Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Grad Split NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA U okviru Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predlažemo slijedeće izmjene i dopune: Izmjena Članka 28. Broj članova predstavničkog tijela mora biti neparan, a određuje se statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i to tako da predstavničko tijelo: – općine koja ima do 3.000 stanovnika, ima od 7 do 13 članova, – općine koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od 9 do 15 članova, – općine i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od 13 do 19 članova, – grada koji ima više od 30.000 stanovnika, ima od 19 do 35 članova, – Grada Zagreba ima 51 člana, – županije ima od 31 do 51 člana. Dodati Članak 45. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predsjednik je općinskoga, gradskog, odnosno županijskog poglavarstva. Zamjenici iz članka 41. ovog Zakona po položaju su zamjenici predsjednika poglavarstva. Dodati Članak 46. Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo u pravilu iz reda svojih članova, na prijedlog predsjednika poglavarstva, većinom glasova svih članova, na vrijeme od četiri godine. Članovi poglavarstva mogu biti zaduženi za jedno ili više određenih područja iz djelokruga lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Dodati Članak 47. Broj članova poglavarstva mora biti neparan, a utvrđuje se statutom i to tako da poglavarstvo: – općine koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika ima od 3 do 5 članova, – općine i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika ima od 5 do 7 članova, – grada koji ima više od 30.000 stanovnika ima od 7 do 9 članova, – Grada Zagreba ima od 9 do 15 članova, – županije ima 7 do 13 članova. U slučaju da se osnuje grad u skladu s odredbom članka 5. stavka 2. ovoga Zakona na broj članova poglavarstva primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na općine do 10.000 stanovnika. Odbijen Broj članova predstavničkih tijela smanjen je izmjenama i dopunama Zakona iz 2012., odnosno broj članova pojedine jedinice utvrđen je točnim brojem ovisno o broju stanovnika jedinice, a što je omogućilo ravnomjerniju raspodjelu broja članova predstavničkih tijela jedinica približno iste veličine, što se do sada pokazalo opravdanim te nema osnove za povećanje broja članova u ovome trenutku. Vezano uz predlaganje uvođenja poglavarstva kao kolegijalnog izvršnog tijela, napominjemo da je taj sustav napušten izmjenama Zakona iz 2007. godine te je umjesto poglavarstva izvršno tijelo postao općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan (što je primijenjeno od lokalnih izbora 2009. godine). U ovome trenutku nema opravdanja za izmjenom važećeg sustava i ponovnim uvođenjem poglavarstava.
Mladen Majetic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Protiv sam izmjena/dopuna u Zakonu o lokalnoj samoupravi kojima će Zakon biti suprotan čl. 133 st. 2. Ustava RH - pravo na samoupravu se "ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) PREDSTAVNIČKIH tijela”. Primljeno na znanje Predmetni Nacrt prijedloga zakona ni u kojem smislu ne dovodi u pitanje ustavno pravo na lokalnu samoupravu.
Ured Pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Nacrt prijedloga Zakona usmjeren je na parcijalne izmjene sustava funkcioniranja lokalne i područne (regionalne) samouprave s rokom javne rasprave od svega 15 dana, te s ciljem donošenja izmjena prije procesa izrade proračunskih prijedloga na lokalnoj i regionalnoj razini. Mišljenja smo da se u tako kratkom vremenskom roku ne može postići konstruktivan javni dijalog u svrhu unaprjeđenja funkcioniranja lokalne i područne (regionalne) samouprave te da bi javna rasprava o ovako važnom prijedlogu Zakona svakako trebala trajati dulje. Način rada i ovlasti tijela lokalne i regionalne razine potrebno je drastično reformirati donošenjem novog, cijelovitog Zakona, uz prethodno provedenu kontinuiranu javnu raspravu sa svim relevantnim dionicima (stručna i znanstvena zajednica, civilno društvo,…). Člankom 25. Nacrta prijedloga Zakona uvodi se novi uvjet za raspuštanje predstavničkog tijela ukoliko ono ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju u tekućoj godini za sljedeću godinu. Pri tom se isti uvjet ne primjenjuje istovremeno i za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike, koji se mogu razrješiti tek ukoliko i novoizabrano predstavničko tijelo ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja. Iz navedenih predloženih izmjena razvidan je različit pristup predlagatelja u kontekstu „sankcioniranja“ tijela JLP(R)S u slučajevima nedonošenja proračuna. Razlozi neusvajanja proračuna mogu biti različite prirode, te je uloga predstavničkih tijela građana, između ostalog i kontrola rada izvršnih tijela (načelnika, gradonačelnika, ...). Predloženom odredbom uvelike se smanjuje mogućnost utjecaja predstavničkih tijela na rad izvršnih tijela JLP(R)S, a što je u kontradikciji s temeljnim međunarodnim pravnim aktima koji reguliraju područje lokalne samouprave, kao i Ustavom RH. Naime, Europska povelja o lokalnoj samoupravi u čl. 3. definira koncept lokalne samouprave navodeći da se pravo na lokalnu samoupravu prvenstveno provodi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, koja mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna. Iz navedenog proizlazi da je pravo na lokalnu samoupravu, a kako je to definirano i Ustavom RH, prvenstveno usmjereno na građane kao konstitutivne nositelje tog prava koji putem svojih predstavnika u općinskim i gradskim vijećima, te županijskim skupštinama, neposredno utječu na upravljanje svojim lokalnim sredinama. Stoga je nejasna intencija predlagatelja sadržana u čl. 25. i 26. Nacrta prijedloga Zakona, usmjerena smanjivanju sudjelovanja građana u upravljanju na lokalnoj razini raspuštanjem predstavničkih tijela, uz istovremeno propisivanje veće zaštite izvršnim tijelima. Slijedom navedenog predlažemo da se iz čl. 25. Nacrta prijedloga Zakona briše predložena izmjena čl. 84., odnosno točka 7. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te izmjeni sadržaj čl. 26. na način da se propiše istovremeno donošenje odluke o raspuštanju predstavničkih tijela i razrješenju općinskih načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika u slučajevima prekoračenja roka za donošenje proračuna. Odbijen Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) o nacrtu prijedloga zakona tijela javne vlasti dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana te je stoga rok od 15 dana primjeren i u zakonskim okvirima. U prilog tome govori i činjenica da je u postupku savjetovanja zaprimljeno 75 komentara. Pored toga se napominje da je Prijedlog zakona neposredno dostavljen na mišljenje nacionalnim udrugama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao predstavnicima lokalnih jedinica, a kojih se zakon neposredno tiče te čiji predstavnici su ujedno, bili i članovi Radne skupine osnovane za izradu ovog Nacrta prijedloga zakona,. Intencija članaka 25. i 26. ovog Zakona je redefiniranje odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Naime, institut istovremenog raspuštanja i razrješenja je u praksi pokazao određene manjkavosti te stoga nužnu potrebu za pronalaskom novog mehanizma ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela u donošenju proračuna. Slijedom toga. odnos između ta dva tijela u navedenom postupku redefiniran je na način da će se u prvom koraku raspustiti predstavničko tijelo zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, a u drugom koraku će doći do istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja. Ovakvim uređenjem pitanja vezanih uz donošenje proračuna nastoji se osigurati jača stabilnost u odnosima između predstavničkog i izvršnog tijela. Navedeno ni u kojem smislu ne umanjuje ulogu i značaj predstavničkog tijela. Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština su i nadalje predstavnička tijela građana i tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinice. Stoga ni u kojem smislu ne stoji tvrdnja da je smanjeno sudjelovanje građana u upravljanju na lokalnoj razini raspuštanjem predstavničkih tijela – u kojem smislu i na koji način je smanjeno? Također, ne stoji ni tvrdnja o zašiti izvršnog tijela. Naprotiv, ovaj Zakon predviđa mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Željko Valešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA U odredbi članka 57. st. 1. riječi "Mjesni odbor" zamijeniti riječima "Mjesna zajednica". Obrazloženje Naziv mjesni odbor asocira na na neko tijelo javne vlasti npr. Odbor za žalbe..., dok bi naziv mjesna zajednica asocirala na neki teritorij - prostor. Odredba čl. 59. st. 1. mrtvo slovo na papiru. Obrazloženje Nikakve poslove pa ni javne poslove mjesni odbori ne obavljaju niti imaju ikakva financijska sredstva. Odredba čl. 61. se provodi samo po pitanju neposrednih izbora za vijeća mjesnog odbora. Obrazloženje Na izborima se dobije mandat od 4 g., a onda se u tom mandatu osim konstituirajuće sjednice ne održi više niti jedna. Postavlja se pitanje čemu onda neposredni izbori koji i dodatno financijski opterećuju JLS. Odredba čl. 62. st. 3. mrtvo slovo na papiru. Obrazloženje Predsjednik vijeća mjesnog odbora ne odgovara čelniku JLS za nikakve poslove zato što ih i nema. Odredba čl. 63. st. 1. mrtvo slovo na papiru. Obrazloženje Predsjednik vijeće mjesnog odbora ne saziva svoje tijelo u mandatu od 4 g. pa tako ne saziva niti mjesne zborove građana. Odredba čl. 66. mrtvo slovo na papiru. Obrazloženje Mjesni odbor ni po čemu nije pravna osoba, kao primjer za navedeno navodim: nema odgovornu osobu koja ima pravo na potpis i pečat, nema financijskih sredstava, ne obavlja nikakve javne poslove, nije upisan u nikakve registre npr. sudske ili neke drugi itd. Odbijen Uvođenjem sustava lokalne samouprave 1992. godine napušten je dotadašnji princip teritorijalnog ustroja, čime i sustav mjesnih zajednica koje su egzistirale do tada. Člankom 134. Ustava RH propisano je da se u naselju ili dijelu naselja mogu, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave. Zakonom je propisano da su oblici mjesne samouprave mjesni odbori, gradski kotarevi ili gradske četvrti te su navedeni nazivi ustaljeni u praksi od utvrđivanja prava na mjesnu samoupravu te se njihov naziv u praksi pokazao sasvim primjerenim. Što se tiče komentara na važeće članke Zakona kojima se uređuje pitanje mjesne samouprave napominjemo da su isti usmjereni na očigledno izražavanje nezadovoljstva funkcioniranjem mjesne samouprave, što ne znači da zakonska rješenja nisu dobra. Naime, zakon postavlja temeljni okvir za mjesnu samoupravu, dok je samo oživotvorenje i rad mjesne samouprave prepušten samoupravnom djelokrugu općina i gradova. Sva pitanja glede mjesne samouprave spadaju u samoupravni djelokrug jedinice - općina i gradova sukladno odredbama članaka 57., 58., 59. i 61. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Jedinice lokalne samouprave samostalne su u odlučivanju o svim pitanjima vezanim uz mjesnu samoupravu u skladu sa zakonom i svojim općim aktima te se slijedom toga jedinice koje imaju osnovane oblike mjesne samouprave trebaju brinuti o njihovom urednom funkcioniranju.
udruga za zastiti pravs gradana"Res non verba" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Ovim Zakonom "betonira" se položaj gradonačelnika i načelnika jedinica lokalne samouprave,a slabi utjecaj prestavničkog tijela. Držimo da je potrebno ograničiti broj mandata načelnika i gradonačelnika na dva mandata. Nadalje Zakonom je potrebno ograničiti masubruto plaća koje se isplaćuju u svakoj jedinici lokalne samouprave. Masu bruto plaća potrebno je ograničiti temeljem slijedećih kriterija: 1.Obzirom na zatečenog broja zaposlenih na dan 30.09.2017.g. 2.Masa plaća izračunava se množenjem zatečenog broja zaposlenih i prosječne bruto plaće za gospodarstvo u prethodnoj godini 3.Masa bruto plaća može se svake godine proporcijalno povećati za postotak povećanja BDP-a,odnosno smanjiti za postotak smanjenja BDP-a u tekućoj godini. Odbijen Nije točno da se ovim zakonom jača položaj gradonačelnika i općinskih načelnika, a slabi utjecaj predstavničkog tijela. Upravo ovim zakonom uvodi se obveza općinskog načelnika, gradonačelnika i župana za predlaganje proračuna jedinice predstavničkom tijelu, i to proračuna koji mora sadržavati realno planirane prihode i rashode u skladu s posebnim propisima. Ujedno se uvodi i njegova odgovornost te će u slučaju ako ne predloži proračun, biti razriješen. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Vezano uz ograničavanje broja mandata općinskih načelnika i gradonačelnika, upravo je u duhu demokracije davanje na volju biračima da za čelnike svojih lokalnih jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima, pri čemu bi ograničavanje broja mandata predstavljalo zapreku za izražavanje volje birača. U odnosu na ograničavanje mase bruto plaća – to je pitanje uređeno Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i nije predmet uređenja ovoga zakona.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Zahtijevam odustajanje od donošenja ovih izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi potpuno srozale demokraciju u Republici Hrvatskoj i praktički ukinule mehanizme kontrole načelnika, gradonačelnika i župana od strane predstavničkih tijela građana. Iako su lokalni čelnici na lokalnim izborima izabrani s više od polovice glasova izišlih birača, predstavnička tijela građana predstavljaju širi, raznolikiji i veći broj interesa stanovnika jedinica lokalne samouprave. Uostalom, i Ustav RH i Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koja je dio pravnog poretka RH) kažu da je predstavničko tijelo građana najviše tijelo lokalne samouprave. U Ustavu RH tako stoji: „Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.“ U Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi pak piše: „1. Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. 2. Ovo će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna.“ U pravnom poretku RH izvršna tijela su, dakle, odgovorna predstavničkim tijelima građana, što se dosad ogledalo prvenstveno kod donošenja proračuna jedinice lokalne samouprave, a što se ovim izmjenama zakona pokušava ukinuti. Naime, načelnici, gradonačelnici i župani ovim bi izmjenama zakona praktički u svojim rukama imali moć raspuštanja predstavničkog tijela. Ministar uprave u jednoj je skandaloznoj izjavi za HRT rekao da se, ako predstavničko tijelo građana ne donese proračun do kraja godine, smatra da ono nije obavilo svoj posao. Međutim, posao predstavničkog tijela nije da donese nerealan, štetan ili čak nezakonit proračun, već da donese proračun za kojeg smatra da je od najvećeg interesa za najveći broj stanovnika jedinice lokalne samouprave. Iz izmjena zakona nije jasno ni može li čelnik povući proračun nakon što predstavničko tijelo usvoji amandmane na prijedlog proračuna ni tretira li se takvo povlačenje jednako kao da čelnik nije ni predložio proračun. Ako bi čelnik mogao povući proračun bez odredbe kojom se smatra da se takav čin tretira kao da proračun nije ni predložio, on bi u svojim rukama praktički imao moć raspuštanja predstavničkog tijela građana, što bi doista bilo nevjerojatno i nedopustivo, posebno u svjetlu činjenice da je predstavničko tijelo, a ne načelnik, gradonačelnik ili župan, najviše tijelo putem kojeg građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu. Sve ovo bi samo bilo dovoljno da ove izmjene zakona budu neprihvatljive u svakoj razvijenoj demokraciji, no ove izmjene idu i dalje. Njima bi se skratio rok u kojem građani referendumom mogu smijeniti lokalnog čelnika, jedinicama lokalne samouprave manjima od 3.000 stanovnika omogućilo bi se uspostavljanje više od jednog upravnog odjela, što bi dovelo do povećanja broja pročelničkih mjesta, novih troškova i političkih zapošljavanja, a omogućila bi se i daljnja politizacija i slabljenje profesionalizacije lokalnog upravnog aparata olakšavanjem razrješenja pročelnika. Argumenti kojima ministar uprave brani ove izmjene zakona su, pritom, čista manipulacija. Ministar, naime, građane plaši sa 150 potencijalnih prijevremenih izbora u 2018., iako je godišnji prosjek prijevremenih lokalnih izbora u posljednjih osam godina - samo devet . Također, govori se o financijskim uštedama, iako je očito da će troškovi biti isti, ako ne i veći, jer bi se u slučaju kada predstavničko tijelo ne donese proračun, izbori svakako održali, samo ne bi bilo listića i izbora za lokalnog čelnika, a ako novoizabrano predstavničko tijelo ne bi donijelo proračun ni u novom roku od 90 dana, održali bi se još jedni izbori, dakle trošak bi bio udvostručen. Na kraju, da se ne lažemo, ove izmjene zakona pokušavaju se na silu progurati do kraja 2017. godine upravo radi situacije u Gradu Zagrebu, u kojem vladajući HDZ čini tanku većinu s Milanom Bandićem i Neovisnima za Hrvatsku. Milan Bandić čini dio većine na nacionalnoj razini, pa mu HDZ „uslugu“ vraća osiguravanjem mira i omogućavanjem vladanja Zagrebom bez većine u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Ne šteti pritom ni činjenica da je HDZ na vlasti u gotovo polovici od 576 jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Odbijen Nije jasna tvrdnja da bi se ovim Zakonom ukinuli mehanizmi kontrole načelnika, gradonačelnika i župana od strane predstavničkih tijela građana, s obzirom da u sustavu neposrednog izbora lokalnog izvršnog tijela, ono odgovara isključivo svojem biračkom tijelu, znači, građanima koji su ga izabrali i koji su jedini ovlašteni ga i opozvati. U tom smislu nije jasna tvrdnja da su izvršna tijela odgovorna predstavničkim tijelima kod donošenja proračuna jedinice lokalne samouprave. Nikako se ne može govoriti o jačanju uloge lokalnog izvršnog tijela i njegovoj nesmjenjivosti kao ni o slabljenju predstavničke demokracije. Ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju se dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela, niti se izvršnom tijelu daju nove ovlasti. Što se tiče tvrdnji da se predložene izmjene Zakona donose zbog pojedinih jedinica lokalne samouprave i njihovih čelnika, ističe se da pojedinačni slučajevi (bilo da se radi o pojedinoj jedinici lokalne samouprave, ili pojedinom lokalnom dužnosniku) ne mogu niti smiju biti od utjecaja na sustav u cjelini. Ciljevi koji se namjeravaju postići su univerzalni, a to je u prvom osnaženje lokalne demokracije, jačanju političke stabilnosti u jedinicama te stvaranje odgovarajućeg mehanizma ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela i osiguravanje kontinuiteta u njihovom radu. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
GONG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Umjesto da se pristupi sustavnom unaprjeđenju lokalne i područne (regionalne) samoupravu u kojoj je ravnoteža zakonodavne lokalne vlasti i izvršne vlasti odavno poremećena u korist izvršne vlasti, Vlada predlaže rješenja koja će dodatno oslabiti Ustavom zagarantiranu predstavničku funkciju i ojačati moć načelnika/gradonačelnika i župana što može stvoriti još veće koruptivne rizike, a posebno u situaciji slabije pozicije predstavničkog tijela kao svojevrsnog kontrolora izvršne vlasti. Ne treba posebno naglašavati da je vrlo teško opozvati načelnika/gradonačelnika i župana, a utjecaj građana kroz lokalni referendum je gotovo nemoguć zbog strogih uvjeta pa će tako lakše uspjeti državni referendum nego lokalni koji i dalje ima odredbu koja zahtjeva više od 50% izlaznosti kako bi referendum bio valjan. GONG-ovo istraživanje Naša zarobljena mista (http://gong.hr/hr/dobra-vladavina/lokalne-vlasti/kako-osloboditi-nasa-zarobljena-mista/) o zarobljenosti lokalne i područne (regionalne) samouprave otkrilo je da su prakse zarobljavanja omogućene i poduprte važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima te da se razvijaju u interakciji s vodećim nacionalnim strankama što dozvoljava postavljanje teze da se praksa u četiri istraživana slučaja (Istarska županija, Zagreb, Dubrovnik i Slavonski Brod) pojavljuje u čitavoj državi. Naime, formalni aspekti upravljanja, dakle postojeći pravni okvir, se koristi kao sredstvo doprinosa daljnjem razvoju i održivosti neformalnih praksi i stvaranja uvjeta zarobljenosti. U tom smislu GONG je predložio, između ostalog, sljedeće preporuke: • smanjenje ovlasti gradonačelnika, načelnika i župana kroz: o uravnoteženje ovlasti izvršne i predstavničke vlasti u lokalnim sredinama o smanjenje prostora za diskrecijsko odlučivanje o smanjenje iznosa vrijednosti kojima samostalno raspolažu; • ujednačavanje opisa i uvjeta radnih mjesta u lokalnoj samoupravi te ukidanje ovlasti izvršnih čelnika za samostalno definiranje sistematizacije i uvjeta radnih mjesta u lokalnoj samoupravi; • uvođenje obaveza zapošljavanja temeljem javnih natječaja u javnim poduzećima, uz striktno pridržavanje načela stručnosti prilikom zapošljavanja; • ograničavanje broja mandata na izravno biranim izvršnim funkcijama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, u skladu s ograničenjima broja mandata za drugu izravno biranu funkciju, onu Predsjednika Republike; • propisivanje nespojivosti funkcija općinskog načelnika i gradonačelnika s funkcijom saborskog zastupnika. Primljeno na znanje Ministarstvo ne podržava termin „zarobljavanja“ niti se može očitovati o sadržaju toga termina Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Vezano uz dane preporuke navodi se sljedeće: - Važeći zakonski limiti vezani uz ovlast izvršnog tijela za samostalno raspolaganje pokazali su se prikladnima - ujednačavanje opisa i uvjeta radnih mjesta u lokalnoj samoupravi te ukidanje ovlasti izvršnih čelnika za samostalno definiranje sistematizacije i uvjeta radnih mjesta u lokalnoj samoupravi - Nije predmet ovoga zakona - uvođenje obaveza zapošljavanja temeljem javnih natječaja u javnim poduzećima, uz striktno pridržavanje načela stručnosti prilikom zapošljavanja - Nije predmet ovoga zakona niti je u djelokrugu Ministarstva uprave - ograničavanje broja mandata na izravno biranim izvršnim funkcijama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, u skladu s ograničenjima broja mandata za drugu izravno biranu funkciju, onu Predsjednika Republike - Ne može se povlačiti paralela između dužnosti Predsjednika RH i dužnosti općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, neovisno o tome što se u oba slučaja izbori provode izravno. U duhu demokracije je davanje na volju biračima da za čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju onog kandidata kojeg smatraju najprikladnijim. - propisivanje nespojivosti funkcija općinskog načelnika i gradonačelnika s funkcijom saborskog zastupnika - Nije predmet ovoga zakona
Marija Brajdić Vuković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz razloga što predložene izmjene i dopune (čl. 25 i čl. 26) narušavaju demokratsko pravo građana na lokalnu i regionalnu upravu te nisu u interesu građana. Preciznije, prema predloženim izmjenama, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je lokalni čelnik predložio, raspušta se predstavničko tijelo, a lokalni čelnik ostaje na vlasti čak i u slučaju da ga ne podržava većina u predstavničkom tijelu vlasti. Ovakvim izmjenama i dopunama direktno se jačaju općinski načelnici, gradonačelnici i župani, a izravno oslabljuju predstavnička tijela građana. Pritom je nejasno kako se ove izmjene i dopune planiraju donijeti budući da je ovakav pristup u suprotnosti s: 1. čl. 133 st. 2. Ustava RH koji pravo na samoupravu definira kao ono koje se “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, te 2. s čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koji u st.1. lokalnu samoupravu definira kao pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u interesu lokalnog pučanstva, uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova, a u st. 2. navodi da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”. Odbijen Ovim Nacrtom prijedloga zakona se ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela, niti se izvršnom tijelu ne daju nove ovlasti. Štoviše, Zakonom se upravo jača politička stabilnost u jedinicama na način da se stvara odgovarajući mehanizam ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela te time osigurava kontinuiteta u njihovu radu. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Ante Kukavica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Transparentnost je jako niska i potrebno je obvezati lokalne čelnike, izvrsnu vlast na proaktivnu objavu informacija kako bi se smanjila korupcija što je jedan od preduvjeta za razvoj. Posto nema većih kazni za nepostivanje zakona potrebno je u ovaj zakon ugradit obavezu transparentnosti izvrsne vlasti i velike kazne za nepostivanje. Ovoj državi je dovoljno bilo lopovluka. Hvala! Lijep pozdrav! Odbijen Što se tiče transparentnosti, odnosno objave informacija to nije predmet ovoga zakona, već drugih propisa kao npr. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ovaj zakon je sustavni propis, koji ne sadrži kaznene odredbe stoga se njime ne mogu propisivati nikakve kazne pa tako ni za nepoštivanje transparentnosti.
Ante Kukavica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Po ovom prijedlogu vijeće mora prihvatiti proračun kakav načelnik predloži. Zašto bi se predstavnici građana koji odobravaju lokalne prihode, investicije, troškove, morali složiti s bilo kakvim proračunom kojeg predloži načelnik? Njihova je uloga, a tako je i svuda u svijetu, da i kroz proračunski proces nadziru rad načelnika, u korist građana i lokalne zajednice. Ovaj prijedlog nije u skladu s ustavom i potrebno ga je korigirati! Primljeno na znanje Rješenje je u potpunosti u skladu s Ustavom. Predstavničko tijelo kao donositelj propisa donosi i proračun koji je temeljni financijski akt jedinice, a grado/načelnik i župan, odnosno izvršno tijelo koje predstavničkom tijelu predlaže donošenje općih akata, jedini je ovlašteni predlagatelj proračuna. O sadržaju proračuna oba tijela moraju se usuglasiti, a ako to ne učine, u tom slučaju moraju nastupiti određene posljedice. Ovim Nacrtom prijedloga zakona se, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Silva Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Vezano za članak 30. postojećeg Zakona i činjenicu da mandat članova predstavničkog tijela nije obvezujući događa se izigravanje volje birača na način da se prelazi iz jedne u potpuno drugačiju političku opciju. Zbog ovakovih prelazaka kod birača se javlja opravdana sumnja u tzv. „kupovinu glasova“. Odbijen Navedeno nije predmet izmjena i dopuna; neobvezujući mandat jedan je od demokratskih standarda, a promjene političkih opredjeljenja stvar su volje svakog pojedinca.
Vladimir Šarunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlaže se ukidanje mogućnosti višestrukog obavljanja dužnosničkih funkcija u predstavničkim tijelima i izvršnoj vlasti na svim razinama - lokalnoj, regionalnoj i državnoj (npr. onemogućiti da istovremeno ista osoba bude općinski vijećnik, gradski vijećnik, županijski vijećnik i/ili zastupnik u Hrvatskom saboru) te također broj mandata istih na maksimalno dva. Odbijen Navedeno nije predmet uređenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, već Zakona o lokalnim izborima. Što se tiče ograničavanja broja mandata lokalnih dužnosnika, upravo je u duhu demokracije davanje na volju biračima da za svoje predstavnike i čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima, pri čemu bi ograničavanje broja mandata predstavljalo zapreku za izražavanje volje birača.
Sanjin Matijević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA U članku 38. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Član tijela iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu spomenutog tijela." OBRAZLOŽENJE: Mnoga radna tijela (odbori i sl.) predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave sačinjena su od osoba koje nisu nužno ujedno i članovi predstavničkog tijela, stoga bi se ovom odredbom te osobe zakonski izjednačile s osobama koje to jesu, a u smislu predložene izmjene članka 31. Zakona (članak 6. nacrta prijedloga Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj samoupravi). S obzirom da u radnim tijelima svi članovi istih sudjeluju ravnopravno, bilo bi potrebno izjednačiti ih ne samo u obvezama, već i u pravima. Odbijen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kao sustavnim propisom kojim se uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad ne mogu se propisivati prava drugih osoba, odnosno konkretno osoba koje nisu članovi predstavničkih tijela. S tim u vezi Zakon u članku 31. propisuje samo osnovna prava članova predstavničkih tijela jedinica te se u istom članku upućuje da se ostala prava i dužnosti članova predstavničkih tijela utvrđuju općim aktima jedinice, odnosno statutom i poslovnikom. Slijedom navedenog, Zakon propisuje samo temeljna prava članova predstavničkih tijela, dok se ostala prava, kao i pitanje prava članova radnih tijela prepušta regulaciji statutom i poslovnikom. Naime, Zakon člankom 38. regulaciju svih pitanja vezanih uz radna tijela predstavničkog tijela – sastav, broj članova, djelokrug, način rada, pa i prava prepušta regulaciji od strane jedinice (poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju).
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažemo odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Predstavničku demokraciju ove izmjene i dopune ograničavaju i slabe time što dodatno jačaju općinske načelnike, gradonačelnike i župane nauštrb predstavničkih tijela građana. Prema predloženim izmjenama, naime, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio lokalni čelnik, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ovo je u suprotnosti s čl. 133 st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, koji kaže da je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”. Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati male diktatore koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Da su građani u vrijeme izbora željeli da lokalni čelnik ima apsolutnu vlast, njegovu bi listu na izborima za predstavničko tijelo podržali s više od 50 posto glasova. Činjenica da općinski načelnici, gradonačelnici i župani u predstavničkom tijelu moraju sastavljati koalicije znači da se moraju potruditi da politike koje provode odražavaju želje većine stanovnika općine, grada ili županije. Izravnu demokraciju, odnosno izravno sudjelovanje građana u politici, ove izmjene i dopune ograničile bi člankom 8. koji bi razdoblje u kojem građani ne mogu smijeniti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana prije idućih redovnih izbora produžio na 12 mjeseci, dok se dosad ograničenje odnosilo na godinu u kojoj se održavaju idući redovni izbori. Ministar uprave u javnim istupima u kojima brani ove izmjene zakona spominje koristi za građane – stabilnost i financijske uštede. Međutim, dok se priča o koristima za građane, tim istim građanima dodatno se ograničava pravo da izravno utječu na život u njihovim sredinama. Ministar u javnim istupima građane također straši nestabilnošću koja nas navodno čeka u 2018. godini, odnosno s potencijalnih 150 prijevremenih izbora, iako je godišnji prosjek prijevremenih lokalnih izbora od 2009. do danas – devet. Ove izmjene Zakona također bi ukinule obvezu malih općina i gradova da imaju samo jedan upravni odjel te olakšale razrješenje pročelnika, što bi zajedno dovelo do povećanja troškova i broja pročelničkih mjesta, odnosno do novih političkih zapošljavanja i dodatne politizacije lokalnog upravnog aparata. Odbijen Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pristupilo se upravo u cilju jačanja lokalne demokracije. Netočno je da se ovim zakonom slabi predstavničku demokraciju i u bilo kojem smislu dovodi u pitanje ustavno pravo na lokalnu samoupravu koje se ostvaruje preko predstavničkih tijela. Institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Podsjećamo naime da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. U razdoblju od 2013. do danas to je razlogom za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. U tom periodu do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u 50 jedinica lokalne samouprave. To je odnosu na ukupan broj jedinica možda statistički neznatan postotak. Međutim, promatraju li se pojedinačni slučajevi, neupitna je činjenica da problem nedonošenja proračuna predstavlja blokadu za jedinicu – jedinica se nalazi u posebnoj situaciji nepostojanja izabranog predstavničkog i izvršnog tijela čime je otežano njezino uredno i normalno funkcioniranje. Pored toga, i činjenica da je u nekim jedinicama taj institut primijenjen tijekom mandata i po dva puta, dakle, da u istoj jedinici u četiri godine proračun nije donesen dva puta, pokazuje određene sustavne manjkavosti te neophodnu potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Ovim zakonom se i nadalje propisuje posljedica nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju i to tako da u prvoj fazi bude raspušteno samo predstavničko tijelo, a u drugoj istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo. Pored toga, Zakon predviđa i mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. Prema tome, nikako se ne može govoriti o slabljenju predstavničke demokracije. Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština su i nadalje predstavnička tijela građana i tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinice. Naprotiv, ovim Zakonom se upravo jača politička stabilnost u jedinicama na način da se stvara odgovarajući mehanizam ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela te time osigurava kontinuiteta u njihovu radu. U tom je smislu nejasno zaključivanje da lokalni čelnik (općinski načelnik, gradonačelnik i župan) imaju apsolutnu vlast, niti je jasno iz kojeg dijela zakona proizlazi takav zaključak s obzirom da prema ovom Nacrtu prijedloga zakona izvršno tijelo u jedinici ne dobiva nikakve nove ovlasti, niti se istovremeno na bilo koji način umanjuju, odnosno smanjuju ovlasti predstavničkog tijela. Naime, netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
mirela mikić muha NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Predstavničku demokraciju ove izmjene i dopune ograničavaju i slabe time što dodatno jačaju općinske načelnike, gradonačelnike i župane nauštrb predstavničkih tijela građana. Prema predloženim izmjenama, naime, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je lokalni čelnik predložio, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ovo je u suprotnosti s čl. 133 st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, koji kaže da je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”. Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati vladare s apsolutnim ovlastima koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Nadalje, smatram da je broj mandata za općinske načelnike, gradonačelnike i župane nužno ograničiti na dva. Odbijen Nejasna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije i stvaranju apsolutne vlasti izvršnog tijela na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela, niti se izvršnom tijelu ne daju nove ovlasti. Naprotiv, ovim Zakonom se upravo jača politička stabilnost u jedinicama na način da se stvara odgovarajući mehanizam ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela te time osigurava kontinuiteta u njihovu radu. Što se tiče tvrdnji u svezi propisanog raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, napominje se da institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Ujedno, podsjećamo da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. Tek je s navedenim Zakonom iz 2012. godine uveden institut istovremenog raspuštanja i razrješenja kojim je uvedena odgovornost i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Navedena odgovornost se ovim Zakonom ne ukida – kao prvo, Zakon predviđa mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja, odnosno njegovo razrješenje istovremeno s raspuštanjem predstavničkog tijela ako predstavničko tijelo po drugi put za redom ne donese proračun. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Što se tiče ograničavanja broja mandata lokalnih dužnosnika, upravo je u duhu demokracije davanje na volju biračima da za čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima, pri čemu bi ograničavanje broja mandata predstavljalo zapreku za izražavanje volje birača.
Vlasta Radović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Članak 48. stavak 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor propisuje: "Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune." Slijedom prethodnog smatram da bi trebalo pristupiti donošenju novog Zakona. Vezano za članak 28. postojećeg Zakona smatram da bi svakako trebalo smanjiti broj članova Predstavničkog tijela jer ovako veliki broj članova povlači za sobom i veći broj političkih opcija koje često samo radi vlastite promidžbe i vlastitih interesa koče donošenje odluka a time i razvoj jedinica. Također, ne male viječničke naknade kao i ostale privilegije nepotrebno opterećuju proračune jedinica. U članku 43. postojećeg Zakona navedeno je da gradonačelnika u slučaju „duže odsutnosti“ zamjenjuje zamjenik. Ostavljena je mogućnost različitog tumačenja “duže odsutnosti“, a time i dvojba zamjeniku u kojem trenutku preuzima obavljanje dužnosti gradonačelnika. S tim u vezi bilo bi potrebno odrediti točan broj dana eventualne odsutnosti nakon koje zamjenik preuzima obvezu obavljanja dužnosti gradonačelnika. Npr. „u slučaju odsutnosti duže od 5 radnih dana“. Odbijen Predložene izmjene i dopune ne zadiru u sam sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga se nije prišlo izradi novoga zakona, već izmjenama i dopunama važećeg. Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ostvaruje se preko njenih predstavničkih tijela koja se sastoje od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Broj članova predstavničkih tijela smanjen je izmjenama i dopunama Zakona iz 2012., odnosno broj članova pojedine jedinice utvrđen je točnim brojem ovisno o broju stanovnika jedinice, a što je omogućilo ravnomjerniju raspodjelu broja članova predstavničkih tijela jedinica približno iste veličine. Uz to, nastavno na prava koja ostvaruju članovi predstavničkih tijela, predloženim izmjenama i dopunama Zakona ta prava se na neki način „ograničavaju“ vezivanjem istih uz prisutnost na sjednici predstavničkog tijela. Glede zamjene izvršnog tijela u slučaju duže odsutnosti i prijedloga da se točno definira broj dana odsutnosti izvršnog tijela, ističe se da se s općinskim načelnikom, gradonačelnikom i županom biraju i njihovi zamjenici po istom postupku kao i oni, na neposrednim izborima. Slijedom navedenog, zamjenici imaju i izborni i zakonski (članak 43.) legitimitet za zamjenu općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, a vremensko ograničavanje je teško provedivo jer se ne može primjerice predvidjeti trajanje bolesti.
Tihomir Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Poštovani, savjetujem Vam odustajanje od donošenja izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi u ovom obliku. Predlažem Vam donošenje potpuno novog Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi,u kojem će biti respektirana upravna znanost i njeno mišljenje o optimalnom broju lokalnih (gradova i općina) i regionalnih (županija) jedinica u Hrvatskoj. Ugledajmo se, u druge napredne zemlje, npr.Dansku, koja je to napravila prije 10-etak godina. Također, poštujmo i demokratsko načelo, da predstavničko tijelo nadzire izvršnu vlast,bez obzira kako ona bila birana,direktno ili posredno kroz vijeće/skupštinu. Srdačno! Tihomir Majić Odbijen Član Radne grupe za izradu ovog Nacrta prijedloga zakona je i predstavnik akademske zajednice, koji je sudjelovao u radu te Radne grupe. Napominjemo da se broj općina, gradova i županija ne regulira ovim zakonom već Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Nije jasna tvrdnja da predstavničko tijelo nema mogućnost kontrole izvršnog tijela s obzirom da je smisao uvođenja neposrednog izbora lokalnog izvršnog tijelo koje se sada ne bira više iz reda članova predstavničkog tijela, da odgovara isključivo svojem biračkom tijelu, dakle, građanima. Lokalni dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti te s obzirom da ih neposredno biraju građani, odnosno birači, za obnašanje svojih dužnosti odgovaraju upravo onima koji su ih i izabrali, tj. biračima.
Željko Grupković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem potpuno odustajanje od donošenja Zakona, kako bi postojeći razlozi zbog kojih Vlada RH mora raspustiti predstavničko tijelo ostali onakvi kakvi jesu. Prema predloženim izmjenama, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ako bi se ovakav zakon usvojio, vrijedila bi jedna pravila na razini države, a sasvim drugačija na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, ako na državnoj razini Sabor ne usvoji državni proračun do kraja prvog tromjesečje tekuće godine za tu godinu, raspušta se i Sabor i Vlada. Ako bi se usvojile predložene izmjene Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, zbog ne donošenja proračuna raspuštalo bi se predstavničko tijelo, ali ne i nositelj izvršne vlasti. Lokali čelnik dobio bi apsolutnu moć, a predstavničko tijelo bi izgubilo svaki smisao i kao i mogućnost da predstavlja volju građana. Osim toga, donošenje proračuna jedini je trenutak u kojem predstavničko tijelo može utjecati na proračun, budući da zakon ne predviđa nikakve sankcije za lokalnog čelnika ako izvršenje proračuna nije u skladu s planom ili u skladu s potrebama građana. Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati vladare s apsolutnim ovlastima koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Nadalje, smatram da je broj mandata za općinske načelnike, gradonačelnike i župane nužno ograničiti na dva. Odbijen Institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Podsjećamo naime da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. U razdoblju od 2013. do danas to je razlogom za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. U tom periodu do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u 50 jedinica lokalne samouprave. To je odnosu na ukupan broj jedinica možda statistički neznatan postotak. Međutim, promatraju li se pojedinačni slučajevi, neupitna je činjenica da problem nedonošenja proračuna predstavlja blokadu za jedinicu – jedinica se nalazi u posebnoj situaciji nepostojanja izabranog predstavničkog i izvršnog tijela čime je otežano njezino uredno i normalno funkcioniranje. Pored toga, i činjenica da je u nekim jedinicama taj institut primijenjen tijekom mandata i po dva puta, dakle, da u istoj jedinici u četiri godine proračun nije donesen dva puta, pokazuje određene sustavne manjkavosti te neophodnu potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Ovim zakonom se i nadalje propisuje posljedica nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju i to tako da u prvoj fazi bude raspušteno samo predstavničko tijelo, a u drugoj istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo. Pored toga, Zakon predviđa i mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. Stoga se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne daje nikakva apsolutna moć čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, niti se dovodi u pitanje uloga predstavničkog tijela. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Što se tiče ograničavanja broja mandata lokalnih dužnosnika, upravo je u duhu demokracije davanje na volju biračima da za čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima, pri čemu bi ograničavanje broja mandata predstavljalo zapreku za izražavanje volje birača.
Sandra Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem potpuno odustajanje od donošenja Zakona, kako bi postojeći razlozi zbog kojih Vlada RH mora raspustiti predstavničko tijelo ostali onakvi kakvi jesu. Prema predloženim izmjenama, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ako bi se ovakav zakon usvojio, vrijedila bi jedna pravila na razini države, a sasvim drugačija na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, ako na državnoj razini Sabor ne usvoji državni proračun do kraja prvog tromjesečje tekuće godine za tu godinu, raspušta se i Sabor i Vlada. Ako bi se usvojile predložene izmjene Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, zbog nedonošenja proračuna raspuštalo bi se predstavničko tijelo, ali ne i nositelj izvršne vlasti. Lokali čelnik dobio bi apsolutnu moć, a predstavničko tijelo bi izgubilo svaki smisao i kao i mogućnost da predstavlja volju građana. Osim toga, donošenje proračuna jedini je trenutak u kojem predstavničko tijelo može utjecati na proračun, budući da zakon ne predviđa nikakve sankcije za lokalnog čelnika ako izvršenje proračuna nije u skladu s planom ili u skladu s potrebama građana. Odbijen Institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Podsjećamo naime da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. U razdoblju od 2013. do danas to je razlogom za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. U tom periodu do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u 50 jedinica lokalne samouprave. To je odnosu na ukupan broj jedinica možda statistički neznatan postotak. Međutim, promatraju li se pojedinačni slučajevi, neupitna je činjenica da problem nedonošenja proračuna predstavlja blokadu za jedinicu – jedinica se nalazi u posebnoj situaciji nepostojanja izabranog predstavničkog i izvršnog tijela čime je otežano njezino uredno i normalno funkcioniranje. Pored toga, i činjenica da je u nekim jedinicama taj institut primijenjen tijekom mandata i po dva puta, dakle, da u istoj jedinici u četiri godine proračun nije donesen dva puta, pokazuje određene sustavne manjkavosti te neophodnu potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Ovim zakonom se i nadalje propisuje posljedica nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju i to tako da u prvoj fazi bude raspušteno samo predstavničko tijelo, a u drugoj istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo. Pored toga, Zakon predviđa i mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. Stoga se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne daje nikakva apsolutna moć čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, niti se dovodi u pitanje uloga predstavničkog tijela. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Povlačenje paralele s odnosom Sabora i Vlade nije adekvatno ni u svojoj suštini, a treba imati na umu i činjenicu da se općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju neposredno. Što se tiče sankcija za lokalne čelnike vezano uz izvršenje proračuna, ta pitanja predmetom su uređenja propisa kojima se uređuje financiranje, proračun i fiskalna odgovornost, a ne ovoga Zakona.
Ines Bojanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Predstavničku demokraciju ove izmjene i dopune ograničavaju i slabe time što dodatno jačaju općinske načelnike, gradonačelnike i župane nauštrb predstavničkih tijela građana. Prema predloženim izmjenama, naime, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je lokalni čelnik predložio, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ovo je u suprotnosti s čl. 133 st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, koji kaže da je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”. Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati vladare s apsolutnim ovlastima koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Odbijen Nejasna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije I stvaranju apsolutne vlasti izvršnog tijela na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela, niti se izvršnom tijelu ne daju nove ovlasti. Naprotiv, ovim Zakonom se upravo jača politička stabilnost u jedinicama na način da se stvara odgovarajući mehanizam ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela te time osigurava kontinuiteta u njihovu radu. Što se tiče tvrdnji u svezi propisanog raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, napominje se da institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Ujedno, podsjećamo da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. Tek je s navedenim Zakonom iz 2012. godine uveden institut istovremenog raspuštanja i razrješenja kojim je uvedena odgovornost i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Navedena odgovornost se ovim Zakonom ne ukida – kao prvo, Zakon predviđa mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja, odnosno njegovo razrješenje istovremeno s raspuštanjem predstavničkog tijela ako predstavničko tijelo po drugi put za redom ne donese proračun. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Marko Torjanac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Predstavničku demokraciju ove izmjene i dopune ograničavaju i slabe time što dodatno jačaju općinske načelnike, gradonačelnike i župane nauštrb predstavničkih tijela građana. Prema predloženim izmjenama, naime, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je lokalni čelnik predložio, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ovo je u suprotnosti s čl. 133 st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, koji kaže da je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”. Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati male diktatore koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Da su građani u vrijeme izbora željeli da lokalni čelnik ima apsolutnu vlast, njegovu bi listu na izborima za predstavničko tijelo podržali s više od 50 posto glasova. Činjenica da općinski načelnici, gradonačelnici i župani u predstavničkom tijelu moraju sastavljati koalicije znači da se moraju potruditi da politike koje provode odražavaju želje većine stanovnika općine, grada ili županije.” Izravnu demokraciju, odnosno izravno sudjelovanje građana u politici, ove izmjene i dopune ograničile bi člankom 8. koji bi razdoblje u kojem građani ne mogu smijeniti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana prije idućih redovnih izbora produžio na 12 mjeseci, dok se dosad ograničenje odnosilo na godinu u kojoj se održavaju idući redovni izbori. Ministar uprave u javnim istupima u kojima brani ove izmjene zakona spominje koristi za građane – stabilnost i financijske uštede. Međutim, dok se priča o koristima za građane, tim istim građanima dodatno se ograničava pravo da izravno utječu na život u njihovim sredinama. Ministar u javnim istupima građane također straši nestabilnošću koja nas navodno čeka u 2018. godini, odnosno s potencijalnih 150 prijevremenih izbora, iako je godišnji prosjek prijevremenih lokalnih izbora od 2009. do danas – devet. Ove izmjene Zakona također bi ukinule obvezu malih općina i gradova da imaju samo jedan upravni odjel te olakšale razrješenje pročelnika, što bi zajedno dovelo do povećanja troškova i broja pročelničkih mjesta, odnosno do novih političkih zapošljavanja i dodatne politizacije lokalnog upravnog aparata. Odbijen Nije jasna tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Prijedlogom zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. U odnosu na tvrdnju da će zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju biti (u prvoj fazi) raspušteno samo predstavničko tijelo, a ne i razriješeno izvršno tijelo (kako je to sada prema važećem Zakonu), podsjećamo da institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo je razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. Tek od primjene mjerodavnih odredbi tog Zakona od travnja 2013. god. pa do danas to je razlogom za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. Primjena tog instituta u praksi je pokazala određene manjkavosti te nužnu potrebu za pronalaskom novog mehanizma ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela u donošenju proračuna. Odnos između ta dva tijela u navedenom postupku redefiniran je na način da će se u prvom koraku raspustiti predstavničko tijelo zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, a u drugom koraku će doći do istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja. Ovakvim uređenjem pitanja vezanih uz donošenje proračuna nastoji se osigurati jača stabilnost u odnosima između predstavničkog i izvršnog tijela. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Također, zbog razloga jačanja stabilnosti izvršnog tijela, kao i osiguranja kontinuiteta u radu tog tijela, predložene su izmjene u pogledu mogućnost pokretanja referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. S tim u vezi, ovom prilikom ukazujemo da u mandatu 2013.-2017. nije bio proveden ni jedan referendum za opoziv nositelja izvršnih ovlasti na lokalnoj razini. Što se tiče ukidanja obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za tzv. male jedinice lokalne samouprave (one koje imaju do 3.000 stanovnika), ističe se da se upravo u interesu samih jedinica, pogotovo onih koje su neovisno o broju stanovnika, financijski stabilne i jake, prepušta na volju da u okviru svojeg samoupravnog djelokruga ustroje umjesto jedinstvenog upravnog odjela, veći broja upravnih tijela sukladno svojim potrebama i mogućnostima. Znači, ukida se predmetna obveza, no to ne znači da će sve male jedinice automatski ustrojiti više upravnih odjela.
Zorislav Šubarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Predstavničku demokraciju ove izmjene i dopune ograničavaju i slabe time što dodatno jačaju položaj i moć općinskih načelnika, gradonačelnika i župana nauštrb predstavničkih tijela građana. Prema predloženim izmjenama, naime, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je lokalni čelnik predložio, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik/ica bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ovo je u suprotnosti s čl. 133 st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, koji kaže da je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi “preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”. Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati vladare s apsolutnim ovlastima koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Odbijen Nije jasna tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije i stvaranju apsolutne vlasti izvršnog tijela na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela, niti se izvršnom tijelu ne daju nove ovlasti. Naprotiv, ovim Zakonom se upravo jača politička stabilnost u jedinicama na način da se stvara odgovarajući mehanizam ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela te time osigurava kontinuiteta u njihovu radu. Što se tiče tvrdnji u svezi propisanog raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, napominje se da institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Ujedno, podsjećamo da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. Tek je s navedenim Zakonom iz 2012. godine uveden institut istovremenog raspuštanja i razrješenja kojim je uvedena odgovornost i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Navedena odgovornost se ovim Zakonom ne ukida – kao prvo, Zakon predviđa mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja, odnosno njegovo razrješenje istovremeno s raspuštanjem predstavničkog tijela ako predstavničko tijelo po drugi put za redom ne donese proračun. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Marina Pavković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Gradonačelnik i predstavničko tijelo biraju se istovremeno na lokalnim izborima. Demokratski, voljom birača. Kontrolno tijelo rada gradonačelnika kao izvršne vlasti je lokalno predstavničko tijelo. Ono je korektiv upravljanja gradske vlasti, kako po pitanju proračuna tako i po pitanju svih aktivnosti koje su gradonačelniku u izvršnoj, a predstavničkom tijelu u zakonodavnoj ovlasti. Po sadašnjem zakonu neprihvaćanje proračuna rezultira novim izborima i za gradonačelnika i za predstavničko tijelo (Gradsku skupštinu, Gradsko vijeće itd). Po novom prijedlogu zakona u slučaju neizglasavanja proračuna biralo bi se samo novo predstavničko tijelo. To dovodi u neravnopravnu poziciju vijećnike u odnosu na gradonačelnika, jer su i jedni i drugi birani u istom trenutku demokratskog odlučivanja. Njihovo moguće nefunkcioniranje može rezultirati jedino i isključivo ponovnim izborima i za gradonačelnika i za vijećnike. S tim u vezi ovaj prijedlog izmjena zakona je loš. Nepravedan je i ograničavajući za birače. Potiče političku nestabilnost, te s tim vezan oportunizam i političke kalkulacije. Uz sve to upitna je i ustavnost prijedloga. Očekujem da se od ovakvih izmjena zakona odustane. Odbijen Institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Podsjećamo naime da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. U razdoblju od 2013. do danas to je razlogom za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. U tom periodu do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u 50 jedinica lokalne samouprave. To je odnosu na ukupan broj jedinica možda statistički neznatan postotak. Međutim, promatraju li se pojedinačni slučajevi, neupitna je činjenica da problem nedonošenja proračuna predstavlja blokadu za jedinicu – jedinica se nalazi u posebnoj situaciji nepostojanja izabranog predstavničkog i izvršnog tijela čime je otežano njezino uredno i normalno funkcioniranje. Pored toga, i činjenica da je u nekim jedinicama taj institut primijenjen tijekom mandata i po dva puta, dakle, da u istoj jedinici u četiri godine proračun nije donesen dva puta, pokazuje određene sustavne manjkavosti te neophodnu potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Ovim zakonom se i nadalje propisuje posljedica nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju i to tako da u prvoj fazi bude raspušteno samo predstavničko tijelo, a u drugoj istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo. Pored toga, Zakon predviđa i mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. Stoga se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne daje nikakva apsolutna moć čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, niti se dovodi u pitanje uloga predstavničkog tijela. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Ustavnost navedenog prijedloga ni po čemu nije upitna.
Pametno NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje: "Nacrt zakona") prethodila je rasprava o "Obrascu prethodne procjene" (dalje: "Obrazac") koja je bila provedena od 30.08 do 14.09.2017. (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=5921). Postojeće zakonsko rješenje prema kojem se, u slučaju neusvajanja proračuna JLS i JLP(R)S, istovremeno raspuštaju predstavnička tijela i razrješuju gradonačelnici, načelnici odnosno župani, dio je Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi od 29. prosinca 2012. a isti se prvi put se primjenjivao u mandatu lokalne samouprave 2013-2017. U trenutku provedbe javne rasprave o Obrascu, još nije bio poznat prijedlog Nacrta zakona, što je onemogućavalo cjelovit uvid u namjere i ciljeve predlagatelja. Stoga je tek sada, kada su oba dokumenta dostupna i poznata, moguće dati cjelovite i sveobuhvatne komentare na prijedlog Nacrta zakona. Za objektivno sagledavanje svrhe Nacrta zakona ključno je proniknuti u motive predlagatelja za pokretanjem izmjena. Što je problem u postojećem zakonu i zašto je potrebna njegova izmjena, temeljem koje stručne podloge, dokaza i argumenata odnosno temeljem kojih analiza je utvrđena i objašnjena potreba za izradom Nacrta zakona? U tekstu obrasca prethodne procjene u svezi gornjih pitanja se navodi: U "Identifikaciji problema" (Točka 2.1. Obrasca) konstatira se da između predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna postoji "neodgovarajuća ravnoteža". Obrazlažući potrebu izrade Izmjena zakona (točka 2.2. Obrasca), predlagatelj konstatira da su Izmjene zakona potrebne "radi jačanja odgovornosti predstavničkog tijela, posebno u postupku donošenja proračuna jedinice". Umjesto navođenja dokaza, argumenata i analize koja bi potvrdila potrebu za izmjenom zakona, u točci 2.3. Obrasca se konstatira da je "primjena instituta istovremenog raspuštanja i razrješenja u praksi dovela do povećanog broja prijevremenih lokalnih izbora, što uzrokuje neplanirane troškove" i što "..otežava normalno funkcioniranje JLS". Navodi se također da je u prošlom mandatu (2013-2017), od 50 JLS u kojima proračun nije donesen, u 38 slučajeva došlo do prijevremenih izbora. Ovom reakcijom, stranka Pametno želi skrenuti pozornost na sljedeće: Činjenice su sljedeće: U razdoblju 2013-2017, od ukupno približno 2.300 postupaka usvajanja proračuna, tek 50 prijedloga proračuna nije usvojeno. Do istovremeng raspuštanja predstavničkih i izvršnih tijela i prijevremenih izbora došlo je tek 38 puta (1,65%). U čak 97,8% slučajeva pronađen je kompromis između gradonačelnika, načelnika ili župana i njihovih predstavničkih tijela i proračun je usvojen. Navedeno ne da ne dokazuje potrebu za izmjenama i upućivanjem ovakvog Nacrta zakona, već dokazuje upravo obrnuto - do istovremenog raspuštanja predstavničkog i izvršnog tijela te posljedično do prijevremenih izbora, temeljem neusvajanja proračuna primjenom postojećeg zakonskog rješenja, dolazi tek iznimno, tj. u tek 1,65% slučajeva. Sadašnje zakonsko uređenje odnosa u svezi proračuna predstavlja praktično jedini značajan instrument kontrole rada izvršne vlasti koji predstavničko tijelo ima. Smatramo kako je upravo odredba o istovremenom raspuštanju i predstavničkog i izvršnog tijela donijela nemjerljiv, preventivni učinak u mogućoj značajnijoj demonstraciji samovolje pojedinaca. Posljednji slučajevi sumnjivih manipulacija i zlouporaba proračunskim sredstvima, na koje ukazuje državna revizija, upućuju upravo na potrebu postroženja nadzora nad trošenjem proračunskih sredstava i nad ukupnim radom gradonačalnika, načelnika i župana. Praktično slabljenje utjecaja predstavničkog tijela na sam proračun, što se predlaže ovim Nacrtom zakona, stoga je korak u pogrešnom smjeru. S ovim neprihvatljivim prijedlogom koegzistentna su, i jednako neprihvatljiva, obrazloženja data kroz javne nastupe i od strane ministra Kuščevića, a to je da u slučaju neprihvaćanja predloženog proračuna "vijeće i skupština nisu napravili svoj posao i oni se raspuštaju" (19. Rujna 2017, HRT 1, emisija "Tema dana"). Obzirom da je nedostatak informiranosti isključen, ovakve izjave mogu se smatrati manipulacijom, dok izjavu u istom nastupu da "mi ne želimo 150 i nešto prijevremenih izbora" bjelodano demantiraju prethodno iznesene činjenice i brojke o tek 38 prijevremenih izbora u prošle 4 godine, koje je iznijelo isto ministarstvo koje je i predlagač Nacrta zakona. Stranka Pametno se oštro protivi ovakvim izmjenama Zakona i smatra kako one idu u potpuno pogrešnom smjeru. Jedini razlog za ovakve promjene Pametno vidi u činjenici da vladajuća stranka trenutno ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana (62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika i 12 od 20 župana) te ovim intervencijama, kroz trenutni vladajući položaj na nacionalnoj razini, želi učvrstiti vlast i umanjiti nadzor nad vlastitim dužnosnicima i na lokalnoj razini. Predložen Nacrt zakona sadrži i druga loša rješenja, poput otežavanja provedbe referenduma i otvara prostor za deprofesionalizaciju, odnosno politizaciju stručnih upravnih tijela u gradovima i općinama. Predloženim se Nacrtom zakona ne "jača odgovornost predstavničkih tjela" već upravo obrnuto. Ne ispravlja se "neravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela kod usvajanja proračuna" već se ona generira. Stoga jedino preostaje zaključiti da je pravi motiv za izmjenom zakona namjera da se intervencijom središnje vlasti ojača položaj za trenutno najveći broj dužnosnika vladajućeg HDZ-a, dok je i šutnja SDP-a, druge stranke s najvećim brojem dužnosnika na lokalnoj razini, također znakovita. Što se "smanjenja troškova zbog prijevremenih izbora" tiče, treba imati na umu da je cijena dokazano iznimnih i vrlo rijetkih prijevremenih izbora drastično manja nego cijena jačanja samovolje i mogućih malverzacija, koje bi se pojavile u slučaju prihvaćanja ovakog Nacrta zakona. Stranka Pametno predlaže povlačenje predloženog Nacrta zakona u cijelosti. Umjesto nove, već 8. izmjene 17 godina starog, zastarjelog i neracionalnog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Pametno poziva na izradu i provedbu cjelovite reforme lokalne samouprave, kojom će biti obuhvaćeno i novo ustrojstvo, kojom će se provesti upravna i financijska decentralizacija, a lokalna samouprava učiniti neovisnom o središnjoj vlasti, kojom će stručne službe biti depolitizirane, koja će dovesti do toga da je lokalna samouprava u cijelosti racionalnija i po načelu subsidijarnosti sposobna svojim građanima pružiti najkvalitetniju uslugu. Primljeno na znanje U trenutku savjetovanja za Obrazac prethodne procjene nije ni trebao biti poznat Nacrt prijedloga zakona. Upravo stoga se i provodi savjetovanje o prethodnoj procjeni prije izrade teksta Nacrta prijedloga zakona. U razdoblju od 2013. do danas nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju razlog je za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. U tom periodu do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u 50 jedinica lokalne samouprave. To je odnosu na ukupan broj jedinica možda statistički neznatan postotak. Međutim, promatraju li se pojedinačni slučajevi, neupitna je činjenica da problem nedonošenja proračuna predstavlja blokadu za jedinicu – jedinica se nalazi u posebnoj situaciji nepostojanja izabranog predstavničkog i izvršnog tijela čime je otežano njezino uredno i normalno funkcioniranje. Pored toga, i činjenica da je u nekim jedinicama taj institut primijenjen tijekom mandata i po dva puta, dakle, da u istoj jedinici u četiri godine proračun nije donesen dva puta, pokazuje određene sustavne manjkavosti te neophodnu potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Ovim zakonom se i nadalje propisuje posljedica nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju i to tako da u prvoj fazi bude raspušteno samo predstavničko tijelo, a u drugoj istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo. Pored toga, Zakon predviđa i mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. Podsjećamo naime da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. Dakle, posljedica za nedonošenje proračuna, koji je temeljni financijski akt svake jedinice i ogledalo njezine politike u cjelini, oduvijek je zakonom bila i treba biti propisana. Ovim Nacrtom prijedloga ni po čemu nije oslabljen utjecaj predstavničkog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Donošenje ovoga zakona nije zapreka za provođenje cjelovite reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave, već upravo suprotno – predstavlja prvi korak.
Višnja Vitas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Savjetujem da se ovakve izmjene zakona ne donose. Predstavnička tijela građana su po Ustavu RH najviša tijela putem kojih građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu. Slabljenje vijeća i skupština kod njihove najvažnije funkcije - donošenja proračuna - i vršenje pritiska na njih da praktički prihvate bilo kakav proračun kojeg predlože lokalni čelnici, je neprihvatljivo. Funkcije gradonačelnika i župana, te općinskih načelnika, ograničiti na dva mandata. Odbijen Nije točno da se ovim zakonom slabi utjecaj predstavničkog tijela. Upravo ovim zakonom uvodi se obveza općinskog načelnika, gradonačelnika i župana za predlaganje proračuna jedinice predstavničkom tijelu, i to proračuna koji mora sadržavati realno planirane prihode i rashode u skladu s posebnim propisima. Ujedno se uvodi i njegova odgovornost te će u slučaju ako ne predloži proračun, biti razriješen. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Vezano uz ograničavanje broja mandata općinskih načelnika i gradonačelnika, upravo je u duhu demokracije davanje na volju biračima da za čelnike svojih lokalnih jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima, pri čemu bi ograničavanje broja mandata predstavljalo zapreku za izražavanje volje birača.
Milan Brigljević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Ove izmjene zakona smanjuju transparentnost rada lokalne uprave i uništavaju korijene demokratskih procesa, odnosno onemogućuju građane da posredstvom vijećnika sudjeluju u kreiranju i provođenju političkih i ekonomskih odluka. Ovakvim prijedlogom vraćamo se u autokratski polufeudalni sustav koji bi omogućio nekontrolirano upravljanje i potpuno suspendirao ulogu vijeća. Prihvaćanjem Zakona u ovakvom obliku je protivno demokratskim principima a objašnjenja kako se postiže efikasnost upravljanja su u stvari objašnjenja kako demokracija nije prihvatljiva jer je preskupa. Ako se vijeće isključi iz sustava upravljanja a to će se dogoditi ovakvim prihvaćanjem Zakona, onda ni vijeće više nema smisla, pa bi bilo potrebno potpuno redefinirati svrhu tog Zakona i cijeli politički sustav. Naš sustav bi se trebao zasnivati na demokratskim principima i svakako mora biti u skladu s Ustavom. Ovakav prijedlog Zakona pogoduje zlouporabama koje su i onako velike a usvajanjem ovog prijedloga, više neće biti ni formalnih prepreka zlouporabama župana, gradonačelnika i načelnika općina. Ovakvim prijedlogom Vlada nastupa kao zaštitnik zlouporaba i protivnik demokracije. Stoga predlažemo da se u potpunosti odustane od ovog prijedloga Zakona o lokalnoj samoupravi i da se naprave kvalitetan prijedlog izmjena, koji će poticati demokratske procese a ne gušiti ih. Primljeno na znanje Navedene kvalifikacije nisu prihvatljive. Nacrt prijedloga zakona upravo je usmjeren na jačanje lokalne demokracije te se njime ni u kojem smislu ne suspendira uloga predstavničkog tijela niti se ono isključuje iz sustava upravljanja u bilo kojem smislu, a naročito se ne pogoduje zlouporabama niti ih se štiti na bilo koji način. Ovim Nacrtom prijedloga zakona se izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Vesna Vrga Perović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer je u suprotnosti s Ustavom RH zajamčenim pravom na samoupravu koje se "ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) PREDSTAVNIČKIH tijela”. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama se smanjuju ovlasti predstavničkih tijela i jačaju pozicije čelnika općina, gradova i županija, a time se izvrće volja birača. Posebno je problematičan Članak 25. u kojem se neizglasavanjem lošeg proračuna, raspuštaju predstavnička tijela. Tko onda uopće može kontolirati i pratiti proračune lokalnih i regionalnih samouprava? Ili to upravo tako predlagaču Zakona odgovara? Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Naime, netočno je da se ovim zakonom slabi predstavničku demokraciju i u bilo kojem smislu dovodi u pitanje ustavno pravo na lokalnu samoupravu koje se ostvaruje preko predstavničkih tijela. Institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo je razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. Ovim zakonom se i nadalje propisuje posljedica nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju i to tako da u prvoj fazi bude raspušteno samo predstavničko tijelo, a u drugoj istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo. Pored toga, Zakon predviđa i mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. U tom je smislu nejasno zaključivanje da lokalni čelnik (općinski načelnik, gradonačelnik i župan) imaju apsolutnu vlast, niti je jasno iz kojeg dijela zakona proizlazi takav zaključak s obzirom da prema ovom Prijedlogu zakona izvršno tijelo u jedinici ne dobiva nikakve nove ovlasti. Istovremeno, ni na koji način se ne umanjuje uloga niti smanjuju ovlasti predstavničkog tijela. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Dubravko Gašparić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Predstavničku demokraciju ove izmjene i dopune ograničavaju i slabe time što dodatno jačaju položaj i moć općinskih načelnika, gradonačelnika i župana nauštrb predstavničkih tijela građana. Prema predloženim izmjenama, naime, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je lokalni čelnik predložio, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik/ica bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Ovo je u suprotnosti s čl. 133 st. 2. Ustava RH koji kaže kako se pravo na samoupravu “ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela”, kao i čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, koji kaže da je lokalna samouprava pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova te da se to pravo provodi "preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima”. Dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati vladare s apsolutnim ovlastima koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Odbijen Nejasna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije I stvaranju apsolutne vlasti izvršnog tijela na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela, niti se izvršnom tijelu ne daju nove ovlasti. Naprotiv, ovim Zakonom se upravo jača politička stabilnost u jedinicama na način da se stvara odgovarajući mehanizam ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela te time osigurava kontinuiteta u njihovu radu. Što se tiče tvrdnji u svezi propisanog raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, napominje se da institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Ujedno, podsjećamo da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. Tek je s navedenim Zakonom iz 2012. godine uveden institut istovremenog raspuštanja i razrješenja kojim je uvedena odgovornost i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Navedena odgovornost se ovim Zakonom ne ukida – kao prvo, Zakon predviđa mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja, odnosno njegovo razrješenje istovremeno s raspuštanjem predstavničkog tijela ako predstavničko tijelo po drugi put za redom ne donese proračun. Netočna je tvrdnja o slabljenju predstavničke demokracije na lokalnoj i regionalnoj razini s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti predstavničkog tijela. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se ni izvršnom tijelu ne daju neke nove i dodatne ovlasti, stoga nije jasna tvrdnja o apsolutnoj vlasti lokalnog izvršnog tijela. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Silva Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 1. Članak 13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor propisuje potrebu pisanja rodnih pojmova pa je slijedom toga potrebno dodati novi stavak koji glasi: „Izrazi koji se koriste u ovom propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod..“ Gornji navod je potreban budući u tekstu prevladava pisanje pojmova u muškom rodu, a nije uočena odredba o rodnoj jednakosti. Prihvaćen U članku 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi dodaje se stavak 2. koji glasi: „Riječi i pojmovi u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedeni.“
Vladimir Šarunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 1. Predlažem da se ukine mogućnost obavljanja višestrukih dužnosničkih funkcija u predstavničkim tijelima i izvršnoj vlasti na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini (npr. da ista osoba bude predstavnik u općinskom, gradskom vijeću, županijskoj skupštini i Saboru) te da se trajanje tih mandata ograniči na maksimalno 2 mandata. Odbijen Pitanje obavljanja višestrukih dužnosničkih funkcija, odnosno pitanje istovremenog obnašanja više dužnosti (nespojivost) nije predmet uređenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, već Zakona o lokalnim izborima. Što se tiče ograničavanja broja mandata lokalnih dužnosnika, upravo je u duhu demokracije davanje na volju biračima da za svoje predstavnike i čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima, pri čemu bi ograničavanje broja mandata predstavljalo zapreku za izražavanje volje birača.
Marko Dadić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 1. Dosta je bilo korumpiranih i ne etičnih radnji na razini lokalne samouprave. Ovaj zakon nesmije i neće proći! Stanimo ovom lopovluku svi skupa na kraj. Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona.
Zvonimir Lauc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. Regulatorni sustav RH nije dostigao europsku razinu pri donošenju zakona i drugih propisa. Prvenstveno se to odnosi na holistički pristup i razradu određene zakonske materije. Učestalo parcijalno zakonodavno reguliranje ("amandmanske devijacije") uzrok su neadekvatne primjene propisa i iznalaženja najbolje prakse. U zakonima koji se bave lokalnom i regionalnom samoupravom, od osobite je važnosti tragati za smislom i svrhom (duhom) Europske povelje o lokalnoj samoupravi (Povelja), koju smo u cijelosti ratificirali, znači i inkorporirali u naš pravni sustav. Cilj Povelje je postizanje visoke razine decentralizacije u svim zemljama članicama te profit svih lokalnih vlasti. Stoga je važno konzultirati i relevantne dokumente, kao na primjer Comparative Analysis on the Implemetation of the European Charter of local SelfGovernment in 47 member States on the basis of the adopted Congress Recomendation on Local and Regional Democracy in memeber States, Monitoring Commitetee, CG/MONO3(2016)14, 16 June 2016. Kongres je usvojio preporuke o konzultacijama s lokalnim vlastima (Preporuka 171(2015)) gdje naglašava da je pravo lokalnih vlasti da se konzultiraju temeljno načelo europske pravne i demokratske prakse, čiji je cilj doprinijeti dobroj vladavini. U interesu promicanja dobrog upravljanja, konzultacije lokalnih vlasti trebaju biti nužan dio izrade politika (policy), omogućavajući da se želje lokalnih vlasti dobro poznaju i pravilno uzimaju u obzir u odlukama središnjih vlasti. Mehanizmi za konzultiranje trebali bi biti dobro uspostavljeni u demokratskom i političkom odnosu između države i teritorijalnih vlasti. konzultacijski procesi se općenito javljaju kako se kreću prema sustavu pregovora između vlade i teritorijalnih vlasti. Članak 5. Povelje odnosi se na određeno područje konzultacija (promjene teritorijalnih granica jedinica), dok članak 4.6. uvodi opće pravo na konzultacije, a također se odnosi na neke vodeće principe. Prema definiciji, opće odredbe članka 4.6. također se primjenjuju na specifično područje promjene granica. Zahtjev iz tog članka za "prikladan način" konzultacija treba shvatiti kao načelo "racionalnosti" konzultacija, što očito zahtijeva da se konzultacije odvijaju na način koji stvara stvarnu priliku teritorijalnim vlastima da formuliraju i artikuliraju vlastita stajališta i prijedloge. Svakako, nema jamstva da će središnje vlasti, koje imaju zakonske ovlasti. prihvaćati mišljenja subnacionalnih teritorijalnih vlasti, ali je inherentni zahtjev da ih moraju uzeti u obzir prije donošenja konačne odluke. Članak 5 Povelje sadrži proceduralnu zaštitu prava teritorijalne samouprave, to zahtijeva konzultacije sa pitanjem teritorijalne vlasti o bilo kojem planu teritorijalnog preustroja. Naglašava se da se nadležna tijela moraju obavijestiti o bilo kojem prijedlogu o promjeni granica-kako kada se to odnosi na pojedine jedinice, tako i za cijeli sustav. Prije donošenja konačne akcije, donositelj odluke dužan je ispitati stajalište teritorijalnih zajednica o kojima je riječ. Drugim riječima, svaka promjena teritorijalne vlasti može se održati tek nakon traženja mišljenja pogođenih vlasti - općina i/ili regija. Na taj način se poštuje duh Povelje, koji zahtijeva partnerstvo između središnje vlasti i teritorijalnih vlasti na temelju međusobnog povjerenja i suradnje. Primljeno na znanje Prilikom izrade propisa koji se tiču sustava lokalne samouprave uvijek se rukovodi načelima utvrđenim Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, a što je slučaj i kod izrade ovoga Nacrta prijedloga zakona. Što se tiče konzultacija s lokalnim vlastima, napominjemo da su predstavnici nacionalnih udruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave članovi Radne grupe za izradu Nacrta prijedloga ovog zakona. Također, Nacrt prijedloga zakona upućen je na mišljenje nacionalnim udrugama (neovisno o postupku javnog savjetovanja).
Zvonimir Lauc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. U članku 2, brisati novi stavak 3. Vidi obrazloženje! Odbijen Vezano uz promjenu područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, važećim je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da će se pri svakoj promjeni područja prethodno tražiti mišljenje stanovnika te jedinice, što ostaje i dalje na snazi kao obveza pri područnim promjenama. No, sukladno stavovima Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženim u odlukama broj: U-I-103/1997 („Narodne novine“, broj 50/98), U-I-772/1997, U-I-773/1997 („Narodne novine“, broj 42/99) i broj: U-I-3226/2006 („Narodne novine“, broj 8/08), iako je neophodno pribaviti mišljenje stanovnika, to mišljenje ne obvezuje niti predlagača niti zakonodavca. Stoga se ovim Zakonom utvrđuje neobveznost mišljenja stanovnika dobivenog pri promjeni područja jedinice.
Vlasta Radović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. Dodavanje novog stavka 3. je nepotrebno jer članak 31. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj propisuje: "Predlagatelji svake područne promjene dužni su pribaviti mišljenje građana s područja na koje se odnosi promjena, te očitovanje županijske skupštine na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave na koju se promjena odnosi.“ Ovakvom formulacijom novog stavka u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)….pobija se zakonska norma posebnog zakona. Druga primjedba se odnosi na činjenicu da formulacija „mišljenje nije obvezujuće“ dovodi do pravne nesigurnosti jer, ukoliko se mišljenje traži ono mora imati i određeni obvezujući učinak, u protivnom ga ne treba ni tražiti. Ovakova formulacija u suprotnosti je sa nomotehničkim pravilima koja traže „jasno i precizno izraženu namjeru donositelja propisa“. „Europska povelja o lokalnoj samoupravi“ u članku 5. propisuje: Zaštita područnih granica lokalnih jedinica Prvi svakoj promjeni lokalnog područja prethodno će se tražiti mišljenje dotične lokalne jedinice, ukoliko je moguće referendumom tamo gdje to zakon dozvoljava“. Odbijen Vezano uz promjenu područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, važećim je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (članak 7. stavak 2.) propisano da će se pri svakoj promjeni područja prethodno tražiti mišljenje stanovnika te jedinice, što ostaje i dalje na snazi kao obveza pri područnim promjenama. Slijedom toga, ne pobija se niti odredba posebnog Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. No, sukladno stavovima Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženim u odlukama broj: U-I-103/1997 („Narodne novine“, broj 50/98), U-I-772/1997, U-I-773/1997 („Narodne novine“, broj 42/99) i broj: U-I-3226/2006 („Narodne novine“, broj 8/08), iako je neophodno pribaviti mišljenje stanovnika, to mišljenje ne obvezuje niti predlagača niti zakonodavca. Stoga se ovim Zakonom utvrđuje neobveznost mišljenja stanovnika dobivenog pri promjeni područja jedinice.
Jasna Martinec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 2. Članak 2. briše se. Obrazloženje: Pitanje promjene područja jedinice lokalne samouprave uređuje se Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH. Prema tom Zakonu, mišljenje građana o područnoj promjeni nužan je uvjet valjanosti samog prijedloga područne promjene. Treba imati na umu da područnu promjenu može zatražiti i jedna trećina građana s prebivalištem na području jedinice lokalne samouprave, a svi predlagatelji područne promjene dužni su pribaviti mišljenje građana s prebivalištem na području za koje se traži promjena, pri čemu se uopće ne uzima u obzir je li mišljenje građana pozitivno ili negativno. Stoga nije jasno po kojoj osnovi predlagatelj obezvrjeđuje mišljenje građana po ovom pitanju. Odbijen Vezano uz promjenu područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, važećim je Zakonom propisano da će se pri svakoj promjeni područja prethodno tražiti mišljenje stanovnika te jedinice, što ostaje i dalje na snazi kao obveza pri područnim promjenama. No, sukladno stavovima Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženim u odlukama broj: U-I-103/1997 („Narodne novine“, broj 50/98), U-I-772/1997, U-I-773/1997 („Narodne novine“, broj 42/99) i broj: U-I-3226/2006 („Narodne novine“, broj 8/08), iako je neophodno pribaviti mišljenje stanovnika, to mišljenje ne obvezuje niti predlagača niti zakonodavca. Stoga se ovim Zakonom utvrđuje neobveznost mišljenja stanovnika dobivenog pri promjeni područja jedinice.
Majda Rubić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 3. Članak 3.a: U članku 16.st.1 dodati tekst koji glasi: "odnosno nadležnom ministarstvu za regionalni razvoj kada se radi o europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju." O b r a z l o ž e n j e : Temeljem čl. 14.-17. može se uspostavljati i odvijati suradnja općina, gradova i županija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država u skladu s zakonom i međunarodnim ugovorom. Hrvatska kao punopravna članica EU želi se uključiti radi postizanja skladnog razvoja Unije u cjelini posebno ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije njenih regija ili područja za što europske grupacije teritorijalne suradnje (EGTS) imaju potencijal. Iako prema čl. 5. Zakona o provedbi EGTS Uredbi (NN, 74/14) općine, gradovi ili županije trebaju obavijestiti Ministarstvo regionalnog razvoja o namjeri pristupanja EGTS-u to u praksi nije slučaj zbog proteka vremena do sklapanja ugovora koji se ne utvrđuje obveznim u dostavu. Taj Zakon ne predstavlja mehanizam za provedbu Uredbe niti sadrži smjernice po kojima bi se proveli daljnji koraci u kontekstu EGTS-a, i svrsishodnosti radi ukazuje se potrebnim unijeti u ovaj Zakon obvezu dostave odluke o uspostavljanju suradnje odnosno sklapanju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne ili regionalne samouprave drugih država zajedno sa tekstom sporazuma o suradnji Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Odbijen Primjedba se odnosi na pitanja koja se ne uređuju ovim Prijedlogom zakona. Članak 16. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi se isključivo odnosi na sporazume gradova, općina i županija o međunarodnoj suradnji s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država jedinicama, tzv. sporazumi o bratimljenju i prijateljstvu. Europska grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS) je poseban oblik međunarodne suradnje koji se ne može podvesti pod predmetne sporazume o bratimljenju, odnosno prijateljstvu. Ističemo da je pitanje pristupanja i osnivanja Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju uređeno Zakonom o provedbi uredbi Europske unije o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju. Skreće se pozornost da navedenim Zakonom nije propisana obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da obavijeste Ministarstvo regionalnoj razvoja i fondova Europske unije o namjeri pristupanja EGTS-u, niti je isto i potrebno s obzirom da je tijelo za nadležno provedbu tog Zakona, kao i EGTS uredbi (konkretno, Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31. 7. 2006.) te Uredbe (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija (SL L 347, 20. 12. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1302/2013), središnje tijelo državne uprave nadležno za politički sustav i sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, a to je Ministarstvo uprave. Budući da je jedan o poslova nadležnog ministarstva, tj. Ministarstva uprave da povodom obavijesti o namjeri sudjelovanja u EGTS-u zatraži mišljenje od središnjih tijela državne uprave nadležnih za regionalni razvoj i fondove Europske unije, vanjske i europske poslove te tijela u čijem su djelokrugu poslovi obuhvaćeni svrhom i zadaćama EGTS-a, Ministarstvo regionalnoj razvoja i fondova Europske unije će u svakom slučaju biti obaviješteno o konkretnoj namjeri pristupanja pojedinom EGTS-u.
Silva Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 4. Prema Hrvatskom pravopisu: "BROJ je vrsta riječi koja označava količinu i poredak. Postoje glavni i redni brojevi: jedan, dva, tri, deset, dvadeset, prvi, drugi, treći, dvadeseti... BROJKA je znak za broj. Postoje rimske i arapske brojke" Slijedom navedenog potrebno je napisati: brojka „8“ zamjenjuje se brojkom „30“. Prihvaćen Riječ „broj“ zamijenit će se riječju „brojka“ tako da će predloženi članak 4. glasiti: Članak 4. U članku 24. stavku 5. riječi: „predstavničko tijelo dostavit će“ zamjenjuju se riječima: „predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti“, a brojka: „8“ zamjenjuje se brojkom: „30“.
Silva Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. Budući je vijećnicima ostavljena mogućnost da sami sebi izglasaju naknadu svakako je potrebno postaviti ograničenje u određivanju maksimalnog iznosa naknade. Slijedom navedenog iza stavka 2. potrebno bi bilo dodati: „Odlukom iz stavka 2. ovoga članka visina naknade određuje se u bruto iznosu, a ne smije se odrediti u iznosu većem od 50% iznosa minimalne plaće utvrđene u skladu sa zakonom kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće“. Odbijen Važećim Zakonom propisano je da članovi predstavničkih tijela imaju pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Izmjenama Zakona daje se okvir za postupanje odnosno način određivanja naknade uređuje se tako da član predstavničkog tijela dobiva naknadu po održanoj sjednici na kojoj je bio nazočan, a ne neovisno o tome je li sjednica održana ili nije te je li vijećnik bio nazočan na sjednici ili nije. Ujedno se daje mogućnost da za predsjednika i potpredsjednika naknada bude utvrđena u mjesečnom iznosu, neovisno o održanim sjednicama, jer činjenica je da (naročito) predsjednik, a i potpredsjednici predstavničkog tijela imaju više obveza od ostalih članova. Naime, rješenja vezana uz određivanje prava na naknadu u praksi su vrlo različita i potpuno neujednačena, a predstavničko je tijelo kolegijalno tijelo koje radi na sjednicama te je pravo i obveza njegovih članova sudjelovati u radu toga tijela. Stoga se ovo pitanje jednoznačno uređuje kako bi se svim osobama izabranim na dužnost članova predstavničkih tijela osiguralo nesmetano obnašanje njihove dužnosti, pod jednakim uvjetima. Slijedom navedenog, postavlja se osnova za jednako postupanje u svim jedinicama, dok s druge strane o visini naknada u svakoj pojedinoj jedinici odlučuje svojom odlukom predstavničko tijelo.
Daniel Majer NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. Predložene izmjene (čl. 6.) su u koliziji s Ustavom RH u tri odrednice. Prvo, krši se načelo jednakosti, jer su svi vijećnici jednaki, bez obzira bili „samo“ vijećnici ili predsjednik/ca. Može postojati razlika u naknadi, ali ne i u načinu na koji se naknada 'obračunava' – nekima mjesečno, a nekima po sjednici. Činjenica je da predsjednici između sjednica možda i imaju obveza, ali potpredsjednici nemaju. Također, nije činjenica da između sjednica vijećnici ne komuniciraju s građanima i ne pripremaju se (kako bi možda predložili dopunu dnevnog reda) i sl. Zbog toga se ovakvim izmjenama, krši čl. 133. st. 2. Ustava, koji jamči građanima pravo na lokalnu samoupravu, preko predstavničkih tijela. Ustav RH njeguje načela parlamentarne demokracije, a uporište za to ima i u čl. 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Lokalne samouprava ne može bez izabranih vijećnika, ali bez načelnika, gradonačelnika i župana može. Stoga svaka izmjena zakona mora ići ka jačanju predstavničkih tijela građana, a ne degradiranju! Zaključno, nema načela razmjernosti, odnosno svrsishodnosti. Naime, negdje su vijećnici imali po 500 kn mjesečno i dobili 6000kn godišnje, sada će staviti da je 1000 kn po sjednici i nema financijskih ušteda, a ima demotivacije za rad između sjednica. Do sada se vijećnicima mogla uputiti kritika da su plaćeni (neki vijećnici mjesečno su dobivali pozamašne iznose), a sada toga više nema. Ono što treba napraviti je izmijeniti zakon, na način da se smanji broj vijećnika, samim time poveća važnost vijećnika, a doći će se i do značajnih ušteda. Prijedlog broja vijećnika: - jedinice do 3.000 stanovnika, imaju 7 članova, - jedinice s više od 3.000 do 5.000 stanovnika, imaju 9 članova, - jedinice s više od 5.000 do 10.000 stanovnika, imaju 11 članova, - jedinice s više od 10.000 do 15.000 stanovnika, imaju 13 članova, - jedinice s više od 15.000 do 20.000 stanovnika, imaju 15 članova, - jedinice s više od 20.000 do 35 000 stanovnika, imaju 19 članova, - jedinice s više od 35.000 do 70.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 27 člana, o ako se radi o gradu, ima 23 člana, - jedinice s više od 70.000 do 100.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 29 člana, o ako se radi o gradu, ima 25 člana, - jedinice s više od 100.000 do 200.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 31 člana, o ako se radi o gradu, ima 27 člana, - jedinice s više od 200.000 do 300.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 33 člana, o ako se radi o gradu, ima 29 člana, - jedinice s više od 200.000 do 300.000 stanovnika: o ako se radi o županiji, ima 35 člana, o ako se radi o gradu, ima 31 člana, - jedinice s više od 300.000 stanovnika, imaju 41 člana. Odbijen Što se tiče prava članova predstavničkog tijela, važećim je Zakonom propisano da oni imaju pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Rješenja vezana uz određivanje prava na naknadu u praksi su vrlo različita i potpuno neujednačena. Stoga će se ovim Zakonom urediti način određivanja naknade tako da član predstavničkog tijela dobiva naknadu po održanoj sjednici na kojoj je bio nazočan, a ne neovisno o tome je li sjednica održana ili nije te je li vijećnik bio nazočan na sjednici ili nije. Ujedno se daje mogućnost da za predsjednika i potpredsjednika naknada bude utvrđena u mjesečnom iznosu, neovisno o održanim sjednicama, jer činjenica je da (naročito) predsjednik, a i potpredsjednici predstavničkog tijela imaju više obveza od ostalih članova. Predstavničko je tijelo kolegijalno tijelo koje radi na sjednicama te je pravo i obveza njegovih članova sudjelovati u radu toga tijela. Stoga se ovo pitanje jednoznačno uređuje ovim Zakonom kako bi se svim osobama izabranim na dužnost članova predstavničkih tijela osiguralo nesmetano obnašanje njihove dužnosti, pod jednakim uvjetima. Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ostvaruje se preko njenih predstavničkih tijela koja se sastoje od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Broj članova predstavničkih tijela smanjen je izmjenama i dopunama Zakona iz 2012., odnosno broj članova pojedine jedinice utvrđen je točnim brojem ovisno o broju stanovnika jedinice, a što je omogućilo ravnomjerniju raspodjelu broja članova predstavničkih tijela jedinica približno iste veličine.
Mladen Ivanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. Posve je nepotrebno da se središnja vlast bavi mikroupravljanjem lokalne samouprave na način da određuje način (a ne ograničava visinu kao u slučaju plaća dužnosnika, službenika i namještenika?!) isplata naknada članovima predstavničkog tijela. Uređenje te razine odnosa znači dodatnu centralizaciju sustava lokalne samouprave, odsustvo minimalnog povjerenja prema izabranim dužnosnicima i biračkom tijelu a mogla bi se dovesti u pitanje i suglasnost takvog rješenja sa Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. No, ako se to ipak želi učiniti smatram da je Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi bolje mjesto za takvu intervenciju. Odbijen Važećim Zakonom propisano je da članovi predstavničkih tijela imaju pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Izmjenama Zakona daje se okvir za postupanje odnosno način određivanja naknade uređuje se tako da član predstavničkog tijela dobiva naknadu po održanoj sjednici na kojoj je bio nazočan, a ne neovisno o tome je li sjednica održana ili nije te je li vijećnik bio nazočan na sjednici ili nije. Ujedno se daje mogućnost da za predsjednika i potpredsjednika naknada bude utvrđena u mjesečnom iznosu, neovisno o održanim sjednicama, jer činjenica je da (naročito) predsjednik, a i potpredsjednici predstavničkog tijela imaju više obveza od ostalih članova. Naime, rješenja vezana uz određivanje prava na naknadu u praksi su vrlo različita i potpuno neujednačena, a predstavničko je tijelo kolegijalno tijelo koje radi na sjednicama te je pravo i obveza njegovih članova sudjelovati u radu toga tijela. Stoga se ovo pitanje jednoznačno uređuje kako bi se svim osobama izabranim na dužnost članova predstavničkih tijela osiguralo nesmetano obnašanje njihove dužnosti, pod jednakim uvjetima. Slijedom navedenog, postavlja se osnova za jednako postupanje u svim jedinicama, dok s druge strane o visini naknada u svakoj pojedinoj jedinici odlučuje svojom odlukom predstavničko tijelo.
Jasna Martinec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 6. Novi stavak 3. briše se. Obrazloženje: Prema stavku 1. članka 31. član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. Naknade, na koje imaju pravo, razlikuju se u iznosu, pa tako predsjednici i potpredsjednici predstavničkih tijela primaju naknade u višim iznosima od ostalih članova. Naknade predsjednicima i potpredsjednicima predstavničkih tijela prilično su visoke, a njihova mjesečna isplata predstavlja profesionalno obavljanje navedenih dužnosti, obzirom da se radi o neto iznosima na koje se dodatno obračunavaju pripadajući porezi i doprinosi. Treba podsjetiti da su predsjednici i potpredsjednici predstavničkih tijela prvenstveno članovi predstavničkog tijela te ne mogu svoju dužnost obavljati profesionalno. Odbijen Što se tiče prava članova predstavničkog tijela, važećim je Zakonom propisano da oni imaju pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Rješenja vezana uz određivanje prava na naknadu u praksi su vrlo različita i potpuno neujednačena. Stoga će se ovim Zakonom urediti način određivanja naknade tako da član predstavničkog tijela dobiva naknadu po održanoj sjednici na kojoj je bio nazočan, a ne neovisno o tome je li sjednica održana ili nije te je li vijećnik bio nazočan na sjednici ili nije. Ujedno se daje mogućnost da za predsjednika i potpredsjednika naknada bude utvrđena u mjesečnom iznosu, neovisno o održanim sjednicama, jer činjenica je da (naročito) predsjednik, a i potpredsjednici predstavničkog tijela imaju više obveza od ostalih članova.
Jasna Martinec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 7. Riječi: "njihov zamjenik" zamjenjuju se riječima: "njihovi zamjenici". Obrazloženje: U jedinicama koje imaju više od 10.000 stanovnika, općinski načelnici, gradonačelnici i župani imaju dva zamjenika. U tekstu Zakona na nekim mjestima pojavljuje izraz "njihov zamjenik", a na nekima "njihovi zamjenici", u odgovarajućem padežu. To bi također trebalo ispraviti. Primljeno na znanje Nije potrebna intervencija u navedenom smislu jer su obje navedene formulacije ispravne, a ne stvaraju nejasnoće u tekstu zakona.
Mladen Ivanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. Institut opoziva izvršnog čelnika putem referenduma je i prije ove intervencije bio neprovediv a s ovim je njegovo provođenje dodatno otežano. Za ovu tvrdnju nije potrebno drugih dokaza osim činjenice da do sad niti jedan izvršni čelnik nije opozvan putem referenduma a da su učinjena svega dva-tri pokušaja. Predloženom nadopunom ove odredbe prostor za referendum o opozivu se smanjuje na samo dvije godine a što zapravo znači da se tijekom mandata izvršnog čelnika može pokrenuti samo i isključivo jedna referendumska inicijativa o opozivu. Odbijen Predloženim Zakonskim rješenjem osigurava se kontinuitet u radu izvršnog tijela te doprinosi stabilnosti u jedinicama. Naime, vezano uz referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika i do sada, odnosno važećim Zakonom propisano je da se taj referendum ne smije raspisati u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, a ovim prijedlogom Zakona taj se rok produžuje za šest mjeseci, kako bi se izbjegla mogućnost učestalog provođenja izbora, a s obzirom da se redovni izbori provode u svibnju svake četvrte godine.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. Ovaj članak jedan je od razloga zašto je potrebno odustati od donošenja ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili u najmanju ruku obrisati ovaj članak i čl. 40.b stavak 5. ostaviti onakvim kakav jest. Izmjena predložena ovim člankom produžila bi kumulativni rok u kojem građani ne mogu opozvati načelnika, gradonačelnika ili župana na čak dvije godine. Organiziranje referenduma za opoziv već je zabranjeno u roku od 12 mjeseci nakon izbora, a ova izmjena produžila bi rok u kojem građani ne mogu opozvati lokalnog čelnika prije idućih redovnih izbora s manje od 12 mjeseci na 12 mjeseci. Ovo bi oslabilo i ograničilo izravnu demokraciju u Republici Hrvatskoj. Odbijen Predloženim Zakonskim rješenjem osigurava se kontinuitet u radu izvršnog tijela te doprinosi stabilnosti u jedinicama. Naime, vezano uz referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika i do sada, odnosno važećim Zakonom propisano je da se taj referendum ne smije raspisati u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, a ovim prijedlogom Zakona taj se rok produžuje za šest mjeseci, kako bi se izbjegla mogućnost učestalog provođenja izbora, a s obzirom da se redovni izbori provode u svibnju svake četvrte godine. Navedena izmjena niti u kojem slučaju ne utječe na demokratska prava građana jer mogućnost referenduma za opoziv izvršnog tijela nije ukinuta te građani i dalje imaju mogućnost smjene izvršnog tijela putem referenduma.
Štefica Rodić-Stupalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. Predlažem brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona jer bi izmjena predložena ovim člankom produljila rok u kojem građani ne mogu smijeniti nepoželjnog lokalnog čelnika na 24 mjeseca. Odbijen Predloženim Zakonskim rješenjem osigurava se kontinuitet u radu izvršnog tijela te doprinosi stabilnosti u jedinicama. Naime, vezano uz referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika i do sada, odnosno važećim Zakonom propisano je da se taj referendum ne smije raspisati u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, a ovim prijedlogom Zakona taj se rok produžuje za šest mjeseci, kako bi se izbjegla mogućnost učestalog provođenja izbora, a s obzirom da se redovni izbori provode u svibnju svake četvrte godine. Navedena izmjena niti u kojem slučaju ne utječe na demokratska prava građana jer mogućnost referenduma za opoziv izvršnog tijela nije ukinuta te građani i dalje imaju mogućnost smjene izvršnog tijela putem referenduma.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 8. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona, kako bi na snazi ostala odredba „Referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika ne smije se raspisati [...] u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.“ Izmjena predložena ovim člankom produljila bi rok u kojem građani ne mogu smijeniti nepoželjnog lokalnog čelnika na 24 mjeseca (12+12, jer je organiziranje referenduma u roku od 12 mjeseci nakon izbora već zabranjeno), što bi ograničilo mogućnost izravne demokracije te dodatno oslabilo demokraciju na razini čitave Hrvatske. Odbijen Predloženim Zakonskim rješenjem osigurava se kontinuitet u radu izvršnog tijela te doprinosi stabilnosti u jedinicama. Naime, vezano uz referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika i do sada, odnosno važećim Zakonom propisano je da se taj referendum ne smije raspisati u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, a ovim prijedlogom Zakona taj se rok produžuje za šest mjeseci, kako bi se izbjegla mogućnost učestalog provođenja izbora, a s obzirom da se redovni izbori provode u svibnju svake četvrte godine. Navedena izmjena niti u kojem slučaju ne utječe na demokratska prava građana jer mogućnost referenduma za opoziv izvršnog tijela nije ukinuta te građani i dalje imaju mogućnost smjene izvršnog tijela putem referenduma.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 10. Ovakvom izmjenom zakona dodatno bi se oslabila transparentnost funkcioniranja lokalne samouprave, jer bi se uklonila obveza obavještavanja predstavničkog tijela o imenima osoba koje lokalnu jedinicu predstavljaju u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje osniva upravo lokalno predstavničko tijelo. Svako slabljenje transparentnosti funkcioniranja lokalne samouprave ima negativan učinak na lokalu demokraciju i treba ga izbjegavati. Iako se na prvi pogled čini kako je ova odredba samo uklanjanje nepotrebne birokracije te da dostavljanje odluke predstavničkom tijelu nema prevelikog smisla jer i dalje ostaje javna objava odluke, ona u suštini potvrđuje prevlast, odnosno snažniju poziciju gradonačelnika u odnosu na predstavničko tijelo koja je već ozakonjena ranijim izmjenama ovog zakona. Naime, ranijim izmjenama zakona (iz prosinca 2012.) otklonjena je do tada prisutna dvojba o tome tko ima ovlast imenovanja predstavnika jedinica lokalne samouprave u navedenim pravnim osobama, te je ta ovlast dodijeljena gradonačelniku (ako posebni zakon ne određuje drugačije), a ne predstavničkim tijelima. Temeljem navedene odredbe predstavnička tijela, u pravilu, nemaju mogućnost imenovanja čelnika tijela pravnih osoba kojih su osnivači i koje su zapravo korisnici proračuna, samim time nikakvog utjecaja na sankcioniranje lošeg upravljanja i korištenja proračunskog novca u tim pravnim osobama. Ovom se izmjenom išlo korak dalje, pa tako gradonačelnik više nema obvezu niti obavijestiti predstavničko tijelo o imenovanjima i razrješenjima. Nasuprot tome, bilo bi korisno razmotriti opciju da se o imenovanju predstavnika u navedene organizacije povede rasprava na sjednici predstavničkog tijela (ili barem nekog njegovog odbora) kako bi se razmotrile profesionalne, stručne i etičke reference osoba koje su imenovane kao predstavnici lokalnih jedinica u spomenuta tijela. Jačanje transparentnosti treba biti dodatna brana zapošljavanju politički podobnih u javne ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona. Odbijen Smatra se da je propisivanjem obveze općinskog načelnika, gradonačelnika i župana da svaku odluku o imenovanju i razrješenju predstavnika jedinice u tijelima pravnih osoba objavi u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, osigurana javnost i transparentnost takvih odluka. Samim time što je određen rok od 8 dana od donošenja za objavu omogućava se članovima predstavničkog tijela da na taj način saznaju o imenovanjima u pravilu ranije nego da saznaju na sjednici predstavničkog tijela (koje se u pojedinim jedinicama održavaju jednom u tri mjeseca). Također, mišljenja smo da je dostava predstavničkom tijelu odluke o imenovanju i razrješenju predstavnika jedinice u tijelima pravnih osoba nepotrebna, s obzirom da se odluka objavljuje u službenom glasilu jedinice koje se objavljuje i na web stranicama jedinica te je svima dostupno.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 10. Ovakva izmjena zakona dodatno bi oslabila transparentnost funkcioniranja lokalne samouprave te je stoga neprihvatljiva. Načelnici, gradonačelnici i župani, dakle, više ne bi imali obvezu niti obavijestiti predstavničko tijelo o imenovanjima i razrješenjima predstavnika jedinica lokalne samouprave u pravnim osobama kojih je to isto predstavničko tijelo osnivač. Iako se, zbog obveze objave odluke o imenovanju i razrješenju u službenom glasilu, izmjena ove odredbe čini banalnom, ona isključivanjem predstavničkog tijela daje dodatnu moć lokalnom čelniku i potvrđuje njegovu superiornost u odnosu na predstavničko tijelo građana, koje je prema Ustavu RH i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi najviše tijelo putem kojeg građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu. Odbijen Smatra se da je propisivanjem obveze općinskog načelnika, gradonačelnika i župana da svaku odluku o imenovanju i razrješenju predstavnika jedinice u tijelima pravnih osoba objavi u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, osigurana javnost i transparentnost takvih odluka. Samim time što je određen rok od 8 dana od donošenja za objavu omogućava se članovima predstavničkog tijela da na taj način saznaju o imenovanjima u pravilu ranije nego da saznaju na sjednici predstavničkog tijela (koje se u pojedinim jedinicama održavaju jednom u tri mjeseca). Također, mišljenja smo da je dostava predstavničkom tijelu odluke o imenovanju i razrješenju predstavnika jedinice u tijelima pravnih osoba nepotrebna, s obzirom da se odluka objavljuje u službenom glasilu jedinice koje se objavljuje i na web stranicama jedinica te je svima dostupno.
Jasna Martinec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 10. U članku 48. stavku 1. točki 6. riječi: "imenuje i razrješuje" zamjenjuju se riječima: "predlaže predstavničkom tijelu imenovanje i razrješenje". Stavak 4. mijenja se i glasi: "Odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1. točke 6. ovoga članka predstavničko tijelo dužno je u roku od 8 dana od donošenja objaviti u službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje: Članak 35. ovoga Zakona utvrđuje djelokrug i nadležnosti predstavničkog tijela, pa tako, sukladno točki 5., predstavničko tijelo osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih , komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Isto tako, točka 3. utvrđuje da predstavničko tijelo osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom. Postojeće rješenje po kojem je izvršno tijelo u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave nadležno za imenovanja i razrješenja osoba u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama koje osniva predstavničko tijelo suštinski je pogrešno i izraz je ograničavanja ustavnog prava na lokalnu samoupravu. Predstavničko tijelo ne može biti podređeno izvršnom tijelu niti u jednom segmentu. U tom smislu, potrebno je mijenjati i druge odredbe u Zakonu, a odredbe stavaka 4., 5. i 6. članka 42., i odredbe članka 80.a treba brisati, kao i odredbe u kojima se spominje odluka općinskog načelnika, gradonačelnika i župana o obustavi od primjene općeg akta predstavničkog tijela (članak 81., 82.,). To je potrebno iz više razloga: 1.članak 137. Ustava Republike Hrvatske kaže da su "u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne samouprave samostalna i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela." Općinski načelnici, gradonačelnici i župani nisu državna tijela, pa prema tome niti ovlašteni obustavljati od primjene opće akte predstavničkog tijela; 2. U glavi X."Državni nadzor i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave" uređuje se pitanje nadzora zakonitosti rada i općih akata (članci 78. i 78.a). 3. treba imati na umu da upravo općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan priprema prijedloge općih akata, stoga davanje zakonske ovlasti izvršnom tijelu da svojom odlukom obustavi od primjene opći akt predstavničkog tijela nema drugu svrhu nego davanje političke premoći izvršnih tijela nad predstavničkim tijelima, koja im ne pripada niti se ustavnopravno može objasniti. Odbijen Ovlasti predstavničkog i izvršnog tijela jasno su dorađene i razgraničene izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012., te nisu prijedlog regulacije u ovim izmjenama i dopunama Zakona. Naime, upravo radi nedostatka regulative vezano uz ovlast za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje jedinica osniva za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od svog interesa, navedeno pitanje je uređeno 2012. godine te su tada redefinirane ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana jasnim propisivanjem ovlasti za imenovanje i razrješenje tih predstavnika jedinice. Razgraničena je ovlast između predstavničkog tijela koje je ovlašteno za osnivanje ustanova i drugih pravnih osoba te izvršnog tijela koje je ovlašteno za imenovanje predstavnika u te ustanove i druge pravne osobe, osim ako posebnim zakonom nije što drugo propisano. Vezano uz ovlast izvršnog tijela da u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, radi se o zakonskom rješenju koje je na snazi od stupanja na snagu Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Međutim, treba naglasiti da je uređen i postupak koji slijedi obustavi od primjene općeg akta te je bitno da konačnu odluku o obustavi donosi predstojnik ureda državne uprave u županiji.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. Ovaj članak jedan je od razloga zašto je potrebno odustati od donošenja ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili u najmanju ruku obrisati ovaj članak, i čl. 53 stavak 2. ostaviti onakvim kakav jest, kako bi na snazi ostala obveza općina i gradova s manje od 3.000 stanovnika da imaju jedinstveni upravni odjel. Ukidanje ograničenja na samo jedan upravni odjel u tim općinama i gradovima otvorilo bi mogućnost za naglo povećanje broja odjela u tim jedinicama, kao i broja pročelnika. To bi dodatno povećalo troškove i omogućilo nova politička zapošljavanja. Odbijen Predložena promjena ne znači da će jedinice – općine i gradovi odmah osnovati ili da moraju osnovati više upravnih odjela. Ovim Zakonom se ukida obveza općinama i gradovima osnivanja jedinstvenog upravnog odjela i prepušta im se na volju ustrojavanje jedinstvenog upravnog odjela ili više upravnih tijela. Navedeno je u skladu sa zakonskom odredbom koja ustrojstvo upravnih tijela prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje uređuju same jedinice svojim općim aktom. Novom odredbom ne postoji više razlika između prava jedinica te sve jedinice same odlučuju o ustrojavanju svojih upravnih tijela, ovisno o potrebama, poslovima i mogućnostima pojedine jedinice. Pri tome mišljenje je da neće doći do znatnog povećanja broja zaposlenih jer „male“ jedinice (s ispod 3000 stanovnika) niti sada nemaju velik broj zaposlenih te takve jedinice čak imaju problema oko popunjavanja slobodnih radnih mjesta.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona, kako bi na snazi ostala odredba "U općinama i gradovima, do 3.000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel." Ukidanje obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela u općinama i gradovima do 3.000 stanovnika otvorilo bi mogućnost za proliferaciju, odnosno ogromno povećanje broja upravnih odjela u malim jedinicama lokalne samouprave, odnosno za povećanje broja pročelničkih mjesta te broja zaposlenih, što bi dodatno povećalo rashode te opteretilo proračune malih jedinica lokalne samouprave. Odbijen Predložena promjena ne znači da će jedinice – općine i gradovi odmah osnovati ili da moraju osnovati više upravnih odjela. Ovim Zakonom se ukida obveza općinama i gradovima osnivanja jedinstvenog upravnog odjela i prepušta im se na volju ustrojavanje jedinstvenog upravnog odjela ili više upravnih tijela. Navedeno je u skladu sa zakonskom odredbom koja ustrojstvo upravnih tijela prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje uređuju same jedinice svojim općim aktom. Novom odredbom ne postoji više razlika između prava jedinica te sve jedinice same odlučuju o ustrojavanju svojih upravnih tijela, ovisno o potrebama, poslovima i mogućnostima pojedine jedinice. Pri tome mišljenje je da neće doći do znatnog povećanja broja zaposlenih jer „male“ jedinice (s ispod 3000 stanovnika) niti sada nemaju velik broj zaposlenih te takve jedinice čak imaju problema oko popunjavanja slobodnih radnih mjesta.
Štefica Rodić-Stupalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 11. Ovim člankom povećao bi se broj zaposlenih u ionako već prevelikoj mašineriji lokalne samouprave te predlažem brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona. Odbijen Predložena promjena ne znači da će jedinice – općine i gradovi odmah osnovati ili da moraju osnovati više upravnih odjela. Ovim Zakonom se ukida obveza općinama i gradovima osnivanja jedinstvenog upravnog odjela i prepušta im se na volju ustrojavanje jedinstvenog upravnog odjela ili više upravnih tijela. Navedeno je u skladu sa zakonskom odredbom koja ustrojstvo upravnih tijela prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje uređuju same jedinice svojim općim aktom. Novom odredbom ne postoji više razlika između prava jedinica te sve jedinice same odlučuju o ustrojavanju svojih upravnih tijela, ovisno o potrebama, poslovima i mogućnostima pojedine jedinice. Pri tome mišljenje je da neće doći do znatnog povećanja broja zaposlenih jer „male“ jedinice (s ispod 3000 stanovnika) niti sada nemaju velik broj zaposlenih te takve jedinice čak imaju problema oko popunjavanja slobodnih radnih mjesta.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. Ovom izmjenom omogućila bi se smjena pročelnika zbog promjene ustrojstva gradskih upravnih tijela, odnosno zbog npr. spajanja, razdvajanja ili ukidanja postojećih gradskih ureda i formiranja novih, a ne samo iz razloga koji su predviđeni Zakonom o službenicima i namještenicima. To bi bitno pojednostavilo razrješenje pročelnika, jer ono ne bi nužno bilo vezano za počinjenje neke teže povrede službe, te povećalo politizaciju lokalnog upravnog aparata i micanje politički nepodobnih kadrova izmjenom ustrojstva. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona. Odbijen Predloženom promjenom razlozi za razrješenje pročelnika usklađuju se sa službeničkim sustavom. Predložena odredba ne znači da će dosadašnji pročelnici dobiti otkaz, niti da će uslijed promjene ustrojstva pročelnici automatizmom biti razriješeni. I do sada je bilo moguće promjenom ustrojstva utjecati na status pročelnika, odnosno razriješiti ga i imenovati drugog, ako je djelokrug novoustrojenih upravnih tijela bio bitno promijenjen. Ovakvo rješenje ne prejudicira stavljanje pročelnika u nepovoljan položaj, niti politizaciju službeničkog statusa pročelnika. Važećim propisima utvrđeni su stručni uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe za rad na radnom mjestu pročelnika, kao i za sva druga službenička mjesta. Nesporno je da pročelnici koji upravljaju upravnim tijelima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) poslove obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga jedinica i to u okviru potrebnog stručnog znanja i sposobnosti. I nadalje, sva pitanja od značaja za službenički status pročelnika te ostvarivanje njihovih prava i obveza iz službeničkih odnosa propisana su posebnim zakonom koji se primjenjivao i do sada.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. Ovaj članak jedan je od razloga zašto je potrebno odustati od donošenja ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili u najmanju ruku obrisati ovaj članak, i članak 53.a stavak 2. točku 2. ostaviti onakvom kakva jest. Ovom izmjenom omogućilo bi se bitno jednostavnije razrješenje pročelnika, konkretno zbog promjene ustrojstva upravnih tijela jedinice lokalne samouprave, što bi se lako moglo iskoristiti za rješavanje politički nepodobnih kadrova. Ovom bi se izmjenom lokalni upravni aparati dodatno politizirali te bi se smanjila mogućnost za njihovu profesionalizaciju. Odbijen Predloženom promjenom razlozi za razrješenje pročelnika usklađuju se sa službeničkim sustavom. Predložena odredba ne znači da će dosadašnji pročelnici dobiti otkaz, niti da će uslijed promjene ustrojstva pročelnici automatizmom biti razriješeni. I do sada je bilo moguće promjenom ustrojstva utjecati na status pročelnika, odnosno razriješiti ga i imenovati drugog, ako je djelokrug novoustrojenih upravnih tijela bio bitno promijenjen. Ovakvo rješenje ne prejudicira stavljanje pročelnika u nepovoljan položaj, niti politizaciju službeničkog statusa pročelnika. Važećim propisima utvrđeni su stručni uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe za rad na radnom mjestu pročelnika, kao i za sva druga službenička mjesta. Nesporno je da pročelnici koji upravljaju upravnim tijelima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) poslove obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga jedinica i to u okviru potrebnog stručnog znanja i sposobnosti. I nadalje, sva pitanja od značaja za službenički status pročelnika te ostvarivanje njihovih prava i obveza iz službeničkih odnosa propisana su posebnim zakonom koji se primjenjivao i do sada.
Mladen Ivanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 12. Predložena nadopuna ove odredbe otvara prostor da se izvršni čelnik lako riješi pročelnika koji mu iz bilo kojeg razloga nije mio i na pročelničko mjesto postavi sebi blisku osobu. Naime, promjena pravilnika o unutarnjem redu je nadležnost izvršnog čelnika pa nema jednostavnije stvari od npr. stvaranja ili ukidanja upravnih tijela ili utvrđivanja specifičnih obrazovnih i drugih uvjeta za radno mjesto pročelnika. a što će za posljedicu imati uklanjanje dosadašnjeg i postavljanje novog pročelnika. Time se otvara prostor za manipulaciju iako nismo saznali temeljem kojih argumenata se predlaže ova promjena odnosno zbog čega je postojeći sustav potrebno nadopuniti na predloženi način (npr. koliko je bilo slučajeva u kojima je izvršni čelnik htio razriješiti pročelnika a nije to mogao jer mu dosadašnji propisi nisu dopuštali ili sl.). Odbijen Predloženom promjenom razlozi za razrješenje pročelnika usklađuju se sa službeničkim sustavom. Predložena odredba ne znači da će dosadašnji pročelnici dobiti otkaz, niti da će uslijed promjene ustrojstva pročelnici automatizmom biti razriješeni. I do sada je bilo moguće promjenom ustrojstva utjecati na status pročelnika, odnosno razriješiti ga i imenovati drugog, ako je djelokrug novoustrojenih upravnih tijela bio bitno promijenjen. Ovakvo rješenje ne prejudicira stavljanje pročelnika u nepovoljan položaj, niti politizaciju službeničkog statusa pročelnika. Važećim propisima utvrđeni su stručni uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe za rad na radnom mjestu pročelnika, kao i za sva druga službenička mjesta. Nesporno je da pročelnici koji upravljaju upravnim tijelima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) poslove obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga jedinica i to u okviru potrebnog stručnog znanja i sposobnosti. I nadalje, sva pitanja od značaja za službenički status pročelnika te ostvarivanje njihovih prava i obveza iz službeničkih odnosa propisana su posebnim zakonom koji se primjenjivao i do sada.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 14. Ovakva izmjena čl. 58. u kojem stoji "Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani i njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena u statutu općine, odnosno grada" dodatno bi ograničila izravno sudjelovanje građana u lokalnoj samoupravi, a jednu od njihovih ovlasti preuzeli bi političari. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona. Odbijen Što se tiče ovlaštenih inicijatora i predlagatelja za osnivanje mjesnog odbora, predloženom promjenom briše se izričaj „njihove organizacije i udruženja“ koji nije sukladan važećem sustavu udruživanja građana. Osim toga, kao ovlašteni inicijatori i predlagatelji utvrđuju se i članovi predstavničkog tijela. Slijedom toga, ne stoji primjedba o ograničavanju izravnog sudjelovanja građana u lokalnoj samoupravi budući da se u konkretnom slučaju radi o sudjelovanju u mjesnoj samoupravi. Pri tome bitno je naglasiti da građani i dalje ostaju ovlašteni inicijatori i predlagatelji osnivanja mjesnih odbora, a ovlaštenje se još i proširuje na članove predstavničkih tijela.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 18. Ovim prijedlogom izmjene propisana je obveza gradonačelnika da predloži proračun, te je izbačena odredba temeljem koje je gradonačelnik mogao povući podneseni prijedlog i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini. Međutim, nigdje u zakonu nije izričito zabranjeno povlačenje proračuna. Zbog navedenog, ostaje otvoreno pitanje može li gradonačelnik povući svoj prijedlog proračuna koristeći se odredbama Poslovnika, kao što može povući bilo koji drugi prijedlog akta dok o njemu još nije odlučeno, te kako se to povlačenje tretira. U ovoj odredbi trebalo bi primjerice jasno biti normirano: "Smatra se da gradonačelnik nije ispunio svoju obvezu predlaganja proračuna ako svoj prijedlog proračuna povuče nakon što ga je dostavio predstavničkom tijelu.“ Ako to ne bi bilo tako, ispalo bi da gradonačelnik povlačenjem prijedloga proračuna onemogućava predstavničkom tijelu da proračun usvoji, jer drugog ovlaštenog predlagatelja proračuna nema. Drugim riječima, raspuštanje predstavničkog tijela bilo bi u rukama gradonačelnika, što je nedopustivo. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona. Djelomično prihvaćen Ako općinski načelnik, gradonačelnik ili župan povuče prijedlog proračuna, a istovremeno ne predloži novi prijedlog proračuna, posljedica je ista kao da nije niti predložio proračun, odnosno slijedi njegovo razrješenje. Stoga će se u odredbu predloženog članka 19. Nacrta prijedloga zakona, kao razlog za razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana unijeti i povlačenje proračuna.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 18. Načelnici, gradonačelnici i župani bi ovom izmjenom bili dužni predložiti proračun, a izbačena je odredba na osnovu koje bi prijedlog proračuna mogli povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini. Ova izmjena je, međutim, sporna jer nigdje u zakonu nije izričito zabranjeno povlačenje proračuna. U nedostatku takve zabrane, lokalni čelnik bi mogao povući svoj prijedlog koristeći se odredbama koje mu omogućuju povlačenje bio kojeg prijedloga propisa prije nego se o njemu glasa. U ovim izmjenama nije definirano ni bi li se takvo povlačenje tretiralo jednako kao da čelnik nije ni predložio proračun. Ako bi čelnik mogao povući proračun bez odredbe kojom se smatra da se takav čin tretira kao da proračun nije ni predložio, on bi u svojim rukama praktički imao moć raspuštanja predstavničkog tijela građana, što bi doista bilo nevjerojatno i nedopustivo, posebno u svjetlu činjenice da je predstavničko tijelo, a ne načelnik, gradonačelnik ili župan, najviše tijelo putem kojeg građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu. Djelomično prihvaćen Ako općinski načelnik, gradonačelnik ili župan povuče prijedlog proračuna, a istovremeno ne predloži novi prijedlog proračuna, posljedica je ista kao da nije niti predložio proračun, odnosno slijedi njegovo razrješenje. Stoga će se u odredbu predloženog članka 19. Nacrta prijedloga zakona, kao razlog za razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana unijeti i povlačenje proračuna.
udruga za zastiti pravs gradana"Res non verba" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 19. Iza stavka 1 ovog članka dodaje se stavak 2 koji glasi: Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu(regionalnu) samoupravu razriješiti općinskog načelnika,gradonačelnika,odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima ukoliko je državna revizija utvrdila nepravilnosti u trošenju proračunskih sredstava i s tim u svezi jedinici lokalne uprava dala uvjetno mišljenje dva puta za vrijeme trajanja mandata. Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu područnu ( regionalnu )samoupravu razriješiti općinskog načelnika ,gradonačelnika,odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima ukoliko u tekućoj godini ne isprave uočene nepravilnosti i ne postupe po nalozima državne revizije u revizijskom izvješću za prethodnu godinu. Odbijen Primjedba se ne odnosi na pitanja koja se uređuju ovim Nacrtom prijedloga zakona. Odredba iz izmjena i dopuna Zakona, na koju se odnosi primjedba (kao i druge odredbe vezane uz proračun), odnose se na postupak predlaganja i donošenja proračuna u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i posljedice vezane uz postupak predlaganja i donošenja proračuna. Odredbe predložene u Prijedlogu zakona, kao i ostale odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne odnose se na postupanja vezana uz primjerice državnu reviziju kao što navodite, niti sankcije u vezi s nepostupanjem u skladu s mišljenjem revizije. Naime, navedeno je predmet regulacije posebnih propisa, a ne ovog Zakona.
Silva Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 19. Stavak 1. navodi: „Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne predloži proračun predstavničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima." Nije definirano tko je dužan obavijestiti središnje državno tijelo da proračun nije predložen predstavničkom tijelu. U člancima 40.a i 40.d definirano je da će pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose obavijestiti o promjenama i o prestanku mandata, ali u trenutku kada proračun nije predložen nema niti promjene niti prestanka mandata pa bi trebalo nedvojbeno definirati čija je dužnost obavijestiti središnje državno tijelo u ovoj situaciji kao i u situacijama iz članaka: 84., 85. i 85.a. Odbijen U dosadašnjoj praksi se nisu pojavljivali nikakvi problemi oko dostavljanja obavijesti središnjem tijelu državne uprave vezano uz nedonošenje proračuna u jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te se ne očekuje niti u daljnjoj praksi nastajanje takvih ili sličnih problema. Jedinice uredno dostavljaju obavijesti neposredno središnjem tijelu državne uprave ili preko ureda državne uprave u županijama.
Josip Hren NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Ovakvom formulacijom onemogućuje se gradska vijeća i skupštine učinkovito kontroliraju lokalne čelnika kod donošenja proračuna. Ovakvom formulacijom lokalni čelnik u svojim rukama ima moć raspuštanja vijeća ili skupštine. Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Ujedno institut istovremenog raspuštanja i razrješenja ostaje, razlika je u tome da se redefinira institut istovremenog raspuštanja i razrješenja te se odnos između predstavničkog i izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, razdvaja u dva koraka. Netočna je tvrdnja o jačanju izvršnog tijela nauštrb predstavničkog. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Mladen Ivanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Jačanje pozicije izvršnog čelnika na način kako je to učinjeno nadopunom ove odredbe nije potkrijepljeno niti jednim javno prezentiranim argumentom. Naime, nitko nije objavio u koliko je lokalnih jedinica u prošlom mandatu raspušteno predstavničko tijelo i razriješen izvršni čelnik (odnosno, u koliko njih su provedeni lokalni izbori) prema dosadašnjim propisima pa da je zbog toga potrebno učiniti ovakvu izmjenu. Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Nastavno, redefinira se institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, upravo u cilju osiguravanja političke stabilnosti između predstavničkog i izvršnog tijela te osiguravanja kontinuiteta u radu. Institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Podsjećamo naime da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. U razdoblju od 2013. do danas to je razlogom za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. U tom periodu do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u 50 jedinica lokalne samouprave. To je odnosu na ukupan broj jedinica možda statistički neznatan postotak. Međutim, promatraju li se pojedinačni slučajevi, neupitna je činjenica da problem nedonošenja proračuna predstavlja blokadu za jedinicu – jedinica se nalazi u posebnoj situaciji nepostojanja izabranog predstavničkog i izvršnog tijela čime je otežano njezino uredno i normalno funkcioniranje. Pored toga, i činjenica da je u nekim jedinicama taj institut primijenjen tijekom mandata i po dva puta, dakle, da u istoj jedinici u četiri godine proračun nije donesen dva puta, pokazuje određene sustavne manjkavosti te neophodnu potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Netočna je tvrdnja o jačanju pozicije izvršnog čelnika. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Ovaj članak osnovni je razlog zašto je potrebno odustati od donošenja ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili u najmanju ruku obrisati ovaj članak, i čl. 84. ostaviti onakvim kakav jest. Ovakva bi izmjena potpuno srozala demokraciju u Republici Hrvatskoj i praktički ukinula mehanizme kontrole lokalnih čelnika od strane predstavničkih tijela građana. Iako su lokalni čelnici na lokalnim izborima izabrani s više od polovice glasova birača koji su izašli na izbore, predstavnička tijela građana predstavljaju širi, raznolikiji i veći broj interesa stanovnika jedinica lokalne samouprave. Lokalni čelnici u općinskim i gradskim vijećima te županijskim skupštinama i Gradskoj skupštini Grada Zagreba moraju okupiti većinu, odnosno koaliciju koja bi predstavljala većinu interesa i programa koje su građani predstavili, odnosno podržali na izborima za predstavničko tijelo građana. Građani su i u prvom krugu lokalnih izbora, u kojem su birali i predstavničko tijelo, stranci ili koaliciji izabranog lokalnog čelnika mogli dati više od polovice glasova. Činjenica da to (najčešće) nisu učinili, odražava njihove različite preferencije te činjenicu da izabranog lokalnog čelnika, odnosno njegovu stranku ili koaliciju, zapravo ne podržavaju apsolutno, odnosno s više od 50 posto koji su praktički nužno potrebni u drugom krugu izbora za lokalnog čelnika, te da ne žele da lokalni čelnik općinom, gradom ili županijom upravlja bez ograničenja drugih stranaka. Kod ovakvog pokušaja slabljenja moći predstavničkog tijela jačanjem lokalnih čelnika treba imati na umu da i Ustav RH i Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koja je dio pravnog poretka RH) kažu da je predstavničko tijelo građana najviše tijelo lokalne samouprave. U Ustavu RH tako stoji: „Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.“ U Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi pak piše: „1. Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. 2. Ovo će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna.“ U pravnom poretku RH izvršna tijela su, dakle, odgovorna predstavničkim tijelima građana, što se dosad ogledalo prvenstveno kod donošenja proračuna jedinice lokalne samouprave, a što se ovim izmjenama zakona pokušava ukinuti. Naime, načelnici, gradonačelnici i župani ovim bi izmjenama zakona praktički u svojim rukama imali moć raspuštanja predstavničkog tijela. Ministar uprave u jednoj je skandaloznoj izjavi za HRT rekao da se, ako predstavničko tijelo građana ne donese proračun do kraja godine, smatra da ono nije obavilo svoj posao. Međutim, posao predstavničkog tijela nije da donese nerealan, štetan ili čak nezakonit proračun, već da donese proračun za kojeg smatra da je od najvećeg interesa za najveći broj stanovnika jedinice lokalne samouprave. Iz izmjena zakona nije jasno ni može li čelnik povući proračun nakon što predstavničko tijelo usvoji amandmane na prijedlog proračuna ni tretira li se takvo povlačenje jednako kao da čelnik nije ni predložio proračun. Ako bi čelnik mogao povući proračun bez odredbe kojom se smatra da se takav čin tretira kao da proračun nije ni predložio, on bi u svojim rukama praktički imao moć raspuštanja predstavničkog tijela građana, što bi doista bilo nevjerojatno i nedopustivo, posebno u svjetlu činjenice da je predstavničko tijelo, a ne načelnik, gradonačelnik ili župan, najviše tijelo putem kojeg građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu. Argumenti kojima ministar uprave brani ovu izmjenu zakona su, pritom, čista manipulacija. Ministar, naime, građane plaši sa 150 potencijalnih prijevremenih izbora u 2018., iako je godišnji prosjek prijevremenih lokalnih izbora u posljednjih osam godina - samo devet . Također, govori se o financijskim uštedama, iako je očito da će troškovi biti isti, ako ne i veći, jer bi se u slučaju kada predstavničko tijelo ne donese proračun, izbori svakako održali, samo ne bi bilo listića i izbora za lokalnog čelnika, a ako novoizabrano predstavničko tijelo ne bi donijelo proračun ni u novom roku od 90 dana, održali bi se još jedni izbori, dakle trošak bi bio udvostručen. Na kraju, da se ne lažemo, ove izmjene zakona pokušavaju se na silu progurati do kraja 2017. godine upravo radi situacije u Gradu Zagrebu, u kojem vladajući HDZ čini tanku većinu s Milanom Bandićem i Nezavisnima za Hrvatsku. Milan Bandić čini dio većine na nacionalnoj razini, pa mu HDZ „uslugu“ vraća osiguravanjem mira i omogućavanjem vladanja Zagrebom bez većine u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Nastavno, redefinira se institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, upravo u cilju osiguravanja političke stabilnosti između predstavničkog i izvršnog tijela te osiguravanja kontinuiteta u radu. Također, ističe se da je i dosadašnjim odredbama Zakona bilo propisano da predstavničko tijelo donosi proračun, a izvršno tijelo je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna, te da je od donošenja Zakona pa sve do 2012. godine na snazi bila odredba o raspuštanju predstavničkog tijela u slučaju nedonošenja proračuna ni odluke o privremenom financiranju, a odgovornost izvršnog tijela nije bila utvrđena, dok predložene izmjene propisuju odgovornost izvršnog tijela. Isto tako, i dalje postoji mogućnost utjecaja predstavničkog tijela na predloženi proračun podnošenjem amandmana na isti. Netočna je tvrdnja o jačanju izvršnog tijela nauštrb predstavničkog. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Ujedno ukazuje se na obrazloženje dano uz članak 18.
Jasna Martinec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Članak 25. briše se. Obrazloženje: Predstavničko tijelo donosi proračun, a jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. Nije jasna logika zbog čega se predstavničkom tijelu nameće obveza da mora donijeti proračun čak i ako se u postupku donošenja proračuna utvrdi da predloženi proračun nije sastavljen u skladu sa zakonom ili se utvrdi neka druga nepravilnost zbog koje bi proračun mogao biti neprihvatljiv većini općinskih, gradskih ili županijskih vijećnika. Izvršno tijelo mora biti u stanju izraditi i predložiti prihvatljiv proračun i snositi odgovornost za svoj rad. Odbijen Predloženim promjenama ujedno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano. Nadalje, propisuje se da prijedlog proračuna mora sadržavati realno planirane prihode i rashode u skladu s posebnim propisima te mora biti predložen u roku koji omogućuje donošenje proračuna u skladu sa zakonom. I dosadašnjim odredbama Zakona bilo je propisano da predstavničko tijelo donosi proračun, a izvršno tijelo je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna. Razlika je u tome da se redefinira institut istovremenog raspuštanja i razrješenja te se odnos između predstavničkog i izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, razdvaja u dva koraka: Prvi je korak raspuštanje samo predstavničkog tijela iz razloga nedonošenja proračuna niti odluke o privremenom financiranju, a drugi korak je istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika u slučaju ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
GONG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. S obzirom da će Vlada raspustiti predstavničko tijelo ukoliko ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju, a načelnik/gradonačelnik i župan i dalje ostaju na svojim dužnostima, predstavničko tijelo se svodi na fikus i postaje svojevrsni talac izvršne vlasti jer će biti raspušteno ukoliko ne izglasa ponuđeni proračun. Nadalje, načelnik/gradonačelnik i župan ne moraju se dogovarati s predstavničkim tijelom građana kako bi ono izrazilo svoje političke ciljeve znajući da će biti raspušteni, tj. ukoliko ne poslušaju volju načelnika, bit će im oduzeta njihova ustavna uloga predstavništva građana putem čega se ostvaraje pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelnik može ignorirati predstavničko tijelo kao instituciju po principu „uzmi ili ostavi“. Ovakvo zakonsko rješenje zasigurno ne stvara temelj za ostvarivanje prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu već predstavlja ozbiljan udarac i degradiranje funkcije lokalne demokracije, a onda i demokracije uopće. Stoga su sporne odredbe ozbiljno upitne i s aspekta ustavnosti jer Ustav u članku 133. jasno propisuje: “Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava“. Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Ujedno institut istovremenog raspuštanja i razrješenja ostaje, razlika je u tome da se redefinira institut istovremenog raspuštanja i razrješenja te se odnos između predstavničkog i izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, razdvaja u dva koraka. Nadalje, institut raspuštanja predstavničkog tijela zbog nedonošenja proračuna postoji u hrvatskom pravnom sustavu od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine. Podsjećamo naime da je do izmjena i dopuna Zakona iz 2012. godine („NN“ br. 144/12) nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela. U razdoblju od 2013. do danas to je razlogom za istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela. U tom periodu do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u 50 jedinica lokalne samouprave. To je odnosu na ukupan broj jedinica možda statistički neznatan postotak. Međutim, promatraju li se pojedinačni slučajevi, neupitna je činjenica da problem nedonošenja proračuna predstavlja blokadu za jedinicu – jedinica se nalazi u posebnoj situaciji nepostojanja izabranog predstavničkog i izvršnog tijela čime je otežano njezino uredno i normalno funkcioniranje. Pored toga, i činjenica da je u nekim jedinicama taj institut primijenjen tijekom mandata i po dva puta, dakle, da u istoj jedinici u četiri godine proračun nije donesen dva puta, pokazuje određene sustavne manjkavosti te neophodnu potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Ovim zakonom se i nadalje propisuje posljedica nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju i to tako da u prvoj fazi bude raspušteno samo predstavničko tijelo, a u drugoj istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo. Pored toga, Zakon predviđa i mogućnost razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju ako ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili ga povuče prije donošenja. Netočna je tvrdnja o jačanju izvršnog tijela nauštrb predstavničkog. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Stoga se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ni u kojem smislu ne narušava ustavno pravo na lokalnu samoupravu niti se dovodi u pitanje uloga predstavničkog tijela preko kojega se to pravo ostvaruje. Ustavnost navedenog prijedloga ni po čemu nije upitna.
Zagreb je NAŠ! NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Predlažemo brisanje Članka 25. Obrazloženje: ukidanjem, odnosno ovakvom izmjenom instituta istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju općinski načelnici, gradonačelnici i župani postaju nedodirljivi, a vijeća, odnosno skupštine gube ključnu polugu kontrole izvršne vlasti koju im daje mogućnost odbijanja proračuna. Predstavnička tijela nemaju ništa manji legitimitet od izvršnih te znatno vjernije predstavljaju raznolikost vrijednosti, političkih stavova i interesa birača. Narušavanjem ravnoteže između općinskih i gradskih vijeća, odnosno županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba s jedne strane i izvršne vlasti s druge ozbiljno se ugrožava lokalna demokracija u Republici Hrvatskoj. Smatramo da osiguravanje kontinuiteta i političke stabilnosti ne može biti opravdanje za ovakvo slabljenje uloge demokratski izabranih predstavničkih tijela. Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Razlika je u tome da se redefinira institut istovremenog raspuštanja i razrješenja te se odnos između predstavničkog i izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, razdvaja u dva koraka: Prvi je korak raspuštanje samo predstavničkog tijela iz razloga nedonošenja proračuna niti odluke o privremenom financiranju, a drugi korak je istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika u slučaju ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja. Netočna je tvrdnja o jačanju izvršnog tijela nauštrb predstavničkog. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona, kako bi postojeći razlozi zbog kojih Vlada RH mora raspustiti predstavničko tijelo ostali onakvi kakvi jesu. Kao što smo već naveli u komentaru na Nacrt prijedloga Zakona u cjelini, ovakva izmjena postojećeg zakona ojačala bi općinske načelnike, gradonačelnike i župane nauštrb predstavničkih tijela građana te oslabila predstavničku demokraciju na lokalnoj razini. Prema predloženim izmjenama, u slučaju da predstavničko tijelo ne podrži proračun kojeg je predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, raspustilo bi se samo predstavničko tijelo, a lokalni čelnik bi ostao na vlasti unatoč tome što nema većinu u predstavničkom tijelu građana. Braneći predložene izmjene ministar uprave je izjavio da "ako je načelnik, gradonačelnik ili župan predložio proračun, a vijeće ili skupština ga ne usvoje, tada se naravno smatra da vijeće ili skupština nisu napravili svoj posao i oni se raspuštaju." Međutim, posao predstavničkog tijela građana nije da donese bilo kakav proračun kojeg predloži lokalni čelnik, a posebno ne da donese proračun kojeg većina vijećnika ili zastupnika smatra lošim za građane. Kao što smo već naveli, dioba i međusobna kontrola izvršne i zakonodavne vlasti mora funkcionirati i na lokalnoj razini jer u suprotnom nema ni potrebe za predstavničkim tijelima već na čelu jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo imati male diktatore koji ne odgovaraju nikome i koje nitko ne kontrolira. Da su građani u vrijeme izbora željeli da lokalni čelnik ima apsolutnu moć, njegovu bi listu na izborima za predstavničko tijelo podržali s više od 50 posto glasova. Činjenica da općinski načelnici, gradonačelnici i župani u predstavničkom tijelu moraju sastavljati koalicije znači da se moraju potruditi da politike koje provode odražavaju želje većine stanovnika općine, grada ili županije. Dvije su situacije u kojoj predstavničko tijelo ne bi donijelo proračun. Jedno je da gradonačelnik ne podnese prijedlog proračuna ili ga povuče prije glasanja, tako da do glasanja niti ne dođe, a drugo je da se predstavničko tijelo ne složi s prijedlogom gradonačelnika. Prema sadašnjoj formulaciji, kada gradonačelnik ne podnese prijedlog proračuna on će biti razriješen, ali neće se raspustiti predstavničko tijelo. Ako se pod nepodnošenjem podrazumijeva i povlačenje podnesenog prijedloga, onda bi ova formulacija bila donekle u redu. U protivnom, trebalo bi zadnji dio rečenice preformulirati tako da se predstavničko tijelo raspušta ako ne donese proračun „osim ako proračun nije donesen zbog toga što gradonačelnik nije predložio ili je povukao prijedlog proračuna.“ Međutim, puno je vjerojatnije da predstavničko tijelo neće donijeti proračun jer se ne slaže s prijedlogom koji je podnio gradonačelnik. U toj je situaciji predstavničko tijelo u suštini onemogućeno ili bitno ograničeno u ispunjenju svoje najvažnije funkcije određene zakonom, a to je donošenje proračuna, i zbog toga će biti sankcionirano. Ograničeno je, jer bi teoretski gledano, predstavničko tijelo tada moglo podnositi amandmane i usvajanjem amandmana izmijeniti proračun u cijelosti. Međutim, samim time što su gradonačelnici oni koji imaju sve informacije i resurse za izradu takvog složenog financijskog dokumenta, u praksi su u prednosti pred predstavničkim tijelom i pitanje je da li je putem amandmana uopće moguće donijeti proračun koji bi bio provediv i bez nedostataka. Dodatno, ako gradonačelnik ima mogućnost povući svoj prijedlog proračuna u slučaju skupštinskih amandmana, onda je predstavničko tijelo potpuno onemogućeno u donošenju proračuna. Činjenica je da je ovim zakonskim prijedlogom brisana odredba „Podneseni prijedlog proračuna općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini.“, međutim i dalje nije izričito zabranjeno povlačenje prijedloga proračuna, odnosno i dalje ostaju poslovničke odredbe koje dopuštaju povlačenje prijedloga svakog akta, pa tako i prijedloga proračuna, ako se zakonom to izričito ne isključi kao mogućnost. Ako uzmemo u obzir da se sukladno članku 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je dio pravnog poretka RH, pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje putem predstavničkog tijela kroz pravo i mogućnost tog tijela da uređuje i upravlja bitnim dijelom javnih potreba, onda je kroz ovakav zakonski model vidljivo da je lokalno predstavničko tijelo u RH u odnosu na nositelja izvršne vlasti inferiorno, jer kada smatra da se prijedlogom proračuna gradonačelnika bitnim dijelom javnih potreba ne upravlja na odgovarajući način, i zbog toga ga ne donese, riskira vlastito raspuštanje. Pritom treba naglasiti da, osim Europske povelje o lokalnoj samoupravi, i Ustav RH jamči pravo na lokalnu i područnu samoupravu koje se ostvaruje putem predstavničkih tijela (a ne izvršnih tijela, tj. gradonačelnika). Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Nastavno, redefinira se institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, upravo u cilju osiguravanja političke stabilnosti između predstavničkog i izvršnog tijela te osiguravanja kontinuiteta u radu. Također, ističe se da je i dosadašnjim odredbama Zakona bilo propisano da predstavničko tijelo donosi proračun, a izvršno tijelo je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna, te da je od donošenja Zakona pa sve do 2012. godine na snazi bila odredba o raspuštanju predstavničkog tijela u slučaju nedonošenja proračuna ni odluke o privremenom financiranju, a odgovornost izvršnog tijela nije bila utvrđena, dok predložene izmjene propisuju odgovornost izvršnog tijela. Isto tako, i dalje postoji mogućnost utjecaja predstavničkog tijela na predloženi proračun podnošenjem amandmana na isti. Netočna je tvrdnja o jačanju izvršnog tijela nauštrb predstavničkog. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija. Ujedno ukazuje se na obrazloženje dano uz članak 18.
Vatroslav Srzić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Prijedlog: Članak 25. se briše. Obrazloženje: ukoliko gradonačelnik i predstavničko tijelo nisu u stanju donijeti proračun "na vrijeme" uredu je da oba tijela trpe posljedice, odnosno budu raspuštena. To je i trenutno situacija u zakonu i nema potrebe da se mijenja. I gradonačelnik i predstavničko tijelo su izbor građana i nema nekog argumenta kojem se može više vjerovati jednom ili drugom; pa se stoga ne može ničim argumentirati ni stav da se "kažnjava" samo jednoga. U krajnoj liniji, držim da je manja šteta od ponavljanja izbora i za gradonačelnika i predstavničkog tijela nego li da se zbog "straha od gubitka stolice" izglasa nepovoljan proračun. Argument stabilnosti i kontinuiteta vlasti također ne smatram naročito jakim obzirom da su diktature također poznate ponajviše po stabilnosti i kontinuitetu (barem dok traju). Pogotovo što i nije riječ o kontinuitetu i stabilnosti vlasti ukoliko se pola te vlasti raspusti (drugim riječima argument o kontinuitetu vlasti bi podrazumijevao da je samo gradonačelnik "na vlasti", a to je pak kontradiktorno sa previše Članak i principa da bi stalo u jednu zagradu jednog komentara). Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Ujedno institut istovremenog raspuštanja i razrješenja ostaje, razlika je u tome da se redefinira institut istovremenog raspuštanja i razrješenja te se odnos između predstavničkog i izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, razdvaja u dva koraka. Netočna je tvrdnja o jačanju izvršnog tijela nauštrb predstavničkog. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Štefica Rodić-Stupalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 25. Predlažem brisanje članka 25. koji omogućava apsolutnu samovolju gradonačelnika u donošenju proračuna ucjenom predstavničkim tijelima : potvrdi ili letiš van. Odbijen Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi neće se ojačati niti jedno tijelo lokalnih jedinica, već naprotiv uspostaviti ravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela, te ojačati odgovornost obaju tijela prilikom donošenja proračuna jedinice. Navedenim prijedlogom jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske. Nastavno, redefinira se institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, upravo u cilju osiguravanja političke stabilnosti između predstavničkog i izvršnog tijela te osiguravanja kontinuiteta u radu. Netočna je tvrdnja o jačanju izvršnog tijela nauštrb predstavničkog. S obzirom da se navedene tvrdnje izvode iz novog zakonskog rješenja u vezi s posljedicama nedonošenja proračuna, nužno je naglasiti, da se ovim Zakonom, a upravo suprotno od navedenih tvrdnji – slabi uloga izvršnog tijela, a jača uloga predstavničkog tijela i to u okviru postupka donošenja proračuna. Naime, prema važećim zakonskim odredbama, nositelj izvršnih ovlasti kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je mogao direktno izazvati raspuštanje predstavničkog tijela, uz istovremeno svoje razrješenje. Ovim Zakonom se ovakav scenarij onemogućuje budući da članovi predstavničkog tijela mogu predložiti amandmane na prijedlog proračuna i te iste amandmane usvojiti. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne povuče prijedlog proračuna, tada će predstavničko tijelo usvojiti izmijenjeni prijedlog proračuna kako je izmijenjen s usvojenim amandmanima koje je predložilo upravo predstavničko tijelo. Ukoliko općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne bude suglasan s usvojenim amandmanima te stoga povuče svoj prijedlog proračuna, posljedica toga je razrješenje jedino izvršnoga tijela, znači, prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, ali ne i predstavničkog tijela. Prema tome, ni u kojem slučaju ne može se govoriti o slabljenju uloge predstavničkog tijela i jačanju uloge izvršnog tijela, već upravo suprotno – o snaženju i jačanju predstavničkog tijela u postupku donošenja proračuna te istovremeno onemogućavanju izvršnog tijela da zloupotrijebi svoju ovlast predlaganja proračuna. Također, u kontekstu tvrdnji o slabljenju predstavničke demokracije, ukazuje se da se ovim prijedlogom Zakona ukida obveze ustrojavanja jedinstvenog upravnog odjela za jedinice lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika. S obzirom da je predstavničko tijelo, tijelo koje je ovlašteno uređivati ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice pa u okviru toga i iskoristiti mogućnost danu ovim Zakonom te umjesto postojećeg jedinstvenog upravnog odjela, odlučiti ustrojiti više upravnih tijela, ni s te osnove se nikako ne može govoriti o umanjenju značaja i uloge predstavničkog tijela preko kojeg građani ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu. Osim navedenih, Nacrt prijedloga zakona sadrži i druga rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno kao npr. propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, a koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku. Ujedno, ovim je Nacrtom prijedloga propisana i ovlast članova predstavničkog tijela za davanje inicijative i prijedloga za osnivanje mjesnog odbora. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da ne samo da se ovim Nacrtom prijedloga zakona ne slabi, već naprotiv, upravo se dodatno jača predstavnička demokracija.
Vatroslav Srzić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 26. Prijedlog: brisanje Članka 26. Obrazloženje: vidi moj komentar pod Članak 25. Uvažavanjem argumenata pod prijedlogom za brisanje Članka 25. automatski ukida i potrebu za postojanjem Članka 26. Odbijen Obrazloženje kao i obrazloženje uz članak 25.
Zagreb je NAŠ! NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 26. Predlažemo brisanje Članka 26. Obrazloženje: kao što je već napisano u komentaru na Članak 25. smatramo da kontinuitet i politička stabilnost ne mogu biti osnova za ograničavanje lokalne demokracije. Odbijen Obrazloženje kao i obrazloženje uz članak 25.
Jasna Martinec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 26. Članak 26. briše se. Obrazloženje: Kao i za brisanje članka 25. Odbijen Obrazloženje kao i obrazloženje uz članak 25.
Tonći Talaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 26. Vidjeti komentar na čl. 25. I ovaj članak treba obrisati, ali još bolje je u potpunosti odustati od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je smišljen radi koristi za političke elite, konkretno za HDZ i njegove partnere u Gradu Zagrebu, a na štetu građana i demokracije u Republici Hrvatskoj. Odbijen Obrazloženje kao i obrazloženje uz članak 25.
Nezavisna lista Sandre Švaljek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 26. Predlažemo brisanje ovog članka iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili potpuno odustajanje od donošenja Zakona, s obzirom na to da je ovaj članak povezan s izmjenom čl. 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, planiranom čl. 25. ovog Nacrta prijedloga Zakona. Kada se, dakle odustane od izmjena čl. 84. kojima bi se u slučaju da ne donese proračun raspustilo samo predstavničko tijelo građana, bez razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, ova odredba će postati besmislena. Ako stari gradonačelnik novom predstavničkom tijelu opet ponudi proračun koji nije u skladu s javnim potrebama, tj. s kojim se niti novo predstavničko tijelo ne slaže, raspušta se i to novo predstavničko tijelo (istovremeno s razrješenjem gradonačelnika). Ovdje treba imati u vidu odredbu sljedećeg članka da će se u tom slučaju imenovati povjerenik i raspisati prijevremeni izbori, ali i odredbe Zakona o lokalnim izborima koje propisuju da se prijevremeni izbori neće održati ako bi trebali biti održani u godini u kojoj se održavaju redovni izbori i to prije njihovog održavanja. Zamislimo da se situacija raspuštanja predstavničkog tijela (bez razrješenja gradonačelnika) dogodi u drugoj godini mandata, dakle u prosincu druge godine mandata, u prosincu se raspusti predstavničko tijelo, ali se ne razriješi gradonačelnik, i recimo da se protiv te odluke podnese tužba o kojoj se mora odlučiti u roku 30 dana. Neka se o tužbi odluči u veljači treće godine mandata, raspišu se novi prijevremeni izbori u roku od 90 dana, dakle u svibnju, neka se u lipnju konstituira predstavničko tijelo, s u daljnjem roku od 90 dana, tj. u rujnu se mora donijeti proračun. Ako se proračun ne donese u rujnu, istovremeno se raspušta predstavničko tijelo i razrješuje gradonačelnik, prijevremeni izbori se moraju održati u roku od 90 dana, dakle tu smo već u prosincu i na pragu četvrte godine mandata, tj. godine u kojoj se održavaju redovni izbori i stoga nema prijevremenih izbora. Uz malo manipuliranja rokovima, problem se može razvući u četvrtu godinu mandata, pa tako ispada da ovakva situacija omogućava da nema predstavničkog tijela u cijeloj trećoj, a možda i četvrtoj godini mandata do novih redovnih izbora i da se lokalna samouprava realizira putem ovlasti gradonačelnika, odnosno povjerenika Vlade, što nije u duhu Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Ustava RH, koji određuju da je predstavničko tijelo građana najviše tijelo lokalne vlasti. Predstavničko tijelo nema nikakav mehanizam prisiliti gradonačelnika da donese proračun koji bi po kriterijima predstavničkog tijela omogućavao da predstavničko tijelo „uređuje i upravlja u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih potreba“, tj. da se predstavničko tijelo realizira kao najviše tijelo lokalne vlasti kako je zajamčeno Ustavom i Europskom poveljom. Zajednički gledano, ove odredbe izrazito umanjuju ulogu i značenje predstavničkog tijela, te dovode u pitanje realizaciju prava na lokalnu samoupravu kako je prihvaćena Ustavom RH i Europskom poveljom. Tome treba dodati da predstavnička tijela nemaju nikakvu mogućnost kontrole izvršne vlasti. Ako je temeljem Ustava i Europske povelje predstavničko tijelo najviše tijelo lokalne vlasti, izvršna vlast bi trebala imati obvezu odgovarati predstavničkom tijelu na koji način izvršava svoju vlast, a predstavničko tijelo bi moralo moći nadzirati izvršnu vlast i sankcionirati ju barem što se tiče neizvršavanja proračuna. Odbijen Bitna novina koja se predlaže ovim Prijedlogom zakona je upravo redefiniranje instituta istovremenog raspuštanja i razrješenja. Primjena ovog instituta u praksi je pokazala određene manjkavosti te nužnu potrebu za pronalaskom novog mehanizma ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela u donošenju proračuna. Odnos između ta dva tijela u navedenom postupku redefiniran je na način da će se u prvom koraku raspustiti predstavničko tijelo zbog nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, a u drugom koraku će doći do istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja. Ovakvim uređenjem pitanja vezanih uz donošenje proračuna nastoji se osigurati jača stabilnost u odnosima između predstavničkog i izvršnog tijela. Ni u kojem smislu nije jasna tvrdnja o umanjivanju značaja predstavničkog tijela s obzirom da se ni jednom predloženom zakonskom odredbom ne umanjuju dosadašnje ovlasti tog tijela. Pogotovo nije jasna tvrdnja da predstavničko tijelo nema mogućnost kontrole izvršnog tijela s obzirom da je smisao uvođenja neposrednog izbora lokalnog izvršnog tijelo koje se sada ne bira više iz reda članova predstavničkog tijela, da odgovara isključivo svojem biračkom tijelu, dakle, građanima. Lokalni dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti te s obzirom da ih neposredno biraju građani, odnosno birači, za obnašanje svojih dužnosti odgovaraju upravo onima koji su ih i izabrali, tj. biračima. Pri tome ne treba zaboraviti da su članovi predstavničkog tijela sukladno važećim zakonskim odredbama i dalje ovlašteni postavljati pitanja nositeljima izvršnih ovlasti, kao i tražiti podnošenje izvješća o pitanjima koja su u djelokrugu izvršnog tijela. Dodatno obrazloženje kao i obrazloženje uz članak 25.
Štefica Rodić-Stupalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA , Članak 34. Predlažem odustajanje od donošenja ovakvog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jer bi ove izmjene i dopune oslabile i izravnu i predstavničku demokraciju na lokalnoj i regionalnoj razini jačanjem općinskih načelnika, gradonačelnika i župana nauštrb predstavničkih tijela građana. Ove izmjene Zakona također bi ukinule obvezu malih općina i gradova da imaju samo jedan upravni odjel te olakšale razrješenje pročelnika, što bi zajedno dovelo do povećanja troškova i broja pročelničkih mjesta, odnosno do novih političkih zapošljavanja i dodatne politizacije lokalnog upravnog aparata. Zar su nezavisni zastupnici tolika prijetnja? Čak i u situaciji masovnog kupovanja glasova i mandata od strane "najbogatijih" . Postizborne koalicije bi trebalo zakonom zabraniti jer predstavljaju običnu prevaru birača. Odbijen Primjedba je načelna, ne odnosi se na pitanje koje je regulirano člankom 34., odnosno stupanje na snagu zakona. Primjedbe se odnose na pitanja koja su regulirana drugim odredbama Prijedloga zakona te se upućuje pogledati obrazloženja uz predmetne odredbe.