Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o utvrđivanju neto vrijednosti imovine AIF-a i cijene udjela AIF-a

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK PRAVILNIK, Članak 9. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže u stavku 6. umjesto riječi „trećeg radnog dana“ unijeti riječi „sedmog radnog dana“. Također, vezano na stavak 11. predlažemo brisati stavak ili pojasniti što operativno znači „ne uzeti u obzir“ (produljenje razdoblja promatranja za period obustave, tretiranje obustave kao aktivnog tržišta ili nešto treće). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Radi zaštite ulagatelja, odnosno mogućnosti arbitriranja od strane onih ulagatelja koji podnesu zahtjev za izlaskom iz fonda u razdoblju do izrade nove tehnike procjene. Ne uzeti u obzir znači da se prilikom izračuna trgovinskih dana sukladno stavcima 1. i 2. "izbacuju" dani obustave (takvi dani ne utječu na izračun).
2 HGK PRAVILNIK, Članak 18. Grupacija skrbnika i depozitara Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže izmjene u članku 18. stavcima 2.-7. na način da glase „(2) Društvo je obvezno svakog dana vrednovanja najkasnije do kraja dana, za otvoreni AIF-a s javnom ponudom, dostaviti Agenciji izvještaj o izračunu neto vrijednosti imovine i cijeni udjela za dan vrednovanja. (3) Društvo je obvezno kod izdavanja ili otkupa udjela otvorenog AIF-a s privatnom ponudom (osim AIF-a rizičnog kapitala i AIF-a poduzetničkog kapitala) i kod povećanja ili smanjenja kapitala zatvorenog AIF-a , dostaviti Agenciji izvještaj o izračunu neto vrijednosti imovine i cijeni udjela najkasnije u roku od 30 dana od dana vrednovanja. (4) Društvo je obvezno za zatvoreni AIF čije su dionice uvrštene na uređenom tržištu dostaviti Agenciji izvještaj o izračunu neto vrijednosti imovine i cijeni udjela najkasnije u roku od 30 dana od dana vrednovanja iz članka 2. stavka 8. ovoga Pravilnika, dok izvještaj o izračunu neto vrijednosti imovine i cijeni udjela koji se sastavlja za zadnji dan godišnjeg i polugodišnjeg izvještajnog razdoblja dostavlja se u rokovima dostave godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja. (5) Društvo je dužno izvještaj o izračunu neto vrijednosti imovine i cijeni udjela otvorenog AIF-a s privatnom ponudom i zatvorenog AIF-a čije dionice nisu uvrštene na uređenom tržištu, a koji se sastavlja za zadnji dan godišnjeg i polugodišnjeg izvještajnog razdoblja, dostaviti u rokovima dostave godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja. (6) Prilikom dostave izvještaja iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka društvo je dužno dostaviti podatke o transakcijama AIF-a izvršene u razdoblju od prethodnog (zadnjeg) dana vrednovanja do dana vrednovanja. (7) Izvještaje iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka društvo dostavlja u elektroničkom obliku na način propisan tehničkom uputom Agencije.“ zbog ujednačavanja s praksom AIF fondova iz EU zemalja. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže odredbu stavka 2. uskladiti sa UCITS; umjesto „do 15:30“ navesti „najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Vidi odgovor na prvi komentar.
3 HGK PRAVILNIK, Članak 17. Grupacija skrbnika i depozitara Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže izmjenu na način da članak 17. stavak 1. glasi „Naknade UAIF-u i depozitaru obračunavaju se svakodnevno, a evidentiraju se sukladno učestalosti vrednovanja imovine otvorenog AIF-a s javnom ponudom iz članka 2. stavka 4. ovoga Pravilnika, na osnovicu koju čini ukupna imovina otvorenog AIF-a s javnom ponudom umanjena za iznos obveza fonda s osnove ulaganja u financijske instrumente te ostala ulaganja. Osnovica za evidenciju naknada obračunatih za neradne dane jest jednaka osnovici prvog radnog dana koji slijedi neradnom danu“ radi ujednačavanja s izmjenama u članku 2. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije moguće kontorlirati iznos osnovice za obračun naknade.
4 HGK PRAVILNIK, Članak 2. Grupacija skrbnika i depozitara Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK predlaže izmjenu na način da članak 2. stavak 4. glasi „Neto vrijednost imovine i cijene udjela otvorenog AIF-a s javnom ponudom izračunava se za svaki radni dan i zadnji dan u mjesecu idućeg radnog dana“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Onemogućilo bi i otežalo kontrolu izračuna naknada fondu. Navedeni prijedlog je već bio dan na raspravu prije dvije godine i društva za upravljanje su bila protiv toga jer su IT sustavi prilagođeni na svakodnevni izračun.
5 HGK PRAVILNIK, Članak 12. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK umjesto komentara na ova članak daje analizu utjecaja zahtjeva za priznavanje rezervacija za umanjenje vrijednosti po MSFI 9 na investicijske i mirovinske fondove: Antares savjetovanje d.o.o. za poslovno savjetovanje Heinzelova 62/a, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska tel: +385 (0)1 6386 316, fax: +385 (0)1 6386 317 Hrvatska gospodarska komora Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Zagreb, 28. rujna 2017. Analiza utjecaja zahtjeva za priznavanje rezervacija za umanjenje vrijednosti po MSFI 9 na investicijske i mirovinske fondove Poštovani, Nastavno na Vaš upit za analizom utjecaja izmjena koje MSFI 9 donosi u dijelu izmijenjenih odredbi načina priznavanja umanjenja vrijednosti na portfelje investicijskih i mirovinskih fondova, u nastavku dajemo naš odgovor. Tehnička analiza S danom 1.1.2018. na snagu stupa MSFI 9 Financijski instrumenti, (dalje u tekstu: MSFI 9) koji zamjenjuje MRS 39.Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje (dalje u tekstu; MRS 39). MSFI 9 značajno mijenja postojeća pravila za priznavanje, mjerenje i klasifikaciju financijskih instrumenata te priznavanje umanjenja vrijednosti po pojedinim instrumentima. Tako se s MSFI 9 svi instrumenti, ovisno o poslovnom modelu, klasificiraju u portfelj: - po fer vrijednosti u RDIG, - po fer vrijednosti u sveobuhvatnoj dobiti, te - po amortiziranom trošku. Iako logika klasifikacije instrumenata u pojedinu kategoriju ovisno o poslovnom modelu podrazumijeva, i iako MSFI 9 implicira da bi investicijski fondovi trebali sve financijske instrumente klasificirati po fer vrijednosti u RDIG, i MSFI 9 i praksa na financijskom tržištu pokazuje potrebu za priznavanjem i mjerenjem pojedinih instrumenata po fer vrijednosti u sveobuhvatnoj dobiti ili po amortiziranom trošku. U slučaju klasifikacije dužničkih instrumenata po fer vrijednosti u sveobuhvatnoj dobiti ili po amortiziranom trošku, MSFI 9 propisuje potrebu priznavanja rezervacija za očekivane gubitke od umanjenja vrijednosti. Naime, MSFI 9 konceptualno mijenja način priznavanja i mjerenja umanjenja vrijednosti u odnosu na dosadašnji MRS 39, na način da se umanjenje vrijednosti priznaje za očekivane gubitke, a ne više samo za nastale gubitke. Također, MSFI 9 nalaže obvezu priznavanja umanjenja vrijednosti po tzv općem pristupu, koji zahtjeva priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti u skladu sa stupnjem u kojem je financijski instrument na izvještajni datum, odnosno o razini kreditnog rizika kojem je instrument izložen na izvještajni datum. Tako postoje tri stupnja: - ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik financijskog instrumenta do datuma izvještavanja nije znatno povećao, rezervacije za umanjenje vrijednosti za taj financijski instrument se mjere u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju (Stupanj 1), - ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik tog financijskog instrumenta znatno povećao na datum izvještavanja, rezervacije za umanjenje vrijednosti za taj financijski instrument se mjere u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja instrumenta (Stupanj 2), - ako je nakon početnog priznavanja već došlo do umanjenja vrijednosti financijskog instrumenta te su već nastupile okolnosti default-a, rezervacije za umanjenje vrijednosti za taj financijski instrument se također mjere u iznosu jednakom očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja instrumenta (Stupanj 3). Budući da sam standard ne nudi dovoljno detaljnih uputa za praktičnu primjenu ovih odredbi, rukovodstvo svakog pojedinog izvještajnog subjekta donosi prikladan i primjenjiv model temeljem kojeg se računaju očekivani kreditni gubici, a koji mora odražavati: - nepristran i na osnovi vjerojatnosti određen iznos na temelju procjene raspona mogućih ishoda, - vremensku vrijednost novca i - razumne i utemeljene podatke, dostupne na datum izvještavanja bez nepotrebnih troškova ili napora, o prošlim događajima, tekućim uvjetima te predviđanjima budućih gospodarskih uvjeta. S obzirom da su izmjene u načinu priznavanja umanjenja vrijednosti prvenstveno inicirane zahtjevima kreditnih institucija za približavanjem koncepta izračuna umanjenja vrijednosti po Bazelskom principu i koncepta izračuna umanjenja vrijednosti po MSFI principu, u praktičnoj primjeni sugeriraju se modeli koji su primjenjivi i koji proizlaze iz modela koji primjenjuju kreditne institucije, a koji se temelje na procjeni Probability of default i Loss given default stopa, ili Loss rate pristupu. Neovisno o tome koji model se primjenjuje, iz navedenih odredbi proizlazi zahtjev za priznavanjem rezerviranja za gubitke od očekivanih umanjenja vrijednosti i po financijskim instrumentima koji su u potpunosti naplativi i koji na izvještajni datum ne pokazuju nikakve indikatore umanjenja vrijednosti, odnosno i po financijskim instrumentima koje je izdala država i po depozitima u bankama, te novčanim a vista sredstvima, neovisno o njihovoj ročnosti ili kvaliteti. Isto dovodi do smanjenja poslovnog rezultata za izvještajno razdoblje u iznosu očekivane gubitke koji se mogu, ili ne moraju desiti u budućnosti. Tako će se i po u potpunosti naplativim instrumentima Stupnja 1 kod kojih na izvještajni datum ne postoje indikatori umanjenja vrijednosti i po kojima se svi novčani tokovi realiziraju u predviđenim rokovima ipak priznavati umanjenje vrijednosti. Iako će se kod takvih instrumenata zbog niske ili gotovo nikakve vjerojatnosti defaulta (državni dužnički instrumenti i depoziti u prvoklasnim bankama) umanjenje vrijednosti priznavati u vrlo malom ili gotovo neznačajnom iznosu, kod velikog portfelja takvih instrumenata, a prvenstveno u slučaju investicijskih i mirovinskih fondova, isto može imati značajan utjecaj na rezultat, odnosno vrijednost udjela fonda. Radi toga su tijekom faze rasprave prije prihvaćanja samog standarda, mnogi investitori, ali i regulatorna tijela (EU) upozoravala na nelogičnost i neprimjenjivost navedenog modela na investicijske fondove, odnosno na činjenicu da ovakav model, pogotovo kod vrednovanja po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit, dovodi do dvostrukog rezerviranje za umanjenje vrijednosti za očekivane gubitke, jednom kroz priznavanje efekata fer vrednovanja, a drugi put kroz umanjenje vrijednosti. Nadalje, kritizirana je i nedosljednost modela koji jedino uzima u obzir očekivane gubitke, a ne i neočekivane gubitke, a što vrednovanje po fer vrijednosti sadržava. Nadalje, EU Parlament je također zatražio detaljnu analizu utjecaja MSFI 9 u odnosu na MRS 39, te su kao rezultat takvog zahtjeva izrađene 4 studije u kojima su modeli i njihovi utjecaji detaljno i praktično razmotreni i analizirani. Iz navedenih studija, a pogotovo iz studije koja na slučaju grčkih obveznica (DIRECTORATE GENERAL FOR INTERNAL POLICIES, POLICY DEPARTMENT A: ECONOMIC AND SCIENTIFIC POLICY, Impairments of Greek Government Bonds under IAS 39 and IFRS 9: A Case Study, October 2015) prikazuje nedosljednosti modela, odnosno određene nelogičnosti u pojedinim fazama umanjivanja vrijednosti navedenih obveznica. Tako je utvrđeno da su rezervacije po MRS 39 kod nastanka stvarnog defaulta bile više od rezervacija po MSFI 9. S druge strane, u početnim fazama životnog vijeka obveznike kada kreditni rejting obveznice još nije bio spušten, iako su već postojali indikatori potencijalnog umanjenja, ni MRS 39 model ni MSFI 9 model nisu zahtijevali nikakva rezerviranja - MRS 39 model zbog toga što priznaje jedino umanjenja za nastale gubitke, a MSFI 9 model zbog toga što je PD za obveznice s prvoklasnim kreditnim rejtingom iznosio 0%. Također, studija koja uspoređuje značaj utjecaja IFRS 9 na financijsku stabilnost i regulatorna pravila (DIRECTORATE GENERAL FOR INTERNAL POLICIES, POLICY DEPARTMENT A: ECONOMIC AND SCIENTIFIC POLICY, The Significance of IFRS 9 for Financial Stability and Superviosry Rules, 2015) upravo i prepoznaje razliku u pristupu MSFI 9 i regulatora većeg broja EU zemalja čije banke su značajno izložene državnim instrumentima (sovereign risk) te je njihov regulator izabrao model kojim se državni rizik u kapitalnim zahtjevima mjeri sa ponderom 0, kako se njihov kapital ne bi dodatno i značajno opterećivao rezerviranjima za događaje čija je vjerojatnost niska, a povijesni gubici nisu zabilježeni. Iako se studijom prepoznaje da MSFI 9 pristup može dati dodatni doprinos financijskoj stabilnosti, naglašava se da je preduvjet za isto konzistentan i pravovremen pristup pojedinih izvještajnih subjekata. No MSFI 9 model upravo ne osigurava konzistentnost i pravovremenost pristupa jer ne propisuje jedinstveni model, već se očekuje da svaki izvještajni subjekt kreira vlastiti model. Posebno je potrebno naglasiti nelogičnost MSFI 9 modela temeljenih na klasifikaciji instrumenata po stupnjevima ovisno o kreditnom rejtingu jer bi se zbog trenutno nepovoljnog kreditnog rejtinga Republike Hrvatske te rejtinga pojedinih hrvatskih banaka odnosno njihovih matica očekivala klasifikacija takvih instrumenata kao instrumenata sa značajnim kreditnim rizikom, iako po pojedinim izdanjima pojedinih izdavatelja, a pogotovo po izdanjima Republike Hrvatske nije dolazilo do defaulta niti se isti realno očekuje. Radi toga će s primjenom MSFI 9 1.1.2018. većina investicijskih i mirovinskih fondova biti u obvezi priznati umanjenja vrijednosti po državnim izdanjima i depozitima u bankama, te čak i po gotovini u bankama, mjerenim po amortiziranom trošku i po fer vrijednosti u sveobuhvatnoj dobiti, a po kojima nikada do sada nije zabilježen default niti se isti očekuje, budući da službene objave PD faktora predviđaju nultu stopu samo za prvoklasne investicijske rejtinge, dok za ostale rejtinge stope značajno variraju neovisno o ostvarenim i očekivanim default-ima. Isto će uzrokovati značajan utjecaj na vrijednosti i cijene udjela. Nadalje, kako MSFI predviđa ukidanje umanjenja vrijednosti s poboljšanjem kreditnog rejtinga, umanjenje vrijednosti će biti isknjižavano po poboljšanju kreditnog rejtinga, iako se u suštini niti u kreditnoj kvaliteti navedenih instrumenata neće ništa promijeniti, te će isto ponovo uzrokovati značajnu volatilnost u cijeni udjela. No važnije, isto svakako može dovesti u neravnopravan položaj pojedine članove i ulagače, ovisno o razdoblju u kojem isti mogu ući ili izaći iz pojedinih fondova. Primjerice, zbog obveze priznanja umanjenja vrijednosti i na pozicije gotovine u bankama, koja je po svojoj prirodi a vista depozit, svakom velikom uplatom ili isplatom klijenata u fond dolazit će do značajnog pada ili rasta cijene udjela za iznos inicijalnog umanjenja vrijednosti, a što će pojedine ulagače dovesti u neravnopravan položaj (velika uplata na dan uplate radi oročenja prvi dan kreira značajne rezervacije koji mogu imati utjecaj na cijenu izlaska malog ulagača i sl.). Analiza efekata na portfelje investicijskih fondova Za potrebe ove analize sačinjena je i projekcija utjecaja efekata modela MSFI 9 umanjenja vrijednosti na hipotetskom portfelju kreiranom temeljem podataka o ulaganjima novčanih fondova na razini industrije na 31.08.2017., iz koje je razvidno da na portfelj koji ima prosječno 38% instrumenata vrednovanih po amortiziranom trošku, koristeći relativno nizak PD faktor i nisku LGD stopu (PD faktor preuzet sa Bloomberga (metodologija u prilogu), LGD preuzet iz CRR uredbe za adekvatnost kapitala banaka (članak 161.), uz pretpostavku da je sva imovina klasificirana kao Stupanj 1 te se uzima 1yr PD, ne cjeloživotni), iznos rezerviranja za umanjenje vrijednosti može iznositi oko 0,02% neto imovine. U razdoblju ionako niskih prinosa, to predstavlja preko 20% prinosa nekog novčanog fonda. Međutim, utjecaj na fondove uvelike će ovisiti i o samom modelu koji će pojedini fondovi koristiti jer MSFI 9 ne propisuje jedinstvenu metodu. Tako je primjerice radi nekoliko fondova koji pripadaju bankarskim grupacijama sačinilo simulaciju efekata iz kojih pod pretpostavkom da je 50% imovine novčanog fonda po amortiziranom trošku i potpada pod umanjenje vrijednosti (10% RH obveznice (sukladno dosadašnjem modelu HTM), a ostatak depoziti bankama), PD na banke 0,50%, PD na državna izdanja 0,11%, LGD iz CRR Regulation (Article 161.) for senior exposure 45%, pokazalo da se utjecaj na NAV već penje na 0,095%. Nadalje, također je bitno naglasiti da će i u operativnom smislu isto predstavljati dodatno opterećenje za fondove, budući da će umanjenje vrijednosti biti potrebno računati na dnevnoj osnovi. Trenutno niti MSFI 9 niti preporučani modeli ne rješavaju tj. niti ne komentiraju problematiku dnevnog određivanja PD i LGD stopa, odnosno način na koji utvrditi međustope za razdoblja između dvije kotacije. Nedostatak ispravnih i jedinstvenih uputa dodatno će stvarati nerealan utjecaj na vrijednost pojedinih fondova, a isto neće odražavati stvarnu vrijednost ostvarenih niti očekivanih gubitaka. Zaključak i preporuka Zbog svega navedenog, a i radi utvrđenih nedosljednosti navedenog modela umanjenja vrijednosti po MSFI 9 utvrđenih u EU studijama, a prvenstveno radi utjecaja istog na vrijednost udjela investicijskih i mirovinskih fondova koji u svojim portfeljima imaju instrumente mjerene po amortiziranom trošku (a zbog strukture fonda će ih vjerojatno i zadržati, barem u vidu depozita i trezorskih zapisa) smatramo da bi bilo uputno predložiti hrvatskom regulatoru (HANFA-i) da razmotri uvođenje izuzeća od primjene modela umanjenja vrijednosti po MSFI 9 za potrebe utvrđenja vrijednosti udjela investicijskih i mirovinskih fondova po kojima se vrše ulazi i izlazi investitora i članova u pojedine fondove (najmanje za državne izloženosti i depozite u prvoklasnim bankama). Naime, kako je studijama vrlo praktično prikazano da MSFI 9 model umanjenja vrijednosti, ovisno o fazi kreditnog rizika pojedinog instrumenta ne odražava realne vrijednosti očekivanih gubitaka, odnosno da su isti nerijetko i manji od stvarno nastalih gubitaka u tom trenutku, a da s druge strane ne percipira neočekivane gubitke koji se ipak reflektiraju u fer vrijednosti, smatramo da na navedeni način može doći do oštećivanja odnosno dovođena u povoljniji položaj pojedinih članova koji u fond ulaze ili iz njega izlaze u različitim fazama života pojedinog instrumenta koji fond drži. Regulator je već i sada predvidio izuzeća u vrednovanju trezorskih zapisa i obveznica s dospijećem do 397 dana u odnosu na MSFI 9, te bi se stoga na isti način moglo donijeti i izuzeće od primjene MSFI 9 umanjenja vrijednosti na državna izdanja, depozite u bankama i novčana sredstva. Međutim, za potrebe financijskog izvještavanja, a radi pridržavanja i dosljedne primjene MSFI, vrijednost neto imovine fondova bi se trebala računati primjenom modela umanjenja vrijednosti, odnosno financijski izvještaji bi trebali sadržavati uskladu između dvije vrijednosti, kao što je bila praksa i u prethodnim razdobljima kada je regulator za potrebe utvrđenja vrijednosti udjela po kojoj su se udjeli realizirali donosio posebne pravilnike o vrednovanju s ciljem zaštite ulagača, a u financijskim izvještajima se je vrijednost neto imovine utvrđivala sukladno MSFI, uz istovremeni prikaz usklade i obrazloženje razlika. Nadamo se da prethodno navedeno odgovara na Vaš upit. Ukoliko imate dodatnih pitanja ili komentara, slobodno nam se obratite. S poštovanjem, Ivana Matovina Direktor Prihvaćen Prihvaća se.
6 HGK PRAVILNIK, Članak 6. Komentar Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK uz odredbu stavka 4. ovoga članka: uz instrumente tržišta novca nedostaju obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri sa preostalim rokom dospijeća do 397 dana te se predlaže staviti istu formulaciju kao i kod UCITS fondova: „Fer vrijednost instrumenata tržišta novca te obveznica i drugih dužničkih vrijednosnih papira s preostalim rokom dospijeća do 397 dana, koje je izdala ili za njih jamči Republika Hrvatska, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Hrvatska narodna banka, druga država članica, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka druge države članice, Europska središnja banka, Europska unija ili Europska investicijska banka, treća država ili, u slučaju federalne države, jedna od članica koje čine federaciju, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada jedna ili više država članica, može se utvrditi i metodom amortiziranog troška primjenom metode efektivne kamatne stope po prinosu do dospijeća relevantnom do trenutka nove transakcije instrumentom tržišta novca istog izdavatelja s istim rokom dospijeća u AIF-u:“. Prihvaćen Prihvaćeno.
7 HGK PRAVILNIK, Članak 5. U stavku 16. predlaže se broj „16“ zamijeniti brojem „15“. Prihvaćen Prihvaćeno
8 Dragana Resan PRAVILNIK, Članak 5. članak 5 stavak 11 poziva se na stavke 10 i 11 a čini mi se da bi se trebao pozvati na stavke 9 i 10 stavak 16 poziva se na stavak 16 a čini mi se da bi se trebao pozvati na stavak 15 Prihvaćen Prihvaćeno.