Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o korištenju arhivskoga gradiva
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Dinko Majcen | IV. POSUDBA ARHIVA, Članak 12. | Na korištenje u svrhu javnog prikazivanja se u pravilu daju presnimci ili kopije AV gradiva. Na korištenje u svrhu javnog prikazivanja se ne daje izvorno filmsko i slikopisno gradivo, kao ni sigurnosni snimci. Ukoliko nad filmskim djelom koje se posuđuje za javno prikazivanje postoje prava određena odnosnim Zakonom (autorska/ intelektualnog vlasništva nad djelom) korisnik je dužan pribaviti suglasnost nositelja prava prije posudbe gradiva u arhivu. Posudba kopija AV gradiva u svrhu javnog prikazivanja regulira se pismenom potvrdom (revers). | Nema odgovora | |
| 2 | Dinko Majcen | IV. POSUDBA ARHIVA, Članak 12. | Obzirom da se AV gradivo najčešće posuđuje radi javnog prikazivanja i jako rijetko se koristi u čitonici Arhiva, potrebno je dodati odredbe kojima se regulira taj oblik korištenja arhivskog gradiva. | Nema odgovora | |
| 3 | Dinko Majcen | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 6. | Obzirom da je čl. 8. prijedloga nacrta regulirano korištenje presnimaka gradiva, te izvornika samo u slučaju da presnimci ne postoje potrebno je u čl. 6 pojam "izvornog" izostaviti. | Nema odgovora | |
| 4 | Maja Pleskalt | V. IZRADA PRESLIKA, Članak 15. | Cjenik usluga državnih arhiva koji je zajednički za usluge koje postoje u svim arhivima radi ujednačenosti cijena trebalo bi donositi Ministarstvo kulture. Državni arhivi kao smaostalne pravne osobe imaju robe i usluge koje nisu svima zajedniče odnosno robe i usluge koje ima HDA nemaju drugi arhivi, pa bi svaki arhiv za sebe trebao donositi cjenik za robe i usluge koje nisu obuhvaćene tzv."Općim dijelom cjenika". Taj dio cjenika trebao bi donositi ravnatelj. | Nema odgovora | |
| 5 | Maja Pleskalt | IV. POSUDBA ARHIVA, Članak 11. | U članku 11. stavku 1. treba dodati da " uvjet da se na trošak toga tijela prethodno izradi zaštitni preslik." Također predlažem da umjesto riječi "isprav eo posudbi " bude propisano "ugovor o posudbi " u kojem je utvrđen rok i polica osiguranja. Također bi bilo dobro spojiti odredbe članka 11. i 12. u jedan članak. | Nema odgovora | |
| 6 | Maja Pleskalt | III. KORIŠTENJE GRADIVA U ČITAONICI ARHIVA, Članak 8. | Izvorno arhivsko gradivo može se izdati na korištenje ako ne postoje snimci tog gradiva ili ako to zahtijeva predmet ili metoda istraživanja isključivo pod nadzorom u čitaonici arhiva. Također treba dopuniti sa odredbom koja je postojala u prijašnjem Pravilniku da odobrenje za korištenje gradiva vrijedi samo za osobu koja je podnijela zahtjev. | Nema odgovora | |
| 7 | Maja Pleskalt | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 18. | Članak 27. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima striktno propisuje da "Za svaku štetu i povredu nečijega prava učinjenu korištenjem arhivskoga gradiva odgovara osoba kojoj je odobreno korištenje gradiva." Odredbom Pravilnika izostavljena je "povreda nečijeg prava" , a što može biti npr. povreda autorskih prava za npr. privatno arhivsko gradivo koje se nalazi u arhivima. S obzirom da pojam korištenja obuhvaća i objavljivanje , osoba koja objavljuje arhivsko gradivo treba imati suglasnost nositelja autorskih prava, ako su autori poznati. Slijedom navedenoga treba dodati i "povreda nečijeg prava". | Nema odgovora | |
| 8 | Maja Pleskalt | IV. POSUDBA ARHIVA, Članak 13. | Pravilnik kao provedbeni propis utemeljen na zakonu trebao bi biti u skladu s Zakonom . Zakon člankom 28. propisuje detaljnu proceduru iznošenja arhivskog gradiva. "Izvorno arhivsko gradivo može se iznijeti u inozemstvo u svrhu izlaganja, ekspertize ili provođenja mjera zaštite, uz odobrenje koje rješenjem daje ministar kulture. U rješenju se određuje rok u kojem arhivsko gradivo mora biti vraćeno u zemlju, a mogu se odrediti i drugi uvjeti." Zakon taksativno navodi u kojim slučajevima se izvorno arhivsko gradivo može iznijeti i to u tri slučaja izlaganja, ekspertize ili provođenja mjera zaštite. Prije iznošenja iz zemlje obvezno je gradivo zaštitno snimiti. Pravilnikom se određuje "druga svrha" koja nije utvrđena Zakonom. Također se ne određuje rok za povrat kao niti da se donosi rješenje na koje se primjenjuje ZUP. Odredba članka 13. Pravilnika je kao takva nepotrebna i manjkava jer Zakon detaljno propisuje iznošenje arhivskog gradiva. Ukoliko odredba ostane treba je nadopuniti gore navedenim. | Nema odgovora | |
| 9 | Maja Pleskalt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U čalnku 1. stavku 1. propisano je da se ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način i postupak korištenja javnoga arhivskog gradiva koje se čuva u javnim arhivima. Pravilnikom se uz navedeno propisuje i posudba i ponovna uporaba informacija , dostupnost te obveze korisnika. Slijedom navedenoga treba odredbu stavka 1. proširiti kako bi obuhvatila sve što se Pravilnikom propisuje. | Nema odgovora | |
| 10 | Maja Pleskalt | VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 22. | Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/99). | Nema odgovora | |
| 11 | Maja Pleskalt | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 4. | Članak 4. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima određuje pojam dostupnosti,a ne nedostupnosti . Pravilnik bi trebalo nomotehnički uskladiti s Zakonom . U članku 4. stavku 1. treba iza riječi "od 8 dana " dodati riječi "od podnošenje zahtjeva " odnosno odrediti od kada se rok odmah ili 8 dana računa , a što je Zakonom propisano. | Nema odgovora | |
| 12 | Maja Pleskalt | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U članku 1. stavku 2. umjesto riječi "utanačeno ispravom" predlažem "utvrđeno" ili "određeno aktom" . ZUP određuje što je isprava . Ugovor (kupoprodajni, darovni itd- za privatno arhivsko gradivo) na temelju kojeg se također gradivo nalazi u arhivima nije isprava već dvostranoobvezujući pravni akt. | Nema odgovora | |
| 13 | Martina Krivić Lekić | V. IZRADA PRESLIKA, Članak 15. | Što sa gradivom u depozitu? | Nema odgovora | |
| 14 | Martina Krivić Lekić | III. KORIŠTENJE GRADIVA U ČITAONICI ARHIVA, Članak 8. | Što je sa gradivom koje se nalazi u depozitu kod arhiva? Kakva je njegova dostupnost i mehanizmi koji predviđaju korištenje? | Nema odgovora | |
| 15 | Martina Krivić Lekić | PRAVILNIK, VII. OBVEZE KORISNIKA | Jedna od obaveza korisnika trebalo bi biti dostava jednog obveznog primjerka rada nastalog korištenjem arhivskog gradiva pojednog arhiva. Ovo je nešto što arhivi traže od svojih korisnika no ostaje sve na njihovoj dobroj volji jer nije propisano. | Nema odgovora | |
| 16 | Martina Krivić Lekić | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 19. | Ukoliko se od arhiva zahtjeva da upoznaju korisnike s relevatnim propisima potrebno je te propise negdje taksativno navesti i redovno ažurirati. Dobar dio arhiva nema zaposlenog pravnika u radu sa korisnicima i nije za to osposobljen. | Nema odgovora | |
| 17 | Martina Krivić Lekić | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 18. | Tko utvrđuje kolika je šteta i kako se nadoknađuje uništeno gradivo? Isto tako trebalo je ostaviti odredbu iz starog pravilnika da se radi o Kaznenom djelu i predviđenim kaznama. | Nema odgovora | |
| 18 | Martina Krivić Lekić | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 17. | čl. 17. st. 3 promijeniti u ˝arhiv će uskratiti uvid u gradivo˝ jer gradivo nije korisnikovo vlasništvo da bi ga mu se moglo oduzeti. | Nema odgovora | |
| 19 | Martina Krivić Lekić | V. IZRADA PRESLIKA, Članak 15. | Nužno je odrediti se da li se arhivi izostavljaju iz Zakona o upravnim pristojbama i to obrazložiti. U praksi dolazi do svakakovih tumačenja Zakona i osporavanja Cjenika što stvara problem u radu s korisnicima i arhivi gube vjerodostojnost. S obzirom da arhivi primarno izdaju preslike i potvrde iz gradiva koje čuvaju te je to dio djelatnosti arhiva, smatram da bi trebali naplaćivati usluge koje obavljaju, prema cjeniku koji odobri Ministarstvo kulture. | Nema odgovora | |
| 20 | Martina Krivić Lekić | PRAVILNIK, V. IZRADA PRESLIKA | S obzirom da se korištenjem arhivskog gradiva smatraju i prijepisi, izvodi, potvrde i objavljivanje preslika gradiva potrebno je proširiti naziv ovog članka. | Nema odgovora | |
| 21 | Martina Krivić Lekić | III. KORIŠTENJE GRADIVA U ČITAONICI ARHIVA, Članak 9. | Nužno je ostaviti ograničenje na izlaganje dodatnom osvjetljenju, ipak se radi o utjecaju svjetlosti na papir. Ono je zanemarivo ukoliko se nekoliko puta papir izloži takvom osvjetljenju, no gdje bi stigli da pratimo koliko je puta koja matična knjiga fotografirana blicom ili skenirana. Kada bi mogli reći da se prešla granica dopustivog izlaganja svjetlu i u kojem vremenskom periodu? Bilo bi bitno dodati da je korisnik dužan arhivu dati kopije snimljenog gradiva koje je napravio tim priručnim uređajem, ukoliko je snimao originalno gradivo. Ne zbog provjere informacija koje su mu izdane već zbog ponovnog korištenja informacija. | Nema odgovora | |
| 22 | Martina Krivić Lekić | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 5. | Čl. 5 st. 4. na kojeg povjerenika za informiranje se ovdje točno misli. Pretpostavljam da bi trebalo pisati Povjerenika za informiranje jer se korištenjem malog slova može smatrati da se radi o povjereniku kojeg je imenovao arhiv, a to u ovom slučaju nema smisla. | Nema odgovora | |
| 23 | Martina Krivić Lekić | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 5. | Da li je čl.5, st. 1. ˝propisani postupak kojim se utvrđuje pravo podnositelja na korištenje gradiva prije isteka rokova˝ dovoljno detaljno propisan u Zakonu ili ga je potrebno ovdje podrobnije propisati? | Nema odgovora | |
| 24 | Martina Krivić Lekić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Da li se korištenje obavijesnih pomagala i drugih evidencija o gradivu smatra korištenjem arhivskog gradiva? | Nema odgovora | |
| 25 | Povjerenik za informiranje | V. IZRADA PRESLIKA, Članak 15. | U članku 15. stavku 1. Pravilnika predlažemo brisati dio teksta koji glasi “i propisima koji uređuju ponovnu uporabu informacija u posjedu javnih knjižnica, muzeja i arhiva“ jer se kod ponovne uporabe informacija radi o pravu na ponovnu uporabu digitaliziranih sadržaja arhiva. | Nema odgovora | |
| 26 | Povjerenik za informiranje | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 5. | Ova materija nije predmet Pravilnika jer se Pravilnikom razrađuje Zakon, te nema potrebe za normiranjem Pravilnikom dijelova koji su već uređeni Zakonom. | Nema odgovora | |
| 27 | Povjerenik za informiranje | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 4. | Ova materija nije predmet Pravilnika jer se Pravilnikom razrađuje Zakon, te nema potrebe za normiranjem Pravilnikom dijelova koji su već uređeni Zakonom. | Nema odgovora | |
| 28 | Rankica Benc | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 17. | Članak 17. Korisnik je dužan s gradivom koje mu je dano na korištenje postupati pažljivo i rukovati njime tako da ga ne izlaže povećanom riziku od oštećenja. Po gradivu se ne smije pisati, podcrtavati tekst ni poremetiti postojeći red u spisima. U rukovanju gradivom korisnik je dužan pridržavati se uputa arhiva i osoblja u čitaonici arhiva o sigurnom rukovanju i postupanju s gradivom u korištenju. Arhiv će oduzeti izdano gradivo korisniku koji krši obvezu iz prvog stavka ovog članka i/ ili se ne pridržava uputa iz drugog stavka ovog članka. | Nema odgovora | |
| 29 | Rankica Benc | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 4. | Na kraju 1. stavka članka 4. prije točke dodati: "od dana podnošenja zahtjeva za korištenje". | Nema odgovora | |
| 30 | Rankica Benc | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Nomotehničko usklađenje sa Zakonom, te zamjena riječi "utanačiti" koja je neuobičajeni termin u propisima hrvatskog ugovornog prava: Članak 1. stavak 2. Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se i na korištenje arhivskog gradiva nastalog djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba koje se čuva u javnim arhivima te na arhivsko gradivo koje se trajno čuva u javnim ustanovama (muzejima, knjižnicama, zavodima i sl.), ako nije drugačije određeno ugovorom ili drugom ispravom o predaji gradiva javnome arhivu odnosno posebnim propisima. | Nema odgovora | |
| 31 | Siniša Pavlović | PRAVILNIK, VI. PONOVNA UPORABA INFORMACIJA | Naslov poglavlja u cijelosti brisati. Obrazloženje: Primjena ZPPI i ponovna uporaba informacija nije predmet ovog Pravilnika. | Nema odgovora | |
| 32 | Siniša Pavlović | PRAVILNIK, IV. POSUDBA ARHIVA | Naslov poglavlja (ako se zadržava) izmijeniti tako da glasi: Posudba arhivskog gradiva. Obrazloženje: Arhivi kao ustanove ne mogu biti predmetom ugovora o posudbi. | Nema odgovora | |
| 33 | Siniša Pavlović | VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 21. | Predlaže se članak izmijeniti tako da glasi: "Arhivi su dužni svoje interne akte, koji se odnose na korištenje arhivskog gradiva, uskladiti s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN br. 46/17) i ovog Pravilnika u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ovog Pravilnika. Do usklađivanja akata iz stavka 1. ovog članka, odredbe tih akata primjenjuju se u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima i ovog Pravilnika." Obrazloženje: Pojam "javnih" arhiva nije predviđen Zakonom i za pretpostaviti je da se radi o pogrešnoj uporabi tog izraza, a ne o razlikovanju javnih i tajnih arhiva. Usklađenje internih akata odnosi se na sve arhive RH. Kod toga, arhivi su dužni uskladiti svoje interne akte ne samo s odredbama Pravilnika već i s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. | Nema odgovora | |
| 34 | Siniša Pavlović | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 20. | Predlaže se članak brisati u cijelosti. Obrazloženje: ZPPI i Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija (NN br. 67/17) nije osnova za donošenje ovog Pravilnika niti postoji ovlast u Zakonu ili ZPPI za donošenje ove odredbe od strane HDA i/ili ministra kulture. | Nema odgovora | |
| 35 | Siniša Pavlović | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 19. | Članak brisati u cijelosti. Obrazloženje uz stavak 1.: Odredba je nepotrebna. Svaka osoba dužna se ponašati u skladu s odredbama prisilnih propisa. Neznanje prava ne opravdava. Obrazloženje uz stavak 2.: Arhiv nije ovlašten korisnika upoznavati s relevantnim propisima i eventualnim ograničenjima jer se radi o posebnoj djelatnosi za koju arhivi nisu osnovani i registrirani već takav oblik pravne pomoći obavljaju posebne javne službe (odvjetništvo, javno bilježništvo, služba besplatne pravne pomoći). Dodatno, javni arhivi ne raspolažu ovlaštenim i obučenim stručnim osobljem za takav oblik pravne pomoći korisnicima. Suprotno predloženoj odredbi, službena osoba u arhivu dužna je postupati neposrednom primjenom načela pomoći stranci u skladu s člankom 7. Zakona o općem upravnom postupku. Obveza korisnika na potpisivanje bilo kakve izjave nije propisana Zakonom jer je takva izjava potpuno nepotrebna s obzirom da je korisnik dužan i bez potpisivanja takve izjave ponašati se u skladu s odredbama prisilnih propisa. Neznanje prava ne opravdava. | Nema odgovora | |
| 36 | Siniša Pavlović | VII. OBVEZE KORISNIKA, Članak 18. | Predlaže se tekst članka izmijeniti tako da glasi. "Ako korisnik ošteti, izmijeni, uništi ili izgubi gradivo koje mu je dano na korištenje, dužan je nadoknaditi nastalu štetu." Obrazloženje: Tekst dopunjen izrazom "izmijeni, uništi" te korigirana omaška u pisanju. | Nema odgovora | |
| 37 | Siniša Pavlović | VI. PONOVNA UPORABA INFORMACIJA, Članak 16. | Članak u cijelosti brisati. Obrazloženje: Primjena ZPPI i ponovna uporaba informacija nije predmet ovog Pravilnika. Ne postoji ovlast za donošenje "cjenika" temeljem Zakona. | Nema odgovora | |
| 38 | Siniša Pavlović | V. IZRADA PRESLIKA, Članak 15. | Članak treba u cijelosti brisati i zamijeniti tekstom u skladu s odredbama čl. 24. st. 1. i 3. Zakona. Obrazloženje: U skladu s čl. 24. st. 1. Zakona naknada za izradu ovjerovljenih preslika, običnih preslika ili korištenja posebne tehničke opreme ne može biti veća od iznosa materijalnih troškova arhiva potrebnih za izradu ovjerovljenih preslika, običnih preslika ili korištenja posebne tehničke opreme. Čl. 24. st. 3. propisuje da se za korištenje gradiva prema stavku 1. istog članka (preslike, ovjerovljene preslike, korištenje posebnih tehničkih uređaja) arhivu plaća naknada utvrđena Pravilnikom o korištenju arhivskoga gradiva (dakle: ovim Pravilnikom), a ne nekakvim izmišljenim "cjenikom". Ovdje se posebno napominje i podsjeća da je trenutno na snazi i u primjeni "Cjenik" donesen protivno Zakonu i ovlastima iz Zakona čija je primjena dovela do niza nezakonitosti koje su još uvijek predmet istraga nadležnih tijela progona. Pravilnikom se ne može dati ovlast bilo kome pa ni HDA i/ili ministarstvu kulture da donose propise (ako Cjenik uopće jest propis) koji bi bili protivni odredbama Zakona. Propisi koji uređuju ponovnu uporabu informacija u posjedu javnih knjižnica, muzeja i arhiva nisu osnova za donošenje ovog Pravilnika i nisu primjenjivi na naknade u smislu čl. 24. Zakona jer je Zakon, u odnosu na ZPPI, lex specialis i lex posterior. | Nema odgovora | |
| 39 | Siniša Pavlović | IV. POSUDBA ARHIVA, Članak 13. | Predloženi tekst članka treba uskladiti s člankom 28. Zakona posebno u pogledu dpuštene svrhe iznošenja u inozemstvo. | Nema odgovora | |
| 40 | Siniša Pavlović | IV. POSUDBA ARHIVA, Članak 11. | Predloženi tekst članka potrebno je uskladiti s odredbom članka 23. st. 3. Zakona. | Nema odgovora | |
| 41 | Siniša Pavlović | III. KORIŠTENJE GRADIVA U ČITAONICI ARHIVA, Članak 10. | Predlaže se članak 10. izmijeniti tako da glasi: "Arhivi su obvezni donijeti Pravilnik o radu čitaonice i njime urediti radno vrijeme čitaonice, te, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom, prava i obveze korisnika, mjere zaštite gradiva u korištenju i druga pitanja od značaja za rad korisnika u čitaonici." Obrazloženje: Pojam "javnih" arhiva nije predviđen Zakonom i za pretpostaviti je da se radi o pogrešnoj uporabi tog izraza, a ne o razlikovanju javnih i tajnih arhiva. Prava i obveze korisnika mogu se urediti Pravilnikom o radu čitaonice samo i jedino u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom. | Nema odgovora | |
| 42 | Siniša Pavlović | III. KORIŠTENJE GRADIVA U ČITAONICI ARHIVA, Članak 9. | Predlaže se stavak 1. brisati u cijelosti. Predlaže se stavak 2. izmijeniti tako da glasi: "Korisnici su dužni prilikom samostalnog umnažanja zapisa izvornog arhivskog gradiva vlastitim priručnim tehničkim sredstvima postupati s povećanom pozornošću radi očuvanje gradiva od propadanja i oštećenja." Obrazloženje uz stavak 1.: Odredba je detaljno razrađena u čl. 24. st. 1. Zakona te je u predloženom tekstu nepotrebna. Obrazloženje uz stavak 2.: Čl. 24. st. 2. izričito dopušta samostalno umnažanje zapisa arhivskog gradiva vlastitim priručnim tehničkim sredstvima, za osobne potrebe, bez plaćanja naknade. Predloženom odredbom Pravilnika nezakonito i neosnovano se ograničava pravo korisnika određeno Zakonom zbog sljedećeg: Na sadašnjem stupnju tehnike, priručna sredstva za samostalno umnažanje (ne snimanje!) gradiva jesu fotoaparati, video kamere, osobna računala, tabet računala, mobilni telefoni, snimači zvuka, ručni skeneri i sl. uređaji. Neki od tih uređaja dolaze u doticaj s gradivom prilikom umnažanja (npr. ručni skeneri), a drugi pak mogu biti izvor dodatnog osvjetljenja (npr. fotoaparati s bljeskalicom, mobilni telefoni s bljeskalicom, ali i ručni skeneri). Korisnicima se, u pravilu, daju na korištenje snimci gradiva i u pogledu takvih snimaka ograničenja nemaju smisla ni opravdanja. U slučaju kada se na korištenje daju izvornici, teoretski bi se moglo reći da snimanjem uz uporabu bljeskalice dolazi do ubrzanja propadanja gradiva ili da se dodirom ručnog skenera i gradiva povećava vjerojatnost oštećenja gradiva. U praksi to nije tako. Naime, ako korisnik naruči kopiranje ili skeniranje gradiva od arhiva, to isto gradivo bit će, u pravilu, stavljeno u aparat za kopiranje/skeniranje te će biti osvijetljen višestruko jačim svjetlom od onog kojeg može proizvesti priručni uređaj korisnika. Dodtno, u slučaju većeg broja stranica za kopiranje/skeniranje arhiv će redovito koristiti i automatski uvlakač papira (feeder) što gradivo izlaže, pored vrlo jakog osvjetljenja, i opasnosti od gužvanja papira (paper jam) pa i opasnosti od uništenja kod otklanjanja zastoja. Iz izloženog, očigledno je da cilj predložene odredbe nije zaštita gradiva od propadanja ili oštećenja već otvaranja mogućnosti diskrecijskog odlučivanja što jest, a što nije dopušteno tijekom rada u čitaonici. Konačno, u pogledu uporabe bljeskalice u čitaonici, uporabu bljeskalice je potrebno i opravdano zabraniti ali ne Pravilnikom i ne radi navodne zaštite gradiva već kućnim redom čitaonice i radi izbjegavanja ometanja drugih korisnika u radu. | Nema odgovora | |
| 43 | Siniša Pavlović | III. KORIŠTENJE GRADIVA U ČITAONICI ARHIVA, Članak 8. | Predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da glasi: "Arhivsko gradivo daje se na korištenje u čitaonici arhiva." Predlaže se brisati stavke 2. i 3. u cijelosti. Obrazloženje uz stavak 1.: Gradivo se ne "izdaje" već daje na korištenje. Obrazloženje uz stavke 2. i 3.: Stavci 2. i 3. nepotrebni su jer su sadržani, uz jasniji izričaj, u članku 23. Zakona. | Nema odgovora | |
| 44 | Siniša Pavlović | III. KORIŠTENJE GRADIVA U ČITAONICI ARHIVA, Članak 7. | Predlaže se tekst članka izmijeniti tako da glasi: "Za korištenje gradiva u arhivu korisnik podnosi pisani zahtjev u kojem navodi osobne identifikacijske podatke (ime i prezime, adresu i prebivalište te osobni identifikacijski broj) i podatke o gradivu koje želi koristiti. Arhivi mogu prikupljati i obrađivati druge osobne podatke o korisniku, osim podataka navedenih u stavku 1. ovog članka, samo uz prethodnu pisanu privolu korisnika i u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka." Obrazloženje uz stavak 1.: Nije dopušteno prikupljati podatke o identifikacijskoj ispravi korisnika već je za identifikaciju korisnika obavezno koristiti osobni identifikacijski broj (vidi članak 7. Zakona o OIB, NN br. 60/08). S obzirom da se podaci prikupljaju u upravnom postupku, dolazi do supsidijarne primjene čl. 106. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN br. 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH i 89/14 - OUSRH) Ovdje se posebno ukazuje da je potrebno izmijeniti i uskladiti sa Zakonom i Pravilnik o evidencijama u arhivima. Obrazloženje uz stavak 2.: Za prikupljanje dodatnih podataka potrebno je da privola korisnika bude prethodna i pisana te da se poštuju prava korisnika u vezi s tako prikupljenim podacima (pravo na ispravak, brisanje, zaborav...). Dodatno, ako postoje slučajevi prikupljanja podataka bez privole korisnika (osim navedenog u stavku 1. ovog članka), potrebno ih je taksativno navesti. | Nema odgovora | |
| 45 | Siniša Pavlović | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 6. | Predlaže se članak brisati u cijelosti. Obrazloženje: Ne postoji zakonska osnova za uskratu korištenja, pa ni privremenu. Zakonom je jasno propisano kada se korištenje arhivskog gradiva može uskratiti i ni jedna od ovdje predloženih osnova nije predviđena Zakonom. Nije definirano što znači „privremeno“, koliko privremenost smije trajati i kada i pod kojim uvjetima prestaje. Uvođenje ovakvih nejasnih pravila može dovesti i redovito dovodi do nezakonitog, diskrecijskog i diskriminatornog ograničenja pristupa arhivskom gradivu. Ako je gradivo oštećeno, nema nikakvog smisla privremeno uskratiti dostupnost jer se protekom vremena oštećenje neće otkloniti. Dodatno, nejasno je što znači „oštećenje“ u ovom kontekstu. Postoji naime niz arhivskih fondova koji čine javno arhivsko gradivo koji su prije predaje u državni arhiv namjerno oštećeni ili „oštećeni“, od samih stvaratelja ili od trećih osoba, na način da je njihov sadržaj izmijenjen u odnosu na izvornik tako da su uništeni cijeli dokumenti ili dijelovi dokumen(a)ta, izmijenjen redoslijed dokumenata u spisu, izvršeno antedatiranje i/ili su izvorni dokumenti zamijenjeni krivotvorinama. Pristup tako „oštećenom“ izvornom arhivskom gradivu krucijalan je za istraživanje pojedinih povijesnih razdoblja. Nejasno je što znači da je gradivo „u postupku obrade“. O kakvoj obradi se tu radi? U svakom slučaju, "postupak obrade" nije i ne može biti razlog za privremenu uskratu pristupa, a posebno ne bez ikakvih vremenskih i drugih ograničenja. Odredba koja se odnosi na mjere informacijske sigurnosti eliptična je i posve neodređena te kao takva omogućuje nezakonitu, diskrecijsku i diskriminatornu manipulaciju dostupnošću arhivskog gradiva. Zakon jasno i nedvosmisleno propisuje kada je što dostupno i pod kojim uvjetima, te arhivsko gradivo, u pravilu, samom činjenicom da je Zakonom određeno kao dostupno (u rokovima dostupnosti ili prije isteka tih rokova kad su ispunjene zakonske pretpostavke) ne podliježe mjerama informacijske sigurnosti. Izuzetak od tog pravila je samo i jedino javno arhivsko gradivo iz čl. 20. st. 4. Zakona i to nakon što Vlada RH donese o tome posebnu odluku i u rokovima određenim tom odlukom. | Nema odgovora | |
| 46 | Siniša Pavlović | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 5. | Predlaže se stavak 1. izmijeniti tako da glasi: "O prijevremenom korištenju javnog arhivskog gradiva, odlučuje ravnatelj arhiva nakon što provede propisani upravni postupak u skladu sa člankom 22. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima." Predlaže se stavke 2. do 5. brisati u cijelosti. Obrazloženje uz stavak 1.: Ravnatelj daje odobrenje ako u ispunjene pretpostavke iz čl. 20. i 21. Zakona, a u suprotnom donosi odbijajuće rješenje u skladu s čl. 21. st. 7. Zakona. Iako to Zakon izričito ne propisuje, primjenom općih odredbi upravnog prava, ravnatelj je dužan donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva kada su za to ispunjene pretpostavke propisane općim odredbama upravnog prava. Tekst je korigiran na način da se koriste izrazi definirani Zakonom. Obrazloženje uz stavke 2. do 5.: Stavci 2. do 5. su selektivno prepisane odredbe čl. 22. Zakona te kao takvi nepotrebni. | Nema odgovora | |
| 47 | Siniša Pavlović | II. DOSTUPNOST GRADIVA, Članak 4. | Cijeli članak brisati kao nepotreban. Obrazloženje uz stavak 1.: Zakonom nisu propisani rokovi nedostupnosti već rokovi dostupnosti odnosno rokovi protekom kojih gradivo postaje dostupno. Netočan je i nezakonit navod da je gradivo dostupno „bez posebnog odobrenja“ jer je takav navod suprotan članku 25. st. 1. Zakona po kojem o davanju gradiva na korištenje odlučuje ravnatelj arhiva (u upravnom postupku) i u roku propisanom istom odredbom čl. 25. st. 1. Zakona. Obrazloženje uz stavak 2.: Odredba je nepotrebna jer je člankom 22. Zakona detaljno uređen postupak prijevremenog davanja javnog arhivskog gradiva na korištenje. Obrazloženje uz stavak 3.: Odredba je nepotrebna jer je isto propisano čl. 19. st. 2. Zakona. | Nema odgovora | |
| 48 | Siniša Pavlović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ppredlaže se članak 3. izmijeniti tako da glasi: "Pravo na korištenje javnoga arhivskog gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima." Alternativa: Članak brisati kao nepotreban. Obrazloženje: Predloženi tekst odstupa od zakonske odredbe u dva smjera: (i) proširuje pravo na korištenje pod jednakim uvjetima i na privatno arhivsko gradivo što ne mora nužno biti slučaj i (ii) korisnike definira kao pravne i fizičke osobe čime se isključuju određeni entitet koji nisu ni fizičke ni pravne osobe, a pravni sustav im priznaje pravo sudjelovati u postupku; korištenje arhivskog gradiva ostvaruje se, naime, u upravnom postupku. Zato, ako već postoji potreba ponavljati odredbu članka 18. Zakona, valja je navesti neizmijenjenu u odnosu na tekst Zakona. | Nema odgovora | |
| 49 | Siniša Pavlović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Predlaže se izmijeniti članak 2. tako da glasi: "Korištenjem arhivskoga gradiva smatraju se pristup gradivu, pregled gradiva i uvid u podatke koje ono sadrži, izrada preslika, prijepisa i izvoda podataka iz gradiva, objavljivanje, izlaganje, preuzimanje i uporaba preslika gradiva i drugi oblici korištenja." Obrazloženje: Za pregled i uvid u podatke potreban je pristup gradivu. U načelu, do eventualne digitalizacije i objave gradiva u digitalnom obliku, riječ je o fizičkom pristupu. Drugi oblici korištenja, "sukladno propisima koji uređuju ponovnu uporabu informacija u posjedu tijela javne vlasti", nisu dio ovlasti za donošenje Pravilnika iz Zakona. Ako takva ovlast za donošenje Pravilnika postoji po Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13. i 85/15, dalje: ZPPI), potrebno je navesti odgovarajuću odredbu ZPPI koja daje takvu eventualnu ovlast HDA i ministru kulture. | Nema odgovora | |
| 50 | Siniša Pavlović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da glasi: "Ovim Pravilnikom utvrđuju se način, uvjeti i postupak korištenja javnoga arhivskog gradiva te izrada preslika i ovjerovljenih prijepisa, kao i naknada koja se plaća arhivu za izradu ovjerovljenih preslika koje ovjerava arhiv, običnih preslika ili za korištenje posebne tehničke opreme arhiva." Predlaže se stavak 2. brisati kao nepotreban. Obrazloženje uz stavak 1.: Člancima 24. st. 3. i 26. Zakona striktno je određena ovlast HDA za predlaganje i ministra kulture za donošenje Pravilnika te sadržaj Pravilnika. Pravilnikom je dopušteno i potrebno propisati ni više ni manje od Zakonom propisanog. Obrazloženje uz stavak 2.: Odredba članka 19. st. 3. Zakona određuje primjenu propisa na korištenje privatnog gradiva te je nije potrebno ponavljati, a još manje slobodno interpetirati i na taj način mijenjati odredbe Zakona kako se to čini predloženim tekstom stavka 2. Člankom 3. st. 8. Zakona propisano je da arhivsko gradivo čuvaju arhivi. U pogledu gradiva u muzejima i knjižnicama mjerodavan je članak 4. stavak 4. Zakona te se takvo gradivo ne smatra arhivskim gradivom u smislu Zakona. | Nema odgovora | |
| 51 | Siniša Pavlović | PRAVILNIK | S donošenjem Pravilnika o korištenju arhivskog gradiva (dalje: Pravilnik) neopravdano se kasni. Rok za donošenje Pravilnika istekao je 12. kolovoza 2017. godine (čl. 15. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, NN br. 46/17). U istom roku potrebno je bilo uskladiti i Pravilnik o evidencijama u arhivima (naročito čl. 14 toga Pravilnika). U cijelom tekstu Pravilnika potrebno je uskladiti terminologiju s terminologijom Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (dalje: Zakon) . Primjerice, umjesto zakonskog izraza "rokovi dostupnosti" u Pravilniku se koristi izraz "rokovi nedostupnosti". Također, učestalo se koristi izraz "javni arhiv" koji kao takav nije definiran zakonom. Nadalje, treba izbjeći ponavljanje (prepisivanje) pojedinih zakonskih odredbi, a posebno nije dopušteno slobodno (i većinom s tekstom Zakona neusklađeno) prepričavanje pojedinih zakonskih pojmova i/ili odredbi. | Nema odgovora |