Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Petar Marija Radelj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	3.12.2017. Prinos javnoj raspravi o prijedlogu 11. promjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 1. Netočan opis savjetovanja Ministarstvo znanosti i obrazovanja čak triput ponavlja da je razlog i cilj promjene zakona: „osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom Europske Unije“. No, ništa od toga nije istina. Predloženim se izmjenama odgojno-obrazovni sustav ne osigurava ni unaprjeđuje. Naprotiv, destabilizira se i unazađuje. Zakon nije usklađen s potrebama hrvatskoga društva ni gospodarstva. Europska unija nije mjerodavna u području odgoja i obrazovanja, pa ne postoje normativi EU-a za školstvo, ni obrazovna politika EU. 2. Priznanje neuspjeha U opisu savjetovanja Ministarstvo ističe normativni optimizam da će se stvari popraviti još jednom promjenom zakona: „Opcija normativnog rješenja uz pomoć donošenja izmjena i dopuna Zakona pokazuje se u ovom trenutku najboljom opcijom. Naime, i uz mnogobrojne izmjene i dopune navedenoga Zakona, dosadašnje izmjene i dopune nisu u potpunosti postigle planirani učinak.“ 3. Najveća neistina Na stranici 7 Nacrta ističe se: „Za provođenje ovoga Zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva u državnome proračunu Republike Hrvatske.“ To proturječi temeljnom deklariranom razlogu promjene zakona, „osiguranju i unaprjeđenju kvalitete“ odgojno-obrazovnoga sustava. Zar je to zaista moguće postići bez ikakvih novčanih ulaganja? Izjava je netočna jer bi provedba samo prvoga stavka članka 43. stajala 614 milijuna kuna (naknade privatnim poduzetnicima koji su sklopili ugovore o javno-privatnom partnerstvu). Nadalje, projekt e-Škole, koji se tim zakonom kani legalizirati, stoji dvije milijarde kuna. 4. Razlozi za zabrinutost S predloženim se nacrtom nije moguće složiti iz formalnih i sadržajnih razloga. Izmjene predložene člancima 1., 2., 3., 4., 5., 7., 11., 12., 14., 16., 17., 18., 26., 28., 42. i 45. su nejasne, nedosljedne i opasne. 5. Prigovori zbog forme 5.1. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, objavljen u NN 87/08, ima već deset novela (NN 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14 i 7/17), i jedan pročišćeni tekst (NN 126/12), a članak 48. stavak 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (NN 74/15) propisuje: „Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.“ Stoga daljnje promjene nisu moguće; treba donijeti novi zakon kao cjelinu. 5.2. Zakon o odgoju i obrazovanju ima 152 članka temeljnih odredaba, a čak 51 članak toga zakona već je mijenjan (članci 1.a, 9., 10., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 27.a, 28., 29., 30.a, 37., 46., 48., 53., 58., 65.a, 69., 73., 75., 76., 77., 78., 79., 84., 86., 89.a, 90., 91., 92., 96., 98., 99., 105., 106., 110., 126., 126.a, 130.a, 130.b, 130.c, 131., 138., 140., 149., 151., 152., 159. i 166.), neki i po više puta, a jedanaestom novelom predviđeno je 45 članaka, pa su (51+45=96) ostvarene pretpostavke za primjenu članka 48. stavka 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (NN 74/15): „Ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa.“ I zbog toga razloga još jedna promjena nije pravno dopuštena. Sadržaji razlozi 6. Program, kurikul i kurikulum nisu istovrijednice; članci 1., 4., 11. i 26. Nacrta pravno su nemogući Člancima 1. i 4. izjednačuje se uporaba izrazâ „program“ i „kurikulum“, što je miješanje njemačke didaktičke teorije (nastavni plan i program) i anglosaske uputnične (kurikulne) teorije (uputnik/kurikul). No, uporabu tih dvaju pojmova nije moguće ujednačiti iz jezičnih i sadržajnih razloga. Nastavni program je isprava „kojim se propisuje opseg, dubina, redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu“ (Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1, Zagreb: Školska knjiga, 1996., str. 192). Drugim riječima nastavni je program nastavna osnova, to jest opseg i struktura ostvarenja sadržaja nastavnoga plana. Nastavni plan je „isprava u kojoj se u obliku tablice propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji se proučavaju u određenoj školi, zatim redoslijed proučavanja tih područja ili predmeta po razredima ili polugodištima te tjedni broj sati za pojedino područje ili predmet“ (Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1, Zagreb: Školska knjiga, 1996., str. 192). Drugim riječima nastavni je plan raspored nastavnih predmeta, satnica i redoslijed sadržaja. Uputnik (kurikul) označava slijed, kretanje, tijek poučavanja i učenja. To je osmišljen postupak usmjeren na odgojno-obrazovna postignuća; isprava koja određuje odgojne i učidbene rezultate i uvjete izvedbe pomoću kojih se polaznike izgrađuje; učiteljev, roditeljev i učenikov vodič o zakonitim očekivanjima koja se postavljaju pred učenika. 6.1. Bitne razlike između nastavnoga programa i uputnika (kurikula), a) Ime. To nisu istoznačnice. b) Teorijska podloga koja iza njih stoji. Nastavni plan i program plod su klasične kontinentalne pedagogijske misli i dosadašnjega zakonskoga uređenja u Hrvatskoj, a uputnična teorija (anglosaska didaktika) usmjerena je na učenika, njegovo djelovanje, učenička postignuća i spoznajno, vrijednosno i psihomotorično područje djelovanja. c) Perspektiva. Nastavni plan i program gleda učenika sprijeda, što će staviti preda nj, a uputnik ga promatra s leđa, što će iza svega uložena ostati. d) Sadržaj. Nastavni je program propis koji određuje što učeniku treba ispredavati, a uputnik propis koji određuje odgojno-obrazovna postignuća, i to: preneseno znanje, promijenjeno ponašanje i uspjelo pronicanje. e) Adresati. Nastavni program je pisan za učitelja i prosvjetnoga inspektora, a uputnik za učenika, roditelja i učitelja. Ako su program i kurikul istovrijednice, onda je kurikulna reforma nepotrebna i nema razloga uvoditi novi pojam, ni donositi novu vrstu provedbenih propisa, nego je primjerenije zadržati postojeći pojam programa. Ako je nastavni program dio kurikula, onda će nastavni programi ostati postojati, a nepotrebno će se uvesti nova razina propisa iznad nastavnoga programa i time nepotrebno izbirokratizirati učiteljski poziv. Ako su program i kurikul različiti pojmovi, onda se ne mogu poistovjećivati, miješati i međusobno zamjenjivati. Osim sadržajno, unošenje dvaju pojmova kao istovrjednica nominalno će stvoriti i učvrstiti funkcionalni kaos, izazvati pravnu i stručnu nesigurnost i pomutnju. Stoga takvo normiranje pravno nije moguće. K tomu se za uputnik (kurikul) predloženim Nacrtom nastavlja neprimjerena uporaba pojma „kurikulum“. „Kurikulum je jeftini anglizam, neprilagođena tuđica. Pokazuje se time da se riječju kurikulum nitko nije bavio, da nije razmišljao o njoj, pa zato djeluje površno i pomodno. U javnoj i službenoj porabi toj riječi stoga nema mjesta. Latinsko se curriculum može valjano preuzeti u hrvatski samo kao kurikul“ (Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, ožujak 2009.) – Radoslav Katičić, Vijeće za normu o nazivima kurikulum, kurikul i uputnik, Jezik (Zagreb), 57 (2010.) 2, str. 54. U Nacrtu od 3. studenoga 2017. izvrće se obvezujući savjet broj 25 iz Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb, 2013., str. 142) u: „mišljenje… da bi bilo bolje“. Jezikoslovna struka ne dvoji kako je riječ „kurikulum“ neprihvatljiv u hrvatskom standardnom jeziku i da ga treba zamijeniti domaćom riječju „uputnik“ (kako je predložilo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika u ožujku 2009., pravopis IHJJ-a 2013. i stručna radna skupina za kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u proljeće 2016.) Jezikoslovna struka ne dvoji kako je riječ „kurikulum“ neprihvatljiva u hrvatskom standardnom jeziku i da je treba zamijeniti domaćom riječju „uputnik“ (što je predložilo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika u ožujku 2009., pravopis IHJJ-a 2013. i stručna radna skupina za kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u proljeće 2016.). 7. Pomiješano: engleštice, srpski i stidljivo hrvatski Uporaba pojmova program i kurikulum kao istovrijednica neprihvatljiva je sa stajališta vladavine prava i suprotna je Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima: „Dosljedan izričaj (terminologija) U cijelom tekstu propisa upotreba jednog izričaja mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kada se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa.“ Međutim, u tekstu danom na raspravu izrazi se rabe nedosljedno. Tako se 67 puta pojavljuje imenica kurikulum i dva puta imenica kurikul; dva puta pridjev kurikulumski (namjesto uputnični/ kurikulni) i 16 puta pridjev kurikularni (namjesto uputnični/kurikulni). Spomenuta metodološko-nomotehnička pravila iz 2015. propisuju: „Strani izrazi (tuđice) mogu se koristiti jedino ako u hrvatskom jeziku za takve izraze nema hrvatske riječi koja bi odgovarala smislu, značenju i sadržaju strane riječi (tuđice).“ Kurikulum je tuđica koja zadržava latinski završetak -um koji se u standardnom hrvatskom jeziku u takvim tuđicama izostavlja, npr. simpozij, kriterij, prezidij, pa ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku. Za usvojenicu kurikul postoji hrvatska riječ uputnik koja odgovara smislu, značenju i sadržaju strane riječi. 8. Odgoj za šminku Odgoj u postojećem zakonu nije dobro uređen ni razrađen; članak 4. stavak 1. navodi ciljeve odgoja i obrazovanja, ali već članak 4. stavak 2. napušta odgoj i navodi samo načela obrazovanja. Pukim dodavanjem riječi „odgoja“ sadržajno se ne mijenja činjenica da čl. 4. st. 2. ne razrađuje odgoj. A odredba je i jezično netočna jer joj nedostaje veznik „i“ nakon „odgoja“, pa bi promijenjena glasila: „Načela odgoja obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:“ Pri tom bi se ponovno dogodio paradoks da se načela „odgoja“ ne odnose na razinu osnovnoga i srednjega odgoja i obrazovanja, nego samo na razinu „osnovnoga i srednjega obrazovanja“. 9. Beskrajno umnažanje razina i broja mjerodavnih propisa – članci 4., 11., 12., 14. i 16. predložene novele Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi od 2008. do danas poznaje tri vrste provedbenih propisa u području odgoja i obrazovanja: Državni pedagoški standard (donosi ga Hrvatski sabor), Nacionalni kurikul (donosi ministar) i školski kurikul (donosi svaka škola). Njihova razdvojba iscrpno je opisana u Nacionalnom okvirnom kurikulu, koji je na snazi od 2011., iako se čini da sastavljači Nacrta to ne znaju. Predlagatelj Nacrta ne slijedi logiku zakona ni zdravoga razuma, nego želi ozakoniti nacrtke koje je 2016. sastavio tim Borisa Jokića, a prema kojima bi, osim (1.) državnih pedagoških standarda (čl. 5. Zakona), prema članku 11. predložene novele (noveliranom članku 26. st. 1. zakona) postojalo čak sedam razina isprava: 2. okvir nacionalnoga kurikula, 3. nacionalni kurikuli za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, 4. kurikuli nastavnih predmeta, 5. kurikuli međupredmetnih tema, 6. okviri za poticanje, prilagodbu i vrjednovanje, 7. nastavni planovi i programi, 8. školski kurikuli. No, to je suprotno Strategiji iz 2014. i članku 11. Nacrta prema kojem su (st. 2.) kurikul nastavnoga predmeta i nastavni program (znači razine 4. i 7. iz gornjega popisa) istoznačnice. Ali opet, prema članku 11. st. 6. predložene promjene „programi i/ili moduli su dio kurikula“. Nadalje u čl. 11. st. 9. predložene promjene pojavljuje se još jedna razina: „strukovni kurikulum ili nastavni plan i program strukovnih škola“. 10. Nepromišljenost na primjeru objave natječaja u „dnevnom tisku“ Člankom 40. stavkom 2. predložene promjene predviđa se natječaj za ravnatelja objaviti u „dnevnom tisku“ kako bi bio „dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području RH“. Dnevni tisak nije pravno jasan standard: jesu li to i tjedne novine ili i letci koje trgovački lanci otiskuju kao dnevni tisak? Koliko dana natječaj mora biti objavljen? Zašto se natječaj ne objavljuje u Narodnim novinama, na službenim internetskim stranicama škole, osnivača, Agencije za odgoj i obrazovanje ili Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje? 11. Ozakonjenje nezakonitih ugovora sklopljenih 2013. godine Člankom 43. predložene promjene predviđa se u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona o odgoju i obrazovanju propisati: „U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za: rashode za sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, a za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova…“ (namjesto dosadašnje odredbe: za… „rashode za završavanje kapitalnih projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog prostora te njegovo opremanje, čiju je obvezu završavanja preuzela Republika Hrvatska na dan 1. srpnja 2001. do njihovog puštanja u funkciju“). Ta promjena služi legalizaciji nezakonito sklopljenih ništavnih sporazuma o sufinanciranju troškova najamnina za školske građevine po modelu javno-privatnoga partnerstva koje je 29. svibnja 2013. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sklopilo s Koprivničko-križevačkom županijom, Gradom Koprivnicom i Varaždinskom županijom, u vrijednosti od 614 milijuna kuna, jer su sklopljeni bez suglasnosti Vlade ili ministra financija. 12. Stručna radna skupina za uputnik nastavnoga predmeta Hrvatski jezik prihvatila je da oblik „kurikulum“ treba odbaciti kao nehrvatski i nestandardni te je u odgovorima od 20. lipnja 2016. na prinose stručnoj raspravi čak 14 puta ponovila: „Stručna radna skupina u potpunosti podupire zahtjeve za promjenom naziva kurikulum“ (Odgovori institucije i pojedinci, str. 8, 23, 31, 52, 57, 155, 177, 185, 206, 217, 249, 259 i 285, odnosno Odgovori županijska stručna vijeća, str. 216). 13. Prof. dr. sc. Dubravka Smajić ističe: „Nemojmo se zavaravati da je za pravopisnu i pravogovornu nepismenost u Hrvata glavni krivac zastarjeli obrazovni sustav pa ga što prije treba ‘cjelovito reformirati’. Prije bi se moglo reći da osnovnoga krivca treba tražiti u učestalom onemogućavanju postizanja poželjnoga stupnja društvene prestižnosti hrvatskoga standardnoga jezika u javnoj pisanoj i govorenoj komunikaciji pred organskim i ostalim idiomima hrvatskoga jezika (razgovorni jezik, žargoni) i, napose, pred konkurentskim stranim idiomom (idiomima) koje će i ubuduće nametati globalizacijsko-unifikacijski proces. Dokle se god iskazuje bilo koja vrsta javnoga nepoštivanja stručnoga mišljenja jezikoslovaca, a što u društvo implementiraju govornici koji su na položaju kakvoga autoriteta, ne može se govoriti o (prijeko potrebnom) razvijanju jezične osjetljivosti i odgovornosti pri uporabi hrvatskoga jezika, ni u obrazovanju, a ni izvan njega.“ (Jezik (Zagreb), 63 (lipanj 2016.) 2–3, str. 77–84; hrcak.srce.hr/file/258812) 14. Prof. dr. sc. Ante Bežen zaključuje: „Neslaganja oko objavljenih kurikulnih dokumenta počinju već od samoga njihova naziva. nedvojbeno je: u hrvatskom standardnom jeziku jedini pravilan oblik riječi kurikulum jest kurikul. Hrvatski izraz za taj pojam je uputnik ili naukovna osnova. […] Jezikoslovna analiza pokazuje da je pridjev kurikularni načinjen prema engleskom uzorku curricular reform nekritičkim dodavanjem nastavka -ni na englesku riječ curricular pa nije prihvatljiv kao ni kurikulum. A od dobro načinjenih pridjeva kurikulni i kurikulski prednost bi trebalo dati obliku kurikulni jer je nastavak -ni u tvorbi odnosnih pridjeva ove skupine u uporabi češći i izrazito je obilježje baš hrvatskoga standardnog jezika (kao npr. i pridjevi autobusni, porezni, jezični, a ne autobuski, poreski, jezički). Ako slijedimo temeljno pravilo po kojemu tuđice u hrvatskom jeziku treba rabiti onda kada za pojam koji označuju nemamo dobru ili pogodnu hrvatsku riječ, dokument koji nazivamo kurikul(um) na prvom bi se mjestu trebao zvati uputnik […] Ostaje pitanje odakle problem upornoga nametanja kurikuluma umjesto kurikula i uputnika. […] korijeni [su] te dileme strukovni autizam i jezična needuciranost, pa i političko-ideološka oporba nekih utjecajnih pedagoga po struci. Skloniji su tuđem nego domaćem, globalnom i stranom nego hrvatskom.“ (Zrno (Zagreb), 27 (2016.) 122–123, str. 61; www.scribd.com/document/331644498/).	Primljeno na znanje	S obzirom da je većina primjedbi načelne prirode, očitujemo se na sljedeće konkretne primjedbe: Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Izraz kurikulum koristi se i u drugim zakonskim propisima i strateškim dokumentima zato nije dio ovih izmjena zakona.
2	Jelena Konjevod	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom da se u srednje škole upisuje sve veći broj učenika s raznim teškoćama, a mahom imaju rješenja stara više od 5 godina koja više ne odgovaraju njihovom psihofizičkom stanju predlažem nadopunu članka 22. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Prije upisa u prvi razred srednje škole za učenike sa teškoćama stručno povjerenstvo, čiji sastav propisuje ministar, određuje vrstu teškoća te primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći. U školama koje pohađaju učenici s teškoćama integrirani u redovite programe, a nemaju zaposlenog defektologa, ministarstvo je dužno osigurati vanjskog suradnika defektologa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje te će se razmatrati u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
3	DUBRAVKA BIĆANIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole u autonomiji su školske ustanove. U članku 100. Zakona definirano je psiholog jedan od stručnih suradnika.
4	Pametno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predložene promjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donose neke pozitivne promjene, ali imaju jedan izuzetno opasan prijedlog - članak 10. stavak (7), dva prijedloga koja nisu utemeljena na analizama i studijama - članci 18. i 20., te jednu propuštenu priliku da se ravnateljima ograniči mandata na maksimalno 10 godina. Stoga predlažemo, između ostalog da se: 1. stavak (7) članka 10. izostavi, 2. članci 18. i 20. ne mijenjaju bez sistematski napravljene analize, 3. člankom 40. stavkom (4) ograniči ravnateljima ograniči mandat na maksimalno dva. Svi prijedlozi su detaljnije objašnjeni u pojedinim člancima. S obzirom na brojne promjene Zakona, smatramo da bi bilo puno primjerenije pristupiti izradi potpunog novog Zakona, usklađenom s vizijama obrazovanja i potrebama korisnika. Donošenje novog Zakona zahtjevat će široku javnu raspravu o svim njegovim aspektima, između ostalog o mjerilima vrsnoce, o instrumentima za praćenje i vrednovanje sudionika (s obje strane katedre), a zatim o posljedicama. Novi Zakon bi trebao biti temelj novog obrazovanja, primjerenog modernom građanskom društvu koje treba graditi.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
5	Marija Dukić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
6	Bogomir Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku šaljem svoje komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Bogomir Buklijaš	Djelomično prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
7	Marija Cvelbar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Odgoj je neophodan i dobro je da se vraća. Jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažem da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažem da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Mišljenja sam da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Predlažem da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj	Djelomično prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
8	Sandra Kelava	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
9	Mara Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani Molim Vas da prilikom izrade teksta zakona uvažite sljedeće komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Srdačno, Mara Mušterić	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
10	Marija Guć	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
11	Marija Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku dostavljam svoje komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Marija Buklijaš	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
12	Suzana Đipalo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku dostavljam svoje komentare na predloženi tekst: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Srdačno, Suzana Đipalo	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
13	HOK	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo izmjenu čl. 82. na način da se doda stavak koji glasi: "Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima za vezane obrte završava polaganjem pomoćničkog ispita." Hrvatska obrtnička komora predlaže da u strukovnim programima obrazovanja za vezane obrte pomoćnički ispit bude završni ispit. Pomoćnički ispiti polažu se na temelju Zakona o obrtu a sastoje se od dva obvezna dijela: praktičnog dijela, kojim se provjeravaju praktične vještine učenika, te stručno-teorijskog dijela, kojim se provjeravaju stručno-teoretska znanja važna za obavljanje poslova u zanimanju. U skladu s programom pomoćničkog ispita, učenik uz pisani ispit iz stručne teorije kojim dokazuje da razumije što radi, kako i zašto to radi, mora obvezno izraditi praktični uradak. Bit pomoćničkog ispita jest upravo izrada praktičnog uradka pred komisijom u kojoj su osim nastavnika struke uključeni i obrtnici majstori, čime se ostvaruje vanjsko vrednovanje a učenik dokazuje izlazne kompetencije, odnosno dokazivanje neophodnih vještina, znanja i sposobnosti za kvalificirano obavljanje poslova u zanimanju za koje se školovao.	Nije prihvaćen	Uvođenjem pomoćničkog ispita stvara se paralelni sustav završnosti u strukovnom obrazovanju koji nije uvjet za zapošljavanje.
14	Željko Kajić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. a. Pohvaljujem / podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem / podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu navesti argumente: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložiti da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
15	Jelena Buklijaš Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Ovime upućujem sljedeće komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti tomu u prilog: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem Jelena Buklijaš Mušterić	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
16	Frano Vučković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
17	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
18	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
19	Jelena Lučić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga Vas molim da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
20	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje.	Nije prihvaćen	Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
21	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog.	Nije prihvaćen	Zakon u članku 100. definira da je jedan od stručnih suradnika psiholog.
22	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ditelj djeteta koje pohađa osnovnu Kao roditelj djeteta koje pohadja osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti dio su autonomije školske ustanove.
23	Julija Delić Vrdoljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
24	Dejan Tibinac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
25	Marin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
26	kristina martinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	a) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili intdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: b) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ c) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
27	Hrvoje Odak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Pozdravljam mnoge stvari koje ove promjene zakona pokušavaju postaviti na zdravije noge. Pozdravljam i prijedlog u članku 40 po kojem kandidat za ravnatelja treba dostaviti program rada za mandatno razdoblje (premda je to vrlo teška misija pojedincima koji se natječu prvi puta za mjesto ravnatelja). Ipak, razočaran sam jer se i dalje svakom izmjenom zakona sve više otežava rad ravnatelja, a ne rješavaju se bitni problemi. Ne postoji edukacija za ravnatelje prije stupanja na dužnost, nema mogućnosti mentorstva novim ravnateljima, za sve smo odgovorni, a o malo toga odlučujemo (npr. ako školski odbor koji upravlja školom donese protuzakonitu odluku odgovoran je ravnatelj), nema mogućnosti napredovanja, nema kriterija što znači biti dobar ravnatelj, a što loš - što znači da nas se može smijeniti, a da dobro radimo svoj posao, ne postoji otpremnina, nema sigurnosti radnog mjesta za ravnatelje u trećem i višim mandatima, ravnatelji velikih škola nemaju pravo na pomoćnika...Posljedica svega navedenog (to je samo mali dio priče) jest da sada u sustavu srednjeg školstva imamo preko 50% ravnatelja u prvom mandatu. Trebamo se upitati da li je cilj imati stalno nove ravnatelje koji se moraju nekoliko godina educirati da postanu kadri dobro voditi školu ili bi nam cilj trebao biti ulagati i štititi ravnatelje koji kvalitetno rade svoj posao koji bi onda to mogli raditi i cijeli radni vijek? U istraživanjima na Zapadu dobiveno je da 20 % varijance uzroka da li škola ide "gore" ili "dolje" ovisi o jednoj osobi u školi - ravnatelju. Hoće li se onda netko sjetiti da relativno malim ulaganjem u jednog čovjeka možemo ostvariti velike benefite za naš sustav odgoja i obrazovanja? Da skratim priču, predlažem da u ove izmjene Zakona uđu i slijedeće stvari: - novim ravnateljima (prva godina prvog mandata) omogućiti mentora - iskusnog ravnatelja koji će mu biti savjetovatelj i plaćen za svoj savjetnički rad; - ravnateljima velikih škola (definicija velike škole mogla bi se odnositi na već definirane kategorije ravnatelja s najvećim koeficijentom - broj učenika, broj programa...) omogućiti pomoćnika. Pomoćnik bi bila osoba iz reda nastavničkog vijeća kojoj bi se posao honorirao određenim brojem sati u normi; - postaviti kriterije dobrog vođenja škole. Ravnatelje koji te kriterije ispunjavaju ne smije se smjenjivati odlukama inspekcije, ministra...Ovih dana imamo situaciju da smijenjeni ravnatelji 2012. godine na sudovima dobivaju presude; - omogućiti veću sigurnost ravnateljima koji su u trećem ili višem mandatu. Sada je situacija takva da osoba može 12 ili 15 godina odlično voditi školu i onda završiti na cesti bez posla - NEDOPUSTIVO! S nadom da će se netko sjetitti da je gore napisano i važan dio u saboru prihvaćene Strategije - upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom srdačno pozdravljam sve sudionike e-savjetovanja kao i one koji će naše prijedloge čitati.	Primljeno na znanje	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
28	Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	čl. 100 st.4 mijenja se i glasi: (4) Stručni radnici u školskoj ustanovi su pedagog, psiholog, knjižničar, magistar edukacijske rehabilitacije, magistar logopedije, magistar socijalne pedagogije i magistar socijalnog rada. Obrazloženje: U mnogim društvima posljednjih dvadesetak godina kod djece i mladih zabilježen je porast problema s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje…). Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. Sve je veći broj djece i mladih sa specifičnim poteškoćama učenja i djece i mladih koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju integrirani pristup sa ciljem socijalnog uključivanja. U doba ekonomske i migracijske krize sve je veći broj djece i mladih bez pratnje koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja. Djelatnost unutar struke socijalnog rada koja se bavi praktičnim djelovanjem u školi je školski socijalni rad, koji je usmjeren na koordinaciju škole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja što boljeg školskog i razvojnog uspjeha, te socijalne integracije djeteta. Problem napuštanja učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u nekim je zemljama razvijenog svijeta prepoznat kao ozbiljan društveni problem zbog sve većeg postotka učenika koji ili izlaze ili nisu uključeni u sustav obrazovanja, čime se približavaju ranjivim i socijalno isključenim skupinama. Upravo svrha školskog socijalnog rada može biti unaprjeđenje obrazovnog i psiho-socijalnog okruženja u školi, poticanje uspješne suradnje među učenicima, učiteljima i roditeljima učenika radi postizanja što boljih odgojnih i obrazovnih ishoda svakog učenika primjenjujući individualizirani pristup u svojem radu. Socijalni radnici u školi su u svom radu usmjereni na konstruktivno rješavanje postojećih problema i sukoba među učenicima, stjecanju socijalnih vještina kao i na unaprjeđenju njihovih osobnosti kroz grupni i individualni rad. Ključna vještina školskog socijalnog radnika je vještina procjenjivanja. Procjenjivanje kao način razumijevanja odnosa među učenicima u razredu, između članova obitelji, između obitelji i škole, procjena potreba, procjena rizika, te iznalaženje najadekvatnijih oblika stručne pomoći, integriranim pristupom koji pretpostavlja i obuhvaća istovremeni stručni rad i sa djetetom i roditeljima i drugim članovima obitelji kako bi se otklonili ili smanjili rizici na strani djeteta i/ili roditelja, te omogućila bolja socijalna integracija i uključenost u školi. Struka socijalnog rada može biti koristan partner u učinkovitoj provedbi preventivnih aktivnosti u području neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih. Postojeća praksa u našem osnovnoškolskom sustavu ukazuje da se socijalni rad u školi provodi neorganizirano, nesustavno i bez izrađenih i usvojenih zajedničkih programa djelovanja prosvjetne, zdravstvene i socijalne službe na identifikaciji, dijagnosticiranju, programiranju i provođenju zajedničkih mjera i aktivnosti. Danas u hrvatskim osnovnim školama imamo svega 6 socijalnih radnika Suradnja škola s drugim institucijama odnosi se na rješavanje pojedinačnih slučajeva i to najčešće onih gdje su se problemi u ponašanju i razvoju učenika već toliko manifestirali da je potrebna hitna intervencija socijalne skrbi, a nije realno očekivati da Centri za socijalnu skrb mogu realizirati zadatke socijalnog rada u školi. Iskustva većine zemalja Europske Unije pokazuje potrebu za uvođenjem struke socijalnog rada u sustav obrazovanja (od 28 zemalja članica Europske Unije u njih 25 u školama rade i ravnopravno kao članovi stručnih tima sudjeluju socijalni radnici), kao profesije koja jedina istovremeno djeluje na tri razine; rada sa pojedincem/djetetom i članovima obitelji, grupom i širom društvenom zajednicom, a sa ciljem zaštite najboljeg interesa djece i mladih i integracije u društvo. Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
29	Martin Jalžabetić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Želim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
30	BENITA VLADUŠIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
31	Damira Lambaša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Click here to Reply, Reply to all, or Forward 7.72 GB (51%) of 15 GB used Manage	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
32	Maja Blagaić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
33	Jelena Vujčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
34	Jasminka Pešut	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se članak 2. te stavak 7. članka 11. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi brišu jer nisu u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama koje imaju za posljedicu uskraćivanja određenih informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
35	NATALIJA BANOV	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predloženi stavak 7. treba brisati. Njime se dijeli odgojna od obrazovne komponente poučavanja što nije u skladu s modernim poimanjem nastave. Smisao školstva trebao bi biti susret različitosti, dijalog različitih sustava vrijednosti, a ne isključivanje jednoga od drugoga. Ovim stavkom ne poštuju se znanstveni dokazi, ugrožava se dignitet i autoritet struke, što roditelji, uz dužno poštovanje, nisu. Sve bi za posljedicu moglo imati nove podjele u ionako podijeljenom društvu, a sve temeljeno na uvjerenjima i ideologiji roditelja. Članak također nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Čl. 18 Protivim se prijedlogu vraćanja zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta. Obrazloženje: polugodišta ne traju jednako dugo (naročito za jednosatne predmete) pa ocjene nemaju jednaku težinu, zaključivanje ocjena na polugodištu povećava stres kod učenika , potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja, povećava se pritisak učenika i roditelja na učitelje radi podizanja ocjena na što se troši jako puno vremena koje se može iskoristiti na ponavljanje i uvježbavanje . Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem eDnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Postavlja se pitanje čemu služi ta zaključna ocjena na kraju I. polugodišta. Hoće li se posebno zaključivati i na kraju II. polugodišta pa iz tih ocjena izvoditi srednja vrijednost srednjih vrijednosti za kraj godine? Događalo se i prije da se roditelji jako drže te ocjene sa polugodišta prilikom izvođenja ocjene za kraj godine i smatraju da sve ocjene koje su joj prethodile nemaju nikakve vrijednosti. U obrazloženju za uvođenje zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta stoji: „…Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.“ Koji su to analitički postupci provedeni, i jesu li javno objavljeni? Koji su to pripadnici struke sudjelovali u analizi?	Djelomično prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga.
36	Darko Tukač	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prilikom izrade izvješća o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2012. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” (u okviru kojega su i 2012. godine pristigle brojne primjedbe o reguliranju statusa tajnika školskih ustanova) objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Dakle, već 2012. godine prepoznata je velika odgovornost kao i brojnost obveza tajnika školskih ustanova od strane resornog ministarstva kao i opravdanost zahtjeva tajnika školskih ustanova za kvalitetnijim reguliranjem statusa. Samo od navedenog perioda pa do danas uvelike su se povećale radne obveze tajnika školskih ustanova. Kako je od navedenog savjetovanja i izvješća prošlo više od pet godina, a imajući u vidu da je u navedenom razdoblju hrvatsko gospodarstvo pokazalo znakove oporavka te kako i budući pokazatelji procjenjuju daljnji gospodarski rast idealno je vrijeme da se na kvalitetniji način uredi status tajnika školskih ustanova i valorizira prijedlog koji je već 2012. godine resorno ministarstvo smatralo opravdanim. Ako komparativno pogledamo radna mjesta u javnim i državnim službama vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica i sl. službenici na rukovodećim pozicijama te da su njihove odgovorne pozicije i popraćene odgovarajućim platnim koeficijentima, kao i mogućnošću permanentnog usavršavanja i napredovanja. O važnosti radnog mjesta tajnika školske ustanove svjedoči i činjenica da je to jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi valjalo bi pristupiti i izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama na način da se u članku 7. točki b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
37	MILENKO NIKOLIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
38	Viktorija Ciganović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem izmjenu stavka 7. članka 11. spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i predlažem da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
39	Željka Radnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
40	Željko Jakeljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
41	Ženska mreža Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo da se stavak 7. članka 11. Prijedloga briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
42	JADRAN BAŠIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.q	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
43	B.N.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, imamo komentar na članak 105., stavak 7. važećega Zakona. Sadašnja formulacija stavka 7. u članku 105. Zakona glasi: „(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Smatramo da je ovakva formulacija neprecizna te da omogućava neregularnosti pri zapošljavanju na mjestima nastavnika predmetne nastave u srednjim školama. Naime, česti je slučaj da nastavnik ima završen dvopredmetni diplomski studij (uobičajena mogućnost na Filozofskim fakultetima u Hrvatskoj), s tim da postoji i mogućnost da je jedan od završenih studija nastavnički, a drugi istraživački. To zapravo znači da je osoba koja je odabrala takav model diplomskoga studija stekla pedagoško-psihološko-didaktično-metodičke kompetencije (kako je propisano Zakonom iznad 55 ECTS bodova), ali je zapravo stekla znanja iz metodike struke samo na onom studiju na kojem je završila nastavnički smjer. Pri zapošljavanju nastavnika u srednjim školama često se ne obraća pozornost upravo na ovaj segment – a to je da osoba mora imati položenu metodiku struke za nastavni predmet na kojem se zapošljava, a ne općenito pedagoško-psihološko-didaktično-metodičke kompetencije. Iz iskustva znamo da se ovakvi previdi u hrvatskim srednjim školama događaju te da se na mjesta prof. likovne umjetnosti zapošljavaju kandidati koju su završili istraživački smjer povijesti umjetnosti, a nastavnički smjer na drugom studiju (npr. kroatistika, anglistika i dr.), bez ikakve obaveze naknadnog stjecanja metodičkih kompetencija struke, što je posve neregularno. Obzirom na to da je metodika svakoga nastavnog predmetna specifična smatramo da se stavak 7. članka 105. treba precizirati obzirom na iznesenu problematiku, na primjer: (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkoga smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija na kojem se stječe najmanje 120 ECTS bodova ili na razini integriranog preddipplomskog i diplomskog studija na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija na kojem se stječe najmanje 120 ECTS bodova ili na razini integriranog preddipplomskog i diplomskog studija na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktično-metodičko obrazovanje unutar kojih se stječe najmanje 55 ECTS bodova, s obavezom da je iz metodike struke ostvareno najmanje 25 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) dr. sc. Josipa Alviž, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb dr. sc. Jasmina Nestić, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb	Primljeno na znanje	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
44	Ankica Jakeljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
45	Vigilare	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Podržavamo činjenicu da je u novom nacrtu prijedloga Zakona svoje mjesto pronašla stavka odgoja kao nezaobilazan aspekt odgojno-obrazovnog sustava za osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu, kao i činjenicu da se spominje pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, što je u skladu s njihovim ustavom zajamčenim pravom. Predlažemo: Uvođenje nove kategorije – školovanje kod kuće. Ovu novu opciju u Hrvatskoj mogli bi koristiti roditelji koji to žele i koji su u mogućnosti. Bilo bi to dodatno obogaćivanje pluralnosti hrvatskog školstva kakvo u većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. Ovakav tip školovanja značio bi demokratizaciju i dodatno osuvremenjivanje hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Članak 5. Prema nacrtu prijedloga Zakona, za promjenu je predviđen stavak 9. članka 5. Zakona. Predlažemo da spomenuti glasi: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog OBVEZNOG programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.“ Članak 10. Predlažemo stvaranje jedinstvenog Nacionalnog kurikula za osnovnu i srednju školu, umjesto dosadašnjeg koncepta od 23 različita dokumenta Cjelovite kurikularne reforme, a radi programske cjelovitosti i usustavljenosti te što jednostavnijeg korištenja sadržaja za krajnje korisnike (nastavnike i učenike). Članak 11. Podržavamo izbornost kod međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom stavkom. Predlažemo promjenu stavka 7. Članka 11. da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Članak 12. Predlažemo u članak 28. stavak 3. dodavanje teksta: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Članak 42 Podržavamo dodavanje stavka 3. u članak 135. nacrta prijedloga Zakona. Predlažemo da se prava i obveze roditelja da budu upoznati sa nastavnim sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 43. Predlažemo na prikladno mjesto u članku 43. dodati odredbu da fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te nadležnog ravnatelja škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Svi kurikulumski dokumenti koje donosi ministar prolaze javnu raspravu, te se objavljuju u Narodnim novinama. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
46	Boris Jokić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2 (odnosi se na članak 4 Zakona o odgoju i obrazovanje) i članak 11 st. 7 (odnosi se na članak 27 Zakona o odgoju i obrazovanju) treba brisati. Usvajanje ovih članaka može imati izrazito negativne posljedice na sustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su kurikulumi sedam međupredmetnih tema, i to Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Za svaku su temu jasno određena odgojno-obrazovna očekivanja od učenika čije je ispunjavanje obvezno na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja. Ciljevi i očekivanja ostvaruju se različitim načinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri čemu se neki od njih izravno ugrađuju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju planiranjem i izvedbom kurikuluma škole ili vrtića. Riječ je o obveznom i podjednako važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja kao što su to i nastavni predmeti. Izrazito je važno za mladu osobu i društvo usvajanje znanja, vještina i stavova vezanih uz npr. Ekonomsku i financijsku pismenost (Poduzetništvo), Upravljanje vlastitim učenjem (Učiti kako učiti), Mentalno i socijalno zdravlje (Zdravlje), Ljudska prava (Građanski odgoj i obrazovanje). Mnogi bi rekli da su učenje o financijskoj pismenosti, demokraciji, prvoj pomoći ili tome kako regulirati emocije vezane uz učenje za život mladog čovjeka važnije od usvajanja mnoštva činjenica u većini predmeta. Kao i ostali, kurikulumi međupredmetnih tema izrađeni su poštujući načela koja, među ostalim, uključuju znanstvenu i činjeničnu osnovu. U predloženim izmjenama, Ministarstvo dijeli odgojnu i obrazovnu dimenziju procesa učenja i poučavanja. Navedeno je protivno suvremenom shvaćanju odgoja i obrazovanja, načelima i uporištima iskazanima u Zakonu o odgoju i obrazovanju i Okviru nacionalnog kurikuluma te samoj praksi rada u vrtićima i školama. Ne postoji dio sustava koji je isključivo obrazovni ili odgojni. Dovoljno je pitati nastavnice matematike ili fizike ima li učenje i poučavanje njihovih predmeta istaknutu odgojnu dimenziju? Pitajte nastavnika bilo kojeg predmeta u školi utječe li njihov rad na osobnu izgradnju i usvajanje stavova i vrijednosti i izbor ponašanja učenika? Izrazito je problematičan dio koji govori “alternativnom modulu” koji će učenici, i mi kao njihovi roditelji, moći odabrati u skladu s odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ljudi imaju vrlo različite sustave vrijednosti čiju brojnost i raznolikost ni jedan sustav na svijetu ne može zadovoljiti. Neke ne bi nikada niti trebao jer su suprotni temeljnim postavkama iznesenima u Ustavu Republike Hrvatske. Još je gora situacija vezana uz pojam odgojnih pristupa. Roditelji se izrazito razlikuju u pristupima odgoju koji su u rasponu od pretjerano zaštitničkih do onih koji životno ugrožavaju djecu i mlade osobe. K tome, kao što zna svatko tko ima djecu, sami roditelji pojedinog djeteta često imaju oprečne odgojne pristupe. Nadalje, ovakav prijedlog otvara i nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema na razini sustava i razini samih škola. Na razini sustava postavlja se pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam tema? O kolikom broju modula je riječ po pojedinoj temi? Tko će ih izraditi i na čiju inicijativu? Kako pratiti promjene u zahtjevima roditelja i učenika iz godine u godinu i prilagođavati ponudu i sadržaj modula? Ako situaciju dovedemo do apsurda, možda bi bilo najpravednije i najprikladnije da sami roditelji izrade modul za svoje dijete. Tko od roditelja ima stručnost u raznovrsnim područjima koja obuhvaćaju međupredmetne teme, kao što su Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj i sl.? Na razini škole problem je kako organizirati izvođenje različitih modula za učenike. Otvara se i etičko pitanje o nužnosti izvođenja različitih modula za nastavnike različitih vrijednosnih orijentacija i odgojnih pristupa. Trebaju li nastavnici i učitelji uložiti ‘prigovor savjesti’ za izvođenje određenog modula koji osobno smatraju spornim ili se s njim ne slažu? Što to govori o statusu odgojno-obrazovnih radnika? Kakvu poruku navedeno šalje mladim osobama? Uloga roditelja u sustavu odgoja i obrazovanja iznimno je važna, ali nije li smisao javnog školstva susret, sučeljavanje argumenata i dijalog različitih sustava vrijednosti? Usvajanje ovih članaka dodatno će ugroziti profesionalni dignitet odgojno-obrazovnih radnika. Završnica je to, od države desetljećima sustavno vođenog, procesa urušavanja autoriteta odgojiteljica, učiteljica, stručnih suradnika, ravnateljica i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao. Put je to i k potiranju znanstvenog, činjeničnog i argumentiranog iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskog društva. Najgore je što će navedeno biti osnova dodatnih podjela, pa čak i moguće segregacije, mladih osoba na osnovi vjerovanja njihovih roditelja u zemlji koja svakim danom postaje sve više podijeljenom. Predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitog, povezanog i znanstveno utemeljenog javnog sustava odgoja i obrazovanja.	Djelomično prihvaćen	U konačnoj verziji izmjena na temelju javne rasprave proširena su načela odgoja i obrazovanja na slijedeći način: Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
47	Dijana Ivelić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zakon bi obvezno trebao sadržavati zbrinjavanje tehnološkog viška kao i dopunu satnice. Ukoliko se to ne dogodi, bojim se da će ravnatelji dobiti još veću mogućnost zapošljavanja novih djelatnika bez konzultacija s Uredom i Sindikatom.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
48	Školski sindikat PREPOROD	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Članak 27., stavak 7. Predloženi stavak 7. treba brisati. Njime se dijeli odgojna od obrazovne komponente poučavanja što nije u skladu s modernim poimanjem nastave. Smisao školstva trebao bi biti susret različitosti, dijalog različitih sustava vrijednosti, a ne isključivanje jednoga od drugoga. Ovim stavkom ne poštuju se znanstveni dokazi, ugrožava se dignitet i autoritet struke, što roditelji, uz dužno poštovanje, nisu. Sve bi za posljedicu moglo imati nove podjele u ionako podijeljenom društvu, a sve temeljeno na uvjerenjima i ideologiji roditelja. Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40 - satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo iznalazi rješenje kako to izbjeći. Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja. Članak 84. Pedagoške mjere, naročito one najstrože trebaju se prenositi i vrijediti do kraja školovanja. Inače gube smisao i svrhu izricanja. Ovim rješenjem štite se oni učenici od kojih bi trebalo štititi druge učenike i učitelje.	Nije prihvaćen	Nastavno na Vaš komentar "Članak 75., stavak 2. Treba brisati ..." očitujemo se da s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
49	TIHANA MODRIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonaako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakonaako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona,ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
50	Miroslav Kota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	1. Podržavam članak 2. Prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona vezano za uvođenje podstavka 9. u članak 4. Zakona. Isto je sukladno međunarodnom pravu i rješidbi Ustavnog suda RH. 2. Kako bi se spriječila u praksi moguća manipulacija s pravom roditelja da sudjeluju u odgoju svoje djece predlažem da se članak 11. Prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na članak 27. stavak 7. promjeni i da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. Ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: U država i društvu općenito, što je suvremena povijest pokazala povremeno dolazi do neuravnoteženih ispada u kojima stradavaju prava pojedinaca, a pri tome se redovito pronađu dušebrižnici koji znanstveno opravdavaju ili čak iniciraju takve ispade s pozivom na znanost. Još prije dvadesetak godina u Hrvatskoj većina stanovništva bila je prisiljena trpjeti ideološki teror komunističko ideologiziranih vlasti, a pola stoljeća prije toga i teror fašističke odnosno nacističke ideologizirane vlasti, koje su obje smatrale da imaju monopol na istinu o svemu. Nacisti su djecu htjeli odgojiti kao nadljude („Übermenschen“), nadrasu koja je predodređena da vlada svijetom i to s pozivom ne samo na rasne zakone već i na „znanost“, doduše nacistički obojenu, ali ipak znanost. Socijalističke države s druge strane htjele su izgraditi „socijalističkog novog čovjeka“ slobodnog od dotadašnje etike, na „znanstvenim“ zasadama dijalektičkog materijalizma i marksističkog borbenog ateizma. Oba „znanstvena“ pokušaja završila su s morem krvi. Dolazilo je i do slučajeva u kojima su djeca prijavljivala i bila poticana da prijavljuju nepoćudnu kritiku državne politike, bilo gdje i od bilo koga da je čuju, pa čak i onu kod kuće, školskim i nastavno na to državnim vlastima, zbog čega su roditelji stradavali na različite načine. Naša demokracija trebala bi poštivati pluralno društvo u kojem se poštuje savjest, pravo na slobodno povezivanje građana i javno očitovanje, na svakom mjestu, ne samo ateističkog, agnostičkog već i teističkog i svakog drugog svjetonazora ili uvjerenja. Pitanje stvarne demokratizacije očito je najvažnije pitanje jer ako se ne izgrađuje demokracija i stvarna demokratska svijest koja poštuje dostojanstvo svake ljudske osobe, svake idejne skupnosti uz poštivanje jednakosti svih i svih ljudskih prava, onda hrvatsko društvo puzajući ulazi u novi totalitarizam koji je paradoksalno moguć i u liberalnoj kapitalističkoj demokraciji. Demokratizacija i uvažavanje svih postulata zdrave demokracije temeljni je preduvjet razvitka i boljitka kako europskog tako i hrvatskog društva i svih njegovih pripadnika. Ponavljam da u suvremenoj povijesti sloboda izbora roditelja za odgoj djece nije postojala samo u političkim diktaturama i totalitarističkim državama. Podsjećam da je u pogledu jedne druge zakonske obveze koja je postojala u Republici Hrvatskoj: obveze služenja vojnog roka, po uzoru na strana demokratska dostignuća i to u vrijeme Domovinskog rata bila uvedena alternativa – civilnog služenja vojnog roka po prigovoru savjesti i to iz vjerskih ili moralnih (pacifističkih) razloga što je dopustio čak i Ustav Republike Hrvatske u članku 47. stavku 2. te odnosne odredbe Zakona o obrani. Stoga nema zapreke da se i za odgojne sadržaje koji su formativni, a ne samo informativni, dakle svjetonazorski obojeni, ne bi dopustio prigovor savjesti djeci i roditeljima te onda organizirala i alternativa za njega. Navedeni prijedlog sukladan je Ustavu RH - članku 1. (o demokratskoj državi), članku 14. stavak 1. i 2. o jednakosti građana pred Zakonom, članku 40. o slobodi savjesti i vjeroispovjedi, članku 61. o zaštiti obitelji, članku 62. o zaštiti djece, te članku 63. o pravu i slobodi roditelja da samostalno odluče o odgoju svoje djece; te međunarodnom pravu odnosno međunarodnim multilateralnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica ili članica i to: članka 26. stavak 3. Opće deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda od 10.12.1948. g., članka 9. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4. studenoga 1950. – „Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 6/99 i 8/99), članka 2. Prvog Protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Pariz, 20. ožujka 1952. – „Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 6/99 i 8/99) i članka 14. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta („Narodne novine – Međunarodni ugovori 12/93, 20/97, 4/98 i 13/98). Navedene norme ukratko govore o slobodi misli, savjesti i vjere, slobodi izražavanja vjere ili uvjerenja i obvezi države o poštivanju prava roditelja da osiguraju djeci odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Ukoliko Ministarstvo kao predlagatelj ne bi prihvatilo ovaj prijedlog molim da ne ide ispod razine koji je predviđen dosadašnjim prijedlogom norme čl. 27. (7) sadržane u čl. 11. Prijedloga Zakona jer bi ublažavanje ili razvodnjavanje navedene odredbe ili čak njeno ispuštanje iz teksta prijedloga Zakona predstavljalo popuštanje nametanju određenog ideologiziranog stajališta i predstavljalo povredu članka 94. stavak 1. Obiteljskog zakona koji govori da odgoj djeteta mora biti sukladan njegovoj dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.	Nije prihvaćen	Na temelju javne rasprave dodana su nova načela odgoja i obrazovanja: Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
51	Ivan Carev	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
52	Nikša Radan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
53	Ivan Bašković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, želim Vam dobar dan. Kao Otac troje djece, Vama koji krojite zakone želim jasno reći da svaki odgoj djece kroz sustav (osobito obvezan - putem škole) a da nije u skladu sa uvjerenjima i stavovima roditelja je čin nasilja i princip rada totalitarnog sustava koji nadam se svi želimo izbjeći (jer poznajemo posljedice istog). Zato Vam želim dati nekoliko svojih komentara: Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažem da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažem da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatram da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što sam već istaknuo, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažem da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
54	snježana radić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
55	Iva Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
56	MATEJA JAREŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, kao prvostupnica socijalnog rada podržavam prijedlog udruge Pragma za izmjene ovog zakona. Potrebno je vratiti socijalne radnike u škole. Neki od razloga su veće mogućnosti zapošljavanja socijalnih radnika jer s obzirom na širinu i kvalitetu znanja mogu konkurirati za mnoga radnja mjesta koja zakonima nisu omogućena, kao u ovom primjeru u školama (što je u Europi i svijetu odavno uređeno). Socijalni radnici bili bi važan dio stručnog tima škole (koji su ionako s obzirom na broj učenika škola premali), bili bi ti koji bi zajedno s radnim terapeutima radili na integraciji djece s teškoćama u razvoju na redovnom školovanju, djeci često podložnoj diskriminaciji (djeci Romske nacionalne manjine), raditi na osvještavanju različitosti i poštivanju istog među djecom, mogućnosti rada i sa samim roditeljima navedene djece, djece s poremećajima u ponašanju, djece slabijeg imovinskog statusa, bili bi komunikacija CZSS i škole, kao i posrednik između zajednice i škole. Niz je mogućnosti gdje bi socijalni radnici pridonijeli kvalitetnijem radu školstva.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
57	Marko Čupić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
58	Jelena Zubić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, diplomirana sam magistra nutricionizma a na Zavodu za zapošljavanje se vodim kao inženjer prehrambene tehnologije jer moje zanimanje nije uvedeno u sustav Republike Hrvatske. Prema Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu se dipl. ing. prehrambene tehnologije mogu zaposliti kao profesori kemije u osnovnim školama ali se dipl. mag. nutricionizma istovremeno ne mogu zaposliti kao isti bez obzira što na našem Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu svi smjerovi, što uključuje i prehrambene tehnologe i nutricioniste, slušaju identične kolegije kemije s istim brojem sati te čak i zajedno u istim prostorijama i u isto vrijeme. Smatram da bi se ovome zakonu svakako trebali onda uz prehrambene tehnologe uvrstiti i nutricionisti. Također situacija je vrlo slična u pogledu Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu. Predmeti kao što su poznavanje roba i prehrane, kontrola namirnica, mikrobiologija, biokemija, higijena i sanitacija, živežne namirnice animalnog podrijetla, tehnologija mesa, proizvodnja mlijeka, i da ih sad sve ne nabrajam, također su predmeti koje i nutricionisti slušaju na prve 3 godine na preddiplomskom studiju te bi prema tome uz prehrambene tehnologe trebali biti uvršteni u pravilnik.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlog ne uređuje se zakonskim rješenjem.
59	Josipa Pavličević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ovome Zakonu bih svakako dodala reguliranje statusa tajnica i tajnika u školama i to na način da se status tajnika izjednači sa statusom stručnog suradnika. Nadalje, slijedom navedenoga ide automatski i mogućnost napredovanja tajnika u zvanje mentora i savjetnika, kao i porast koeficijenta u skladu s navedenim. Budući je mjesto tajnika, radno mjesto koje je Zakonom predviđeno u svakoj školi, te da je tajnik osoba bez koje škola ne bi mogla funkcionirati, slobodna sam izraziti mišljenje i stavove svih tajnika, koji će se sigurno složiti s ovime. Prema tome, posao tajnika je jako bitan i nužan u svakoj školi, obveze tajnika su iz dana u dan sve veće i opsežnije pa bi bilo logično da se malo poradi i na pravima tajnika. Stoga tražimo izjednačavanja statusa tajnika sa statusom stručnog suradnika, mogućnost napredovanja tajnika te u skladu s time i porast koeficijenta tajnika.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
60	DIJANA ŠUĆUR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U ime članova Aktiva računovođa osnovnih škola grada Splita, iznosimo svoje sugestije i komentare u sklopu savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s ciljem poboljšanja našeg statusa u školstvu. Neshvatljivo je da u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nisu uvrštena radna mjesta voditelja računovodstva, administrativnog radnika/referenta i računovodstvenog radnika/referenta budući su nužna za normalno funkcioniranje obrazovne institucije i da su obuhvaćena Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da na ovome treba inzistirati, prvenstveno kako bismo zaštitili svoja legitimna prava te kako bismo stali na kraj daljnjoj diskriminaciji i nepravednom položaju. Također, zahtjevamo da nam se omogući stručno napredovanje u zvanje mentora, savjetnika i višeg savjetnika kako bi se napokon izjednačili s nastavnim osobljem i stručno-razvojnom službom. Činjenica je kako nijedna školska ustanova ne može funcionirati bez računovodstva čija je uloga iz dana u dan sve veća i važnija. Poslovi koje obavljamo izuzetno su složeni, a odgovornost prevelika. Treba li spominjati kako godišnji odmor ne možemo iskoristiti jer jednostavno nemamo kada. Zimski praznici za nas ne postoje, dapače, to je za nas najstresniji i najzahtjevniji dio godine. Bez pitanja i dodatne edukacije nameću nam se novi poslovi (shema školskog mlijeka i voća, EU projekti, produženi i cjelodnevni boravak, stručno osposobljavanje i dr.) čime smo postali osobe za sve i svašta, ali bez ikakve naknade i priznanja. Sramotno je da pojedine kolege/ice ne mogu, i to već godinama, ostvariti svoja prava zbog Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenicima i namještenicima u javnim službama čime su prisiljeni obavljati posao koji je zakonom predviđen za dvoje djelatnika. Spomenuli smo samo dio onoga što nas muči, nažalost toga ima još. Mišljenja smo kako je krajnje vrijeme da se nešto promijeni te se nadamo da će se naše mišljenje uzeti u obzir.	Primljeno na znanje	Navedeni prijedlozi nisu dio ovih izmjena propisa.
61	Jasmina Matešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
62	Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ovim izmjenama i dopunama ništa značajno se nije promijenilo. Činjenica je da još uvijek nemamo Pravilnike koji prate Zakon, pa dokument smatramo "kozmetičkim" promjenama. Terminološki, kurikulum/plan i program rada...uistinu jedna ista stvar. Neovisno koliko to trenutno bio IN termin smatramo ga nepotrebnim i nije nam jasno što nedostaje pojmu "Nacionalni Obrazovni Standard". Što se Kurikuluma kao dokumenta tiče, a koji je dijelom vezan za ovaj Zakon, barem u ovom treminološkom dijelu, napomena. Ne postoji niti projekt, a kamoli strateški dokument koji se može raditi bez prethodne procjene ljudskih i prostornih kapaciteta određenog sustava. Činjenica da se pokušavaju uvesti međupredmetni sadržaji, u trenutku dok niti postojeće ne možemo izvoditi u jednosmjenskom modulu, uistinu je vrlo upitno. S druge strane, uvođenjem inkluzivnog obrazovanja (mada ga po nama nit nema op.a.) i nastavnici i roditelji i djeca gurnuta su u provaliju. Zbog čega? 1. Manjak stručnog kadra! 2. Manjak prostornog kapaciteta za provedbu aktivnosti potrebnih djeci s teškoćama! 3. Nepostojanje supportivnih mehanizama! (pomoćnici u nastavi; stručni komunikacijski posrednici, etc.) 4. Nepostojanje načina financiranja! 5. Nejasno je tko piše IOOP-e i do kojeg datuma, kao što je jako dobro znano da se roditelji moraju izboriti da ih opće vide! Ovo je samo jedan primjer kako se naprečac donose odluke, koje utječu na živote naših učenika i nastavnika. Kada su sankcije prema sudionicima obrazovnog procesa u pitanju tu su izmjene prilično rigidne, ali i dalje nema prethodnih procjena. Izbaciti ćemo učenika iz škole, ali se nećemo pitati zašto radi nered??? Poslat ćemo profesora na psihofizičku procjenu, a bez supervizije...barem jednom u dvije godine.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
63	Igor Friedrich	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Podržavam prijedloge da se omogući ustavno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece, što je istaknuto u čl. 2 u novom podstavku 9. U skladu s tim pohvaljujem prijedlog o izbornosti tema s naglašenom odgojnom komponentom. Ne vidim zašto bi to stvorilo ikakvu zbrku. Živimo u pluralnom društvu i škola treba ići u korak s tim. Kakvog smisla ima djeci omogućiti građanski odgoj i obrazovanje, koji naglašava prihvaćanje različitosti, ako ga školski sustav nije u stanju u praksi i pokazati? U čl. 2. zato pohvaljujem novi podstavak 9. čl. 4. koji ističe načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." U čl. 5.: predlažem sljedeću promjenu: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." (st. 10. čl. 9.) U čl. 10. predlažem da se svi reformski dokumenti objedine u jedan kako bi se osigurala cjelovitost i izbjeglo preklapanje. U st. 7. čl. 11.: Predlažem da se programi koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju, utvrđuju izbornim sadržajem i provode kroz posebne programe te da učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim sustavom vrijednosti. U čl. 12.: predlažem da se u novom st. 3. čl. 28. nadodaju riječi „ako imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Potpuno podržavam čl. 42, odnosno ugradnju st. 3 u čl. 135. i predlažem da se odredba proširi na sve programe na kojima se temelji odgoj i obrazovanje. U čl. 43. smatram da je potrebno odbaciti predloženu izmjenu u čl. 142. st. 1. podst. 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
64	Tanja Bulić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
65	Vesna Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 2. podstavak 9. podržavam novo načelo da je "promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o "pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece". U čl. 10. predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Time bi se opseg teksta sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. U čl. 11. podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: Međupredmetna i / ili interdisciplinarna tema i/ ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i / ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i / ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. U čl. 12 radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje bi u školama mogle provoditi kojekakve udruge, predlažem da se u dijelu koji govori o Članku 28. i novom stavku 3. nadodaju riječi "pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva". U čl. 42. podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u čl. 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl.27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu "Prijedlog Zakona ..." predlažem da se iza čl. 36. doda čl.36. a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program / aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvđenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnosti donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
66	Davor Denkovski	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu «Rapska» u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanju istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju, rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. Ponekada postoje ozbiljni i opravdani razlozi, i to pedagoške i psihološke prirode, zbog kojih bi roditelji i djeca ranije trebali biti upoznati s tim detaljem, jer kasnije ravnatelj/ica odbija napraviti bilo kakve izmjene s obrazloženjem da je to nemoguće nakon što je popis već napravljen. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. Zakon u članku 100. definira da je jedan od stručnih suradnika i psiholog.
67	Maja Jukić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja predlaže promjenu članka 82. stavka 6. i 7. Zakona kako slijedi: članak 82. stavak 6.mijenja se i glasi: (6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama te u skladu s Pravilnikom o polaganju državne mature. stavak 7. mijenja se i glasi: (7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj te četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja smatra da su ove izmjene važne kako bi se kvalitetnije i stručnije mogla organizirati provedba državne mature. Važnost ovih promjena je tolika jer se radi o promjenama vezanim uz obavljanje državne mature kao jednog od najznačajnjih projekata koji provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Naglašavamo kako iz vlastitog iskustva i prakse uviđamo da je dovoljno da se školsko ispitno povjerenstvo sastoji od ravnatelja i četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Napominjemo kako su takve izmjene i dopune važne zbog usklađivanja odredbi ovog Zakona te Pravilnika o polaganju državne mature. Maja Jukić, Ravnateljica NCVVO-a	Nije prihvaćen	Navedeni članak nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
68	Ana-Marija Bašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
69	Tinka Zemunik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
70	Milica Milardović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
71	Milica Milardović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
72	Ana Hinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U Prijedlogu Zakona Članak 27. Stavak 7 nije jasan. Naime, svi obrazovni sadržaji u odgojno- obrazovnom procesu su istovremeno i odgojni, a moraju se temeljiti na znanstvenim spoznajama. Promjenom članka 73. Zakona, u stavku 1. i 2. se propisuje da se, osim na kraju nastavne godine, zaključna ocjena iz nastavnog predmeta utvrđuje i na kraju prvoga polugodišta. Prvo obrazovno razdoblje znatno je kraće od drugoga Odlukom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola. Ocjene u elementima ocjenjivanja, uz pripadajuće bilješke o ocjenjivanju, za učenika i roditelje su adekvatna informacija o savladavanju ishoda učenja učenika, temeljitija od zaključne ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja, osim ako se ne namjerava ukinuti postojanje e- dnevnika i uvesti neko alternativno vođenje bilješki učeničkih postignuća. U Prijedlogu Zakona ne nalazi se prijedlog izmjena i dopuna zakona koje je izradila Radna skupina pa predlažem kako slijedi: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Nakon analize javne rasprave prijedlog odustalo se od prijedloga zaključivanja ocjena na polugodištu. Vezano uz zapošljavanje, djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
73	Sandra Majsec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem promjenu u čl.11.st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama te da glasi ovako: Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
74	Josip Burušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prof. dr. sc. Josip Burušić, istraživač obrazovanja, Zagreb Poštovani, Iznosim svoje prijedloge vezano uz „PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI“. Predlažem da se promijeni Članak 10. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim se mijenja Članak 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te da usvajanjem glasi: TEKST PRIJEDLOGA: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju Ustava Republike Hrvatske, državnog pedagoškog standarda, okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnog kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, školskog kurikuluma i nastavnih planova i programa, te odgovarajućih odredbi ovog Zakona.“. (2) Državnim pedagoškim standardima utvrđuje se broj, veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, školskih kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. (3) Okvir nacionalnog kurikuluma je nacionalni krovni kurikularni dokument koji određuje razine, elemente, opće ciljeve i sadržaje te međusobne odnose kurikularnog sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. (4) Nacionalni kurikulum sadrži kurikulume za pojedine razine, elemente i vrste odgoja i obrazovanja. (5) Nacionalnim kurikulum utvrđuju se vrijednosti, načela, odgojno-obrazovni ciljeve, ciljevi učenja i poučavanja, očekivani ishodi učenja i poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, pristupi i načini vrednovanja procesa i ishoda kako unutar tako i na svim razinama i elementima predviđenim okvirom nacionalnog kurikuluma kao i pristupi osiguranju i praćenju kvalitete ukupnog obrazovnog sustava kao i njegovog pojedinih sastavnica u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. (6) Nacionalnim kurikulum određuje se odgoj i obrazovanje u školama koje izvode redoviti program, program na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za posebne skupine učenika u dijelu koji se odnosi na zajednički dio odgoja i obrazovanja za sve škole i učenike. (7) Nacionalnim kurikulom propisuju se načela, standardni, postupci osiguranja kvalitete kao i okvirni očekivanih ishodi kojima moraju udovoljiti alternativni, međunarodni, sportski, umjetnički, tehnički, dodatni i drugi slični programi koje je moguće izvodi u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja. Sadržaj, uvjete i načine provjeravanja zahtjeva koji se nacionalnim kurikulom postavljaju pred takve programe propisuje ministar pravilnikom i drugim odlukama. (8) Državni pedagoški standard i okvir nacionalnog kurikuluma donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz pribavljeno pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. (9) Nacionalni kurikulum donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra i uz pribavljeno pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. (10) Nastavni plan i program te druge pravilnike i odluke povezane s državnim pedagoškim standardom, okvirom nacionalnog kurikuluma i nacionalnim kurikulom donosi ministar uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje u dijelu koji se odnosi na njegovu nadležnost. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA VEZANOG UZ POTREBU IZMIJENE PRIJEDLOGA PROMJENA POSTOJEĆEG ČLANKA 26 ZAKONA: Mišljenja sam da bi se usvajanjem u postojećem obliku prijedlog koji je izložen u članku 10. ovog prijedloga Izmjena i dopuna postojećeg Zakon o odgoju u obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navedeni Zakon (inače prilično konfuzan i zakrpan te već „zreo“ za jedan potpuno novi zakonski prijedlog) učinio prilično kaotičnim, neodređenim i da bi unio prilično problema u funkcioniranje dijela obrazovnog sustava, tj osnovnih i srednjih škola. Prijedlogom u izvornom obliku kako ga je na javnu raspravu/savjetovanje dao predlagatelje, se propisuje da nacionalni kurikulum kao opći pojam u ustrojavanju i funkcioniranju obrazovnog sustava se mora baš zvati na određeni način, da mora imati točno određene sadržaje, štoviše da se ti sadržaji moraju baš zvati na određeni način, te pored toga zakonski bi se propisalo da uz predmetne sadržaje moraju biti i međupredmetni sadržaji, da moraju postojati interdisciplinarne teme, da moraju postojati interdisciplinarni moduli i slično. U kombinaciji s drugim prijedlozima iznesenim u ovom Prijedlogu koji je predmet javnog savjetovanja, time se ne ostvaruje svrha koju jedan Zakon treba imati. Naime, zakonski je potrebno u ovom kontekstu propisati elemente, funkciju, mjesto i ulogu koji pojedini sastavni dijelovi obrazovnog sustava mogu i trebaju imati, a ne nužno i kako se oni konkretno, tehničkim imenom, zovu, ili još gore kako su u tehničkom smislu izvedeni. U ovom slučaju, ne samo da je predloženo što je uloga, na primjer, nacionalnog kurikuluma, nego je već u znatnoj mjeri pokušano odrediti od čega se on tehnički mora sastojati, te je, recimo na, vrlo preciznoj razini, već zakonski određeno da taj kurikulum mora imati određene sadržaje. To se sve predlaže u situaciji kada se niti znaju sadržaji, niti su usvojeni sadržaji, te se u budućnosti ne omogućava bilo kakvo propitkivanje tih sadržaja i/ili njihove organizacije i izvedbe. Ne postoji niti mogućnosti bilo kakve buduće promjene. Mišljenja sam da se prijedlogom koji iznosim, u dovoljnoj mjeri iznosi na koji se način osmišljava i ostvaruje odgoj i obrazovanje, bez zadiranja u konkretna, prije svega, tehnička rješenja koja trebaju biti rezultate struke, spoznaja obrazovne znanosti i najboljih obrazovnih iskustava. Drugo, prijedlogom koji iznosim, mislim da se rješava prilična konceptualna konfuzija koja već vlada u postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, primarno vezana uz uloge nastavnog plana i programa te kurikuluma na drugoj strani, zatim vezana uz nužnost postojanja jednog obrazovnog sustava s zajedničkim programom. Prijedlogom koji iznosim se jasno određuje da postoji nacionalni kurikulum koji izvode sve škole koje se nalaze u sustavu javnog odgoja i obrazovanja, koji može poprimiti forme u slučaju nacionalnog kurikuluma za školovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ili u obliku posebnih programa za posebne skupine učenika. Iznesenim prijedlogom se jasno odvaja postojanje nacionalnog (zajedničkog) kurikuluma kao obilježja društva i države u kojoj živimo, od drugih oblika kurikuluma, koji su odraz specifičnosti i diferenciranosti potreba. U prijedlogu ovih izmjena kako ih je osmislio predlagatelj, u javnu raspravu su ponuđeni prijedlozi gdje je unesena prilična konceptualna konfuzija, gdje se i alternativni i eksperimentalni i svi drugi mogući oblici programa stavljaju u istu razinu. Mišljenja sam da se ovim prijedlogom koji iznosim, gdje se u istom članku zakona navode svi potrebni okviri (državni pedagoški standard, okvir nacionalnog kurikuluma, nacionalni kurikulum, nastavni plan i program, školski kurikulum) jasno i nedvosmisleno normira na koji način je organizira sustav odgoja i obrazovanja koji se tiče zajedničkog dijela. Uz to, mislim da postojeća stvarnost u Republici Hrvatskoj zahtijeva da se u ovom članku jasno naglasi kako se odgoj i obrazovanje primarno organizira i izvodi i shodno Ustavu Republike Hrvatske, kao skupu vrijednosti, normi i očekivanja koje određuju način života u našoj zemlji, i kao skupu zahtjeva koje treba uvažavati, poštovati, cijeniti te promicati svaki pojedinac, kao i sve institucije ove zemlje. Odgoj i obrazovanje jesu upravo nezaobilazni prostor u kojem je to potrebno naglašavati. Na kraju, iznesenim prijedlogom, se na tragu komparativnih iskustava predlaže kako je potrebno urediti sustav donošenja odluka o pojedinim važnim obrazovnim dokumentima. Gdje je jasno vidljiva kakva je uloga Sabora, Vlade, Ministarstva. U prijedlogu koji iznosim je jasno naglašena uloga Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, koja je prilično ignorirana u tekstu predlagatelja. Držim to značajnim propustom, kojim se ne uvažava postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji jasno propisuje mjesto i ulogu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, bez čijeg mišljenja nije moguće donijeti većinu potrebnih dokumenata. ****************** Predlažem da se Članak 23 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI“ koji se odnosi na izmijene Članak 84. Zakona promijeni i da glasi : „(1) Uvjeti, način i postupak izricanja pedagoških mjera kao i pohvaljivanja odnosno nagrađivanja učenika bit će propisani posebnim pravilnikom koji donosi ministar te statutom škole.“ OBRAZLOŽENJE: U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske postoji još uvijek snažno prisutna svijest o pristupu „kažnjavanju“ koja svoje ishodiše i tradiciju ima u socijalističkom odgajanju djece i mladeži, i mogućnostima izgradnje i formiranja „primjerenih pojedinaca“. Takva praksa i iskustva nisu prisutna u obrazovnim sustavima razvijenih zemalja i zapadnog svijeta kojemu pripadamo. Stoga mislim da je odlična prilika da se to ukloni iz Zakona, te da se dobro promisli, i na tragu obrazovne znanosti, psihologije i pedagogije pristupi ovim pitanjima u formi i obliku jednog pravilnika. ***************** Predlažem da se Članak 43 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI“ koji se odnosi na izmijene Članak 142. Zakona povuče i izbriše. OBRAZLOŽENJE: Usvajanjem ovog prijedloga mišljenja sam da bi nastale, u ovom trenutku gledano, nesagledive potencijalne štete po državni proračun Republike Hrvatske, gdje bi se stvarali i fakturirali troškovi na razini pojedinih lokalnih konstelacija odnosa, snaga, potreba i želja, a račune bi plaćali svi građani Republike Hrvatske.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na prijedlogu, ali nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ostale su primjedbe primljene na znanje.
75	Katica Kristić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nadam se da ste svjesni velike odgovornosti koju imate za sudbinu naše djece, svoje djece i budućnost i opstanak društva u cjelini. Svaka promjena u sustavu obrazovanja koja umanjuje ulogu i značaj obitelji pridonosi urušavanja društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
76	Dunja Vojnović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
77	ELA KOVAČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	UDRUGA TAJNIKA I RAČUNOVOĐA U ŠKOLSTVU OBALA BANA BERISLAVIĆA 16, 21220 TROGIR Trogir, 1. 12. 2017. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Uprava za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 10000 Zagreb Predmet: Prijedlog Udruge tajnika i računovođa u školstvu Prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Poštovani, Udruga tajnika i računovođa u školstvu obavijestila je sve škole kako je u periodu od 3. 11. do 3. 12. 2017. otvoreno Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te zamolila kolege i kolegice tajnike i računovođe da se uključe i svojim prijedlogom pokrenu lavinu našeg dugogodišnjeg nezadovoljstva statusom tajnika i računovođa u školstvu. Ovim putem javno zahvaljujem svim kolegama i kolegicama koji su se Udruzi javili sa svojim prijedlozima, kao i svima koji su javno dali prijedloge. Sve prijedloge Udruga podržava. Čitajući sve objavljene prijedloge, mogu pohvaliti doprinos svih tajnika i računovođa koji su svojim komentarima ostavili trag u sustavu koji već godinama ignorira, degradira i ponižava postojanje tajnika i računovođa u školstvu. Do kada će biti tako? Ostaje nam nadati se da će se napokon dugogodišnja nepravda, koja se vuče još od razdoblja ministrice Vokić, biti ispravljena jer još uvijek čekamo vračanje digniteta tajnika i računovođa u školstvu. O statusu tajnika i računovođa u školstvu već smo dosta govorili i sada je vrijeme da svi konkretno i djelujemo. Potrebno je što hitnije regulirati stvarno stanje na terenu, a to je da škola ima tajnika i voditelja računovodstva. Radno mjesto tajnika jest, ali radno mjesto voditelja računovodstva nije zakonski regulirano tako da na radnom mjestu trenutno može raditi skoro pa bilo tko s bilo kojom stručnom spremom. Stoga, zakonski treba regulirati sljedeće: 1.) Svaka škola treba imati voditelja računovodstva s odgovarajućom propisanom stručnom spremom. 2.) Treba omogućiti napredovanje tajnika i voditelja računovodstva u zvanja mentora i savjetnika. 3.) Status tajnika i voditelja računovodstva treba izjednačiti sa statusom stručnog suradnika. 4.) Treba omogućiti stručno usavršavanje tajnika i voditelja računovodstva. Obrazloženje: Potrebno je omogućiti napredovanje na radnom mjestu tajnika i voditelja računovodstva. U nastavku predlažem sljedeće izmjene i dopune Zakona: Iza članka 102. dodaje se novi članak 102. a koji glasi: Školska ustanova ima voditelja računovodstva, a djelokrug rada voditelja računovodstva propisuje ministar. Članak 103. mijenja se i glasi: Administrativno-računovodstvene, tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar. Članku 105. dodaje se novi stavak koji glasi: (17) Poslove voditelja računovodstva može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij ekonomske struke ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke b) preddiplomski stručni studij ekonomske struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka. Članku 156. dodaje se novi stavak koji glasi: (2) Voditelj računovodstva školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Obrazloženje: Voditelj računovodstva u školskim ustanovama ustrojava vođenje računovodstvenih evidencija preko kojih se bilježi i prati kretanje imovine i poslovanja u školskim ustanovama, i u pravilu, kao jedina kompetentna osoba u školskoj ustanovi za područje računovodstvenog i financijskog poslovanja, donosi samostalno odluke o financijskom poslovanju školske ustanove. Planira financijsko poslovanje kroz financijske planove, prati i kontrolira financijsko poslovanje, obračunava i isplaćuje plaće i druge naknade. Osnova za njihov rad jesu Zakon o proračunu, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu te Pravilnik o financijskom izvještavanju. Voditelj računovodstva mora pratiti i primjenjivati i druge zakonske i ine propise (Zakon o radu, kolektivne ugovore, porezne propise i dr.) koji se odnose na računovodstveno poslovanje. Voditelj računovodstva organizira rad na izvješćima, objedinjuje poslove i izrađuje konačan oblik izvješća. S obzirom na to da ima stalan uvid u stanje imovine i poslovanje školskih ustanova u kojima rade, usko surađuje s ravnateljem i školskim odborom te se često nalazi u ulozi savjetodavaca. Zbog potrebe usklađivanja velikoga broja podataka, raznovrsnosti i brojnosti poslova te potrebe da sve bude obavljeno na vrijeme te zbog odgovornosti za točnost iskazivanja stanja imovine i poslovanja, voditelj računovodstva je povremeno izložen znatnijim psihičkim pritiscima. Iz navedenog, smatram da voditelj računovodstva treba uči u Zakon te da je potrebno propisati vrstu i razinu obrazovanja za obavljanje odgovornih i složenih računovodstveno-financijskih poslova. Članak 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. (3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža . U članku 100. stavcima 1. – 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je koji su odgojno-obrazovni radnici. Prijedlog izmjene članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, mijenja se i glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu (st.1). (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Člankom 99. stavkom 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da su radnici školskih ustanove osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove u školi rade tajnici i voditelji računovodstva, računovodstveni ili administrativni referenti, kuharice, spremačice, domari, kućni majstori i dr.). Sadašnji članak 112. Zakona u ovakvom obliku je diskriminirajući u odnosu na druge osobe koje rade u školskoj ustanovi, sukladno Ustavu RH i Zakonu o diskriminaciji. Ustavom RH utvrđeno je da svatko ima pravo na rad i slobodu rada (čl. 54.), a poseban zakon ga stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge osobe u istoj ustanovi i kod istog poslodavca. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije ostali radnici škole koji ne sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu su stavljeni u nepovoljniji položaj od drugih osoba te se radi o izravnoj diskriminaciji. Svi zaposleni u školskoj ustanovi moraju biti u ravnopravnom položaju kod prestanka radnog odnosa, nema privilegija. U Članak 27. Nacrta - članak 99. a komentar: osobi koja radi na projektu EU treba omogućiti isplatu u smislu prekovremenih sati jer zapošljavanje novih ljudi i dioba postojećih zaduženja je besmislena, a dobro znamo da će u to viti uključeni i tajnici i računovođe za koje se sigurno neće odobriti adekvatne zamjene. Predlažemo da se u članku 115. Zakona doda obveza stručnog usavršavanja za tajnike škola i voditelje računovodstva te da se stručni skupovi tajnika i voditelja računovodstva uvrste u katalog Agencije za odgoj i obrazovanje kao što je to bila praksa i onda kada se Udruga tajnika i računovođa u školstvu (UTIRUŠ) izborila za taj status na samom početku postojanja Udruge. Obrazloženje: Obim posla tajnika i voditelja računovodstva ne možemo smanjiti, a to nam nije ni cilj, već želimo da netko konačno prizna koliko je odgovoran i osjetljiv posao tog radnog mjesta. O obimu i vrsti poslova koje obavljaju tajnik i voditelj računovodstva upoznati su svi ravnatelji i mjerodavni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te nije teško dokazati o kakvoj vrsti, količini i naporu se radi. Tajnici i voditelji računovodstva su uistinu prvi savjetnici svakog ravnatelja, a pogotovo novog ravnatelja koji se nalazi u prvom mandatu. Krajnje je vrijeme da se učini nešto više od samog govora kako je svima jasno što i koliko radimo, a da su nam koeficijenti i nakon 20 godina rada manji od nastavnika s položenim stručnim ispitom nakon prve godine rada. To je sramotno. Obveze koje imamo bi trebale biti nagrađene upravo pravima koje svih ovih godina nemamo. Plaća je vrijednost našeg rada, a naša vrijednost je niža od rada nastavnika početnika. Vrijeme je da se krene dalje u izjednačavanju naših prava i omogućavanju jednakih uvjeta rada te je potrebno što hitnije izjednačavanje statusa tajnika škole i voditelja računovodstva sa statusom stručnih suradnika. Zbog sve više obveza koje imaju tajnici škola i sve veće odgovornosti (uz ravnatelja, u školi obavljamo najodgovornije poslove) smatramo da je vrijeme da se prekine s marginalizacijom radnog mjesta tajnika škole i konačno uredi njegovo izjednačavanje sa stručnim suradnicima. Predlažemo: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, tajnici,voditelji računovodstva i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici,tajnici i voditelji računovodstva i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti tako da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese tajnik škole i voditelj računovodstva. Obrazloženje: Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek onda kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije, vidljivo je da su tajnici ministarstava / sudova / agencija / fondova / vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja. Ako se vratimo na mogućnost financiranja koeficijenata tajnika i voditelja računovodstva dajem ujedno i rješenje. Potrebno je normirati rad, normirati posao koji se radi za novac, a novac je vrijeme. Postavljam pitanje: Čije vrijeme? U školstvu postoji popularni naziv: nastavno i nenastavno osoblje. Mi spadamo opet u onu nepovoljnu kategoriju. Kategoriju koja radi 8 sati i ima mogućnost korištenja 30 minuta dnevne stanke, što nastavno osoblje nema. Kada ovo pišem, ne pišem da bi se izrugala ili da bih nastavno osoblje označila kao nešto negativno. Ne. Upravo suprotno – govorim o jednakim uvjetima rada koje nema nenastavno osoblje u odnosu na nastavno. Sada će netko reći da nenastavno osoblje može koristiti godišnji odmor kada želi, a nastavno može samo u vrijeme nenastavnih dana. Ja bih, da se mene pita, svakom nastavniku dala beneficirani radni staž jer zaista je teško raditi u današnjim vremenima na radnom mjestu nastavnika. Ovdje se ne govori o NAMA ili o NJIMA. OVDJE SE RADI O SUSTAVU KOJI REGULIRA ISTA PRAVA NA DRUGAČIJI NAČIN. Mislim da bi se napokon trebao početi plaćati RAD, a kada mislim na RAD - tada mislim na STVARNI RAD. To je ono što pišemo u Evidenciji radnog vremena. Zato se pitam i čemu služi ta Evidencija radnog vremena. Služi prikrivanju NERADA i to NERADA koji se plaća kao rad pod okriljem svih sindikata. Primjerice, plaćamo rad od 40 sati tjedno - puno radno vrijeme, kojeg evidentiramo nastavnom i nenastavnom osoblju na drugačije načine kao rad u školi i rad kod kuće. Zatim se ispostavi da nenastavno osoblje ima mogućnost korištenja dnevne stanke od 30 minuta, što nastavno osoblje NEMA, pa se dodaje 11 dana godišnje kao slobodni dani koji se koriste za vrijeme nenastavnih dana. Zar to nije nečiji novac? To je možda upravo novac tajnika i računovođa. Država bi trebala vidjeti gdje novac curi te ga usmjeriti u pravom smjeru. Status tajnika i računovođa u školi trebalo bi možda zakonski definirati kao stručne suradnike pravne i financijske struke, a ne ih kao sada strpati u administrativno-tehničko osoblje. Tajnik škole i voditelj računovodstva su radna mjesta koje su zahtjevna i nose sa sobom veliku odgovornost (nismo mi nikakvi administratori) nego u školi jedine stručne osobe iz područja prva i financija. Smatram da bi se ovakvom odredbom u Zakonu mogle izboriti i za financijski status (plaću) koji je, u odnosu na ostale tajnike javnih ustanova i voditelje računovodstva, sramotan. Na kraju, nitko ne zna što točno ulazi u opis posla tajnika škole i voditelja računovodstva za koji primamo plaću. Mišljenje je da svi poslovi ulaze u tu našu plaću. Primjera radi, stvari koje bi se inače dodatno platile npr. nastavnom osoblju (dodatni obračuni, dodatni projekti, sufinanciranja programa, EU projekti i slično) voditeljima računovodstva i tajnicima nisu dodatno plaćeni, iako upravo mi pratimo izvršenje plana, ulazne račune i naplatu, šaljemo zahtjeve institucijama, radimo obračune, sklapamo ugovore, prijavljujemo mirovinskom, pišemo izvještaje i, naravno, sve to dovodimo papirnato do samog kraja. Ne moramo uzimati za primjer samo nastavno osoblje (iako su nam oni najbliži), već i za određene poslove (arhiva, osnovna sredstva) ustanova može platiti vanjsku uslugu, ali kada istu odrađujemo mi, podrazumijeva se da je u opisu našega posla. Dakle, do koje granice voditelj računovodstva, tajnik i administrator moraju prihvaćati kao svoju radnu obvezu svaki nalog koji dođe od ravnatelja neke institucije s kojom nije sklopio ugovor o radu, Sindikalnog povjerenika ili bilo kojeg zaposlenika? (Npr. prikupljanje dokumentacije i izrada improviziranih obračuna plaće zaposlenika za potrebe privatne tužbe i slično). Zaključak: U gore navedenom, vidljivo je kako je posao tajnika i voditelja računovodstva uistinu jedan kompleksan posao pun stresa jer se sve mora izvršiti u zadanom roku bez obzira bili mi na bolovanju, godišnjem ili plaćenom dopustu. Posao uvijek moramo završiti u roku. S poštovanjem, Predsjednica UTIRUŠ-a Ela Kovačić,dipl.iur.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
78	Borjan Komarica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ČLANAK 11 (u kojem se mijenja stari Članak 27, stavak 7) (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ovaj cijeli članak se mora izbrisati ili preformulirati. Pa naravno da škola, kao i roditelji, ima konstantno „uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora“. Izlaganje djetetovog ili bilo čijeg uma bilo kakvim novim informacijama utječe na njegovu osobnu izgradnju, uvjerenja, vrijednosti i stavova. Morate biti notorni idiot pa da tvrdite da ne mijenjate svoja uvjerenja, vrijednosti i stavove (jednom rječju ponašanje) s uplivom novih informacija. Naravno da ima i takvih ljudi koji ne žele znati ni čuti ništa novo u odnosu na ono što dosad „znaju“, ali imamo li pravo – kao moderna država i društvo – i djeci takvih roditelja uskratiti pravo na informaciju? Ukratko, ovim se člankom želi omogućiti roditeljima da njihova djeca ostanu zatucani primitivci kao što su i sami roditelji.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
79	SLAVKO PERAČKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U cijelosti podržavam promjene koje predlaže udruga Vigilare i tražim da se u izmjene unese slijedeće: ) Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
80	Darko Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10.ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Kako u javnoj raspravi NIJE prijedlog izmjena i dopuna zakona koje je izradila Radna skupina u kojoj je radila i predsjednica sindikata Šprem bilo bio dobro da se i to uključi…	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
81	Sandra Đapić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu.(7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka.(8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom.(9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima.(10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos.(11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad.(13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom.(14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.(15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.Članak 114. dopunjuje se i glasi:(1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona.Članak 151. dopunjuje se i glasi:Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonaako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakonaako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona,ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
82	Rajka Šore	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
83	Udruga U ime obitelji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	3. Smatramo kako je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili podzakonskim aktom neophodno jasno definirati kriterije, uvjete i procedeuru ostvarivanja suradnje organizacija civilnog društva i škola, kao što je bilo predviđeno Prethodnim procjenama kao područje koje je potrebno urediti izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204): -izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost, za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskog propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti, Ukoliko se ne propišu jasni kriteriji suradnje organizacija civilnog društva i škola te obaveze ravnatelja, tijela škole, roditelja, organizacija civilnog društva, Ministarstva obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje te ukoliko se ne definiraju kriteriji i procedura osvarivanja te suradnje, otvara se mogućnost zloporabe škola. Ne smije se dopustiti da različite organizacije izlažu djeci sadržaje bez da su zadovoljile kriterije i prošle propisanu provjeru i proceduru.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
84	Udruga U ime obitelji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	2. Kada je riječ o različitim modelima odgojno-obrazovnog pristupa, U ime obitelji smatra kako je krajnje vrijeme da Hrvatska, poput drugih zemalja Europske unije, ostvari obrazovni pluralizam u smislu da omogući da roditelji koji žele i mogu realiziraju obrazovanje svoje djece kod kuće i na daljinu, kao što je to bilo predloženo u Prethodnoj procjeni za Zakon o izmenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2016.: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204. Model školovanja kod kuće koji se primjenjuje u Sloveniji, a preuzet je iz Danske, prilično je jednostavan, kvalitetan te ne zahtijeva prevelike promjene i prilagodbe. Slovenija je cijelo pitanje obrazovanja kod kuće/na daljinu riješila kroz samo pet članaka zakona još 1996., dakle prije više od 20 godina. Ukratko, ovaj model funkcionira tako da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima, a školski sustav zadržava nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. Omogućivanjem obrazovanja kod kuće/na daljinu izašlo bi se u susret i učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. U nastavku donosimo prijevod članaka 88.-92. slovenskog Zakona o osnovnoj školi iz 1996. kao primjer modela obrazovanja kod kuće: https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs/vsebina?urlid=199612&stevilka=570 VII. OBRAZOVANJE KOD KUĆE Članak 88 (pravo na obrazovanje kod kuće) Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Članak 89 (ostvarivanje prava na obrazovanje kod kuće) Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o učenju obrazovanja kod kuće. Članak 90 (testiranje znanja) Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći barem ekvivalentni obrazovni standard koji zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći test znanja na temelju kojeg se utvrđuje postignuti standard znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignuti standard znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće putem školovanih obrazovnih programa ili posebnog obrazovnog programa utvrđuju se provjere na temelju kojih se utvrđuje postignuti standard znanja. U prva tri razreda provjerava se poznavanje materinjeg jezika i matematike. Od 4. do 6. razreda provjerava se poznavanje materinskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 7. do 9. razreda provjerit će se poznavanje predmeta iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona. Ako učenik ne dostigne standard znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 91 (provjera na kraju razdoblja) Za provjeru znanja na kraju razdoblja primjenjuje se odredba članka 64. ovoga Zakona. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualiziranim programima obrazovanja i prema posebnom programu obrazovanja primjenjuju se odredbe članka 67. ovoga Zakona za provjeru znanja na kraju razdoblja. Članak 92 (svjedodžba o odgoju i obrazovanju) Osnovna škola na koju je upisana učenik izdaje studentu svjedodžbu o odgoju i obrazovanju. Svjedodžba je javni dokument. Pri izdavanju svjedodžbe o odgoju i boravku u kući primjenjuju se odredbe članaka 83. do 87. ovoga Zakona. Za izdavanje svjedodžbi primjenjuju se odredbe članka 82. stavka 2. ovoga Zakona i članka 84. stavaka 3. i 4. ovoga stavka za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualnim obrazovnim programima ili programom posebne izobrazbe.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
85	Udruga U ime obitelji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba omogućiti da roditelji u startu mogu izabrati između više programa koji imaju “istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja” (čl. 27. Prijedloga Zakona), ukoliko se takvi programi provode u školama (poput zdravstvenog i građanskog odgoja), sukladno odredbi Ustava iz čl. 64. prema kojoj roditelji “imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece”. Ta ustavna odredba znači da roditelji imaju slobodu odlučiti kakvu vrstu odgojnog sadržaja i pristupa žele da njihova djeca primaju u sklopu formalnog obrazovanja, odnosno da odluče: o vrsti odgojno-obrazovne ustanove (npr. vjerska škola, montessori škola, jednospolna škola, državna škola, itd.) koju će njihovo dijete pohađati, o načinu ostvarivanja obrazovanja njihovog djeteta: u školi, kod kuće, na daljinu o tome koji će od više ponuđenih programa ili sadrža s istaknutom odgojnom dimenzijom njihovo dijete pohađati u državnoj školi, ukoliko se provode Prema sadašnjem Zakonu roditeljima se daje mogućnost izbora između više vrsta škola u koje mogu upisati svoju djecu, no ako izaberu državnu školu, prijedlog izmjena Zakona im ne pruža mogućnost izbora između više ponuđenih programa s istakuntom odgojnom dimenzijom, ukoliko se takav provodi, već im je samo ponuđeno da prihvate ili ne prihvate jedan program koji država propisuje, čime se ne omogućue stvarna sloboda odlučivanja roditelja o odgoju djece, zajamčena člankom 64. Ustava RH Udruga U ime obitelji smatra da roditelji trebaju imati jednaku i stvarnu mogućnost izbora više odgojnih sadržaja i pristupa koji njihova djeca primaju kod provođenja odgojnih programa u državnim školama, poput građanskog i zdravstvenog odgoja, kao što imaju i kod izbora vrste školske ustanove u koju će upisati svoje dijete. Smatramo da je u Hrvatskoj potrebno omogućiti pluralnost odgojno-obrazovnih modela i sadržaja, što će doprinijeti rezultatima koje učenici ostvaruju tijekom obrazovanja, odnosu roditelja i škole te cijelom odgojno-obrazovnom sustavu. Osim toga, kada je riječ o programima s istaknutom odgojnom dimenzijom koji se provode u državnim školama, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi bi trebao propisivati odgojne i znanstvene kriterije koje bi određeni odgojni program trebao zadovoljiti za provođenje u školi te odrediti razloge i potrebe koji trebaju postojati da opravdaju uvođenje novog predmeta/programa u škole i time dodatno opterećivanje učenika, nastavnika i cijelog sustava. Na taj način bi se osiguralo da se odgojno-obrazovni sustav ne koristi za nametanje ideoloških i neznanstvenih stavova i vrijednosti djeci, kao što je to bio slučaj kod zdravstvenog odgoja ministra Jovanovića te da se novi sadržaji ideološki i proizvoljno ne unose u sustav.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
86	Branka Martinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem sljedeće izmjene/dopune Zakona: a) Školovanje kod kuće Potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. S poštovanjem, Branka Martinović	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
87	Lezbijska grupa Kontra	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo da se članak 2. te stavak 7. članka 11. Prijedloga brišu jer nisu u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
88	Kristijan Bobaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, ovim putem želim prvo pomoći našoj djeci da izrastu u mudre, zrele i radosne osobe. Naravno da je za to potreban odgoj i to ne bilo kakav program odgoja, neka pusta pravila koja živ čovjek ne može implementirati u svoje postojanje. Odgoj je zahtjevan posao i traži prvo od odgajatelja da je odgojen a zatim da odgojenici od njega prime ispravan model. Ako nema primjera, nema ni autentičnog odgoja. Zato u Članku 2. a. podrzavam odredbu o ugrađivanju odgoja u postojeći sustav obrazovanja. Sukladno tomu iz Članka 2. b. podrzavam stavku da svaki odgovorni i prosvijetljeni roditelj itekako ima temeljno, prirođeno pravo da sudjeluje i odlučuje kako će usmjeriti povjereno mu dijete. Djeca su stvorena iz ljubavi, zato smo im i dužni pružiti i pokazati svoju skrb i brigu i nježnost. Roditelji su prvi najprirodniji odgajatelji svojoj djeci stoga imaju pravo svoje dijete podizati u onom uvjerenju koje je ispravno i zdravo u svim aspektima osobnosti. Treba sagledati sve dimenzije čovjeka. U članku 10. a. predlažem da se napuste komplicirane strukture kurikulskih dokumenata te se objelodane svi reformski dokumenti u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tako bi se osigurala „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. U Članku 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Za Članak 11. b . Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva i da se temelji na zdravom razumu 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donose RODITELJI Ovim putem zahvaljujem na mogućnosti sudjelovanja. Do sljedeće prilike...	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
89	Marija Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Marija Buklijaš	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
90	Mara Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Mara Mušterić	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
91	Crkva cjelovitog evandelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Školovanje kod kuće i školovanje na daljinu Članak 1. Predlaže se izmjena stavka 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama, kao i školovanje kod kuće, odnosno školovanje na daljinu. Članak 2. Prijedlog je da se doda stavak 4. Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja mogu obavljati i roditelji kroz školovanje kod kuće ili obrazovanjem na daljinu, pod uvjetima iz ovog Zakon. Članak 12. Prijedlog dopune članka 12. tako da se dodaju stavci (5) i (6) (5) Roditelji imaju pravo organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece kod kuće.“ (6) Roditelj može organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece na način da se dijete obrazuje na daljinu. Predlaže se dodavanje posebnog članka kojim bi se reguliralo školovanje kod kuće Članak (1) Roditelji koji odaberu provoditi osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, dužni su pisanim putem najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine obavijestiti školu s upisnog područja prebivališta djeteta o namjeri školovanja djeteta kod kuće, odnosno o namjeri školovanja djeteta na daljinu. (2) Obavijest iz stavka 1. treba sadržavati: ime i prezime djeteta, nastavni plan i program ili kurikulum po kojem će dijete pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, adresu gdje će se obrazovanje realizirati, ime i prezime i razinu obrazovanja osobe ili osoba koja(e) će ga podučavati. (3) Osnovna škola kojoj je podnesena obavijest iz stavka 2. ovog članka vodit će dokumentaciju o djetetu koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće. Članak (1) Roditelji imaju mogućnost odabrati hoće li školovanje kod kuće biti provedeno sukladno nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje ili će se učenik školovati kod kuće ili na daljinu prema planu i programu škola i učilišta koji pružaju mogućnost osnovnog školovanja na daljinu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu. (2) Roditelji mogu upisati dijete i u: a. školu u drugoj zemlji članici EU b. školu koja posjeduje akreditaciju međunarodnog bakalaureata (MB) iz Ženeve c. Međunarodnu školu čijim završetkom se stječe svjedodžba koja je jednakovrijedna svjedodžbi u Republici Hrvatskoj, a o čemu mišljenje daje agencija nadležna za odgoj i obrazovanje. Članak (1) U slučaju kada se dijete pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje usvojenost odgojno-obrazovnih postignuća provjeravaju roditelji tijekom školske godine u savjetovanju sa školom, a na kraju prvog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine škola s upisnog područja. (2) Provjeru iz stavka 1. ovog članka osnovna škola provodi u: a. U prva dva razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika. b. Od trećeg do četvrtog razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te još jednog predmeta prema odabiru škole c. Od petog do šestog razreda provjera se vrši iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te dva predmeta prema odabiru škole d. Od sedmog do osmog razreda provjera se vrši iz svih predmeta (3) Ukoliko učenik na provjeri iz prethodnog stavka ne postigne prolaznu ocjenu za pojedini razred, ima pravo na ponovnu provjeru znanja prije početka sljedeće školske godine. (4) Ukoliko učenik na ponovnoj provjeri znanja ne postigne prolaznu ocjenu u sljedećoj školskoj godini ponavlja razred i mora nastaviti osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi. (5) Ukoliko učenik završnog razreda osnovne škole ne dobiju prolaznu ocjenu na ponovnoj provjeri, može ponoviti završni razred ili imati mogućnost popravnog ispita. (6) Način i postupak provjere znanja učenika koji se obrazuju kod kuće na kraju jednog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje. Članak (1) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva roditelji su dužni s njime upoznati školu s upisnog područja, koja može tražiti mišljenje agencije nadležne za poslove odgoja i obrazovanja. (2) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva provjere znanja provode se prema kriterijima koje propisuje ta škola, a o čemu roditelj upoznaje školu s upisnog područja djeteta te ju istome redovito izvještava. (3) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva završnu ocjenu za svaki razred mora potvrditi škola iz inozemstva prema čijem programu se provodi obrazovanje kod kuće ili na daljinu i roditelj te se potvrda dostavlja školi s upisnog područja. (4) Roditelji djeteta koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu dužni su u svim pitanjima surađivati sa školom s upisnog područja djeteta. Članak (1) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kod kuće kad se ono provodi prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje. (2) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, a prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva, a na temelju potvrde škole ili učilišta koje djetetu omogućava školovanje na daljinu. (3) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka daju učeniku koji pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu status redovitog učenika. (4) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
92	Organizacija Status M	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Status:M izražava zabrinutost zbog rješenja koje nudi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27., točnije njegov stavak 7., koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti". Ovakvim zakonskim rješenjem odmičemo se od provedbe postojeće vizije razvoja učeničkih kompetencija među kojima su ciljevi: „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17)“. Republika Hrvatska je demokratska država (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. ističe: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti, a da bi se postigao navedeni cilj, dijete (učenik/ica) treba biti izložen/a drugačijem mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i priprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Segregacija djece prema uvjerenjima roditelja i sprečavanje prijenosa informacija o različitostima koje postoje u društvu je dugoročno štetan pristup kojim se krše dječja prava i onemogućava njihov razvoj, te se onemogućava da javne institucije budu mjesto uvažavanja različitosti i susreta između ljudi različitih uvjerenja koji zajedno žive u pluralnom društvu. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke (2006.) potvrdio takvo stajalište presudivši da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Ovaj sud je i u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.). No, to pravo roditelja koje oni svakodnevnim odgojem djece i ostvaruju treba biti u ravnoteži s pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“, kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013): “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Iz prava djeteta proizlazi i obveza države za „ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti“, što je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda. Donošenjem Nacionalnog okvirnog kurikuluma, Hrvatska se opredijelila za europski okvir ključnih kompetencija, u kojem je građanska i socijalna kompetencija prepoznata kao jedna od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, stoga obrazovni sustav treba zadovoljavati takvu javnu potrebu. Odgovornost je odgojno-obrazovnog sustava utjecati na razvoj građanskih kompetencija, odnosno takvih znanja, vještina i stavova koji će im omogućiti aktivno sudjelovanje u životu zajednice, aktivnost u ostvarenju svojih životnih ciljeva i konkurentnost na tržištu rada. Dopuštanjem ovakvog nedomišljenog zakonskog rješenja, država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati, te potencijalno omogućuje kršenje prava djeteta na obrazovanje i cjeloviti razvoj osobnosti kao i produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Neopravdano je i u praksi neizvedivo primijeniti predloženu odredbu o roditeljskom izboru na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“ zato što su međupredmetne teme obvezni sadržaji koji se provode unutar nastavnih predmeta: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U ovom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona, novi čl. 26 propisuje: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz toga je razvidno kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Zabrinjavajuće je to što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave, čime se otvara pitanje hoće li roditelji moći isključiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju. Time bi izravno bilo prekršeno dječje pravo na obrazovanje, kao i brojni nacionalni i međunarodni propisi. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova, obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Što kad su uvjerenja roditelja različita? Hoće li dijete tada pohađati više programa? Hoće li se razvijati toliko programa koliko je različitih uvjerenja i je li to uopće moguće? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Što pokazuje procjena učinaka propisa, uključujući procjenu financijskog učinka, ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja, ako se ne riješe na vrijeme, mogu uzrokovati teškoće u provedbi Zakona i ozbiljno ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga otvaraju i mogućnost tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške, 2007.). Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od predložene zakonske odredbe i da svoju pažnju i resurse usmjere na oblikovanje obrazovnog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole i koji će ići u smjeru ispunjavanja već postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja, te koji će poštovati standarde Europskog suda za ljudska prava.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
93	Bogomir Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Bogomir Buklijaš	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
94	Suzana Đipalo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem, Suzana Đipalo	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
95	Aleksandra Bešlić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti kao i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. U Zakonu člankom 100. definirano je da je psiholog stručni suradnik.
96	JASENKA KOLARIĆ BARAČ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	(7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Kako se ovo misli provesti? Je li itko razmišljao o tehničkim uvjetima provedbe? Gdje će biti dijete/djeca kojoj roditelji brane izloženost relevantnim i znanstveno utemeljenim informacijama i činjenicama? I zašto vladajući RH dopuštaju da se djeci brani pristup informacijama koje im mogu pomoći da razviju cjelovitu osobnost i da donesu informirane životne odluke? Što ako ja održim predavanje/radionicu za koju dotični roditelj odluči naknadno da mu se nije svidjela? Može li me tužiti? Hoću li ja biti pod pritiskom da svaka polupismena i/ili nepismena šuša kreira nastavni plan i program te kurikulum? Tada ja mogu tužiti RH jer je dopustila da do ovakvih manipulacija uopće dođe. Ovim stavkom uvodite nered i kaos u javno obrazovanje na koje (iz iskustva govorim) ne će znati dati odgovor ni agencijski savjetnici niti inspekcija niti Vlada RH. Nemojte to raditi. Ne dopustite privatizaciju i prisvajanje javnog obrazovanja.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
97	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO Savjetovanje s javnošću povodom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Očitovanje na pojedine članke, prijedlozi izmjena i obrazloženja Zagreb, 30. 11. 2017. Članak 2. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 4. (2) Načela odgoja i obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su: 9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. PRIJEDLOG: Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. OBRAZLOŽENJE: 1.) Članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju navodi sljedeće ciljeve odgoja i obrazovanja - točka 3.: "odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva", a u točki 4. "... stjecanje temeljnih kompetencija u svjetlu ... znanstvenih spoznaja i dostignuća". Smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi (odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja, pedagoške kompetencije, stručni ispit, što predviđa ovaj Zakon u člancima 105.-110.) te se imaju obavezu trajno stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (čl. 115.). 2.) Ratificiranjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ljudskim pravima, Republika Hrvatska preuzela je odgovornosti koje iz njih proizlaze, a odnose se na njezinu provedbu i obavezu prilagodbe postojećih zakonskih akata u skladu s tim međunarodnim dokumentima. Konvencija o ljudskim pravima određuje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.), slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 9.) te zabranjuje diskriminaciju (čl. 14.), a Protokol iz 1952. godine govori i o pravu na obrazovanje (čl. 2) "Nitko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u području obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima." Međutim, valja uočiti kako ovaj dodatak iz Protokola govori o tome da država poštuje pravo roditelja da oni osiguraju obrazovanje, ali nije dužna takvo obrazovanje osigurati za njih, jer bi to doista bilo nemoguće u multikulturnom svijetu u kojem živimo početkom 21. stoljeća. Konvencija o pravima djeteta prati Konvenciju o ljudskim pravima u pogledu članaka 8., 9. i 14., međutim također u čl. 3 naglašava: "U svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost.". Nadalje, članak 13. propisuje: "1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključivati slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno ili tiskom, umjetničkim oblikom ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta i bez obzira na granice. 2. Ostvarivanje ovoga prava može biti podvrgnuto samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su prijeko potrebna radi: a) poštivanja prava i ugleda drugih, ili b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), zdravlja ili morala." Članak 17. Konvencije kaže: "Države stranke ... će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duševnog zdravlja. ..." I što je najbitnije, članak 29. jasno definira oko čega su suglasne Države koje su prihvatile Konvenciju (a time i državne škole): “1. Države stranke su suglasne da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) razvoju osobnosti, talenata i najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta; b) razvoju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda; c) razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla; e) razvoju poštivanja zaštite prirodnog okoliša. 2. Ništa se u ovom članku ili u članku 28. ne smije tumačiti tako da ograničava slobodu pojedinaca i pravnih osoba u osnivanju i vođenju odgojno-obrazovnih ustanova, uz uvjet da poštuju načela iz stavka 1. ovoga članka i da obrazovanje u takvim ustanovama udovoljava minimalnim standardima kako ih propisuje država.” Ustav RH u članku 64. izrijekom kaže "Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.", premda u 3. alinei dodaje i da dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb u slučaju da je tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno, što se onda dalje regulira Zakonom o obitelji te Zakonom o socijalnoj skrbi. Nama psiholozima iz prakse su, na žalost, dobro poznati slučajevi gdje roditelji nisu donosili odluke o odgoju djece u najboljem interesu djeteta, pa ponekad i kršeći pozitivne propise bivajući (seksualno) nasilni prema vlastitoj djeci (citat roditelja: "Bolje je da zna što je dobar seks, barem će moći bolje birati kad odraste"), primjenjujući tjelesno kažnjavanje kao poželjne i primjerene odgojne mjere ("Batina je izašla iz raja"), podržavajući nasilno ponašanje svoje djece prema drugoj djeci ("Mi ga kod kuće učimo da bude agresivan i bori se za sebe, jer kako će drugačije uspjeti u životu."), zabranjujući sudjelovanje u pojedinim školskim aktivnostima (‘ne može moj sin plesati folklor jer je to za pedere’), odlučujući o alternativnim ne-znanstvenim metodama liječenja (presuda Općinskog suda u Rijeci roditeljima V. Brnobić i H. Gržetić čije dijete je umrlo mjesec dana nakon dijagnosticiranja Non-Hodgkinovog limfoma jer su odbili liječenje) - da samo nabrojimo neke. Smatramo i da bi usvajanje ove odredbe značilo izuzimanje države potpisnice od odgovornosti preuzetih međunarodnim konvencijama, posebice čl. 3. Konvencije o pravima djeteta i čl. 24 Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koje nalažu da se u svakom djelovanju usmjerenom prema djeci daje prednost najboljem interesu djeteta. Usvajanje ove odredbe implicira i da unutar odgojno-obrazovnih sadržaja koji se poučavaju u javnoj školi postoje dijelovi koji nisu u skladu s najboljim interesom djeteta. Ako se Konvencija o pravima djeteta, pa i Ustav RH ograđuju od davanja potpunog i ekskluzivnog prava roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece, smatramo da je to potrebno napraviti i u ovom Zakonu. 3.) Brojna istraživanja iz razvojne i socijalne psihologije pokazuju da se identitet pojedinca formira i na temelju pripadnosti raznolikim socijalnim grupama. Obitelj je svakako prva i najutjecajnija referentna grupa za formiranje identiteta, no odrastanjem djetetu postaju važne i druge grupe kojima pripada, a grupni identiteti postaju razvojno posebno važni u adolescenciji. Dijete se snažno konformira grupama kojima pripada, na taj način razvija osjećaj pripadnosti, te se usporedbom s drugima informira i orijentira u odnosu na svijet. Proces kategoriziranja sebe i drugih u jedne, a ne u druge grupe ima za posljedicu i naglašavanje razlika među grupama, te sličnosti unutar grupa. To je kognitivni temelj za stvaranje stereotipa, uvjerenja o osobinama članova grupa koja mogu postati štetna ako se pretjerano generaliziraju. Takva pretjerana generalizacija može biti temelj za razvoj predrasuda, a prenaglašavanje razlika između vlastitih i vanjskih grupa onda i temelj za diskriminirajuća ponašanja prema drugima. Istraživanja pokazuju da je temeljna motivacija usporedbe s drugima očuvanje vlastita samopoštovanja i pozitivne slike o sebi. U toj usporedbi nužno smo pristrani prema onim grupama kojima pripadamo, a nepovoljnije ocjenjujemo grupe kojima ne pripadamo. Ta „obična“ pristranost može vrlo lako prerasti u predrasude ako se ne kultivira i dijete ne pouči o raznolikostima u neposrednoj i široj okolini. Djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju i usvajaju stereotipe i predrasude koje vide u svojoj okolini, te su sama često meta predrasudnog i diskriminirajućeg ponašanja, pa i vršnjačkog nasilja temeljenog na različitim pripadnostima (npr. zbog nacionalnosti, boje kože, religijskih praksi, ali i seksualne orijentacije, imovinskog statusa, izgleda itd.). No djeca su također i počinitelji takva nasilja. Stoga djecu treba poučiti o raznolikostima grupnih pripadnosti i grupnim pristranostima, jer im to omogućava bolje poznavanje grupnih razlika i socijalne konstrukcije svijeta, čini ih osjetljivijima da prepoznaju i odbace diskriminirajuća ponašanja i razviju empatiju, štiti samopoštovanje djece, posebno one iz stigmatiziranih grupa, te općenito pridonosi učenju ravnopravnosti i socijalne pravednosti. Danas također znamo da je usvajanje pozitivnih međugrupnih stavova i suzbijanje predrasuda nemoguće ako među različitim grupama ne postoji kontakt. Taj kontakt, da bi bio uspješan, mora biti mnogostruk i izravan, što će omogućiti da se djeca kao članovi grupa susretnu u različitim okolnostima, dožive svoje različite uloge i razviju odnos poštovanja i prijateljstva. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je upravo razvoj međugrupnih prijateljstava najbolji način borbe protiv predrasuda i doprinos društvenoj koheziji. Osim toga, još je davne 1954. čuveni socijalni psiholog Gordon Allport ustanovio da je potrebno zadovoljiti nekoliko uvjeta koji će omogućiti da kontakt među grupama bude učinkovito sredstvo za ublažavanje i borbu protiv predrasuda i sažeo ih u četiri vrlo važna uvjeta: 1. jednak status različitih grupa 2. postojanje zajedničkog višeg cilja ili zadatka oko kojih se članovi različitih grupa mogu okupiti 3. suradnički odnosi između grupa, te ključno 4. službena i institucionalna podrška međugrupnom kontaktu (što dovodi do stvaranja novih socijalnih normi). S obzirom da je RH članica EU i potpisnica njenih različitih dokumenata, naglašavamo da je EU Pariškom deklaracijom (2015.) definirala bazične vrijednosti (fundamental values): promicanje građanskog odgoja, slobode, tolerancije i ne-diskriminacije putem obrazovanja; a Europski parlament je 19. siječnja 2016. donio Rezoluciju (2015/2139(INI)) o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a. Ne želimo ovdje citirati mnoge njene odredbe relevantne za dužnosti države izvan i unutar sustava odgoja i obrazovanja, ali ćemo navesti samo nekoliko bitnih za ovo obrazloženje: D. budući da je važno omogućiti potrebna sredstva, posebno financijska, kojima bi se prednost dala financiranju programa za poticanje međukulturnog dijaloga i dijaloga među građanima u cilju jačanja međusobnog poštovanja u kontekstu snažne kulturne raznolikosti i rješavanja složene realnosti naših društava i suživota različitih kulturnih identiteta i vjerovanja, kao i u cilju isticanja doprinosa različitih kultura europskim društvima i baštini te učinkovitog upravljanja sukobima; G. budući da je za kvalitetan međukulturni dijalog potrebno dobro poznavanje vlastite i tuđe kulture; 3. zalaže se za to da je u području obrazovanja potrebno potaknuti međukulturni i međuvjerski pristup utemeljen na vrijednostima kako bi se razmotrili i promicali međusobno poštovanje, integritet, etička načela kulturne raznolikosti, socijalna uključenost i kohezija, između ostalog posredstvom programa razmjene i mobilnosti za sve; 13. naglašava da formalno, neformalno i informalno obrazovanje i pristup cjeloživotnom učenju pružaju znanje, vještine i kompetencije, ali i da bi se njima učenicima trebalo pomoći da razviju etičke i građanske vrijednosti i postanu aktivni, odgovorni članovi društva bez predrasuda; u tom pogledu ističe da je potrebno započeti s građanskim obrazovanjem u ranoj dobi i prepoznaje važnost suradnje između svih dionika u području obrazovanja; zagovara da se kod djece i mladih potakne osjećaj za inicijativu i uključenost kako bi se društvene veze ojačale te razvili osjećaj pripadnosti i etička načela za borbu protiv diskriminacije; 17. potiče države članice da razviju kvalitetne programe osposobljavanja kojima se promiče raznolikost, osnažuju nastavnici, mladi i radnici u zajednici, kao i savjetodavne službe u školama te neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju koje usluge pružaju i djeci i roditeljima, u cilju zadovoljavanja potreba koje djeca iz različitih kulturnih i socijalnih pozadina imaju za obrazovanjem i osposobljavanjem te iskorjenjenja svih oblika diskriminacije i rasizma, uključujući vršnjačko nasilje i nasilje na internetu; napominje da je potrebno preispitati obrazovne resurse kako bi se potaknulo učenje koje u obzir uzima više perspektiva i uključuje više jezika te da je u tom kontekstu potrebno vrednovati i sustavno promicati iskustva i vještine nastavnika povezane s višejezičnosti i međukulturnosti; 18. ističe da je važno ulagati u programe cjeloživotnog učenja za nastavnike, osposobiti nastavnike s potrebnim pedagoškim kompetencijama na temu migracije, kulturne prilagodbe i socijalne psihologije te im omogućiti da se koriste raznolikošću kao bogatim izvorom za podučavanje u učionicama; 19. prima na znanje da nastavnici, u suradnji s obiteljima, imaju ključnu ulogu u jačanju socijalnih veza, stvaranju osjećaja pripadnosti i pomaganju mladima da razviju etičke i građanske vrijednosti; 26. prima na znanje da su formalno, neformalno i informalno učenje te volontiranje važni za promicanje samorazvoja koji je usmjeren na kognitivne i nekognitivne vještine i kompetencije, kritičko razmišljanje, sposobnost nošenja s različitim mišljenjima, medijsku pismenost, vještine i kompetencije povezane s nediskriminacijom i međukulturnim vrijednostima te učenje jezika, te da su socijalne i građanske kompetencije važne, uključujući učenje o kulturnoj baštini kao sredstvo za rješavanje suvremenih izazova pomoću osjetljivog tumačenja; 28. potiče institucije EU-a da prošire analizu svih oblika radikalizacije i da na nove načine razmotre prirodu i procese političkog ekstremizma i nasilja, počevši od pretpostavke da je radikalizacija dinamički i relacijski proces te neočekivana i nepredvidiva posljedica cijelog niza promjena; stoga pozdravlja Parišku deklaraciju potpisanu 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije obrazovanjem kojim se nastoji potaknuti aktivni dijalog među kulturama te globalna solidarnost i međusobno poštovanje, uz isticanje važnosti građanskog obrazovanja, uključujući podizanje osviještenosti o jedinstvenoj ulozi koju sredstva iz područja kulture imaju u poticanju međusobnog poštovanja među učenicima i studentima; 40. ističe ulogu obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicija, etike i sustava vrijednosti društva i naglašava da upoznavanje djece s kulturom, vrijednostima i normama društva započinje u obitelji; Iz ove rezolucije, a i iz Konvencije o pravima djeteta, jasno proizlazi da je važno poštovati vrijednosti i identitet svake pojedine obitelji, te da obitelj jest mjesto gdje djeca usvajaju kulturu, vrijednosti i norme. Međutim, također je vrlo jasno da države članice EU imaju zadatak da djecu kroz formalni i neformalni oblik odgoja i obrazovanja izlože i drugim vrijednostima, kulturama i normama koje postoje u društvu u kojem žive i poučava ih se u poštivanju drugih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Taj se cilj ne može ostvariti ako dijete nije izloženo različitim obrazovnim sadržajima, vrijednostima, stavovima, i mišljenjima i ako nema priliku o njima razgovarati, propitati ih, sučeliti i raspraviti sa svojim nastavnicima i vršnjacima u razredu, te u krugu obitelji i drugih značajnih osoba. Npr. istraživanja jasno pokazuju da odgojne strategije usmjerene na izbjegavanje razgovora s djecom o različitim međugrupnim pristranostima nisu put za sprječavanje njihova razvoja . Upravo suprotno, s djecom treba razgovarati o svemu, primjereno njihovoj dobi, kognitivnom razvoju, emocionalnom kapacitetu i sukladno stupnju povjerenja koje dijete ima u svojega sugovornika. Istraživanje provedeno u 31 zemlji u Europi i svijetu na 14-godišnjacima dokazalo je da se školski utjecaj na dječje građanske kompetencije pokazao upravo kroz poticajnu demokratsku razrednu klimu u kojoj je djeci bio omogućen slobodan dijalog i kritička rasprava o kontroverznim političkim i društvenim pitanjima. Takva je demokratska atmosfera pridonijela i pozitivnim odnosima među djecom, te stvorila priliku da u razredu kroz kritički dijalog uče i primjenjuju demokratska načela i tako se pripremaju za aktivno sudjelovanje u svijetu. Također, dubinski intervjui s nastavnicima pokazali su da nastavnici misle da učenici imaju koristi od razgovora o kontroverznim temama u razredu, jer to pridonosi razvoju mišljenja, pomaže im stvoriti vlastito informirano stajalište, razviti toleranciju za one koji misle drukčije i razgovarati s njima bez kritiziranja i omalovažavanja njihovih stajališta. Za dječji intelektualni i socioemocionalni razvoj je ključno da društvo organizira međusobni kontakt djece koja pripadaju različitim grupama, uključujući i različit vrijednosni sustav. Naime, istraživanja također pokazuju kako na stvaranje predrasuda utječu različiti individualni faktori uključujući neznanje i nedostatak empatije, socijalni faktori kao što je natjecanje za raspoložive resurse i međugrupnu hijerarhiju, zatim opće kognitivne sposobnosti (IQ) kao i sposobnost prihvaćanja drugačijih stajališta, što čini kontakt s drugim grupama mentalno i emocionalno zahtjevnim zadatkom. Zbog toga ljudi koji njeguju predrasude imaju tendenciju izbjegavati susrete s drugim grupama. Ako međusobna interakcija nije organizirana i stručno vođena, djeca (i odrasli) s predrasudama neće se sami izložiti takvom iskustvu. Upravo je škola mjesto koje osigurava mogućnosti za kontakt pod uvjetima koji snažno povećavaju vjerojatnost da će djeca u sigurnoj i strukturiranoj atmosferi učiti o sebi i drugima. Zbog toga je važno da im u sklopu obaveznog i redovnog procesa odgoja i obrazovanja osiguramo iskustvo koje će im omogućiti informiranost i znanje (umjesto neznanja), poučavanjem o drugima, ali i izravnim kontaktom s njima, razumijevanje i prihvaćanje drugih na konkretnijim razinama kognitivnih funkcija, mogućnost razvoja empatije, a ako tome dodamo još i mogućnost da zajedno rade na nekom projektu koji je od zajedničkog interesa, onda doista možemo reći da potičemo dječji razvoj i djelujemo u skladu s Rezolucijom EU i ciljevima koji su definirani u početnim člancima ovog Zakona. Članak 10. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA Nacionalni kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 26. (1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Ni ove izmjene ne rješavaju niti, u uvjetima u kojima nemamo nacionalne kurikulume, mogu riješiti dvostruki načelni pristup odgoju i obrazovanju: jedan koji pretpostavlja nastavni plan i program koji je precizno definiran u sadržajima i u ishodima raspoređenima po razredima i koji donosi Ministarstvo s jedne strane i drugi, kurikularni, koji daje okosnicu i ostavlja lokalnim sredinama, školama, učiteljima, učenicima i roditeljima da ga sadržajno dorade i usklade s potrebama i mogućnostima svih dionika. Bilo bi korisno već sada početi se pripremati za izradu zakona koji će se u potpunosti temeljiti na kurikularnom pristupu i koji će trebati zakonski regulirati odgoj i poticanje osobne odgovornosti učenika temeljem izgradnje odnosa ravnopravnog dostojanstva (umjesto pedagoškim mjerama - kaznama i nagradama), sudjelovanje učenika u donošenju odluka o stvarima koje ih se tiču, kako bi se u potpunosti ostvarila paradigma o odgoju i obrazovanju usmjerenog na učenika te poštovale odredbe Konvencije o pravima djeteta. U tom pogledu naša struka i stručna tijela rado će sudjelovati uz primjenu znanja iz suvremene psihologije odgoja i obrazovanja. (4). Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“ ALTERNATIVNO: (4) Dokumente iz stavka 1. ovoga članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar. S obzirom na izuzetnu složenost sadržaja koji Okvir nacionalnog kurikuluma, kao i nacionalni kurikulumi imaju, smatramo da je nužno da se predvidi i u ovoj alinei navede način na koji će se oni oblikovati, kao i procedura usvajanja konačnih dokumenata (uključujući i javnu raspravu), a ne samo odredi tko ih u formalnom smislu donosi, odnosno proglašava. Ukoliko je procedura po kojoj se izrađuje Okvirni nacionalni kurikulum i ostali nacionalni kurikulumi opisana i ukoliko predviđa uključivanje stručnjaka koji se neposredno bave odgojem i obrazovanjem, te javnu raspravu, smatramo da je alternativno predloženo rješenje dostatno. Članak 11. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Nastavni plan i program i kurikulumi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 27. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st.7., čl. 11 (27). briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u st. 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za čl.2 (4), st. 9. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Smatramo da se ovom odredbom dovodi u pitanje ili relativizira odgojna funkcija svih drugih predmeta i aktivnosti, jer se svakom temom koja se obrađuje utječe ili bi se trebalo utjecati na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, pogotovo ako slijedimo definiranje ishoda učenja kao ishode na razini znanja, sposobnosti i vještina, te stavova i vrijednosti (NOK, str. 18), što kao struka podržavamo. Osim toga, upozoravamo da je nužno činiti razliku između odgojnog pristupa i sustava vrijednosti, a oboje se prepušta roditeljima i učenicima na izbor. I dok se osobne sustave vrijednosti, kulturu, tradiciju, vjeroispovijest svakog pojedinca treba i može poštovati primjenjujući principe o kojima smo govorili, nije moguće učitelju primijeniti više odgojnih pristupa odjednom. Osim toga psihologija govori o roditeljskim stilovima i pristupima , međutim oni nisu sasvim analogno primjenjivi u ustanovama odgoja i obrazovanja Kad bi svi roditelji imali dobar "odgojni pristup" ne bismo u ovom Zakonu trebali odredbe o Sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama, o Obvezama zaštite prava učenika, ni o Pedagoškim mjerama zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe obveznih i izbornih predmeta, programe koji proizlaze iz međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema kao posebnih predmeta i/ili modula uključujući i alternativne module donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola. Članak 11. (27.), stavak 14. treba brisati "uključujući i alternativne module" Članak 13. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Eksperimentalni program ili kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 29. (3) Eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti školska ustanova, ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. PRIJEDLOG: Predlažemo da se osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." OBRAZLOŽENJE: Ima sve više vladinih i nevladinih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem i okupljaju stručnjake kvalificirane za razvijanje i implementaciju takvih programa, a koje nisu iz sustava odgoja i obrazovanja. Ovakva odredba bi bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije. Članak 18. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 73. (1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika. (2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. PRIJEDLOG: Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika. OBRAZLOŽENJE: Zaključna ocjena trebala bi služiti komuniciranju značajnih informacija o učenikovom napretku u određenom predmetu i postignutom uspjehu. Sam proces zaključivanja može nam poslužiti u svrhu: 1) Administracije; Zaključne ocjene nam pomažu odrediti uspjeh učenika (rang) unutar svoje obrazovne skupine i je li učenik spreman za nastavak obrazovanja u višem razredu. 2) Informiranja; Zaključne ocjene nam pomažu da informiramo o učenikovom napretku sve zainteresirane (učenika, roditelje, institucije u kojima će učenik nastaviti školovanje). Zaključna ocjena predstavlja konačan zaključak o učenikovom postignuću i govori o ostvarenim obrazovnim ciljevima i ishodima. 3) Motiviranja; Mnogo učenika više radi jer su ekstrinzično motivirani željom da imaju što više ocjene i zbog straha od niskih ocjena. 4) Usmjeravanja; Ocjene pomažu učenicima, roditeljima i savjetovateljima da izaberu primjeren oblik i razinu obrazovanja. Ocjene bi trebale osigurati konkretnu i detaljnu povratnu informaciju o tome koji učenik ima potrebu za dodatnom podrškom i koju razinu zahtjevnosti obrazovnog programa će moći pratiti (prema Santrock, 2009.) . Samo zaključne ocjene osiguravaju ograničene informacije o napretku učenika i njegovom ponašanju i načinu učenja. Ocjena nam ništa ne govori o aktivnosti učenika, pokazanom interesu i generalno razini suradnje. Smatramo da bi upravo na polugodišu, kada se učenik nalazi usred obrazovnog procesa, bilo uputno ponuditi učenicima i roditeljima detaljnu opisnu povratnu informaciju o postignutome i prostoru za napredak. Zaključivanje ocjena na polugodištu nema administrativno opravdanje, učenik i roditelji dobiju jako malo informacija o samom procesu učenja, utječe samo na ekstrinzičnu motivaciju (smanjuje intrinzičnu motivaciju) i nije korisno u svrhu usmjeravanja osim kada učenik ima zaključenu nedovoljnu ocjenu iz nekog predmeta. Istraživanja pokazuju da sumativno brojčano izvještavanje na polugodištu smanjuje predanost učenju na emocionalnoj i ponašajnoj razini u idućem obrazovnom razdoblju. Zaključna ocjena na polugodištu umjesto da bude posljedica rada učenika postaje pouzdan prediktor budućeg (ne)uspjeha (Poorthuis i sur, 2015.) . Stoga, kako bi učenike dadatno motivirali i osnažili predlažemo da na polugodištu učitelji/ nastavnici daju povratnu informaciju u kojoj bi istaknuli što je učenik dobro usvojio i na kojim područjima još treba raditi. Dobro bi bilo da učenik ima priliku i evaluirati vlastiti rad i iznijeti plan za iduće polugodište i postaviti cilj koji želi postići. Cijeli ovaj proces ima za svrhu povećanje motivacije učenika i preuzimanje odgovornosti za vlastiti akademski uspjeh (prema Santrock, 2009.) Ovaj način formativnog ocjenjivanja (Kingston i Brooke, 2011) pruža mogućnost izgradnji odnosa ravnopravnog dostojanstava između učitelja/nastavnika i učenika (Juul, 2010) . Danas je većina stručnjaka u području obrazovanja suglasna da je kvaliteta odnosa između učitelja/nastavnika i učenika najvažniji prediktor školskog uspjeha (prema Robinson, 2016.) . Članak 23. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi VII. PEDAGOŠKE MJERE U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 84. (7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st. 7, čl. 23. (84.) briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ OBRAZLOŽENJE: Pri izricanju pedagoških mjera, škole su “dužne uvažavati učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj” (čl. 84., st. 8 ovog Zakona). Svrha izricanja pedagoške mjere je “da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju” (Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čl. 2, st. 1). Smatramo da privremeno udaljavanje iz odgojno-obrazovnog procesa učenika ne potiče na preuzimanje odgovornosti, čime se svrha pedagoške mjere ne može ispuniti. Udaljavanje učenika zakida učenika i u njegovom pravu na školovanje, pogotovo u obaveznom osnovnom obrazovanju. Potrebno je stoga precizno definirati pod kojim okolnostima ravnatelj može donijeti takvu mjeru (npr. u slučaju da učenik kojem se izriče pedagoška mjera svojim ponašanjem značajno ugrožava sigurnost ostalih učenika). Traženjem suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb i školskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, zajamčilo bi se uvažavanje okolnosti koje utječu na razvoj djeteta (pa i na ponašanje koje ugrožava druge učenike), kao i obiteljskih mogućnosti skrbi za učenika dok je	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
98	marin dodig	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prosječna norma nastavnika stručnih predmeta koji izvode teoretsku nastavu i vježbe je nelogična . Za izvođenje uspješnih vježbi treba puno veća priprema i organizacija koju izvodi sam nastavnik, nego za teoretske sadržaje. Kod novih kurikuluma gdje imamo terminologiju kompleksni radni zadatak smatram da nije prihvatljivo povećanje norme nego bi trebala jasno pisati točna brojka ,a ne da treba dodatna tumačenja. EU projekti Djelatnici koji pišu projekte trebaju se dodatno nagraditi. Unutar škole djelatnici koji sudjeluju i pomažu u projektima trebali bi također biti nagrađeni ili bodovima za napredovanje ili materijalno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
99	Istarska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena Čl. 119. Zakona u dijelu koji govori o broju članova školskog odbora koje imenuje osnivač, i to na način da se odredba izmijeni tako da broj članova školskog odbora ostane 7, ali da se poveća broj članova školskog odbora iz reda osnivača od dosadašnja 3 člana na 4, dok bi se 1 član birao iz redova učiteljskog, nastavničkog ili odgajateljskog vijeća, 1 član iz redova radničkog vijeća i 1 član iz vijeća roditelja. Prema važećim odredbama Zakona sve odluke školski odbor donosi natpolovičnom većinom glasova školskog odbora, tj. potrebna su mu 4 glasa. Osnivač imenuje 3 člana školskog odbora, iz čega proizlazi da osnivač nema nikakve mogućnosti da utječe na donošenje bilo koje odluke školskog odbora. Činjenica je da su osnivači školskih ustanova (županije/gradovi) zaduženi za investicijsko održavanje školskih zgrada, kao i za većinu ulaganja po osnovi kapitalne izgradnje, pošto sredstva decentralizacije nisu dostatna za namirenje naprijed navedenih izdataka. Međutim, osnivač nije u situaciji da putem članova školskog odbora koje je imenovao, izvrši bilo kakav utjecaj na donošenje odluka u smislu čl. 118. Zakona. Također je Zakonom utvrđeno da osnivač odgovara za obveze ustanove SOLIDARNO, iz čega proizlazi da odgovara i za sve eventualne naknade šteta koje je ustanova prouzročila (možda i protuzakonitim djelovanjem na koje osnivač NEMA MOGUĆNOST UTJECATI putem 3 člana školskog odbora).	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
100	Istarska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena čl. 98. (NN 152/14.) Zakona, na način da osnivač daje prethodnu suglasnost uvijek na prijedlog Statuta, ali ne i na svake izmjene i/ili dopune Statuta, već samo na one izmjene i dopune Statuta koje se odnose na promjenu ili dopunu djelatnosti školske ustanove te na promjenu sjedišta. Zbog pojednostavljenja procedure smatramo da svaka izmjena Statuta ne treba ići na prethodnu suglasnost osnivaču (npr. kriteriji za izricanje pedagoških mjera, načini opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka koji se uređuju statutom škole i sl.), već samo neka bitna pitanja koja se reguliraju statutom. U praksi se događa da osnivači velikog broja škola (npr. Županije) imaju na Županijskim skupštinama dnevne redove sa 40 točaka koje se odnose samo na davanje suglasnosti na izmjene i dopune Statuta škola čiji su osnivači. Ta činjenica opterećuje vijećnike, uzima puno vremena za pripreme, materijali za sjednice su obimni, pa se iz razloga ekonomičnosti predlaže ovakva izmjena.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
101	Šimun Radnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar..
102	Jelena Buklijaš Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem, Jelena Buklijaš Mušterić	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
103	Istarska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi je od 2008. godine, kada je prvi put donijet, osam puta mijenjan i dopunjen, što stvara konfuziju kod njegove primjene i probleme u utvrđivanju konačnog teksta pojedine zakonske odredbe, naročito ukoliko je ista više puta mijenjana. Stoga se zahtijeva donošenje novog Zakona, što je sukladno st.4. čl. 48. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“ br. 74/2015.), a koje je donio Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj. Navedena odredba glasi: „Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.“	Nije prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
104	Lejla Talić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram apsolutno neprihvatljivim uvođenje mogućnosti uskraćivanja učeničkog pohađanja dijelova međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula od strane njihovih roditelja u slučaju ako ti sadržaji nisu u skladu s roditeljskim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koja se uvodi izmjenom i dopunom čl.27. st.7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Učenicima se u školi kroz kurikulum zdravstvenog odgoja prezentiraju činjenice, a ne stavovi ili ideologije, a cilj je da učenici na temelju činjenica sami informirano donesu svoje stavove i kritički razmišljaju o informacijama koje dobivaju. To je uostalom svrha obrazovanja unutar svih obaveznih predmeta. Mislim da je ovo početak intervencije i u sadržaje obaveznih predmeta kao što su biologija, povijest, geografija, hrvatski jezik i svi ostali nastavni predmeti u kojima se prezentiraju znanstvene činjenice koje nisu u skladu s vjerovanjima nekih osoba. Mislim da je ovaj prijedlog golemi korak unatrag u vidu odgoja i obrazovanja za ljudska prava i izgradnju tolerantnog društva. Također, nije uopće jasno kako se te u praktičnom smislu može provesti izbornost ovih sadržaja i mislim da bi u praksi to moglo biti izuzetno problematično. Svakako zakonom treba točno definirati praktična rješenja ovog problema. Znači li to da bi trebala postojati dva razrednika svakog razreda, jedan koji izvodi redovni program sata razrednika, a drugi koji izvodi drugi program za one koji ne smiju slušati prvi? Ili će djeca sjediti na hodniku ili u knjižnici dok se predaju teme o kojima oni na zahtjev svojih roditelja ne smiju slušati? Što kada se provode međupredmetni sadržaji koji su dio obaveznog gradiva redovnih predmeta poput sociologije, psihologije i biologije? Smatram ovo veoma opasnim područjem cenzure i uplitanja nesekularnih udruga i institucija u obrazovanje u jednoj još uvijek sekularnoj državi. U praksi je ova ideja izuzetno teško provediva, sukobljava se sa brojnim dokumentima poput Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Deklaracijom o ljudskim pravima i pravima djeteta te smatram da treba u potpunosti biti izbačena iz prijedloga zakona.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
105	ŽANA KULJIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikul i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
106	NENO KULJIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikul i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. - Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
107	Slavica Relja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
108	Marija Friedrich	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Ponavljam apel da se umjesto riječi „kurikulum“ upotrebljava „kurikul“. Također predlažem da se u nazivu i u grafičkim oznakama vodi računa o tome da je u pitanju nacionalni hrvatski dokument. Podržavam prijedloge da se omogući ustavno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece, što je istaknuto u čl. 2 u novom podstavku 9. U skladu s tim pohvaljujem prijedlog o izbornosti predmeta sa naglašenom odgojnom komponentom. Ne vidim zašto bi to stvorilo ikakvu zbrku. Već imamo niz izbornih predmeta kao npr. dodatni strani jezik ili informatiku gdje učenici, odnosno roditelji slobodno biraju hoće li se učenik uključiti. A navedeni predmeti čak ni nemaju naglašenu odgojnu komponentu. Živimo u suverenom pluralnom društvu i škola treba ići u korak s tim. Kakvog smisla ima djeci omogućiti građanski odgoj i obrazovanje, koji naglašava prihvaćanje različitosti, ako ga školski sustav nije u stanju u praksi i pokazati? U čl. 2. zato pohvaljujem novi podstavak 9. čl. 4. koji ističe načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." U čl. 5.: predlažem sljedeću promjenu: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." (st. 10. čl. 9.) U čl. 10. predlažem da se svi reformski dokumenti objedine u jedan kako bi se osigurala cjelovitost i izbjeglo preklapanje. U st. 7. čl. 11.: Predlažem da se programi koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju, utvrđuju izbornim sadržajem i provode kroz posebne programe te da učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim sustavom vrijednosti. U čl. 12.: predlažem da se u novom st. 3. čl. 28. nadodaju riječi „ako imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Potpuno podržavam čl. 42, odnosno ugradnju st. 3 u čl. 135. i predlažem da se odredba proširi na sve programe na kojima se temelji odgoj i obrazovanje. U čl. 43. smatram da je potrebno odbaciti predloženu izmjenu u čl. 142. st. 1. podst. 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Marija Friedrich	Nije prihvaćen	Izraz kurikulum koristi se i u drugim zakonskim propisima. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
109	Margita Lukas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PRIJEDLOG IZMJENA/ DOPUNA Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) viši savjetnici za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Agencije za odgoj i obrazovanje Margita Lukas, prof., Sandra Višković, prof. i Jozo Škegro, prof. 1. Potrebno je izmijeniti/dopuniti članak 80 Zakona Članak 80. Zakona glasi: (1) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke (2) Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće odnosno nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite. (3) Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen. 1.a) Nužno je u stavku (2) umjesto liječnika primarne zaštite treba stajati liječnik školske medicine u suradnji s učiteljem/nastavnikom nastavnog predmeta, Obrazloženje Smatramo da utjecaj na zdravlje učenika treba biti obveza svih sudionika odgoja i obrazovanja jer je tjelesna aktivnost (kretanje) biološka potreba svakoga živog bića. Bez pokreta/kretanja u svakome obliku (samostalno obavljanje bilo koje motoričke aktivnosti u životu: hodanje, baratanje predmetima, obavljanje bioloških potreba, obavljanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti – ustajanje, saginjanje, penjanje po stepenicama, pisanje i sl.) svakom živom biću je onemogućen normalan, primjeren, ZDRAV život. Osobama koje se oporavljaju nakon zdravstvenih poteškoća (npr. operacija) primarni je cilj da „ustanu iz kreveta“, prohodaju i osposobe se za osobnu brigu o sebi. Zato se i upućuju na fizikalne terapije gdje je doninantna KINEZITERAPIJA – liječenje/oporavak POKRETOM/KRETANJEM. PRIMARNI cilj predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u školama i tjelovježbe općenito je stjecanje navika i omogućavanje svakom učeniku/djetetu/ČOVJEKU, u okviru svojih mogućnosti, aktivnost usmjerena na održavanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života. Suradnja liječnika školske medicine i kineziologa je NEOPHODNA kod odabira sadržaja aktivnosti koji su usmjereni održavanju i unaprjeđenju zdravlja. Takvom suradnjom bi se znatno smanjio broj učenika (kojih je sve više) oslobođenih od pohađanja dijela ili u potpunosti nastave na nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura te bi se kod njih dodatno osvijestila odgovornost prema vlastitom zdravlju. 1.b) U stavku (3) treba izostaviti riječ „cijele“ Obrazloženje Učeniku kojem se tijekom nastavne godine (npr. u prosincu, siječnju ili bilo kojem kojem drugom trenutku) promjeni zdravstveno stanje i svaka tjelesna aktivnost je kontraindicinirana za njegovo zdravlje, zbog koje do kraja nastavne godine neće biti u mogućnosti sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, mora se omogućiti da se oslobodi od nastave nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kulture. 2. Potrebno je izmijeniti/dopuniti članak 116 Zakona Članak 116. Zakona glasi: (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. (2) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar. Obrazloženje Nužno je sa Zakonom uskladiti Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (NN 89/95, 148/99 i 20/05). Prema Pravilniku, napredovanje u zvanju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika trenutno je moguće u dvije razine. Članak 3. Pravilnika glasi: Učitelji i nastavnici koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu zakonom, potrebnu pedagošku-psihološku naobrazbu te udovolje kriterijima ocjenjivanja utvrđenim ovim pravilnikom, mogu napredovati u zvanja: - učitelja mentora i učitelja savjetnika, - profesora mentora i profesora savjetnika, - odgojitelja mentora i odgojitelja savjetnika, - stručnog suradnika mentora i stručnog suradnika savjetnika, - stručnog učitelja mentora i stručnog učitelja savjetnika.	Nije prihvaćen	Članak 80. nije dio predloženih izmjena propisa. Pravilnik o napredovanju će ići u izmjene u širokoj javnoj raspravi.
110	Marijana Dragobratović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl.12. (6)Za sudjelovanje učenika u izbornim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.“ Slažem se s tim da je potrebno informirati roditelje o svim sadržajima koji nisu obvezni, no smatram da je stvaranje nepotrebne administracije pisana suglasnost roditelja za svaku aktivnost ako su na početku godine potpisali suglasnost da se slažu s aktivnostima iz školskog kurikuluma. Čl.18. Zaključivanje ocjena na polugodištu je potpuno nepotrebno iz slijedećih razloga: 1. Nepotrebna administracija 2. Nepotreban stres pred blagdane (to vrijeme se može iskoristiti za pripremanje raznih projekta, priredbi, koncerata i sl. aktivnosti koje obogaćuju učenike) 3. Na kraju školske godine ionako svaka ocjena ulazi u obzir, tako da je nepotrebno zaključivanje ocjena na polugodištu 4. Polugodište u vremenskom okviru nije pola školske godine 5. Ukidanje zaključnih ocjena na polugodištu nije uzrok slabijeg uspjeha 6. Povratnu informaciju o uspjehu učenici i roditelji konstantno imaju naročito u školama s e-dnevnikom Opći uspjeh bi osobno ukinula i na kraju školske godine jer ne govori ništa o učeniku i njegovim postignućima. Uspjeh 5,00 jedini govori o tome da je učenik uspješan u svim područjima. Čl.107. Predlažem da se navedeni članak dopuni odredbom da Ured državne uprave vodi i evidenciju o djelatnicima škole koji su zaposleni na neodređeno, a putuju na posao te bi htjeli raditi bliže svom mjestu stanovanja ili su se u međuvremenu preselili. Takvim radnicima bi trebao dati prednost pri zapošljavanju kao i tehnološkim viškovima obzirom da bi to bila velika ušteda za državu. Natječaj bi se mogao po tome raspisati tek kad se utvrdi da nema djelatnika koje bi bilo poželjno premjestiti, tehnoloških viškova ili djelatnika koji trebaju dopuniti satnicu. Čl.11. Ovaj članak i izbornost odgojnih sadržaja će se moći tumačiti na razne načine i ugrožavati prava djeteta.	Djelomično prihvaćen	Većina primjedbi je u odgovarajućem obliku prihvaćena. Vezano uz suglasnosti roditelja, već sada dio škola traži suglasnosti roditelja za sve aktivnosti osim obveznih, te se sad to uređuje na razini sustava. Primjedba uz članak 107. nije razmatrana u kolektivnom pregovaranju kada su se definirala materijalna prava vezana uz prijevoz.
111	Melita Gabaldo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
112	Krešimir Gabaldo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 izmjeni i dopuni slijedećim sadržajem:" Modul koji ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
113	Jelena Duraković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nikako se ne zalažem za članak 11., stavak 7. Zar je u cilju omogućiti roditeljima da drže djecu u neznanju? Škola tako prestaje biti mjesto gdje bi djeca imala pristup informacijama na temelju kojih bi mogli naučiti kritički razmišljati. Osim toga, prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
114	jozo glibo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	„Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
115	Ivana Zorić Bilić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
116	Natalija Brusić Botić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
117	Vlasta Fekeža	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
118	VESNA ČELIK	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
119	Jadranka Čulo Petrovčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti kao i organizacija rada škole u autonomiji su školske ustanove. Sukaldno članku 100. Zakona definirano je da je psiholog jedan od stručnih suradnika.
120	GU Elly Bašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	 čl. 23., stavak 9. Prijedloga: Ostaje nejasno u kojem trenutku školske godine i na koji način se podnosi zahtjev za ukidanje pedagoške mjere, tko ga podnosi i kome te tko odlučuje o njemu.  čl. 27. Prijedloga (članak 99a Zakona): Stavkom 4. se ograničava rad radnika u školama, bez mogućnosti prekovremenog rada koji je reguliran Zakonom o radu, a u većini škola neophodan. Za vrijeme rada radnika s punim radnim vremenom na projektu ne smiju se umanjiti njegove tjedne obveze, već mu se rad na projektu treba vrednovati kao prekovremen rad, što realno i jest, a nakon završetka projekta, radnik se vraća na svoju punu satnicu. Također, treba se, osim rada nastavnika, vrednovati i rad ravnatelja, računovođa, tajnika i ostalih radnika na projektu kojima se uostalom niti ne može umanjiti tjedna obveza, a koji su često opterećeni provođenjem projekata, pogotovo voditelji računovodstva i računovodstveni djelatnici. Osim EU projekata, trebala bi postojati mogućnost nagrade radnika koji sudjeluju i ostvaruju i druge projekte, a koji mogu biti jednako zahtjevni kao i EU projekti.  čl. 37. Prijedloga, novi stavak 4. (čl. 116. Zakona): Nakon riječi „… mirovanja radnog odnosa“ treba maknuti zarez i dodati riječi „ili obnašanja dužnosti ravnatelja škole“ kako bi i ravnatelji koji se vraćaju na radno mjesto nastavnika nakon isteka mandata mogli nastaviti svoje usavršavanje tamo gdje su stali prije izbora. U istom stavku treba odrediti duljinu trajanja privremene nesposobnosti za rad u kontinuitetu jer nije isto ako je netko bio odsutan nekoliko puta po nekoliko dana ili je nesposobnost trajala nekoliko mjeseci u određenom periodu.  čl. 128., stavak 2. Zakona Ugovor učitelja, nastavnika ili str. suradnika koji miruje dok obnaša dužnost ravnatelja treba mirovati za cijelo vrijeme trajanja obnašanja dužnosti ravnatelja, bez obzira na broj mandata. Trenutnim rješenjem se ravnatelji koji se nakon trećeg ili višeg mandata odluče ne kandidirati stavljaju u nepovoljniji položaj i gube radno mjesto.  čl. 42. Prijedloga (čl. 135. Zakona) U novom stavku 3. – na početku školske godine treba od roditelja zatražiti jednu pisanu suglasnost za sve aktivnosti planirane godišnjim planom i programom. Ovdje treba voditi računa o Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih obrazovno-odgojnih izvan škole te uskladiti tekst.  čl. 52. stavak 1. Zakona U umjetničkim školama se nastava izvodi, osim u razrednim odjelima i obrazovnim skupinama, i individualno i u grupama. (Pedagoški standard za OŠ čl. 29. i SŠ čl. 45.) Nevezano za ovaj članak, valja naglasiti da se u Zakonu premalo upućuje na specifičnosti umjetničkih škola kao što su da jedna ustanova istovremeno obavlja osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost, već navedena drugačija organizacija izvođenja nastave, tjedne obveze odgojno obrazovnog rada u umjetničkim školama propisuje ministar posebnim Pravilnikom koji obuhvaća i osnovno srednjoškolsko umjetničko obrazovanje što nije navedeno u čl. 104. Zakona)… - u Zakonu se ne navodi voditelj računovodstva kao obavezno radno mjesto u školi iako znamo da to jest, a ni u kojem propisu nije niti propisana njegova stručna sprema pa smatramo da je vrijeme da se i to regulira ovim zakonom	Primljeno na znanje	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
121	Amra Sarunović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 18. stavak 1. - Vodeći se argumentima za vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu koji su izneseni u javnosti („Bolja povratna informacija roditeljima i učenicima“, „ Učenici se opuste i ne uče“, „Nerealna procjena znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu“), prilažemo protuargumente i argumente zašto ne treba vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu. 1. Uvođenjem e- dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e- dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na informacije i na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta, a škola može poslati pisana polugodišnja izvješća roditeljima na kojima su prepisane sve ocjene. 2. Dobra komunikacija učenika i profesora uklanja bilo kakve „nejasne povratne informacije“. Ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. 3. Povratna informacija nije samo sumativno ocjenjivanje ( brojčana ocjena), već i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Naglasak obrazovanja budućnosti mora biti na formativnom ocjenjivanju koje se odnosi na razvoj znanja i vještina. Formativnog vrednovanja bi trebalo biti više, što je i omogućeno bilješkama u e- imeniku gdje ima dovoljno prostora za redovito praćenje i bilježenje dostupno roditeljima i učenicima. 4. Učenje ne smije postojati samo radi ocjene, ocjena ne smije biti glavni motiv za učenje!!! 5. Opuštenija atmosfera učenika u razredu nije negativna pojava. Dobar profesor je zna usmjeriti i potaknuti kreativniji rad učenika pri čemu se gubi „ kampanjski rad za ocjenu“ a dobiva se kvalitetniji rad. 6. Dio nastavne godine do zimskog odmora učenika kraće je od drugog dijela (polugodište nije na polovini nastavne godine) pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Učenik svakako ima priliku napredovati i popraviti svoj uspjeh do kraja nastavne godine. Zimski odmor učenika bi trebao služiti kao pauza u procesu odgoja i obrazovanja, a ne kao kraj odgojno obrazovnog razdoblja nakon kojeg se mora donijeti zaključna ocjena. 7. Vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu povećava nepotrebni stres učenicima i profesorima. Otežava normalni tijek nastavnog procesa jer se onda još „mora“ nešto ispraviti, popraviti, dobiti još ocjena... 8. U Slobodnoj Dalmaciji (7. 10. 2016.) izašao je članak o argumentima za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena. Citirano: „Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza Ministarstva tehničkog ministra Predraga Šustara ( analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu)...“ Analiza je pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu....“ Smatramo da objektivnost ocjene na kraju godine proizlazi iz jasnih kriterija donešenih na stručnim aktivima, a s kojima su upoznati i učenici. Dodatna zaključna ocjena na polugodištu ne povećava objektivnost ocjene na kraju nastavne godine. „... u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju....U srednjim školama se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a... Ovo je kontradiktorno argumentu gdje se govori da se učenici opuste i ne uče. Ako ne uče, kako je moguće da se „značajno smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena“?! Iz iskustva- nema povećanja broja nedovoljnih ocjena ali nema ni značajnog smanjenja. Ako imamo smanjenje broja nedovoljnih ocjena na kraju nastavne godine, onda je to isključivo zbog rada i truda tih učenika. Učenici redovito znaju što i kada trebaju ispraviti i za koju ocjenu. 9. Obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na kompetencijski sustav i učenička postignuća (NOK), što zahtijeva i određene slobode i rasterećenja oko načina obrazovanja i količine sumativnih ocjena. Vraćanjem zaključne ocjene na polugodištu vraćamo se unatrag, umjesto da tražimo nove načine vrednovanja i unaprijeđivanja Hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava. Članak 18. stavak 2. - Ocjena iz vladanja se određuje na prijedlog razrednika na razrednom vijeću, a razredna vijeća se sazivaju nakon nastavne godine. Dakle, nemoguće je da se ocjena iz vladanja utvrđuje javno u razrednom odjelu dok traje nastavna godina. Članak 21. - Nije moguće donijeti ocjenu iz vladanja u tako kratkom roku jer se razredna vijeća održavaju nakon kraja nastavne godine. Nije moguće tako brzo održati razredno vijeće, donijeti ocjenu iz vladanja, isprintati i provjeriti svjedodžbe i izdati ih učeniku. Predlažemo da roditelj ima pravo na žalbu u roku od 2 dana, ali ne dva dana od kraja nastavne godine nego dva dana od datuma izdavanja svjedodžbe ili od preuzimanja svjedodžbe. Članak 42. – iz ovakve formulacije proizlazi da će se suglasnosti roditelja tražiti svakodnevno (osobito za škole koje učenicima nude puno dodatnih sadržaja), mislimo da se treba zadržati na pohađanju izbornih i fakultativnih predmeta i za njih tražiti suglasnost, a ne za sve ostalo.	Prihvaćen	Prihvaća se prijedlog o odustajanju od vraćanja ocjena na polugodištu.
122	Agnezija Milković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje dvije razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) i točka c) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
123	Ivana Matulović Marinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
124	Rafaela Grozdić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	STATUS TAJNIKA ŠKOLE Poštovana ministrice Divjak, molim Vas ispravite nepravdu kojoj su dugi niz godina izloženi tajnici škola. Podsjećam, 2012 godine Ministarstvo je objavilo da Prijedlog tajnika škola smatra opravdanim, ali da će prijedlog moći biti implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Obzirom da je financijska situacija u Državi znatno bolja, a obzirom na broj škola u RH, te obzirom da je u svakoj školi zaposlen samo jedan tajnik, ukupan trošak usklađivanja koeficijenata tajnika škole sa koeficijentom stručnih suradnika za Državni proračun bio bi uistinu minimalan - zanemariv trošak. Ministarstvo je 2012 g. također navelo da Prijedlog promjena odredbi članaka kojima se uređuju status i djelokrug rada tajnika u školskim ustanovama nije predviđen predloženim izmjenama i dopunama Zakona, jer je potrebno pristupiti temeljitoj i dubljoj analizi ovoga problema kako bi se predložene mjere mogle razmatrati prilikom izrade novog zakona o odgoju i obrazovanju. Pet godina nakon toga, prijedlog još uvijek nije predviđen izmjenama i dopunama zakona, bez obzira na dugogodišnje i apsolutno opravdane zahtjeve tajnika škole. Svaka Vlada taj problem odlaže za neka druga vremena, jer se nikome ne da pristupiti takvoj temeljitoj i detaljnoj analizi problema, dok je istovremeno obim posla i odgovornost tajnika škole iz godine u godinu sve veća. Od tajnika se zahtijeva da pored složenih poslova tajnika škole istovremeno obavlja i poslove nekoliko drugih radnih mjesta ( poslove administrativnog referenta, službenika za informiranje, djelatnika u pisarnici, djelatnika u pismohrani - uz obvezu polaganja zahtjevnog ispita za djelatnika u pismohrani, koji se tajniku, nakon što ga položi, ni na koji način ne vrednuje….itd ), te se taj niz konstantno povećava, a sve te poslove tajnici moraju odraditi precizno, detaljno i temeljito za minimalan koeficijent 1,212 što je apsolutno diskriminirajuće. Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije Pravo napredovanja u struci mora biti dostupno jednako svim radnicima u školskoj ustanovi. Tajnici ne mogu uspješno obavljati složene poslove iz svoga djelokruga rada bez dodatnih edukacija, zbog stalnih promjena i izmjena propisa. Na koji način bi tajnici škola trebali biti motivirani za svoj rad, ako im je za svu odgovornost koju nose, jedino moguće povećanje plaće - povećanje na temelju minulog rada ( cca 25 kuna godišnje )? Položaj tajnika u školama je apsolutno podcijenjen, a opseg posla ogroman i neizdrživ. Imajući u vidu sve prednje navedeno, smatram hitnim i bitnim dopunu članka 115. stavka 1. i članka 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
125	Žana Klisović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
126	Dom za odgoj djece i mladeži - Split	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi Članak.42. U prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi potrebno je uvrstiti mogućnost privremenog oblika odgoja i obrazovanja za djecu i mlade koji se nalaze na usluzi smještaja tijekom timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi. Naime, ustanove socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, i 16/17) i Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN br. 40/14 i 66/15), pružaju usluge smještaja tijekom timske procjene/dijagnostike djeci s područja cijele RH, pri čemu djeca u tijeku školske godine privremeno mijenjaju boravište u najkraćem trajanju od 30 dana. Navedena socijalna usluga uključuje, između ostalog, i procjenu djetetovih obrazovnih sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, pa je od iznimne važnosti za donošenje pravilne odluke redovno pohađanje nastave tijekom pružanja socijalne usluge. Budući je riječ o boravku ograničenog trajanja, isključena je mogućnost promjene škole čime se, dovodi u pitanje njihovo pravo na obrazovanje sukladno Konvenciji o pravima djeteta. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 42.) i Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (čl. 16. st.1.), predvidio je privremeni oblik odgoja i obrazovanja za učenike na liječenju u zdravstvenim ustanovama , ali ne i za djecu s teškoćama iz članka 65. Zakona koja su upućena na timsku procjenu/dijagnostiku u ustanove socijalne skrbi. Zakon i Pravilnik su manjkavi u tom pogledu jer ne prepoznaju i ispuštaju cijelu jednu kategoriju djece i mladih unutar sustava socijalne skrbi. Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a slijedom toga i Pravilnika, potrebno je i tu kategoriju djece prepoznati i omogućiti im ravnopravan pristup obrazovanju tijekom provođenja timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi. Ustanove socijalne skrbi za djecu i mlade s problemima u ponašanju dužne su svojim korisnicima osigurati obrazovanje. Međutim, za provođenje obrazovnog procesa nadležno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje treba kvalitetnije sagledati ovaj problem te ga putem ovih izmjena i dopuna Zakona riješiti u interesu i dobrobiti djece i mladih kojima je dosadašnjim zakonskim rješenjima iz nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja onemogućeno praćenje nastave tijekom provođenja timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
127	Mladen Domazet	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Praćenjem dijela javne rasprave oko dolje navedenih spornih članaka, te na osnovi višegodišnjeg profesionalnog iskustva, smatram važnim uputiti zakonodavca na članak iznimno podložan zlouporabi (iz više dolje navedenih razloga) te napomenuti žaljenje zbog razvidnog izostanka razvojnog vodstva u instituciji predlagatelju, a radi zadovoljavanja manipulativnih prohtjeva glasnih i radikalnih društvenih skupina. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27., točnije njegov stavak 7. (vidi prijedlog zakona priložen ovom obrascu za savjetovanje). Predloženo zakonsko rješenje pokazuje kako institucija predlagatelj nemaj jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nema jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Takvo stanje samo po sebi ishod je političke borbe, ali njegovo ozakonjivanje nadilazi područje te borbe i pogađa temeljeni ustroj našeg društva. A takve promjene nisu u domeni zakonskog prijedloga ovog dosega. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, [...]“. Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Dodatno, ovakvim zakonskim prijedlogom otvara se pravna mogućnost da pod utjecajem raznih oblika zlouporabe medija za privatni interes roditelji iz godine u godinu mijenjaju obrazovne sadržaje, polako šireći prostor prema "švedskom stolu" školovanja u kojem nastoje iz javnog školstva izvući najekonomičniji ishod obrazovanja zanemarujući cjeloviti razvoj djetetove ličnosti pod društveno-ekonomskim pritiscima. Npr. kome više treba sva sta srednjovjekovna lektira opterećena vrijednosnim sudovima za što brže zaposlenje u suvremenom uredu; kome treba obrazovanje za održivi razvoj za postizanje ključnih indikatora izvedbe na radnom mjestu? Uvođenjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovat kaos na praktičnoj i svakodnevnoj razini što ozbiljno može ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i tužbe prema Europskom sudu za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Stoga predlažem Vladi Republike Hrvatske i nadležnom Ministarstvu da odustanu od navedene zakonske odredbe i da svu pažnju i resurse usmjere na oblikovanje postojećeg javnog školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, te obrazovati i odgajati stanovnike samosvjsne i sposobne surađivati sa vršnjacima iz srodnih europskih obrazovnih sustava na adresiranju izazova 21.st.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
128	IVANA BAN	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Pretpostavke za izmjene i dopune Zakona Škola je javna ustanova i pravna osoba koja, uz funkciju odgoja i obrazovanja provodi računovodstveno financijsku funkciju sukladno propisima RH i to kroz: - planiranje i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava za poslovanje, praćenje izvršenja planova te izvještavanje nadležnih institucija o navedenom, - isplaćivanje plaća za različite oblike rada (od redovnog do mentorstva) te ostalih naknada prema kolektivnim ugovorima, - vođenja proračunskog računovodstva te - sastavljanje propisanih financijskih izvještaja. Voditelj računovodstva je osoba u školskoj ustanovi koja ustrojava i vodi računovodstvo škole kao jedina kompetentna osoba u školskoj ustanovi za navedeno područje te u potpunosti samostalno obavlja računovodstveno - financijske poslove, donosi samostalno odluke i ujedno odgovara za vođenje tih poslova prema računovodstvenim načelima i zakonskim propisima. Složenost i raznovrsnost poslova koje obavlja voditelj računovodstva (a često je to jedna osoba za sve navedene poslove), zahtijeva od njega veliku preciznost, točnost, ažurnost, brzinu i sposobnost prelaženja s jednog posla na drugi, vođenje više različitih poslova u isto vrijeme, a povrh svega poštivanje zakonskih rokova i propisa, što je veoma teško u ograničenom vremenu. Znanje i iskustvo koje je potrebno za ovakvu vrst poslova nije adekvatno valorizirano (stoga je i teško dobiti zaposlenika više stručne spreme za tu vrstu posla, a gotovo nemoguće osigurati zamjenu za bolovanje). Budući da voditelji računovodstva imaju stalan uvid u stanje imovine i poslovanje školskih ustanova u kojima rade, usko surađuju s ravnateljem i školskim odborom i često se nalaze u ulozi savjetodavaca. Voditelj računovodstva dužan je poznavati pravne propise iz područja radnog prava, računovodstva proračuna, planiranja kod proračunskih korisnika, javne nabave, poreza, ovršnog prava radi: - obavljanja računovodstveno – financijskih poslova u skladu sa zakonima i propisima - obavljanja savjetodavne funkcije ravnatelja vezano uz računovodstvene, porezne i financijske propise, a kod provedbe pojedinih aktivnosti - koordiniranja s vanjskim institucijama radi ostvarivanja pojedinih zadataka i/ili prava (MZOŠ, lokalna samouprava, Zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, porezne uprave, REGOS, FINA, institucije lokalne samouprave..) - obračuna i isplate materijalnih prava zaposlenicima, kao i obračunavanje, praćenje i koordiniranje njihovih ustega, - vođenja svih potrebnih evidencija radi uvida u poslovanje i ostvarivanje eventualnih kasnijih prava (mirovinsko, isplata smjenskog rada i regresa unatrag). Nadalje, voditelj računovodstva i ostali administrativno računovodstveni radnici ne mogu uspješno obavljati složene poslove iz svog djelokruga rada bez dodatnih edukacija zbog stalnih promjena i izmjena propisa. Pravo napredovanja u struci mora biti dostupno jednako svim radnicima u školskoj ustanovi. (Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije). Potrebno je omogućiti voditeljima računovodstva sustav mentorstva (prilikom prvog zaposlenja) i napredovanje u zvanju. Voditelje računovodstva kontinuirano se stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ista prava i iste uvjete rada iz područja radnih odnosa čime se krši pravo na jednako postupanje sukladno odredbama Zakona o radu i Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iz svega prethodno navedenog, smatramo da voditelj računovodstva treba uči u Zakon, da se propiše razina i vrsta obrazovanja za obavljanje odgovornih i složenih računovodstveno – financijskih poslova te da se propiše napredovanje u struci. U nastavku predlažemo sljedeće izmjene i dopune Zakona: Iza članka 102. dodaje se novi članak 102. a koji glasi: „Školska ustanova ima voditelja računovodstva, a djelokrug rada voditelja računovodstva propisuje ministar.“ Članak 103. mijenja se i glasi: „Administrativne, računovodstvene, tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar.“ Članku 105. dodaje se novi stavak koji glasi: (17) Poslove voditelja računovodstva može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij ekonomske struke ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke, b) preddiplomski stručni studij ekonomske struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka. Članku 156. dodaje se novi stavak koji glasi: (2) Voditelj računovodstva školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. U članku 115. dodaje se stavak 8. koji glasi: (8) Tajnik, voditelj računovodstva i ostali administrativno računovodstveni radnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati. U članku 116. dodaje se st. 4. koji glasi: „Tajnik, voditelj računovodstva i ostali administrativno računovodstveni radnici mogu napredovati u struci. Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar.“ Rajka Domin i Ivana Ban	Primljeno na znanje	Većina navedenih članaka nije predmet trenutnih izmjena ovog propisa. Primjedbe će se uzeti uobzir kod izrade novog zakonskog rješenja.
129	Marija Budrovac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
130	Lili Gracin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
131	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prijedlozi ogranka Osječko-baranjskog UHSR-a Članak 9. Stavak 10) „Iznimno od stavka 9. ovoga članka škola može upisati učenika i ako je od prekida obrazovanja prošlo više od dvije školske godine, uz suglasnost Ministarstva.“ Nije jasno koliko vremena može proći (tri godine ili više) te pobliže odrediti koji su to iznimni slučajevi (navesti „dulja bolest“ ili slično za što treba priložiti odgovarajuće dokaze u vidu medicinske dokumentacije). Obrazloženje: Moguće je da roditelji različite okolnosti smatraju iznimnima te je bolje odrediti na koje se to situacije može odnositi. Članak 12. Stavak 6) predlaže se brisanje potrebe pribavljanja pisane suglasnosti roditelja za sve aktivnosti, programe i projekte, osim izbornih predmeta Obrazloženje: ova odredba otežava rad na izvannastavnim školskim aktivnostima. Roditelji su samim upisom učenika u određenu školu dali suglasnost za aktivnosti koje se u školi provode. Nadalje, učenici se u različite aktivnosti i projekte uključuju dobrovoljno, a roditelji su dužni pratiti obrazovanje svoje djece te prema tome mogu odlučiti hoće li ili ne njihova djeca sudjelovati u nekoj aktivnosti ili projektu. Članak 18. Stavak 2) predlaže se da se ne donosi ocjena iz vladanja na kraju 1. polugodišta i da se provede temeljita analiza učinka zaključivanja ocjena na kraju 1. polugodišta Obrazloženje: tijekom godine izriču se pedagoške mjere koje se u tekućoj godini mogu i ukinuti te je nepotrebno zaključivati ocjenu iz vladanja na kraju 1. polugodišta. Dio ravnatelja smatra kako zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta ima pozitivan psihološki učinak na učenike na kraju 1. polugodišta (uglavnom u trogodišnjim programima), dok drugi dio ravnatelja iznosi stav nastavnika prema koje zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta stvara nepotreban pritisak učenicima, posebno zbog kratkoće 1. polugodišta, a roditelji svakako dobivaju izvješće o ocjenama iz e-dnevnika. Također nije jednaka važnost u osnovnoj i srednjoj školi, ali ni u srednjim strukovnim školama i gimnazijama. Novi strukovni kurikulumi orijentirani su prema ishodima učenja te postoji neusklađenost Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na što bi zakonodavac trebao obratiti pozornost. Članak 23. Stavak 3) pedagoške mjere izriču se za tekuću godinu, za razliku od ranijih odredaba kada je opomena pred isključenje vrijedila do kraja školovanja, te je potrebno odrediti da tu mjeru može ukinuti tijelo koje ju je donijelo, Nastavničko vijeće. Obrazloženje: ukoliko se ne donese ovakvo rješenje učenici kojima je donesena pedagoška mjera do kraja školovanja nisu u jednakom položaju s drugim učenicima. Članak 27. Predlaže se da se ovdje navedu svi članovi projektnog tima, što uključuje tajnike, računovođe, stručne suradnike i ravnatelje. Obrazloženje: ravnatelji, stručni suradnici i administrativno-tehničko osoblje također rade na projektima a njihov rad nije nagrađen ni u kom obliku, te su tako dovedeni u neravnopravan položaj. Također, u ovome članku se govori samo o europskim projektima, dok postoje i druge vrste projekata na kojima rade nastavnici i ostali djelatnici škola a njihov rad se ovim Prijedlogom Zakona ni na koji način ne spominje niti vrednuje. Članak 29. Stavak 6) predlaže se jasno definirati u kojim područjima i predmetima se primjenjuje određena norma. Obrazloženje: u nekim teorijskim predmetima predviđene su vježbe kao sastavni dio predmeta (informatika), kao i u najvećem dijelu strukovno-teorijskih predmeta, a neki su predmeti u nekim obrazovnim programima općeobrazovni, a u drugim strukovni (kemija, fizika, informatika), za što se primjenjuje različita norma. Nije jasno definirana razlika između praktične nastave u nekim programima (uglavnom trogodišnjim) i vježbi u drugima (u obrazovnom programu medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege i drugi programi u medicinskim školama), koje zahtijevaju visoku razinu pripreme za izvođenje i uključuju različita mjerenja, pripremu elaborata, izvođenje odgovornih medicinskih postupaka. Članak 37. Stavak 4) nije jasno definirano odnosi li se mirovanje statusa i na ravnatelje za vrijeme trajanja mandata. Obrazloženje: kako ravnatelji imaju pravo zatražiti mirovanje svoga radnog odnosa za vrijeme trajanja mandata, proizlazi da ukoliko imaju status profesora mentora/savjetnika i njihov status miruje do povratka na radno mjesto. Članak 42. Predlaže se u stavak 3) dodati kako roditelji mogu odbiti sudjelovanje svoje djece u onim aktivnostima koja su u suprotnosti s njihovim svjetonazorom. Obrazloženje: roditelji su dužni biti upoznati sa sudjelovanjem svoje djece u svim aktivnostima, kao i sa samim procesom obrazovanja. Odabirom obrazovnog programa odabrali su i sve obavezne i izborne predmete, odnosno odlučili koje izborne predmete će njihovo dijete imati, a za sve izvannastavne i izvanškolske aktivnosti ne postoji obaveza sudjelovanja svih učenika.	Djelomično prihvaćen	U članku 9. stavku 10. stavku se i navodi „iznimno“, a zahtjev mora biti opravdan jer i Ministarstvo daje suglasnost. Nakon javne rasprave odlučeno je da se ne uvodi zaključivanje ocjena na polugodištu. Članak 27. se odnosi na sve radnike školske ustanove. Predloženi stavak 6) u članku 29. se briše.
132	Andrea Matoković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
133	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	NIKICA MIHALJEVIĆ, PREDSJEDNIK Članak 107. st. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, dodati zadnju alineu, „-s osobom kojoj je istekao ugovor o radu na radnom mjestu ravnatelja škole“ Članak 128. st. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (6) Osobi koja nije izabrana za ravnatelja, a koja je radila na radnom mjestu ravnatelja u kontinuitetu tri ili više mandata ili kojoj ugovor o radu nije mirovao do prestanka mandata, školska ustanova dužna je ponuditi radno mjesto sukladno stručnoj spremi“. Obrazloženje Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) predlaže prethodno navedene izmjene i dopune koje se tiču povratka ravnatelja na radno mjesto učitelja, nastavnika ili sturčnog suradnika. Prema sada važećim propisima, ravnatelji koji su na radnom mjestu ravnatelja radili u kontinuitetu tri ili više mandata, ne ostvaruju pravo da im ugovor o radu miruje do prestanka mandata pa u slučaju da ne budu izabrani u sljedeći mandat, ugovor o radu prestaje im s posljednim danom isteka mandata iz čega proizlazi da se njihov radni odnos tretira kao radni odnos sklopljen na određeno vrijeme. Svi ostali zaposlenici u školstvu u slučaju tehnološkog viška imaju sva prava iz radnog odnosa, otpremine, zbrinjavanje u struci bez natječaja, osim ravnatelja koji kad ne budu izabrani, a ne radi se o skrivljenom ponašanju, nemaju pravo na plaću sljedeći mjesec. Sasvim sigurno, ne postoji niti jedna grupacija u društvu koja se nalazi u sličnoj situaciji. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola stajališta je da je takva praksa protupravna iz razloga što se ima smatrati da ravnatelji iz predmetne skupine imaju zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme budući da su u radnom odsnou kod istog poslodavca proveli više od tri godine. (čl. 12. Zakona o radu). S tim u svezi, mišljenja smo da radni odnos ravnatelja iz predmetne skupine, u slučaju ne izbora za novi mandat, ne može prestati s danom isteka posljednjeg mandata, nego tek nastupom nekih od razloga za prestanak radnog odnosa predviđenih u čl. 112. Zakona o radu. Dakle, kako se radi o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, poslodavac je taj koji bi trebao svakog ravnatelja iz predmetne skupine, u slučaju da isti ne budu izabrani za novi mandat, zbrinuti odnosno preraspodjeliti na drugo radno mjesto sukladno njihovoj stručnoj spremi slijeodm čega predlažemo da se usvoje gore navedene predložene izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Nije prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
134	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PRIJEDLOZI ravnatelja Istarskog ogranka UHSR-a Članak 2. (…) Iza podstavka 8. dodaje se podstavak 9. koji glasi: „9. Ovaj stavak 9. potrebno je brisati jer je ovo Ustavom zajamčeno pravo. Članak 11. Članak 27. mijenja se i glasi: Izmjena stavka 3. na način da isti glasi: „ (3) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete najkasnije do kraja nastavne godine za sljedeću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.“ Time bi se prije početka nove školske godine znalo koliko učenika će pohađati pojedini izborni predmet, a i raspodjela sati u srpnju bila bi jasnija i jednostavnija. Što je sa stranim jezicima? Trebalo bi precizirati jesu li oni izuzeti od ovoga članka („Strani jezik kojeg odaberu u 1. razredu obvezni su pohađati do kraja srednjoškolskog obrazovanja.“) Izmjena stavka 4.. (4) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do kraja nastavne godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. Članak 18. Istarski ogranak UHSR-a s ne slaže prijedlogom vraćanja zaključne ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja na kraju polugodišta! Članak 22. U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: Predloženo je vrlo neprecizna formulacija kojom se otvara mogućnost manipulacije sustava: što se smatra „opravdanim slučajevima“ odnosno tko je ovlašten procijeniti je li konkretan slučaj „opravdan“? Na školi je da odlučuje o zahtjevu za upis u isti razred više od dva puta, a uz prethodnu suglasnost ministra. U članku 79. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u opravdanim slučajevima učenik srednje škole može podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću za upis u isti razred i više od dva puta. (5) O opravdanosti zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka Nastavničko vijeće donosi odluku uz prethodnu suglasnost ministra.“ Istarski ogranak UHSR-a predlaže u čl. 79 stavak 5 da... Nastavničko vijeće donosi odluku uz „naknadnu“ suglasnost ministra. Članak 23. Članak 84. mijenja se i glasi: Izmjena stavka 3. na način da isti glasi: „(3) Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, dok se pedagoške mjere strogog ukora i preseljenja u drugu školu izriču do kraja osnovnoškolskog obrazovanja učenika, odnosno pedagoške mjere opomene pred isključenje i isključenje iz škole izriču do kraja srednjoškolskog obrazovanja učenika.“ Brisati stavak 9. Sadašnje rješenje, a i naš prijedlog je da se pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, dok se pedagoške mjere strogog ukora i preseljenja u drugu školu odnosno opomena pred isključenje i isključenje iz škole izriču do kraja osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja učenika. Pedagoške mjere se izriču kao mjere upozorenja s ciljem da učenici poprave svoje ponašanje, dakle ne kao kazne, koje će se u slučaju popravljanja ponašanja brisati. Ukoliko je u postupku koji je stupnjevit došlo do izricanja pedagoške mjere strogog ukora u osnovnoj školi odnosno opomene pred isključenje u srednjoj školi, očito je da takav učenik ili se ne trudi dovoljno ili uopće ne želi raditi na tome da popravi svoje ponašanje, samim time je li opravdano i pedagoški brisati navedenu pedagošku mjeru. Ali čak da se ponašanje promijenilo u tolikoj mjeri, ovaj stavak nema smisla, jer čemu onda smisao izricanja pedagoških mjera ako ih u konačnici ipak ukidamo? Članak 24. U članku 86. stavci 1. i 2. brišu se. Dodaje se stavak 3. koji glasi: „Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.“ Članak 27. Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi: „Članak 99.a Dodavanje ovog novog članka otvara niz novih pitanja. Da li predlagatelj dodavanjem ovog članka stavlja na prvo mjesto izvođenje odgojno-obrazovnog rada tj. nastavu ili rad na projektima (u ovom slučaju konkretno na EU projektima)? Istarski ogranak UHSR-a predlaže da se priznaju svi projekti koji se izvode kao npr. Eko škole, Zavičajna nastava, Adris, Hep... a ne samo Europski projekti), kao i definirati sustav nagrađivanja nastavnika za kvalitetan rad s učenicima ( mnogi nastavnici sa svojim učenicima sudjeluju na raznim natjecanjima i smotrama i postižu izvrsne rezultate). Stavak 1 U ovom članku predlagatelj govori isključivo o EU projektima čime se svi ostali projekti stavljaju u neravnopravan položaj. Zašto se ovdje ne bi podrazumijevali i ostali oblici projektne suradnje npr. suradnja školske ustanove i lokalnih gospodarstvenika ili suradnja školske ustanove s lokalnom/područnom (regionalnom) samoupravom, a koja se ne (su)financira iz EU fondova već iz nekih drugih ili sličnih izvora? „(…) omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova (…)“ – nije definirano kojih poslova: misli li se u ovom slučaju na radnika koji će obavljati poslove voditelja projekta ili će biti samo član projektnog tima. „(…) za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca (…)“ – tko osigurava ta sredstva odnosno iz kojih će se izvora osigurati sredstva za plaćanje (MZO-a ili iz projekta)? Stavak 4 Ovaj stavak 4 je suvišan te ga je potrebno brisati. Pitanje prekovremenog rada i dopunskog rada uređeno je u Zakonu o radu. Čl. 61. st. 3. i čl. 62. st. 3. Zakona o radu (NN, 93/14.) propisano je da radnik koji radi u punom radnom vremenu i radnik koji radi u nepunom radnom, ali kod više poslodavaca i ne ukupno duže od četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. Dakle ovaj predloženi stavak derogira odredbe Zakona o radu! Stavak 5 - Zbog čega je propisan fiksan iznos od 30%? Npr. projektom može biti predviđen i veći postotak. Nije jasno misli li se ovdje na povećanje osnovice ili je riječ o satima rada na projektu. Potrebno je preciznije definirati. Istarski ogranak UHSR-a predlaže da se to uredi kao što je u drugim europskim zemljama (tu se nismo usuglasili jer nekoliko nas je bilo za umanjenje norme dok su drugi bili za dodatak na plaći) Stavak 6 Što se događa u slučaju da (EU) projekt nije odobren ili nisu opravdana sva potraživana sredstva, između kojih i plaća nastavnika? Iz kojih se sredstava isplaćuje plaća radniku koji je angažiran na projektu, a Agencija kasni s obradom Izvješća i samim time plaćanjem? Članak 29. Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. Brisati novi stavak 6. Ovo pitanje nije potrebno ponovno uređivati u Zakonu kad je isto propisano u Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (NN, 94/10.). Istarski ogranak UHSR-a se slaže s prijedlogom izmjene/dopune. Posebno se raspravljalo o potrebi promjena Pravilnika o normi, koji bi trebao detaljnije i jasnije definirati tjedna zaduženja. Primjer: Vježbe kod nekih škola imaju normu od 22 sata tjedno a u nekim školama 28. Raspravljalo se i postavilo pitanje o Ekonomistima: kako definirati normu za Vježbeničku tvrtku- na 28 ili 22? Članak 31. U članku 108. stavku 3. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 108. stavku 3. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 32. U članku 109. dodaje se stavak 4. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 109. stavku 4. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 33. U članku 110. stavku 2. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 110. stavku 2. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 35. Članak 113. Svrha je da ovaj postupak bude pojednostavljen i ubrzan, donošenje odluke od strane Školskog odbora dodatno komplicira proceduru. Članak 113. Predlažemo drugačije definiranje: „(1) U slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegova radnu sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će donijeti odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti. (2) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. (3) Ako se ovlaštenom prosudbom izabranog doktora specijaliste medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu ravnatelj će istu prosudbu uputiti izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti.“. Članak 39. U članku 126. stavku 1. podstavku 1. Ovaj stavak 1 je suvišan te ga je potrebno brisati. U čl. 126. st. 1. podstavku 3. propisan je uvjet „najmanje osam godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.“: rok za polaganje stručnog ispita je 2 godine od zaposlenja, dakle netko ne može raditi u školi 5 godina, a da u tom razdoblju nije položio stručni ispit. Članak 40. Članak 127. Predlažemo promjenu: . Objava natječaja za ravnatelja u dnevnom tisku je veliki financijski izdatak za školske ustanove. Predlažemo: (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i škole na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske. (3) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru. Zašto samo školskom odboru, a ne i na ostalim tijelima koja biraju ravnatelja školske ustanove? Istarski ogranak UHSR-a se slaže s prijedlogom izmjene/dopune te smatra da kandidat mora dostaviti program rada uz osobno predstavljanje istog na Školskom odboru, radničkom vijeću te roditeljskom vijeću. Nepotrebno je i Nastavničkom vijeću! Članak 42. U članku 135. Predlažemo da se stavak 3. briše: Obrazloženje: Ovaj stavak je suvišan te ga je potrebno brisati. Svi školski akti su objavljeni i javno dostupni na mrežnim stranicama škole. Prije usvajanja školskog kurikuluma isti se prethodno predstavlja Vijeću roditelja koji daju svoju suglasnost na akt. Nekoliko pitanja Istarskog ogranka UHSR-a ostalo je bez odgovora a tiču se Zakona: 1) Prestanak Ugovora o radu sa navršenih 65 godina i 15 godina staža: što ako djelatnik ima 64 godine i 2 godine radnog staža? Da li se Ugovor o radu produljava do ispunjenja oba uvjeta? 2) DPPO- trebalo bi vratiti da djelatnik u roku od godinu dana mora položiti ispite 3) DEŽURSTVO! Zakon ga ne definira a ravnatelji zbog toga imaju velikih problema. Kolega iz Glazbene u Puli iz tog je razloga dao ostavku! Treba dežurstvo jasno definirati u Zakonu.	Djelomično prihvaćen	Vezano uz izborne predmete nakon javne rasprave prihvaćen je slijedeći prijedlog: Učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Prijedlog o produljenju važenja pedagoških mjera nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
135	Hrvoje Mladinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
136	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zakonom je potrebno preciznije definirati odredbe vezane uz nastavni plan i program i kurikulum nastavnih predmeta – za učenike s teškoćama u razvoju. tj. posebne nastavne planove i programe potrebno je uskladiti s suvremenim odrednicama odgoja i obrazovanja u određenom vremenskom okviru, s obzirom na činjenicu kako se još uvijek primjenjuju posebni nastavni planovi i programi objavljeni u Glasniku 1996. i s obzirom na uključivanje većeg broja učenika s TuR u redovne OŠ i SŠ gdje su uključeni u redovne razredne odjele i školuju se kroz individualizirane odgojno obrazovne programe različite vrste i razine što potražuje također različite vrste i oblike podrške u odgoju,obrazovanju kao i potrebu za rehabilitacijskim programima. U Zakonu čl. 65. st. 3. definira : Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz st. 1. (učenici s TuR) donosi ministar. Ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno je propisati da mreža školskih ustanova, sadrži i popis ustanova u kojima se provode usluge centra potpore i usluge stručnog tima za učenike s teškoćama, osim redovitih programa i posebnih programa za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima. S ciljem usklađivanja dosadašnjih zakonskih odredaba s praksom i potrebama odgojno-obrazovnog sustava, potrebno je bolje urediti pitanje dnevnog trajanja nastave učenika u školama s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, za osnovnoškolske i srednjoškolske programe, za koje je potrebno godišnji i tjedni broj nastavnih sati vezati uz nastavni plan i program, odnosno kurikulum. U skladu s ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja navedenima u čl. 4. Zakona, potrebno je izvršiti izmjene sadržaja i satnice posebnih nastavnih planova i programa za učenike s teškoćama u posebnim i redovnim OŠ i SŠ svrhu osposobljavanja za život i rad u suvremenom društvu prema načelu uspješnog inkluzivnog uključivanja u zajednicu i svijet rada. Kad učenik s teškoćama u razvoju završi srednje obrazovanje, potrebno je osigurati potporu prilikom zapošljavanja i socijalizacije do 3 god. po završetku školovanja u suradnji nadležnih službi i srednje škole koja provodi posebne programe srednjoškolskog obrazovanja za učenike s TuR (Pojašnjenje – regulirano čl. 20. Pravilnika (NN 24 /2015)	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja, a poseban cilj je Razviti cjeloviti sustav podrške učenicima koji obuhvaća i djecu sa teškoćama u razvoju. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
137	Ljudevit Kotnik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
138	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	OGRANAK DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE MIRJANA KAZNAČIĆ Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 1.) U članku 51. stavak 1. glasi: Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno. Predlaže se slijedeće: Brisati odredbu čl. 51. stavka 1. u cijelosti. Obrazloženje: U ovom članku trebalo bi iz postojećeg teksta izbaciti odredbu koja utvrđuje dopušteno dnevno opterećenje učenika jer se ista u praksi i radu najvećeg broja naših škola jednostavno ne može primijeniti. Ove odredbe o dnevnom opterećenju primjenjive su samo u 1., 2. i 3. razredu OŠ, a u ostalim razredima su neprimjenjive. U 4. razredu OŠ učenici odabiru drugi strani jezik, a u 5. razredu i informatiku. Mnogi učenici i roditelji inzistiraju na oba dva izborna predmeta (uz već 99% zastupljenost vjeronauka). Donekle je ove odredbe moguće poštovati u 5. i 6. razredu OŠ, međutim u 7. i 8. razredu to je naprosto nemoguće i skoro sve naše škole su time svakodnevno u prekršaju. Osim toga u zakonu se govori o satovima nastave, a postavlja se pitanje što je onda sat razrednika, kako tretirati satove dopunske nastave i dodatnog rada, kao i satove izvannastavnih aktivnosti. Osim toga organizacijski i prostorni uvjeti rada škola veliki su ograničavajući čimbenik u ostvarivanju ovakvih odredbi. Naime, većina škola u RH još uvijek radi u dvije ili tri smjene, a mnoge škole imaju i učenike-putnike što bitno otežava organizaciju rada škole. Osim toga učitelji-ice drugog stranog jezika najčešće rade na dvije ili čak tri škole što je dodatno otežavajuća okolnost, a informatičke učionice u većini škola imaju samo do 15-16 računala i teško je organizirati nastavu za veći broj učenika u skupini. Škole koje imaju učenike-putnike u daleko su težoj situaciji jer osnivači najčešće, zbog sve manje sredstava, inzistiraju na što većoj racionalnosti troškova prijevoza. Stoga sam mišljenja da je ovakva postojeća odredba neodrživa i da bi je u trebalo brisati u cijelosti. 2.) Zbog sve učestalijeg odlaska brojnih mladih obitelji u inozemstvo, a time brojnih učenika iz naših škola, kao i činjenice da to pitanje nije uređeno postojećim zakonom, potrebno je regulirati proceduru i postupke u slučaju takvih napuštanja škole. 3.) Članak 100. stavak 1. zakona potrebno je dopuniti riječju i ravnatelji. Ovaj članak utvrđuje tko obavlja odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi, a u postojećem tekstu zakona nema spomena o ravnateljima škola. Ovo je apsurdna i neprihvatljiva situacija koju treba žurno promijeniti jer je nepobitna činjenica da su i ravnatelji ti koji obavljaju odgojno-obrazovni rad i to svakodnevno. Navedeno treba unijeti u zakon jer već postoje slučajevi sudskih postupaka u kojima se ravnateljima osporava odgojno-obrazovni rad u školi za ono vrijeme koje su bili ili jesu ravnatelji škole. 4.) Potrebno je regulirati proceduru i postupke u slučajevima upisivanja novih učenika azilanata. To pitanje nije uređeno postojećim zakonom, potrebno je regulirati takve oblike upisivanja u školu. 5.) Čl. 75. zakona odnosi se na reguliranje dopunskog rada nakon završetka nastavne godine. Ovaj oblik rada učitelja, kao dio odgovarajuće radne obveze, potrebno je i zakonski regulirati, jer se sada smatra isključivo radom u ostalim poslovima i zaduženjima učitelja, što nije dobro , a nije ni fer prema onim učiteljima koji nemaju ili vjerojatno nikad neće imati ovu obvezu. 6.) U članku 76. zakona koji regulira mogućnost podnošenja zahtjeva UV za polaganjem ispita pred povjerenstvom u slučaju nezadovoljstva zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta, treba dodati i utvrditi rok podnošenja prigovora na ocjenu iz vladanja. Prijedlog je da rok za ocjenu iz vladanja počinje teći od dana primanja svjedodžbe, jer je nemoguće primijeniti rokove za nezadovoljstvo ocjenom iz nastavnih predmeta koja se utvrđuje na posljednjim nastavnim satovima, dok se za ocjenu iz vladanja treba održati sjednica razrednih vijeća. 7.) U članku 77., a koji se odnosi na polaganje predmetnog ili razrednog ispita, smatramo da je potrebno utvrditi i precizirati razloge upućivanja učenika na polaganje ovih ispita. Npr. ako se ono odnosi na dulje izostajanje s nastave bilo bi potrebno jedinstveno utvrditi (najbolje kao postotak sati izostanaka) s nastave za pojedini nastavni predmet. 8.) Članak 80. odnosi se na privremeno ili stalno oslobađanje učenika od obveze pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima. Mišljenja sam da u stavku 3. ovoga članka treba stajati: Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine ili do najviše 2/3 nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen. Ovo je potrebno jer smo mišljenja da nazočnost učenika do 1/3 nastavnih sati pojedinog predmeta nije dovoljna za zaključiti ocjenu. 9.) Čl. 41. prava ravnatelja. Zalažemo se da ravnateljima koji ne prođu reizbore budu zajamčena neka prava: da ih se tretira kao tehnološki višak i da imaju ugovor na neodređeno vrijeme 10.) Čl. 107. tehnološki viškovi. Stav je da u povjerenstvu za zbrinjavanje viškova treba biti i predstavnik Udruge ravnatelja. 11.) Čl. 84. pedagoške mjere, koje su restriktivne i nema mogućnosti korekcije u slučaju kada učenik popravi ponašanje. Uvesti mogućnost brisanja izrečene pedagoške mjere na kraju nastavne godine, ako se utvrdi da je ona pozitivno djelovala na učenika i njegovo ponašanje. 12.) Članak 114. st. 1. zakona između ostalog utvrđuje mogućnost zasnivanja r. odnosa samostalno od strane ravnatelja na vrijeme do 15. dana. Navedenu odredbu, u situaciji kad postoji mogućnost zapošljavanja na vrijeme od 60 dana smatramo potpuno nepotrebnom i suvišnom. Predlažem zakonom omogućiti ravnatelju da s radnikom samostalno zasniva ugovor o radu na određeno vrijeme do 60 dana. 13.) Kao što je u članku 105. između ostalog propisana razina i vrsta stručne spreme za radno mjesto tajnika-ce škole, smatramo potrebnim na isti način propisati razinu i vrstu stručne spreme za radno mjesto voditelja-icu računovodstva škole. 14.) Članak 68. koji se odnosi na prehranu učenika treba preformulirati. U našoj županiji, kao i nizu drugih, većina škola uopće nema kuhinje, blagovaonice, osobe zadužene za pripremu i podjelu hrane, zbog čega predlažem preformulaciju ove odredbe, jer s postojećom ogroman broj škola krši zakon. Predlaže se da se odredba preformulira na način da se odnosi na škole koje ispunjavaju Državni pedagoški standard. 15.) U članku 127. koji regulira proceduru izbora ravnatelja škole predlažemo nakon stavka 4. dodati novi stavak koji bi glasio: „Ako ministar uskrati suglasnost za izbor ravnatelja školskom odboru dostavlja se pismena odluka i obrazloženje“. 16.) Izmjenama i dopunama ZOOSŠ-a trebalo bi predvidjeti novu i puno jednostavniju proceduru izbora predstavnika radnika škole u školski odbor. Postojeće rješenje prema propisima koji reguliraju radne odnose, a koje se odnosi na sve, pa i gospodarske tvrtke (velike i male), zaista je neodrživo i za škole besmisleno.	Djelomično prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Vezano uz obrazloženi prijedlog za uskraćivanje suglasnosti za imenovanje ravnatelja podsjećamo da je Ustavni sud na sjednici održanoj 19. prosinca 2017. donio Rješenje kojim ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 127. stavaka 4. i 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Vezano za prethodnu suglasnost ministra za imenovanje ravnatelja Ustavni sud navodi: „Polazeći od navedenog, prigovori predlagatelja prema kojima bi odluka o uskrati (prethodne) suglasnosti od nadležnog Ministarstva trebala školskom odboru biti obrazložena, odnosno da bi se protiv te odluke trebalo omogućiti pravo na žalbu, također su neosnovani“.
139	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA - OGRANAK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ogranak HUROŠ-a Varaždinske županije je na svojoj sjednici održanoj 21. studenog 2017. godine temeljem poziva na javnu raspravu donio sljedeća mišljenja i prijedloge: 1. Izrada novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi Smatramo da bi u najskorije vrijeme trebalo prići izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju i to zasebno za osnovnu školu. Česte izmjene i dopune Zakona otežavaju svakodnevni rad i snalaženje u važnim i značajnim pitanjima funkcioniranja i obavljanja svakodnevnih obaveza vezanih uz zakonske odredbe. 2. Zaključivanje ocjena na polugodištu Držimo da je zaključna ocjena na polugodištu važna informacija učeniku i roditelju o učeničkome postignuću te odrednica učeniku kako raditi dalje tijekom nastavne godine. Ukidanje ocjene dovelo je do još više kampanjskog učenja i učenja za ocjenu, a ne za znanje kao i još veće pritiske na škole kako bi se učenicima zaključile što bolje ocjene krajem školske godine. 3. Status ravnatelja Prijedlog Zakona ponovno nije riješio radno-pravni status ravnatelja. Poboljšanje je vidljivo jedino u odrednici da se prijavljuju kao višak Uredima državne uprave i „čekaju“, ako se pokaže potreba za njihovom strukom. Unatoč mnogim raspravama, zaključcima….pitanje profesionalizacije i licenciranje ravnatelja prema jasno određenim kriterijima nije riješeno. Posebno su tu u nezavidnom položaju ravnatelji koji imaju tri i više mandata. Smatramo da ne valja unaprijed ni ograničavati rad kvalitetnim ravnateljima niti unaprijed štititi one koji ne rade u interesu škole. Potrebne su promjene koje će omogućiti samostalan i kvalitetan rad ravnatelja bez podložnosti izbora ravnatelja političkim i ostalim interesnim utjecajima. Postavlja se i pitanje koliko smisla ima uz prijavu na natječaj priložiti i program rada ravnatelja, ukoliko se ne dostavlja izvješće o realizaciji za kandidate koji se ponovno kandidiraju. Tu spominjemo i čl.127. stavak 6. da bi ministar trebao dati obrazloženje u slučaju uskrate suglasnosti ravnatelju, a ne koristiti svoje diskrecijsko pravo. 4. Napredovanje ravnatelja u struci (Čl.116.) Prijedlog Zakona predviđa napredovanje ravnatelja u struci, ali se ono u praksi ne provodi. Smatramo da su ravnatelji ravnopravni dionici odgojno-obrazovnog procesa i da bi kao takvi trebali imati iste mogućnosti kao i učitelji, te gdje će oni koji kvalitetno rade biti prepoznati i nagrađeni za svoj rad. 5. Definirati prava i obaveze roditelja (čl.42-novo 135.) Roditelji su važan čimbenik u suradnji sa školom, a istodobno su poveznica sa školom preko učenika koji ju pohađaju. Vrlo bi važno bilo decidirano definirati obaveze roditelja u međusobnim kontaktima sa školom, jer se često u praksi dešava da oni vrlo dobro znaju za svoja prava, a obaveze se stavljaju u drugi plan. 6. Produženi boravak Radi što ujednačenije organizacije rada učenika u produženom boravku bilo bi svrsishodno što prije donijeti Pravilnik o organizaciji i provedbi produženog boravka. Ovo je vrlo važno i iz razloga jer osnivači različito reguliraju radno-pravni status učitelja zaposlenih u produženom boravku. 7. Tajnici i računovođe Zbog složenosti poslova radnika na poslovima tajnika i računovođa škole predlaže se koeficijent složenosti prema stručnoj spremi kakav imaju i učitelji i stručni suradnici. Predsjednica HUROŠ-a ogranka Varaždinske županije: Karmen Hans-Jalšovec,dipl.pedagog	Djelomično prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
140	Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PODRŽAVAMO Članak 2. jer smatramo važnim unijeti odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Osim toga, Iznimno je važno da roditelji i učenici mogu sami izabirati programe/module koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju. Iz tog razloga za Članak 11., stavka 7 predlažemo da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nadalje, U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) smatramo bitnim dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ U Članku 43. potrebno je na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
141	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA VARAŽDINSKA Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola Ogranak Varaždinske županije Varaždin, 28.11.2017. PRIJEDLOG JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ogranak HUROŠ-a Varaždinske županije je na svojoj sjednici održanoj 21. studenog 2017. godine temeljem poziva na javnu raspravu donio sljedeća mišljenja i prijedloge: 1. Izrada novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi Smatramo da bi u najskorije vrijeme trebalo prići izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju i to zasebno za osnovnu školu. Česte izmjene i dopune Zakona otežavaju svakodnevni rad i snalaženje u važnim i značajnim pitanjima funkcioniranja i obavljanja svakodnevnih obaveza vezanih uz zakonske odredbe. 2. Zaključivanje ocjena na polugodištu Držimo da je zaključna ocjena na polugodištu važna informacija učeniku i roditelju o učeničkome postignuću te odrednica učeniku kako raditi dalje tijekom nastavne godine. Ukidanje ocjene dovelo je do još više kampanjskog učenja i učenja za ocjenu, a ne za znanje kao i još veće pritiske na škole kako bi se učenicima zaključile što bolje ocjene krajem školske godine. 3. Status ravnatelja Prijedlog Zakona ponovno nije riješio radno-pravni status ravnatelja. Poboljšanje je vidljivo jedino u odrednici da se prijavljuju kao višak Uredima državne uprave i „čekaju“, ako se pokaže potreba za njihovom strukom. Unatoč mnogim raspravama, zaključcima….pitanje profesionalizacije i licenciranje ravnatelja prema jasno određenim kriterijima nije riješeno. Posebno su tu u nezavidnom položaju ravnatelji koji imaju tri i više mandata. Smatramo da ne valja unaprijed ni ograničavati rad kvalitetnim ravnateljima niti unaprijed štititi one koji ne rade u interesu škole. Potrebne su promjene koje će omogućiti samostalan i kvalitetan rad ravnatelja bez podložnosti izbora ravnatelja političkim i ostalim interesnim utjecajima. Postavlja se i pitanje koliko smisla ima uz prijavu na natječaj priložiti i program rada ravnatelja, ukoliko se ne dostavlja izvješće o realizaciji za kandidate koji se ponovno kandidiraju. Tu spominjemo i čl.127. stavak 6. da bi ministar trebao dati obrazloženje u slučaju uskrate suglasnosti ravnatelju, a ne koristiti svoje diskrecijsko pravo. 4. Napredovanje ravnatelja u struci (Čl.116.) Prijedlog Zakona predviđa napredovanje ravnatelja u struci, ali se ono u praksi ne provodi. Smatramo da su ravnatelji ravnopravni dionici odgojno-obrazovnog procesa i da bi kao takvi trebali imati iste mogućnosti kao i učitelji, te gdje će oni koji kvalitetno rade biti prepoznati i nagrađeni za svoj rad. 5. Definirati prava i obaveze roditelja (čl.42-novo 135.) Roditelji su važan čimbenik u suradnji sa školom, a istodobno su poveznica sa školom preko učenika koji ju pohađaju. Vrlo bi važno bilo decidirano definirati obaveze roditelja u međusobnim kontaktima sa školom, jer se često u praksi dešava da oni vrlo dobro znaju za svoja prava, a obaveze se stavljaju u drugi plan. 6. Produženi boravak Radi što ujednačenije organizacije rada učenika u produženom boravku bilo bi svrsishodno što prije donijeti Pravilnik o organizaciji i provedbi produženog boravka. Ovo je vrlo važno i iz razloga jer osnivači različito reguliraju radno-pravni status učitelja zaposlenih u produženom boravku. 7. Tajnici i računovođe Zbog složenosti poslova radnika na poslovima tajnika i računovođa škole predlaže se koeficijent složenosti prema stručnoj spremi kakav imaju i učitelji i stručni suradnici. Predsjednica HUROŠ-a ogranka Varaždinske županije: Karmen Hans-Jalšovec,dipl.pedagog	Djelomično prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
142	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
143	Ivan Hranjec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Načelno je u redu načelo da roditelji imaju pravo na odgoj vlastite djece. U provedbi nacela treba izbječi mogučnost manipulacije. Valjalo bi propisati da će ministarstvo izraditi alternativne a cjelovite kurikule koji će roditeljima omogučiti onaj koji je sukladan njihovim odgojnim vrijednostima i u konačmici njihovu ukupnom svjetonazoru.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
144	Ivo Grgić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molimo Vas da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
145	Ivo Grgić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molimo Vas da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
146	Darija Pandžić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
147	svjetlana hittner	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
148	Marijanka Globan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
149	Danijela Uljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
150	Željka Poleksić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
151	Slobodan Cica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlazem da se cl .11.st.7 spomenutog zakona o izmjenama i dopunama promjeni i da glasi ovako Medjupredmetna ili interdisciplarna tema i modul koji ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova vrijednosti i izbora ponasanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrdjuje se izbornim sadrzajem i provodi kroz posebne programe i module iz stavka 6 ovoga clanka Ucenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
152	Marija Vinković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
153	Zoran Kordić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
154	Mario Živković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
155	Marko Paliska	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
156	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Dodati u članku 66. (prestanak statusa učenika): -punoljetnom učeniku koji ne dolazi u školu u kontinuitetu od mjesec dana a učenik, roditelj ili staratelj ne obavijesti razrednika o razlozima izostanka Obrazloženje: Postoje situacije kad se ne može doći u kontakt s učenikom niti roditeljem/starateljem, a centar za socijalnu skrb nije nadležan za učenika koji je punoljetan te se škola u tom slučaju nema kome obratiti. Prema tome učenik bi mogao izostajati i nekoliko mjeseci, a status učenika bio bi nedefiniran. Članak 20. izmjena Članak 75. (NN 152/14) Predlažemo brisanje postojećeg stavka 1. umjesto toga predlažemo: 1.Za učenike kojima je potrebno, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati tijekom nastavne godine. Planirani sati ulaze u normu. Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine te tijekom godine ima najbolje rezultate Time je na adekvatniji način riješena pravovremena kontinuirana podrška učenicima. Članak 21. izmjena Članak 76. (NN 152/14) (5) predlažemo brisanje ovog stavka za srednjoškolsko obrazovanje: U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), a učenik ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta, upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine. Članak 22. izmjena Članak 79. (NN 152/14) U opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta uz suglasnost ministra. Dodati satvak: Pisani zahtjev za upisom podnosi roditelj ili staratelj učenika Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Obrazloženje: To je osobna odluka roditelja ili staratelja i učenika. Članak 23 izmjena, a tiče se članka Članak 84. (NN 152/14) Dodati u stavku (9) čl. 23 Donesene pedagoške mjere mogu se i ukinuti na kraju nastavne godine. Pedagošku mjeru ukida tijelo koje ju je i donijelo. Obrazloženje: Pedagošku mjeru ne treba ukidati prije isteka nastavne godine jer tada mjera gubi značaj. Članak 27. izmjena Članak 99.a Djelatnici škole koji rade na EU projektima rad se plaća kao prekovremeni rad sukladno broju sati koje su odradili za određeni projekt. Evidenciju o broju sati vodi voditelj projekta. Obrazloženje Člankom 27. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućava se djelatnicima škola rad na EU projektima i ostvarivanje prava na povećanja plaće. No ovdje se ne omogućava da se takav rad plaća kao rad iznad norme /prekovremeni/, a to će biti nužno, jer kada se satnica učesnika u projektu razdjeli na tjedne to u većini projekata neće biti više od dva do tri sata što može u satnici biti i nedjeljivo, a uz to škole, osobito u manjim mjestima, teško će naći zamjenu za tako male satnice. Naravno tu su još i voditelji računovodstva, tajnici, ravnatelji, a ponekad i neki drugi nenastavni djelatnici, kojima nije moguće „skratiti“ radno vrijeme za onu količinu koliko sudjeluju u projektu EU. Nadalje u našim školama postoje i druge vrste projekata od onih strukovnih koje financiraju razna druga ministarstva /napr. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta/, pa razne TV kuće, banke i slično. Zatim su tu razni humanitarni, ekološki, odgojni, strukovni i drugi projekti koje provode djelatnici škola i koji su ponekad učinkovitiji od EU projekata (prije svega jer se neposredno provode u školama s većinom učenika), a za rad na njima se ne predviđaju nikakva sredstva, pa se njihovi provoditelji stavljaju u nepravedan, da ne kažemo, ponižavajući položaj. Ovdje treba spomenuti i razna natjecanja i smotre, prije svega LiDraNo, za koja nastavnici moraju u pripremi učenika utrošiti puno vremena, a za to isto tako nisu dodatno plaćeni, jer kroz eventualnu dodatnu nastavu (a koja je u satnici ograničena) to nije moguće kvalitetno provesti. Dakle ako se rad želi nagraditi, a to svakako treba, onda treba vrednovati svaki rad, a osobito onaj za kojeg su naši nastavnici školovani. /za EU projekte nisu/. Članak 107. zakona Dodati: (12) Ako se na natječaj ne javi niti jedna osoba, može se zasnovati radni odnos s osobom koja se nije javila na natječaj ugovorom o djelu. Obrazloženje: U određenim školama zaposlenici- predavači ne mogu sklapati ugovor o radu.(npr. Medicinske škole) Članak 31. izmjena Članak 108. Zakona (3) Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad. Stručni ispit može se polagati u 3 roka. (s tim u vezi treba mijenjati i Pravilnik) Obrazloženje: U osnovnoj školi stručni ispit se može polagati u tri roka stoga nema razloga da se to ne bi moglo učiniti i u ne bi i u srednjoj školi.	Nije prihvaćen	Nastavno na Vaš komentar na članak 75. Zakona, obavještavamo Vas da se u tom dijelu Vaš komentar odbija s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
157	Zlatka Korošec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
158	Josip Markić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
159	Marija Skejić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
160	Jere Bilan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
161	Anita Ban	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
162	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku dostavljamo, u postupku javnog savjetovanja, primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Zakona) od kojih su neke istaknute i prilikom izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2014. godini. A) Načelne primjedbe i prijedlozi Predlažemo da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 1. propiše pravo na obrazovanje djece stranaca bez pratnje zakonskih zastupnika i djece stranaca u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj, neovisno o imigrantskom statusu 2. propišu kriteriji za škole koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, a ulaze u Mrežu škola 3. jasnije propišu uvjeti i način provođenja alternativnih programa i uključivanje djece u nastavak obrazovanja nakon završetka takvih programa 4. regulira obveza škole da organizira dopunsku nastavu kad to, radi postizanja boljeg uspjeha, traže učenici i roditelji 5. omogući pravo na nastavu u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi učenicima koji zbog privremeno narušenog zdravstvenog stanja, privremeno narušenog psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih) teškoća ne mogu polaziti nastavu 6. uredi obveza suradnje školskih ustanova s predškolskim ustanovama radi razmjene informacija o učeniku 7. propišu pravila i uvjeti za sudjelovanje udruga u odgojno-obrazovnom procesu 8. jasnije propišu ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama kako bi se osigurala zaštita djece od proizvoda i usluga koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje, rast i razvoj 9. predvidi obveza organiziranja i financiranja međumjesnog prijevoza učenicima srednjih škola iz državnog proračuna 10. jasnije uredi uloga i zadaće Vijeća učenika 11. osim načina i oblika provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju, urede i prava tih učenika u slučaju isključenja, način provođenja te mjere, organizacija razrednog ispita i nastavak redovitog srednjoškolskog obrazovanja 12. propiše da osoba kojoj je zabranjen odgojno-obrazovni rad u školskoj ustanovi na štetu prava i interesa djece ne može dobiti, niti obnoviti, licenciju za rad u školskoj ustanovi 13. detaljnije propiše zabrana rada odgojno-obrazovnih radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi; uredi zaštita prava učenika prije pokretanja kaznenog postupka protiv radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu djeteta; propiše zabrana rada odgojno-obrazovnih radnika u slučaju počinjenja prekršaja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije te prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. B) Primjedbe i prijedlozi na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona U odnosu na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona koje se dopunjuju i/ili mijenjaju, predlažemo da se: 1. izostavi načelo promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, radi ostvarivanja prava i najboljeg interesa djeteta 2. omogući svoj djeci pohađanje međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula koji doprinose ostvarenju najboljeg interesa i prava djeteta zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta 3. propiše traženje odobrenja nadležnog ministarstva za izvođenje eksperimentalnog programa koji donosi „druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja“ 4. zadrži postojeće dnevno opterećenje učenika osnovnih škola i zakonsko ograničenje godišnjeg i tjednog broja nastavnih sati učenika srednjih škola 5. jasnije i detaljnije urede prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom i omogući podnošenje zahtjeva za izuzeće iz povjerenstva učitelja odnosno nastavnika koji je učeniku zaključio ocjenu s kojom je nezadovoljan 6. uredi pravo na pravni lijek protiv izrečene pedagoške mjere i privremenog udaljenja iz nastave, ograniči mogućnost privremenog udaljenja iz nastave te preispita karakter pedagoške mjere isključenja 7. preispita predloženi pojam „učitelja edukatora rehabilitatora“ i uredi potrebno obrazovanje, stručne kompetencije i poslovi 8. propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom uz procjenu sposobnosti odgojno-obrazovnog radnika za odgojno-obrazovni rad s djecom, te da se ista provodi periodično u okviru postupka licenciranja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja. U nastavku dajemo obrazloženje navedenih prijedloga. A) Načelne primjedbe i prijedlozi Ad. 1. Pravo na obrazovanje djece stranaca bez pratnje zakonskih zastupnika i djece stranaca u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj, neovisno o imigrantskom statusu i vrsti smještaja Mišljenja smo da se odredbe članka 43. i 45. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: ZOOSŠ) trebaju primjenjivati, osim na azilante, tražitelje azile, strance pod supsidijarnom zaštitom, strance pod privremenom zaštitom, i na djecu strane državljane bez pratnje zakonskih zastupnika te strance u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj. Pravo na obrazovanje zagarantirano je pravo koje se djetetu mora omogućiti neovisno o njegovom imigrantskom statusu i neovisno o vrsti smještaja. Formulacija članka 46. ZOOSŠ-a to pravo daje samo djeci strancima koji nezakonito borave u RH ako su smješteni u prihvatnom centru za strance, ako im je prisilno udaljenje privremeno odgođeno ili im je određen rok za povratak, tijekom trajanja tog roka. Podsjećamo da djeca strani državljani koja se nalaze u nezakonitom statusu mogu, uz prihvatni centar, biti smještena i u ustanove socijalne skrbi, prihvatilište za tražitelje azila, udomiteljsku obitelj ili drugi odgovarajući alternativni smještaj. Smještaj u prihvatni centar za strance mora biti iznimka jer takav oblik smještaja predstavlja lišenje slobode, budući da je riječ o vrsti smještaja kojim se ograničava sloboda, a što se prema Rezoluciji Vijeća Europe 1810 (2011) ne smije dozvoliti. Smještaj u prihvatni centar doista mora biti samo iznimka kad je procijenjeno da je to u najboljem interesu djeteta ili je riječ o situacijama kad postoji opravdana sumnja u dob djeteta. Konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine i Opća preporuka br. 6 Odbora za prava djeteta UN-a jasno naglašavaju da se lišavanje djeteta slobode ne može opravdati samo zbog činjenice da dijete nema pratnju zakonskog skrbnika ili zbog njegovog imigrantskog ili rezidencijalnog statusa. Prema Općoj preporuci br. 6 svako dijete bez pratnje ili razdvojeno dijete, bez obzira na status, ima pravo na potpun pristup obrazovanju u zemlji u koju je došlo. Dijete mora biti registrirano kod odgovarajućih obrazovnih institucija u najkraćem mogućem roku i mora mu biti ponuđena mogućnost da unaprijedi svoje sposobnosti učenja. Pravo na obrazovanje djetetu bez pratnje jamči i Rezolucija Vijeća Europe 1810 (2011). Stoga je potrebno u zakonskom tekstu jasno naznačiti da sva djeca stranci bez obzira na status imaju pravo na obrazovanje pod istim uvjetima kao i djeca hrvatski državljani. Ad. 2. Uvjeti i kriteriji za škole koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, a ulaze u Mrežu škola Predlažemo ZOOSŠ-om regulirati propisivanje uvjeta i kriterija za izradu prijedloga škola koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, a ulaze u Mrežu škola. U praksi nalazimo primjere da se u Mreži škola, primjerice za djecu s motoričkim teškoćama, nalaze škole koje ne zadovoljavaju sve uvjete i kriterije arhitektonske pristupačnosti. Stoga smatramo da bi uvjete i kriterije koje moraju zadovoljiti škole koje ulaze u Mrežu škola kao one koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, bilo potrebno predvidjeti ZOOSŠ-om ili podzakonskim propisom donesenim na temelju ZOOSŠ-a. Ad. 3. Uvjeti i način provođenja alternativnih programa i uključivanje djece u nastavak obrazovanja nakon završetka takvih programa Smatramo potrebnim detaljnije regulirati uvjete i način provođenja ovih programa, a posebno način provođenja, vrednovanja i ocjenjivanja učeničkih postignuća u alternativnim programima te nastavak obrazovanja učenika u redovitim programima nakon završetka alternativnih programa. Navedeno predlažemo kako bi se u praksi, a posebno pri upisu u srednju školu, izbjegle dvojbe oko načina vrednovanja i ocjenjivanja postignuća učenika koji su pohađali alternativne programe, a nastavljaju obrazovanje u redovitim programima u osnovnoj ili srednjoj školi. Ad. 4. Obveza škole da organizira dopunsku nastavu U praksi se susrećemo sa situacijama da odredbu članka 33. ZOOSŠ-a o obvezi organiziranja dopunske nastave za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju, škole tumače na način da dopunsku nastavu organiziraju samo za učenike koji imaju nedovoljnu ocjenu iz nekog nastavnog predmeta. Stoga predlažemo jasnije regulirati obvezu škole da organizira dopunsku nastavu kad to, radi postizanja boljeg uspjeha, traže učenici i roditelji. Ad. 5. Pravo na nastavu u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi učenika koji zbog privremeno narušenog zdravstvenog stanja, privremeno narušenog psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih) teškoća ne mogu polaziti nastavu Predlažemo da se u članku 42. ZOOSŠ-a propiše pravo na nastavu u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi učenika koji zbog privremeno narušenog zdravstvenog stanja, privremeno narušenog psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih) teškoća ne mogu polaziti nastavu, te da o tom pravu ministarstvo nadležno za obrazovanje donosi rješenje o nastavi u kući odnosno u zdravstvenoj ustanovi. Smatramo da pravo učenika na nastavu u kući i na nastavu na daljinu treba biti utvrđeno rješenjem kojim se odlučuje o tim pravima učenika. Donošenje takvog rješenja značilo bi da se nastava u kući ili na daljinu pojedinačnim aktom ustanovi kao pravo učenika, što ti oblici školovanja u svojoj biti i jesu, te da se učeniku i njegovom zakonskom zastupniku priznaje i pravo na pravni lijek u slučaju da su nezadovoljni odlukom nadležnog tijela (ministarstva nadležnog za obrazovanje koje odobrava ovakav oblik školovanja). Također, preporučujemo da se nastava u kući omogući i djeci s teškoćama koja zbog pretrpljenog nasilja, primjerice od nastavnog osoblja ne mogu nastaviti daljnje školovanje u školi, odnosno ustanovi s područja zdravstva, socijalne skrbi ili pravosuđa, u onome trajanju koliko je potrebno da se osiguraju uvjeti za daljnji nastavak školovanja učenika s teškoćama. Preporučujemo da se nastava u kući omogući i za djecu sa psihičkim (emocionalnim) teškoćama dok one traju (primjerice: djecu sa različitim vrstama fobija, trauma, separacijskim strahovima, djecu koja su doživjela grubi oblik nasilja i boje se vratiti u školu…) za koje zakonodavac nije predvidio mogućnost školovanja kroz nastavu u kući. Ova skupina djece često nema teškoće takve vrste da je moguće odrediti primjereni oblik školovanja sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), a ne postoji potreba za dužim smještajem ove djece u psihijatrijsku ustanovu gdje bi eventualno mogli ostvariti školovanje uz bolničko liječenje. Oni najčešće ostaju kod kuće i ne ostvaruju pravo na obrazovanje, a sustav izražava nemoć u rješavanju ovog problema (problem opravdavanja izostanaka, problem ocjenjivanja i dr.). Ad. 6. Obveza suradnje školskih ustanova s predškolskim ustanovama Obveza suradnje školskih ustanova s predškolskim ustanovama značajna je radi razmjene informacija o učeniku, posebice u slučajevima kad se radi o učenicima s posebnim potrebama. Smatramo da je praćenje djeteta u okviru odgojno-obrazovnog rada u dječjem vrtiću relevantan izvor informacija o djetetu i polazište za neke konkretne prijedloge za početno školovanje te da bi bilo svrsishodno da škole prije upisa djeteta u osnovnu školu, primjerice, za dijete koje je išlo u vrtić, pribave mišljenje stručnog tima vrtića ili samo odgajatelja (ako vrtić nema stručnih suradnika) o psihofizičkom stanju djeteta. Ad. 7. Propisivanje pravila i uvjeta za sudjelovanje udruga u odgojno-obrazovnom procesu Smatramo da bi propisom trebalo odrediti pravila i uvjete za sudjelovanje udruga i drugih institucija u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno pravila i uvjete pod kojima one mogu prezentirati sadržaje i programe unutar odgojno-obrazovnih ustanova kako bi se onemogućilo da se u okviru odgojno-obrazovnih ustanova djeci nude i prezentiraju neverificirani sadržaji raznih udruga i drugih institucija i to od strane osoba upitnih kompetencija za rad s djecom. Postoji problem i s verificiranim sadržajima koji se, prema saznanju Ureda pravobraniteljice za djecu, pozitivno vrednuju ili odobravaju od nadležnih tijela na temelju dostavljenog pisanog programa koji sadrži korektne ciljeve, aktivnosti i druge sadržaje. Međutim, takvi programi ne sadrže često opise načina provođenja, upravljanje rizicima u odnosu na djecu, podatke o kompetentnosti i kvalifikacijama voditelja, načinima dobivanja suglasnosti, etičkim aspektima te o tome tko je odgovoran i jamči za dobrobit djece tijekom provođenja programa. Zato nam se čini da bi postupak davanja stručnog mišljenja, dopuštenja ili pozitivnog vrednovanja od nadležnih tijela trebao sadržavati i takve kriterije te obuhvaćati i intervju sa predlagateljem ili predstavnikom predlagatelja programa. Trebalo bi propisati i periodičnu vanjsku evaluaciju i praćenje programa nakon početka provođenja i nakon provođenja te na taj način osigurati sustavnu kontrolu sadržaja koji se djeci prezentira u okviru sustava odgoja i obrazovanja. Istodobno, javnosti bi trebalo omogućiti dostupnost podataka o udrugama koje bi za takvo djelovanje imale dozvolu ministarstva nadležnog za obrazovanje ili drugog nadležnog tijela. Ad. 8. Jasnije propisivanje ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama ZOOSŠ u članku 59. zabranjuje promidžbu i prodaju proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja, no čini se da ipak ostavlja širok prostor za različita tumačenja i izigravanje svrhe ove odredbe te otvara put za prodaju proizvoda i usluga koji bi mogli biti štetni za zdravlje, rast i razvoj djece te poticati potrošački mentalitet djece, što nije u njihovom interesu. Primjerice, navedeno se odnosi na prodaju i pripremu nezdrave hrane i pića (proizvoda niske prehrambene vrijednosti) u školi, njihovu izloženost i dostupnost djeci u prostoru odgojno-obrazovnih ustanova, što potiče djecu i na usvajanje nezdravih životnih navika. Osim toga, svjedoci smo brojnih promidžbenih aktivnosti u vrtićima i školama, usmjerenih ka poticanju djece na kupovinu te stvaranju i usmjeravanju njihovih potrošačkih navika. Smatramo da bi ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama trebala biti jasnija i konkretnija kako bi se osigurala zaštita djece od proizvoda i usluga koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje, rast i razvoj. Navedeno je moguće urediti na način da se izmjenama ZOOSŠ-a propiše zabrana promidžbe i prodaje roba i/ili usluga u odgojno-obrazovnim ustanovama koja ne služi ciljevima odgoja i obrazovanja ili koja je štetna za zdravlje, rast i razvoj djece, kao što je učinjeno u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, broj 10/97, 107/07, 94/13) te da se predvidi donošenje podzakonskog propisa kojim bi se razradila spomenuta ograničenja u cilju zaštite prava i dobrobiti djece. Ad. 9. Organiziranje međumjesnog prijevoza učenicima srednjih škola i njegovo financiranje iz državnog proračuna (na način kako je to bilo propisano do kraja 2009. godine). U svojem radu susrećemo se s otežanim podmirivanjem troškova prijevoza učenika srednjih škola od strane roditelja i otežanom mogućnošću daljnjeg nastavka srednjoškolskog obrazovanja. Smatramo da bi se preuzimanjem obveze države da se iz državnog proračuna u potpunosti financira prijevoz srednjoškolaca pridonijelo redovitijem pohađanju i završavanju srednje škole. Ad. 10. Uloga i zadaće Vijeća učenika Smatramo svrsishodnim detaljnije urediti ulogu i zadaće Vijeća učenika budući se radi o obliku participacije učenika u odlučivanju o pitanjima koja su od njihova interesa te je isto u skladu s člankom 12. Konvencije o pravima djeteta. Tako bi se, primjerice, Vijeću učenika mogla dati ovlast da se aktivno uključi u donošenje statuta škole, primjerice podnošenjem prijedloga i/ili mišljenja na statut, budući da se statutom uređuju i neka pitanja od interesa za učenike, kao što su izricanje pedagoških mjera škole, te način izbora, djelokrug i način rada Vijeća učenika. Ad. 11. Uređenje prava učenika koji su u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju u slučaju isključenja, načina provođenja te mjere, organizacije razrednog ispita i nastavka redovitog srednjoškolskog obrazovanja Smatramo da bi, uz provođenje odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana učenika koji su u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju, trebalo urediti i prava učenika u slučaju isključenja, način provođenja te mjere i način nastavka redovitog srednjoškolskog obrazovanja učenika koji ima pravo polaganja razrednog ispita. Stoga, predlažemo da se, u članku 65.a ZOOSŠ-a, gdje se predviđa donošenje posebnog pravilnika, navedeno detaljnije uredi. Ad. 12. Nemogućnost osobe kojoj je u školskoj ustanovi zabranjen odgojno-obrazovni rad na štetu prava i interesa djece, da dobije i obnovi licenciju za rad Smatramo da bi dopunom članka 117. ZOOŠ-a trebalo propisati nemogućnost osobe kojoj je zabranjen odgojno-obrazovni rad na štetu prava i interesa djece da dobije i obnovi licenciju za rad u školskoj ustanovi. Ovim dopunama ZOOSŠ-a onemogućilo bi se da svaki odgojno-obrazovni rad s djecom obavlja osoba kojoj je zabranjen rad u nastavi s učenicima te bi se izbjegle situacije u kojima škola učitelja ili nastavnika kojem je prosvjetni inspektor zabranio obavljanje poslova radnog mjesta, rasporedi na drugo radno mjesto u okviru odgojno-obrazovnog procesa za koje formalno ispunjava uvjete, primjerice stručnog suradnika pedagoga, čemu smo nažalost svjedočili u praksi. Koristimo priliku spomenuti da još nije donesen pravilnik kojim bi se uspostavio sustav licenciranja rada učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. Ad. 13. Zabrana rada odgojno-obrazovnih radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi Predlažemo u članku 106. ZOOSŠ-a detaljnije propisati zabranu rada odgojno-obrazovnih radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi, kako slijedi. a) Smatramo da je, u članku 106. ZOOSŠ-a potrebno urediti zaštitu prava učenika prije pokretanja kaznenog postupka protiv radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu učenika. Upoznati smo sa slučajevima kad prema ZOOSŠ-u ne postoji mogućnost udaljenja od obavljanja poslova u školi niti otkaza ugovora o radu na osnovi članka 106. ZOOSŠ-a jer protiv radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu djeteta nije pokrenut kazneni postupak. Susrećemo se sa slučajevima kad istražni postupak do formalnog podizanja optužnice traje dugo, a radnik, za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu djeteta, nastavlja s radom kao da se ništa nije dogodilo te škola ne može postupiti po članku 106. ZOOSŠ-a jer kazneni postupak još nije započeo. Nerijetko nam se zbog tog problema obraćaju škole tražeći savjet i uputu kako da postupe i zaštite djecu u konkretnom slučaju. Smatramo da u odgojno-obrazovnoj ustanovi ne bi smjela raditi osoba za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo na štetu osobe koja joj je povjerena na neki oblik skrbi i koja je stoga u posebnom odnosu povjerenja s djetetom. b) U članku 106. ZOOSŠ-a u kojem se propisuju zapreke za zasnivanje radnog odnosa, smatramo svrsishodnim uvrstiti i odredbu da poslove učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i drugog radnika ne može obavljati osoba kojoj je izrečena zabrana rada ili joj je prestao radni odnos u školskoj ustanovi zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. Neprimjereni postupci odgojno-obrazovnih radnika koji nikada neće biti procesuirani, iako su učinjeni, bilo zbog odluka pravosudnih tijela da se zbog određenih okolnosti ne pokreće kazneni postupak ili se podizanje optužbe uvjetuje izvršenjem neke obveze kroz određeni period, trebaju biti osnova za preispitivanje radnopravne i etičke odgovornosti osoba koje rade s djecom te osnova za prekid radnog odnosa, neovisno o postupanju pravosudnih tijela, jer škola mora biti mjesto na kojoj se djeca osjećaju sigurno i zaštićeno. Iz tog razloga smo već prije nekoliko godina predlagali Ministarstvu znanosti i obrazovanja da se u ZOOSŠ-u propiše da u školskoj ustanovi ne može raditi osoba kojoj je izrečena zabrana rada zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. Slična odredba je, na naš prijedlog, uvrštena u članak 25. stavak 9. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim je propisano da u dječjem vrtiću ne mogu raditi osobe (odgojno-obrazovni i drugi radnici) kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. c) U članku 106. ZOOSŠ-a smatramo potrebnim propisati zabranu rada u školskoj ustanovi u slučaju pojedinih prekršaja odgojno-obrazovnih radnika koji su takve naravi da odgojno-obrazovne radnike njihovo počinjenje čini nepodobnim i neprihvatljivim za odgojno-obrazovni rad s djecom, i to u slučaju: 1. počinjenja prekršaja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije: prekršaji uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i dovođenja u nepovoljniji položaj osobe koja je u dobroj vjeri prijavila diskriminaciju, na bilo koji način sudjelovala u postupku zbog diskriminacije, nazočila diskriminaciji ili odbila nalog za diskriminatornim postupanjem (viktimizacije) (članci 25., 26. i 28. Zakona o suzbijanju diskriminacije) 2. počinjenja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.	Djelomično prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja. Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Pravobraniteljici je poslan konačni prijedlog na koji je dala dodatne komentare koji će se usuglasiti u proceduri Vlade.
163	ROBERT MAJERIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, svoje prijedloge iznosim u tekstu ispod. Hvala. Srdačan pozdrav. R.Majerić Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje navodim sljedeće: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
164	NATALIJA VUSIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, obzirom na poslove koje tajnik/ica obavlja mislim da je nedopustiva razlika u plaćama (nastavno/nenastavno) osoblje. Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Trebalo bi razmotriti i prijedlog navedenog članka. Upravo zbog rada nenastavnog osoblja na EU projetima obzirom da piše "Radnici". Kako njima umanjiti satnicu. Ili se čl. odnosi samo na nastavno osoblje. Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi: „Članak 99.a (1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca. (2) Za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka radniku školske ustanove umanjiti će se ukupne tjedne obveze u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu i to na način da se srazmjerno umanje svi oblici rada. (3) Radniku školske ustanove koji u školskoj ustanovi radi u nepunom radnom vremenu temeljem ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme, iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka na njegov se zahtjev ukupne tjedne obveze mogu uvećati u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu. (4) Radnik školske ustanove ne može kod jednog ili više školskih ustanova odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno. (5) Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. (6) Radnik školske ustanove iz stavka 3. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na plaću za uvećano trajanje ukupnih tjednih obveza pri čemu za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. (7) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju sporazum na određeno vrijeme kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme trajanja projekta iz stavka 1. ovog članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 2. do 6. ovog članka. (8) Protekom vremena trajanja projekta iz stavka 1. ovog članka sporazum iz stavka 7. ovog članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radni odnos temeljem ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja sporazuma iz stavka 7. ovog članka. (9) Za vrijeme obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka, školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika školske ustanove koji obavlja poslove na projektu na njegovim redovitim poslovima. (10) Školska ustanova ne može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka.“	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
165	Dajana Jaklin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' objavilo je sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.'' Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Zalažem se i za uvođenje zakonske obveze polaganja stručnog ispita za radno mjesto tajnika, uz pripadajuće uvećanje koeficijenta složenosti - po uzoru na nastavno osoblje.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
166	Anita Prlić Ćebo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
167	Ivan Merdžo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
168	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
169	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem školovanje kod kuće. Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
170	Željka Kardum Ban	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djece 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno-obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici/učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata prisustvovali suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko na vratima dočeka, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane sa osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole su u nadležnosti školske ustanove. U Zakonu u članku 100. je definirano da je jedan od stručnih suradnika psiholog.
171	KORALJKA KORENIKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
172	Josip Rihtarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Mjere koje predlažem: a) Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode osobe koje nisu zaposlenici škola predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
173	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	OGRANAK HRVATSKE UDRUGE RAVNATELJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Članak 1. - članak 16. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 17.: U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „uz prethodno mišljenje osnivača, koje treba biti dostavljeno uredu u roku od IS dana." Obrazloženje: Mišljenje je Predsjedništva SDŽ ogranka daje nóo potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem osnivači frebaju dati svoje prethodno mišljenje. Naime, cijela procedura donošenja odluke o broju RO u školi se često odulji (prije svega kod ganičnih slučajeva), pa škole često dosta kasno dobivaju odluke o broju RO. Na taj način bitno je otežano ustrojavanje odjela i rad škole. Zbog navedenog mišljenja smo da je potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem se osnivači moraju očitovati n a prijedlog broja RO od sfrane ureda državne uprave, kako se procedura ne bi još više dodatno produljila. Članak 18. - članak 22. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 23.: Članak 84. mijenja se i glasi: „(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu. (2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole. (3) Pedagoške mjere in•iču se za tekuću školsku godinu. (4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit. (5) Opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje su mjere upozorenja koje se ne iniču u upravnom postupku. Pedagošku mjeru opomene iniče razrednik, ukora razedno vijeće, strogog ukora izriče učiteljsko vijeće, a opomene pred isključenje imiče nastavničko vijeće. Na izrečene mjere učenik ili roditelj može podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku od 8 dana od dana izricanja. (6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo. (7) Ravnatelj može rješenjem - odlukom privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja — odluke o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. Kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojnoobrazovnog procesa donijet će ministar pravilnikom. (8) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj. (9) U slučaju promjene ponašanja učenika izečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.”. Obrazloženje: Mišljenje Predsjedništva SDŽ oganka je slijedeće: donošenje ove odluke ne in•iče se u upravnom postupku stoga je primjerenije uporabljivati termin odluka, a ne rješenje. Osim toga, Predsjedništvo Ogranka je mišljenja da kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa treba donijeti ministar pravilnikom. Ukoliko se ovo pitanje ne uredi posebnim pravilnikom ili kao sastavni dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, dolazimo u situaciju potpune šarolikosti u primjeni ove mjere od škole do škole, odnosno od ravnatelja do ravnatelja. Mogućnost privremenog udaljenja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa je vrlo značajna mjera koja se nužno mora bolje i preciznije definirati. Ovo pitanje je i kroz rasprave u javnom tisku ovih dana to potvrdilo. Članak 24. - članak 27. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 28.: U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave” dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori”. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnncn). . Obrazloženje: Mišljenje Predsjedništva SDŽ ogranka je slijedeće: Stučni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljedivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći pofrebnaje nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje froškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Osim navedenog nadzirao/la bi sanitarno-higijenske uvjete u školi, pružao/la savjetodavnu ulogu u prevenciji protiv niza zdravstvenih oboljenja (uključujući i ovisnosti). Članak 29. - članak 41. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 42.: U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obvemim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.”. Obrazloženje: Mišljenje Predsjedništva SDŽ ogranka je slijedeće: Podržavamo pravo roditelja da budu upoznati sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, kao i o svim važnim pitanjima rada i djelovanja škole. Medutim postavlja se pitanje dodatne papirologije, odnosno dodatnog uvećanja adminisfrativnog opsega posla i gomilanja raznih vrsta suglasnosti koji se prikupljaju od roditelja. Postavlja se i pitanje zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole. Članak 43. - članak 45. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga S poštovanjem, Predsjednik ogranka: Đuro Baloević, prof.	Djelomično prihvaćen	Vezano uz rješenje o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa dodano je u stavak „do donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere, ali ne duže od 15 dana“ te je dodan pravni lijek. Vezano uz zahtjev za proširenjem stručnih suradnika i medicinskim djelatnicima, naglašavamo da stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
174	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	OGRANAK HRVATSKE UDRUGE RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE Člankom 2. dopunjuje se članak 4. stavak 2. Zakona riječima: „odgoja i“, čime se pojašnjava da se „načela obrazovanja“, osim na obrazovanje, odnose i na odgoj. U podstavku 1. istoga stavka i članka Zakona, pojam „osnovnoga školovanja“ zamjenjuje se pojmom „osnovnoškolski odgoj i obrazovanje“, a stavak se dopunjuje novim podstavkom 9. koji propisuje kako je jedno od načela odgoja i obrazovanja „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece“. Primjedbe: Lijepo se obrazlaže da se načela obrazovanja odnose i na odgoj (osnovnoškolski odgoj i obrazovanje), i tu ne bi smjelo biti „IZNIMAKA“ u korist roditeljskog odgoja. Ukoliko se to ozakoni ma i na jednom kurikulu, nema opravdanja da ne bude i u drugim kurikulima. Svaki je nastavni predmet, odnosno kurikul odgojni, i može se kositi s mišljenjem roditelja. Hoćemo li svakom prohtjevu udovoljavati, ili je bolje odrediti izborne odgojno obrazovne programe, pa neka dijete u suglasju s roditeljem bira za cijelo vrijeme trajanja tog kurikula. Prema predloženoj formulaciji, škole bi mogle biti stavljene u nemoguće situacije, osobito ako se traže zamjenski sadržaji, koji bi, dakako, morali proći proceduru odobravanja. Osim toga, isključivanje učenika s određenih sadržaja, po željama roditelja, ne garantira da se „apstinenti“ neće susresti s „neželjenim“ sadržajima, na primjer, u komunikaciji s vršnjacima iz razreda. Roditelj bi onda trebao dati „garanciju“ da njegovo dijete neće nikada pitati o čemu su ostali učenici razgovarali, odnosno da će se udaljiti ako vršnjaci komentiraju obrađene sadržaje. Apsurd i nonsens, tj. glupost. Člankom 3. dopunjuje se odredba članka 5. stavka 1. Zakona riječima. „drugih kurikularnih dokumenata“ kako bi se naglasilo da se Državnim pedagoškim standardima utvrđuju veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje ne samo nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, nego i drugih kurikularnih dokumenata. Primjedbe: Državni pedagoški standard konačno mora propisati uvjete za svrhovitu opstojnost područnih i matičnih škola, maksimalan broj učenika u razredu, iza kojega se učenici dijele u odjele, odnosno uvjete za dijeljenje u odjele, a ne da se odjeli formiraju prema broju zaposlenih. „Produženi boravak – Člana 14. U Prijedlogu Izmjena Zakona Članak 34.a (1) Za učenike osnovne škole može se organizirati produženi boravak. (2) Produženi boravak organizira osnivač školske ustanove, a može se izvoditi u školskoj ustanovi ili drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva. (3) Organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom.“ Komentar i prijedlog: U predmetnom bi pravilniku moralo biti detaljno razjašnjeno: Tko provodi natječaj, tko vrši odabir zaposlenika, plaća radnika... PRIJEDLOG: Nadalje, isti pravilnik je potrebno objaviti do 15. kolovoza 2018. kako bi se provele potrebne aktivnosti za organiziranje produženog boravka. Naglasiti da osnivač mora tražiti odobrenje Ministarstva za provođenje programa produženog boravka. Člankom 16. mijenja se članak 51. stavak 1. i 2. Zakona kojima se propisuje dnevno trajanje nastave učenika osnovnih škola, odnosno propisuje se kako se dnevno trajanje nastave učenika srednjih škola i tjedni broj nastavnih sati propisuje nastavnim planom i kurikulumom. Primjedbe: Prema sadašnjem rasporedu sati (osobito gimnazije), broj nastavnih sati nije jedino mjerilo za opterećenje učenika, jer treba uzeti u obzir i obveze učenja kod kuće. Zbir nastavnih i „kućnih“ sati daleko premašuje tjedne radne obveze zaposlenika – profesora, što upućuje na „maksimiziranje“ broja „nastavnih“ sati do 30 u tjednu! Člankom 17. dopunjuje se odredba članka 52. stavka 2. Zakona koja propisuje da Ured državne uprave utvrđuje broj razrednih odjela u osnovnoj školi, riječima: „uz prethodno mišljenje osnivača“ čime se, uključujući u postupak osnivače školskih ustanova, omogućuje bolja organizacija broja razrednih odjela u osnovnoj školi. Primjedbe: Javna je tajna da su uredi državne uprave pri županijama radili u interesu županija a ne Ministarstava, i da su odobravali onoliki broj odjela koliko je koja škola predlagala. Jasan je razlog zašto: Više zaposlenih – više novaca u županiji, manji problemi sa zaposlenima. Osnivačima treba ograničiti mogućnost neracionalnog ustrojavanja broja odjela, škola, područnih škola. Ustroj razrednih odjela bi trebao biti u ingerenciji Ureda i Ministarstva, a ne osnivača. Člankom 20. dopunjuje se članak 75. Zakona na način da se u cijelom članku umjesto riječi dopunski rad koristi izričaj dopunski nastavni rad , a stavak 2. dopunjuje se odredbom koja propisuje kako učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna. Primjedbe: Kao prvo, treba vratiti naziv produžna nastava ili produžni nastavni rad, jer dopunski rad se obavlja tijekom godine za učenike koji nisu savladali neko gradivo, a ovim radom za neke učenike produžava se nastavna godina.. Drugo, ozakonjenjem takvog rada u okviru 40 satnog radnog tjedna, odbacuju se zahtjevi sindikalnih organizacija kako taj rad treba posebno platiti, što je u redu. Kao treće, dio nastavnika neće biti obuhvaćen takvim radom pa će izvoditelji „dopunskog nastavnog rada“ biti na određeni način kažnjeni kao i do sada. Nigdje ne stoji što rade oni koji ne izvode „produžnu“ nastavu (u okviru 40 satnog tjedna)! Članak 23. Prijedloga Izmjena Zakona Komentar: Smatramo da ovo treba biti Upravni postupak ,kao i do sada , jer je inače u koliziji-razmimoilaženju sa Zakonom o općem upravnom postupku. Članak 24. Prijedloga Izmjena Zakona Komentar: isti kao za članak 23. Smatramo da ovo treba biti Upravni postupak ,kao i do sada , jer je inače u koliziji-razmimoilaženju sa Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 40. mijenja se članak 127. Zakona tako da se njime pojednostavljuje postupak imenovanja ravnatelja. Za razliku od dosadašnjeg postupka u kojem su se donosile dvije odluke: odluka o izboru i odluka o imenovanju ravnatelja, u skladu s izmijenjenom odredbom školski odbor donosi samo jednu odluku - odluku o imenovanju ravnatelja koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra. Za razliku od dosadašnje odredbe, u skladu s izmijenjenom odredbom, sadržanom u stavku 3., kandidat za ravnatelja je, uz prijavu na natječaj uz potrebnu dokumentaciju, dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru. Primjedba: Da bi kandidat za ravnatelja mogao priložiti svoj program rada za mandatno razdoblje, morao bi biti zaposlenik škole, jer on najbolje poznaje situaciju u školi. Kandidati izvan škole koja je raspisala natječaj, na taj su način zakinuti. Što se omogućuje izvanjskim kandidatima da upoznaju određenu školu za koju se kandidiraju? Članak 42. Prijedloga Izmjena Zakona Komentar: Smatramo da već imamo previše administracije i potpisivanja te će dodatno potpisivanje za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, koje inače nisu obvezne, otežati rad u školi i povećati obveze koje direktno ne pomažu odgoju i obrazovanju,a opterećuju djelatnike škole. Naše Ministarstvo stalno najavljuje smanjenje „papirologije“, a ovime nam se to dodatno nameće. Dobro je potpisivanje za izborne i eksperimentalne programe te module,ali smatramo da za izvannastavne i izvanškolske to uistinu nije potrebno. Upoznavanje s programima rada je dobro i to podržavamo. S poštovanjem ! Ana Blagović, predsjednica HUROŠ-a BPŽ	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Vezano uz primjedbu za dopunski rad naglašavamo da je intencija ove izmjene bila da s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom. Nastavno na primjedbu da kandidati za ravnatelje ne bi trebali prilagati program rada, naglašavamo da s obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
175	Marija Dianežević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U potpunosti podržavam Josipa Kličinovića i smatram da ovakav prijedlog o tome da politika opet postavlja ravnatelje, bez sudjelovanja ljudi koji rade po školama vraća neka stara, propala vremena. Sadašnji sastav ŠO, a isto tako i izbor ravnatelja nikad nije bio tranparentniji ni pravedniji.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
176	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prijedlog koji je dao Grad Zagreb je sramotan! Grad Zagreb smatra da je politika ta koja bi trebala kadrovirati po školama, a također predlažu i oduzimanje glasa učiteljima, odnosno nastavnicima. Članovi školskog odbora izabrani iz redova učitelja, odnosno nastavnika, MORAJU ispuniti svoju ulogu, a ona je - predstavljati glas tijela koje je tu osobu izabralo. Obrazloženje da procedura kakva se sada provodi nije dio tradicije i da nije na kvalitetan način zaživjelo. Baš suprotno - zaživjelo je na vrlo kvalitetan način: sprječavanjem politike da kadrovira po školama.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
177	Ivana Čer Dvornik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nije u redu što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107. ( primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
178	Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U sklopu javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje u tekstu: Nacrt Zakona), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova želi se osvrnuti na dvije novine koje se ovim propisom uvode, a koje su vezane uz područje rada Pravobraniteljice. 1) Pravobraniteljica pozdravlja uvođenje prava na mirovanje rokova i stečenih prava za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta. Nacrt Zakona kroz izmjene i dopune članaka 108., 109., 110. i 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa uvođenje prava na mirovanje roka za polaganje stručnog ispita, roka za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita te prava na mirovanje stečenog zvanja. Ove izmjene i dopune su u Nacrt Zakona uvrštene sukladno najavi iz dopisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 1. kolovoza 2016. godine u kojem je Ministarstvo obavijestilo Pravobraniteljicu da će uvažiti njezino stajalište u predmetu vezanom za nemogućnost mirovanja stečenog zvanja jedne srednjoškolske nastavnice za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta i pristupiti planu promjene važećeg zakonskog okvira. Budući da su u velikoj većini žene te koje koriste rodiljni i roditeljski dopust (zbog čega se nalaze u nepovoljnijem položaju na tržištu rada), ta promjena predstavlja doprinos promicanju ravnopravnosti spolova u području zapošljavanja i rada. 2) S druge strane, Pravobraniteljica upozorava da uvođenje mogućnosti uskraćivanja učeničkog pohađanja dijelova međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula od strane njihovih roditelja u slučaju ako ti sadržaji nisu u skladu s roditeljskim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koja se uvodi izmjenom i dopunom čl.27. st.7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, predstavlja korak unatrag u smislu odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Naime, međupredmetne i interdisciplinarne teme i moduli imaju veliki značaj upravo zbog toga što se kroz njih (prije svega kroz Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, NN 107/14) uvode odgojno-obrazovni sadržaji vezani za ljudska prava koji nedostaju u okviru programa obveznih nastavnih predmeta u osnovnim i srednjim školama. Njihov značaj je tim veći što je Ministarstvo 2015. godine odustalo od već započetog projekta uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog nastavnog predmeta. Spomenutom odredbom ukida se obveza pohađanja nastave anti-diskriminacijskih odgojno-obrazovnih sadržaja uvedenih međupredmetnim i interdisciplinarnim pristupom. Sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, međupredmetne teme su „obvezne u svim nastavnim predmetima“ i „svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi su ih obvezni ostvarivati“. Međutim, ukoliko se ova odredba usvoji, nastava tih tema će biti obvezna za škole da ih izvode, no ne i za učenike/ce da ih pohađaju. Pravobraniteljica se zalaže i daje preporuku da Republika Hrvatska ravnopravnost spolova i prava spolnih i rodnih manjina ne tretira kao predmet rasprava i različitih tumačenja zbog kojih se nacionalni sustav odgoja i obrazovanja prilagođava osobnim preferencijama i individualnim vrijednosnim stavovima. Radi se o sastavnim dijelovima ljudskih prava i civilizacijskim tekovinama koje se Hrvatska, kao demokratska zemlja i članica Europske unije, obvezala promicati nacionalnim i međunarodnim pravnim aktima. Prema čl.14. st.2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17) Republika Hrvatska ima dužnost provoditi odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova, a ne ukidati obvezu njegovog pohađanja. U tom smislu Pravobraniteljica podsjeća da praksa Europskog suda za ljudska prava u predmetima Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) i Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrđuje da pravo djece na cjeloviti odgoj i obrazovanje i pravo države da im taj odgoj i obrazovanje osigura ne narušava pravo roditelja na odgoj djece u skladu s osobnim uvjerenjima. Ukoliko Ministarstvo ustraje na uvrštavanju ovakve odredbe u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno na izbornom karakteru međupredmetnih i interdisciplinarnih tema i modula, Pravobraniteljica Ministarstvu preporučuje da osmisli mehanizam putem kojega će odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova kao ustavne vrednote na drugačiji način učiniti obveznim nastavnim sadržajem u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
179	GRAD ZAGREB	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	a) Članak 38. Prema našem mišljenju izmjene i dopune predložene člankom 38., a koje se odnose na članak 119. Zakona, trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. Smatramo da je višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka Zakona. Člankom 119. Zakona, između ostalog je propisano da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom, ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakonitih i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće - u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predlažemo: - izmjenu članka 119. stavka 1., na način da učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika imenuje i razrješava – jednog člana (kao što je propisano da to čine i radničko vijeće i vijeće roditelja), a osnivač da umjesto dosadašnje mogućnosti samostalnog imenovanja i razrješenja tri člana – ubuduće imenuje četiri člana školskog odbora. - da se u članku 119. stavku 1. podstavku 3., te u stavku 4. – ne brišu riječi: „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, suprotno prijedlogu predlagatelja. Obrazloženje: Brisanjem riječi „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, kako to predlaže predlagatelj, eksplicitno se ograničavaju dosadašnja prava osnivača na samostalan izbor članova školskog odbora, a također se sužava broj potencijalnih kandidata za članove školskih odbora. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. stavak 2.) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. stavka 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. b) Članak 40. Podržavamo nastojanje predlagatelja izraženo člankom 40. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojim predlaže izmjenu članka 127. kojim je regulirano imenovanje ravnatelja, na način da se postupak izbora ravnatelja pojednostavni, kao i uvođenje obveze kandidata za ravnatelja da uz propisanu dokumentaciju dostavi i program rada za mandatno razdoblje i predstavi ga školskom odboru. Ipak, ne slažemo se s predloženim tekstom predmetnog članka u cijelosti. Predlažemo: - brisanje stavka 7. koji glasi: „(7) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.“ - brisanje stavka 8. koji glasi: „(8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovoga članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru.„ Obrazloženje: Mišljenja smo da postojeća procedura tzv. prethodnog kandidacijskog postupka nije dijelom tradicije hrvatskog školstva, a prema našim saznanjima ne primjenjuje se niti kod izbora ravnatelja u ustanovama iz drugih djelatnosti pa kao takva nije na kvalitetan način zaživjela niti u praksi školskih ustanova. Također ističemo da bi ukidanje tzv. prethodnog kandidacijskog postupka doprinijelo daljnjem pojednostavljenju izborne procedure. Navedeno bi dovelo do manjeg broja ponavljanja postupka izbora/imenovanja ravnatelja iz isključivo formalno-pravnih razloga (greške u postupku), jer manji broj prethodnih postupaka, sjednica, zapisnika i sl. smanjuje broj potencijalnih formalno-pravnih pogrešaka koje mogu biti od utjecaja na izbor kvalitetnog kandidata za ravnatelja. U svakom slučaju bespotrebno ponavljanje natječajnog postupka iziskuje dodatne troškove, dodatne poslove i gubitak vremena svih dionika i u konačnici mogućnost da se na ponovljeni natječaj više ne javi potencijalno najbolji kandidat za ravnatelja.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih te za sada neće biti dio izmjena ovog propisa.
180	Jelena Dimec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
181	Dalibor Tomašek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove, predlažem izmjenu i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Ove izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
182	Zvonka Babić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
183	Andrijana Šunjara	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
184	Darko Vlahov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
185	Ana Ivančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Bitno je da svi imamo slobodu izbora, hvala.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
186	Nina Bubica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
187	Kristina Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ispravljam se: čl.11., st7	Primljeno na znanje	Nije jasan i razvidan sadržaj komentara.
188	Kristina Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se roditeljima dopusti mogućnost izbora, da se ponudi više različitih programa, a ne jedna opcija ili da treba odvojiti djecu s programa koje roditelj ne podržava te se tako dovode u situaciju osuđivanja i neugodnosti i za djecu i roditelje. Ako smo u demokratskom društvu onda bi ova opcija izbora trebala biti normalna, a ne da se ljude etiketira. Mislim na čl.14.,st.7.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
189	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“	Nije prihvaćen	Školski kurikulum je dio autonomije školske ustanove.
190	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 10. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Objedinjavanjem dokumenata ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima.	Nije prihvaćen	Struktura dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
191	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
192	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U članku 2. Zahvalan sam i podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Zahvalan sam i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece“ što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
193	Ivana Vidoša Mučan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
194	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
195	Matej Kriste	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Ova izmjena omogućuje slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
196	Josip Juraj Zelić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovanje, ako smijem skromno predložiti promjenu čl.11. st.7 spomenutog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama na način da, od danas i ubuduće, glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
197	Krešimir Dodig	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
198	Tvrtko Zelić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Ova izmjena omogućuje slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
199	Nikola Petrak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
200	Simona Lucić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
201	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo: članak 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovoj i srednjoj školi, u stavku 11 dodati zadnju alineu „-s osobom kojoj je istekao ugovor o radu na radnom mjestu ravnatelja škole”. članak 128. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovoj i srednjoj školi – dodati: "Osobi koja nije izabrana za ravnatelja, a koja je radila na radnom mjestu ravnatelja i kojoj ugovor o radu nije mirovao do prestanka mandata, školska ustanova treba ponuditi radno mjesto sukladno stručnoj spremi". Obrazloženje: Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja predlaže izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji se tiču radnog odnosa ravnatelja odnosno povratka ravnatelja na poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika. Prema važećim zakonskim odredbama ravnatelji imaju pravo na mirovanje ugovora o radu za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata te se imaju pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj su prethodno radili u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova. Ravnatelje kojima ugovor o radu miruje na poslovima učitelja, nastavnika ili stručnog suradnjika zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja predlaže da se ravnateljima kojima nije mirovao ugovor o radu za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika te koje na poslovima učitelja, nastavnika ili stručnog suradnjika ne zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme, ponudi radno mjesto sukladno stručnoj spremi bez natječaja. Ovakav zahtjev ravnatelja je zakonit i osnovan. Naime, ravnatelji sa školskom ustanovom sklapaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Istekom mandata ne prestaje i ugovor o radu. Stoga je poslodavac ponuditi radniku drugo radno mjesto i to sukladno njegovoj stručnoj spremi. Dakle, ne radi se o novom zapošljavanju već o raspodjeli na drugo radno mjesto iz kojeg razloga nije potrebno provoditi natječaj za sklapanje ugovora o radu. Zakonom o radu i to čl. 112. Propisani su načini prestanka ugovora o radu. U slučaju ispunjenja nekog od uvjeta za prestanak ugovora o radu, radni odnos između školske ustanove i ravnatelja će prestati. Dokle god se takvi uvjeti ne ostvare. Ugovor o radu je na snazi. Poslodavac je dužan organizirati rad radnika, pa tako i rad ravnatelja kojemu je istekao mandat. Članak 18. Izmjena i dopuna Zakona vezanog uz članak 73. Zakona stavak 2 predlaže se da se izbaci donošenje ocjene iz vladanja na kraju 1. polugodišta. Obrazloženje: budući da se ocjena iz vladanja donosi javno u razrednom odjelu, upitno je koliko je to moguće realizirati. Na primjer, ako je učenik izostao zadnje dane nastave u 1. polugodištu, a kasnije nije mogao dokazati da su ti izostanci opravdani, to može povlačiti određenu pedagošku mjeru, a samim tim i ocjenu iz vladanja koja nije bila poznata na kraju 1. polugodišta zbog navedenih okolnosti. Osim navedenog, ako se pedagoška mjera može kasnije ukinuti zbog promjene ponašanja, nema svrhe donositi ocjenu iz vladanja na polugodištu. stavak 2 – što se tiče vraćanja ocjene na kraju polugodišta mišljena ravnatelja su podijeljena, stoga predlažemo da se ukoliko se vraća ocjena predhodno javno obajave istraživanja provedena u srednjim školama RH kako je ukidanje ocjene na polugodištu utjecalo na učenje i uspjeh učenika na kraju školske godine. Obrazloženje: Neki od ravnatelja smatraju da se ne bi trebalo ponovo uvesti zaključivanje ocjena na 1. polugodištu, posebno zato što većina škola vodi e-dnevnik. U tome se slažu i nastavnička vijeća nekih škola. Udruga je provela rasprave i online upitnik i ustanovljeno je da većina škola s trogodišnjim programima smatra da se trebaju vratiti zaključne ocjene, a u četverogodišnjim strukovnim programima mišljenja su podiejljena doku u gimnazijskim programima je većina protiv vraćanja zaključne ocjene na polugodištu. Smatramo da je važno ossigurati kvalitetnu povratnu informaciju o učenju i napretku učenika, što ocjena na polugodištu sama po sebi ne osigurava. Članak 23. – stavak 5. koji govori da se svi prigovore na pedagoške mjere podnose ravnatelju škole trebalo bi izmijeniti na način kako je to bilo u prijašnji zakonima. Predlažemo izmjenu stavka 5. te da o prigovoru na pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, o prigovoru na ukor nastavničko vijeće, a o prigovoru na opomenu pred isključenje ravnatelj. Obrazloženje Nije primjereno da ravnatelj rješava sve prigovore bez obzira na razinu tjela koja je donijelo odluku. Članak 27. (koji se odnosi na novi članak zakona 99.a) – povećanje plaće za nastavnike koji rade na projektima predlažemo da se u stavak doda da će se povećati plaća za nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje i administrativno-tehničko osoblje sukladno kriterijima kvalitete rada koji treba donijeti ministar. Obrazloženje reba preformulirati stavak 4) jer je protivan Zakonu o radu i diskriminirajući u ovom slučaju za nastavnike koji dodatno rade i koji su najbolji u sustavu. Za neke nastavnike će to biti možda demotivirajuće (npr. nastavnik matematike koji radi u drugoj školi zbog nedostatka stručnog kadra). Također, iz članka nije jasno navedeno hoće li ravnatelji ustanova biti nagrađeni većom plaćom (budući da jedan dio kolega odrađuje veći dio posla koji se odnosi na upravljanje projektom, ponekad i veći nego pojedini nastavnici). Općenito, slažemo i dugi niz godina se zalažemo da se dodatno nagrađuju zaposlenici koji rade više i kvalitetnije od ostalih, ali isto tako smatramo da bi Zakon trebao definirati kako nagrađivati nastavnike koji se iznimno zalažu i u nekim drugim područjima rada škole, a ne samo u provođenju projekata. Članak 38. – broj članova ŠO – predlaže se smanjenje na 5 članova i to jedan član iz reda nastavnika, jedan iz reda zaposlenika, dva člana predstavnika osnivača i jedan član predstavnik roditelja. Obrazloženje Škole u svim mjestima osim u Gradu Zagrebu imaju velike poteškoće u sastavljanju kvoruma; stoga se predlaže smanje broja članova s istim omjerom, odnosno jedan iz reda nastavnika, jedan iz reda zaposlenika, dva člana predstavnika osnivača i jedan član predstavnik roditelja. Članak 40. – natječaj za ravnatelje: Neki kolege smatraju da je prilaganje programa nepotrebno jer su školske ustanove „živi mehanizam“ podložan stalnim promjenama i teško je predviđati što će se događati sljedećih 5 godina. Primjer su projekti u koje škola ulazi. Teško je predvidjeti unaprijed u koje projekte će se škola moći uključiti, a bitni su za napredak škole. Članak 42. – novi stavak koji se dodaje (3), a donosi se na pisanu suglasnost roditelja za sve aktivnosti i sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, čini se vrlo problematičan za realnu provedbu pa predlažemo pisanu susglasnost za sadržaje koji zastupaju određene vrijednosne sustave. Obrazloženje Polazeći od pretpostavke da je pravno ispravno dati suglasnost za svaku aktivnost ili sadržaj posebno, veliki dio rada škole odnosit će se na administrativno prikupljanje suglasnosti roditelja. Za svaki, pa i najmanji projekt koji škola provodi, bit će potrebna pisana suglasnost roditelja, a to će u konačnici dovesti do još većeg smanjivanja autonomije škole i do još većih poteškoća u organizaciji rada. Smatramo da taj stavak treba preformulirati na način da se traže suglasnosti za sadržaje koji zastupaju neke određene vrijednosne sustave, izborne predmete, izborne module ili veće projekte (EU npr.), ali nije obvezna suglasnost za neke manje izvannastavne aktivnosti npr. projekt koji se odnosi na obilježavanje Mjeseca knjige, sportske aktivnosti i sl. Osim toga, upitno je kako roditelja upoznati sa sadržajem aktivnosti za koji mora dati pisanu suglasnost. Što ako se roditelj na odazove na roditeljski sastanak? Kojim putem ćemo ga upoznati (telefonski, pisanim putem)? Koja je sankcija za roditelja koji ne želi surađivati i ne izvrši navedenu obvezu? Kako treba škola postupiti u takvim slučajevima? Već i sada ima slučajeva da roditelji negoduju što moraju potpisivati razne suglasnosti koje škola traži od njih. Smatraju to nepotrebnim i zamarajućim.	Djelomično prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Vezano uz primjedbe za nagrađivanje rada na EU projektima, naglašavamo da s obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova. Ministarstvo će krenuti u široku javnu raspravu vezanu uz Pravilnik o napredovanju kako bi i ostale aktivnosti koje utječu na kvalitetu bile vrednovane. Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih, te se izmjene u ovim izmjenama propisa ne razmatraju. S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
202	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatramo da je u dvanestim izmjenama i dopunama Zakona došlo do poboljšanja nekih do sada nedogovarajućih rješenja, ali još uvijek niz članaka otežava svakodnevni rad u srednjoškolskim ustanovama. Posebno napominjemo da ni s ovim izmjenama nije riješeno pitanje radne sigurnosti ravnatelja kojima se ne čuva radno mjesto nakon prestanka rada na ravnateljskom mjestu. Stoga predlažemo da se naši prijedlozi vezano uz izmjene Zakona razmotre i usvoje te da e što prije pristupi izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju u srednjoškolskim ustanovama. Od 2008. ovaj zakon se puno puta mijenjao između ostalog i zbog toga što ne funkcioniraju ista rješenja za osnovnu i srednju školu, stoga je adekvatnije imati zasebne zakone. Osim toga smatramo da se treba hitno započeti s postupkom izmjena i dopuna niza pravilnika koji također nemaju odgovarajuća, kvalitetna rješenja koja su vezana uz rad u sustavu, a to su: Pravilnik kriterijima za izricanje pedagoških mjera, Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu, Pravilnik o polaganju stručnih ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole, Pravilnik o plaganju stručnih ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom i srednjem školstvu.. Smatramo iznimno pohvalim da se počinje razmišljati o nagrađivanju nastavnika koji rade više i kvalitetnije, ali kako ne bi poticali samo jedan dio takvog rada potrebno je također kroz novi pravilnik razraditi kriterije koji će obuhvatiti sve aspekte rada nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te administrativno-tehničkog osoblja. S tim u vezi ponovo ističemo da su u odnosu na sve druge javne službe koeficijenti za plaće u obrazovanju u nepovoljnijem položaju. Što se tiče ravnatelja, plaćeni su prema broju čenika, što je potpuno neprimjeren kriterij. Potrebno je promijeniti koeficijente u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
203	Ivan Radoš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Hvala Ivan Radoš	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
204	Magdalena Tomić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
205	Petra Kraljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Slažem se s kolegama da je status tajnika u školama potrebno hitno mijenjati. S obzirom na složenost i raznovrsnost posla tajnika te odgovornost koja s njime dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
206	Zoran jakšić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačan pozdrav Zoran Jakšić	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
207	vlado božičević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, molim da se „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako:	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
208	Ljerka Šarin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ozbiljno treba razmotriti i prihvatiti prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja o potrebi zakonskog reguliranja zbrinjavanja organizacijskih (tehnoloških) viškova: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
209	Jelena Mršić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
210	Marijana Gladović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
211	Neven Milohanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Dajem prijedlog da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
212	Tina Gobov Dražinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
213	Tihomira Stepinac Fabijanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl. 11 st. 7 Zakona o izmjenama i dopunama trebala bi glasiti ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju, usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6 ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
214	Ivan Piria	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nezadovoljan sam činjenicom što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107., ( primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
215	Snježana Mikac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da ozbiljno treba razmotriti i prihvatiti prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja o potrebi zakonskog reguliranja tehnoloških viškova,a ne da isti budu prepušteni na milost i nemilost ravnatelja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
216	Šime Miočić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
217	Jelka Barba	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Ovo je ključna i osnovna stvar kao i preduvjet za sve daljnje rasprave i dijalog u obrazovanju. U suprotnom dijalog neće biti moguć ako ne zagovara i ne zastupa sve strane u odgojnoj ulozi. Nadam se da razuma i razboritosti još uvijek ima dovoljno da se postupi po ovom prijedlogu. Hvala.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
218	Karmelo Strčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, molimo vas da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
219	LUCIJA ŠKUGOR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, ·na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. 15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
220	Renata Madaras	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
221	Stipo Sikirić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
222	Vedran Jukica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Vezano na čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: Među predmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
223	Renata Dražović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
224	Danijel Ciganović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se članak 11. stavak 7. predloženog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Kao otac djeteta koje pohađa osnovnu školu zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Lijep pozdrav!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
225	SLAVICA SEMIALJAC	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl. 2. 1.odredbu o ugrađivanju odgoja kao važne smjernice sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednoj školi-podržavam 2.uvođenje novog načela da je promicanje odgojnih vrijed. i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostlanog odlučuje o odogju djece, što je uskladno odredbi čl. 64 Ustava koji govori o pravu roditelja da samostlano odlučuje o odgoju svoje djece- hvalim Čl. 10 predlažemo napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokuemanta i objedinjavnaja svih reformskih dokumenta u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za os.i srednju školu- naime time bi se osigurala cjelovitost predviđena kurikularnom reformom čl. 28, novi stavak 3. nadodaje riječ "pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnot ministra". čl. 42 podržavam definiranje prava i obveza rodilteja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona- predlažem predlažem također da se odredba prava i obveza roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokuemnte na kojima se temelji odgoj i obrazo,. koji će biti propisani izmjenjenim čl. 27: zakona o od.i obrzo u osn.i sred. školi čl. 11. vezano za stavak 6 ovog članka- učenici i njihovi roditleji mogj odabrati onaj program ili modul koji je u skladu sa njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti-predlažem također vezano za ovaj čl. 11 podržavamo izbornost u dijelovima međupredmetnihj tema s naglašenom odgojnom komponentom U Prijedlogu Zakona da se doda čl. 36.a. koji bi glasio -druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti poid uvjetom da program ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglast ministarstv - odluku o prethodnom u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglastno školskog odbora - odluku o uključivnaju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj Lp	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
226	Mirjana Popić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
227	Nada Vulinović-Zlatan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
228	Ivana Vrljac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
229	Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školsk

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi