Izvješće o provedenom savjetovanju - Procjena učinaka propisa: Savjetovanje s javnošću za Iskaz o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DAVOR BRUMEN Teze propisa i prethodna procjena i dalje mora ostati na tome da je clanstvo dobrovoljno a ne obavezno jer mali poljoprivrednici kako vidimo iz prilozenog i da su imali ikakve koristi od placanja clanarine bi ostali clanovi,(Međutim, 2012. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ 50/12) ukida se obvezno članstvo i uvodi dobrovoljno. To je dovelo do rasipanja značajnog broja članova te od tada do danas Hrvatska poljoprivredna komora prosječno godišnje ima oko 1.000 dobrovoljno upisanih članova od kojih je 80% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava a 20% ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (obrti, trgovačka društva, i dr.)poljoprivrednici jedva sastavljaju kraj sa krajem jos prisilno da placaju clanarine a od toga nemaju nikakve koristi isto kao i ja kao obrtnik di sam prisilno placao obrtnicku komoru a od njih kao i ostali obrtnici nismo imali nikakve koristi,osim sto smo zbog njih dosli pod ovrhe od porezne.tako da sve clanarine bi trebalo ukinuti kao obavezne u skladu sa ustavom.Članak 43. Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite nji­hovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, po­litička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uklju­čivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom Primljeno na znanje Cilj donošenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori je stvoriti pravni okvir koji bi omogućio jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika te svih pravnih oblika udruživanja poljoprivrednika registriranih prema posebnim propisima. Na taj način Komora bi ispunila svoju primarnu i najvažniju zadaću a to je prikupljanje stavova poljoprivrednih proizvođača te jedinstveno zastupanje njihovih interesa prema Ministarstvu poljoprivrede i drugim tijelima državne uprave na nacionalnoj razini kao i zastupanje interesa hrvatskih poljoprivrednika na europskoj razini. Komora je od 2014. punopravni član organizacije Copa-Cogeca, koja je u 2015. proglašena glavnom organizacijom poljoprivrednih proizvođača u EU-u. U sastavu Copa-Cogeca djeluje 50 različitih odbora koji svakodnevno komuniciraju s Europskom komisijom i Europskim parlamentom. Komora kao članica organizacije Copa-Cogeca sudjeluje u radu civilnih grupa Europske komisije, fokus grupama te grupama za predviđanja u sektorima peradarstva, svinjogojstva, govedarstva, mljekarstva, stočarstva, maslinarstva, voćarstva, povrtlarstva, ratarstva, vinarstva, cvjećarstva, jakih alkoholnih pića, duhana, zaštite okoliša. Upravo zbog toga Komora mora biti ojačana strukturno i financijski kako bi obuhvatila sve poljoprivredne proizvođače u Republici Hrvatskoj kroz sektorske odbore i povezala ih s odborima na nacionalnoj razini i u Europskoj uniji. Gore navedeno su razlozi zbog kojih se Nacrtom prijedloga ovoga Zakona uvodi obvezno članstvo za sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja su definirana posebnim propisom koji je u postupku izrade a to je ( Nacrt prijedloga Zakona o OPG-u, gdje je definirano da je OPG fizička osoba koja ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 EUR te upisano u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
2 IVAN DUŠAN Teze propisa i prethodna procjena, 1. Naziv propisa Mislim da nije dobro rješenje da svi OPGovi moraju biti članovi komore. Mnoštvo OPG-ova su ujedno obrti ili d.o.o.i time su članovi obrtničke odnosno gospodarske komore. Nažalost općenito iskustvo sa obrtničkim a pogotovo gospodarskom komorom jest da njihovi članovi imaju jako malo koristi od tog članstva. Slično se može desiti i sa poljoprivrednom komorom, OPGovi bi plaćali članstvo za hrpu dodatne administracije. Ono što je problem jeste velika širina poljoprivrede kao djelatnosti. OPG-ovi se mogu baviti različitim djelatnostima koje nemaju nikakve veze jedna sa drugom (primjerice vinogradarstvo i maslinarstvo nemaju ništa zajednčko sa ratarstvom ili povrtlarstvom). Zbog toga će biti jedino zajedničko članovima te komore biti to da su oni organizacijski OPG-ovi ali unutar toga će biti mnoštvo različitih djelatnosti koje nemaju nikakve veze jedna sa drugom. To će biti komora sa jako velikim brojem članova (ukoliko se uključe svi OPG-ovi) koji obavljaju različitu djelatnost koje često nemaju veze jedna sa drugom. Previše članova sa previše različitih djelatnosti teško će ostvariti funkciju komore. Primljeno na znanje Cilj donošenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori je stvoriti pravni okvir koji bi omogućio jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika te svih pravnih oblika udruživanja poljoprivrednika registriranih prema posebnim propisima. Na taj način Komora bi ispunila svoju primarnu i najvažniju zadaću a to je prikupljanje stavova poljoprivrednih proizvođača te jedinstveno zastupanje njihovih interesa prema Ministarstvu poljoprivrede i drugim tijelima državne uprave na nacionalnoj razini kao i zastupanje interesa hrvatskih poljoprivrednika na europskoj razini. Komora je od 2014. punopravni član organizacije Copa-Cogeca, koja je u 2015. proglašena glavnom organizacijom poljoprivrednih proizvođača u EU-u. U sastavu Copa-Cogeca djeluje 50 različitih odbora koji svakodnevno komuniciraju s Europskom komisijom i Europskim parlamentom. Komora kao članica organizacije Copa-Cogeca sudjeluje u radu civilnih grupa Europske komisije, fokus grupama te grupama za predviđanja u sektorima peradarstva, svinjogojstva, govedarstva, mljekarstva, stočarstva, maslinarstva, voćarstva, povrtlarstva, ratarstva, vinarstva, cvjećarstva, jakih alkoholnih pića, duhana, zaštite okoliša. Upravo zbog toga Komora mora biti ojačana strukturno i financijski kako bi obuhvatila sve poljoprivredne proizvođače u Republici Hrvatskoj kroz sektorske odbore i povezala ih s odborima na nacionalnoj razini i u Europskoj uniji. Gore navedeno su razlozi zbog kojih se Nacrtom prijedloga ovoga Zakona uvodi obvezno članstvo za sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja su definirana posebnim propisom koji je u postupku izrade a to je ( Nacrt prijedloga Zakona o OPG-u, gdje je definirano da je OPG fizička osoba koja ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 EUR te upisano u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
3 LAG Petrova Gora Teze propisa i prethodna procjena, 1. Naziv propisa Osnovna zadaća Hrvatske poljoprivredne komore je prikupljanje stavova poljoprivrednih gospodarstava.......itd. Mišljenja smo kako se tu uočava problem. Djelatnici HPK trebali bi biti na Lokalnoj ili Regionalnoj razini, pritom ne na izletu ili povremenoj posjeti nego tamo biti zaposleni. Također zadaće koje bi trebala obavljati HPK bi se trebale proširiti, vjerujem kako bi u tom slučaju većina poljoprivrednih gospodarstava bila u članstvu HPK , bilo ono obvezno ili ne. Imamo oko 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, neka ih 100.000 prelazi ekonomsku vrijednost od 2.000 eur-a, kada bi samo ta gospodarstva plaćala godišnju članarinu od 100,00 kn govorimo o godišnjem budžetu od 10 000 000 ( MILIONA ) kuna. Oprostite, u vrijeme kada poljoprivredna gospodarstva vape za potporom i logistikom po svim osnovama, utrošiti 10 MILIONA KUNA godišnje za prikupljanje podataka ......nije odgovorno utrošen novac. Prihvaćen Uloga Hrvatske poljoprivredne komore definirana je važećim Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, a biti će definirana i člankom 4. Nacrta prijedloga Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koji je bio u proceduri savjetovanja s javnošću (e-Savjetovanje) 07. lipnja do 23. lipnja 2017. godine. Nadalje, člankom 7. Nacrta prijedloga Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori definira se članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori gdje se navodi da je isto obvezno za sva poljoprivredna gospodarstva definirana posebnim propisom koji je u postupku izrade, a to je Nacrt prijedloga Zakona o OPG-u, gdje je definirano da je OPG fizička osoba koja ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 EUR te upisano u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Također, člankom 8. Nacrta prijedloga Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori definirano je da članovi Hrvatske poljoprivredne komore mogu birati ili biti birani na funkcije unutar poslove strukture Komore, stoga moramo naglasiti da će intenzitet aktivnosti Komore uvelike ovisiti o inicijativama predstavnika samih članova Komore.
4 IVAN DUŠAN Teze propisa i prethodna procjena, 4. Ciljevi Što se tiče cilja da će OPG-ovi kroz komoru moći aktivno sudjelovati u kreiranju poljoprivredne politike - to oni i sada mogu i te kako činiti i to upravo kroz ovaj tip e-savjetovanja. OPG-ovi koji su zainteresirani za poljoprivrednu politiku (uključujući mene osobno) redovito prate e-savjetovanja i daju svoje primjedbe i prijedloge na zakone i samim time mogu utjecati na poljoprivrednu politiku i činiti puno da zakoni i svi propisi budu bolji Primljeno na znanje Donošenjem Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori biti će omogućeno jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika te svih pravnih oblika udruživanja poljoprivrednika registriranih prema posebnim propisima. Na taj način Komora bi ispunila svoju primarnu i najvažniju zadaću, a to je prikupljanje stavova poljoprivrednih proizvođača te jedinstveno zastupanje njihovih interesa prema Ministarstvu poljoprivrede i drugim tijelima državne uprave na nacionalnoj razini kao i zastupanje interesa hrvatskih poljoprivrednika na europskoj razini. Mišljenja smo će članovi Komore imati snažniju ulogu u kreiranju pravne osnove vezano uz poljoprivredu i ruralni razvoj.
5 Anita Laić Teze propisa i prethodna procjena, Stručni nositelj Po svemu izgleda da je jedan od ciljeva smanjiti broj obiteljskih gospodarstava, pa će još jedan namet u tome uvelike pomoći. Primljeno na znanje Cilj navedenog Zakona je jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika te svih pravnih oblika udruživanja poljoprivrednika registriranih prema posebnim propisima. Na taj način Komora bi ispunila svoju primarnu i najvažniju zadaću, a to je prikupljanje stavova poljoprivrednih proizvođača te jedinstveno zastupanje njihovih interesa prema Ministarstvu poljoprivrede i drugim tijelima državne uprave na nacionalnoj razini kao i zastupanje interesa hrvatskih poljoprivrednika na europskoj razini. Stoga je razvidno, da direktna korist dodijeljene uloge Komore višestruko nadmašuje vrijednost godišnje članarine u navedenoj Komori.