Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Iskazu o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivan Čuljak ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE Ovaj tekst nije u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa i potrebno ga je povući iz porcedure, doraditi i takav ponovo uputiti na javno savjetovanje. Pitanja su postavljena netočno, nisu navedeni negativni učinci ni adrasati. Konkretno u 3.5. se navodi: „Nadalje, ubrzanjem realizacije strateških projekata iz područja plina osigurava se diversifikacija opskrbe i održivost sustava što između ostalog smanjuje emisije, te stvara pretpostavke za implementaciju bio-plina u sustav.“ Potrebno je preformulirati jer je ta konstatacija netočna i nelogična. O kojem bioplinu se radi i iz kojeg izvora? S obzirom na moguću gradnju LNG terminala na Krku, što je s „implementacijom ukapljenog plina kao i naftnog plina u sustav“? „Da li ima učinak na ispuštanje stakleničkih plinova (npr. ugljičnog dioksida, metana, itd.) u atmosferu?“ Zna se koje su sastavnice okoliša (zrak) i koji su sve staklenički plinovi. U ovom tekstu se vrlo često navodi (npr. ugljičnog doksida, metana) i nije jasno zašto su upravo ti plinovi odabrani. Ukoliko postoji poseban razlog, potrebno ga je navesti i objasniti. Umjesto „ugljičnog dioksida“, potrebno je navesti ispravan naziv (ugljikov doksid). „Svi strateški projekti iz područja energetike pomiču ekološke standarde i svakako utječu na ukupno smanjenje emisija čišćom proizvodnjom primarne energije, a projekti kojima se provodi realizacija izgradnje ili revitalizacija objekata iz npr., područja turizma moraju biti usklađeni sa važećim tehničkim normama koje rezultiraju smanjenjem potrošnje energenata po metru kvadratnom, a samim time i smanjenom emisijom.! Ponovo nije jasno zašto se izdvaja ovaj put turizam. Također se zna koji i koliki su ciljevi mjera energetske učinkovitosti i na što se odnose (na cijeli sektor zgradarstva a ne na samo zgrade turističke namjene). Osim smanjene potrošnje energijei smanjene emisije, cilj je i manja potrošnja vode. „Da li ima učinak na ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša (tla, rijeka i dr.)? Smanjuje li se broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području (npr. smanjivanjem bioraznolikosti) ili povećava broj vrsta (npr. promicanjem njihovog očuvanja)? Utječe li na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja? Da li se na bilo koji drugi način utječe na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone? Da li se utječe na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda? Da li se povećava ili smanjuje kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja, teških metala i ostalih zagađivača) Da li utječe na proizvodnju otpada (krutog, gradskog, poljoprivrednog, rudarskog, radioaktivnog ili toksičnog otpada Utječe li na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama?“ Potpuno nepotrebno, preopširno i netočno: Zakon o procjeni učinaka propisa je jasan i propisuje sljedeće (članak 9): „procjena učinaka na zaštitu okoliša uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na klimu, kvalitetu i korištenje zraka, vode i tla, upravljanje prirodnim resursima, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, upravljanje otpadom i recikliranje.“ U skladu s tim potrebno je preformulirati gornji tekst: „Za svaki od projekata koji može imati štetna ispuštanja u atmosferu ili bilo kakav negativan utjecaj na okoliš provodi se postupak procjene utjecaja na okoliš. To je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.“ Ponovo netočni i proizvoljno isticanje ispuštanja u atmosferu. Objašnjenje što je sam postupak je prepisano i nepotrebno. Umjesto toga je potrebno napraviti analizu i dati procjeu sukladno Zakonu o procjeni učinaka, a ovo je tim važnije jer su hrvatski sudovi srušili 10-ak studija utjecaja na okoliš (golf kompeks na Srđu, u Motovunu...). „Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za prijevozom (putničkim ili teretnim)? Realizacijom strateških projekata iz područja prometa stvoriti će se pretpostavke za povećanje broja putnika u cestovnom, morskom, željezničkom i zračnom prijevozu.“ Potrebno je dodati : ...i unutarnjem plovnom prijevozu jer je to navedeno kao jedan od ciljeva Strategije prometnog razvitka Hrvatske. Nije obrađen teretni prijevoz morem do LNG terminala na Krku. „Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za energijom i gorivom? Hoće li tvrtke više ili manje zagađivati atmosferu zbog promjena u načinu poslovanja?)? Realizacijom strateških projekata stvaraju se pretpostavke za smanjenje potrošnje zbog poštivanja tehničkih normi u zgradarstvu, no moguć je ukupni porast potrošnje energenata ukoliko dođe do porasta prometa u npr. Turizmu ili putničkom prijevozu“ Potrebno je dodati „energenata“ (smanjenje potrošnje energenata u zgradarstvu) i „goriva“ (porast potrošnje goriva u prometu). Izbaciti „porast prometa u npr. turizmu ili putničkom prijevozu“ jer nije jasno zašto se uzima samo turizam, a osim toga sav prijevoz u turizmu odnosi se na putnički prijevoz. Umjesto „npr. Turizmu“, ispravno je „npr. turizmu“. Povezati sa sektorskim strategijama i akcijskim planovima. Ako se planira povećanje iskorištavanja nafte i plina i gradnja terminala na Krku onda to znači da će se povećati ponuda ali to ne znači da će se time automatski povećati i potražnja, zbog ciljeva OIE i provođenja mjere energetske učinkovitosti. Pitanje „Hoće li tvrtke više ili manje zagađivati..“ je odokativno i osim toga koje su to „tvrtke“.i na što se točno odnosi promjena načina poslovanja. Cilj bi trebali biti veliki poduzetnici i SME, ali činjenica je da atmsferu najviše onečiščuju sektori zgradarstva i prometa. „Ima li opcija učinak na upotrebu obnovljivih izvora energije (vjetar, voda, sunce, more), obnovljivih resursa hrane (npr. riba) i njihovu uporabu brže nego se resursi mogu samostalno obnoviti? Da, stvaraju se pretpostavke za bržu realizaciju takvih projekata.“ Pitanje nije u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji definira koji su to obnovljivi izvori energije pa je ovakvo navođenje (vjetar, voda, sunce, more) netočno, nepotpuno i neozbiljno. „Ima li učinak na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU (na primjer, nove inicijative u obalnom području ili planovi za izgradnju brana na rijekama koje protječu kroz druge zemlje)? Da, osiguranjem provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 kroz ovaj Zakon osigurava se provođenje projekata od zajedničkog interesa dvije ili više susjednih zemalja članica EU. Svakako se podrazumijeva suradnja sa susjednim državama članicama i nužno je poštivanje njihovih propisa iz područja zaštite okoliša.“ Ponovo se proizvoljno navode primjeri (na primjer, nove inicijative u obalnom području ili planovi za izgradnju brana na rijekama koje protječu kroz druge zemlje). Nije jasno zašto i na osnovu čega. se to izdvaja: Konstatacija „nužno je poštivanje njihovih propisa iz područja zaštite okoliša“ je netočna i neozbiljna. Sve članice EU su prihvatile direktive EU i s njima uskladile zakone ali podzakonski akti se mogu razlikovati od zemlje do zemlje. Nužno je poštivanje međunarodnih zakona o prekograničnoj suradnji. Nadalje, nisu obrađene susjedne zemlje koje nisu članice EU. Potrebno je navesti i obraditi stvarne probleme (inicijative u Italiji i Crnoj Gori protiv hrvatske eksploatacije ugljikovodika u Jadranu), nedovoljna suradnja RH i BiH oko iskorištavanja Neretve, prekogranično onečišćenje iz rafinerije u Bosanskom Brodu. 3.6. Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava Nije točno da nema utjecaja, ima ga i potrebno ga je kvantificirati i opisati (veliki utjecaj nevladinog civilnog sektora preko medija, javnih demonstracija i sudskih tužbi protiv TE Plomin, golfa na Srđu, termoelektrana na plin na jezeru Peruča, ocjena zakona o iskorištavanju i koncesijama za ugljikovodike i mnogi drugi. Potrebno je priložiti priloge, a ne samo ih navesti. Primljeno na znanje Nastavno na postupak propisan novim Zakonom o procjeni učinka propisa (NN br. 44/17) i novom Uredbom o provedbi postupka procjene učinka propisa (NN br. 52/17), Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta obavilo je postupak internetskog savjetovanja za Prilog 1. - Obrazac prethodne procjene u trajanju od 15 dana (od 3. do 18.8.2017.), na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću „e-Savjetovanja“. Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću objavljeno je na navedenom portalu dana 23.8.2017.g. Nadalje, ovo Ministarstvo obavilo je postupak internetskog savjetovanja za Prilog 4. - Obrazac iskaza o procjeni učinka propisa i Nacrt prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske u trajanju od 30 dana (od 1. do 30.9. 2017.) na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću „e-Savjetovanja“. Iskaz o procjeni učinka propisa na predmetni Nacrt prijedloga Zakona izrađen je sukladno Obrascu propisanom novom Uredbom o provedbi postupka procjene učinka propisa (NN br. 52/17). Napominjemo da su sva postavljena pitanja u samom Obrascu Iskaza u skladu sa Zakonom o procjeni učinka propisa (NN br. 44/17) a propisana su Uredbom o provedbi postupka procjene učinka propisa (NN br. 52/17). Također, kao jedan od osnovnih ciljeva ovog zakonskog prijedloga ističemo učinkovitiju provedbu energetskih investicijskih projekata podržanih od strane Republike Hrvatske i Europske unije, a uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata - Projects of common interest), odnosno osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta, te ovaj zakonski prijedlog ujedno omogućava rješavanje postupka povodom nepravilne primjene Uredbe (EU) broj 347/2013 zbog čega je Europska komisija pokrenula tzv. Pilot-postupak ref.br. 8663/16/ENERG. Zaključno, Zakon o strateškim investicijskim projektima RH ne derogira posebne propise iz pojedinih područja, a svrha predmetnog Zakona nije da se proglašenjem projekta strateškim zaobilaze procedure, posebno ne iz zaštite okoliša. Predmetni Zakon podrazumijeva primjenu svih pozitivnih propisa RH, a cilj i svrha mu je pomoć u realizaciji strateški bitnih projekata za RH koji će stvoriti preduvjete za gospodarski razvoj, dok je zadatak Operativne skupine koja se formira za pojedini projekt ubrzanje procedure, a nikako njeno zaobilaženje.