Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Zelena Istra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE Jedna od velikih mana tzv. investicijskih projekata od strateškog interesa za Hrvatsku je netransparentnost odlučivanja o njima. Tako ni u ovom Nacrtu prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima nema odredbi koje nalažu informiranje javnosti o bilo kojem dijelu postupka donošenja odluka. Nikoga ne zanima što o tim projektima misli zajednica u kojoj će se realizirati, što je jedna od temeljnih pretpostavki održivog razvoja. Sve se rješava odlukom uskog političkog vrha i političkim pritiskom, zbog koje se onda derogiraju profesionalni standardi u, na primjer, procjeni utjecaja na okoliš ili donošenju prostornih planova za «strateške projekte». To ima često za posljedicu pobunu lokalne javnosti, koja u realizaciji takvih projekata ne vidi svoj interes i organizira se kako bi ga onemogućila. Investitorima to stvara skupe odgode, a često dolazi i do odustajanja od projekata. Tako je bilo u slučaju termoelektrane Plomin C (strateški projekt) i golfa na Srđu. Nije teško predvidjeti sličnu sudbinu i nekih trenutnih "strateških projekata" Nametanjem nepromišljenih projekata (koji će biti omogućeni lošim načinom na koji su definirani kriteriji za dodjelu statusa strateškog projekta) uz isključivanje lokalne javnosti zapravo se ugrožavaju razvojni potencijali našeg društva. Investitori stalno iskazuju nepovjerenje u politiku Vlade zbog nesigurnosti u poslovnom okruženju, koliko god se ona trudila krivnju svaliti na građane. Sasvim je jasno da kvaliteta javnog upravljanja direktno utječe na ekonomski razvoj. U nas na lošu «investicijsku klimu» i posljedično razvoj utječu rasprostranjena korupcija, stalne promjene pravila, neučinkoviti mehanizmi kontrole i drugo. «Investicijska klima» ne može se nametnuti odlukom ili zakonom. U Hrvatskoj je čak i golf proglašen strateškim interesom za državu ( i još uvijek je), pa je i čak i posebni zakon o golfu bio usvojen, da bi onda bio ukinut. U javnosti se ti procesi, čiji je dio i Zakon o strateškim investicijskim projektima, prepoznaju kao pljačka preostalih javnih dobara. Hrvatska je duboko korumpirana zemlja, a zakoni poput onog o strateškim investicijskim projektima, raspolaganje javnim dobrima prepuštaju uskoj skupini ljudi nad kojom javnost nema nikakvu kontrolu. Tako je i prema ovom prijedlogu Zakona moguće da se nekretnine u vlasništvu RH daju za realizaciju privatnog strateškog projekta bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda, a za provedbu projekta mogu se izdvojiti šume u vlasništvu države iz šumskogospodarske osnove i prenijeti pravo vlasništva na drugu pravnu, osnovati pravo građenja na šumi i šumskom zemljištu ili se cesti može ukinuti status javnog dobra. Za "strateške investicijske projekte" nije potrebno izraditi detaljne odnosno urbanističke planove. Stoga se nikakvim izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima ne može popraviti njegova promašenost. Stoga predlažemo njegovo ukidanje. Primljeno na znanje Budući se radi o načelnim primjedbama, a konkretnih prijedloga nema u nastavku dajemo odgovor na vaš komentar. Nacrtom prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske jasno je propisan postupak odabira projekata za koje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva donosi odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske, a Odluka Vlade RH se objavljuje u "Narodnim novinama". Također, Nacrtom prijedloga Zakona jasno je propisan postupak ocjene prijedloga strateškog projekta te donošenje odluke o uvrštenju ili odbijanju uvrštenja na Listu strateških projekata. Nadalje, Lista strateških projekata je javna i dostupna na mrežnoj stranici ministarstva https://www.mingo.hr/page/kategorija/strateski-investicijski-projekti-rh U slučaju obveze provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, ishođenja okolišne dozvole, ishođenja suglasnosti na izvješće o sigurnosti te suglasnosti na sanacijski programa, i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, postupak se provodi sukladno s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode. Također Nacrtom prijedloga Zakona jasno je propisano da je osnovi kriterij za odabir projekta kao strateškog, uvjet da projekt mora biti u skladu s važećim prostornim planovima. Napominjemo da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nositelj Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva i centralno tijelo državne uprave zaduženo za unapređenje poslovne klime u Republici Hrvatskoj, a dosadašnja primjena važećeg Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske kroz rad Operativnih skupina pokazala je da se navedenim Zakonom znatno ubrzavaju procesi ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.
2 ZELENA AKCIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE Mišljenja smo kako ovaj propis nije potrebno mijenjati, niti donositi potpuno novi propis već isti potrebno ukinuti. Naime, ovaj Zakon omogućuje Vladi da preko kontrole koju imaju u Povjerenstvu iz članka 10. arbitrarno određuje koji projekti će biti strateški, a koji neće. Kriteriji temeljem kojih se prosuđuje o strateškim projektima su iznimno neprecizni i općeniti. Jedini konkretan kriterij je zapravo novac, tj. vrijednost projekta, a ovim izmjenama zakona donja se granica vrijednosti projekta spušta za gotovo 50%. Dodatno, primjenom ovog Zakona smanjuje se kontrola gradnje od strane lokalne zajednice te se smanjuje mogućnost sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o realizaciji projekta. Ova verzija Zakona omogućuje da strateški investitori za RH budu osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela poput primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju, zlouporabe položaja i ovlasti, udruživanja za počinjenje kaznenih djela, protuzakonitog posredovanja, prijevare u gospodarskom poslovanju te kaznenog djela protiv okoliša. Ovim Zakonom omogućava se otuđivanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro što smatramo protuustavnim. Zbog svega toga, smatramo da Zakon o strateškim investicijskim projektima treba ukinuti, a ne dodatno „razvodnjavati“ ovom verzijom. Investiranje na području RH mora se ravnopravno omogućiti svima i to rješavanjem problema korupcije, uređivanjem zemljišnih knjiga i kvalitetnijom potporom javne uprave društveno korisnim projektima. Kako bi se bilo koji projekt uopće mogao proglasiti strateškim, nužno je imati cjelovitu razvojnu strategiju RH, gdje bi se moglo vidjeti koji su razvojni prioriteti i koji su strateški projekti za njihovo ostvarenje. Ovako, predmetni Zakon neće doprinjeti strateškom razvoju države, niti će privući investitore kao što to nije uspjeli niti s trenutno važećim Zakonom. Primljeno na znanje Budući se radi o načelnim primjedbama, a konkretnih prijedloga nema u nastavku dajemo odgovor na vaš komentar. Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje resornog središnjeg tijela državne uprave može sukladno posebnim propisima izdvojiti šume, odnosno šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebno za provedbu strateškog projekta, iz šumskogospodarske osnove i prenijeti pravo vlasništva na drugu pravnu osobu ili osnovati pravo građenja na šumi i šumskom zemljištu radi njihova korištenja u druge namjene u skladu s lokacijskom dozvolom odnosno drugim aktom o čemu Vlada Republike Hrvatske donosi odluke. Nadalje, Nacrtom prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske jasno je propisan postupak odabira projekata za koje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva donosi odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske, a Odluka Vlade RH se objavljuje u "Narodnim novinama". Što se tiče kriterija za prijavu projekta oni su također jasno propisani Nacrtom prijedloga Zakona a odnose se na obaveznu usklađenost prijavljenog projekta s važećim prostornim planovima, kao i na obvezu da prijavljeni projekt ima zakonom propisanu vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja.
3 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE Zagovaramo i podupiremo uvođenje transparentnih, ujednačenih i jasnih kriterija za dobivanje statusa strateškog investicijskog projekta te jasno propisanih i što jednostavnijih procedura koje ulagači trebaju zadovoljiti u procesu realizacije svojih projekata, a u svrhu stvaranja što povoljnije poslovne i ulagačke klime u Republici Hrvatskoj. Kako bi se to omogućilo, zakoni i drugi propisi ne bi smjeli biti nedorečeni i potrebna je njihova temeljita priprema, poglavito da bi se izbjegle u praksi česte naknadne izmjene i dopune propisa. Cilj ovoga Zakona je pojednostavljenje i ubrzanje ishođenja potrebne dokumentacije za ostvarivanje projekata koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku te bi trebao predstavljati nastavak/ konkretizaciju i vezati se uz provedbu strateških gospodarskih ciljeva RH. Iako je namjera zakona ubrzati i pojednostaviti procedure, ipak dajemo načelnu primjedbu zbog selektivnosti ovoga Zakona, kojim se obuhvaća samo dio projekata (one za koje se procijeni da su strateški), dok mi zastupamo stav kako bi procedure trebalo skratiti i ubrzati za sve investicijske projekte, neovisno o vrijednosti investicije. U tom smislu, podržavamo snižavanje kriterija ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za odabir strateških projekata te se nadamo da će to doprinijeti povećanju broja prijavljenih i realiziranih projekata. Primljeno na znanje Radi se o načelnim primjedbama, konkretnih prijedloga vezanih uz točno određene odredbe Nacrta prijedloga Zakona, nema.
4 ZELENA AKCIJA OPĆE ODREDBE, Članak 2. Na čemu se temelji ovaj članak? Da je ovaj propis potreban radi usklađivanja s bilo kojom direktivom ili uredbom EU, onda bi ostale članice EU imale propis sličnog naziva i koji uređuje to područje. Takav propis, međutim, nema većina članica EU, osim, koliko nam je poznato, Mađarske Nije prihvaćen Osiguranje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta u ovom zakonskom prijedlogu, temelji se na Planu usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
5 HGK OPĆE ODREDBE, Članak 3. Člankom 3. točkom 1. kojom se određuje pojam strateškog investicijskog projekta, propisuje se da je strateški investicijski projekt svaki privatni projekt, javni investicijski projekt ili javno-privatni projekt iz područja gospodarstva, energetike, turizma, prometa, infrastrukture, elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga, zaštite okoliša, komunalnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva, ribarstva, zdravstva, kulture, audiovizualnih djelatnosti, znanosti, obrane, pravosuđa, tehnologije i obrazovanja koji uključuje gradnju građevina …“ S obzirom na to da iz navedenoga nije jasno što je to projekt iz područja gospodarstva, jer su poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, stočarstvo, energetika i turizam gospodarski sektori, a ne navode se primjerice industrije iz Područja C Nacionalne klasifikacije djelatnosti, predlaže se dodatno urediti ovaj stavak u skladu s NKD-om. Nije prihvaćen Strateški investicijski projekt iz područja gospodarstva može biti svaki projekt koji se realizira u području industrije koje je navedeno Nacionalnoj klasifikacije djelatnosti - Područje C (prerađivačka industrija).
6 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlažemo definiranje posebne kategorije javnih investicijskih projekata i to javni prometni linijski infrastrukturni projekt. Prometni linijski projekti su vrlo složeni projekti koji zahtijevaju i duže razdoblje izvođenja, a teritorijalno najčešće i prolaze kroz više županija te ih je potrebno razlikovati od "točkastih" objekata. Nositelj javnog prometnog linijskog infrastrukturnog projekta mogu biti samo HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. Nije prihvaćen S ciljem preciznijeg definiranja pojedinih pojmova u smislu ovoga Zakona, člankom 3. propisane su definicije. Također, čl.3.st.1. točka 3. propisuje da se „Javnim investicijskim projektom“ smatra projekt čiji je nositelj pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a budući su društva HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, smatramo da nema potrebe definiranja posebne kategorije javnih investicijskih projekata odnosno prometnih linijskih infrastrukturnih projekata.
7 Leo Penović OPĆE ODREDBE, Članak 3. U točci 8 dodati i riječi "upravljanje projektom gradnje". Obrazloženje: Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisana je u članku 38. obaveza imenovanja Voditelja projekta za javne naručitelje kod izgradnje objekata vrjednijih od 10 odnosno 50 miliona kuna. Smatram da se za u slučaju Strateških investicijskih projekata treba imenovati Voditelj projekta gradnje već u fazi pripreme projekta dakle u fazi koja prethodi apliciranju za proglašenje projekta strateškim. Nije prihvaćen Definicija gradnje u Nacrtu prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske usklađena je s Zakonom o gradnji („NN“ br. 153/13, 20/17).
8 HGK Potencijalni strateški projekti, Članak 5. Predlaže se preformulirati tekst stavka 2. ovoga članka, odnosno podredno barem okvirno navesti dopunske kriterije te dodatne dokumente, podatke i dokaze o projektu, a koji nisu obuhvaćeni člancima 7. i 9. ovoga Zakona. Naime, stavkom 9. istoga članka propisano je da po odabiru potencijalnog strateškog projekta temeljem stavka 3. ovoga članka, investitor donosi odluku hoće li ili neće prijaviti projekt kao strateški, odnosno potencijalni strateški projekt ne postaje strateški projekt automatizmom. U slučaju da postoji interes investitora za prijavom potencijalnog strateškog projekta strateškim, postavlja se pitanje zbog čega investitor treba dostavljati i prikupljati opet istu dokumentaciju kao za prijavu projekta sukladno članku 5. stavku 2. Zakona. Nije prihvaćen Sadržaj prijave projekta iz stavka 2. članka 5. uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom za svaki pojedini projekt, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za državnu imovinu u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave u čiju nadležnost pojedini potencijalni strateški projekt spada. Stoga je bilo potrebno propisati mogućnost da prijava sadrži i dopunske kriterije te dodatne dokumente.
9 DALIBOR BARBALIĆ KRITERIJI I POSTUPAK PRIJAVE STRATEŠKIH PROJEKATA, Kriteriji za odabir strateških projekata Kriteriji za odabir strateških projekata Članak 7. / točka 2., 3., 4. i 5. - ( .......vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja jednaku ili veću od XXXXXX..... ) dopuniti i minimalnim brojem novozaposlenih ( 500, 300, 150, itd, ) kako bi se ovim zakonom potaknulo i zapošljavanje a ne samo investiranje. Predlagatelj bi trebao biti svijestan da je NEZAPOSLENOST jedan od najvećih problema RH ! Nije prihvaćen Strateškim projektom smatrat će se projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Broj novo zaposlenih osoba nije kriterij za odabir strateškog projekata već jedan od uvjeta koji nije brojčano definiran ovim zakonskim prijedlogom budući se ne radi o propisu na temelju kojega poduzetnik ostvaruje potpore (državne poticaje), nego o propisu koji omogućuje skraćivanje i ubrzanje ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata. Napominjemo da se stopa nezaposlenosti razlikuje od županije do županije u Republici Hrvatskoj, stoga bi brojčano definiranje novo zaposlenih osoba moglo predstavljati eliminirajući faktor prilikom prijave strateškog projekta ovisno o lokaciji prijavljenog projekta.
10 ZELENA AKCIJA Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Smatramo kako su kKriteriji za određivanje tzv. „strateškog projekta“ preširoko su postavljeni, te zapravo nema egzaktnih pokazatelja u ocjenjivanju već je sve prepušteno subjektivnoj procjeni članova u nizu Ministarstvo gospodarstva-Povjerenstvo-Vlada. Primjerice, izuzetno je neprecizna formulacija „zapošljavanje većeg broja ljudi“ iz stavka 1. Koja je to brojka zaposlenih koja zadovoljava taj kriterij? Isto tako kako se može procjenjivati da neki projekt „znatno doprinosi“ ili samo „doprinosi“ razvoju? Naročito, kako se može odrediti da se „prednost daje onima koji imaju veći učinak na…ili u većoj mjeri doprinose održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša“? Mišljenja smo kako se svi ovi kriteriji navode paušalno te se tako stvara podloga za višetruko tumačenje istih, a što za sobom nosi pravnu nesigurnost. Nejasni i preopćeniti kriteriji otvaraju prostor za korupciju i pogodovanje, te koncentraciju moći u rukama malo broja osoba iz Ministra gospodarstva koji će kroz sudjelovanje u procjeni kroz niz Ministarstvo gospodarstva-Povjerenstvo-Vlada, „kreiranjem liste strateških projekata“ (čl.11.) i „imenovanjem Operativne skupine“ (čl.12) moći pogodovati određenim osobama bez dodatne kontrole. Zakon predviđa takvu širinu i opseg kriterija za strateške projekte da je de facto moguće obuhvatiti, ali i isključiti bilo koji projekt bez obzira na područje djelovanja, kvalitetu i visinu ulaganja, što tijelu koje odlučuje daje ogroman manevarski prostor za proizvoljno odlučivanje. Drugim riječima, svi oni ulagači koji ne dospiju na Listu projekata bit će dovedeni u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na „sretnike“ s etiketom strateškog projekta. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske jasno je propisan postupak odabira projekata za koje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva donosi odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske, a Odluka Vlade RH se objavljuje u "Narodnim novinama". Također, Nacrtom prijedloga Zakona jasno je propisan postupak ocjene prijedloga strateškog projekta te donošenje odluke o uvrštenju ili odbijanju uvrštenja na Listu strateških projekata. Nadalje, strateškim projektom smatrat će se projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Broj novo zaposlenih osoba nije kriterij za odabir strateškog projekata već jedan od uvjeta koji nije brojčano definiran ovim zakonskim prijedlogom budući se ne radi o propisu na temelju kojega poduzetnik ostvaruje potpore (državne poticaje), nego o propisu koji omogućuje skraćivanje i ubrzanje ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata. Napominjemo da se stopa nezaposlenosti razlikuje od županije do županije u Republici Hrvatskoj, stoga bi brojčano definiranje novo zaposlenih osoba moglo predstavljati eliminirajući faktor prilikom prijave strateškog projekta ovisno o lokaciji prijavljenog projekta. Također, pojmovi „znatno pridonosi“ i „u većoj mjeri pridonosi“ predstavljaju općenite uvjete a ne kriterije za prijavu i odabir strateškog projekta. Što se tiče kriterija za prijavu projekta oni su također jasno propisani Nacrtom prijedloga Zakona a odnose se na obaveznu usklađenost prijavljenog projekta s važećim prostornim planovima, kao i na obvezu da prijavljeni projekt ima zakonom propisanu vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja.
11 ZELENA AKCIJA Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Izmjenom ovog članka Zakona Ovime se značajno se spušta donja granica vrijednosti projekta koji ima mogućnost biti proglašen strateškim. U kombinaciji s vrlo općenitim i nepreciznim kriterijima navedenim u stavku 2 ovog članka, jasno je da se o proglašenju nekog projekta strateškim odlučuje gotovo arbitrarno. Tj. moguće je da pojedini projekti s relativnom malom vrijednošću od 10 milijuna kuna bez PDV-a budu proglašeni strateškim projektom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a da projekt od 200 milijuna kuna ne dobije taj status jer nije zadovoljio kriterije, iako su kriteriji gotovo nepostojeći. Smatramo da se ne smije spuštati donja granica vrijednosti za prograšavanje nekog projekta strateškim. Nije prihvaćen Ovim zakonskim prijedlogom snižen je kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za prijavu strateških projekata što prvenstveno omogućava širu primjenu zakona, odnosno daje mogućnost zainteresiranim investitorima na prijavljivanje većeg broja projekata, što u konačnici omogućuje veći broj realiziranih investicijskih projekata kroz skraćivanje i ubrzanje ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata.
12 HGK Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Vezano na odredbu stavka 1. kojim se reguliraju kriteriji za odabir strateških projekata, ponavljamo primjedbu da kriteriji nisu mjerljivi i ne mogu se adekvatno valorizirati, te ostavljaju prostor arbitrarnosti u odlučivanju. Tako svaki projekt sukladan dokumentima prostornog uređenja, iznad određene vrijednosti investicije, može dobiti status „strateškog projekta“. Primjerice: - projekt koji stvara uvjete za zapošljavanje većeg broja osoba (ne navodi se koliko je to) - koji znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta i standarda za proizvodnju proizvoda i pružanje usluga (što se ocjenjuje znatnim doprinosom); - koji ima „pozitivni utjecaj na više gospodarskih djelatnosti“ i dr. Naša članica predlaže u članku 7. stavak 2. dopuniti aktivnostima u sektoru turizma i to isključivo za potpomognuta područja jedinice lokalne samouprave I i II skupine, a kako bi se odredba uskladila s odredbom članka 3. stavka 1. NPZ. Nije prihvaćen Kriteriji za prijavu projekta jasno su propisani Nacrtom prijedloga Zakona a odnose se na obaveznu usklađenost prijavljenog projekta s važećim prostornim planovima, kao i na obvezu da prijavljeni projekt ima zakonom propisanu vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja. Strateškim projektom smatrat će se projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Broj novo zaposlenih osoba nije kriterij za odabir strateškog projekata već jedan od uvjeta koji nije brojčano definiran ovim zakonskim prijedlogom budući se ne radi o propisu na temelju kojega poduzetnik ostvaruje potpore (državne poticaje), nego o propisu koji omogućuje skraćivanje i ubrzanje ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata. Napominjemo da se stopa nezaposlenosti razlikuje od županije do županije u Republici Hrvatskoj, stoga bi brojčano definiranje novo zaposlenih osoba moglo predstavljati eliminirajući faktor prilikom prijave strateškog projekta ovisno o lokaciji prijavljenog projekta. Također, izričaj „znatno pridonosi razvoju ili poboljšanju uvjeta i standarda za proizvodnju proizvoda i pružanje usluga“ predstavlja općenite uvjete a ne kriterije za prijavu i odabir strateškog projekta. Temeljem Zakona o poticanju ulaganja („NN“ br. 102/15) u aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti ulaze projekti zdravstvenog, kongresnog, nautičkog, kulturnog turizma, zabavnih i/ili rekreacijskih centara i parkova, turističko-ekoloških projekata te drugih inovativnih projekata u turizmu visoke dodane vrijednosti. To znači da su člankom 7. stavkom 2. točkom 4. Prijedloga Zakona obuhvaćeni i projekti privatnog investitora u području turizma. Stoga svi privatni projekti koji se odnose na gradnju turističkih objekta mogu biti prijavljeni, a u konačnici i proglašeni strateškim projektom RH. Budući da je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u tijeku izrada Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, izrada Nacrta prijedloga zakona o potpomognutim područjima, kao i promjena postojećeg modela izračuna indeksa razvijenosti te sukladno tome i promjena u utvrđivanju skupina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti, u članku 7. Prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske brisan je tekst: „na području jedinica područne (regionalne) samouprave I. skupine ili na području jedinica lokalne samouprave I. i II. skupine…“ koji se odnosi na postojeće skupine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
13 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Predlažemo dodati u st.1.točka1.: za javne prometne linijske infrastrukturne projekte potreban je dokaz usklađenosti projekta s prostornim planom županije odnosno Grada Zagreba odnosno javni investicijski projekti moraju biti usklađeni s prostornim planom županije odnosno Grada Zagreba. Potrebno naglasiti s obzirom na čestu neusklađenost prostorno planske dokumentacije više i niže razine i znatnih problema pri implementiranju pojedinih postavki prostorno planske dokumentacije niže razine u linijski projekt. Nije prihvaćen Članak 3. st.1. točka 3. propisuje da se „Javnim investicijskim projektom“ smatra projekt čiji je nositelj pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a budući su društva HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, smatramo da nema potrebe definiranja posebne kategorije javnih investicijskih projekata odnosno prometnih linijskih infrastrukturnih projekata. Stoga, stručni nositelj smatra da nema potrebe u članku 7.stavku 1. točki 1. propisivati dodatne kriterije kao što su dokaz usklađenosti projekta s prostornim planom županije odnosno Gradom Zagrebom, radi prometnih linijskih infrastrukturnih projekata.
14 DALIBOR BARBALIĆ Kriteriji za odabir strateških projekata, Članak 7. Kriteriji za odabir strateških projekata Članak 7. / točka 2., 3., 4. i 5. - ( .......vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja jednaku ili veću od XXXXXX..... ) dopuniti i minimalnim brojem novozaposlenih ( 500, 300, 150, itd, ) kako bi se ovim zakonom potaknulo i zapošljavanje a ne samo investiranje. Predlagatelj bi trebao biti svijestan da je NEZAPOSLENOST jedan od najvećih problema RH ! Nije prihvaćen Strateškim projektom smatrat će se projekt čijom se provedbom stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Broj novo zaposlenih osoba nije kriterij za odabir strateškog projekata već jedan od uvjeta koji nije brojčano definiran ovim zakonskim prijedlogom budući se ne radi o propisu na temelju kojega poduzetnik ostvaruje potpore (državne poticaje), nego o propisu koji omogućuje skraćivanje i ubrzanje ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata. Napominjemo da se stopa nezaposlenosti razlikuje od županije do županije u Republici Hrvatskoj, stoga bi brojčano definiranje novo zaposlenih osoba moglo predstavljati eliminirajući faktor prilikom prijave strateškog projekta ovisno o lokaciji prijavljenog projekta.
15 HGK Postupak prijave projekta , Članak 8. Predlaže se izmijeniti stavke 3. 4. i 5. na način da se odredi jedinstvena točka prijave za sve zainteresirane ulagače bez obzira na vrstu ulagača (strani, domaći, fizička ili pravna osoba, RH, jedinica lokalne i regionalne samouprave….), projekta (javni, javno-privatni ili privatni) te područje ulaganja, a kako bi se pojednostavila procedura podnošenja prijave. S tim u svezi, u članku 9. predlaže se brisati stavak 4. kao nepotreban. Nije prihvaćen Člankom 8. propisno je da investitor podnosi prijavu projekta kao strateškog, ovisno o vrsti projekta, tijelu koje obavlja administrativnu provjeru (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ili Agencija za investicije i konkurentnost). Postupak podnošenja prijave jasno je propisan ovim zakonskim prijedlogom i jednak je bez obzira na tijelo kojem investitor prijavljuje svoj projekt. Agencija za investicije i konkurentnost je agencija Vlade Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća pružanje sve potrebne pomoći i asistencije stranim i domaćim investitorima, olakšavanje realizacije samih investicija te omogućavanje da isti investicijski projekti ostvare svoj maksimalni poslovni potencijal u Republici Hrvatskoj, odnosno omogući ulagačima da uspješno i brzo ostvare svoje poslovne projekte u Republici Hrvatskoj. Stoga stručni nositelj smatra da privatne investicijske projekte i javno-privatne investicijske projekte koji se provode sukladno s propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, investitor prijavljuje Agenciji za investicije i konkurentnost, koja obavlja administrativnu provjeru i obrađuje prijave. Javne investicijske projekte investitor prijavljuje Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje obavlja administrativnu provjeru i obrađuje prijave.
16 Bariša Pavičić Sadržaj prijave, Članak 9. Iz predložene odredbe članka 9. vidljivo je da se mijenjaju uvjeti sadržaja prijave projekta kao strateškog u smislu detaljnijeg definiranja opisa projekta. Konkretno, prema postojećem uređenju u prijavi projekta kao strateškog potrebno je dostaviti idejni opis, status i lokaciju projekta dok se prema ovome nacrtu u prijavi projekta odmah traži i idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog arhitekta. Drugim riječima, prema postojećem uređenju investitor može prijaviti projekt u vrlo kratkom roku (unutar mjesec dana) od dobivanja potvrde koncepta od nadležnog tijela, dok prema predloženom nacrtu da bi se investitor prijavio AiK-u mora prvo dovršiti idejno rješenje (2-3 mjeseca) i dovršiti i donijeti Urbanistički plan uređenja kako bi glavni projektant mogao dati Izjavu o usklađenosti projekta s Prostornim planom uređenja. Dakle, traženje idejnog rješenja već u prijavi uvelike usporava investitora da ishodi status projekta kao strateškog još u ranoj fazi, a što ga ujedno i spriječava da se koristi svim prednostima koje takav status daje. Osim toga, idejno rješenje se tijekom projekta više puta mijenja ovisno o zahtjevima strana u postupku. Na temelju iznijetog i dosadašnjih iskustava u provedbi projektata, prijedlog je da se dostava idejnog rješenja izrađenog od ovlaštenog arhitekta izuzme iz teksta nacrta Zakona, odnosno da u tom dijelu ostane u skladu s važećom regulativom. Nije prihvaćen Ovaj zakonski prijedlog izrađen je u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, koje kao resorno tijelo daje svoje mišljenje i ocjenu o prihvatljivosti projekta koji mora biti u skladu s važećim prostornim planovima. Stoga je na inicijativu i traženje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, ovim zakonskim prijedlogom propisano da se prilikom prijave projekta odmah traži i idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera građevinarstva. Bitno je istaknuti kako je idejno rješenje tek prva faza idejnog projekta te ono predstavlja grafičku provjeru koncepta ili projektnog programa. Također bilo je nužno propisati da idejno rješenje izrađuje stručna i ovlaštena osoba, a ne prijavitelj proizvoljno. Zakon također (pored drugih kriterija) propisuje u članku 7. usklađenost s važećim prostornim planovima. Dakle propisuje usklađenost s prostornim planovima koji su na snazi u trenutku podnošenja prijave. Usklađenost s važećim prostornim planovima također može utvrditi samo stručna i ovlaštena osoba. Poznato da su moguća odstupanja od idejnog rješenja u kasnijim fazama razvoja projekta međutim bitno je da prijavitelj tj. investitor o istima upozna Operativnu skupinu i voditelja iste, a koji će odlučiti o daljnjem postupanju.
17 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Lista strateških projekata, Članak 11. st.8. predlažemo dodati kako je rok od godine dana moguće produljiti više od jedan put. Prihvaćen Dorađen je izričaj odredbe čl.11. st.8.
18 HGK Lista strateških projekata, Članak 11. S obzirom na to da je, između ostalog, svrha ovog Zakona ubrzanje procedura za projekte koji se proglase strateškima, želimo se osvrnuti na članak 11. Nacrta prijedloga zakona stavak 8. te članak 12. stavak 3. točka 2. koji se odnose na rok postupka pripreme projekta te izradu cjelovitog pregleda upravnih i drugih postupaka i radnji koje je potrebno poduzeti u svrhu provedbe projekta te izradu popisa akata nužnih za njegovu provedbu. Smatramo da je rok od godine dana od uvrštenja projekta na Listu strateških projekata za završetak pripreme projekta te izradu cjelovitog pregleda upravnih i drugih postupaka i radnji koje je potrebno poduzeti u svrhu provedbe projekta te izradu popisa akata nužnih za njegovu provedbu predugačak te predlažemo da se on skrati na 6 mjeseci. Nije prihvaćen Dosadašnja provedba/primjena važećeg Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske „NN“ br. 133/13, 152/14 i 22/16, pokazala je da rok od 6 mjeseci nije dovoljan za izradu cjelovitog pregleda upravnih i drugih postupaka i radnji koje je potrebno poduzeti u svrhu provedbe projekta te izradu popisa akata nužnih za njegovu provedbu. Stoga je na prijedlog sadašnjih voditelja Operativnih skupina za projekte koji se nalaze na Listi strateških projekata, odnosno projekata u realizaciji, rok od 6 mjeseci zamijenjen s rokom od godine dana.
19 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Operativna skupina za pripremu i provedbu strateškog projekta, Članak 12. St.3. točka 2. - predlažemo skraćivanje roka od jedne godine na maksimalno 6 mjeseci obzirom je čl.11. definiran identičan rok od jedne godine za pripremu projekta od dana uvrštenja na Listu strateških projekata. Nije prihvaćen Dosadašnja provedba/primjena važećeg Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske „NN“ br. 133/13, 152/14 i 22/16, pokazala je da rok od 6 mjeseci nije dovoljan za izradu cjelovitog pregleda upravnih i drugih postupaka i radnji koje je potrebno poduzeti u svrhu provedbe projekta te izradu popisa akata nužnih za njegovu provedbu. Stoga je na prijedlog sadašnjih voditelja Operativnih skupina za projekte koji se nalaze na Listi strateških projekata, odnosno projekata u realizaciji, rok od 6 mjeseci zamijenjen s rokom od godine dana.
20 Bariša Pavičić Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta , Članak 13. Iz odredbe članka 13. stavak 6. proizlazi da je investitor kao dokaz o namjeri realizacije prijavljenog projekta obvezan dostaviti potvrdu banke da su osigurana financijska sredstva u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti prijavljenog projekta (investitor ili njegov SPV) i/ili dokaz o iznosu prethodno uloženih sredstava u realizaciju projekta u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti prijavljenog projekta, i/ili obvezujuće pismo namjere banke kojim dokazuje spremnost financiranja projekta. Dakle, zaključuje se da je cilj navedene odredbe dostaviti dokaz o tome da su za realizaciju projekta osigurana sredstva u visini od najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta ili da je toliko već prethodno uloženo u realizaciju projekta. Iz navedenog proizlazi dakle namjera, odnosno ozbiljnost investitora da realizira projekt. S obzirom na navedeni cilj (dokazivanje namjere realizacije projekta) smatramo da se taj cilj, odnosno namjera može dokazati i kombiniranjem navedenih točaka iz stavka 6. ovoga članka. Primjerice, investitor dostavi potvrdu ovlaštenog revizora o izvršenom ulaganju u visini od 3% od ukupne vrijednosti projekta, a za preostalih 2% dostavi potvrdu banke da raspolaže novčanim sredstvima čime se opet dolazi do minimalnih 5% ukupne vrijednosti projekta. Smatramo da bi se na taj način jednako ostvarila svrha predmetne zakonske odredbe, a investitorima olakšalo dokazivanje njihove namjere realizacije projekta. Prema tomu, prijedlog je uvrstiti dodatnu točku kojom bi se odredilo da se namjera realizacije prijavljenog projekta može dokazati i dostavljanjem više dokaza iz čl. 13. stavak 6., a koji zajedno čine vrijednost od najmanje 5% ukupne vrijednosti prijavljenog projekta. Nije prihvaćen Dosadašnja primjena važećeg Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske „NN“ br. 133/13, 152/14 i 22/16 u pogledu dostave „dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10% ukupne vrijednosti projekta“ predstavljala je ozbiljnu prepreku ulaganjima, posebice u onim privatnim projektima u kojima je investitor već uložio značajna sredstva u projekt, a koji iznos ulaganja mu se ne priznaje, već naprotiv mora na ukupnu vrijednost projekta, što znači i na već uložena sredstva angažirati dodatnih 10% sredstava u obliku oročenog depozita ili dostave bankovne garancije na rok od devet mjeseci. Stoga je ovim zakonskim prijedlogom navedena odredba brisana. Ovim zakonskim prijedlogom propisana je odredba koja definira da privatni ili javno-privatni investitor radi dokazivanja namjere realizacije prijavljenog strateškog projekta, prije sklapanja Sporazuma obavezno prilaže dokaz za dobro izvršenje posla, odnosno dokaz njegove ozbiljnosti da će se projekt zaista i realizirati. Dokaz uključuje potvrdu banke da investitor na posebnom računu namijenjenom za realizaciju projekta, ima osigurana financijska sredstva u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta ili dokaz o iznosu prethodno uloženih sredstava u realizaciju projekta također u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta ili obvezujuće pismo namjere banke kojim dokazuje spremnost financiranja projekta. Nastavno na navedeno kombinacija i kumulacija (zbrajanje) dokaza o namjeri realizacije prijavljenog projekta, propisanih čl.13 stavkom 6. Prijedloga Zakona, nije moguća.
21 HGK Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta , Članak 13. Skrećemo pažnju na činjenicu da se u članku 13., stavcima 5. - 7., kojima se propisuju dokazi o namjeri realizacije projekta, odnosno instrumenti osiguranja radi razlika između javnih, javno-privatnih i privatnih projekata, budući da se za javne projekte isključuje veliki dio potrebnih dokumenata. Nije prihvaćen Ovim zakonskim prijedlogom propisana je odredba koja definira da privatni ili javno-privatni investitor radi dokazivanja namjere realizacije prijavljenog strateškog projekta, prije sklapanja Sporazuma obavezno prilaže dokaz za dobro izvršenje posla, odnosno dokaz njegove ozbiljnosti da će se projekt zaista i realizirati. Dokaz uključuje potvrdu banke da investitor na posebnom računu namijenjenom za realizaciju projekta, ima osigurana financijska sredstva u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta ili dokaz o iznosu prethodno uloženih sredstava u realizaciju projekta također u visini vrijednosti najmanje 5% ukupne vrijednosti projekta ili obvezujuće pismo namjere banke kojim dokazuje spremnost financiranja projekta. Javni investitor svoju namjeru realizacije prijavljenog projekta, dokazuje Odlukom Nadzornog odbora društva ili Odlukom Glavne skupštine društva. Također, ovim zakonskim prijedlogom jasno je definirana odredba koja propisuje sklapanje Sporazuma o pripremi i provedbi strateškog projekta, kako s privatnim tako i sa javnim investitorom.
22 ZELENA AKCIJA Žurnost postupanja, Članak 15. Za ishođenje svih dozvola i mišljenja propisan je izrazito kratak rok od 15 dana (uz mogućnost eventualnog produženja za dodatnih 15 dana), koji do te mjere odstupa od uobičajene dinamike rada javne uprave i rokova propisanih u postojećim procedurama, da se njime šalje poruka da su svi postojeći upravni postupci suvišni, a briga o profesionalnosti odlučivanja nebitna. Upravno je nevjerojatna i odredba kojim se propisuje da se ukoliko upravno tijelo ne izda dozvolu ili mišljenje u zadanom roku – kažnjava za to sa čak 5.000,00 kuna po danu kašnjenja. To znači da je u redu da građanin pojedinac čeka preko dvije godine na izdavanje građevinske dozvole, a ukoliko se radi o „strateškoj investiciji“, onda se sva tijela državne uprave moraju prestati baviti sa svim ostalim jer ukoliko ne izdaju sve dozvole u roku od maksimalno 30 dana, itekako će osjetiti sankciju za svoju „sporost“. Čini se kako je zaista izuzetno važno da investitor dobije odriješene ruke da svoje zamisli pretvori u djelo, a svi drugi mogu čekati, ako treba, i godinama za izdavanje tih istih dozvola koje će investitor dobiti po kratkom postupku. Propisivanje ovih odredbi smatramo protuustavnim tj. smatramo kako su protivne čl. 52. st. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske. Ne manje bitna je i činjenica kako tako kratak rok apsolutno onemogućava sudjelovanje javnosti u izdavanju određenih dozvola, kao npr. u izdavanju tzv. okolišne dozvole. Nije prihvaćen U slučaju obveze provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, ishođenja okolišne dozvole, ishođenja suglasnosti na izvješće o sigurnosti te suglasnosti na sanacijski program, i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, takvi postupci se provode sukladno s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode (postupak i rok za izdavanje je propisan posebnim propisima, a ne Zakonom o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske). Također isto pravilo vrijedi i za dodjelu koncesija za potrebe strateškog projekta, ista se ne izdaje u roku od 15 dana. Ostala mišljenja i svi upravni akti, središnja su tijela državne uprave, pravne osobe ili upravna tijela nadležna za njihovo izdavanje, dužna izdati u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva investitora. Ako središnje tijelo državne uprave, pravna osoba ili nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, smatra da zbog složenosti ili drugih opravdanih razloga nije u mogućnosti izraditi zatraženo mišljenje u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva, dužno je pisanim putem obavijestiti o potrebi za produljenjem roka za dodatnih 15 dana. Što se tiče novčane kazne od 5.000,00 kuna za svaki dan zakašnjenja, koja se izriče središnjem tijelu državne uprave, pravnoj osobi ili nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a uplaćuje se u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, napominjemo da se radi o nekoj vrsti stegovne odgovornosti i sankcije za povredu službene dužnosti.
23 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Žurnost postupanja, Članak 15. Molimo definirati hitnost - veza s čl.28. ovog Nacrta. Nije prihvaćen Hitnost postupanja je propisana čl. 15. koji definira obvezu da se sva mišljenja i svi upravni akti, izdaju u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva investitora. Ako središnje tijelo državne uprave, pravna osoba ili nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, smatra da zbog složenosti ili drugih opravdanih razloga nije u mogućnosti izraditi zatraženo mišljenje u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva, dužno je pisanim putem obavijestiti o potrebi za produljenjem roka za dodatnih 15 dana.
24 ZELENA AKCIJA RASPOLAGANJE NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 18. Odredbama ovog članka omogućava se otuđivanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, i to neposrednom pogodbom, što smatramo protuustavnim. Te odredbe omogućavaju stvaranje situacija koje dovode do pojačanog korupcijskog ponašanja te bi mogle imati značajne štetne posljedice na okoliš Hrvatske tj.ubrzati urbanizaciju i devastaciju poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Mišljenja smo kako su odredbe ovog članka protivne čl. 52. st. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona predlaže se da nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske potrebnima za provedbu javnog strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske po tržišnoj vrijednosti prema procjeni procjenitelja a sukladno posebnim propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda. Nadalje, nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske potrebnima za provedbu privatnog strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske po tržišnoj vrijednosti prema procjeni procjenitelja a sukladno posebnim propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda, ako se radi o privatnom strateškom projektu čiji obuhvat zahvata u prostoru uključuje maksimalno 50% nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebnih za realizaciju tog strateškog projekta. Navedene formulacije kao i cijeli članak 18. koji propisuje raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, izrađen je u suradnji s resornim ministarstvima uključujući i Ministarstvom državne imovine koje je nadležno za raspolaganje predmetnim nekretnina.
25 Branimir Majčica RASPOLAGANJE NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 18. U članku 18. st. 2. termin "ovlašteni sudski vještak" valja u odgovarajućem padežu zamijeniti terminom "procjenitelj". Naime, odredbom čl. 9. st. 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) propisano je da je procjenitelj "stalni sudski vještak za procjenu nekretnina... Procjenitelj može biti i stalni sudski procjenitelj...". Dakle, stalni sudski vještaci za procjenu nekretnina i stalni sudski procjenitelji obuhvaćeni su terminom "procjenitelj". Prihvaćen Zamijenjen je izričaj u čl.18. st.2. i 3.
26 ZELENA AKCIJA IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 27. Postupak ocjene o potrebi provedbe postupka procjena utjecaja okoliš (PUO) sveden je na kozmetički zahvat kojeg samo uvjetno, dakle u nekim slučajevima, treba provesti hitnom procedurom propisanom ovim Zakonom. Ovim odredbama ismijava se djelovanje znanstvenih disciplina, sudjelovanje javnosti te obveza poštivanja međunarodnih standarda zaštite okoliša, poglavito Arhuške konvencije. Isto tako, propisivanje tako kratkog roka za ocjenu o potrebi provedbe PUO protivno je čl. 26. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) koji propisuje kako nadležno tijelo zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš „dostavlja na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima i JLS, ovisno o lokaciji i obilježjima zahvata“. Štoviše, u članku 29 navedene Uredbe propisan je i rok od 30 dana za dostavu tog mišljenja. Vrlo bitno je i što čl. 28. iste Uredbe propisuje kako nadležno tijelo treba „o zahtjevu informirati javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša“. Osim toga, Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) određuje da se „Informacije koje se daju prema odredbama ove Uredbe objavljuju se u trajanju od 30 dana.“ Međutim, ovaj Zakon određuje svoje rokove (15+eventualno dodatnih 15 dana!), a u kojima je apsolutno nemoguće zadovoljiti rokove određene za sudjelovanje javnosti čime se ne krše samo važeći hrvatski propisi već i europski standardi i praksa, te odredbe prije spomenute Arhuške konvencije. Nije prihvaćen U slučaju obveze provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, ishođenja okolišne dozvole, ishođenja suglasnosti na izvješće o sigurnosti te suglasnosti na sanacijski program, i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, takvi postupci se provode sukladno s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode (postupak i rok za izdavanje je propisan posebnim propisima, a ne Zakonom o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske). Također isto pravilo vrijedi i za dodjelu koncesija za potrebe strateškog projekta, ista se ne izdaje u roku od 15 dana. Ostala mišljenja i svi upravni akti, središnja su tijela državne uprave, pravne osobe ili upravna tijela nadležna za njihovo izdavanje, dužna izdati u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva investitora. Ako središnje tijelo državne uprave, pravna osoba ili nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, smatra da zbog složenosti ili drugih opravdanih razloga nije u mogućnosti izraditi zatraženo mišljenje u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva, dužno je pisanim putem obavijestiti o potrebi za produljenjem roka za dodatnih 15 dana.
27 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 27. Predlažemo regulirati usklađenje prostorno – planske dokumentacije s rješenjem proizašlim iz SUO i povezati s čl.28. obzirom u 90% slučajeva za linijske projekte nakon ishođenja rješenja u postupku SUO potrebna je dodatna korekcija postojeće prostorno-planske dokumentacije u skladu s tim istim rješenjem. Postupci izmjene PP dokumentacije su dugotrajni i obustavljaju daljnju izradu projektne dokumentacije. Ubrzanje realizacije projekta postiglo bi se na način da se za javne prometne linijske infrastrukturne projekte lokacijska dozvola može izdati neovisno o izmjeni PP dokumentacije, a temeljem pravomoćnog rješenja iz SUO u postupku kojega se također obrađuje prostorno-planska dokumentacija i provodi javno izlaganje, odnosno upoznavanje javnosti sa eventualnim izmjenama. U konačnici prostorno planska dokumentacija se i mijenja temeljem tog istog rješenja. Nije prihvaćen S ciljem preciznijeg definiranja pojedinih pojmova u smislu ovoga Zakona, člankom 3. propisane su definicije. Također, čl.3.st.1. točka 3. propisuje da se „Javnim investicijskim projektom“ smatra projekt čiji je nositelj pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a budući su društva HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, smatramo da nema potrebe definiranja posebne kategorije javnih investicijskih projekata odnosno prometnih linijskih infrastrukturnih projekata. Stoga nema potrebe u čl.27. regulirati usklađenje prostorno – planske dokumentacije s rješenjem proizašlim iz SUO za linijske projekte. Napominjemo da Zakon o strateškim investicijskim projektima RH (između ostalih kriterija) u članku 7. propisuje usklađenost s dokumentima prostornog uređenja. Potrebno je imati u vidu kako prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskih propisa, a koji se donose prema važećem Zakonu o prostornom uređenju i ostalim aktima kojima se uređuje to područje. Zakon o strateškim investicijskim projektima RH ne stavlja van snage druge zakone ili akte koji su doneseni prema tim zakonima. Također bitno je imati u vidu kako Zakon o strateškim investicijskim projektima RH u članku 29. derogira obvezu izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja, međutim ne ukida one koji su već doneseni tj. one koji su na snazi.
28 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 28. Predlažemo dodati st.2: Dozvole iz st.1 ovog članka za javne prometne linijske infrastrukturne projekte izdaju se na osnovi usklađenosti sa županijskim prostornim planom/prostornim planom Grada Zagreba. Kod izdavanja dozvola za javne prometne linijske infrastrukturne projekte, dokazom pravnog interese smatra se Odluka VRH ili pozivanje na poseban Zakon. Nije prihvaćen S ciljem preciznijeg definiranja pojedinih pojmova u smislu ovoga Zakona, člankom 3. propisane su definicije. Također, čl.3.st.1. točka 3. propisuje da se „Javnim investicijskim projektom“ smatra projekt čiji je nositelj pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a budući su društva HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, smatramo da nema potrebe definiranja posebne kategorije javnih investicijskih projekata odnosno prometnih linijskih infrastrukturnih projekata. Stoga nema potrebe u čl.28. ugraditi poseban stavak koji propisuje dozvole za javne prometne linijske infrastrukturne projekte.
29 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 28. Molimo definirati hitnost; čl.15, st.1 i 2 na koje se veže ovaj članak. Nije prihvaćen Hitnost postupanja je propisana čl. 15. koji definira obvezu da se sva mišljenja i svi upravni akti, izdaju u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva investitora. Ako središnje tijelo državne uprave, pravna osoba ili nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, smatra da zbog složenosti ili drugih opravdanih razloga nije u mogućnosti izraditi zatraženo mišljenje u roku od 15 dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva, dužno je pisanim putem obavijestiti o potrebi za produljenjem roka za dodatnih 15 dana.
30 ZELENA AKCIJA IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM STRATEŠKIH PROJEKATA, Članak 29. Svi zahvati u prostor u sklopu strateških projekata nemaju obvezu izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja (urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja) u svrhu dobivanja lokacijskih dozvola. Time se od stručne provjere usklađenosti s prostornim planom izuzimaju upravo najsloženiji, najskuplji i vjerojatno najveći zahvati s najvećim očekivanim učincima! Također, smatramo kako je ova odredba protuustavna, tj.protivna čl.137. i čl.138. Ustava jer se njome se zadire u samoupravni djelokrug tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Primljeno na znanje Konkretnih prijedloga nema.
31 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Vezano na prijelazne i završne odredbe NPZ, naša članica predlaže razmotriti mogućnost da se strateškim investicijskim projektima smatraju i projekti za koje je izdana potvrda da su od državnog interesa, a koji nisu realizirani upravo zbog niza proceduralnih razloga i za koje je građevinska dozvola izdana u 2016. godini, s ciljem unosa u registar strateških projekata radi lakšeg daljnjeg realiziranja takvih projekata. Nije prihvaćen Radi brže, jednostavnije i učinkovitije daljnje realizacije takvih projekata i stjecanja statusa strateškog projekta RH, takvi projekti se mogu prijaviti temeljem važećeg Zakona o strateškim investicijskim projektima RH. Ukoliko isti zadovoljavaju kriterije propisane Zakonom, Povjerenstvo donosi odluku o njihovom uvrštavanju na Listu strateških projekata i odluku o osnivanju Operativne skupine koja je zadužena za utvrđivanje svih potrebnih propisanih postupaka i podataka o svim nadležnim tijelima koja sudjeluju u pripremi i provedbi projekta, za međusobnu koordinaciju i dinamiku pripreme te izrade svih potrebnih akata i dokumentacije za provedbu projekta.