelo središnje tijelo državne uprave, odnosno ministarstvo, a regionalni koordinator je druga pravna osoba bez javnih ovlasti. Djelomično prihvaćen Čl. 41. stavak 5. će se izmijeniti sukladno komentaru. Molimo vidjeti i odgovor na komentar Grada Zagreba na članak 41.
79 Primorsko-goranska županija INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Regionalni koordinator Primjedbe vezane uz članak 37. odnose se i na članak 38. Prihvaćen Izmijenit će se čl. 39. sukladno komentaru.
80 Primorsko-goranska županija INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Koordinacijsko tijelo Budući da je županija nositelj razvoja na svojem području i donosi dokument, usklađenost dokumenta bi se trebala utvrđivati sa županijom, a ne s regionalnim koordinatorom (županija može ovlastiti regionalnog koordinatora da sudjeluje u usklađivanju). Nije prihvaćen Koordinacijsko tijelo je čl. 38 ovlastilo regionalne koordinatore za provjeru usklađenosti strateških dokumenta od značaja za JLP(R)S-ove sa hijerahijski višim dokumentima. Izvještaj o tome regionalni koordinatore podnose županiji i Koordinacijskom tijelu.
81 Primorsko-goranska županija INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Tijela u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Smatramo da u institucionalnom okviru ne trebaju biti navedeni Koordinacijsko tijelo i koordinatori za strateško planiranje središnjih tijela državne uprave budući da su u istom članku već navedeni kao središnja tijela državne uprave. Također regionalni koordinatori nisu tijela javne vlasti te ne bi trebali biti navedeni u institucionalnom okviru kao tijelo javne vlasti. Koordinatori su zaposlenici jedinica lokalne samouprave koje su već u članku navedene i nisu tijelo javne vlasti. Djelomično prihvaćen Čl. 34. će se doraditi sukladno komentaru. Smatramo da Koordinacijsko tijelo, regionalni koordinatori i koordinatori moraju biti navedeni zbog svoje specifične uloge u sustavu sukladno ovome NP Zakona.
82 Primorsko-goranska županija SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program jedinice lokalne samouprave Primjedbe vezane uz članak 26. odnose se i na članak 28. Djelomično prihvaćen Molimo vidjeti naš odgovor na Vaše primjedbe vezane uz čl. 26.
83 Primorsko-goranska županija SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave Člankom 12. je određeno da se kratkoročni dokumenti strateškog planiranja donose za razdoblje od jedne do četiri godine, a u članku 26., stavku 2. se isključuje ta odredba budući da se određuje da se provedbeni program mora donijeti za mandatno razdoblje. Realizacijom proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave realizira se i strategija/plan razvoja iste o čemu se izvještava u sklopu izvještaja o izvršenju proračuna, polugodišnjeg i godišnjeg, s obzirom da se proračun donosi na temelju zadanih ciljeva i prioriteta strateškog (planskog) dokumenta. Već sada, sukladno Zakonu o proračunu i podzakonskim aktima postoji obveza „povezivanja“ proračuna sa strateškim dokumentom. Smatramo da nema potrebe za donošenjem provedbenog programa budući da je izvršno tijelo kroz izvršenje proračuna dužno osigurati realizaciju strategije/plana razvoja te se također u okviru proračuna donosi i plan razvojnih programa o kojem se također izvještava polugodišnje i godišnje. Rok od 100 dana od stupanja izvršnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave na dužnost je prekratak za donošenje ovakvog dokumenta, s obzirom da se izbori provode u svibnju. Predlažemo rok do 30. studenog. U stavku 5. nije navedeno kome se polugodišnje i godišnje izvještava kao što i u članku 47. stavku 2. nisu navedeni rokovi za izvještavanje. Isto tako navedena obveza izvještavanja nije jasna s obzirom na odredbu članka 25., stavka 8. po kojoj se jednom godišnje izvještava Koordinacijsko tijelo o provedbi plana razvoja sukladno rokovima za izvještavanje iz članka 47., stavka 2. koji nisu navedeni. Opet želimo naglasiti da se polugodišnje i godišnje izvještava o izvršenju proračuna sukladno Zakonu o proračunu. Djelomično prihvaćen Bit će potrebno izmijeniti odredbe Zakona o proračunu koje se odnose na dokumente strateškog planiranja (uključujući i Plan razvojnih programa), kao što je i navedeno u čl. 52. stavku 5. ovoga NP Zakona. Donošenje provedbenog programa u smislu ovoga Zakona služi operacionalizaciji dokumenata višeg reda i poboljšanju poveznice s proračunom. Vodit će se računa da se strateški dokumenti ne dupliciraju. Rokovi za izvještavanje propisat će se pravilnikom, kako je određeno čl. 47, st. 1. Izmijenit će se rok za donošenje provedbenih programa.
84 Primorsko-goranska županija SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave Ako na nacionalnoj razini planove i strategije izrađuju središnja tijela državne uprave, onda i na regionalnoj razini županija mora biti nositelj izrade plana jer su županije nositelji planiranja razvoja za svoje područje i ne mogu to prenijeti na nekog drugog. Županija kao i središnja tijela državne uprave može ugovoriti uslugu izrade plana (npr. s regionalnim koordinatorom). Stoga smatramo da županija ne može odrediti nekog drugog da bude nositelj izrade plana kao što niti središnja tijela državne uprave ne mogu nekog drugog odrediti kao nositelja izrade, odnosno regionalni koordinator ne može preuzeti ulogu županije kao nositelja planiranja razvoja. Prihvaćen Izmijenit će se čl. 24. stavak 3.
85 Primorsko-goranska županija SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja U članku 14., stavku 2. navodi se da plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave donosi županijska skupština, a provedbeni program donosi župan, sukladno članku 15., stavku 3. Od članka 13.-15. je navedeno tko donosi pojedine dokumente, a nije navedeno tko je nositelj izrade, kao što je navedeno u članku 16., stavak 2. Nije prihvaćen Nositelj izrade definiran je u odredbama koje pobliže određuju pojedini dokument. Primjerice, nositelj izrade plana razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave definiran je čl. 25. stavkom 4.
86 Primorsko-goranska županija OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Budući da se navedenim člankom regionalni koordinator definira kao javna ustanova, smatramo da je potrebno prethodno riješiti problematiku poslovanja javnih ustanova kao regionalnih koordinatora s čime je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU upoznato (budući da je Zakon o regionalnom razvoju u procesu izmjena, ovaj članak se može odrediti po donošenju istog). Djelomično prihvaćen Definicija regionalnog koordinatora izjednačit će se sa odredbama Zakona o regionalnom razvoju.
87 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM Smatramo da sustav strateškog planiranja mora biti unison na svim razinama, odnosno po analogiji strateškog upravljanja na nacionalnoj razini sustav strateškog planiranja bi se trebao preslikati na regionalnu i lokalnu razinu. Nositelj politike razvoja u županiji bi trebala biti sama županija, dok bi se provedba razvojnih planova provodila putem razvojnih agencija i ostalih provedbenih institucija. Primljeno na znanje Dokumenti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave analogni su dokumentima strateškog planiranja od značaja za nacionalnu razinu, s izuzetkom dugoročnih dokumenata strateškog planiranja, kojih je ograničeni broj i koji se izrađuju za razdoblje od 10 i više godina (i.e. Nacionalna razvojna strategija, te sektorske i multi-sektorske strategije koje se izrađuju temeljem posebnih zakona i direktiva EU-a). Dugoročni dokumenti strateškog planiranja služe kao kapa za oblikovanje srednjoročnih dokumenata strateškog planiranja na nacionalnoj i sub-nacionalnoj razini. Smatramo da se ovim pristupom postiže koherentnost nacionalne i sub-nacionalne razine u planiranju, kako u cijelosti tako i po sektorima, koja je do sada velikim dijelom izostajala. Nositelj politike razvoja u županijama jest županija odnosno izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave nositelj je izrade plana razvoja i provedbenog programa, sukladno čl. 25. stavku 4. i čl. 26. stavku 2.
88 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Rokovi za donošenje dokumenata strateškog planiranja u skladu sa ovim Zakonom Toč. 3. umjesto dosadašnjeg teksta staviti novi tekst koji glasi: „Planove razvoja iz članaka 25. i 27. ovoga Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će donijeti šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja, iz članaka 13. i 15. Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj 147/14), a s važenjem nakon isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja." Prihvaćen Odredbe čl. 53. stavka 3. izmijenit će se sukladno komentaru.
89 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE, Informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem U provedbenim dokumentima potrebno definirati rokovi za uspostavu informacijskog sustava. Nije prihvaćen Rok za uspostavu informacijskog sustava definiran je u čl. 55. stavku 4.
90 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Regionalni koordinator Toč. 4. – kod izrade provedbenih dokumenata voditi računa da se napravi jasna distinkcija između koordinacije poslova koje obavljaju regionalni koordinatori i predlaganja razvojnih projekata od strane jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave Primljeno na znanje Čl. 38 izmijenit će se. Sukladno čl. 48. stavku 3. razvojne projekte moći će predlagati sva javna tijela.
91 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Koordinacijsko tijelo Toč. 9. – nije definirano kako će se provoditi utvrđivanje usklađenosti dokumenata strateškog planiranja Primljeno na znanje Obveza usklađenosti propisana je odredbama ovoga Zakona, a detaljni postupci utvrđivanja usklađenosti dokumenata bit će sadržani u podzakonskim aktima.
92 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave Toč. 5. – izostaviti polugodišnje izvještavanje (problematika prikupljanja podataka, rokovi za izradu izvještaja, svrha polugodišnjih izvještaja, …) Nije prihvaćen O kratkoročnim dokumentima strateškog planiranja izvještavat će se polugodišnje. To je sukladno postojećem okviru izvještavanja koji je određen Zakonom o proračunu. Provedbeni program je alat za upravljanje čelniku tijelu / izvršnom tijelu JLP(R)S-a i logično je da JLP(R)S-ovi u svakom trenutku imaju pregled napretka u provedbi.
93 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave Toč. 8. – nije jasno definirano tko je nositelj izrade plana razvoja, te nije jasno da li regionalni koordinator može/treba biti nositelj izrade plana razvoja Primljeno na znanje Netočno. Čl. 25. stavak 2. definira da nositelja plana razvoja određuje izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.
94 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Toč. 23. - regionalni koordinator definiran kao javna ustanova (nije u suglasju s čl. 24. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/2014) gdje je regionalni koordinator definiran .. „kao javna ustanova ili trgovačko društvo, odnosno ustrojava upravno tijelo… „ Prihvaćen Definicija regionalnog koordinatora izjednačit će se sa odredbama Zakona o regionalnom razvoju.
95 Turistička agencija Orhideja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM Mjenjajte zakon za dobrobit naroda a ne na štetu. Primljeno na znanje Ovaj Zakon obvezuje tijela javne vlasti na uvođenje postupaka upravljanja prema učinku (postavljanje ciljeva, praćenje rezultata i izvještavanje o postignutom učinku). Moderna javna uprava odgovorna je građanima i mora moći transparentno iskazati kako napreduje u ostvarenju svojih ciljeva. Tijela javne vlasti, sukladno odredbama ovoga Zakona, izrađuju i donose dokumente strateškog planiranja, uključujući i provedbene dokumente, te predlažu i prate provedbu projekata koji služe kao instrumenti za postizanje ciljeva.
96 Vladislav Hinšt SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja Vladislav Hinšt Izrada Programa Vlade i njegova uloga regulirana je Poslovnikom Hrvatskog sabora: Poslovnik Hrvatskoga sabora - Odnos Sabora i Vlade ( Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN br. 81/13, 113/16) POGLAVLJE I. – PREDSTAVLJANJE VLADE SABORU Članak 119. Mandatar, odmah nakon sastavljanja Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, dužan je program Vlade i Vladu u cjelini predstaviti Saboru i tražiti glasovanje o povjerenju. Mandatar, uz zahtjev za glasovanje o povjerenju, dostavlja program Vlade i životopise predloženih kandidata za članove Vlade. O programu Vlade i kandidatima za članove Vlade vodi se rasprava, nakon koje se glasuje o povjerenju Vladi u cjelini. … Primljeno na znanje Čl. 12. definiran je poštujući čl. 110 stavak 2. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) te spomenuti Poslovnik Hrvatskoga sabora.
97 Vladislav Hinšt SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave Prema promjenama u članku 22., članak 23. st.1 glasi: Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave je srednjoročni dokument strateškog planiranja koji se donosi na temelju nacionalnog plana, Programa Vlade za mandatno razdoblje _____________ te Radnog programa Vlade za razdoblje ____________ i financijskog plana središnjeg tijela državne uprave te vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade. Nije prihvaćen Molimo vidjeti naš odgovor na Vaš komentar uz članak 15. stavak 1.
98 Vladislav Hinšt SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Program Vlade Prema prijedlogu za članak 15., predlaže se i tekst za članak 22. stav.1.: Program Vlade je srednjoročni politički dokument od nacionalnog značaja kojim se definiraju prioriteti Vlade tijekom mandatnog razdoblja.; te novi stav. 2.: Radni program Vlade je srednjoročni dokument strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se definiraju ključne aktivnosti i razvojni projekti te daju smjernice za upravljanje javnim politikama. Vlada može po potrebi revidirati ovaj dokument jednom ili više puta godišnje. Nije prihvaćen Molimo vidjeti naš odgovor na Vaš komentar uz članak 15. stavak 1.
99 Vladislav Hinšt SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Nacionalni plan Članak 21. stav. 3 Ukoliko Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s proračunom trebao bi biti izrađen po programskoj strukturi sukladno Zakonu o proračunu i/ili predložiti redefiniranje postojeće programske strukture za određeni resor odnosno upravno područje. Primljeno na znanje Ministarstvo financija treba biti nositelj aktivnosti revizije proračunskih programa sukladno novom strateškom okviru. U svakom slučaju, poveznica posebnih ciljeva i programa u državnom proračunu treba biti jasna.
100 Vladislav Hinšt SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Nacionalna razvojna strategija Članak 19. - tko donosi Odluku o izradi; ova Odluka bi trebala uključiti ključne policy smjernice, na neki način odrediti razinu ambicije Prihvaćen Čl. 19. dopunit će se odredbom vezano uz donošenje odluke o izradi Nacionalne razvojne strategije.
101 Vladislav Hinšt SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja Članak 15. Program Vlade za mandatno razdoblje od ____do____ je prvenstveno politički dokument koji se priprema u procesu preuzimanja vlasti i dijelom je rezultat koalicijskih sporazuma, a objavljuje se najkasnije s glasanjem o povjerenju Vladi u Hrvatskom saboru U tom razdoblju radi se dakle o pretežito političkom procesu te pojedincima koji kreiraju Program nisu na raspolaganju stručne službe ministarstava i drugih tijela – stoga ga ne bi trebalo označavati dokumentom strateškog planiranja. U uvodnom dijelu Programa ove Vlade stoji: …Vlada Republike Hrvatske u svom će se djelovanju i ostvarivanju dugoročnih programskih ciljeva, koji su detaljno izloženi u nastavku ovog dokumenta, voditi najvišim vrednotama ustavnog poretka iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske kao temeljnog pravnog i političkog akta. … Program Vlade Republike Hrvatske sustavan je i metodičan prikaz instrumenata kojima će Vlada u obavljanju svojih funkcija postići političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski rast te društvenu solidarnost. … Predlažem definiranje dokumenta Radni program Vlade, koji bi se donosio u roku od 60 dana po preuzimanju vlasti te jednom godišnje revidirao sukladno promjenama u okruženju te novim prioritetima. Takav bi dokument mogao biti uključen u članak 15. stav. 1. Nije prihvaćen Cijenimo Vaš prijedlog, koji smo i sami razmatrali prije objave NP Zakona. Smatramo da program Vlade, koji je definiran Ustavom Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), te na kojem se temelji rad Vlade u mandatnom razdoblju mora naći svoje mjesto među dokumentima strateškog planiranja unutar uređenog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Upravo takav dokument daje smjernice za određivanje prioriteta svake Vlade, a djelovanje sukladno tim prioritetima se razrađuje u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave, koje prema sadašnjem prijedlogu, donosi svaki ministar za svoj resor i za mandatno razdoblje. Uvođenje još jednog dokumenta temeljem Programa Vlade, sličnog imena i sadržaja, nepotrebno bi opteretilo sustav i unijelo konfuziju, te na neki način možda i umanjilo vrijednost Programa Vlade kakav je definiran Ustavom. Napominjemo da u državama koje imaju dužu tradiciju uređenog sustava strateškog planiranja, Ured predsjednika Vlade (ili analogni centar Vlasti/središnja institucija pod ingerencijom premijera) asistira u izradi Programa Vlade tijekom procesa preuzimanja vlasti, pa i usporedno s koalicijskim pregovorima, prije formalnog usvajanja dokumenta od strane parlamenta.
102 Vladislav Hinšt SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Vrste dokumenata prema roku važenja članak 12. 2. od četiri do devet 3. od jedne do tri godine Mandatno razdoblje Vlade traje četiri godine što ipak više predstavlja srednjoročni, a ne kratkoročni horizont. Nije prihvaćen Ročnost dokumenata postavljena je da kratkoročni dokumenti prate jedno mandatno razdoblje izvršne vlasti.
103 Vladislav Hinšt NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM, Načelo hijerarhije Naslov – Načelo hijerarhije i koherencije stav. 2. i 3. odnose se na koherenciju Primljeno na znanje Načela koordinacije i hijerarhije brisat će se iz NP Zakona. Postupci koordinacije i hijerarhija dokumenata strateškog planiranja razrađeni su u ostalim odredbama NP Zakona.
104 Vladislav Hinšt OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova U pojmove uključiti – program, prema definiciji iz čl.3 Zakona o proračunu ili modificirati definiciju ovog pojma sukladno kontekstu strateškog planiranja Nije prihvaćen Planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna uređeno je Zakonom o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15). Povezane odredbe Zakona o proračunu uskladit će se po stupanju na snagu ovoga Zakona.
105 Vladislav Hinšt OPĆE ODREDBE, Iznimke od primjene Zakona Pojasniti na koje se dokumente misli. Pojasniti što znači odnosno uključuje – odgovarajući način. Djelomično prihvaćen Dopunit će se. Odredba se odnosi na dokumente strateškog planiranja čiju izradu i rokove za donošenje propisuju posebni zakoni ili Europska unija, primjerice strateški dokumenti čija izrada i donošenje je nužno zbog ispunjenja ciljeva relevantnih EU direktiva. Metodologija i postupci izrade, praćenja i izvještavanja o takvim dokumentima uskladit će se u najvećoj mogućoj mjeri sa odredbama ovoga Zakona. Također, ukoliko je izrada strateškog dokumenta propisana posebnim zakonom, primjerice kao što Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) propisuje izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i sl., metodologija i postupci izrade, praćenja i izvještavanja o takvim dokumentima uskladit će se u najvećoj mogućoj mjeri sa odredbama ovoga Zakona.
106 Zlatko Papeš IZRADA I PROVEDBA DOKUMENTA STRATEŠKOG PLANIRANJA, Obveza provođenja savjetovanja s javnošću Vrijednosti za strateški razvoj čije se prikupljanje i strukturiranje procesom kojeg regulira ovaj zakon nastoji ostvariti na dobrobit društva kako sada tako i u buduće, iskazuju se prije svega prijedlozima određenih ideja odnosno zamisli. Mora se konstatirati da u ovoj fazi teksta zakona baš i nije razrađen način kako ti prijedlozi/ideje ulaze u javno raspravu. Valjalo bi razraditi i tko će ih u tehničkom timu javne vlasti, ili uz kakvu mogućnost pomoći, nastojati razumjeti, dokučiti njihov značaj, prioritete i nacionalnu ili županijsku vrijednost. I tehnički, mogao bi se još i više osuvremeniti ovaj postupak njihova e-predstavljanja (osim tekstualno i nacrtima, skicama, poveznicama, videima...) te transparentno i komentirano postaviti predlaganje njihova usvajanja kao strateških. Naime, ako se zakonodavac ovim zakonom, osim putem predstavnika u vlasti, oslanja i na neposredniju suradnju s javnosti kroz Obvezu provođenja savjetovanja s javnošću tada bi Članak 42. posebno valjalo razraditi. Između ostalog, da bi takva suradnja bila ravnopravnija, valjalo bi predlagateljima osigurati autorski dignitet. Naime, ako se takve prijedloge naprosto preuzima, kako je to bila dosadašnja praksa, rasprava najčešće neće ni nastati ili će s malo komentara, možda kao i ova, ubrzo zamrijeti. Stoga bi trebalo svakom predlagatelju - instituciji ili osobi - čiju se zamisao uključi u postupak razmatranja, osigurati zaštitu autorstva nad iznesenim, ukoliko zamisao nije općeprisutna i općepoznata te mu osigurati netrivijalnu naknadu u visini od ___ i trajanju od ___ kako bi ju se moglo bolje razraditi, predstaviti i obrazlagati... A Predlagatelju – instituciji ili osobi - čiju se ideju usvoji osiguravati uključivanje u postupke i nadzor u postupcima njezina ostvarivanja kao i određenu netrivijalnu naknadu u visini ___ . Nedostatnu uključenost javnosti u ovakve nformacijski podržane demokratizacijske postupke valjalo bi korigirati i obvezom barem određenih nevladinih akademskih i drugih institucije na određeni iskaz u javnoj raspravi. Prema njima bi Koordinator trebao iskazati stav a na komentare omogućiti komentiranje uz elektronsko glasovanje kako je već uobičajeno u društvenim mrežama. (Takvo se glasovanje može uzeti samo informativno jer neporecivost i autentikacija još uvije nisu primjereno osigurani u elektronskim glasovanjima.) Preduge diskusijske liste Koordinacijsko tijelo bi sažimalo nastojeći grupirati ponavljanja i izlučiti raznolikost, a javnu bi se raspravu ponavljalo ukoliko u njoj nije sudjelovalo barem XY brojčano i YX strukturno institucija, udruga, odnosno ZY pojedinaca. Zlatko Papeš Primljeno na znanje Cijenimo Vaše prijedloge, međutim obveze tijela javne vlasti u svezi objavljivanja informacija i savjetovanja s javnošću, te standardi i mjere za sudjelovanje građana u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata definirani su Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 025/2013) i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09).