Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  međunarodnoj i privremenoj zaštiti s Konačnim prijedlogom zakona Pučka pravobraniteljica, kako bi doprinijela donošenju sveobuhvatnih i dugoročno održivih rješenja utemeljenih na načelima integracije i izgradnje društva prihvaćanja osoba kojima je u Republici Hrvatskoj odobren neki oblik međunarodne zaštite, a imajući u vidu Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica EU od 9. prosinca 2016. godine, o integraciji državljana trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u, u kojima se ističe potreba za učinkovitim politikama integracije državljana trećih zemalja, budući se time doprinosi izgradnji uključivih, povezanih i prosperitetnih društava, što je od zajedničkog interesa svim državama članicama, ukazuje kako su sve države članice pozvane na promicanje pristupa državljana trećih zemalja osnovnim uslugama pomoću integriranog pristupa, posebno u pogledu stanovanja, zdravstva, obrazovanja i socijalnih usluga koje obuhvaćaju različita tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Primljeno na znanje Predloženim izmjenama i dopunama ne dovodi se u pitanje uključivanje u hrvatsko društvo stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj jer taj pojam podrazumijeva integralno ostvarivanje svih prava koja su propisana Glavom V Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Osim toga, člankom 76. važećeg Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te predloženom dopunom tog članka, propisana je stvarna nadležnost tijela koje provodi koordinaciju rada svih ministarstava, nevladinih organizacija i tijela koja sudjeluju u postupku uključivanja u društvo navedene kategorije stranaca i to upravo sa svrhom da se realiziraju ciljevi navedeni u zaprimljenom komentaru.
2 Ured pučke pravobraniteljice Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  međunarodnoj i privremenoj zaštiti s Konačnim prijedlogom zakona, Članak 2. Pučka pravobraniteljica predlaže da se u članku 67. , stavku 8., točki 3. ispred riječi „odbije“ dodaju riječi „bez opravdanog razloga“, kako je to već i predloženo u točki 4. istog stavka, budući bi se na ovaj način omogućilo azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom iznošenje opravdanih razloga ili okolnosti uslijed kojih odbijaju određeni ponuđeni smještaj (primjerice loša kvaliteta ponuđenog smještaja, velika udaljenost od osnovnih usluga, liječnika, škole i sl.), a da sama činjenica odbijanja ne dovodi do automatskog prestanka prava na smještaj. Prihvaćen Iako iz odredbi Zakona o međunarodnoj zaštiti koje se odnose na prava stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj nedvosmisleno proizlazi kako nadležno tijelo prilikom dodjeljivanja stambenih jedinica u okviru raspoloživog stambenog fonda treba u svakom konkretnom slučaju voditi računa da se uz pravo na smještaj osigura i dostupnost ostalih usluga kako bi se u konačnici ostvarila integracija navedene kategorije stranaca u hrvatsko društvo, primjedba je prihvaćena kako bi se spriječilo da sama činjenica odbijanja ponuđenog smještaja dovodi do prestanka prava na smještaj po sili zakona. Time se azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom kojima je prethodno odobreno pravo na smještaj omogućuje da u postupku pred nadležnim tijelom dokažu opravdanost razloga zbog kojih su odbili ponuđeni smještaj odnosnu zbog čega dodijeljenu nekretninu smatraju neadekvatnom.
3 Ured pučke pravobraniteljice Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  međunarodnoj i privremenoj zaštiti s Konačnim prijedlogom zakona, Članak 3. Pučka pravobraniteljica smatra da bi u članku 67.a. u stavku 3. bilo potrebno, radi što bržeg provođenja postupka uvođenja u stanovanje, a time i započinjanja integracije na lokalnoj razini, dodati rok od 8 dana nakon potpisivanja ugovora iz stavka 2., unutar kojeg roka Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uvodi u posjed dodijeljene stambene jedinice. U istom članku 67.a, također vezano za postupanje Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, pučka pravobraniteljica smatra važnim dodati odredbu da ukoliko taj ured ne uspije osigurati dovoljan broj smještajnih jedinica, takav smještaj bi se trebao osigurati na drugi odgovarajući način, uvažavajući započetu integraciju, posebno uzimajući u obzir potrebe ranjivih skupina. Naime, u ovom trenutku za donošenje rješenja, sklapanje ugovora i pronalazak stanova zaduženi su centri za socijalnu skrb, a pomoć pri nalaženju stanova pružaju im najčešće organizacije civilnog društva, na primjer JRS. Smatramo korisnim zadržati mogućnost primjene postojeće prakse, naročito stoga jer je teško predvidjeti u kojim će gradovima Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje biti u mogućnosti osigurati stambene jedinice. Stoga se čini korisnim ostaviti mogućnost da se stanovi i dalje mogu iznajmljivati na druge načine, ne samo putem Središnjeg državnog ureda, kako bi se u obzir uzele i potrebe osoba s odobrenom zaštitom, a ne samo dostupne smještajne jedinice. Nije prihvaćen Primjedba se odbija jer bi zakonsko propisivanje roka za uvođenje u posjed dodijeljene nekretnine u pojedinim slučajevima moglo imati za posljedicu otežavanje integracije korisnika prava na smještaj ukoliko bi adekvatna nekretnina bila dostupna tek nakon sugeriranog roka, osobito zbog činjenice što svi stranci kojima je odobreno pravo na smještaj imaju osigurano stanovanje u Prihvatilištima za tražitelje azila sve do ulaska u posjed dodijeljene nekretnine. Predloženo rješenje prema kojem bi osim Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje za pronalazak stanova trebali biti istovremeno nadležni i centri za socijalnu skrb uz podršku organizacija civilnog društva, neprihvatljivo je jer se dosadašnji sustav pokazao neučinkovitim. Upravo to je i razlog zbog kojeg se pristupilo izmjenama i dopunama postojećih zakonskih rješenja kao i činjenica da je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje prepoznat kao tijelo koje će zbog iskustva u stambenom zbrinjavanju povratnika i izbjeglica efikasno osiguravati odgovarajući smještaj osobama pod međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj.