Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Branko Švorinić PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Kozmetičke promjene Zakona tek radi onoga što je navedeno u Obrascu prethodne procjene ne vode nikamo. Zakon treba iz temelja izmjeniti, smanjiti broj općina, prije svega. Primjer je sadašnja situacija npr. u Zadarskoj županiji. Nekoliko općina u koje ulazi jedno jedino naselje. Kakve svrhe u tome? Pogotovo na otocima Zadarskog arhipelaga - tamo su tri takve općine. Nije prihvaćen Izmjene i dopune Zakona utvrđene u Obrascu prethodne procjene idu u smjeru osiguravanja jačanja stabilnosti u odnosima između predstavničkog i izvršnog tijela te osiguravanje kontinuiteta u njihovom radu. Stoga ne stoji primjedba da se radi o „kozmetičkim promjenama“ zakona. Što se tiče smanjenja broja općina ta materija nije predmet Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, nego Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Naime, slijedom odredaba Ustava Republike Hrvatske i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom. Prema tome, smanjenje broja općina, odnosno njihovo ukidanje i eventualno formiranje novih definira se Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, na način i po postupku predviđenim tim Zakonom.
2 OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Članak 28. - od kada je primjena odredaba ovog članka (vjerojatno nakon slijedećih lokalnih izbora) - promjena broja članova predstavničkog tijela ? članak 40. - ograničavanje mandata izvršnog tijela nema apsolutno nikakvog opravdanje i direktno je ograničavanje volje građana Članak 53a - koja je namjera prijedloga za brisanjem točke 3. i 4. u st.2. ovog članka? pročelnika se ne može razriješiti ako ne poštiva zakonske propise, opće i druge akte JLS, ne može ga se razriješiti ako ne radi savjesno? Zar nije očito da će pročelnici biti isključivo političke osobe? Pročelnik koji bude imenovan na mandat je politička osoba i to je evidentno bez obzira kako to bilo "upakirano". Posljedica toga je novo zapošljavanje u JLS i opterećenje proračuna - netko će morati obavljati poslove koje je do sada obavljao "pročelnik - službenik" - nemojmo se zavaravati da će te poslove raditi "pročelnik-političar" - sigurno neće imati interesa raditi službeničke poslove jer ga se i onake ne može razriješiti . Ovo definitivno vodi uvođenju političkih osoba u upravna tijela. Nije prihvaćen Savjetovanje se provodi za Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Sam tekst Nacrta prijedloga zakona još nije objavljen, odnosno stavljen na savjetovanje. Stoga je nejasno davanje primjedaba na pojedine odredbe zakona, odnosno nejasno je na koji su tekst zakona primjedbe dane, kad odredbe zakona u ovoj fazi nisu niti predočene.
3 GONG PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Kako bi istražio rasprostranjenost fenomena „zarobljavanja države“ u Republici Hrvatskoj, GONG je proveo istraživanje o političkom i regulatornom umrežavanju moćnih pojedinaca, grupa i mreža koje prisvajaju i/ili koriste sustav ili dio sustava radi ostvarivanja partikularnih interesa. Stoga je glavna preporuka zakonodavcu da ne jača dodatno položaj čelnika izvršne vlasti nego da omogući mehanizme kontrole i jaču ulogu predstavničkog tijela. Jedan od glavnih zaključaka istraživanje je bila prevelika koncentracija moći čelnika izvršne vlasti uz slabe nadzorne mehanizme što onda otvara prostor za moguću korupciju, ali se može odraziti i na ulaganja u pojedinoj jedinici te imati učinke i na cijene komunalnih usluga ukoliko se racionalno ne raspolaže javnim sredstvima. Istraživanje Naša zarobljena mista bavilo se akterima i mehanizmima djelomičnog ili potpunog političkog i regulatornog zarobljavanja javnih institucija i resursa, u svrhu ostvarivanja partikularnih interesa pojedinaca, grupa ili mreža moći u tri lokalne i jednoj regionalnoj jedinici u Hrvatskoj (Dubrovnik, Slavonski Brod, Zagreb i Istarska županija), kao i saznanjima i stavovima građana tih zajednica o takvim praksama. Temeljem većinom poznatih i javno dostupnih podataka, validiranih kvalitativnim istraživačkim metodama, istraživanje je potvrdilo postojanje takvih praksi u svim istraživanim jedinicama, iako u različitim razmjerima, prilagođenih lokalnim političkim kontekstima te tipu i količini resursa na raspolaganju. Nadalje, potvrđena je i pretpostavka o „umješnosti” aktera u kombiniranju formalnih pravila i neformalnih praksi za ostvarenje partikularnih interesa. Premda se istraživanje nije bavilo specifičnim učincima takvih praksi na razinama istraživanih zajednica, analiza nam dozvoljava sugerirati da zarobljavanje u smislu ishoda proizvodi brojne negativnosti - od stvaranja novih ili produbljivanja postojećih nejednakosti (pristup radnim mjestima, pristup poslovnim prilikama, skupe javne usluge, mogućnost samoaktualizacije itd.), preko generiranja osjećaja nemogućnosti i besmislenosti javnog djelovanja, pa sve do političke apatije i nezainteresiranosti. Ti elementi, svaki za sebe, imaju negativan učinak na društveni i politički razvoj lokalnih zajednica, a njihovo sinergijsko djelovanje posebno može ugroziti konsolidaciju demokracije. Istraživanjem smo detektirali nekoliko javnih politika, odnosno područja, koja su podložna „zarobljavanju“ u svim analiziranim slučajevima. Radi se o zapošljavanju/kadroviranju, prostornom planiranju, komunalno-građevinskim zahvatima te socijalnim mjerama. Nadalje, istraživanje je otkrilo da su prakse zarobljavanja omogućene i poduprte važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima te da se razvijaju u interakciji s vodećim nacionalnim strankama (HDZ i SDP), što nam dozvoljava postavljanje teze da se praksa koju smo ustanovili u četiri slučaja pojavljuje u čitavoj državi. Naime, formalni aspekti upravljanja, dakle postojeći pravni okvir se koristi kao sredstvo doprinosa daljnjem razvoju i održivosti neformalnih praksi i služi upravo za potkopavanje deklarirane svrhe predloženih mjera i zakonskih rješenja. Što se tiče zajedničkih elemenata u istraživanim zajednicama, studija je vidljivom učinila nevidljivu ruku političkog tržišta, iako su modaliteti „političke trgovine” na relaciji lokalna-nacionalna razina izrazito određeni kontekstom. Ostali ustanovljeni zajednički elementi mogu se podvesti pod nazivnik zarobljenih kontrolnih mehanizama – političke opozicije, medija i civilnog društva, pri čemu u slučaju slabosti političke opozicije do izražaja ponovno dolazi lokalni kontekst. U slučaju lokalnih medija radi se o njihovoj ovisnosti o lokalnim vlastima u pogledu financiranja, što sputava gotovo svaki oblik kritičkog odmaka, te posljedično djelovanja u javnom interesu, a slična je i situacija s civilnim društvom. Tamo, pak, gdje civilno društvo nastoji djelovati kao korektiv vlasti izloženo je javnim difamacijama i „discipliniranju” uskratom financiranja ili radnih prostora. Budući da ustanovljena praksa ne predstavlja kršenje zakonskih normi, to jednim dijelom može poslužiti i kao objašnjenje za izostanak ozbiljnih i sustavnih pokušaja teritorijalnog preustroja. Naime, „poticajno“ normativno okruženje može se interpretirati i kao način održavanja statusa quo u pogledu teritorijalnog ustroja, koji postojećim mrežama moći omogućava zadržavanje pozicija i statusa te povećavanje resursa na raspolaganju. Moć mreža proizlazi velikim dijelom i iz vrijednosti resursa kojom neka mreža raspolaže, a perspektiva povećanja vrijednosti resursa u budućnosti snažan je motiv održavanja postojećeg stanja. Kratkotrajni pozitivni učinci skupova socijalnih mjera ni na koji način ne umanjuju njihove dugotrajne negativne učinke u pogledu zarobljavanja lokalne države, naročito kad se sagledaju iz perspektive donošenja i provedbe u svrhu osiguranja reizbora onih koji vode računa da se partikularni interesi i ostvare. Što se tiče građana, istraživanje je pokazalo da je njih značajan dio upoznat s mehanizmima koji vode „zarobljavanju“, no smatraju ih dijelom „normalnog“, dapače ponekad čak i „očekivanog“ ponašanja političkih aktera. Naime, polazišna točka većine građana u fokus grupama je da su svi političari korumpirani, pa s obzirom da poštenje nije differentia specifica na temelju koje mogu vršiti političke odabire, na izborima traže neki drugi razlikovni element. Tako su se u svim našim istraživanim sredinama građani na izborima odlučili za snažne i karizmatične ličnosti s jakim političkim instinktima, koje svoj javni imidž grade kroz sliku „dobročinitelja”. Građani koji glasaju za aktualne nositelje vlasti imaju zanimljive oblike racionalizacije svog glasačkog ponašanja – od „svi su isti, pa biramo svoje“ (Istra), preko „svi kradu, ali gradonačelnik bar nešto i napravi“ (Zagreb), do toga da je riječ o političkim podmetanjima od strane političkih protivnika (Dubrovnik i Slavonski Brod). Budući da preteže stav kako je politička korupcija nulta točka hrvatske politike, onda „dobročinstvo“ koje rezultira izgradnjom višestrukih odnosa pokrovitelja i klijenta ne predstavlja prepreku prilikom glasanja. Upravo u toj činjenici leži najveća opasnost, jer se izostankom kažnjavanja političke neodgovornosti na izborima izgubio ključni mehanizam djelovanja predstavničke demokracije – kontrola, i eventualno političko „kažnjavanje” vlasti od strane građana. Nezainteresiranost i apatija odgovaraju mrežama moći jer im manja izlaznost na izbore povećava šanse za izborni uspjeh, a izborni uspjeh osigurava održavanje i proširivanje mreža moći. Takvoj situaciji uvelike pridonosi i ponašanje dijela pravosudnog sustava koji kontradiktornim, često oslobađajućim presudama u suđenjima za političku korupciju, često na temelju formalnosti, podriva njihovo povjerenje u sustav. Stoga se za buduća istraživanja kao važno pitanje nameće ono o uključenosti pravosuđa, uključujući odvjetnike, u mreže moći koje provode zarobljavanje. S obzirom na detektiranu postojeću apatiju i nezainteresiranost građana, te zarobljene kontrolne mehanizme, točke otpora zarobljavanju (lokalne) države izgledaju relativno slabe, ali s potencijalom za osnaživanje. Kao potencijalni doprinos tom osnaživanju navodimo dva pravca mogućeg djelovanja. Prvi je izmjena normativnog okvira koji je u svom postojećem obliku u velikom dijelu izrazito „poticajan“ za zarobljavanje. Pritom treba imati na umu da, s obzirom na izrazitu fleksibilnost mreža moći, postoji opasnost da se učinak izmjena normativnog okvira svede na povećanje oportunitetnog troška zarobljavanja, no taj prepoznati ne rizik ne umanjuje nužnost provođenja izmjena. Dapače, ukoliko se sve preporuke implementiraju istovremeno, to bi predstavljao radikalan, pa čak i revolucionarni pomak u odnosu na status quo. Stoga se insistiranje na istovremenim izmjenama pravnog okvira nameće kao primarni cilj zagovaračkih aktivnosti aktera usmjerenih na unaprjeđenje i demokratizaciju sustava i kvalitete (lokalnog) javnog upravljanja. U tom smislu, konkretne preporuke odnose se na: • analizu i detektiranje drugih zakonskih rješenja koja olakšavaju zarobljavanje, a koja nisu prepoznata ovim istraživanjem; • smanjenje ovlasti gradonačelnika, načelnika i župana kroz: o uravnoteženje ovlasti izvršne i predstavničke vlasti u lokalnim sredinama o smanjenje prostora za diskrecijsko odlučivanje o smanjenje iznosa vrijednosti kojima samostalno raspolažu; • ujednačavanje opisa i uvjeta radnih mjesta u lokalnoj samoupravi te ukidanje ovlasti izvršnih čelnika za samostalno definiranje sistematizacije i uvjeta radnih mjesta u lokalnoj samoupravi; • uvođenje obaveza zapošljavanja temeljem javnih natječaja u javnim poduzećima, uz striktno pridržavanje načela stručnosti prilikom zapošljavanja; • ukidanje mogućnosti da skupštine javnih poduzeća čini samo jedna osoba (najčešće nositelji izvršne vlasti) ili malobrojne osobe bliske ili pod utjecajem izvršne vlasti; • demokratizaciju upravnih i nadzornih vijeća javnih institucija i javnih poduzeća kroz: o propisivanje obaveze imenovanja stručnih i kompetentnih osoba na te pozicije, temeljem javnih natječaja o propisivanje multi-sektroskog sastava takvih tijela, uključujući predstavnike stranaka/koalicija iz predstavničkih tijela, ali i stručne javnosti – akademske zajednice, strukovnih organizacija, sindikata, poslovnog i civilnog sektora; • osnivanje novih javnih poduzeća/agencija temeljiti na obavezi provedbe nezavisnih procjena potreba, koje uključuju ocjenu o nepostojanju pravnih osoba sa sličnim/istim funkcijama u loklanim/regionalnim jedinicama; • ograničavanje broja mandata na izravno biranim izvršnim funkcijama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, u skladu s ograničenjima broja mandata za drugu izravno biranu funkciju, onu Predsjednika Republike; • propisivanje nespojivosti funkcija općinskog načelnika i gradonačelnika s funkcijom saborskog zastupnika; • propisivanje nespojivosti obnašanja političke funkcije i pravomoćnih presuda za zloupotrebu političkih funkcija do isteka roka rehabiliticije; • propisivanje zabrane kandidiranja na političke funkcije osobama protiv kojih su podignute pravomoćne optužnice za djela zloupotrebe političke funkcije, gospodarski kriminal ili primanje/davanje mita; • propisivanje prestanka ili zamrzavanja mandata po sili zakona u slučaju podizanja pravomoćne optužnice za djela zloupotrebe političke funkcije, gospodarski kriminal ili primanje/davanje mita do pravomoćnosti presude; • ukidanje Zakona o strateškim investicijskim projektima; • propisivanje transparentnih procedura i kriterija za financiranje medija iz lokalnih proračuna, uz demokratizirana povjerenstva koja odlučuju o financiranju; • institucionalno osiguravanje sustava snažne podrške i zaštite “zviždačima” koji progovaraju o zloupotrebi položaja i ovlasti; • olakšavanje uvjeta za pokretanje referenduma od strane građana na lokalnoj razini; • snažnije sankcioniranje zloupotrebe povlaštenih političkih informacija (primjerice saznanja o planiranim izmjenama prostornih planova ili planiranim zakonodavnim rješenjima) koji rezultiraju ostvarenjem dobiti nositelja političkih funkcija i s njima povezanih osoba, u skladu s onima za zloupotrebu korištenja povlaštenih informacija na burzama kapitala. Osim kroz promjenu postojećeg normativnog okvira, potrebno je i šire društveno djelovanje koje, po našem sudu, mora uključivati bar sljedeće elemente: • nastaviti, proširiti i produbiti djelovanje na razvoju demokratske političke kulture građana, u čemu ključnu ulogu mora preuzeti obrazovni sustav, uz potporu organiziranog civilnog društva te , iako malobrojnih, ipak izuzetno važnih nezavisnih (neprofitnih) medija; • usustaviti razmjenu informacija i gdje je moguće provoditi zajedničke aktivnosti zagovarača i istraživačkih novinara, u cilju prepoznavanja negativnih praksi “zarobljavanja” i mobilizacije što većeg broja građana protiv takvih praksi; • osnažiti i povećati autonomiju djelovanja lokalnih inicijativa za pružanje otpora praksama zarobljavanja – tehnička pomoć i logistička potpora organiziranog civilnog društva s kapacitetima za društvenu promjenu lokalnim inicijativama te rad na razvoju filantropije među građanima i malim/srednjim poduzetnicima – „gubitnicima“ praksi zarobljavanja. Primljeno na znanje NAČELNO Ministarstvo uprave prije svega pozdravlja angažman GONG-a na provedenim istraživanjima. Međutim, Ministarstvo ne podržava tezu o „zarobljavanju države“ kao ni „političkom i regulatornom zarobljavanju javnih institucija i resursa, u svrhu ostvarivanja partikularnih interesa pojedinaca, grupa ili mreža moći“, ni konotacije koje iz takvih teza proizlaze. Predloženim zakonom upravo se uravnotežuje odnos između predstavničkog i izvršnog tijela te redefinira institut istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela u slučaju nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju. Ne podržava se stav o prevelikoj koncentraciji „moći“ izvršnog tijela. Pitanja vezana uz korupciju, ulaganja i cijene komunalnih usluga nisu predmet ovoga zakona. Ne podržavaju se navedeni stavovi. Pitanja nisu predmet ovoga zakona. NAPOMENA: Ministarstvo ne podržava termin „zarobljavanja“ niti se može očitovati o sadržaju toga termina - ovim će se zakonom uravnotežiti odnos između predstavničkog i izvršnog tijela Nejasno je na što se odnosi Važeći zakonski limiti vezani uz samostalno raspolaganje pokazali su se prikladnima Nije predmet ovoga zakona Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Ne može se povlačiti paralela između dužnosti Predsjednika RH i dužnosti općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, neovisno o tome što se u oba slučaja izbori provode izravno. U duhu demokracije je davanje na volju biračima da za čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju onog kandidata kojeg smatraju najprikladnijim. Nije predmet ovoga zakona Nije predmet ovoga zakona Nije predmet ovoga zakona Nije predmet ovoga zakona Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Uvjeti za pokretanje referenduma od strane birača na lokalnoj razini pokazali su se primjerenima Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave