Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Petar Marija Radelj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	3.12.2017. Prinos javnoj raspravi o prijedlogu 11. promjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 1. Netočan opis savjetovanja Ministarstvo znanosti i obrazovanja čak triput ponavlja da je razlog i cilj promjene zakona: „osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom Europske Unije“. No, ništa od toga nije istina. Predloženim se izmjenama odgojno-obrazovni sustav ne osigurava ni unaprjeđuje. Naprotiv, destabilizira se i unazađuje. Zakon nije usklađen s potrebama hrvatskoga društva ni gospodarstva. Europska unija nije mjerodavna u području odgoja i obrazovanja, pa ne postoje normativi EU-a za školstvo, ni obrazovna politika EU. 2. Priznanje neuspjeha U opisu savjetovanja Ministarstvo ističe normativni optimizam da će se stvari popraviti još jednom promjenom zakona: „Opcija normativnog rješenja uz pomoć donošenja izmjena i dopuna Zakona pokazuje se u ovom trenutku najboljom opcijom. Naime, i uz mnogobrojne izmjene i dopune navedenoga Zakona, dosadašnje izmjene i dopune nisu u potpunosti postigle planirani učinak.“ 3. Najveća neistina Na stranici 7 Nacrta ističe se: „Za provođenje ovoga Zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva u državnome proračunu Republike Hrvatske.“ To proturječi temeljnom deklariranom razlogu promjene zakona, „osiguranju i unaprjeđenju kvalitete“ odgojno-obrazovnoga sustava. Zar je to zaista moguće postići bez ikakvih novčanih ulaganja? Izjava je netočna jer bi provedba samo prvoga stavka članka 43. stajala 614 milijuna kuna (naknade privatnim poduzetnicima koji su sklopili ugovore o javno-privatnom partnerstvu). Nadalje, projekt e-Škole, koji se tim zakonom kani legalizirati, stoji dvije milijarde kuna. 4. Razlozi za zabrinutost S predloženim se nacrtom nije moguće složiti iz formalnih i sadržajnih razloga. Izmjene predložene člancima 1., 2., 3., 4., 5., 7., 11., 12., 14., 16., 17., 18., 26., 28., 42. i 45. su nejasne, nedosljedne i opasne. 5. Prigovori zbog forme 5.1. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, objavljen u NN 87/08, ima već deset novela (NN 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14 i 7/17), i jedan pročišćeni tekst (NN 126/12), a članak 48. stavak 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (NN 74/15) propisuje: „Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.“ Stoga daljnje promjene nisu moguće; treba donijeti novi zakon kao cjelinu. 5.2. Zakon o odgoju i obrazovanju ima 152 članka temeljnih odredaba, a čak 51 članak toga zakona već je mijenjan (članci 1.a, 9., 10., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 27.a, 28., 29., 30.a, 37., 46., 48., 53., 58., 65.a, 69., 73., 75., 76., 77., 78., 79., 84., 86., 89.a, 90., 91., 92., 96., 98., 99., 105., 106., 110., 126., 126.a, 130.a, 130.b, 130.c, 131., 138., 140., 149., 151., 152., 159. i 166.), neki i po više puta, a jedanaestom novelom predviđeno je 45 članaka, pa su (51+45=96) ostvarene pretpostavke za primjenu članka 48. stavka 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (NN 74/15): „Ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa.“ I zbog toga razloga još jedna promjena nije pravno dopuštena. Sadržaji razlozi 6. Program, kurikul i kurikulum nisu istovrijednice; članci 1., 4., 11. i 26. Nacrta pravno su nemogući Člancima 1. i 4. izjednačuje se uporaba izrazâ „program“ i „kurikulum“, što je miješanje njemačke didaktičke teorije (nastavni plan i program) i anglosaske uputnične (kurikulne) teorije (uputnik/kurikul). No, uporabu tih dvaju pojmova nije moguće ujednačiti iz jezičnih i sadržajnih razloga. Nastavni program je isprava „kojim se propisuje opseg, dubina, redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu“ (Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1, Zagreb: Školska knjiga, 1996., str. 192). Drugim riječima nastavni je program nastavna osnova, to jest opseg i struktura ostvarenja sadržaja nastavnoga plana. Nastavni plan je „isprava u kojoj se u obliku tablice propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji se proučavaju u određenoj školi, zatim redoslijed proučavanja tih područja ili predmeta po razredima ili polugodištima te tjedni broj sati za pojedino područje ili predmet“ (Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1, Zagreb: Školska knjiga, 1996., str. 192). Drugim riječima nastavni je plan raspored nastavnih predmeta, satnica i redoslijed sadržaja. Uputnik (kurikul) označava slijed, kretanje, tijek poučavanja i učenja. To je osmišljen postupak usmjeren na odgojno-obrazovna postignuća; isprava koja određuje odgojne i učidbene rezultate i uvjete izvedbe pomoću kojih se polaznike izgrađuje; učiteljev, roditeljev i učenikov vodič o zakonitim očekivanjima koja se postavljaju pred učenika. 6.1. Bitne razlike između nastavnoga programa i uputnika (kurikula), a) Ime. To nisu istoznačnice. b) Teorijska podloga koja iza njih stoji. Nastavni plan i program plod su klasične kontinentalne pedagogijske misli i dosadašnjega zakonskoga uređenja u Hrvatskoj, a uputnična teorija (anglosaska didaktika) usmjerena je na učenika, njegovo djelovanje, učenička postignuća i spoznajno, vrijednosno i psihomotorično područje djelovanja. c) Perspektiva. Nastavni plan i program gleda učenika sprijeda, što će staviti preda nj, a uputnik ga promatra s leđa, što će iza svega uložena ostati. d) Sadržaj. Nastavni je program propis koji određuje što učeniku treba ispredavati, a uputnik propis koji određuje odgojno-obrazovna postignuća, i to: preneseno znanje, promijenjeno ponašanje i uspjelo pronicanje. e) Adresati. Nastavni program je pisan za učitelja i prosvjetnoga inspektora, a uputnik za učenika, roditelja i učitelja. Ako su program i kurikul istovrijednice, onda je kurikulna reforma nepotrebna i nema razloga uvoditi novi pojam, ni donositi novu vrstu provedbenih propisa, nego je primjerenije zadržati postojeći pojam programa. Ako je nastavni program dio kurikula, onda će nastavni programi ostati postojati, a nepotrebno će se uvesti nova razina propisa iznad nastavnoga programa i time nepotrebno izbirokratizirati učiteljski poziv. Ako su program i kurikul različiti pojmovi, onda se ne mogu poistovjećivati, miješati i međusobno zamjenjivati. Osim sadržajno, unošenje dvaju pojmova kao istovrjednica nominalno će stvoriti i učvrstiti funkcionalni kaos, izazvati pravnu i stručnu nesigurnost i pomutnju. Stoga takvo normiranje pravno nije moguće. K tomu se za uputnik (kurikul) predloženim Nacrtom nastavlja neprimjerena uporaba pojma „kurikulum“. „Kurikulum je jeftini anglizam, neprilagođena tuđica. Pokazuje se time da se riječju kurikulum nitko nije bavio, da nije razmišljao o njoj, pa zato djeluje površno i pomodno. U javnoj i službenoj porabi toj riječi stoga nema mjesta. Latinsko se curriculum može valjano preuzeti u hrvatski samo kao kurikul“ (Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, ožujak 2009.) – Radoslav Katičić, Vijeće za normu o nazivima kurikulum, kurikul i uputnik, Jezik (Zagreb), 57 (2010.) 2, str. 54. U Nacrtu od 3. studenoga 2017. izvrće se obvezujući savjet broj 25 iz Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb, 2013., str. 142) u: „mišljenje… da bi bilo bolje“. Jezikoslovna struka ne dvoji kako je riječ „kurikulum“ neprihvatljiv u hrvatskom standardnom jeziku i da ga treba zamijeniti domaćom riječju „uputnik“ (kako je predložilo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika u ožujku 2009., pravopis IHJJ-a 2013. i stručna radna skupina za kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u proljeće 2016.) Jezikoslovna struka ne dvoji kako je riječ „kurikulum“ neprihvatljiva u hrvatskom standardnom jeziku i da je treba zamijeniti domaćom riječju „uputnik“ (što je predložilo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika u ožujku 2009., pravopis IHJJ-a 2013. i stručna radna skupina za kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u proljeće 2016.). 7. Pomiješano: engleštice, srpski i stidljivo hrvatski Uporaba pojmova program i kurikulum kao istovrijednica neprihvatljiva je sa stajališta vladavine prava i suprotna je Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima: „Dosljedan izričaj (terminologija) U cijelom tekstu propisa upotreba jednog izričaja mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kada se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa.“ Međutim, u tekstu danom na raspravu izrazi se rabe nedosljedno. Tako se 67 puta pojavljuje imenica kurikulum i dva puta imenica kurikul; dva puta pridjev kurikulumski (namjesto uputnični/ kurikulni) i 16 puta pridjev kurikularni (namjesto uputnični/kurikulni). Spomenuta metodološko-nomotehnička pravila iz 2015. propisuju: „Strani izrazi (tuđice) mogu se koristiti jedino ako u hrvatskom jeziku za takve izraze nema hrvatske riječi koja bi odgovarala smislu, značenju i sadržaju strane riječi (tuđice).“ Kurikulum je tuđica koja zadržava latinski završetak -um koji se u standardnom hrvatskom jeziku u takvim tuđicama izostavlja, npr. simpozij, kriterij, prezidij, pa ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku. Za usvojenicu kurikul postoji hrvatska riječ uputnik koja odgovara smislu, značenju i sadržaju strane riječi. 8. Odgoj za šminku Odgoj u postojećem zakonu nije dobro uređen ni razrađen; članak 4. stavak 1. navodi ciljeve odgoja i obrazovanja, ali već članak 4. stavak 2. napušta odgoj i navodi samo načela obrazovanja. Pukim dodavanjem riječi „odgoja“ sadržajno se ne mijenja činjenica da čl. 4. st. 2. ne razrađuje odgoj. A odredba je i jezično netočna jer joj nedostaje veznik „i“ nakon „odgoja“, pa bi promijenjena glasila: „Načela odgoja obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:“ Pri tom bi se ponovno dogodio paradoks da se načela „odgoja“ ne odnose na razinu osnovnoga i srednjega odgoja i obrazovanja, nego samo na razinu „osnovnoga i srednjega obrazovanja“. 9. Beskrajno umnažanje razina i broja mjerodavnih propisa – članci 4., 11., 12., 14. i 16. predložene novele Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi od 2008. do danas poznaje tri vrste provedbenih propisa u području odgoja i obrazovanja: Državni pedagoški standard (donosi ga Hrvatski sabor), Nacionalni kurikul (donosi ministar) i školski kurikul (donosi svaka škola). Njihova razdvojba iscrpno je opisana u Nacionalnom okvirnom kurikulu, koji je na snazi od 2011., iako se čini da sastavljači Nacrta to ne znaju. Predlagatelj Nacrta ne slijedi logiku zakona ni zdravoga razuma, nego želi ozakoniti nacrtke koje je 2016. sastavio tim Borisa Jokića, a prema kojima bi, osim (1.) državnih pedagoških standarda (čl. 5. Zakona), prema članku 11. predložene novele (noveliranom članku 26. st. 1. zakona) postojalo čak sedam razina isprava: 2. okvir nacionalnoga kurikula, 3. nacionalni kurikuli za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, 4. kurikuli nastavnih predmeta, 5. kurikuli međupredmetnih tema, 6. okviri za poticanje, prilagodbu i vrjednovanje, 7. nastavni planovi i programi, 8. školski kurikuli. No, to je suprotno Strategiji iz 2014. i članku 11. Nacrta prema kojem su (st. 2.) kurikul nastavnoga predmeta i nastavni program (znači razine 4. i 7. iz gornjega popisa) istoznačnice. Ali opet, prema članku 11. st. 6. predložene promjene „programi i/ili moduli su dio kurikula“. Nadalje u čl. 11. st. 9. predložene promjene pojavljuje se još jedna razina: „strukovni kurikulum ili nastavni plan i program strukovnih škola“. 10. Nepromišljenost na primjeru objave natječaja u „dnevnom tisku“ Člankom 40. stavkom 2. predložene promjene predviđa se natječaj za ravnatelja objaviti u „dnevnom tisku“ kako bi bio „dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području RH“. Dnevni tisak nije pravno jasan standard: jesu li to i tjedne novine ili i letci koje trgovački lanci otiskuju kao dnevni tisak? Koliko dana natječaj mora biti objavljen? Zašto se natječaj ne objavljuje u Narodnim novinama, na službenim internetskim stranicama škole, osnivača, Agencije za odgoj i obrazovanje ili Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje? 11. Ozakonjenje nezakonitih ugovora sklopljenih 2013. godine Člankom 43. predložene promjene predviđa se u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona o odgoju i obrazovanju propisati: „U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za: rashode za sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, a za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova…“ (namjesto dosadašnje odredbe: za… „rashode za završavanje kapitalnih projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog prostora te njegovo opremanje, čiju je obvezu završavanja preuzela Republika Hrvatska na dan 1. srpnja 2001. do njihovog puštanja u funkciju“). Ta promjena služi legalizaciji nezakonito sklopljenih ništavnih sporazuma o sufinanciranju troškova najamnina za školske građevine po modelu javno-privatnoga partnerstva koje je 29. svibnja 2013. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sklopilo s Koprivničko-križevačkom županijom, Gradom Koprivnicom i Varaždinskom županijom, u vrijednosti od 614 milijuna kuna, jer su sklopljeni bez suglasnosti Vlade ili ministra financija. 12. Stručna radna skupina za uputnik nastavnoga predmeta Hrvatski jezik prihvatila je da oblik „kurikulum“ treba odbaciti kao nehrvatski i nestandardni te je u odgovorima od 20. lipnja 2016. na prinose stručnoj raspravi čak 14 puta ponovila: „Stručna radna skupina u potpunosti podupire zahtjeve za promjenom naziva kurikulum“ (Odgovori institucije i pojedinci, str. 8, 23, 31, 52, 57, 155, 177, 185, 206, 217, 249, 259 i 285, odnosno Odgovori županijska stručna vijeća, str. 216). 13. Prof. dr. sc. Dubravka Smajić ističe: „Nemojmo se zavaravati da je za pravopisnu i pravogovornu nepismenost u Hrvata glavni krivac zastarjeli obrazovni sustav pa ga što prije treba ‘cjelovito reformirati’. Prije bi se moglo reći da osnovnoga krivca treba tražiti u učestalom onemogućavanju postizanja poželjnoga stupnja društvene prestižnosti hrvatskoga standardnoga jezika u javnoj pisanoj i govorenoj komunikaciji pred organskim i ostalim idiomima hrvatskoga jezika (razgovorni jezik, žargoni) i, napose, pred konkurentskim stranim idiomom (idiomima) koje će i ubuduće nametati globalizacijsko-unifikacijski proces. Dokle se god iskazuje bilo koja vrsta javnoga nepoštivanja stručnoga mišljenja jezikoslovaca, a što u društvo implementiraju govornici koji su na položaju kakvoga autoriteta, ne može se govoriti o (prijeko potrebnom) razvijanju jezične osjetljivosti i odgovornosti pri uporabi hrvatskoga jezika, ni u obrazovanju, a ni izvan njega.“ (Jezik (Zagreb), 63 (lipanj 2016.) 2–3, str. 77–84; hrcak.srce.hr/file/258812) 14. Prof. dr. sc. Ante Bežen zaključuje: „Neslaganja oko objavljenih kurikulnih dokumenta počinju već od samoga njihova naziva. nedvojbeno je: u hrvatskom standardnom jeziku jedini pravilan oblik riječi kurikulum jest kurikul. Hrvatski izraz za taj pojam je uputnik ili naukovna osnova. […] Jezikoslovna analiza pokazuje da je pridjev kurikularni načinjen prema engleskom uzorku curricular reform nekritičkim dodavanjem nastavka -ni na englesku riječ curricular pa nije prihvatljiv kao ni kurikulum. A od dobro načinjenih pridjeva kurikulni i kurikulski prednost bi trebalo dati obliku kurikulni jer je nastavak -ni u tvorbi odnosnih pridjeva ove skupine u uporabi češći i izrazito je obilježje baš hrvatskoga standardnog jezika (kao npr. i pridjevi autobusni, porezni, jezični, a ne autobuski, poreski, jezički). Ako slijedimo temeljno pravilo po kojemu tuđice u hrvatskom jeziku treba rabiti onda kada za pojam koji označuju nemamo dobru ili pogodnu hrvatsku riječ, dokument koji nazivamo kurikul(um) na prvom bi se mjestu trebao zvati uputnik […] Ostaje pitanje odakle problem upornoga nametanja kurikuluma umjesto kurikula i uputnika. […] korijeni [su] te dileme strukovni autizam i jezična needuciranost, pa i političko-ideološka oporba nekih utjecajnih pedagoga po struci. Skloniji su tuđem nego domaćem, globalnom i stranom nego hrvatskom.“ (Zrno (Zagreb), 27 (2016.) 122–123, str. 61; www.scribd.com/document/331644498/).	Primljeno na znanje	S obzirom da je većina primjedbi načelne prirode, očitujemo se na sljedeće konkretne primjedbe: Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Izraz kurikulum koristi se i u drugim zakonskim propisima i strateškim dokumentima zato nije dio ovih izmjena zakona.
2	Jelena Konjevod	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom da se u srednje škole upisuje sve veći broj učenika s raznim teškoćama, a mahom imaju rješenja stara više od 5 godina koja više ne odgovaraju njihovom psihofizičkom stanju predlažem nadopunu članka 22. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Prije upisa u prvi razred srednje škole za učenike sa teškoćama stručno povjerenstvo, čiji sastav propisuje ministar, određuje vrstu teškoća te primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći. U školama koje pohađaju učenici s teškoćama integrirani u redovite programe, a nemaju zaposlenog defektologa, ministarstvo je dužno osigurati vanjskog suradnika defektologa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje te će se razmatrati u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
3	Dubravka Bićanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole u autonomiji su školske ustanove. U članku 100. Zakona definirano je psiholog jedan od stručnih suradnika.
4	Pametno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predložene promjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donose neke pozitivne promjene, ali imaju jedan izuzetno opasan prijedlog - članak 10. stavak (7), dva prijedloga koja nisu utemeljena na analizama i studijama - članci 18. i 20., te jednu propuštenu priliku da se ravnateljima ograniči mandata na maksimalno 10 godina. Stoga predlažemo, između ostalog da se: 1. stavak (7) članka 10. izostavi, 2. članci 18. i 20. ne mijenjaju bez sistematski napravljene analize, 3. člankom 40. stavkom (4) ograniči ravnateljima ograniči mandat na maksimalno dva. Svi prijedlozi su detaljnije objašnjeni u pojedinim člancima. S obzirom na brojne promjene Zakona, smatramo da bi bilo puno primjerenije pristupiti izradi potpunog novog Zakona, usklađenom s vizijama obrazovanja i potrebama korisnika. Donošenje novog Zakona zahtjevat će široku javnu raspravu o svim njegovim aspektima, između ostalog o mjerilima vrsnoce, o instrumentima za praćenje i vrednovanje sudionika (s obje strane katedre), a zatim o posljedicama. Novi Zakon bi trebao biti temelj novog obrazovanja, primjerenog modernom građanskom društvu koje treba graditi.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
5	Marija Dukić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
6	Bogomir Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku šaljem svoje komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Bogomir Buklijaš	Djelomično prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
7	Marija Cvelbar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Odgoj je neophodan i dobro je da se vraća. Jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažem da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažem da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Mišljenja sam da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Predlažem da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj	Djelomično prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
8	Sandra Kelava	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
9	Mara Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani Molim Vas da prilikom izrade teksta zakona uvažite sljedeće komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Srdačno, Mara Mušterić	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
10	Marija Guć	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
11	Marija Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku dostavljam svoje komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Marija Buklijaš	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
12	Suzana Đipalo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku dostavljam svoje komentare na predloženi tekst: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Srdačno, Suzana Đipalo	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
13	HOK	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo izmjenu čl. 82. na način da se doda stavak koji glasi: "Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima za vezane obrte završava polaganjem pomoćničkog ispita." Hrvatska obrtnička komora predlaže da u strukovnim programima obrazovanja za vezane obrte pomoćnički ispit bude završni ispit. Pomoćnički ispiti polažu se na temelju Zakona o obrtu a sastoje se od dva obvezna dijela: praktičnog dijela, kojim se provjeravaju praktične vještine učenika, te stručno-teorijskog dijela, kojim se provjeravaju stručno-teoretska znanja važna za obavljanje poslova u zanimanju. U skladu s programom pomoćničkog ispita, učenik uz pisani ispit iz stručne teorije kojim dokazuje da razumije što radi, kako i zašto to radi, mora obvezno izraditi praktični uradak. Bit pomoćničkog ispita jest upravo izrada praktičnog uradka pred komisijom u kojoj su osim nastavnika struke uključeni i obrtnici majstori, čime se ostvaruje vanjsko vrednovanje a učenik dokazuje izlazne kompetencije, odnosno dokazivanje neophodnih vještina, znanja i sposobnosti za kvalificirano obavljanje poslova u zanimanju za koje se školovao.	Nije prihvaćen	Uvođenjem pomoćničkog ispita stvara se paralelni sustav završnosti u strukovnom obrazovanju koji nije uvjet za zapošljavanje.
14	Željko Kajić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. a. Pohvaljujem / podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem / podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu navesti argumente: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložiti da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
15	Jelena Buklijaš Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Ovime upućujem sljedeće komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti tomu u prilog: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem Jelena Buklijaš Mušterić	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
16	Frano Vučković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
17	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
18	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
19	Jelena Lučić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga Vas molim da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
20	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje.	Nije prihvaćen	Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
21	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog.	Nije prihvaćen	Zakon u članku 100. definira da je jedan od stručnih suradnika psiholog.
22	Ivana Duper	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ditelj djeteta koje pohađa osnovnu Kao roditelj djeteta koje pohadja osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti dio su autonomije školske ustanove.
23	Julija Delić Vrdoljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
24	Dejan Tibinac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
25	Marin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
26	kristina martinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	a) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili intdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: b) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ c) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
27	Hrvoje Odak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Pozdravljam mnoge stvari koje ove promjene zakona pokušavaju postaviti na zdravije noge. Pozdravljam i prijedlog u članku 40 po kojem kandidat za ravnatelja treba dostaviti program rada za mandatno razdoblje (premda je to vrlo teška misija pojedincima koji se natječu prvi puta za mjesto ravnatelja). Ipak, razočaran sam jer se i dalje svakom izmjenom zakona sve više otežava rad ravnatelja, a ne rješavaju se bitni problemi. Ne postoji edukacija za ravnatelje prije stupanja na dužnost, nema mogućnosti mentorstva novim ravnateljima, za sve smo odgovorni, a o malo toga odlučujemo (npr. ako školski odbor koji upravlja školom donese protuzakonitu odluku odgovoran je ravnatelj), nema mogućnosti napredovanja, nema kriterija što znači biti dobar ravnatelj, a što loš - što znači da nas se može smijeniti, a da dobro radimo svoj posao, ne postoji otpremnina, nema sigurnosti radnog mjesta za ravnatelje u trećem i višim mandatima, ravnatelji velikih škola nemaju pravo na pomoćnika...Posljedica svega navedenog (to je samo mali dio priče) jest da sada u sustavu srednjeg školstva imamo preko 50% ravnatelja u prvom mandatu. Trebamo se upitati da li je cilj imati stalno nove ravnatelje koji se moraju nekoliko godina educirati da postanu kadri dobro voditi školu ili bi nam cilj trebao biti ulagati i štititi ravnatelje koji kvalitetno rade svoj posao koji bi onda to mogli raditi i cijeli radni vijek? U istraživanjima na Zapadu dobiveno je da 20 % varijance uzroka da li škola ide "gore" ili "dolje" ovisi o jednoj osobi u školi - ravnatelju. Hoće li se onda netko sjetiti da relativno malim ulaganjem u jednog čovjeka možemo ostvariti velike benefite za naš sustav odgoja i obrazovanja? Da skratim priču, predlažem da u ove izmjene Zakona uđu i slijedeće stvari: - novim ravnateljima (prva godina prvog mandata) omogućiti mentora - iskusnog ravnatelja koji će mu biti savjetovatelj i plaćen za svoj savjetnički rad; - ravnateljima velikih škola (definicija velike škole mogla bi se odnositi na već definirane kategorije ravnatelja s najvećim koeficijentom - broj učenika, broj programa...) omogućiti pomoćnika. Pomoćnik bi bila osoba iz reda nastavničkog vijeća kojoj bi se posao honorirao određenim brojem sati u normi; - postaviti kriterije dobrog vođenja škole. Ravnatelje koji te kriterije ispunjavaju ne smije se smjenjivati odlukama inspekcije, ministra...Ovih dana imamo situaciju da smijenjeni ravnatelji 2012. godine na sudovima dobivaju presude; - omogućiti veću sigurnost ravnateljima koji su u trećem ili višem mandatu. Sada je situacija takva da osoba može 12 ili 15 godina odlično voditi školu i onda završiti na cesti bez posla - NEDOPUSTIVO! S nadom da će se netko sjetitti da je gore napisano i važan dio u saboru prihvaćene Strategije - upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom srdačno pozdravljam sve sudionike e-savjetovanja kao i one koji će naše prijedloge čitati.	Primljeno na znanje	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
28	Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	čl. 100 st.4 mijenja se i glasi: (4) Stručni radnici u školskoj ustanovi su pedagog, psiholog, knjižničar, magistar edukacijske rehabilitacije, magistar logopedije, magistar socijalne pedagogije i magistar socijalnog rada. Obrazloženje: U mnogim društvima posljednjih dvadesetak godina kod djece i mladih zabilježen je porast problema s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje…). Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. Sve je veći broj djece i mladih sa specifičnim poteškoćama učenja i djece i mladih koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju integrirani pristup sa ciljem socijalnog uključivanja. U doba ekonomske i migracijske krize sve je veći broj djece i mladih bez pratnje koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja. Djelatnost unutar struke socijalnog rada koja se bavi praktičnim djelovanjem u školi je školski socijalni rad, koji je usmjeren na koordinaciju škole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja što boljeg školskog i razvojnog uspjeha, te socijalne integracije djeteta. Problem napuštanja učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u nekim je zemljama razvijenog svijeta prepoznat kao ozbiljan društveni problem zbog sve većeg postotka učenika koji ili izlaze ili nisu uključeni u sustav obrazovanja, čime se približavaju ranjivim i socijalno isključenim skupinama. Upravo svrha školskog socijalnog rada može biti unaprjeđenje obrazovnog i psiho-socijalnog okruženja u školi, poticanje uspješne suradnje među učenicima, učiteljima i roditeljima učenika radi postizanja što boljih odgojnih i obrazovnih ishoda svakog učenika primjenjujući individualizirani pristup u svojem radu. Socijalni radnici u školi su u svom radu usmjereni na konstruktivno rješavanje postojećih problema i sukoba među učenicima, stjecanju socijalnih vještina kao i na unaprjeđenju njihovih osobnosti kroz grupni i individualni rad. Ključna vještina školskog socijalnog radnika je vještina procjenjivanja. Procjenjivanje kao način razumijevanja odnosa među učenicima u razredu, između članova obitelji, između obitelji i škole, procjena potreba, procjena rizika, te iznalaženje najadekvatnijih oblika stručne pomoći, integriranim pristupom koji pretpostavlja i obuhvaća istovremeni stručni rad i sa djetetom i roditeljima i drugim članovima obitelji kako bi se otklonili ili smanjili rizici na strani djeteta i/ili roditelja, te omogućila bolja socijalna integracija i uključenost u školi. Struka socijalnog rada može biti koristan partner u učinkovitoj provedbi preventivnih aktivnosti u području neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih. Postojeća praksa u našem osnovnoškolskom sustavu ukazuje da se socijalni rad u školi provodi neorganizirano, nesustavno i bez izrađenih i usvojenih zajedničkih programa djelovanja prosvjetne, zdravstvene i socijalne službe na identifikaciji, dijagnosticiranju, programiranju i provođenju zajedničkih mjera i aktivnosti. Danas u hrvatskim osnovnim školama imamo svega 6 socijalnih radnika Suradnja škola s drugim institucijama odnosi se na rješavanje pojedinačnih slučajeva i to najčešće onih gdje su se problemi u ponašanju i razvoju učenika već toliko manifestirali da je potrebna hitna intervencija socijalne skrbi, a nije realno očekivati da Centri za socijalnu skrb mogu realizirati zadatke socijalnog rada u školi. Iskustva većine zemalja Europske Unije pokazuje potrebu za uvođenjem struke socijalnog rada u sustav obrazovanja (od 28 zemalja članica Europske Unije u njih 25 u školama rade i ravnopravno kao članovi stručnih tima sudjeluju socijalni radnici), kao profesije koja jedina istovremeno djeluje na tri razine; rada sa pojedincem/djetetom i članovima obitelji, grupom i širom društvenom zajednicom, a sa ciljem zaštite najboljeg interesa djece i mladih i integracije u društvo. Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
29	Martin Jalžabetić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Želim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
30	Benita Vladušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
31	Damira Lambaša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Click here to Reply, Reply to all, or Forward 7.72 GB (51%) of 15 GB used Manage	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
32	Maja Blagaić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
33	Jelena Vujčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
34	Jasminka Pešut	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se članak 2. te stavak 7. članka 11. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi brišu jer nisu u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama koje imaju za posljedicu uskraćivanja određenih informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
35	Natalija Banov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predloženi stavak 7. treba brisati. Njime se dijeli odgojna od obrazovne komponente poučavanja što nije u skladu s modernim poimanjem nastave. Smisao školstva trebao bi biti susret različitosti, dijalog različitih sustava vrijednosti, a ne isključivanje jednoga od drugoga. Ovim stavkom ne poštuju se znanstveni dokazi, ugrožava se dignitet i autoritet struke, što roditelji, uz dužno poštovanje, nisu. Sve bi za posljedicu moglo imati nove podjele u ionako podijeljenom društvu, a sve temeljeno na uvjerenjima i ideologiji roditelja. Članak također nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Čl. 18 Protivim se prijedlogu vraćanja zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta. Obrazloženje: polugodišta ne traju jednako dugo (naročito za jednosatne predmete) pa ocjene nemaju jednaku težinu, zaključivanje ocjena na polugodištu povećava stres kod učenika , potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja, povećava se pritisak učenika i roditelja na učitelje radi podizanja ocjena na što se troši jako puno vremena koje se može iskoristiti na ponavljanje i uvježbavanje . Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem eDnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Postavlja se pitanje čemu služi ta zaključna ocjena na kraju I. polugodišta. Hoće li se posebno zaključivati i na kraju II. polugodišta pa iz tih ocjena izvoditi srednja vrijednost srednjih vrijednosti za kraj godine? Događalo se i prije da se roditelji jako drže te ocjene sa polugodišta prilikom izvođenja ocjene za kraj godine i smatraju da sve ocjene koje su joj prethodile nemaju nikakve vrijednosti. U obrazloženju za uvođenje zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta stoji: „…Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.“ Koji su to analitički postupci provedeni, i jesu li javno objavljeni? Koji su to pripadnici struke sudjelovali u analizi?	Djelomično prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga.
36	Darko Tukač	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prilikom izrade izvješća o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2012. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” (u okviru kojega su i 2012. godine pristigle brojne primjedbe o reguliranju statusa tajnika školskih ustanova) objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Dakle, već 2012. godine prepoznata je velika odgovornost kao i brojnost obveza tajnika školskih ustanova od strane resornog ministarstva kao i opravdanost zahtjeva tajnika školskih ustanova za kvalitetnijim reguliranjem statusa. Samo od navedenog perioda pa do danas uvelike su se povećale radne obveze tajnika školskih ustanova. Kako je od navedenog savjetovanja i izvješća prošlo više od pet godina, a imajući u vidu da je u navedenom razdoblju hrvatsko gospodarstvo pokazalo znakove oporavka te kako i budući pokazatelji procjenjuju daljnji gospodarski rast idealno je vrijeme da se na kvalitetniji način uredi status tajnika školskih ustanova i valorizira prijedlog koji je već 2012. godine resorno ministarstvo smatralo opravdanim. Ako komparativno pogledamo radna mjesta u javnim i državnim službama vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica i sl. službenici na rukovodećim pozicijama te da su njihove odgovorne pozicije i popraćene odgovarajućim platnim koeficijentima, kao i mogućnošću permanentnog usavršavanja i napredovanja. O važnosti radnog mjesta tajnika školske ustanove svjedoči i činjenica da je to jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi valjalo bi pristupiti i izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama na način da se u članku 7. točki b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
37	MILENKO NIKOLIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
38	Viktorija Ciganović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem izmjenu stavka 7. članka 11. spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i predlažem da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
39	Željka Radnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
40	Željko Jakeljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
41	Ženska mreža Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo da se stavak 7. članka 11. Prijedloga briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
42	Jadran Bašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.q	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
43	B.N.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, imamo komentar na članak 105., stavak 7. važećega Zakona. Sadašnja formulacija stavka 7. u članku 105. Zakona glasi: „(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Smatramo da je ovakva formulacija neprecizna te da omogućava neregularnosti pri zapošljavanju na mjestima nastavnika predmetne nastave u srednjim školama. Naime, česti je slučaj da nastavnik ima završen dvopredmetni diplomski studij (uobičajena mogućnost na Filozofskim fakultetima u Hrvatskoj), s tim da postoji i mogućnost da je jedan od završenih studija nastavnički, a drugi istraživački. To zapravo znači da je osoba koja je odabrala takav model diplomskoga studija stekla pedagoško-psihološko-didaktično-metodičke kompetencije (kako je propisano Zakonom iznad 55 ECTS bodova), ali je zapravo stekla znanja iz metodike struke samo na onom studiju na kojem je završila nastavnički smjer. Pri zapošljavanju nastavnika u srednjim školama često se ne obraća pozornost upravo na ovaj segment – a to je da osoba mora imati položenu metodiku struke za nastavni predmet na kojem se zapošljava, a ne općenito pedagoško-psihološko-didaktično-metodičke kompetencije. Iz iskustva znamo da se ovakvi previdi u hrvatskim srednjim školama događaju te da se na mjesta prof. likovne umjetnosti zapošljavaju kandidati koju su završili istraživački smjer povijesti umjetnosti, a nastavnički smjer na drugom studiju (npr. kroatistika, anglistika i dr.), bez ikakve obaveze naknadnog stjecanja metodičkih kompetencija struke, što je posve neregularno. Obzirom na to da je metodika svakoga nastavnog predmetna specifična smatramo da se stavak 7. članka 105. treba precizirati obzirom na iznesenu problematiku, na primjer: (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkoga smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija na kojem se stječe najmanje 120 ECTS bodova ili na razini integriranog preddipplomskog i diplomskog studija na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija na kojem se stječe najmanje 120 ECTS bodova ili na razini integriranog preddipplomskog i diplomskog studija na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktično-metodičko obrazovanje unutar kojih se stječe najmanje 55 ECTS bodova, s obavezom da je iz metodike struke ostvareno najmanje 25 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) dr. sc. Josipa Alviž, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb dr. sc. Jasmina Nestić, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb	Primljeno na znanje	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
44	Ankica Jakeljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
45	Vigilare	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Podržavamo činjenicu da je u novom nacrtu prijedloga Zakona svoje mjesto pronašla stavka odgoja kao nezaobilazan aspekt odgojno-obrazovnog sustava za osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu, kao i činjenicu da se spominje pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, što je u skladu s njihovim ustavom zajamčenim pravom. Predlažemo: Uvođenje nove kategorije – školovanje kod kuće. Ovu novu opciju u Hrvatskoj mogli bi koristiti roditelji koji to žele i koji su u mogućnosti. Bilo bi to dodatno obogaćivanje pluralnosti hrvatskog školstva kakvo u većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. Ovakav tip školovanja značio bi demokratizaciju i dodatno osuvremenjivanje hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Članak 5. Prema nacrtu prijedloga Zakona, za promjenu je predviđen stavak 9. članka 5. Zakona. Predlažemo da spomenuti glasi: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog OBVEZNOG programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.“ Članak 10. Predlažemo stvaranje jedinstvenog Nacionalnog kurikula za osnovnu i srednju školu, umjesto dosadašnjeg koncepta od 23 različita dokumenta Cjelovite kurikularne reforme, a radi programske cjelovitosti i usustavljenosti te što jednostavnijeg korištenja sadržaja za krajnje korisnike (nastavnike i učenike). Članak 11. Podržavamo izbornost kod međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom stavkom. Predlažemo promjenu stavka 7. Članka 11. da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Članak 12. Predlažemo u članak 28. stavak 3. dodavanje teksta: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Članak 42 Podržavamo dodavanje stavka 3. u članak 135. nacrta prijedloga Zakona. Predlažemo da se prava i obveze roditelja da budu upoznati sa nastavnim sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 43. Predlažemo na prikladno mjesto u članku 43. dodati odredbu da fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te nadležnog ravnatelja škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Svi kurikulumski dokumenti koje donosi ministar prolaze javnu raspravu, te se objavljuju u Narodnim novinama. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
46	Boris Jokić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2 (odnosi se na članak 4 Zakona o odgoju i obrazovanje) i članak 11 st. 7 (odnosi se na članak 27 Zakona o odgoju i obrazovanju) treba brisati. Usvajanje ovih članaka može imati izrazito negativne posljedice na sustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su kurikulumi sedam međupredmetnih tema, i to Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Za svaku su temu jasno određena odgojno-obrazovna očekivanja od učenika čije je ispunjavanje obvezno na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja. Ciljevi i očekivanja ostvaruju se različitim načinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri čemu se neki od njih izravno ugrađuju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju planiranjem i izvedbom kurikuluma škole ili vrtića. Riječ je o obveznom i podjednako važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja kao što su to i nastavni predmeti. Izrazito je važno za mladu osobu i društvo usvajanje znanja, vještina i stavova vezanih uz npr. Ekonomsku i financijsku pismenost (Poduzetništvo), Upravljanje vlastitim učenjem (Učiti kako učiti), Mentalno i socijalno zdravlje (Zdravlje), Ljudska prava (Građanski odgoj i obrazovanje). Mnogi bi rekli da su učenje o financijskoj pismenosti, demokraciji, prvoj pomoći ili tome kako regulirati emocije vezane uz učenje za život mladog čovjeka važnije od usvajanja mnoštva činjenica u većini predmeta. Kao i ostali, kurikulumi međupredmetnih tema izrađeni su poštujući načela koja, među ostalim, uključuju znanstvenu i činjeničnu osnovu. U predloženim izmjenama, Ministarstvo dijeli odgojnu i obrazovnu dimenziju procesa učenja i poučavanja. Navedeno je protivno suvremenom shvaćanju odgoja i obrazovanja, načelima i uporištima iskazanima u Zakonu o odgoju i obrazovanju i Okviru nacionalnog kurikuluma te samoj praksi rada u vrtićima i školama. Ne postoji dio sustava koji je isključivo obrazovni ili odgojni. Dovoljno je pitati nastavnice matematike ili fizike ima li učenje i poučavanje njihovih predmeta istaknutu odgojnu dimenziju? Pitajte nastavnika bilo kojeg predmeta u školi utječe li njihov rad na osobnu izgradnju i usvajanje stavova i vrijednosti i izbor ponašanja učenika? Izrazito je problematičan dio koji govori “alternativnom modulu” koji će učenici, i mi kao njihovi roditelji, moći odabrati u skladu s odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ljudi imaju vrlo različite sustave vrijednosti čiju brojnost i raznolikost ni jedan sustav na svijetu ne može zadovoljiti. Neke ne bi nikada niti trebao jer su suprotni temeljnim postavkama iznesenima u Ustavu Republike Hrvatske. Još je gora situacija vezana uz pojam odgojnih pristupa. Roditelji se izrazito razlikuju u pristupima odgoju koji su u rasponu od pretjerano zaštitničkih do onih koji životno ugrožavaju djecu i mlade osobe. K tome, kao što zna svatko tko ima djecu, sami roditelji pojedinog djeteta često imaju oprečne odgojne pristupe. Nadalje, ovakav prijedlog otvara i nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema na razini sustava i razini samih škola. Na razini sustava postavlja se pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam tema? O kolikom broju modula je riječ po pojedinoj temi? Tko će ih izraditi i na čiju inicijativu? Kako pratiti promjene u zahtjevima roditelja i učenika iz godine u godinu i prilagođavati ponudu i sadržaj modula? Ako situaciju dovedemo do apsurda, možda bi bilo najpravednije i najprikladnije da sami roditelji izrade modul za svoje dijete. Tko od roditelja ima stručnost u raznovrsnim područjima koja obuhvaćaju međupredmetne teme, kao što su Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj i sl.? Na razini škole problem je kako organizirati izvođenje različitih modula za učenike. Otvara se i etičko pitanje o nužnosti izvođenja različitih modula za nastavnike različitih vrijednosnih orijentacija i odgojnih pristupa. Trebaju li nastavnici i učitelji uložiti ‘prigovor savjesti’ za izvođenje određenog modula koji osobno smatraju spornim ili se s njim ne slažu? Što to govori o statusu odgojno-obrazovnih radnika? Kakvu poruku navedeno šalje mladim osobama? Uloga roditelja u sustavu odgoja i obrazovanja iznimno je važna, ali nije li smisao javnog školstva susret, sučeljavanje argumenata i dijalog različitih sustava vrijednosti? Usvajanje ovih članaka dodatno će ugroziti profesionalni dignitet odgojno-obrazovnih radnika. Završnica je to, od države desetljećima sustavno vođenog, procesa urušavanja autoriteta odgojiteljica, učiteljica, stručnih suradnika, ravnateljica i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao. Put je to i k potiranju znanstvenog, činjeničnog i argumentiranog iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskog društva. Najgore je što će navedeno biti osnova dodatnih podjela, pa čak i moguće segregacije, mladih osoba na osnovi vjerovanja njihovih roditelja u zemlji koja svakim danom postaje sve više podijeljenom. Predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitog, povezanog i znanstveno utemeljenog javnog sustava odgoja i obrazovanja.	Djelomično prihvaćen	U konačnoj verziji izmjena na temelju javne rasprave proširena su načela odgoja i obrazovanja na slijedeći način: Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
47	Dijana Ivelić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zakon bi obvezno trebao sadržavati zbrinjavanje tehnološkog viška kao i dopunu satnice. Ukoliko se to ne dogodi, bojim se da će ravnatelji dobiti još veću mogućnost zapošljavanja novih djelatnika bez konzultacija s Uredom i Sindikatom.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
48	Školski sindikat PREPOROD	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Članak 27., stavak 7. Predloženi stavak 7. treba brisati. Njime se dijeli odgojna od obrazovne komponente poučavanja što nije u skladu s modernim poimanjem nastave. Smisao školstva trebao bi biti susret različitosti, dijalog različitih sustava vrijednosti, a ne isključivanje jednoga od drugoga. Ovim stavkom ne poštuju se znanstveni dokazi, ugrožava se dignitet i autoritet struke, što roditelji, uz dužno poštovanje, nisu. Sve bi za posljedicu moglo imati nove podjele u ionako podijeljenom društvu, a sve temeljeno na uvjerenjima i ideologiji roditelja. Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40 - satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo iznalazi rješenje kako to izbjeći. Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja. Članak 84. Pedagoške mjere, naročito one najstrože trebaju se prenositi i vrijediti do kraja školovanja. Inače gube smisao i svrhu izricanja. Ovim rješenjem štite se oni učenici od kojih bi trebalo štititi druge učenike i učitelje.	Nije prihvaćen	Nastavno na Vaš komentar "Članak 75., stavak 2. Treba brisati ..." očitujemo se da s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
49	Tihana Modrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonaako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakonaako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona,ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
50	Miroslav Kota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	1. Podržavam članak 2. Prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona vezano za uvođenje podstavka 9. u članak 4. Zakona. Isto je sukladno međunarodnom pravu i rješidbi Ustavnog suda RH. 2. Kako bi se spriječila u praksi moguća manipulacija s pravom roditelja da sudjeluju u odgoju svoje djece predlažem da se članak 11. Prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na članak 27. stavak 7. promjeni i da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. Ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: U država i društvu općenito, što je suvremena povijest pokazala povremeno dolazi do neuravnoteženih ispada u kojima stradavaju prava pojedinaca, a pri tome se redovito pronađu dušebrižnici koji znanstveno opravdavaju ili čak iniciraju takve ispade s pozivom na znanost. Još prije dvadesetak godina u Hrvatskoj većina stanovništva bila je prisiljena trpjeti ideološki teror komunističko ideologiziranih vlasti, a pola stoljeća prije toga i teror fašističke odnosno nacističke ideologizirane vlasti, koje su obje smatrale da imaju monopol na istinu o svemu. Nacisti su djecu htjeli odgojiti kao nadljude („Übermenschen“), nadrasu koja je predodređena da vlada svijetom i to s pozivom ne samo na rasne zakone već i na „znanost“, doduše nacistički obojenu, ali ipak znanost. Socijalističke države s druge strane htjele su izgraditi „socijalističkog novog čovjeka“ slobodnog od dotadašnje etike, na „znanstvenim“ zasadama dijalektičkog materijalizma i marksističkog borbenog ateizma. Oba „znanstvena“ pokušaja završila su s morem krvi. Dolazilo je i do slučajeva u kojima su djeca prijavljivala i bila poticana da prijavljuju nepoćudnu kritiku državne politike, bilo gdje i od bilo koga da je čuju, pa čak i onu kod kuće, školskim i nastavno na to državnim vlastima, zbog čega su roditelji stradavali na različite načine. Naša demokracija trebala bi poštivati pluralno društvo u kojem se poštuje savjest, pravo na slobodno povezivanje građana i javno očitovanje, na svakom mjestu, ne samo ateističkog, agnostičkog već i teističkog i svakog drugog svjetonazora ili uvjerenja. Pitanje stvarne demokratizacije očito je najvažnije pitanje jer ako se ne izgrađuje demokracija i stvarna demokratska svijest koja poštuje dostojanstvo svake ljudske osobe, svake idejne skupnosti uz poštivanje jednakosti svih i svih ljudskih prava, onda hrvatsko društvo puzajući ulazi u novi totalitarizam koji je paradoksalno moguć i u liberalnoj kapitalističkoj demokraciji. Demokratizacija i uvažavanje svih postulata zdrave demokracije temeljni je preduvjet razvitka i boljitka kako europskog tako i hrvatskog društva i svih njegovih pripadnika. Ponavljam da u suvremenoj povijesti sloboda izbora roditelja za odgoj djece nije postojala samo u političkim diktaturama i totalitarističkim državama. Podsjećam da je u pogledu jedne druge zakonske obveze koja je postojala u Republici Hrvatskoj: obveze služenja vojnog roka, po uzoru na strana demokratska dostignuća i to u vrijeme Domovinskog rata bila uvedena alternativa – civilnog služenja vojnog roka po prigovoru savjesti i to iz vjerskih ili moralnih (pacifističkih) razloga što je dopustio čak i Ustav Republike Hrvatske u članku 47. stavku 2. te odnosne odredbe Zakona o obrani. Stoga nema zapreke da se i za odgojne sadržaje koji su formativni, a ne samo informativni, dakle svjetonazorski obojeni, ne bi dopustio prigovor savjesti djeci i roditeljima te onda organizirala i alternativa za njega. Navedeni prijedlog sukladan je Ustavu RH - članku 1. (o demokratskoj državi), članku 14. stavak 1. i 2. o jednakosti građana pred Zakonom, članku 40. o slobodi savjesti i vjeroispovjedi, članku 61. o zaštiti obitelji, članku 62. o zaštiti djece, te članku 63. o pravu i slobodi roditelja da samostalno odluče o odgoju svoje djece; te međunarodnom pravu odnosno međunarodnim multilateralnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica ili članica i to: članka 26. stavak 3. Opće deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda od 10.12.1948. g., članka 9. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4. studenoga 1950. – „Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 6/99 i 8/99), članka 2. Prvog Protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Pariz, 20. ožujka 1952. – „Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 6/99 i 8/99) i članka 14. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta („Narodne novine – Međunarodni ugovori 12/93, 20/97, 4/98 i 13/98). Navedene norme ukratko govore o slobodi misli, savjesti i vjere, slobodi izražavanja vjere ili uvjerenja i obvezi države o poštivanju prava roditelja da osiguraju djeci odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Ukoliko Ministarstvo kao predlagatelj ne bi prihvatilo ovaj prijedlog molim da ne ide ispod razine koji je predviđen dosadašnjim prijedlogom norme čl. 27. (7) sadržane u čl. 11. Prijedloga Zakona jer bi ublažavanje ili razvodnjavanje navedene odredbe ili čak njeno ispuštanje iz teksta prijedloga Zakona predstavljalo popuštanje nametanju određenog ideologiziranog stajališta i predstavljalo povredu članka 94. stavak 1. Obiteljskog zakona koji govori da odgoj djeteta mora biti sukladan njegovoj dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.	Nije prihvaćen	Na temelju javne rasprave dodana su nova načela odgoja i obrazovanja: Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
51	Ivan Carev	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
52	Nikša Radan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
53	Ivan Bašković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, želim Vam dobar dan. Kao Otac troje djece, Vama koji krojite zakone želim jasno reći da svaki odgoj djece kroz sustav (osobito obvezan - putem škole) a da nije u skladu sa uvjerenjima i stavovima roditelja je čin nasilja i princip rada totalitarnog sustava koji nadam se svi želimo izbjeći (jer poznajemo posljedice istog). Zato Vam želim dati nekoliko svojih komentara: Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažem da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažem da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatram da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što sam već istaknuo, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažem da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
54	snježana radić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
55	Iva Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
56	MATEJA JAREŠ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, kao prvostupnica socijalnog rada podržavam prijedlog udruge Pragma za izmjene ovog zakona. Potrebno je vratiti socijalne radnike u škole. Neki od razloga su veće mogućnosti zapošljavanja socijalnih radnika jer s obzirom na širinu i kvalitetu znanja mogu konkurirati za mnoga radnja mjesta koja zakonima nisu omogućena, kao u ovom primjeru u školama (što je u Europi i svijetu odavno uređeno). Socijalni radnici bili bi važan dio stručnog tima škole (koji su ionako s obzirom na broj učenika škola premali), bili bi ti koji bi zajedno s radnim terapeutima radili na integraciji djece s teškoćama u razvoju na redovnom školovanju, djeci često podložnoj diskriminaciji (djeci Romske nacionalne manjine), raditi na osvještavanju različitosti i poštivanju istog među djecom, mogućnosti rada i sa samim roditeljima navedene djece, djece s poremećajima u ponašanju, djece slabijeg imovinskog statusa, bili bi komunikacija CZSS i škole, kao i posrednik između zajednice i škole. Niz je mogućnosti gdje bi socijalni radnici pridonijeli kvalitetnijem radu školstva.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
57	Marko Čupić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
58	Jelena Zubić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, diplomirana sam magistra nutricionizma a na Zavodu za zapošljavanje se vodim kao inženjer prehrambene tehnologije jer moje zanimanje nije uvedeno u sustav Republike Hrvatske. Prema Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu se dipl. ing. prehrambene tehnologije mogu zaposliti kao profesori kemije u osnovnim školama ali se dipl. mag. nutricionizma istovremeno ne mogu zaposliti kao isti bez obzira što na našem Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu svi smjerovi, što uključuje i prehrambene tehnologe i nutricioniste, slušaju identične kolegije kemije s istim brojem sati te čak i zajedno u istim prostorijama i u isto vrijeme. Smatram da bi se ovome zakonu svakako trebali onda uz prehrambene tehnologe uvrstiti i nutricionisti. Također situacija je vrlo slična u pogledu Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu. Predmeti kao što su poznavanje roba i prehrane, kontrola namirnica, mikrobiologija, biokemija, higijena i sanitacija, živežne namirnice animalnog podrijetla, tehnologija mesa, proizvodnja mlijeka, i da ih sad sve ne nabrajam, također su predmeti koje i nutricionisti slušaju na prve 3 godine na preddiplomskom studiju te bi prema tome uz prehrambene tehnologe trebali biti uvršteni u pravilnik.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlog ne uređuje se zakonskim rješenjem.
59	Josipa Pavličević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ovome Zakonu bih svakako dodala reguliranje statusa tajnica i tajnika u školama i to na način da se status tajnika izjednači sa statusom stručnog suradnika. Nadalje, slijedom navedenoga ide automatski i mogućnost napredovanja tajnika u zvanje mentora i savjetnika, kao i porast koeficijenta u skladu s navedenim. Budući je mjesto tajnika, radno mjesto koje je Zakonom predviđeno u svakoj školi, te da je tajnik osoba bez koje škola ne bi mogla funkcionirati, slobodna sam izraziti mišljenje i stavove svih tajnika, koji će se sigurno složiti s ovime. Prema tome, posao tajnika je jako bitan i nužan u svakoj školi, obveze tajnika su iz dana u dan sve veće i opsežnije pa bi bilo logično da se malo poradi i na pravima tajnika. Stoga tražimo izjednačavanja statusa tajnika sa statusom stručnog suradnika, mogućnost napredovanja tajnika te u skladu s time i porast koeficijenta tajnika.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
60	DIJANA ŠUĆUR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U ime članova Aktiva računovođa osnovnih škola grada Splita, iznosimo svoje sugestije i komentare u sklopu savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s ciljem poboljšanja našeg statusa u školstvu. Neshvatljivo je da u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nisu uvrštena radna mjesta voditelja računovodstva, administrativnog radnika/referenta i računovodstvenog radnika/referenta budući su nužna za normalno funkcioniranje obrazovne institucije i da su obuhvaćena Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da na ovome treba inzistirati, prvenstveno kako bismo zaštitili svoja legitimna prava te kako bismo stali na kraj daljnjoj diskriminaciji i nepravednom položaju. Također, zahtjevamo da nam se omogući stručno napredovanje u zvanje mentora, savjetnika i višeg savjetnika kako bi se napokon izjednačili s nastavnim osobljem i stručno-razvojnom službom. Činjenica je kako nijedna školska ustanova ne može funcionirati bez računovodstva čija je uloga iz dana u dan sve veća i važnija. Poslovi koje obavljamo izuzetno su složeni, a odgovornost prevelika. Treba li spominjati kako godišnji odmor ne možemo iskoristiti jer jednostavno nemamo kada. Zimski praznici za nas ne postoje, dapače, to je za nas najstresniji i najzahtjevniji dio godine. Bez pitanja i dodatne edukacije nameću nam se novi poslovi (shema školskog mlijeka i voća, EU projekti, produženi i cjelodnevni boravak, stručno osposobljavanje i dr.) čime smo postali osobe za sve i svašta, ali bez ikakve naknade i priznanja. Sramotno je da pojedine kolege/ice ne mogu, i to već godinama, ostvariti svoja prava zbog Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenicima i namještenicima u javnim službama čime su prisiljeni obavljati posao koji je zakonom predviđen za dvoje djelatnika. Spomenuli smo samo dio onoga što nas muči, nažalost toga ima još. Mišljenja smo kako je krajnje vrijeme da se nešto promijeni te se nadamo da će se naše mišljenje uzeti u obzir.	Primljeno na znanje	Navedeni prijedlozi nisu dio ovih izmjena propisa.
61	Jasmina Matešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
62	Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ovim izmjenama i dopunama ništa značajno se nije promijenilo. Činjenica je da još uvijek nemamo Pravilnike koji prate Zakon, pa dokument smatramo "kozmetičkim" promjenama. Terminološki, kurikulum/plan i program rada...uistinu jedna ista stvar. Neovisno koliko to trenutno bio IN termin smatramo ga nepotrebnim i nije nam jasno što nedostaje pojmu "Nacionalni Obrazovni Standard". Što se Kurikuluma kao dokumenta tiče, a koji je dijelom vezan za ovaj Zakon, barem u ovom treminološkom dijelu, napomena. Ne postoji niti projekt, a kamoli strateški dokument koji se može raditi bez prethodne procjene ljudskih i prostornih kapaciteta određenog sustava. Činjenica da se pokušavaju uvesti međupredmetni sadržaji, u trenutku dok niti postojeće ne možemo izvoditi u jednosmjenskom modulu, uistinu je vrlo upitno. S druge strane, uvođenjem inkluzivnog obrazovanja (mada ga po nama nit nema op.a.) i nastavnici i roditelji i djeca gurnuta su u provaliju. Zbog čega? 1. Manjak stručnog kadra! 2. Manjak prostornog kapaciteta za provedbu aktivnosti potrebnih djeci s teškoćama! 3. Nepostojanje supportivnih mehanizama! (pomoćnici u nastavi; stručni komunikacijski posrednici, etc.) 4. Nepostojanje načina financiranja! 5. Nejasno je tko piše IOOP-e i do kojeg datuma, kao što je jako dobro znano da se roditelji moraju izboriti da ih opće vide! Ovo je samo jedan primjer kako se naprečac donose odluke, koje utječu na živote naših učenika i nastavnika. Kada su sankcije prema sudionicima obrazovnog procesa u pitanju tu su izmjene prilično rigidne, ali i dalje nema prethodnih procjena. Izbaciti ćemo učenika iz škole, ali se nećemo pitati zašto radi nered??? Poslat ćemo profesora na psihofizičku procjenu, a bez supervizije...barem jednom u dvije godine.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
63	Igor Friedrich	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Podržavam prijedloge da se omogući ustavno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece, što je istaknuto u čl. 2 u novom podstavku 9. U skladu s tim pohvaljujem prijedlog o izbornosti tema s naglašenom odgojnom komponentom. Ne vidim zašto bi to stvorilo ikakvu zbrku. Živimo u pluralnom društvu i škola treba ići u korak s tim. Kakvog smisla ima djeci omogućiti građanski odgoj i obrazovanje, koji naglašava prihvaćanje različitosti, ako ga školski sustav nije u stanju u praksi i pokazati? U čl. 2. zato pohvaljujem novi podstavak 9. čl. 4. koji ističe načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." U čl. 5.: predlažem sljedeću promjenu: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." (st. 10. čl. 9.) U čl. 10. predlažem da se svi reformski dokumenti objedine u jedan kako bi se osigurala cjelovitost i izbjeglo preklapanje. U st. 7. čl. 11.: Predlažem da se programi koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju, utvrđuju izbornim sadržajem i provode kroz posebne programe te da učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim sustavom vrijednosti. U čl. 12.: predlažem da se u novom st. 3. čl. 28. nadodaju riječi „ako imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Potpuno podržavam čl. 42, odnosno ugradnju st. 3 u čl. 135. i predlažem da se odredba proširi na sve programe na kojima se temelji odgoj i obrazovanje. U čl. 43. smatram da je potrebno odbaciti predloženu izmjenu u čl. 142. st. 1. podst. 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
64	Tanja Bulić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
65	Vesna Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 2. podstavak 9. podržavam novo načelo da je "promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o "pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece". U čl. 10. predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Time bi se opseg teksta sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. U čl. 11. podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: Međupredmetna i / ili interdisciplinarna tema i/ ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i / ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i / ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. U čl. 12 radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje bi u školama mogle provoditi kojekakve udruge, predlažem da se u dijelu koji govori o Članku 28. i novom stavku 3. nadodaju riječi "pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva". U čl. 42. podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u čl. 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl.27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu "Prijedlog Zakona ..." predlažem da se iza čl. 36. doda čl.36. a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program / aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvđenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnosti donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
66	Davor Denkovski	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu «Rapska» u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanju istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju, rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. Ponekada postoje ozbiljni i opravdani razlozi, i to pedagoške i psihološke prirode, zbog kojih bi roditelji i djeca ranije trebali biti upoznati s tim detaljem, jer kasnije ravnatelj/ica odbija napraviti bilo kakve izmjene s obrazloženjem da je to nemoguće nakon što je popis već napravljen. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. Zakon u članku 100. definira da je jedan od stručnih suradnika i psiholog.
67	Maja Jukić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja predlaže promjenu članka 82. stavka 6. i 7. Zakona kako slijedi: članak 82. stavak 6.mijenja se i glasi: (6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama te u skladu s Pravilnikom o polaganju državne mature. stavak 7. mijenja se i glasi: (7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj te četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja smatra da su ove izmjene važne kako bi se kvalitetnije i stručnije mogla organizirati provedba državne mature. Važnost ovih promjena je tolika jer se radi o promjenama vezanim uz obavljanje državne mature kao jednog od najznačajnjih projekata koji provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Naglašavamo kako iz vlastitog iskustva i prakse uviđamo da je dovoljno da se školsko ispitno povjerenstvo sastoji od ravnatelja i četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Napominjemo kako su takve izmjene i dopune važne zbog usklađivanja odredbi ovog Zakona te Pravilnika o polaganju državne mature. Maja Jukić, Ravnateljica NCVVO-a	Nije prihvaćen	Navedeni članak nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
68	Ana-Marija Bašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
69	Tinka Zemunik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
70	Milica Milardović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
71	Milica Milardović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
72	Ana Hinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U Prijedlogu Zakona Članak 27. Stavak 7 nije jasan. Naime, svi obrazovni sadržaji u odgojno- obrazovnom procesu su istovremeno i odgojni, a moraju se temeljiti na znanstvenim spoznajama. Promjenom članka 73. Zakona, u stavku 1. i 2. se propisuje da se, osim na kraju nastavne godine, zaključna ocjena iz nastavnog predmeta utvrđuje i na kraju prvoga polugodišta. Prvo obrazovno razdoblje znatno je kraće od drugoga Odlukom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola. Ocjene u elementima ocjenjivanja, uz pripadajuće bilješke o ocjenjivanju, za učenika i roditelje su adekvatna informacija o savladavanju ishoda učenja učenika, temeljitija od zaključne ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja, osim ako se ne namjerava ukinuti postojanje e- dnevnika i uvesti neko alternativno vođenje bilješki učeničkih postignuća. U Prijedlogu Zakona ne nalazi se prijedlog izmjena i dopuna zakona koje je izradila Radna skupina pa predlažem kako slijedi: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Nakon analize javne rasprave prijedlog odustalo se od prijedloga zaključivanja ocjena na polugodištu. Vezano uz zapošljavanje, djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
73	Sandra Majsec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem promjenu u čl.11.st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama te da glasi ovako: Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
74	Josip Burušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prof. dr. sc. Josip Burušić, istraživač obrazovanja, Zagreb Poštovani, Iznosim svoje prijedloge vezano uz „PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI“. Predlažem da se promijeni Članak 10. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim se mijenja Članak 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te da usvajanjem glasi: TEKST PRIJEDLOGA: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju Ustava Republike Hrvatske, državnog pedagoškog standarda, okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnog kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, školskog kurikuluma i nastavnih planova i programa, te odgovarajućih odredbi ovog Zakona.“. (2) Državnim pedagoškim standardima utvrđuje se broj, veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, školskih kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. (3) Okvir nacionalnog kurikuluma je nacionalni krovni kurikularni dokument koji određuje razine, elemente, opće ciljeve i sadržaje te međusobne odnose kurikularnog sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. (4) Nacionalni kurikulum sadrži kurikulume za pojedine razine, elemente i vrste odgoja i obrazovanja. (5) Nacionalnim kurikulum utvrđuju se vrijednosti, načela, odgojno-obrazovni ciljeve, ciljevi učenja i poučavanja, očekivani ishodi učenja i poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, pristupi i načini vrednovanja procesa i ishoda kako unutar tako i na svim razinama i elementima predviđenim okvirom nacionalnog kurikuluma kao i pristupi osiguranju i praćenju kvalitete ukupnog obrazovnog sustava kao i njegovog pojedinih sastavnica u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. (6) Nacionalnim kurikulum određuje se odgoj i obrazovanje u školama koje izvode redoviti program, program na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za posebne skupine učenika u dijelu koji se odnosi na zajednički dio odgoja i obrazovanja za sve škole i učenike. (7) Nacionalnim kurikulom propisuju se načela, standardni, postupci osiguranja kvalitete kao i okvirni očekivanih ishodi kojima moraju udovoljiti alternativni, međunarodni, sportski, umjetnički, tehnički, dodatni i drugi slični programi koje je moguće izvodi u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja. Sadržaj, uvjete i načine provjeravanja zahtjeva koji se nacionalnim kurikulom postavljaju pred takve programe propisuje ministar pravilnikom i drugim odlukama. (8) Državni pedagoški standard i okvir nacionalnog kurikuluma donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz pribavljeno pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. (9) Nacionalni kurikulum donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra i uz pribavljeno pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. (10) Nastavni plan i program te druge pravilnike i odluke povezane s državnim pedagoškim standardom, okvirom nacionalnog kurikuluma i nacionalnim kurikulom donosi ministar uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje u dijelu koji se odnosi na njegovu nadležnost. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA VEZANOG UZ POTREBU IZMIJENE PRIJEDLOGA PROMJENA POSTOJEĆEG ČLANKA 26 ZAKONA: Mišljenja sam da bi se usvajanjem u postojećem obliku prijedlog koji je izložen u članku 10. ovog prijedloga Izmjena i dopuna postojećeg Zakon o odgoju u obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navedeni Zakon (inače prilično konfuzan i zakrpan te već „zreo“ za jedan potpuno novi zakonski prijedlog) učinio prilično kaotičnim, neodređenim i da bi unio prilično problema u funkcioniranje dijela obrazovnog sustava, tj osnovnih i srednjih škola. Prijedlogom u izvornom obliku kako ga je na javnu raspravu/savjetovanje dao predlagatelje, se propisuje da nacionalni kurikulum kao opći pojam u ustrojavanju i funkcioniranju obrazovnog sustava se mora baš zvati na određeni način, da mora imati točno određene sadržaje, štoviše da se ti sadržaji moraju baš zvati na određeni način, te pored toga zakonski bi se propisalo da uz predmetne sadržaje moraju biti i međupredmetni sadržaji, da moraju postojati interdisciplinarne teme, da moraju postojati interdisciplinarni moduli i slično. U kombinaciji s drugim prijedlozima iznesenim u ovom Prijedlogu koji je predmet javnog savjetovanja, time se ne ostvaruje svrha koju jedan Zakon treba imati. Naime, zakonski je potrebno u ovom kontekstu propisati elemente, funkciju, mjesto i ulogu koji pojedini sastavni dijelovi obrazovnog sustava mogu i trebaju imati, a ne nužno i kako se oni konkretno, tehničkim imenom, zovu, ili još gore kako su u tehničkom smislu izvedeni. U ovom slučaju, ne samo da je predloženo što je uloga, na primjer, nacionalnog kurikuluma, nego je već u znatnoj mjeri pokušano odrediti od čega se on tehnički mora sastojati, te je, recimo na, vrlo preciznoj razini, već zakonski određeno da taj kurikulum mora imati određene sadržaje. To se sve predlaže u situaciji kada se niti znaju sadržaji, niti su usvojeni sadržaji, te se u budućnosti ne omogućava bilo kakvo propitkivanje tih sadržaja i/ili njihove organizacije i izvedbe. Ne postoji niti mogućnosti bilo kakve buduće promjene. Mišljenja sam da se prijedlogom koji iznosim, u dovoljnoj mjeri iznosi na koji se način osmišljava i ostvaruje odgoj i obrazovanje, bez zadiranja u konkretna, prije svega, tehnička rješenja koja trebaju biti rezultate struke, spoznaja obrazovne znanosti i najboljih obrazovnih iskustava. Drugo, prijedlogom koji iznosim, mislim da se rješava prilična konceptualna konfuzija koja već vlada u postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, primarno vezana uz uloge nastavnog plana i programa te kurikuluma na drugoj strani, zatim vezana uz nužnost postojanja jednog obrazovnog sustava s zajedničkim programom. Prijedlogom koji iznosim se jasno određuje da postoji nacionalni kurikulum koji izvode sve škole koje se nalaze u sustavu javnog odgoja i obrazovanja, koji može poprimiti forme u slučaju nacionalnog kurikuluma za školovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ili u obliku posebnih programa za posebne skupine učenika. Iznesenim prijedlogom se jasno odvaja postojanje nacionalnog (zajedničkog) kurikuluma kao obilježja društva i države u kojoj živimo, od drugih oblika kurikuluma, koji su odraz specifičnosti i diferenciranosti potreba. U prijedlogu ovih izmjena kako ih je osmislio predlagatelj, u javnu raspravu su ponuđeni prijedlozi gdje je unesena prilična konceptualna konfuzija, gdje se i alternativni i eksperimentalni i svi drugi mogući oblici programa stavljaju u istu razinu. Mišljenja sam da se ovim prijedlogom koji iznosim, gdje se u istom članku zakona navode svi potrebni okviri (državni pedagoški standard, okvir nacionalnog kurikuluma, nacionalni kurikulum, nastavni plan i program, školski kurikulum) jasno i nedvosmisleno normira na koji način je organizira sustav odgoja i obrazovanja koji se tiče zajedničkog dijela. Uz to, mislim da postojeća stvarnost u Republici Hrvatskoj zahtijeva da se u ovom članku jasno naglasi kako se odgoj i obrazovanje primarno organizira i izvodi i shodno Ustavu Republike Hrvatske, kao skupu vrijednosti, normi i očekivanja koje određuju način života u našoj zemlji, i kao skupu zahtjeva koje treba uvažavati, poštovati, cijeniti te promicati svaki pojedinac, kao i sve institucije ove zemlje. Odgoj i obrazovanje jesu upravo nezaobilazni prostor u kojem je to potrebno naglašavati. Na kraju, iznesenim prijedlogom, se na tragu komparativnih iskustava predlaže kako je potrebno urediti sustav donošenja odluka o pojedinim važnim obrazovnim dokumentima. Gdje je jasno vidljiva kakva je uloga Sabora, Vlade, Ministarstva. U prijedlogu koji iznosim je jasno naglašena uloga Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, koja je prilično ignorirana u tekstu predlagatelja. Držim to značajnim propustom, kojim se ne uvažava postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji jasno propisuje mjesto i ulogu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, bez čijeg mišljenja nije moguće donijeti većinu potrebnih dokumenata. ****************** Predlažem da se Članak 23 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI“ koji se odnosi na izmijene Članak 84. Zakona promijeni i da glasi : „(1) Uvjeti, način i postupak izricanja pedagoških mjera kao i pohvaljivanja odnosno nagrađivanja učenika bit će propisani posebnim pravilnikom koji donosi ministar te statutom škole.“ OBRAZLOŽENJE: U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske postoji još uvijek snažno prisutna svijest o pristupu „kažnjavanju“ koja svoje ishodiše i tradiciju ima u socijalističkom odgajanju djece i mladeži, i mogućnostima izgradnje i formiranja „primjerenih pojedinaca“. Takva praksa i iskustva nisu prisutna u obrazovnim sustavima razvijenih zemalja i zapadnog svijeta kojemu pripadamo. Stoga mislim da je odlična prilika da se to ukloni iz Zakona, te da se dobro promisli, i na tragu obrazovne znanosti, psihologije i pedagogije pristupi ovim pitanjima u formi i obliku jednog pravilnika. ***************** Predlažem da se Članak 43 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI“ koji se odnosi na izmijene Članak 142. Zakona povuče i izbriše. OBRAZLOŽENJE: Usvajanjem ovog prijedloga mišljenja sam da bi nastale, u ovom trenutku gledano, nesagledive potencijalne štete po državni proračun Republike Hrvatske, gdje bi se stvarali i fakturirali troškovi na razini pojedinih lokalnih konstelacija odnosa, snaga, potreba i želja, a račune bi plaćali svi građani Republike Hrvatske.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na prijedlogu, ali nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ostale su primjedbe primljene na znanje.
75	Katica Kristić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nadam se da ste svjesni velike odgovornosti koju imate za sudbinu naše djece, svoje djece i budućnost i opstanak društva u cjelini. Svaka promjena u sustavu obrazovanja koja umanjuje ulogu i značaj obitelji pridonosi urušavanja društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
76	Dunja Vojnović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
77	ELA KOVAČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	UDRUGA TAJNIKA I RAČUNOVOĐA U ŠKOLSTVU OBALA BANA BERISLAVIĆA 16, 21220 TROGIR Trogir, 1. 12. 2017. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Uprava za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 10000 Zagreb Predmet: Prijedlog Udruge tajnika i računovođa u školstvu Prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Poštovani, Udruga tajnika i računovođa u školstvu obavijestila je sve škole kako je u periodu od 3. 11. do 3. 12. 2017. otvoreno Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te zamolila kolege i kolegice tajnike i računovođe da se uključe i svojim prijedlogom pokrenu lavinu našeg dugogodišnjeg nezadovoljstva statusom tajnika i računovođa u školstvu. Ovim putem javno zahvaljujem svim kolegama i kolegicama koji su se Udruzi javili sa svojim prijedlozima, kao i svima koji su javno dali prijedloge. Sve prijedloge Udruga podržava. Čitajući sve objavljene prijedloge, mogu pohvaliti doprinos svih tajnika i računovođa koji su svojim komentarima ostavili trag u sustavu koji već godinama ignorira, degradira i ponižava postojanje tajnika i računovođa u školstvu. Do kada će biti tako? Ostaje nam nadati se da će se napokon dugogodišnja nepravda, koja se vuče još od razdoblja ministrice Vokić, biti ispravljena jer još uvijek čekamo vračanje digniteta tajnika i računovođa u školstvu. O statusu tajnika i računovođa u školstvu već smo dosta govorili i sada je vrijeme da svi konkretno i djelujemo. Potrebno je što hitnije regulirati stvarno stanje na terenu, a to je da škola ima tajnika i voditelja računovodstva. Radno mjesto tajnika jest, ali radno mjesto voditelja računovodstva nije zakonski regulirano tako da na radnom mjestu trenutno može raditi skoro pa bilo tko s bilo kojom stručnom spremom. Stoga, zakonski treba regulirati sljedeće: 1.) Svaka škola treba imati voditelja računovodstva s odgovarajućom propisanom stručnom spremom. 2.) Treba omogućiti napredovanje tajnika i voditelja računovodstva u zvanja mentora i savjetnika. 3.) Status tajnika i voditelja računovodstva treba izjednačiti sa statusom stručnog suradnika. 4.) Treba omogućiti stručno usavršavanje tajnika i voditelja računovodstva. Obrazloženje: Potrebno je omogućiti napredovanje na radnom mjestu tajnika i voditelja računovodstva. U nastavku predlažem sljedeće izmjene i dopune Zakona: Iza članka 102. dodaje se novi članak 102. a koji glasi: Školska ustanova ima voditelja računovodstva, a djelokrug rada voditelja računovodstva propisuje ministar. Članak 103. mijenja se i glasi: Administrativno-računovodstvene, tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar. Članku 105. dodaje se novi stavak koji glasi: (17) Poslove voditelja računovodstva može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij ekonomske struke ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke b) preddiplomski stručni studij ekonomske struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka. Članku 156. dodaje se novi stavak koji glasi: (2) Voditelj računovodstva školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Obrazloženje: Voditelj računovodstva u školskim ustanovama ustrojava vođenje računovodstvenih evidencija preko kojih se bilježi i prati kretanje imovine i poslovanja u školskim ustanovama, i u pravilu, kao jedina kompetentna osoba u školskoj ustanovi za područje računovodstvenog i financijskog poslovanja, donosi samostalno odluke o financijskom poslovanju školske ustanove. Planira financijsko poslovanje kroz financijske planove, prati i kontrolira financijsko poslovanje, obračunava i isplaćuje plaće i druge naknade. Osnova za njihov rad jesu Zakon o proračunu, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu te Pravilnik o financijskom izvještavanju. Voditelj računovodstva mora pratiti i primjenjivati i druge zakonske i ine propise (Zakon o radu, kolektivne ugovore, porezne propise i dr.) koji se odnose na računovodstveno poslovanje. Voditelj računovodstva organizira rad na izvješćima, objedinjuje poslove i izrađuje konačan oblik izvješća. S obzirom na to da ima stalan uvid u stanje imovine i poslovanje školskih ustanova u kojima rade, usko surađuje s ravnateljem i školskim odborom te se često nalazi u ulozi savjetodavaca. Zbog potrebe usklađivanja velikoga broja podataka, raznovrsnosti i brojnosti poslova te potrebe da sve bude obavljeno na vrijeme te zbog odgovornosti za točnost iskazivanja stanja imovine i poslovanja, voditelj računovodstva je povremeno izložen znatnijim psihičkim pritiscima. Iz navedenog, smatram da voditelj računovodstva treba uči u Zakon te da je potrebno propisati vrstu i razinu obrazovanja za obavljanje odgovornih i složenih računovodstveno-financijskih poslova. Članak 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. (3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža . U članku 100. stavcima 1. – 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je koji su odgojno-obrazovni radnici. Prijedlog izmjene članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, mijenja se i glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu (st.1). (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Člankom 99. stavkom 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da su radnici školskih ustanove osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove u školi rade tajnici i voditelji računovodstva, računovodstveni ili administrativni referenti, kuharice, spremačice, domari, kućni majstori i dr.). Sadašnji članak 112. Zakona u ovakvom obliku je diskriminirajući u odnosu na druge osobe koje rade u školskoj ustanovi, sukladno Ustavu RH i Zakonu o diskriminaciji. Ustavom RH utvrđeno je da svatko ima pravo na rad i slobodu rada (čl. 54.), a poseban zakon ga stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge osobe u istoj ustanovi i kod istog poslodavca. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije ostali radnici škole koji ne sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu su stavljeni u nepovoljniji položaj od drugih osoba te se radi o izravnoj diskriminaciji. Svi zaposleni u školskoj ustanovi moraju biti u ravnopravnom položaju kod prestanka radnog odnosa, nema privilegija. U Članak 27. Nacrta - članak 99. a komentar: osobi koja radi na projektu EU treba omogućiti isplatu u smislu prekovremenih sati jer zapošljavanje novih ljudi i dioba postojećih zaduženja je besmislena, a dobro znamo da će u to viti uključeni i tajnici i računovođe za koje se sigurno neće odobriti adekvatne zamjene. Predlažemo da se u članku 115. Zakona doda obveza stručnog usavršavanja za tajnike škola i voditelje računovodstva te da se stručni skupovi tajnika i voditelja računovodstva uvrste u katalog Agencije za odgoj i obrazovanje kao što je to bila praksa i onda kada se Udruga tajnika i računovođa u školstvu (UTIRUŠ) izborila za taj status na samom početku postojanja Udruge. Obrazloženje: Obim posla tajnika i voditelja računovodstva ne možemo smanjiti, a to nam nije ni cilj, već želimo da netko konačno prizna koliko je odgovoran i osjetljiv posao tog radnog mjesta. O obimu i vrsti poslova koje obavljaju tajnik i voditelj računovodstva upoznati su svi ravnatelji i mjerodavni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te nije teško dokazati o kakvoj vrsti, količini i naporu se radi. Tajnici i voditelji računovodstva su uistinu prvi savjetnici svakog ravnatelja, a pogotovo novog ravnatelja koji se nalazi u prvom mandatu. Krajnje je vrijeme da se učini nešto više od samog govora kako je svima jasno što i koliko radimo, a da su nam koeficijenti i nakon 20 godina rada manji od nastavnika s položenim stručnim ispitom nakon prve godine rada. To je sramotno. Obveze koje imamo bi trebale biti nagrađene upravo pravima koje svih ovih godina nemamo. Plaća je vrijednost našeg rada, a naša vrijednost je niža od rada nastavnika početnika. Vrijeme je da se krene dalje u izjednačavanju naših prava i omogućavanju jednakih uvjeta rada te je potrebno što hitnije izjednačavanje statusa tajnika škole i voditelja računovodstva sa statusom stručnih suradnika. Zbog sve više obveza koje imaju tajnici škola i sve veće odgovornosti (uz ravnatelja, u školi obavljamo najodgovornije poslove) smatramo da je vrijeme da se prekine s marginalizacijom radnog mjesta tajnika škole i konačno uredi njegovo izjednačavanje sa stručnim suradnicima. Predlažemo: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, tajnici,voditelji računovodstva i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici,tajnici i voditelji računovodstva i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti tako da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese tajnik škole i voditelj računovodstva. Obrazloženje: Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek onda kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije, vidljivo je da su tajnici ministarstava / sudova / agencija / fondova / vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja. Ako se vratimo na mogućnost financiranja koeficijenata tajnika i voditelja računovodstva dajem ujedno i rješenje. Potrebno je normirati rad, normirati posao koji se radi za novac, a novac je vrijeme. Postavljam pitanje: Čije vrijeme? U školstvu postoji popularni naziv: nastavno i nenastavno osoblje. Mi spadamo opet u onu nepovoljnu kategoriju. Kategoriju koja radi 8 sati i ima mogućnost korištenja 30 minuta dnevne stanke, što nastavno osoblje nema. Kada ovo pišem, ne pišem da bi se izrugala ili da bih nastavno osoblje označila kao nešto negativno. Ne. Upravo suprotno – govorim o jednakim uvjetima rada koje nema nenastavno osoblje u odnosu na nastavno. Sada će netko reći da nenastavno osoblje može koristiti godišnji odmor kada želi, a nastavno može samo u vrijeme nenastavnih dana. Ja bih, da se mene pita, svakom nastavniku dala beneficirani radni staž jer zaista je teško raditi u današnjim vremenima na radnom mjestu nastavnika. Ovdje se ne govori o NAMA ili o NJIMA. OVDJE SE RADI O SUSTAVU KOJI REGULIRA ISTA PRAVA NA DRUGAČIJI NAČIN. Mislim da bi se napokon trebao početi plaćati RAD, a kada mislim na RAD - tada mislim na STVARNI RAD. To je ono što pišemo u Evidenciji radnog vremena. Zato se pitam i čemu služi ta Evidencija radnog vremena. Služi prikrivanju NERADA i to NERADA koji se plaća kao rad pod okriljem svih sindikata. Primjerice, plaćamo rad od 40 sati tjedno - puno radno vrijeme, kojeg evidentiramo nastavnom i nenastavnom osoblju na drugačije načine kao rad u školi i rad kod kuće. Zatim se ispostavi da nenastavno osoblje ima mogućnost korištenja dnevne stanke od 30 minuta, što nastavno osoblje NEMA, pa se dodaje 11 dana godišnje kao slobodni dani koji se koriste za vrijeme nenastavnih dana. Zar to nije nečiji novac? To je možda upravo novac tajnika i računovođa. Država bi trebala vidjeti gdje novac curi te ga usmjeriti u pravom smjeru. Status tajnika i računovođa u školi trebalo bi možda zakonski definirati kao stručne suradnike pravne i financijske struke, a ne ih kao sada strpati u administrativno-tehničko osoblje. Tajnik škole i voditelj računovodstva su radna mjesta koje su zahtjevna i nose sa sobom veliku odgovornost (nismo mi nikakvi administratori) nego u školi jedine stručne osobe iz područja prva i financija. Smatram da bi se ovakvom odredbom u Zakonu mogle izboriti i za financijski status (plaću) koji je, u odnosu na ostale tajnike javnih ustanova i voditelje računovodstva, sramotan. Na kraju, nitko ne zna što točno ulazi u opis posla tajnika škole i voditelja računovodstva za koji primamo plaću. Mišljenje je da svi poslovi ulaze u tu našu plaću. Primjera radi, stvari koje bi se inače dodatno platile npr. nastavnom osoblju (dodatni obračuni, dodatni projekti, sufinanciranja programa, EU projekti i slično) voditeljima računovodstva i tajnicima nisu dodatno plaćeni, iako upravo mi pratimo izvršenje plana, ulazne račune i naplatu, šaljemo zahtjeve institucijama, radimo obračune, sklapamo ugovore, prijavljujemo mirovinskom, pišemo izvještaje i, naravno, sve to dovodimo papirnato do samog kraja. Ne moramo uzimati za primjer samo nastavno osoblje (iako su nam oni najbliži), već i za određene poslove (arhiva, osnovna sredstva) ustanova može platiti vanjsku uslugu, ali kada istu odrađujemo mi, podrazumijeva se da je u opisu našega posla. Dakle, do koje granice voditelj računovodstva, tajnik i administrator moraju prihvaćati kao svoju radnu obvezu svaki nalog koji dođe od ravnatelja neke institucije s kojom nije sklopio ugovor o radu, Sindikalnog povjerenika ili bilo kojeg zaposlenika? (Npr. prikupljanje dokumentacije i izrada improviziranih obračuna plaće zaposlenika za potrebe privatne tužbe i slično). Zaključak: U gore navedenom, vidljivo je kako je posao tajnika i voditelja računovodstva uistinu jedan kompleksan posao pun stresa jer se sve mora izvršiti u zadanom roku bez obzira bili mi na bolovanju, godišnjem ili plaćenom dopustu. Posao uvijek moramo završiti u roku. S poštovanjem, Predsjednica UTIRUŠ-a Ela Kovačić,dipl.iur.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
78	Borjan Komarica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ČLANAK 11 (u kojem se mijenja stari Članak 27, stavak 7) (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ovaj cijeli članak se mora izbrisati ili preformulirati. Pa naravno da škola, kao i roditelji, ima konstantno „uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora“. Izlaganje djetetovog ili bilo čijeg uma bilo kakvim novim informacijama utječe na njegovu osobnu izgradnju, uvjerenja, vrijednosti i stavova. Morate biti notorni idiot pa da tvrdite da ne mijenjate svoja uvjerenja, vrijednosti i stavove (jednom rječju ponašanje) s uplivom novih informacija. Naravno da ima i takvih ljudi koji ne žele znati ni čuti ništa novo u odnosu na ono što dosad „znaju“, ali imamo li pravo – kao moderna država i društvo – i djeci takvih roditelja uskratiti pravo na informaciju? Ukratko, ovim se člankom želi omogućiti roditeljima da njihova djeca ostanu zatucani primitivci kao što su i sami roditelji.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
79	SLAVKO PERAČKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U cijelosti podržavam promjene koje predlaže udruga Vigilare i tražim da se u izmjene unese slijedeće: ) Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
80	Darko Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10.ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Kako u javnoj raspravi NIJE prijedlog izmjena i dopuna zakona koje je izradila Radna skupina u kojoj je radila i predsjednica sindikata Šprem bilo bio dobro da se i to uključi…	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
81	Sandra Đapić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu.(7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka.(8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom.(9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima.(10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos.(11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad.(13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom.(14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.(15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.Članak 114. dopunjuje se i glasi:(1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona.Članak 151. dopunjuje se i glasi:Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonaako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakonaako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona,ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
82	Rajka Šore	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
83	Udruga U ime obitelji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	3. Smatramo kako je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili podzakonskim aktom neophodno jasno definirati kriterije, uvjete i procedeuru ostvarivanja suradnje organizacija civilnog društva i škola, kao što je bilo predviđeno Prethodnim procjenama kao područje koje je potrebno urediti izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204): -izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost, za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskog propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti, Ukoliko se ne propišu jasni kriteriji suradnje organizacija civilnog društva i škola te obaveze ravnatelja, tijela škole, roditelja, organizacija civilnog društva, Ministarstva obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje te ukoliko se ne definiraju kriteriji i procedura osvarivanja te suradnje, otvara se mogućnost zloporabe škola. Ne smije se dopustiti da različite organizacije izlažu djeci sadržaje bez da su zadovoljile kriterije i prošle propisanu provjeru i proceduru.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
84	Udruga U ime obitelji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	2. Kada je riječ o različitim modelima odgojno-obrazovnog pristupa, U ime obitelji smatra kako je krajnje vrijeme da Hrvatska, poput drugih zemalja Europske unije, ostvari obrazovni pluralizam u smislu da omogući da roditelji koji žele i mogu realiziraju obrazovanje svoje djece kod kuće i na daljinu, kao što je to bilo predloženo u Prethodnoj procjeni za Zakon o izmenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2016.: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204. Model školovanja kod kuće koji se primjenjuje u Sloveniji, a preuzet je iz Danske, prilično je jednostavan, kvalitetan te ne zahtijeva prevelike promjene i prilagodbe. Slovenija je cijelo pitanje obrazovanja kod kuće/na daljinu riješila kroz samo pet članaka zakona još 1996., dakle prije više od 20 godina. Ukratko, ovaj model funkcionira tako da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima, a školski sustav zadržava nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. Omogućivanjem obrazovanja kod kuće/na daljinu izašlo bi se u susret i učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. U nastavku donosimo prijevod članaka 88.-92. slovenskog Zakona o osnovnoj školi iz 1996. kao primjer modela obrazovanja kod kuće: https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs/vsebina?urlid=199612&stevilka=570 VII. OBRAZOVANJE KOD KUĆE Članak 88 (pravo na obrazovanje kod kuće) Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Članak 89 (ostvarivanje prava na obrazovanje kod kuće) Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o učenju obrazovanja kod kuće. Članak 90 (testiranje znanja) Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći barem ekvivalentni obrazovni standard koji zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći test znanja na temelju kojeg se utvrđuje postignuti standard znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignuti standard znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće putem školovanih obrazovnih programa ili posebnog obrazovnog programa utvrđuju se provjere na temelju kojih se utvrđuje postignuti standard znanja. U prva tri razreda provjerava se poznavanje materinjeg jezika i matematike. Od 4. do 6. razreda provjerava se poznavanje materinskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 7. do 9. razreda provjerit će se poznavanje predmeta iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona. Ako učenik ne dostigne standard znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 91 (provjera na kraju razdoblja) Za provjeru znanja na kraju razdoblja primjenjuje se odredba članka 64. ovoga Zakona. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualiziranim programima obrazovanja i prema posebnom programu obrazovanja primjenjuju se odredbe članka 67. ovoga Zakona za provjeru znanja na kraju razdoblja. Članak 92 (svjedodžba o odgoju i obrazovanju) Osnovna škola na koju je upisana učenik izdaje studentu svjedodžbu o odgoju i obrazovanju. Svjedodžba je javni dokument. Pri izdavanju svjedodžbe o odgoju i boravku u kući primjenjuju se odredbe članaka 83. do 87. ovoga Zakona. Za izdavanje svjedodžbi primjenjuju se odredbe članka 82. stavka 2. ovoga Zakona i članka 84. stavaka 3. i 4. ovoga stavka za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualnim obrazovnim programima ili programom posebne izobrazbe.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
85	Udruga U ime obitelji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba omogućiti da roditelji u startu mogu izabrati između više programa koji imaju “istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja” (čl. 27. Prijedloga Zakona), ukoliko se takvi programi provode u školama (poput zdravstvenog i građanskog odgoja), sukladno odredbi Ustava iz čl. 64. prema kojoj roditelji “imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece”. Ta ustavna odredba znači da roditelji imaju slobodu odlučiti kakvu vrstu odgojnog sadržaja i pristupa žele da njihova djeca primaju u sklopu formalnog obrazovanja, odnosno da odluče: o vrsti odgojno-obrazovne ustanove (npr. vjerska škola, montessori škola, jednospolna škola, državna škola, itd.) koju će njihovo dijete pohađati, o načinu ostvarivanja obrazovanja njihovog djeteta: u školi, kod kuće, na daljinu o tome koji će od više ponuđenih programa ili sadrža s istaknutom odgojnom dimenzijom njihovo dijete pohađati u državnoj školi, ukoliko se provode Prema sadašnjem Zakonu roditeljima se daje mogućnost izbora između više vrsta škola u koje mogu upisati svoju djecu, no ako izaberu državnu školu, prijedlog izmjena Zakona im ne pruža mogućnost izbora između više ponuđenih programa s istakuntom odgojnom dimenzijom, ukoliko se takav provodi, već im je samo ponuđeno da prihvate ili ne prihvate jedan program koji država propisuje, čime se ne omogućue stvarna sloboda odlučivanja roditelja o odgoju djece, zajamčena člankom 64. Ustava RH Udruga U ime obitelji smatra da roditelji trebaju imati jednaku i stvarnu mogućnost izbora više odgojnih sadržaja i pristupa koji njihova djeca primaju kod provođenja odgojnih programa u državnim školama, poput građanskog i zdravstvenog odgoja, kao što imaju i kod izbora vrste školske ustanove u koju će upisati svoje dijete. Smatramo da je u Hrvatskoj potrebno omogućiti pluralnost odgojno-obrazovnih modela i sadržaja, što će doprinijeti rezultatima koje učenici ostvaruju tijekom obrazovanja, odnosu roditelja i škole te cijelom odgojno-obrazovnom sustavu. Osim toga, kada je riječ o programima s istaknutom odgojnom dimenzijom koji se provode u državnim školama, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi bi trebao propisivati odgojne i znanstvene kriterije koje bi određeni odgojni program trebao zadovoljiti za provođenje u školi te odrediti razloge i potrebe koji trebaju postojati da opravdaju uvođenje novog predmeta/programa u škole i time dodatno opterećivanje učenika, nastavnika i cijelog sustava. Na taj način bi se osiguralo da se odgojno-obrazovni sustav ne koristi za nametanje ideoloških i neznanstvenih stavova i vrijednosti djeci, kao što je to bio slučaj kod zdravstvenog odgoja ministra Jovanovića te da se novi sadržaji ideološki i proizvoljno ne unose u sustav.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
86	Branka Martinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem sljedeće izmjene/dopune Zakona: a) Školovanje kod kuće Potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. S poštovanjem, Branka Martinović	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
87	Lezbijska grupa Kontra	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo da se članak 2. te stavak 7. članka 11. Prijedloga brišu jer nisu u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
88	Kristijan Bobaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, ovim putem želim prvo pomoći našoj djeci da izrastu u mudre, zrele i radosne osobe. Naravno da je za to potreban odgoj i to ne bilo kakav program odgoja, neka pusta pravila koja živ čovjek ne može implementirati u svoje postojanje. Odgoj je zahtjevan posao i traži prvo od odgajatelja da je odgojen a zatim da odgojenici od njega prime ispravan model. Ako nema primjera, nema ni autentičnog odgoja. Zato u Članku 2. a. podrzavam odredbu o ugrađivanju odgoja u postojeći sustav obrazovanja. Sukladno tomu iz Članka 2. b. podrzavam stavku da svaki odgovorni i prosvijetljeni roditelj itekako ima temeljno, prirođeno pravo da sudjeluje i odlučuje kako će usmjeriti povjereno mu dijete. Djeca su stvorena iz ljubavi, zato smo im i dužni pružiti i pokazati svoju skrb i brigu i nježnost. Roditelji su prvi najprirodniji odgajatelji svojoj djeci stoga imaju pravo svoje dijete podizati u onom uvjerenju koje je ispravno i zdravo u svim aspektima osobnosti. Treba sagledati sve dimenzije čovjeka. U članku 10. a. predlažem da se napuste komplicirane strukture kurikulskih dokumenata te se objelodane svi reformski dokumenti u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tako bi se osigurala „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. U Članku 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Za Članak 11. b . Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva i da se temelji na zdravom razumu 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donose RODITELJI Ovim putem zahvaljujem na mogućnosti sudjelovanja. Do sljedeće prilike...	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
89	Marija Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Marija Buklijaš	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
90	Mara Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Mara Mušterić	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
91	Crkva cjelovitog evandelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Školovanje kod kuće i školovanje na daljinu Članak 1. Predlaže se izmjena stavka 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama, kao i školovanje kod kuće, odnosno školovanje na daljinu. Članak 2. Prijedlog je da se doda stavak 4. Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja mogu obavljati i roditelji kroz školovanje kod kuće ili obrazovanjem na daljinu, pod uvjetima iz ovog Zakon. Članak 12. Prijedlog dopune članka 12. tako da se dodaju stavci (5) i (6) (5) Roditelji imaju pravo organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece kod kuće.“ (6) Roditelj može organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece na način da se dijete obrazuje na daljinu. Predlaže se dodavanje posebnog članka kojim bi se reguliralo školovanje kod kuće Članak (1) Roditelji koji odaberu provoditi osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, dužni su pisanim putem najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine obavijestiti školu s upisnog područja prebivališta djeteta o namjeri školovanja djeteta kod kuće, odnosno o namjeri školovanja djeteta na daljinu. (2) Obavijest iz stavka 1. treba sadržavati: ime i prezime djeteta, nastavni plan i program ili kurikulum po kojem će dijete pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, adresu gdje će se obrazovanje realizirati, ime i prezime i razinu obrazovanja osobe ili osoba koja(e) će ga podučavati. (3) Osnovna škola kojoj je podnesena obavijest iz stavka 2. ovog članka vodit će dokumentaciju o djetetu koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće. Članak (1) Roditelji imaju mogućnost odabrati hoće li školovanje kod kuće biti provedeno sukladno nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje ili će se učenik školovati kod kuće ili na daljinu prema planu i programu škola i učilišta koji pružaju mogućnost osnovnog školovanja na daljinu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu. (2) Roditelji mogu upisati dijete i u: a. školu u drugoj zemlji članici EU b. školu koja posjeduje akreditaciju međunarodnog bakalaureata (MB) iz Ženeve c. Međunarodnu školu čijim završetkom se stječe svjedodžba koja je jednakovrijedna svjedodžbi u Republici Hrvatskoj, a o čemu mišljenje daje agencija nadležna za odgoj i obrazovanje. Članak (1) U slučaju kada se dijete pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje usvojenost odgojno-obrazovnih postignuća provjeravaju roditelji tijekom školske godine u savjetovanju sa školom, a na kraju prvog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine škola s upisnog područja. (2) Provjeru iz stavka 1. ovog članka osnovna škola provodi u: a. U prva dva razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika. b. Od trećeg do četvrtog razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te još jednog predmeta prema odabiru škole c. Od petog do šestog razreda provjera se vrši iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te dva predmeta prema odabiru škole d. Od sedmog do osmog razreda provjera se vrši iz svih predmeta (3) Ukoliko učenik na provjeri iz prethodnog stavka ne postigne prolaznu ocjenu za pojedini razred, ima pravo na ponovnu provjeru znanja prije početka sljedeće školske godine. (4) Ukoliko učenik na ponovnoj provjeri znanja ne postigne prolaznu ocjenu u sljedećoj školskoj godini ponavlja razred i mora nastaviti osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi. (5) Ukoliko učenik završnog razreda osnovne škole ne dobiju prolaznu ocjenu na ponovnoj provjeri, može ponoviti završni razred ili imati mogućnost popravnog ispita. (6) Način i postupak provjere znanja učenika koji se obrazuju kod kuće na kraju jednog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje. Članak (1) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva roditelji su dužni s njime upoznati školu s upisnog područja, koja može tražiti mišljenje agencije nadležne za poslove odgoja i obrazovanja. (2) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva provjere znanja provode se prema kriterijima koje propisuje ta škola, a o čemu roditelj upoznaje školu s upisnog područja djeteta te ju istome redovito izvještava. (3) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva završnu ocjenu za svaki razred mora potvrditi škola iz inozemstva prema čijem programu se provodi obrazovanje kod kuće ili na daljinu i roditelj te se potvrda dostavlja školi s upisnog područja. (4) Roditelji djeteta koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu dužni su u svim pitanjima surađivati sa školom s upisnog područja djeteta. Članak (1) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kod kuće kad se ono provodi prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje. (2) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, a prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva, a na temelju potvrde škole ili učilišta koje djetetu omogućava školovanje na daljinu. (3) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka daju učeniku koji pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu status redovitog učenika. (4) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
92	Organizacija Status M	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Status:M izražava zabrinutost zbog rješenja koje nudi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27., točnije njegov stavak 7., koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti". Ovakvim zakonskim rješenjem odmičemo se od provedbe postojeće vizije razvoja učeničkih kompetencija među kojima su ciljevi: „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17)“. Republika Hrvatska je demokratska država (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. ističe: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti, a da bi se postigao navedeni cilj, dijete (učenik/ica) treba biti izložen/a drugačijem mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i priprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Segregacija djece prema uvjerenjima roditelja i sprečavanje prijenosa informacija o različitostima koje postoje u društvu je dugoročno štetan pristup kojim se krše dječja prava i onemogućava njihov razvoj, te se onemogućava da javne institucije budu mjesto uvažavanja različitosti i susreta između ljudi različitih uvjerenja koji zajedno žive u pluralnom društvu. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke (2006.) potvrdio takvo stajalište presudivši da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Ovaj sud je i u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.). No, to pravo roditelja koje oni svakodnevnim odgojem djece i ostvaruju treba biti u ravnoteži s pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“, kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013): “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Iz prava djeteta proizlazi i obveza države za „ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti“, što je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda. Donošenjem Nacionalnog okvirnog kurikuluma, Hrvatska se opredijelila za europski okvir ključnih kompetencija, u kojem je građanska i socijalna kompetencija prepoznata kao jedna od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, stoga obrazovni sustav treba zadovoljavati takvu javnu potrebu. Odgovornost je odgojno-obrazovnog sustava utjecati na razvoj građanskih kompetencija, odnosno takvih znanja, vještina i stavova koji će im omogućiti aktivno sudjelovanje u životu zajednice, aktivnost u ostvarenju svojih životnih ciljeva i konkurentnost na tržištu rada. Dopuštanjem ovakvog nedomišljenog zakonskog rješenja, država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati, te potencijalno omogućuje kršenje prava djeteta na obrazovanje i cjeloviti razvoj osobnosti kao i produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Neopravdano je i u praksi neizvedivo primijeniti predloženu odredbu o roditeljskom izboru na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“ zato što su međupredmetne teme obvezni sadržaji koji se provode unutar nastavnih predmeta: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U ovom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona, novi čl. 26 propisuje: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz toga je razvidno kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Zabrinjavajuće je to što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave, čime se otvara pitanje hoće li roditelji moći isključiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju. Time bi izravno bilo prekršeno dječje pravo na obrazovanje, kao i brojni nacionalni i međunarodni propisi. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova, obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Što kad su uvjerenja roditelja različita? Hoće li dijete tada pohađati više programa? Hoće li se razvijati toliko programa koliko je različitih uvjerenja i je li to uopće moguće? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Što pokazuje procjena učinaka propisa, uključujući procjenu financijskog učinka, ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja, ako se ne riješe na vrijeme, mogu uzrokovati teškoće u provedbi Zakona i ozbiljno ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga otvaraju i mogućnost tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške, 2007.). Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od predložene zakonske odredbe i da svoju pažnju i resurse usmjere na oblikovanje obrazovnog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole i koji će ići u smjeru ispunjavanja već postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja, te koji će poštovati standarde Europskog suda za ljudska prava.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
93	Bogomir Buklijaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Bogomir Buklijaš	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
94	Suzana Đipalo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem, Suzana Đipalo	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
95	Aleksandra Bešlić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti kao i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. U Zakonu člankom 100. definirano je da je psiholog stručni suradnik.
96	Jasenka Kolarić Barač	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	(7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Kako se ovo misli provesti? Je li itko razmišljao o tehničkim uvjetima provedbe? Gdje će biti dijete/djeca kojoj roditelji brane izloženost relevantnim i znanstveno utemeljenim informacijama i činjenicama? I zašto vladajući RH dopuštaju da se djeci brani pristup informacijama koje im mogu pomoći da razviju cjelovitu osobnost i da donesu informirane životne odluke? Što ako ja održim predavanje/radionicu za koju dotični roditelj odluči naknadno da mu se nije svidjela? Može li me tužiti? Hoću li ja biti pod pritiskom da svaka polupismena i/ili nepismena šuša kreira nastavni plan i program te kurikulum? Tada ja mogu tužiti RH jer je dopustila da do ovakvih manipulacija uopće dođe. Ovim stavkom uvodite nered i kaos u javno obrazovanje na koje (iz iskustva govorim) ne će znati dati odgovor ni agencijski savjetnici niti inspekcija niti Vlada RH. Nemojte to raditi. Ne dopustite privatizaciju i prisvajanje javnog obrazovanja.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
97	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO Savjetovanje s javnošću povodom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Očitovanje na pojedine članke, prijedlozi izmjena i obrazloženja Zagreb, 30. 11. 2017. Članak 2. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 4. (2) Načela odgoja i obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su: 9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. PRIJEDLOG: Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. OBRAZLOŽENJE: 1.) Članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju navodi sljedeće ciljeve odgoja i obrazovanja - točka 3.: "odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva", a u točki 4. "... stjecanje temeljnih kompetencija u svjetlu ... znanstvenih spoznaja i dostignuća". Smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi (odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja, pedagoške kompetencije, stručni ispit, što predviđa ovaj Zakon u člancima 105.-110.) te se imaju obavezu trajno stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (čl. 115.). 2.) Ratificiranjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ljudskim pravima, Republika Hrvatska preuzela je odgovornosti koje iz njih proizlaze, a odnose se na njezinu provedbu i obavezu prilagodbe postojećih zakonskih akata u skladu s tim međunarodnim dokumentima. Konvencija o ljudskim pravima određuje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.), slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 9.) te zabranjuje diskriminaciju (čl. 14.), a Protokol iz 1952. godine govori i o pravu na obrazovanje (čl. 2) "Nitko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u području obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima." Međutim, valja uočiti kako ovaj dodatak iz Protokola govori o tome da država poštuje pravo roditelja da oni osiguraju obrazovanje, ali nije dužna takvo obrazovanje osigurati za njih, jer bi to doista bilo nemoguće u multikulturnom svijetu u kojem živimo početkom 21. stoljeća. Konvencija o pravima djeteta prati Konvenciju o ljudskim pravima u pogledu članaka 8., 9. i 14., međutim također u čl. 3 naglašava: "U svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost.". Nadalje, članak 13. propisuje: "1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključivati slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno ili tiskom, umjetničkim oblikom ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta i bez obzira na granice. 2. Ostvarivanje ovoga prava može biti podvrgnuto samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su prijeko potrebna radi: a) poštivanja prava i ugleda drugih, ili b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), zdravlja ili morala." Članak 17. Konvencije kaže: "Države stranke ... će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duševnog zdravlja. ..." I što je najbitnije, članak 29. jasno definira oko čega su suglasne Države koje su prihvatile Konvenciju (a time i državne škole): “1. Države stranke su suglasne da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) razvoju osobnosti, talenata i najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta; b) razvoju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda; c) razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla; e) razvoju poštivanja zaštite prirodnog okoliša. 2. Ništa se u ovom članku ili u članku 28. ne smije tumačiti tako da ograničava slobodu pojedinaca i pravnih osoba u osnivanju i vođenju odgojno-obrazovnih ustanova, uz uvjet da poštuju načela iz stavka 1. ovoga članka i da obrazovanje u takvim ustanovama udovoljava minimalnim standardima kako ih propisuje država.” Ustav RH u članku 64. izrijekom kaže "Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.", premda u 3. alinei dodaje i da dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb u slučaju da je tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno, što se onda dalje regulira Zakonom o obitelji te Zakonom o socijalnoj skrbi. Nama psiholozima iz prakse su, na žalost, dobro poznati slučajevi gdje roditelji nisu donosili odluke o odgoju djece u najboljem interesu djeteta, pa ponekad i kršeći pozitivne propise bivajući (seksualno) nasilni prema vlastitoj djeci (citat roditelja: "Bolje je da zna što je dobar seks, barem će moći bolje birati kad odraste"), primjenjujući tjelesno kažnjavanje kao poželjne i primjerene odgojne mjere ("Batina je izašla iz raja"), podržavajući nasilno ponašanje svoje djece prema drugoj djeci ("Mi ga kod kuće učimo da bude agresivan i bori se za sebe, jer kako će drugačije uspjeti u životu."), zabranjujući sudjelovanje u pojedinim školskim aktivnostima (‘ne može moj sin plesati folklor jer je to za pedere’), odlučujući o alternativnim ne-znanstvenim metodama liječenja (presuda Općinskog suda u Rijeci roditeljima V. Brnobić i H. Gržetić čije dijete je umrlo mjesec dana nakon dijagnosticiranja Non-Hodgkinovog limfoma jer su odbili liječenje) - da samo nabrojimo neke. Smatramo i da bi usvajanje ove odredbe značilo izuzimanje države potpisnice od odgovornosti preuzetih međunarodnim konvencijama, posebice čl. 3. Konvencije o pravima djeteta i čl. 24 Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koje nalažu da se u svakom djelovanju usmjerenom prema djeci daje prednost najboljem interesu djeteta. Usvajanje ove odredbe implicira i da unutar odgojno-obrazovnih sadržaja koji se poučavaju u javnoj školi postoje dijelovi koji nisu u skladu s najboljim interesom djeteta. Ako se Konvencija o pravima djeteta, pa i Ustav RH ograđuju od davanja potpunog i ekskluzivnog prava roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece, smatramo da je to potrebno napraviti i u ovom Zakonu. 3.) Brojna istraživanja iz razvojne i socijalne psihologije pokazuju da se identitet pojedinca formira i na temelju pripadnosti raznolikim socijalnim grupama. Obitelj je svakako prva i najutjecajnija referentna grupa za formiranje identiteta, no odrastanjem djetetu postaju važne i druge grupe kojima pripada, a grupni identiteti postaju razvojno posebno važni u adolescenciji. Dijete se snažno konformira grupama kojima pripada, na taj način razvija osjećaj pripadnosti, te se usporedbom s drugima informira i orijentira u odnosu na svijet. Proces kategoriziranja sebe i drugih u jedne, a ne u druge grupe ima za posljedicu i naglašavanje razlika među grupama, te sličnosti unutar grupa. To je kognitivni temelj za stvaranje stereotipa, uvjerenja o osobinama članova grupa koja mogu postati štetna ako se pretjerano generaliziraju. Takva pretjerana generalizacija može biti temelj za razvoj predrasuda, a prenaglašavanje razlika između vlastitih i vanjskih grupa onda i temelj za diskriminirajuća ponašanja prema drugima. Istraživanja pokazuju da je temeljna motivacija usporedbe s drugima očuvanje vlastita samopoštovanja i pozitivne slike o sebi. U toj usporedbi nužno smo pristrani prema onim grupama kojima pripadamo, a nepovoljnije ocjenjujemo grupe kojima ne pripadamo. Ta „obična“ pristranost može vrlo lako prerasti u predrasude ako se ne kultivira i dijete ne pouči o raznolikostima u neposrednoj i široj okolini. Djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju i usvajaju stereotipe i predrasude koje vide u svojoj okolini, te su sama često meta predrasudnog i diskriminirajućeg ponašanja, pa i vršnjačkog nasilja temeljenog na različitim pripadnostima (npr. zbog nacionalnosti, boje kože, religijskih praksi, ali i seksualne orijentacije, imovinskog statusa, izgleda itd.). No djeca su također i počinitelji takva nasilja. Stoga djecu treba poučiti o raznolikostima grupnih pripadnosti i grupnim pristranostima, jer im to omogućava bolje poznavanje grupnih razlika i socijalne konstrukcije svijeta, čini ih osjetljivijima da prepoznaju i odbace diskriminirajuća ponašanja i razviju empatiju, štiti samopoštovanje djece, posebno one iz stigmatiziranih grupa, te općenito pridonosi učenju ravnopravnosti i socijalne pravednosti. Danas također znamo da je usvajanje pozitivnih međugrupnih stavova i suzbijanje predrasuda nemoguće ako među različitim grupama ne postoji kontakt. Taj kontakt, da bi bio uspješan, mora biti mnogostruk i izravan, što će omogućiti da se djeca kao članovi grupa susretnu u različitim okolnostima, dožive svoje različite uloge i razviju odnos poštovanja i prijateljstva. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je upravo razvoj međugrupnih prijateljstava najbolji način borbe protiv predrasuda i doprinos društvenoj koheziji. Osim toga, još je davne 1954. čuveni socijalni psiholog Gordon Allport ustanovio da je potrebno zadovoljiti nekoliko uvjeta koji će omogućiti da kontakt među grupama bude učinkovito sredstvo za ublažavanje i borbu protiv predrasuda i sažeo ih u četiri vrlo važna uvjeta: 1. jednak status različitih grupa 2. postojanje zajedničkog višeg cilja ili zadatka oko kojih se članovi različitih grupa mogu okupiti 3. suradnički odnosi između grupa, te ključno 4. službena i institucionalna podrška međugrupnom kontaktu (što dovodi do stvaranja novih socijalnih normi). S obzirom da je RH članica EU i potpisnica njenih različitih dokumenata, naglašavamo da je EU Pariškom deklaracijom (2015.) definirala bazične vrijednosti (fundamental values): promicanje građanskog odgoja, slobode, tolerancije i ne-diskriminacije putem obrazovanja; a Europski parlament je 19. siječnja 2016. donio Rezoluciju (2015/2139(INI)) o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a. Ne želimo ovdje citirati mnoge njene odredbe relevantne za dužnosti države izvan i unutar sustava odgoja i obrazovanja, ali ćemo navesti samo nekoliko bitnih za ovo obrazloženje: D. budući da je važno omogućiti potrebna sredstva, posebno financijska, kojima bi se prednost dala financiranju programa za poticanje međukulturnog dijaloga i dijaloga među građanima u cilju jačanja međusobnog poštovanja u kontekstu snažne kulturne raznolikosti i rješavanja složene realnosti naših društava i suživota različitih kulturnih identiteta i vjerovanja, kao i u cilju isticanja doprinosa različitih kultura europskim društvima i baštini te učinkovitog upravljanja sukobima; G. budući da je za kvalitetan međukulturni dijalog potrebno dobro poznavanje vlastite i tuđe kulture; 3. zalaže se za to da je u području obrazovanja potrebno potaknuti međukulturni i međuvjerski pristup utemeljen na vrijednostima kako bi se razmotrili i promicali međusobno poštovanje, integritet, etička načela kulturne raznolikosti, socijalna uključenost i kohezija, između ostalog posredstvom programa razmjene i mobilnosti za sve; 13. naglašava da formalno, neformalno i informalno obrazovanje i pristup cjeloživotnom učenju pružaju znanje, vještine i kompetencije, ali i da bi se njima učenicima trebalo pomoći da razviju etičke i građanske vrijednosti i postanu aktivni, odgovorni članovi društva bez predrasuda; u tom pogledu ističe da je potrebno započeti s građanskim obrazovanjem u ranoj dobi i prepoznaje važnost suradnje između svih dionika u području obrazovanja; zagovara da se kod djece i mladih potakne osjećaj za inicijativu i uključenost kako bi se društvene veze ojačale te razvili osjećaj pripadnosti i etička načela za borbu protiv diskriminacije; 17. potiče države članice da razviju kvalitetne programe osposobljavanja kojima se promiče raznolikost, osnažuju nastavnici, mladi i radnici u zajednici, kao i savjetodavne službe u školama te neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju koje usluge pružaju i djeci i roditeljima, u cilju zadovoljavanja potreba koje djeca iz različitih kulturnih i socijalnih pozadina imaju za obrazovanjem i osposobljavanjem te iskorjenjenja svih oblika diskriminacije i rasizma, uključujući vršnjačko nasilje i nasilje na internetu; napominje da je potrebno preispitati obrazovne resurse kako bi se potaknulo učenje koje u obzir uzima više perspektiva i uključuje više jezika te da je u tom kontekstu potrebno vrednovati i sustavno promicati iskustva i vještine nastavnika povezane s višejezičnosti i međukulturnosti; 18. ističe da je važno ulagati u programe cjeloživotnog učenja za nastavnike, osposobiti nastavnike s potrebnim pedagoškim kompetencijama na temu migracije, kulturne prilagodbe i socijalne psihologije te im omogućiti da se koriste raznolikošću kao bogatim izvorom za podučavanje u učionicama; 19. prima na znanje da nastavnici, u suradnji s obiteljima, imaju ključnu ulogu u jačanju socijalnih veza, stvaranju osjećaja pripadnosti i pomaganju mladima da razviju etičke i građanske vrijednosti; 26. prima na znanje da su formalno, neformalno i informalno učenje te volontiranje važni za promicanje samorazvoja koji je usmjeren na kognitivne i nekognitivne vještine i kompetencije, kritičko razmišljanje, sposobnost nošenja s različitim mišljenjima, medijsku pismenost, vještine i kompetencije povezane s nediskriminacijom i međukulturnim vrijednostima te učenje jezika, te da su socijalne i građanske kompetencije važne, uključujući učenje o kulturnoj baštini kao sredstvo za rješavanje suvremenih izazova pomoću osjetljivog tumačenja; 28. potiče institucije EU-a da prošire analizu svih oblika radikalizacije i da na nove načine razmotre prirodu i procese političkog ekstremizma i nasilja, počevši od pretpostavke da je radikalizacija dinamički i relacijski proces te neočekivana i nepredvidiva posljedica cijelog niza promjena; stoga pozdravlja Parišku deklaraciju potpisanu 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije obrazovanjem kojim se nastoji potaknuti aktivni dijalog među kulturama te globalna solidarnost i međusobno poštovanje, uz isticanje važnosti građanskog obrazovanja, uključujući podizanje osviještenosti o jedinstvenoj ulozi koju sredstva iz područja kulture imaju u poticanju međusobnog poštovanja među učenicima i studentima; 40. ističe ulogu obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicija, etike i sustava vrijednosti društva i naglašava da upoznavanje djece s kulturom, vrijednostima i normama društva započinje u obitelji; Iz ove rezolucije, a i iz Konvencije o pravima djeteta, jasno proizlazi da je važno poštovati vrijednosti i identitet svake pojedine obitelji, te da obitelj jest mjesto gdje djeca usvajaju kulturu, vrijednosti i norme. Međutim, također je vrlo jasno da države članice EU imaju zadatak da djecu kroz formalni i neformalni oblik odgoja i obrazovanja izlože i drugim vrijednostima, kulturama i normama koje postoje u društvu u kojem žive i poučava ih se u poštivanju drugih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Taj se cilj ne može ostvariti ako dijete nije izloženo različitim obrazovnim sadržajima, vrijednostima, stavovima, i mišljenjima i ako nema priliku o njima razgovarati, propitati ih, sučeliti i raspraviti sa svojim nastavnicima i vršnjacima u razredu, te u krugu obitelji i drugih značajnih osoba. Npr. istraživanja jasno pokazuju da odgojne strategije usmjerene na izbjegavanje razgovora s djecom o različitim međugrupnim pristranostima nisu put za sprječavanje njihova razvoja . Upravo suprotno, s djecom treba razgovarati o svemu, primjereno njihovoj dobi, kognitivnom razvoju, emocionalnom kapacitetu i sukladno stupnju povjerenja koje dijete ima u svojega sugovornika. Istraživanje provedeno u 31 zemlji u Europi i svijetu na 14-godišnjacima dokazalo je da se školski utjecaj na dječje građanske kompetencije pokazao upravo kroz poticajnu demokratsku razrednu klimu u kojoj je djeci bio omogućen slobodan dijalog i kritička rasprava o kontroverznim političkim i društvenim pitanjima. Takva je demokratska atmosfera pridonijela i pozitivnim odnosima među djecom, te stvorila priliku da u razredu kroz kritički dijalog uče i primjenjuju demokratska načela i tako se pripremaju za aktivno sudjelovanje u svijetu. Također, dubinski intervjui s nastavnicima pokazali su da nastavnici misle da učenici imaju koristi od razgovora o kontroverznim temama u razredu, jer to pridonosi razvoju mišljenja, pomaže im stvoriti vlastito informirano stajalište, razviti toleranciju za one koji misle drukčije i razgovarati s njima bez kritiziranja i omalovažavanja njihovih stajališta. Za dječji intelektualni i socioemocionalni razvoj je ključno da društvo organizira međusobni kontakt djece koja pripadaju različitim grupama, uključujući i različit vrijednosni sustav. Naime, istraživanja također pokazuju kako na stvaranje predrasuda utječu različiti individualni faktori uključujući neznanje i nedostatak empatije, socijalni faktori kao što je natjecanje za raspoložive resurse i međugrupnu hijerarhiju, zatim opće kognitivne sposobnosti (IQ) kao i sposobnost prihvaćanja drugačijih stajališta, što čini kontakt s drugim grupama mentalno i emocionalno zahtjevnim zadatkom. Zbog toga ljudi koji njeguju predrasude imaju tendenciju izbjegavati susrete s drugim grupama. Ako međusobna interakcija nije organizirana i stručno vođena, djeca (i odrasli) s predrasudama neće se sami izložiti takvom iskustvu. Upravo je škola mjesto koje osigurava mogućnosti za kontakt pod uvjetima koji snažno povećavaju vjerojatnost da će djeca u sigurnoj i strukturiranoj atmosferi učiti o sebi i drugima. Zbog toga je važno da im u sklopu obaveznog i redovnog procesa odgoja i obrazovanja osiguramo iskustvo koje će im omogućiti informiranost i znanje (umjesto neznanja), poučavanjem o drugima, ali i izravnim kontaktom s njima, razumijevanje i prihvaćanje drugih na konkretnijim razinama kognitivnih funkcija, mogućnost razvoja empatije, a ako tome dodamo još i mogućnost da zajedno rade na nekom projektu koji je od zajedničkog interesa, onda doista možemo reći da potičemo dječji razvoj i djelujemo u skladu s Rezolucijom EU i ciljevima koji su definirani u početnim člancima ovog Zakona. Članak 10. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA Nacionalni kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 26. (1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Ni ove izmjene ne rješavaju niti, u uvjetima u kojima nemamo nacionalne kurikulume, mogu riješiti dvostruki načelni pristup odgoju i obrazovanju: jedan koji pretpostavlja nastavni plan i program koji je precizno definiran u sadržajima i u ishodima raspoređenima po razredima i koji donosi Ministarstvo s jedne strane i drugi, kurikularni, koji daje okosnicu i ostavlja lokalnim sredinama, školama, učiteljima, učenicima i roditeljima da ga sadržajno dorade i usklade s potrebama i mogućnostima svih dionika. Bilo bi korisno već sada početi se pripremati za izradu zakona koji će se u potpunosti temeljiti na kurikularnom pristupu i koji će trebati zakonski regulirati odgoj i poticanje osobne odgovornosti učenika temeljem izgradnje odnosa ravnopravnog dostojanstva (umjesto pedagoškim mjerama - kaznama i nagradama), sudjelovanje učenika u donošenju odluka o stvarima koje ih se tiču, kako bi se u potpunosti ostvarila paradigma o odgoju i obrazovanju usmjerenog na učenika te poštovale odredbe Konvencije o pravima djeteta. U tom pogledu naša struka i stručna tijela rado će sudjelovati uz primjenu znanja iz suvremene psihologije odgoja i obrazovanja. (4). Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“ ALTERNATIVNO: (4) Dokumente iz stavka 1. ovoga članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar. S obzirom na izuzetnu složenost sadržaja koji Okvir nacionalnog kurikuluma, kao i nacionalni kurikulumi imaju, smatramo da je nužno da se predvidi i u ovoj alinei navede način na koji će se oni oblikovati, kao i procedura usvajanja konačnih dokumenata (uključujući i javnu raspravu), a ne samo odredi tko ih u formalnom smislu donosi, odnosno proglašava. Ukoliko je procedura po kojoj se izrađuje Okvirni nacionalni kurikulum i ostali nacionalni kurikulumi opisana i ukoliko predviđa uključivanje stručnjaka koji se neposredno bave odgojem i obrazovanjem, te javnu raspravu, smatramo da je alternativno predloženo rješenje dostatno. Članak 11. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Nastavni plan i program i kurikulumi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 27. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st.7., čl. 11 (27). briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u st. 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za čl.2 (4), st. 9. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Smatramo da se ovom odredbom dovodi u pitanje ili relativizira odgojna funkcija svih drugih predmeta i aktivnosti, jer se svakom temom koja se obrađuje utječe ili bi se trebalo utjecati na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, pogotovo ako slijedimo definiranje ishoda učenja kao ishode na razini znanja, sposobnosti i vještina, te stavova i vrijednosti (NOK, str. 18), što kao struka podržavamo. Osim toga, upozoravamo da je nužno činiti razliku između odgojnog pristupa i sustava vrijednosti, a oboje se prepušta roditeljima i učenicima na izbor. I dok se osobne sustave vrijednosti, kulturu, tradiciju, vjeroispovijest svakog pojedinca treba i može poštovati primjenjujući principe o kojima smo govorili, nije moguće učitelju primijeniti više odgojnih pristupa odjednom. Osim toga psihologija govori o roditeljskim stilovima i pristupima , međutim oni nisu sasvim analogno primjenjivi u ustanovama odgoja i obrazovanja Kad bi svi roditelji imali dobar "odgojni pristup" ne bismo u ovom Zakonu trebali odredbe o Sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama, o Obvezama zaštite prava učenika, ni o Pedagoškim mjerama zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe obveznih i izbornih predmeta, programe koji proizlaze iz međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema kao posebnih predmeta i/ili modula uključujući i alternativne module donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola. Članak 11. (27.), stavak 14. treba brisati "uključujući i alternativne module" Članak 13. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Eksperimentalni program ili kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 29. (3) Eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti školska ustanova, ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. PRIJEDLOG: Predlažemo da se osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." OBRAZLOŽENJE: Ima sve više vladinih i nevladinih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem i okupljaju stručnjake kvalificirane za razvijanje i implementaciju takvih programa, a koje nisu iz sustava odgoja i obrazovanja. Ovakva odredba bi bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije. Članak 18. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 73. (1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika. (2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. PRIJEDLOG: Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika. OBRAZLOŽENJE: Zaključna ocjena trebala bi služiti komuniciranju značajnih informacija o učenikovom napretku u određenom predmetu i postignutom uspjehu. Sam proces zaključivanja može nam poslužiti u svrhu: 1) Administracije; Zaključne ocjene nam pomažu odrediti uspjeh učenika (rang) unutar svoje obrazovne skupine i je li učenik spreman za nastavak obrazovanja u višem razredu. 2) Informiranja; Zaključne ocjene nam pomažu da informiramo o učenikovom napretku sve zainteresirane (učenika, roditelje, institucije u kojima će učenik nastaviti školovanje). Zaključna ocjena predstavlja konačan zaključak o učenikovom postignuću i govori o ostvarenim obrazovnim ciljevima i ishodima. 3) Motiviranja; Mnogo učenika više radi jer su ekstrinzično motivirani željom da imaju što više ocjene i zbog straha od niskih ocjena. 4) Usmjeravanja; Ocjene pomažu učenicima, roditeljima i savjetovateljima da izaberu primjeren oblik i razinu obrazovanja. Ocjene bi trebale osigurati konkretnu i detaljnu povratnu informaciju o tome koji učenik ima potrebu za dodatnom podrškom i koju razinu zahtjevnosti obrazovnog programa će moći pratiti (prema Santrock, 2009.) . Samo zaključne ocjene osiguravaju ograničene informacije o napretku učenika i njegovom ponašanju i načinu učenja. Ocjena nam ništa ne govori o aktivnosti učenika, pokazanom interesu i generalno razini suradnje. Smatramo da bi upravo na polugodišu, kada se učenik nalazi usred obrazovnog procesa, bilo uputno ponuditi učenicima i roditeljima detaljnu opisnu povratnu informaciju o postignutome i prostoru za napredak. Zaključivanje ocjena na polugodištu nema administrativno opravdanje, učenik i roditelji dobiju jako malo informacija o samom procesu učenja, utječe samo na ekstrinzičnu motivaciju (smanjuje intrinzičnu motivaciju) i nije korisno u svrhu usmjeravanja osim kada učenik ima zaključenu nedovoljnu ocjenu iz nekog predmeta. Istraživanja pokazuju da sumativno brojčano izvještavanje na polugodištu smanjuje predanost učenju na emocionalnoj i ponašajnoj razini u idućem obrazovnom razdoblju. Zaključna ocjena na polugodištu umjesto da bude posljedica rada učenika postaje pouzdan prediktor budućeg (ne)uspjeha (Poorthuis i sur, 2015.) . Stoga, kako bi učenike dadatno motivirali i osnažili predlažemo da na polugodištu učitelji/ nastavnici daju povratnu informaciju u kojoj bi istaknuli što je učenik dobro usvojio i na kojim područjima još treba raditi. Dobro bi bilo da učenik ima priliku i evaluirati vlastiti rad i iznijeti plan za iduće polugodište i postaviti cilj koji želi postići. Cijeli ovaj proces ima za svrhu povećanje motivacije učenika i preuzimanje odgovornosti za vlastiti akademski uspjeh (prema Santrock, 2009.) Ovaj način formativnog ocjenjivanja (Kingston i Brooke, 2011) pruža mogućnost izgradnji odnosa ravnopravnog dostojanstava između učitelja/nastavnika i učenika (Juul, 2010) . Danas je većina stručnjaka u području obrazovanja suglasna da je kvaliteta odnosa između učitelja/nastavnika i učenika najvažniji prediktor školskog uspjeha (prema Robinson, 2016.) . Članak 23. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi VII. PEDAGOŠKE MJERE U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 84. (7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st. 7, čl. 23. (84.) briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ OBRAZLOŽENJE: Pri izricanju pedagoških mjera, škole su “dužne uvažavati učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj” (čl. 84., st. 8 ovog Zakona). Svrha izricanja pedagoške mjere je “da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju” (Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čl. 2, st. 1). Smatramo da privremeno udaljavanje iz odgojno-obrazovnog procesa učenika ne potiče na preuzimanje odgovornosti, čime se svrha pedagoške mjere ne može ispuniti. Udaljavanje učenika zakida učenika i u njegovom pravu na školovanje, pogotovo u obaveznom osnovnom obrazovanju. Potrebno je stoga precizno definirati pod kojim okolnostima ravnatelj može donijeti takvu mjeru (npr. u slučaju da učenik kojem se izriče pedagoška mjera svojim ponašanjem značajno ugrožava sigurnost ostalih učenika). Traženjem suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb i školskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, zajamčilo bi se uvažavanje okolnosti koje utječu na razvoj djeteta (pa i na ponašanje koje ugrožava druge učenike), kao i obiteljskih mogućnosti skrbi za učenika dok je privr	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
98	marin dodig	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prosječna norma nastavnika stručnih predmeta koji izvode teoretsku nastavu i vježbe je nelogična . Za izvođenje uspješnih vježbi treba puno veća priprema i organizacija koju izvodi sam nastavnik, nego za teoretske sadržaje. Kod novih kurikuluma gdje imamo terminologiju kompleksni radni zadatak smatram da nije prihvatljivo povećanje norme nego bi trebala jasno pisati točna brojka ,a ne da treba dodatna tumačenja. EU projekti Djelatnici koji pišu projekte trebaju se dodatno nagraditi. Unutar škole djelatnici koji sudjeluju i pomažu u projektima trebali bi također biti nagrađeni ili bodovima za napredovanje ili materijalno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
99	Istarska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena Čl. 119. Zakona u dijelu koji govori o broju članova školskog odbora koje imenuje osnivač, i to na način da se odredba izmijeni tako da broj članova školskog odbora ostane 7, ali da se poveća broj članova školskog odbora iz reda osnivača od dosadašnja 3 člana na 4, dok bi se 1 član birao iz redova učiteljskog, nastavničkog ili odgajateljskog vijeća, 1 član iz redova radničkog vijeća i 1 član iz vijeća roditelja. Prema važećim odredbama Zakona sve odluke školski odbor donosi natpolovičnom većinom glasova školskog odbora, tj. potrebna su mu 4 glasa. Osnivač imenuje 3 člana školskog odbora, iz čega proizlazi da osnivač nema nikakve mogućnosti da utječe na donošenje bilo koje odluke školskog odbora. Činjenica je da su osnivači školskih ustanova (županije/gradovi) zaduženi za investicijsko održavanje školskih zgrada, kao i za većinu ulaganja po osnovi kapitalne izgradnje, pošto sredstva decentralizacije nisu dostatna za namirenje naprijed navedenih izdataka. Međutim, osnivač nije u situaciji da putem članova školskog odbora koje je imenovao, izvrši bilo kakav utjecaj na donošenje odluka u smislu čl. 118. Zakona. Također je Zakonom utvrđeno da osnivač odgovara za obveze ustanove SOLIDARNO, iz čega proizlazi da odgovara i za sve eventualne naknade šteta koje je ustanova prouzročila (možda i protuzakonitim djelovanjem na koje osnivač NEMA MOGUĆNOST UTJECATI putem 3 člana školskog odbora).	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
100	Istarska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena čl. 98. (NN 152/14.) Zakona, na način da osnivač daje prethodnu suglasnost uvijek na prijedlog Statuta, ali ne i na svake izmjene i/ili dopune Statuta, već samo na one izmjene i dopune Statuta koje se odnose na promjenu ili dopunu djelatnosti školske ustanove te na promjenu sjedišta. Zbog pojednostavljenja procedure smatramo da svaka izmjena Statuta ne treba ići na prethodnu suglasnost osnivaču (npr. kriteriji za izricanje pedagoških mjera, načini opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka koji se uređuju statutom škole i sl.), već samo neka bitna pitanja koja se reguliraju statutom. U praksi se događa da osnivači velikog broja škola (npr. Županije) imaju na Županijskim skupštinama dnevne redove sa 40 točaka koje se odnose samo na davanje suglasnosti na izmjene i dopune Statuta škola čiji su osnivači. Ta činjenica opterećuje vijećnike, uzima puno vremena za pripreme, materijali za sjednice su obimni, pa se iz razloga ekonomičnosti predlaže ovakva izmjena.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
101	Šimun Radnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar..
102	Jelena Buklijaš Mušterić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem, Jelena Buklijaš Mušterić	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
103	Istarska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi je od 2008. godine, kada je prvi put donijet, osam puta mijenjan i dopunjen, što stvara konfuziju kod njegove primjene i probleme u utvrđivanju konačnog teksta pojedine zakonske odredbe, naročito ukoliko je ista više puta mijenjana. Stoga se zahtijeva donošenje novog Zakona, što je sukladno st.4. čl. 48. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“ br. 74/2015.), a koje je donio Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj. Navedena odredba glasi: „Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.“	Nije prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
104	Lejla Talić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram apsolutno neprihvatljivim uvođenje mogućnosti uskraćivanja učeničkog pohađanja dijelova međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula od strane njihovih roditelja u slučaju ako ti sadržaji nisu u skladu s roditeljskim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koja se uvodi izmjenom i dopunom čl.27. st.7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Učenicima se u školi kroz kurikulum zdravstvenog odgoja prezentiraju činjenice, a ne stavovi ili ideologije, a cilj je da učenici na temelju činjenica sami informirano donesu svoje stavove i kritički razmišljaju o informacijama koje dobivaju. To je uostalom svrha obrazovanja unutar svih obaveznih predmeta. Mislim da je ovo početak intervencije i u sadržaje obaveznih predmeta kao što su biologija, povijest, geografija, hrvatski jezik i svi ostali nastavni predmeti u kojima se prezentiraju znanstvene činjenice koje nisu u skladu s vjerovanjima nekih osoba. Mislim da je ovaj prijedlog golemi korak unatrag u vidu odgoja i obrazovanja za ljudska prava i izgradnju tolerantnog društva. Također, nije uopće jasno kako se te u praktičnom smislu može provesti izbornost ovih sadržaja i mislim da bi u praksi to moglo biti izuzetno problematično. Svakako zakonom treba točno definirati praktična rješenja ovog problema. Znači li to da bi trebala postojati dva razrednika svakog razreda, jedan koji izvodi redovni program sata razrednika, a drugi koji izvodi drugi program za one koji ne smiju slušati prvi? Ili će djeca sjediti na hodniku ili u knjižnici dok se predaju teme o kojima oni na zahtjev svojih roditelja ne smiju slušati? Što kada se provode međupredmetni sadržaji koji su dio obaveznog gradiva redovnih predmeta poput sociologije, psihologije i biologije? Smatram ovo veoma opasnim područjem cenzure i uplitanja nesekularnih udruga i institucija u obrazovanje u jednoj još uvijek sekularnoj državi. U praksi je ova ideja izuzetno teško provediva, sukobljava se sa brojnim dokumentima poput Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Deklaracijom o ljudskim pravima i pravima djeteta te smatram da treba u potpunosti biti izbačena iz prijedloga zakona.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
105	ŽANA KULJIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikul i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
106	NENO KULJIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikul i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. - Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
107	Slavica Relja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
108	Marija Friedrich	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Ponavljam apel da se umjesto riječi „kurikulum“ upotrebljava „kurikul“. Također predlažem da se u nazivu i u grafičkim oznakama vodi računa o tome da je u pitanju nacionalni hrvatski dokument. Podržavam prijedloge da se omogući ustavno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece, što je istaknuto u čl. 2 u novom podstavku 9. U skladu s tim pohvaljujem prijedlog o izbornosti predmeta sa naglašenom odgojnom komponentom. Ne vidim zašto bi to stvorilo ikakvu zbrku. Već imamo niz izbornih predmeta kao npr. dodatni strani jezik ili informatiku gdje učenici, odnosno roditelji slobodno biraju hoće li se učenik uključiti. A navedeni predmeti čak ni nemaju naglašenu odgojnu komponentu. Živimo u suverenom pluralnom društvu i škola treba ići u korak s tim. Kakvog smisla ima djeci omogućiti građanski odgoj i obrazovanje, koji naglašava prihvaćanje različitosti, ako ga školski sustav nije u stanju u praksi i pokazati? U čl. 2. zato pohvaljujem novi podstavak 9. čl. 4. koji ističe načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." U čl. 5.: predlažem sljedeću promjenu: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." (st. 10. čl. 9.) U čl. 10. predlažem da se svi reformski dokumenti objedine u jedan kako bi se osigurala cjelovitost i izbjeglo preklapanje. U st. 7. čl. 11.: Predlažem da se programi koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju, utvrđuju izbornim sadržajem i provode kroz posebne programe te da učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim sustavom vrijednosti. U čl. 12.: predlažem da se u novom st. 3. čl. 28. nadodaju riječi „ako imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Potpuno podržavam čl. 42, odnosno ugradnju st. 3 u čl. 135. i predlažem da se odredba proširi na sve programe na kojima se temelji odgoj i obrazovanje. U čl. 43. smatram da je potrebno odbaciti predloženu izmjenu u čl. 142. st. 1. podst. 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Marija Friedrich	Nije prihvaćen	Izraz kurikulum koristi se i u drugim zakonskim propisima. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
109	Margita Lukas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PRIJEDLOG IZMJENA/ DOPUNA Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) viši savjetnici za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Agencije za odgoj i obrazovanje Margita Lukas, prof., Sandra Višković, prof. i Jozo Škegro, prof. 1. Potrebno je izmijeniti/dopuniti članak 80 Zakona Članak 80. Zakona glasi: (1) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke (2) Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće odnosno nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite. (3) Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen. 1.a) Nužno je u stavku (2) umjesto liječnika primarne zaštite treba stajati liječnik školske medicine u suradnji s učiteljem/nastavnikom nastavnog predmeta, Obrazloženje Smatramo da utjecaj na zdravlje učenika treba biti obveza svih sudionika odgoja i obrazovanja jer je tjelesna aktivnost (kretanje) biološka potreba svakoga živog bića. Bez pokreta/kretanja u svakome obliku (samostalno obavljanje bilo koje motoričke aktivnosti u životu: hodanje, baratanje predmetima, obavljanje bioloških potreba, obavljanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti – ustajanje, saginjanje, penjanje po stepenicama, pisanje i sl.) svakom živom biću je onemogućen normalan, primjeren, ZDRAV život. Osobama koje se oporavljaju nakon zdravstvenih poteškoća (npr. operacija) primarni je cilj da „ustanu iz kreveta“, prohodaju i osposobe se za osobnu brigu o sebi. Zato se i upućuju na fizikalne terapije gdje je doninantna KINEZITERAPIJA – liječenje/oporavak POKRETOM/KRETANJEM. PRIMARNI cilj predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u školama i tjelovježbe općenito je stjecanje navika i omogućavanje svakom učeniku/djetetu/ČOVJEKU, u okviru svojih mogućnosti, aktivnost usmjerena na održavanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života. Suradnja liječnika školske medicine i kineziologa je NEOPHODNA kod odabira sadržaja aktivnosti koji su usmjereni održavanju i unaprjeđenju zdravlja. Takvom suradnjom bi se znatno smanjio broj učenika (kojih je sve više) oslobođenih od pohađanja dijela ili u potpunosti nastave na nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura te bi se kod njih dodatno osvijestila odgovornost prema vlastitom zdravlju. 1.b) U stavku (3) treba izostaviti riječ „cijele“ Obrazloženje Učeniku kojem se tijekom nastavne godine (npr. u prosincu, siječnju ili bilo kojem kojem drugom trenutku) promjeni zdravstveno stanje i svaka tjelesna aktivnost je kontraindicinirana za njegovo zdravlje, zbog koje do kraja nastavne godine neće biti u mogućnosti sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, mora se omogućiti da se oslobodi od nastave nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kulture. 2. Potrebno je izmijeniti/dopuniti članak 116 Zakona Članak 116. Zakona glasi: (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. (2) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar. Obrazloženje Nužno je sa Zakonom uskladiti Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (NN 89/95, 148/99 i 20/05). Prema Pravilniku, napredovanje u zvanju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika trenutno je moguće u dvije razine. Članak 3. Pravilnika glasi: Učitelji i nastavnici koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu zakonom, potrebnu pedagošku-psihološku naobrazbu te udovolje kriterijima ocjenjivanja utvrđenim ovim pravilnikom, mogu napredovati u zvanja: - učitelja mentora i učitelja savjetnika, - profesora mentora i profesora savjetnika, - odgojitelja mentora i odgojitelja savjetnika, - stručnog suradnika mentora i stručnog suradnika savjetnika, - stručnog učitelja mentora i stručnog učitelja savjetnika.	Nije prihvaćen	Članak 80. nije dio predloženih izmjena propisa. Pravilnik o napredovanju će ići u izmjene u širokoj javnoj raspravi.
110	Marijana Dragobratović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl.12. (6)Za sudjelovanje učenika u izbornim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.“ Slažem se s tim da je potrebno informirati roditelje o svim sadržajima koji nisu obvezni, no smatram da je stvaranje nepotrebne administracije pisana suglasnost roditelja za svaku aktivnost ako su na početku godine potpisali suglasnost da se slažu s aktivnostima iz školskog kurikuluma. Čl.18. Zaključivanje ocjena na polugodištu je potpuno nepotrebno iz slijedećih razloga: 1. Nepotrebna administracija 2. Nepotreban stres pred blagdane (to vrijeme se može iskoristiti za pripremanje raznih projekta, priredbi, koncerata i sl. aktivnosti koje obogaćuju učenike) 3. Na kraju školske godine ionako svaka ocjena ulazi u obzir, tako da je nepotrebno zaključivanje ocjena na polugodištu 4. Polugodište u vremenskom okviru nije pola školske godine 5. Ukidanje zaključnih ocjena na polugodištu nije uzrok slabijeg uspjeha 6. Povratnu informaciju o uspjehu učenici i roditelji konstantno imaju naročito u školama s e-dnevnikom Opći uspjeh bi osobno ukinula i na kraju školske godine jer ne govori ništa o učeniku i njegovim postignućima. Uspjeh 5,00 jedini govori o tome da je učenik uspješan u svim područjima. Čl.107. Predlažem da se navedeni članak dopuni odredbom da Ured državne uprave vodi i evidenciju o djelatnicima škole koji su zaposleni na neodređeno, a putuju na posao te bi htjeli raditi bliže svom mjestu stanovanja ili su se u međuvremenu preselili. Takvim radnicima bi trebao dati prednost pri zapošljavanju kao i tehnološkim viškovima obzirom da bi to bila velika ušteda za državu. Natječaj bi se mogao po tome raspisati tek kad se utvrdi da nema djelatnika koje bi bilo poželjno premjestiti, tehnoloških viškova ili djelatnika koji trebaju dopuniti satnicu. Čl.11. Ovaj članak i izbornost odgojnih sadržaja će se moći tumačiti na razne načine i ugrožavati prava djeteta.	Djelomično prihvaćen	Većina primjedbi je u odgovarajućem obliku prihvaćena. Vezano uz suglasnosti roditelja, već sada dio škola traži suglasnosti roditelja za sve aktivnosti osim obveznih, te se sad to uređuje na razini sustava. Primjedba uz članak 107. nije razmatrana u kolektivnom pregovaranju kada su se definirala materijalna prava vezana uz prijevoz.
111	Melita Gabaldo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
112	Krešimir Gabaldo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 izmjeni i dopuni slijedećim sadržajem:" Modul koji ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
113	Jelena Duraković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nikako se ne zalažem za članak 11., stavak 7. Zar je u cilju omogućiti roditeljima da drže djecu u neznanju? Škola tako prestaje biti mjesto gdje bi djeca imala pristup informacijama na temelju kojih bi mogli naučiti kritički razmišljati. Osim toga, prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
114	jozo glibo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	„Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
115	Ivana Zorić Bilić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
116	Natalija Brusić Botić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
117	Vlasta Fekeža	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
118	VESNA ČELIK	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
119	Jadranka Čulo Petrovčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti kao i organizacija rada škole u autonomiji su školske ustanove. Sukaldno članku 100. Zakona definirano je da je psiholog jedan od stručnih suradnika.
120	GU Elly Bašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	 čl. 23., stavak 9. Prijedloga: Ostaje nejasno u kojem trenutku školske godine i na koji način se podnosi zahtjev za ukidanje pedagoške mjere, tko ga podnosi i kome te tko odlučuje o njemu.  čl. 27. Prijedloga (članak 99a Zakona): Stavkom 4. se ograničava rad radnika u školama, bez mogućnosti prekovremenog rada koji je reguliran Zakonom o radu, a u većini škola neophodan. Za vrijeme rada radnika s punim radnim vremenom na projektu ne smiju se umanjiti njegove tjedne obveze, već mu se rad na projektu treba vrednovati kao prekovremen rad, što realno i jest, a nakon završetka projekta, radnik se vraća na svoju punu satnicu. Također, treba se, osim rada nastavnika, vrednovati i rad ravnatelja, računovođa, tajnika i ostalih radnika na projektu kojima se uostalom niti ne može umanjiti tjedna obveza, a koji su često opterećeni provođenjem projekata, pogotovo voditelji računovodstva i računovodstveni djelatnici. Osim EU projekata, trebala bi postojati mogućnost nagrade radnika koji sudjeluju i ostvaruju i druge projekte, a koji mogu biti jednako zahtjevni kao i EU projekti.  čl. 37. Prijedloga, novi stavak 4. (čl. 116. Zakona): Nakon riječi „… mirovanja radnog odnosa“ treba maknuti zarez i dodati riječi „ili obnašanja dužnosti ravnatelja škole“ kako bi i ravnatelji koji se vraćaju na radno mjesto nastavnika nakon isteka mandata mogli nastaviti svoje usavršavanje tamo gdje su stali prije izbora. U istom stavku treba odrediti duljinu trajanja privremene nesposobnosti za rad u kontinuitetu jer nije isto ako je netko bio odsutan nekoliko puta po nekoliko dana ili je nesposobnost trajala nekoliko mjeseci u određenom periodu.  čl. 128., stavak 2. Zakona Ugovor učitelja, nastavnika ili str. suradnika koji miruje dok obnaša dužnost ravnatelja treba mirovati za cijelo vrijeme trajanja obnašanja dužnosti ravnatelja, bez obzira na broj mandata. Trenutnim rješenjem se ravnatelji koji se nakon trećeg ili višeg mandata odluče ne kandidirati stavljaju u nepovoljniji položaj i gube radno mjesto.  čl. 42. Prijedloga (čl. 135. Zakona) U novom stavku 3. – na početku školske godine treba od roditelja zatražiti jednu pisanu suglasnost za sve aktivnosti planirane godišnjim planom i programom. Ovdje treba voditi računa o Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih obrazovno-odgojnih izvan škole te uskladiti tekst.  čl. 52. stavak 1. Zakona U umjetničkim školama se nastava izvodi, osim u razrednim odjelima i obrazovnim skupinama, i individualno i u grupama. (Pedagoški standard za OŠ čl. 29. i SŠ čl. 45.) Nevezano za ovaj članak, valja naglasiti da se u Zakonu premalo upućuje na specifičnosti umjetničkih škola kao što su da jedna ustanova istovremeno obavlja osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost, već navedena drugačija organizacija izvođenja nastave, tjedne obveze odgojno obrazovnog rada u umjetničkim školama propisuje ministar posebnim Pravilnikom koji obuhvaća i osnovno srednjoškolsko umjetničko obrazovanje što nije navedeno u čl. 104. Zakona)… - u Zakonu se ne navodi voditelj računovodstva kao obavezno radno mjesto u školi iako znamo da to jest, a ni u kojem propisu nije niti propisana njegova stručna sprema pa smatramo da je vrijeme da se i to regulira ovim zakonom	Primljeno na znanje	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
121	Amra Sarunović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 18. stavak 1. - Vodeći se argumentima za vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu koji su izneseni u javnosti („Bolja povratna informacija roditeljima i učenicima“, „ Učenici se opuste i ne uče“, „Nerealna procjena znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu“), prilažemo protuargumente i argumente zašto ne treba vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu. 1. Uvođenjem e- dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e- dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na informacije i na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta, a škola može poslati pisana polugodišnja izvješća roditeljima na kojima su prepisane sve ocjene. 2. Dobra komunikacija učenika i profesora uklanja bilo kakve „nejasne povratne informacije“. Ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. 3. Povratna informacija nije samo sumativno ocjenjivanje ( brojčana ocjena), već i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Naglasak obrazovanja budućnosti mora biti na formativnom ocjenjivanju koje se odnosi na razvoj znanja i vještina. Formativnog vrednovanja bi trebalo biti više, što je i omogućeno bilješkama u e- imeniku gdje ima dovoljno prostora za redovito praćenje i bilježenje dostupno roditeljima i učenicima. 4. Učenje ne smije postojati samo radi ocjene, ocjena ne smije biti glavni motiv za učenje!!! 5. Opuštenija atmosfera učenika u razredu nije negativna pojava. Dobar profesor je zna usmjeriti i potaknuti kreativniji rad učenika pri čemu se gubi „ kampanjski rad za ocjenu“ a dobiva se kvalitetniji rad. 6. Dio nastavne godine do zimskog odmora učenika kraće je od drugog dijela (polugodište nije na polovini nastavne godine) pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Učenik svakako ima priliku napredovati i popraviti svoj uspjeh do kraja nastavne godine. Zimski odmor učenika bi trebao služiti kao pauza u procesu odgoja i obrazovanja, a ne kao kraj odgojno obrazovnog razdoblja nakon kojeg se mora donijeti zaključna ocjena. 7. Vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu povećava nepotrebni stres učenicima i profesorima. Otežava normalni tijek nastavnog procesa jer se onda još „mora“ nešto ispraviti, popraviti, dobiti još ocjena... 8. U Slobodnoj Dalmaciji (7. 10. 2016.) izašao je članak o argumentima za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena. Citirano: „Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza Ministarstva tehničkog ministra Predraga Šustara ( analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu)...“ Analiza je pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu....“ Smatramo da objektivnost ocjene na kraju godine proizlazi iz jasnih kriterija donešenih na stručnim aktivima, a s kojima su upoznati i učenici. Dodatna zaključna ocjena na polugodištu ne povećava objektivnost ocjene na kraju nastavne godine. „... u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju....U srednjim školama se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a... Ovo je kontradiktorno argumentu gdje se govori da se učenici opuste i ne uče. Ako ne uče, kako je moguće da se „značajno smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena“?! Iz iskustva- nema povećanja broja nedovoljnih ocjena ali nema ni značajnog smanjenja. Ako imamo smanjenje broja nedovoljnih ocjena na kraju nastavne godine, onda je to isključivo zbog rada i truda tih učenika. Učenici redovito znaju što i kada trebaju ispraviti i za koju ocjenu. 9. Obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na kompetencijski sustav i učenička postignuća (NOK), što zahtijeva i određene slobode i rasterećenja oko načina obrazovanja i količine sumativnih ocjena. Vraćanjem zaključne ocjene na polugodištu vraćamo se unatrag, umjesto da tražimo nove načine vrednovanja i unaprijeđivanja Hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava. Članak 18. stavak 2. - Ocjena iz vladanja se određuje na prijedlog razrednika na razrednom vijeću, a razredna vijeća se sazivaju nakon nastavne godine. Dakle, nemoguće je da se ocjena iz vladanja utvrđuje javno u razrednom odjelu dok traje nastavna godina. Članak 21. - Nije moguće donijeti ocjenu iz vladanja u tako kratkom roku jer se razredna vijeća održavaju nakon kraja nastavne godine. Nije moguće tako brzo održati razredno vijeće, donijeti ocjenu iz vladanja, isprintati i provjeriti svjedodžbe i izdati ih učeniku. Predlažemo da roditelj ima pravo na žalbu u roku od 2 dana, ali ne dva dana od kraja nastavne godine nego dva dana od datuma izdavanja svjedodžbe ili od preuzimanja svjedodžbe. Članak 42. – iz ovakve formulacije proizlazi da će se suglasnosti roditelja tražiti svakodnevno (osobito za škole koje učenicima nude puno dodatnih sadržaja), mislimo da se treba zadržati na pohađanju izbornih i fakultativnih predmeta i za njih tražiti suglasnost, a ne za sve ostalo.	Prihvaćen	Prihvaća se prijedlog o odustajanju od vraćanja ocjena na polugodištu.
122	Agnezija Milković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje dvije razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) i točka c) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
123	Ivana Matulović Marinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
124	Rafaela Grozdić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	STATUS TAJNIKA ŠKOLE Poštovana ministrice Divjak, molim Vas ispravite nepravdu kojoj su dugi niz godina izloženi tajnici škola. Podsjećam, 2012 godine Ministarstvo je objavilo da Prijedlog tajnika škola smatra opravdanim, ali da će prijedlog moći biti implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Obzirom da je financijska situacija u Državi znatno bolja, a obzirom na broj škola u RH, te obzirom da je u svakoj školi zaposlen samo jedan tajnik, ukupan trošak usklađivanja koeficijenata tajnika škole sa koeficijentom stručnih suradnika za Državni proračun bio bi uistinu minimalan - zanemariv trošak. Ministarstvo je 2012 g. također navelo da Prijedlog promjena odredbi članaka kojima se uređuju status i djelokrug rada tajnika u školskim ustanovama nije predviđen predloženim izmjenama i dopunama Zakona, jer je potrebno pristupiti temeljitoj i dubljoj analizi ovoga problema kako bi se predložene mjere mogle razmatrati prilikom izrade novog zakona o odgoju i obrazovanju. Pet godina nakon toga, prijedlog još uvijek nije predviđen izmjenama i dopunama zakona, bez obzira na dugogodišnje i apsolutno opravdane zahtjeve tajnika škole. Svaka Vlada taj problem odlaže za neka druga vremena, jer se nikome ne da pristupiti takvoj temeljitoj i detaljnoj analizi problema, dok je istovremeno obim posla i odgovornost tajnika škole iz godine u godinu sve veća. Od tajnika se zahtijeva da pored složenih poslova tajnika škole istovremeno obavlja i poslove nekoliko drugih radnih mjesta ( poslove administrativnog referenta, službenika za informiranje, djelatnika u pisarnici, djelatnika u pismohrani - uz obvezu polaganja zahtjevnog ispita za djelatnika u pismohrani, koji se tajniku, nakon što ga položi, ni na koji način ne vrednuje….itd ), te se taj niz konstantno povećava, a sve te poslove tajnici moraju odraditi precizno, detaljno i temeljito za minimalan koeficijent 1,212 što je apsolutno diskriminirajuće. Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije Pravo napredovanja u struci mora biti dostupno jednako svim radnicima u školskoj ustanovi. Tajnici ne mogu uspješno obavljati složene poslove iz svoga djelokruga rada bez dodatnih edukacija, zbog stalnih promjena i izmjena propisa. Na koji način bi tajnici škola trebali biti motivirani za svoj rad, ako im je za svu odgovornost koju nose, jedino moguće povećanje plaće - povećanje na temelju minulog rada ( cca 25 kuna godišnje )? Položaj tajnika u školama je apsolutno podcijenjen, a opseg posla ogroman i neizdrživ. Imajući u vidu sve prednje navedeno, smatram hitnim i bitnim dopunu članka 115. stavka 1. i članka 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
125	Žana Klisović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
126	Dom za odgoj djece i mladeži - Split	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi Članak.42. U prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi potrebno je uvrstiti mogućnost privremenog oblika odgoja i obrazovanja za djecu i mlade koji se nalaze na usluzi smještaja tijekom timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi. Naime, ustanove socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, i 16/17) i Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN br. 40/14 i 66/15), pružaju usluge smještaja tijekom timske procjene/dijagnostike djeci s područja cijele RH, pri čemu djeca u tijeku školske godine privremeno mijenjaju boravište u najkraćem trajanju od 30 dana. Navedena socijalna usluga uključuje, između ostalog, i procjenu djetetovih obrazovnih sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, pa je od iznimne važnosti za donošenje pravilne odluke redovno pohađanje nastave tijekom pružanja socijalne usluge. Budući je riječ o boravku ograničenog trajanja, isključena je mogućnost promjene škole čime se, dovodi u pitanje njihovo pravo na obrazovanje sukladno Konvenciji o pravima djeteta. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 42.) i Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (čl. 16. st.1.), predvidio je privremeni oblik odgoja i obrazovanja za učenike na liječenju u zdravstvenim ustanovama , ali ne i za djecu s teškoćama iz članka 65. Zakona koja su upućena na timsku procjenu/dijagnostiku u ustanove socijalne skrbi. Zakon i Pravilnik su manjkavi u tom pogledu jer ne prepoznaju i ispuštaju cijelu jednu kategoriju djece i mladih unutar sustava socijalne skrbi. Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a slijedom toga i Pravilnika, potrebno je i tu kategoriju djece prepoznati i omogućiti im ravnopravan pristup obrazovanju tijekom provođenja timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi. Ustanove socijalne skrbi za djecu i mlade s problemima u ponašanju dužne su svojim korisnicima osigurati obrazovanje. Međutim, za provođenje obrazovnog procesa nadležno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje treba kvalitetnije sagledati ovaj problem te ga putem ovih izmjena i dopuna Zakona riješiti u interesu i dobrobiti djece i mladih kojima je dosadašnjim zakonskim rješenjima iz nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja onemogućeno praćenje nastave tijekom provođenja timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
127	Mladen Domazet	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Praćenjem dijela javne rasprave oko dolje navedenih spornih članaka, te na osnovi višegodišnjeg profesionalnog iskustva, smatram važnim uputiti zakonodavca na članak iznimno podložan zlouporabi (iz više dolje navedenih razloga) te napomenuti žaljenje zbog razvidnog izostanka razvojnog vodstva u instituciji predlagatelju, a radi zadovoljavanja manipulativnih prohtjeva glasnih i radikalnih društvenih skupina. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27., točnije njegov stavak 7. (vidi prijedlog zakona priložen ovom obrascu za savjetovanje). Predloženo zakonsko rješenje pokazuje kako institucija predlagatelj nemaj jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nema jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Takvo stanje samo po sebi ishod je političke borbe, ali njegovo ozakonjivanje nadilazi područje te borbe i pogađa temeljeni ustroj našeg društva. A takve promjene nisu u domeni zakonskog prijedloga ovog dosega. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, [...]“. Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Dodatno, ovakvim zakonskim prijedlogom otvara se pravna mogućnost da pod utjecajem raznih oblika zlouporabe medija za privatni interes roditelji iz godine u godinu mijenjaju obrazovne sadržaje, polako šireći prostor prema "švedskom stolu" školovanja u kojem nastoje iz javnog školstva izvući najekonomičniji ishod obrazovanja zanemarujući cjeloviti razvoj djetetove ličnosti pod društveno-ekonomskim pritiscima. Npr. kome više treba sva sta srednjovjekovna lektira opterećena vrijednosnim sudovima za što brže zaposlenje u suvremenom uredu; kome treba obrazovanje za održivi razvoj za postizanje ključnih indikatora izvedbe na radnom mjestu? Uvođenjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovat kaos na praktičnoj i svakodnevnoj razini što ozbiljno može ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i tužbe prema Europskom sudu za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Stoga predlažem Vladi Republike Hrvatske i nadležnom Ministarstvu da odustanu od navedene zakonske odredbe i da svu pažnju i resurse usmjere na oblikovanje postojećeg javnog školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, te obrazovati i odgajati stanovnike samosvjsne i sposobne surađivati sa vršnjacima iz srodnih europskih obrazovnih sustava na adresiranju izazova 21.st.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
128	IVANA BAN	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Pretpostavke za izmjene i dopune Zakona Škola je javna ustanova i pravna osoba koja, uz funkciju odgoja i obrazovanja provodi računovodstveno financijsku funkciju sukladno propisima RH i to kroz: - planiranje i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava za poslovanje, praćenje izvršenja planova te izvještavanje nadležnih institucija o navedenom, - isplaćivanje plaća za različite oblike rada (od redovnog do mentorstva) te ostalih naknada prema kolektivnim ugovorima, - vođenja proračunskog računovodstva te - sastavljanje propisanih financijskih izvještaja. Voditelj računovodstva je osoba u školskoj ustanovi koja ustrojava i vodi računovodstvo škole kao jedina kompetentna osoba u školskoj ustanovi za navedeno područje te u potpunosti samostalno obavlja računovodstveno - financijske poslove, donosi samostalno odluke i ujedno odgovara za vođenje tih poslova prema računovodstvenim načelima i zakonskim propisima. Složenost i raznovrsnost poslova koje obavlja voditelj računovodstva (a često je to jedna osoba za sve navedene poslove), zahtijeva od njega veliku preciznost, točnost, ažurnost, brzinu i sposobnost prelaženja s jednog posla na drugi, vođenje više različitih poslova u isto vrijeme, a povrh svega poštivanje zakonskih rokova i propisa, što je veoma teško u ograničenom vremenu. Znanje i iskustvo koje je potrebno za ovakvu vrst poslova nije adekvatno valorizirano (stoga je i teško dobiti zaposlenika više stručne spreme za tu vrstu posla, a gotovo nemoguće osigurati zamjenu za bolovanje). Budući da voditelji računovodstva imaju stalan uvid u stanje imovine i poslovanje školskih ustanova u kojima rade, usko surađuju s ravnateljem i školskim odborom i često se nalaze u ulozi savjetodavaca. Voditelj računovodstva dužan je poznavati pravne propise iz područja radnog prava, računovodstva proračuna, planiranja kod proračunskih korisnika, javne nabave, poreza, ovršnog prava radi: - obavljanja računovodstveno – financijskih poslova u skladu sa zakonima i propisima - obavljanja savjetodavne funkcije ravnatelja vezano uz računovodstvene, porezne i financijske propise, a kod provedbe pojedinih aktivnosti - koordiniranja s vanjskim institucijama radi ostvarivanja pojedinih zadataka i/ili prava (MZOŠ, lokalna samouprava, Zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, porezne uprave, REGOS, FINA, institucije lokalne samouprave..) - obračuna i isplate materijalnih prava zaposlenicima, kao i obračunavanje, praćenje i koordiniranje njihovih ustega, - vođenja svih potrebnih evidencija radi uvida u poslovanje i ostvarivanje eventualnih kasnijih prava (mirovinsko, isplata smjenskog rada i regresa unatrag). Nadalje, voditelj računovodstva i ostali administrativno računovodstveni radnici ne mogu uspješno obavljati složene poslove iz svog djelokruga rada bez dodatnih edukacija zbog stalnih promjena i izmjena propisa. Pravo napredovanja u struci mora biti dostupno jednako svim radnicima u školskoj ustanovi. (Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije). Potrebno je omogućiti voditeljima računovodstva sustav mentorstva (prilikom prvog zaposlenja) i napredovanje u zvanju. Voditelje računovodstva kontinuirano se stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ista prava i iste uvjete rada iz područja radnih odnosa čime se krši pravo na jednako postupanje sukladno odredbama Zakona o radu i Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iz svega prethodno navedenog, smatramo da voditelj računovodstva treba uči u Zakon, da se propiše razina i vrsta obrazovanja za obavljanje odgovornih i složenih računovodstveno – financijskih poslova te da se propiše napredovanje u struci. U nastavku predlažemo sljedeće izmjene i dopune Zakona: Iza članka 102. dodaje se novi članak 102. a koji glasi: „Školska ustanova ima voditelja računovodstva, a djelokrug rada voditelja računovodstva propisuje ministar.“ Članak 103. mijenja se i glasi: „Administrativne, računovodstvene, tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar.“ Članku 105. dodaje se novi stavak koji glasi: (17) Poslove voditelja računovodstva može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij ekonomske struke ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke, b) preddiplomski stručni studij ekonomske struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka. Članku 156. dodaje se novi stavak koji glasi: (2) Voditelj računovodstva školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. U članku 115. dodaje se stavak 8. koji glasi: (8) Tajnik, voditelj računovodstva i ostali administrativno računovodstveni radnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati. U članku 116. dodaje se st. 4. koji glasi: „Tajnik, voditelj računovodstva i ostali administrativno računovodstveni radnici mogu napredovati u struci. Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar.“ Rajka Domin i Ivana Ban	Primljeno na znanje	Većina navedenih članaka nije predmet trenutnih izmjena ovog propisa. Primjedbe će se uzeti uobzir kod izrade novog zakonskog rješenja.
129	Marija Budrovac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
130	Lili Gracin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
131	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prijedlozi ogranka Osječko-baranjskog UHSR-a Članak 9. Stavak 10) „Iznimno od stavka 9. ovoga članka škola može upisati učenika i ako je od prekida obrazovanja prošlo više od dvije školske godine, uz suglasnost Ministarstva.“ Nije jasno koliko vremena može proći (tri godine ili više) te pobliže odrediti koji su to iznimni slučajevi (navesti „dulja bolest“ ili slično za što treba priložiti odgovarajuće dokaze u vidu medicinske dokumentacije). Obrazloženje: Moguće je da roditelji različite okolnosti smatraju iznimnima te je bolje odrediti na koje se to situacije može odnositi. Članak 12. Stavak 6) predlaže se brisanje potrebe pribavljanja pisane suglasnosti roditelja za sve aktivnosti, programe i projekte, osim izbornih predmeta Obrazloženje: ova odredba otežava rad na izvannastavnim školskim aktivnostima. Roditelji su samim upisom učenika u određenu školu dali suglasnost za aktivnosti koje se u školi provode. Nadalje, učenici se u različite aktivnosti i projekte uključuju dobrovoljno, a roditelji su dužni pratiti obrazovanje svoje djece te prema tome mogu odlučiti hoće li ili ne njihova djeca sudjelovati u nekoj aktivnosti ili projektu. Članak 18. Stavak 2) predlaže se da se ne donosi ocjena iz vladanja na kraju 1. polugodišta i da se provede temeljita analiza učinka zaključivanja ocjena na kraju 1. polugodišta Obrazloženje: tijekom godine izriču se pedagoške mjere koje se u tekućoj godini mogu i ukinuti te je nepotrebno zaključivati ocjenu iz vladanja na kraju 1. polugodišta. Dio ravnatelja smatra kako zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta ima pozitivan psihološki učinak na učenike na kraju 1. polugodišta (uglavnom u trogodišnjim programima), dok drugi dio ravnatelja iznosi stav nastavnika prema koje zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta stvara nepotreban pritisak učenicima, posebno zbog kratkoće 1. polugodišta, a roditelji svakako dobivaju izvješće o ocjenama iz e-dnevnika. Također nije jednaka važnost u osnovnoj i srednjoj školi, ali ni u srednjim strukovnim školama i gimnazijama. Novi strukovni kurikulumi orijentirani su prema ishodima učenja te postoji neusklađenost Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na što bi zakonodavac trebao obratiti pozornost. Članak 23. Stavak 3) pedagoške mjere izriču se za tekuću godinu, za razliku od ranijih odredaba kada je opomena pred isključenje vrijedila do kraja školovanja, te je potrebno odrediti da tu mjeru može ukinuti tijelo koje ju je donijelo, Nastavničko vijeće. Obrazloženje: ukoliko se ne donese ovakvo rješenje učenici kojima je donesena pedagoška mjera do kraja školovanja nisu u jednakom položaju s drugim učenicima. Članak 27. Predlaže se da se ovdje navedu svi članovi projektnog tima, što uključuje tajnike, računovođe, stručne suradnike i ravnatelje. Obrazloženje: ravnatelji, stručni suradnici i administrativno-tehničko osoblje također rade na projektima a njihov rad nije nagrađen ni u kom obliku, te su tako dovedeni u neravnopravan položaj. Također, u ovome članku se govori samo o europskim projektima, dok postoje i druge vrste projekata na kojima rade nastavnici i ostali djelatnici škola a njihov rad se ovim Prijedlogom Zakona ni na koji način ne spominje niti vrednuje. Članak 29. Stavak 6) predlaže se jasno definirati u kojim područjima i predmetima se primjenjuje određena norma. Obrazloženje: u nekim teorijskim predmetima predviđene su vježbe kao sastavni dio predmeta (informatika), kao i u najvećem dijelu strukovno-teorijskih predmeta, a neki su predmeti u nekim obrazovnim programima općeobrazovni, a u drugim strukovni (kemija, fizika, informatika), za što se primjenjuje različita norma. Nije jasno definirana razlika između praktične nastave u nekim programima (uglavnom trogodišnjim) i vježbi u drugima (u obrazovnom programu medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege i drugi programi u medicinskim školama), koje zahtijevaju visoku razinu pripreme za izvođenje i uključuju različita mjerenja, pripremu elaborata, izvođenje odgovornih medicinskih postupaka. Članak 37. Stavak 4) nije jasno definirano odnosi li se mirovanje statusa i na ravnatelje za vrijeme trajanja mandata. Obrazloženje: kako ravnatelji imaju pravo zatražiti mirovanje svoga radnog odnosa za vrijeme trajanja mandata, proizlazi da ukoliko imaju status profesora mentora/savjetnika i njihov status miruje do povratka na radno mjesto. Članak 42. Predlaže se u stavak 3) dodati kako roditelji mogu odbiti sudjelovanje svoje djece u onim aktivnostima koja su u suprotnosti s njihovim svjetonazorom. Obrazloženje: roditelji su dužni biti upoznati sa sudjelovanjem svoje djece u svim aktivnostima, kao i sa samim procesom obrazovanja. Odabirom obrazovnog programa odabrali su i sve obavezne i izborne predmete, odnosno odlučili koje izborne predmete će njihovo dijete imati, a za sve izvannastavne i izvanškolske aktivnosti ne postoji obaveza sudjelovanja svih učenika.	Djelomično prihvaćen	U članku 9. stavku 10. stavku se i navodi „iznimno“, a zahtjev mora biti opravdan jer i Ministarstvo daje suglasnost. Nakon javne rasprave odlučeno je da se ne uvodi zaključivanje ocjena na polugodištu. Članak 27. se odnosi na sve radnike školske ustanove. Predloženi stavak 6) u članku 29. se briše.
132	Andrea Matoković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
133	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	NIKICA MIHALJEVIĆ, PREDSJEDNIK Članak 107. st. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, dodati zadnju alineu, „-s osobom kojoj je istekao ugovor o radu na radnom mjestu ravnatelja škole“ Članak 128. st. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (6) Osobi koja nije izabrana za ravnatelja, a koja je radila na radnom mjestu ravnatelja u kontinuitetu tri ili više mandata ili kojoj ugovor o radu nije mirovao do prestanka mandata, školska ustanova dužna je ponuditi radno mjesto sukladno stručnoj spremi“. Obrazloženje Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) predlaže prethodno navedene izmjene i dopune koje se tiču povratka ravnatelja na radno mjesto učitelja, nastavnika ili sturčnog suradnika. Prema sada važećim propisima, ravnatelji koji su na radnom mjestu ravnatelja radili u kontinuitetu tri ili više mandata, ne ostvaruju pravo da im ugovor o radu miruje do prestanka mandata pa u slučaju da ne budu izabrani u sljedeći mandat, ugovor o radu prestaje im s posljednim danom isteka mandata iz čega proizlazi da se njihov radni odnos tretira kao radni odnos sklopljen na određeno vrijeme. Svi ostali zaposlenici u školstvu u slučaju tehnološkog viška imaju sva prava iz radnog odnosa, otpremine, zbrinjavanje u struci bez natječaja, osim ravnatelja koji kad ne budu izabrani, a ne radi se o skrivljenom ponašanju, nemaju pravo na plaću sljedeći mjesec. Sasvim sigurno, ne postoji niti jedna grupacija u društvu koja se nalazi u sličnoj situaciji. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola stajališta je da je takva praksa protupravna iz razloga što se ima smatrati da ravnatelji iz predmetne skupine imaju zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme budući da su u radnom odsnou kod istog poslodavca proveli više od tri godine. (čl. 12. Zakona o radu). S tim u svezi, mišljenja smo da radni odnos ravnatelja iz predmetne skupine, u slučaju ne izbora za novi mandat, ne može prestati s danom isteka posljednjeg mandata, nego tek nastupom nekih od razloga za prestanak radnog odnosa predviđenih u čl. 112. Zakona o radu. Dakle, kako se radi o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, poslodavac je taj koji bi trebao svakog ravnatelja iz predmetne skupine, u slučaju da isti ne budu izabrani za novi mandat, zbrinuti odnosno preraspodjeliti na drugo radno mjesto sukladno njihovoj stručnoj spremi slijeodm čega predlažemo da se usvoje gore navedene predložene izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Nije prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
134	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PRIJEDLOZI ravnatelja Istarskog ogranka UHSR-a Članak 2. (…) Iza podstavka 8. dodaje se podstavak 9. koji glasi: „9. Ovaj stavak 9. potrebno je brisati jer je ovo Ustavom zajamčeno pravo. Članak 11. Članak 27. mijenja se i glasi: Izmjena stavka 3. na način da isti glasi: „ (3) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete najkasnije do kraja nastavne godine za sljedeću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.“ Time bi se prije početka nove školske godine znalo koliko učenika će pohađati pojedini izborni predmet, a i raspodjela sati u srpnju bila bi jasnija i jednostavnija. Što je sa stranim jezicima? Trebalo bi precizirati jesu li oni izuzeti od ovoga članka („Strani jezik kojeg odaberu u 1. razredu obvezni su pohađati do kraja srednjoškolskog obrazovanja.“) Izmjena stavka 4.. (4) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do kraja nastavne godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. Članak 18. Istarski ogranak UHSR-a s ne slaže prijedlogom vraćanja zaključne ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja na kraju polugodišta! Članak 22. U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: Predloženo je vrlo neprecizna formulacija kojom se otvara mogućnost manipulacije sustava: što se smatra „opravdanim slučajevima“ odnosno tko je ovlašten procijeniti je li konkretan slučaj „opravdan“? Na školi je da odlučuje o zahtjevu za upis u isti razred više od dva puta, a uz prethodnu suglasnost ministra. U članku 79. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u opravdanim slučajevima učenik srednje škole može podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću za upis u isti razred i više od dva puta. (5) O opravdanosti zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka Nastavničko vijeće donosi odluku uz prethodnu suglasnost ministra.“ Istarski ogranak UHSR-a predlaže u čl. 79 stavak 5 da... Nastavničko vijeće donosi odluku uz „naknadnu“ suglasnost ministra. Članak 23. Članak 84. mijenja se i glasi: Izmjena stavka 3. na način da isti glasi: „(3) Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, dok se pedagoške mjere strogog ukora i preseljenja u drugu školu izriču do kraja osnovnoškolskog obrazovanja učenika, odnosno pedagoške mjere opomene pred isključenje i isključenje iz škole izriču do kraja srednjoškolskog obrazovanja učenika.“ Brisati stavak 9. Sadašnje rješenje, a i naš prijedlog je da se pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, dok se pedagoške mjere strogog ukora i preseljenja u drugu školu odnosno opomena pred isključenje i isključenje iz škole izriču do kraja osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja učenika. Pedagoške mjere se izriču kao mjere upozorenja s ciljem da učenici poprave svoje ponašanje, dakle ne kao kazne, koje će se u slučaju popravljanja ponašanja brisati. Ukoliko je u postupku koji je stupnjevit došlo do izricanja pedagoške mjere strogog ukora u osnovnoj školi odnosno opomene pred isključenje u srednjoj školi, očito je da takav učenik ili se ne trudi dovoljno ili uopće ne želi raditi na tome da popravi svoje ponašanje, samim time je li opravdano i pedagoški brisati navedenu pedagošku mjeru. Ali čak da se ponašanje promijenilo u tolikoj mjeri, ovaj stavak nema smisla, jer čemu onda smisao izricanja pedagoških mjera ako ih u konačnici ipak ukidamo? Članak 24. U članku 86. stavci 1. i 2. brišu se. Dodaje se stavak 3. koji glasi: „Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.“ Članak 27. Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi: „Članak 99.a Dodavanje ovog novog članka otvara niz novih pitanja. Da li predlagatelj dodavanjem ovog članka stavlja na prvo mjesto izvođenje odgojno-obrazovnog rada tj. nastavu ili rad na projektima (u ovom slučaju konkretno na EU projektima)? Istarski ogranak UHSR-a predlaže da se priznaju svi projekti koji se izvode kao npr. Eko škole, Zavičajna nastava, Adris, Hep... a ne samo Europski projekti), kao i definirati sustav nagrađivanja nastavnika za kvalitetan rad s učenicima ( mnogi nastavnici sa svojim učenicima sudjeluju na raznim natjecanjima i smotrama i postižu izvrsne rezultate). Stavak 1 U ovom članku predlagatelj govori isključivo o EU projektima čime se svi ostali projekti stavljaju u neravnopravan položaj. Zašto se ovdje ne bi podrazumijevali i ostali oblici projektne suradnje npr. suradnja školske ustanove i lokalnih gospodarstvenika ili suradnja školske ustanove s lokalnom/područnom (regionalnom) samoupravom, a koja se ne (su)financira iz EU fondova već iz nekih drugih ili sličnih izvora? „(…) omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova (…)“ – nije definirano kojih poslova: misli li se u ovom slučaju na radnika koji će obavljati poslove voditelja projekta ili će biti samo član projektnog tima. „(…) za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca (…)“ – tko osigurava ta sredstva odnosno iz kojih će se izvora osigurati sredstva za plaćanje (MZO-a ili iz projekta)? Stavak 4 Ovaj stavak 4 je suvišan te ga je potrebno brisati. Pitanje prekovremenog rada i dopunskog rada uređeno je u Zakonu o radu. Čl. 61. st. 3. i čl. 62. st. 3. Zakona o radu (NN, 93/14.) propisano je da radnik koji radi u punom radnom vremenu i radnik koji radi u nepunom radnom, ali kod više poslodavaca i ne ukupno duže od četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. Dakle ovaj predloženi stavak derogira odredbe Zakona o radu! Stavak 5 - Zbog čega je propisan fiksan iznos od 30%? Npr. projektom može biti predviđen i veći postotak. Nije jasno misli li se ovdje na povećanje osnovice ili je riječ o satima rada na projektu. Potrebno je preciznije definirati. Istarski ogranak UHSR-a predlaže da se to uredi kao što je u drugim europskim zemljama (tu se nismo usuglasili jer nekoliko nas je bilo za umanjenje norme dok su drugi bili za dodatak na plaći) Stavak 6 Što se događa u slučaju da (EU) projekt nije odobren ili nisu opravdana sva potraživana sredstva, između kojih i plaća nastavnika? Iz kojih se sredstava isplaćuje plaća radniku koji je angažiran na projektu, a Agencija kasni s obradom Izvješća i samim time plaćanjem? Članak 29. Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. Brisati novi stavak 6. Ovo pitanje nije potrebno ponovno uređivati u Zakonu kad je isto propisano u Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (NN, 94/10.). Istarski ogranak UHSR-a se slaže s prijedlogom izmjene/dopune. Posebno se raspravljalo o potrebi promjena Pravilnika o normi, koji bi trebao detaljnije i jasnije definirati tjedna zaduženja. Primjer: Vježbe kod nekih škola imaju normu od 22 sata tjedno a u nekim školama 28. Raspravljalo se i postavilo pitanje o Ekonomistima: kako definirati normu za Vježbeničku tvrtku- na 28 ili 22? Članak 31. U članku 108. stavku 3. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 108. stavku 3. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 32. U članku 109. dodaje se stavak 4. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 109. stavku 4. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 33. U članku 110. stavku 2. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 110. stavku 2. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 35. Članak 113. Svrha je da ovaj postupak bude pojednostavljen i ubrzan, donošenje odluke od strane Školskog odbora dodatno komplicira proceduru. Članak 113. Predlažemo drugačije definiranje: „(1) U slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegova radnu sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će donijeti odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti. (2) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. (3) Ako se ovlaštenom prosudbom izabranog doktora specijaliste medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu ravnatelj će istu prosudbu uputiti izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti.“. Članak 39. U članku 126. stavku 1. podstavku 1. Ovaj stavak 1 je suvišan te ga je potrebno brisati. U čl. 126. st. 1. podstavku 3. propisan je uvjet „najmanje osam godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.“: rok za polaganje stručnog ispita je 2 godine od zaposlenja, dakle netko ne može raditi u školi 5 godina, a da u tom razdoblju nije položio stručni ispit. Članak 40. Članak 127. Predlažemo promjenu: . Objava natječaja za ravnatelja u dnevnom tisku je veliki financijski izdatak za školske ustanove. Predlažemo: (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i škole na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske. (3) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru. Zašto samo školskom odboru, a ne i na ostalim tijelima koja biraju ravnatelja školske ustanove? Istarski ogranak UHSR-a se slaže s prijedlogom izmjene/dopune te smatra da kandidat mora dostaviti program rada uz osobno predstavljanje istog na Školskom odboru, radničkom vijeću te roditeljskom vijeću. Nepotrebno je i Nastavničkom vijeću! Članak 42. U članku 135. Predlažemo da se stavak 3. briše: Obrazloženje: Ovaj stavak je suvišan te ga je potrebno brisati. Svi školski akti su objavljeni i javno dostupni na mrežnim stranicama škole. Prije usvajanja školskog kurikuluma isti se prethodno predstavlja Vijeću roditelja koji daju svoju suglasnost na akt. Nekoliko pitanja Istarskog ogranka UHSR-a ostalo je bez odgovora a tiču se Zakona: 1) Prestanak Ugovora o radu sa navršenih 65 godina i 15 godina staža: što ako djelatnik ima 64 godine i 2 godine radnog staža? Da li se Ugovor o radu produljava do ispunjenja oba uvjeta? 2) DPPO- trebalo bi vratiti da djelatnik u roku od godinu dana mora položiti ispite 3) DEŽURSTVO! Zakon ga ne definira a ravnatelji zbog toga imaju velikih problema. Kolega iz Glazbene u Puli iz tog je razloga dao ostavku! Treba dežurstvo jasno definirati u Zakonu.	Djelomično prihvaćen	Vezano uz izborne predmete nakon javne rasprave prihvaćen je slijedeći prijedlog: Učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Prijedlog o produljenju važenja pedagoških mjera nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
135	Hrvoje Mladinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
136	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zakonom je potrebno preciznije definirati odredbe vezane uz nastavni plan i program i kurikulum nastavnih predmeta – za učenike s teškoćama u razvoju. tj. posebne nastavne planove i programe potrebno je uskladiti s suvremenim odrednicama odgoja i obrazovanja u određenom vremenskom okviru, s obzirom na činjenicu kako se još uvijek primjenjuju posebni nastavni planovi i programi objavljeni u Glasniku 1996. i s obzirom na uključivanje većeg broja učenika s TuR u redovne OŠ i SŠ gdje su uključeni u redovne razredne odjele i školuju se kroz individualizirane odgojno obrazovne programe različite vrste i razine što potražuje također različite vrste i oblike podrške u odgoju,obrazovanju kao i potrebu za rehabilitacijskim programima. U Zakonu čl. 65. st. 3. definira : Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz st. 1. (učenici s TuR) donosi ministar. Ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno je propisati da mreža školskih ustanova, sadrži i popis ustanova u kojima se provode usluge centra potpore i usluge stručnog tima za učenike s teškoćama, osim redovitih programa i posebnih programa za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima. S ciljem usklađivanja dosadašnjih zakonskih odredaba s praksom i potrebama odgojno-obrazovnog sustava, potrebno je bolje urediti pitanje dnevnog trajanja nastave učenika u školama s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, za osnovnoškolske i srednjoškolske programe, za koje je potrebno godišnji i tjedni broj nastavnih sati vezati uz nastavni plan i program, odnosno kurikulum. U skladu s ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja navedenima u čl. 4. Zakona, potrebno je izvršiti izmjene sadržaja i satnice posebnih nastavnih planova i programa za učenike s teškoćama u posebnim i redovnim OŠ i SŠ svrhu osposobljavanja za život i rad u suvremenom društvu prema načelu uspješnog inkluzivnog uključivanja u zajednicu i svijet rada. Kad učenik s teškoćama u razvoju završi srednje obrazovanje, potrebno je osigurati potporu prilikom zapošljavanja i socijalizacije do 3 god. po završetku školovanja u suradnji nadležnih službi i srednje škole koja provodi posebne programe srednjoškolskog obrazovanja za učenike s TuR (Pojašnjenje – regulirano čl. 20. Pravilnika (NN 24 /2015)	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja, a poseban cilj je Razviti cjeloviti sustav podrške učenicima koji obuhvaća i djecu sa teškoćama u razvoju. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
137	Ljudevit Kotnik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
138	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	OGRANAK DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE MIRJANA KAZNAČIĆ Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 1.) U članku 51. stavak 1. glasi: Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno. Predlaže se slijedeće: Brisati odredbu čl. 51. stavka 1. u cijelosti. Obrazloženje: U ovom članku trebalo bi iz postojećeg teksta izbaciti odredbu koja utvrđuje dopušteno dnevno opterećenje učenika jer se ista u praksi i radu najvećeg broja naših škola jednostavno ne može primijeniti. Ove odredbe o dnevnom opterećenju primjenjive su samo u 1., 2. i 3. razredu OŠ, a u ostalim razredima su neprimjenjive. U 4. razredu OŠ učenici odabiru drugi strani jezik, a u 5. razredu i informatiku. Mnogi učenici i roditelji inzistiraju na oba dva izborna predmeta (uz već 99% zastupljenost vjeronauka). Donekle je ove odredbe moguće poštovati u 5. i 6. razredu OŠ, međutim u 7. i 8. razredu to je naprosto nemoguće i skoro sve naše škole su time svakodnevno u prekršaju. Osim toga u zakonu se govori o satovima nastave, a postavlja se pitanje što je onda sat razrednika, kako tretirati satove dopunske nastave i dodatnog rada, kao i satove izvannastavnih aktivnosti. Osim toga organizacijski i prostorni uvjeti rada škola veliki su ograničavajući čimbenik u ostvarivanju ovakvih odredbi. Naime, većina škola u RH još uvijek radi u dvije ili tri smjene, a mnoge škole imaju i učenike-putnike što bitno otežava organizaciju rada škole. Osim toga učitelji-ice drugog stranog jezika najčešće rade na dvije ili čak tri škole što je dodatno otežavajuća okolnost, a informatičke učionice u većini škola imaju samo do 15-16 računala i teško je organizirati nastavu za veći broj učenika u skupini. Škole koje imaju učenike-putnike u daleko su težoj situaciji jer osnivači najčešće, zbog sve manje sredstava, inzistiraju na što većoj racionalnosti troškova prijevoza. Stoga sam mišljenja da je ovakva postojeća odredba neodrživa i da bi je u trebalo brisati u cijelosti. 2.) Zbog sve učestalijeg odlaska brojnih mladih obitelji u inozemstvo, a time brojnih učenika iz naših škola, kao i činjenice da to pitanje nije uređeno postojećim zakonom, potrebno je regulirati proceduru i postupke u slučaju takvih napuštanja škole. 3.) Članak 100. stavak 1. zakona potrebno je dopuniti riječju i ravnatelji. Ovaj članak utvrđuje tko obavlja odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi, a u postojećem tekstu zakona nema spomena o ravnateljima škola. Ovo je apsurdna i neprihvatljiva situacija koju treba žurno promijeniti jer je nepobitna činjenica da su i ravnatelji ti koji obavljaju odgojno-obrazovni rad i to svakodnevno. Navedeno treba unijeti u zakon jer već postoje slučajevi sudskih postupaka u kojima se ravnateljima osporava odgojno-obrazovni rad u školi za ono vrijeme koje su bili ili jesu ravnatelji škole. 4.) Potrebno je regulirati proceduru i postupke u slučajevima upisivanja novih učenika azilanata. To pitanje nije uređeno postojećim zakonom, potrebno je regulirati takve oblike upisivanja u školu. 5.) Čl. 75. zakona odnosi se na reguliranje dopunskog rada nakon završetka nastavne godine. Ovaj oblik rada učitelja, kao dio odgovarajuće radne obveze, potrebno je i zakonski regulirati, jer se sada smatra isključivo radom u ostalim poslovima i zaduženjima učitelja, što nije dobro , a nije ni fer prema onim učiteljima koji nemaju ili vjerojatno nikad neće imati ovu obvezu. 6.) U članku 76. zakona koji regulira mogućnost podnošenja zahtjeva UV za polaganjem ispita pred povjerenstvom u slučaju nezadovoljstva zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta, treba dodati i utvrditi rok podnošenja prigovora na ocjenu iz vladanja. Prijedlog je da rok za ocjenu iz vladanja počinje teći od dana primanja svjedodžbe, jer je nemoguće primijeniti rokove za nezadovoljstvo ocjenom iz nastavnih predmeta koja se utvrđuje na posljednjim nastavnim satovima, dok se za ocjenu iz vladanja treba održati sjednica razrednih vijeća. 7.) U članku 77., a koji se odnosi na polaganje predmetnog ili razrednog ispita, smatramo da je potrebno utvrditi i precizirati razloge upućivanja učenika na polaganje ovih ispita. Npr. ako se ono odnosi na dulje izostajanje s nastave bilo bi potrebno jedinstveno utvrditi (najbolje kao postotak sati izostanaka) s nastave za pojedini nastavni predmet. 8.) Članak 80. odnosi se na privremeno ili stalno oslobađanje učenika od obveze pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima. Mišljenja sam da u stavku 3. ovoga članka treba stajati: Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine ili do najviše 2/3 nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen. Ovo je potrebno jer smo mišljenja da nazočnost učenika do 1/3 nastavnih sati pojedinog predmeta nije dovoljna za zaključiti ocjenu. 9.) Čl. 41. prava ravnatelja. Zalažemo se da ravnateljima koji ne prođu reizbore budu zajamčena neka prava: da ih se tretira kao tehnološki višak i da imaju ugovor na neodređeno vrijeme 10.) Čl. 107. tehnološki viškovi. Stav je da u povjerenstvu za zbrinjavanje viškova treba biti i predstavnik Udruge ravnatelja. 11.) Čl. 84. pedagoške mjere, koje su restriktivne i nema mogućnosti korekcije u slučaju kada učenik popravi ponašanje. Uvesti mogućnost brisanja izrečene pedagoške mjere na kraju nastavne godine, ako se utvrdi da je ona pozitivno djelovala na učenika i njegovo ponašanje. 12.) Članak 114. st. 1. zakona između ostalog utvrđuje mogućnost zasnivanja r. odnosa samostalno od strane ravnatelja na vrijeme do 15. dana. Navedenu odredbu, u situaciji kad postoji mogućnost zapošljavanja na vrijeme od 60 dana smatramo potpuno nepotrebnom i suvišnom. Predlažem zakonom omogućiti ravnatelju da s radnikom samostalno zasniva ugovor o radu na određeno vrijeme do 60 dana. 13.) Kao što je u članku 105. između ostalog propisana razina i vrsta stručne spreme za radno mjesto tajnika-ce škole, smatramo potrebnim na isti način propisati razinu i vrstu stručne spreme za radno mjesto voditelja-icu računovodstva škole. 14.) Članak 68. koji se odnosi na prehranu učenika treba preformulirati. U našoj županiji, kao i nizu drugih, većina škola uopće nema kuhinje, blagovaonice, osobe zadužene za pripremu i podjelu hrane, zbog čega predlažem preformulaciju ove odredbe, jer s postojećom ogroman broj škola krši zakon. Predlaže se da se odredba preformulira na način da se odnosi na škole koje ispunjavaju Državni pedagoški standard. 15.) U članku 127. koji regulira proceduru izbora ravnatelja škole predlažemo nakon stavka 4. dodati novi stavak koji bi glasio: „Ako ministar uskrati suglasnost za izbor ravnatelja školskom odboru dostavlja se pismena odluka i obrazloženje“. 16.) Izmjenama i dopunama ZOOSŠ-a trebalo bi predvidjeti novu i puno jednostavniju proceduru izbora predstavnika radnika škole u školski odbor. Postojeće rješenje prema propisima koji reguliraju radne odnose, a koje se odnosi na sve, pa i gospodarske tvrtke (velike i male), zaista je neodrživo i za škole besmisleno.	Djelomično prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Vezano uz obrazloženi prijedlog za uskraćivanje suglasnosti za imenovanje ravnatelja podsjećamo da je Ustavni sud na sjednici održanoj 19. prosinca 2017. donio Rješenje kojim ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 127. stavaka 4. i 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Vezano za prethodnu suglasnost ministra za imenovanje ravnatelja Ustavni sud navodi: „Polazeći od navedenog, prigovori predlagatelja prema kojima bi odluka o uskrati (prethodne) suglasnosti od nadležnog Ministarstva trebala školskom odboru biti obrazložena, odnosno da bi se protiv te odluke trebalo omogućiti pravo na žalbu, također su neosnovani“.
139	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA - OGRANAK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ogranak HUROŠ-a Varaždinske županije je na svojoj sjednici održanoj 21. studenog 2017. godine temeljem poziva na javnu raspravu donio sljedeća mišljenja i prijedloge: 1. Izrada novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi Smatramo da bi u najskorije vrijeme trebalo prići izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju i to zasebno za osnovnu školu. Česte izmjene i dopune Zakona otežavaju svakodnevni rad i snalaženje u važnim i značajnim pitanjima funkcioniranja i obavljanja svakodnevnih obaveza vezanih uz zakonske odredbe. 2. Zaključivanje ocjena na polugodištu Držimo da je zaključna ocjena na polugodištu važna informacija učeniku i roditelju o učeničkome postignuću te odrednica učeniku kako raditi dalje tijekom nastavne godine. Ukidanje ocjene dovelo je do još više kampanjskog učenja i učenja za ocjenu, a ne za znanje kao i još veće pritiske na škole kako bi se učenicima zaključile što bolje ocjene krajem školske godine. 3. Status ravnatelja Prijedlog Zakona ponovno nije riješio radno-pravni status ravnatelja. Poboljšanje je vidljivo jedino u odrednici da se prijavljuju kao višak Uredima državne uprave i „čekaju“, ako se pokaže potreba za njihovom strukom. Unatoč mnogim raspravama, zaključcima….pitanje profesionalizacije i licenciranje ravnatelja prema jasno određenim kriterijima nije riješeno. Posebno su tu u nezavidnom položaju ravnatelji koji imaju tri i više mandata. Smatramo da ne valja unaprijed ni ograničavati rad kvalitetnim ravnateljima niti unaprijed štititi one koji ne rade u interesu škole. Potrebne su promjene koje će omogućiti samostalan i kvalitetan rad ravnatelja bez podložnosti izbora ravnatelja političkim i ostalim interesnim utjecajima. Postavlja se i pitanje koliko smisla ima uz prijavu na natječaj priložiti i program rada ravnatelja, ukoliko se ne dostavlja izvješće o realizaciji za kandidate koji se ponovno kandidiraju. Tu spominjemo i čl.127. stavak 6. da bi ministar trebao dati obrazloženje u slučaju uskrate suglasnosti ravnatelju, a ne koristiti svoje diskrecijsko pravo. 4. Napredovanje ravnatelja u struci (Čl.116.) Prijedlog Zakona predviđa napredovanje ravnatelja u struci, ali se ono u praksi ne provodi. Smatramo da su ravnatelji ravnopravni dionici odgojno-obrazovnog procesa i da bi kao takvi trebali imati iste mogućnosti kao i učitelji, te gdje će oni koji kvalitetno rade biti prepoznati i nagrađeni za svoj rad. 5. Definirati prava i obaveze roditelja (čl.42-novo 135.) Roditelji su važan čimbenik u suradnji sa školom, a istodobno su poveznica sa školom preko učenika koji ju pohađaju. Vrlo bi važno bilo decidirano definirati obaveze roditelja u međusobnim kontaktima sa školom, jer se često u praksi dešava da oni vrlo dobro znaju za svoja prava, a obaveze se stavljaju u drugi plan. 6. Produženi boravak Radi što ujednačenije organizacije rada učenika u produženom boravku bilo bi svrsishodno što prije donijeti Pravilnik o organizaciji i provedbi produženog boravka. Ovo je vrlo važno i iz razloga jer osnivači različito reguliraju radno-pravni status učitelja zaposlenih u produženom boravku. 7. Tajnici i računovođe Zbog složenosti poslova radnika na poslovima tajnika i računovođa škole predlaže se koeficijent složenosti prema stručnoj spremi kakav imaju i učitelji i stručni suradnici. Predsjednica HUROŠ-a ogranka Varaždinske županije: Karmen Hans-Jalšovec,dipl.pedagog	Djelomično prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
140	Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PODRŽAVAMO Članak 2. jer smatramo važnim unijeti odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Osim toga, Iznimno je važno da roditelji i učenici mogu sami izabirati programe/module koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju. Iz tog razloga za Članak 11., stavka 7 predlažemo da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nadalje, U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) smatramo bitnim dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ U Članku 43. potrebno je na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
141	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA VARAŽDINSKA Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola Ogranak Varaždinske županije Varaždin, 28.11.2017. PRIJEDLOG JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ogranak HUROŠ-a Varaždinske županije je na svojoj sjednici održanoj 21. studenog 2017. godine temeljem poziva na javnu raspravu donio sljedeća mišljenja i prijedloge: 1. Izrada novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi Smatramo da bi u najskorije vrijeme trebalo prići izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju i to zasebno za osnovnu školu. Česte izmjene i dopune Zakona otežavaju svakodnevni rad i snalaženje u važnim i značajnim pitanjima funkcioniranja i obavljanja svakodnevnih obaveza vezanih uz zakonske odredbe. 2. Zaključivanje ocjena na polugodištu Držimo da je zaključna ocjena na polugodištu važna informacija učeniku i roditelju o učeničkome postignuću te odrednica učeniku kako raditi dalje tijekom nastavne godine. Ukidanje ocjene dovelo je do još više kampanjskog učenja i učenja za ocjenu, a ne za znanje kao i još veće pritiske na škole kako bi se učenicima zaključile što bolje ocjene krajem školske godine. 3. Status ravnatelja Prijedlog Zakona ponovno nije riješio radno-pravni status ravnatelja. Poboljšanje je vidljivo jedino u odrednici da se prijavljuju kao višak Uredima državne uprave i „čekaju“, ako se pokaže potreba za njihovom strukom. Unatoč mnogim raspravama, zaključcima….pitanje profesionalizacije i licenciranje ravnatelja prema jasno određenim kriterijima nije riješeno. Posebno su tu u nezavidnom položaju ravnatelji koji imaju tri i više mandata. Smatramo da ne valja unaprijed ni ograničavati rad kvalitetnim ravnateljima niti unaprijed štititi one koji ne rade u interesu škole. Potrebne su promjene koje će omogućiti samostalan i kvalitetan rad ravnatelja bez podložnosti izbora ravnatelja političkim i ostalim interesnim utjecajima. Postavlja se i pitanje koliko smisla ima uz prijavu na natječaj priložiti i program rada ravnatelja, ukoliko se ne dostavlja izvješće o realizaciji za kandidate koji se ponovno kandidiraju. Tu spominjemo i čl.127. stavak 6. da bi ministar trebao dati obrazloženje u slučaju uskrate suglasnosti ravnatelju, a ne koristiti svoje diskrecijsko pravo. 4. Napredovanje ravnatelja u struci (Čl.116.) Prijedlog Zakona predviđa napredovanje ravnatelja u struci, ali se ono u praksi ne provodi. Smatramo da su ravnatelji ravnopravni dionici odgojno-obrazovnog procesa i da bi kao takvi trebali imati iste mogućnosti kao i učitelji, te gdje će oni koji kvalitetno rade biti prepoznati i nagrađeni za svoj rad. 5. Definirati prava i obaveze roditelja (čl.42-novo 135.) Roditelji su važan čimbenik u suradnji sa školom, a istodobno su poveznica sa školom preko učenika koji ju pohađaju. Vrlo bi važno bilo decidirano definirati obaveze roditelja u međusobnim kontaktima sa školom, jer se često u praksi dešava da oni vrlo dobro znaju za svoja prava, a obaveze se stavljaju u drugi plan. 6. Produženi boravak Radi što ujednačenije organizacije rada učenika u produženom boravku bilo bi svrsishodno što prije donijeti Pravilnik o organizaciji i provedbi produženog boravka. Ovo je vrlo važno i iz razloga jer osnivači različito reguliraju radno-pravni status učitelja zaposlenih u produženom boravku. 7. Tajnici i računovođe Zbog složenosti poslova radnika na poslovima tajnika i računovođa škole predlaže se koeficijent složenosti prema stručnoj spremi kakav imaju i učitelji i stručni suradnici. Predsjednica HUROŠ-a ogranka Varaždinske županije: Karmen Hans-Jalšovec,dipl.pedagog	Djelomično prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
142	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
143	Ivan Hranjec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Načelno je u redu načelo da roditelji imaju pravo na odgoj vlastite djece. U provedbi nacela treba izbječi mogučnost manipulacije. Valjalo bi propisati da će ministarstvo izraditi alternativne a cjelovite kurikule koji će roditeljima omogučiti onaj koji je sukladan njihovim odgojnim vrijednostima i u konačmici njihovu ukupnom svjetonazoru.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
144	Ivo Grgić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molimo Vas da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
145	Ivo Grgić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molimo Vas da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
146	Darija Pandžić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
147	svjetlana hittner	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
148	Marijanka Globan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
149	Danijela Uljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
150	Željka Poleksić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
151	Slobodan Cica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlazem da se cl .11.st.7 spomenutog zakona o izmjenama i dopunama promjeni i da glasi ovako Medjupredmetna ili interdisciplarna tema i modul koji ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova vrijednosti i izbora ponasanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrdjuje se izbornim sadrzajem i provodi kroz posebne programe i module iz stavka 6 ovoga clanka Ucenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
152	Marija Vinković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
153	Zoran Kordić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
154	Mario Živković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
155	Marko Paliska	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
156	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Dodati u članku 66. (prestanak statusa učenika): -punoljetnom učeniku koji ne dolazi u školu u kontinuitetu od mjesec dana a učenik, roditelj ili staratelj ne obavijesti razrednika o razlozima izostanka Obrazloženje: Postoje situacije kad se ne može doći u kontakt s učenikom niti roditeljem/starateljem, a centar za socijalnu skrb nije nadležan za učenika koji je punoljetan te se škola u tom slučaju nema kome obratiti. Prema tome učenik bi mogao izostajati i nekoliko mjeseci, a status učenika bio bi nedefiniran. Članak 20. izmjena Članak 75. (NN 152/14) Predlažemo brisanje postojećeg stavka 1. umjesto toga predlažemo: 1.Za učenike kojima je potrebno, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati tijekom nastavne godine. Planirani sati ulaze u normu. Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine te tijekom godine ima najbolje rezultate Time je na adekvatniji način riješena pravovremena kontinuirana podrška učenicima. Članak 21. izmjena Članak 76. (NN 152/14) (5) predlažemo brisanje ovog stavka za srednjoškolsko obrazovanje: U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), a učenik ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta, upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine. Članak 22. izmjena Članak 79. (NN 152/14) U opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta uz suglasnost ministra. Dodati satvak: Pisani zahtjev za upisom podnosi roditelj ili staratelj učenika Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Obrazloženje: To je osobna odluka roditelja ili staratelja i učenika. Članak 23 izmjena, a tiče se članka Članak 84. (NN 152/14) Dodati u stavku (9) čl. 23 Donesene pedagoške mjere mogu se i ukinuti na kraju nastavne godine. Pedagošku mjeru ukida tijelo koje ju je i donijelo. Obrazloženje: Pedagošku mjeru ne treba ukidati prije isteka nastavne godine jer tada mjera gubi značaj. Članak 27. izmjena Članak 99.a Djelatnici škole koji rade na EU projektima rad se plaća kao prekovremeni rad sukladno broju sati koje su odradili za određeni projekt. Evidenciju o broju sati vodi voditelj projekta. Obrazloženje Člankom 27. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućava se djelatnicima škola rad na EU projektima i ostvarivanje prava na povećanja plaće. No ovdje se ne omogućava da se takav rad plaća kao rad iznad norme /prekovremeni/, a to će biti nužno, jer kada se satnica učesnika u projektu razdjeli na tjedne to u većini projekata neće biti više od dva do tri sata što može u satnici biti i nedjeljivo, a uz to škole, osobito u manjim mjestima, teško će naći zamjenu za tako male satnice. Naravno tu su još i voditelji računovodstva, tajnici, ravnatelji, a ponekad i neki drugi nenastavni djelatnici, kojima nije moguće „skratiti“ radno vrijeme za onu količinu koliko sudjeluju u projektu EU. Nadalje u našim školama postoje i druge vrste projekata od onih strukovnih koje financiraju razna druga ministarstva /napr. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta/, pa razne TV kuće, banke i slično. Zatim su tu razni humanitarni, ekološki, odgojni, strukovni i drugi projekti koje provode djelatnici škola i koji su ponekad učinkovitiji od EU projekata (prije svega jer se neposredno provode u školama s većinom učenika), a za rad na njima se ne predviđaju nikakva sredstva, pa se njihovi provoditelji stavljaju u nepravedan, da ne kažemo, ponižavajući položaj. Ovdje treba spomenuti i razna natjecanja i smotre, prije svega LiDraNo, za koja nastavnici moraju u pripremi učenika utrošiti puno vremena, a za to isto tako nisu dodatno plaćeni, jer kroz eventualnu dodatnu nastavu (a koja je u satnici ograničena) to nije moguće kvalitetno provesti. Dakle ako se rad želi nagraditi, a to svakako treba, onda treba vrednovati svaki rad, a osobito onaj za kojeg su naši nastavnici školovani. /za EU projekte nisu/. Članak 107. zakona Dodati: (12) Ako se na natječaj ne javi niti jedna osoba, može se zasnovati radni odnos s osobom koja se nije javila na natječaj ugovorom o djelu. Obrazloženje: U određenim školama zaposlenici- predavači ne mogu sklapati ugovor o radu.(npr. Medicinske škole) Članak 31. izmjena Članak 108. Zakona (3) Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad. Stručni ispit može se polagati u 3 roka. (s tim u vezi treba mijenjati i Pravilnik) Obrazloženje: U osnovnoj školi stručni ispit se može polagati u tri roka stoga nema razloga da se to ne bi moglo učiniti i u ne bi i u srednjoj školi.	Nije prihvaćen	Nastavno na Vaš komentar na članak 75. Zakona, obavještavamo Vas da se u tom dijelu Vaš komentar odbija s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
157	Zlatka Korošec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
158	Josip Markić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
159	Marija Skejić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
160	Jere Bilan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
161	Anita Ban	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
162	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, U nastavku dostavljamo, u postupku javnog savjetovanja, primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Zakona) od kojih su neke istaknute i prilikom izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2014. godini. A) Načelne primjedbe i prijedlozi Predlažemo da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 1. propiše pravo na obrazovanje djece stranaca bez pratnje zakonskih zastupnika i djece stranaca u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj, neovisno o imigrantskom statusu 2. propišu kriteriji za škole koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, a ulaze u Mrežu škola 3. jasnije propišu uvjeti i način provođenja alternativnih programa i uključivanje djece u nastavak obrazovanja nakon završetka takvih programa 4. regulira obveza škole da organizira dopunsku nastavu kad to, radi postizanja boljeg uspjeha, traže učenici i roditelji 5. omogući pravo na nastavu u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi učenicima koji zbog privremeno narušenog zdravstvenog stanja, privremeno narušenog psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih) teškoća ne mogu polaziti nastavu 6. uredi obveza suradnje školskih ustanova s predškolskim ustanovama radi razmjene informacija o učeniku 7. propišu pravila i uvjeti za sudjelovanje udruga u odgojno-obrazovnom procesu 8. jasnije propišu ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama kako bi se osigurala zaštita djece od proizvoda i usluga koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje, rast i razvoj 9. predvidi obveza organiziranja i financiranja međumjesnog prijevoza učenicima srednjih škola iz državnog proračuna 10. jasnije uredi uloga i zadaće Vijeća učenika 11. osim načina i oblika provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju, urede i prava tih učenika u slučaju isključenja, način provođenja te mjere, organizacija razrednog ispita i nastavak redovitog srednjoškolskog obrazovanja 12. propiše da osoba kojoj je zabranjen odgojno-obrazovni rad u školskoj ustanovi na štetu prava i interesa djece ne može dobiti, niti obnoviti, licenciju za rad u školskoj ustanovi 13. detaljnije propiše zabrana rada odgojno-obrazovnih radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi; uredi zaštita prava učenika prije pokretanja kaznenog postupka protiv radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu djeteta; propiše zabrana rada odgojno-obrazovnih radnika u slučaju počinjenja prekršaja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije te prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. B) Primjedbe i prijedlozi na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona U odnosu na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona koje se dopunjuju i/ili mijenjaju, predlažemo da se: 1. izostavi načelo promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, radi ostvarivanja prava i najboljeg interesa djeteta 2. omogući svoj djeci pohađanje međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula koji doprinose ostvarenju najboljeg interesa i prava djeteta zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta 3. propiše traženje odobrenja nadležnog ministarstva za izvođenje eksperimentalnog programa koji donosi „druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja“ 4. zadrži postojeće dnevno opterećenje učenika osnovnih škola i zakonsko ograničenje godišnjeg i tjednog broja nastavnih sati učenika srednjih škola 5. jasnije i detaljnije urede prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom i omogući podnošenje zahtjeva za izuzeće iz povjerenstva učitelja odnosno nastavnika koji je učeniku zaključio ocjenu s kojom je nezadovoljan 6. uredi pravo na pravni lijek protiv izrečene pedagoške mjere i privremenog udaljenja iz nastave, ograniči mogućnost privremenog udaljenja iz nastave te preispita karakter pedagoške mjere isključenja 7. preispita predloženi pojam „učitelja edukatora rehabilitatora“ i uredi potrebno obrazovanje, stručne kompetencije i poslovi 8. propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom uz procjenu sposobnosti odgojno-obrazovnog radnika za odgojno-obrazovni rad s djecom, te da se ista provodi periodično u okviru postupka licenciranja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja. U nastavku dajemo obrazloženje navedenih prijedloga. A) Načelne primjedbe i prijedlozi Ad. 1. Pravo na obrazovanje djece stranaca bez pratnje zakonskih zastupnika i djece stranaca u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj, neovisno o imigrantskom statusu i vrsti smještaja Mišljenja smo da se odredbe članka 43. i 45. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: ZOOSŠ) trebaju primjenjivati, osim na azilante, tražitelje azile, strance pod supsidijarnom zaštitom, strance pod privremenom zaštitom, i na djecu strane državljane bez pratnje zakonskih zastupnika te strance u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj. Pravo na obrazovanje zagarantirano je pravo koje se djetetu mora omogućiti neovisno o njegovom imigrantskom statusu i neovisno o vrsti smještaja. Formulacija članka 46. ZOOSŠ-a to pravo daje samo djeci strancima koji nezakonito borave u RH ako su smješteni u prihvatnom centru za strance, ako im je prisilno udaljenje privremeno odgođeno ili im je određen rok za povratak, tijekom trajanja tog roka. Podsjećamo da djeca strani državljani koja se nalaze u nezakonitom statusu mogu, uz prihvatni centar, biti smještena i u ustanove socijalne skrbi, prihvatilište za tražitelje azila, udomiteljsku obitelj ili drugi odgovarajući alternativni smještaj. Smještaj u prihvatni centar za strance mora biti iznimka jer takav oblik smještaja predstavlja lišenje slobode, budući da je riječ o vrsti smještaja kojim se ograničava sloboda, a što se prema Rezoluciji Vijeća Europe 1810 (2011) ne smije dozvoliti. Smještaj u prihvatni centar doista mora biti samo iznimka kad je procijenjeno da je to u najboljem interesu djeteta ili je riječ o situacijama kad postoji opravdana sumnja u dob djeteta. Konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine i Opća preporuka br. 6 Odbora za prava djeteta UN-a jasno naglašavaju da se lišavanje djeteta slobode ne može opravdati samo zbog činjenice da dijete nema pratnju zakonskog skrbnika ili zbog njegovog imigrantskog ili rezidencijalnog statusa. Prema Općoj preporuci br. 6 svako dijete bez pratnje ili razdvojeno dijete, bez obzira na status, ima pravo na potpun pristup obrazovanju u zemlji u koju je došlo. Dijete mora biti registrirano kod odgovarajućih obrazovnih institucija u najkraćem mogućem roku i mora mu biti ponuđena mogućnost da unaprijedi svoje sposobnosti učenja. Pravo na obrazovanje djetetu bez pratnje jamči i Rezolucija Vijeća Europe 1810 (2011). Stoga je potrebno u zakonskom tekstu jasno naznačiti da sva djeca stranci bez obzira na status imaju pravo na obrazovanje pod istim uvjetima kao i djeca hrvatski državljani. Ad. 2. Uvjeti i kriteriji za škole koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, a ulaze u Mrežu škola Predlažemo ZOOSŠ-om regulirati propisivanje uvjeta i kriterija za izradu prijedloga škola koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, a ulaze u Mrežu škola. U praksi nalazimo primjere da se u Mreži škola, primjerice za djecu s motoričkim teškoćama, nalaze škole koje ne zadovoljavaju sve uvjete i kriterije arhitektonske pristupačnosti. Stoga smatramo da bi uvjete i kriterije koje moraju zadovoljiti škole koje ulaze u Mrežu škola kao one koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju, bilo potrebno predvidjeti ZOOSŠ-om ili podzakonskim propisom donesenim na temelju ZOOSŠ-a. Ad. 3. Uvjeti i način provođenja alternativnih programa i uključivanje djece u nastavak obrazovanja nakon završetka takvih programa Smatramo potrebnim detaljnije regulirati uvjete i način provođenja ovih programa, a posebno način provođenja, vrednovanja i ocjenjivanja učeničkih postignuća u alternativnim programima te nastavak obrazovanja učenika u redovitim programima nakon završetka alternativnih programa. Navedeno predlažemo kako bi se u praksi, a posebno pri upisu u srednju školu, izbjegle dvojbe oko načina vrednovanja i ocjenjivanja postignuća učenika koji su pohađali alternativne programe, a nastavljaju obrazovanje u redovitim programima u osnovnoj ili srednjoj školi. Ad. 4. Obveza škole da organizira dopunsku nastavu U praksi se susrećemo sa situacijama da odredbu članka 33. ZOOSŠ-a o obvezi organiziranja dopunske nastave za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju, škole tumače na način da dopunsku nastavu organiziraju samo za učenike koji imaju nedovoljnu ocjenu iz nekog nastavnog predmeta. Stoga predlažemo jasnije regulirati obvezu škole da organizira dopunsku nastavu kad to, radi postizanja boljeg uspjeha, traže učenici i roditelji. Ad. 5. Pravo na nastavu u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi učenika koji zbog privremeno narušenog zdravstvenog stanja, privremeno narušenog psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih) teškoća ne mogu polaziti nastavu Predlažemo da se u članku 42. ZOOSŠ-a propiše pravo na nastavu u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi učenika koji zbog privremeno narušenog zdravstvenog stanja, privremeno narušenog psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih) teškoća ne mogu polaziti nastavu, te da o tom pravu ministarstvo nadležno za obrazovanje donosi rješenje o nastavi u kući odnosno u zdravstvenoj ustanovi. Smatramo da pravo učenika na nastavu u kući i na nastavu na daljinu treba biti utvrđeno rješenjem kojim se odlučuje o tim pravima učenika. Donošenje takvog rješenja značilo bi da se nastava u kući ili na daljinu pojedinačnim aktom ustanovi kao pravo učenika, što ti oblici školovanja u svojoj biti i jesu, te da se učeniku i njegovom zakonskom zastupniku priznaje i pravo na pravni lijek u slučaju da su nezadovoljni odlukom nadležnog tijela (ministarstva nadležnog za obrazovanje koje odobrava ovakav oblik školovanja). Također, preporučujemo da se nastava u kući omogući i djeci s teškoćama koja zbog pretrpljenog nasilja, primjerice od nastavnog osoblja ne mogu nastaviti daljnje školovanje u školi, odnosno ustanovi s područja zdravstva, socijalne skrbi ili pravosuđa, u onome trajanju koliko je potrebno da se osiguraju uvjeti za daljnji nastavak školovanja učenika s teškoćama. Preporučujemo da se nastava u kući omogući i za djecu sa psihičkim (emocionalnim) teškoćama dok one traju (primjerice: djecu sa različitim vrstama fobija, trauma, separacijskim strahovima, djecu koja su doživjela grubi oblik nasilja i boje se vratiti u školu…) za koje zakonodavac nije predvidio mogućnost školovanja kroz nastavu u kući. Ova skupina djece često nema teškoće takve vrste da je moguće odrediti primjereni oblik školovanja sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), a ne postoji potreba za dužim smještajem ove djece u psihijatrijsku ustanovu gdje bi eventualno mogli ostvariti školovanje uz bolničko liječenje. Oni najčešće ostaju kod kuće i ne ostvaruju pravo na obrazovanje, a sustav izražava nemoć u rješavanju ovog problema (problem opravdavanja izostanaka, problem ocjenjivanja i dr.). Ad. 6. Obveza suradnje školskih ustanova s predškolskim ustanovama Obveza suradnje školskih ustanova s predškolskim ustanovama značajna je radi razmjene informacija o učeniku, posebice u slučajevima kad se radi o učenicima s posebnim potrebama. Smatramo da je praćenje djeteta u okviru odgojno-obrazovnog rada u dječjem vrtiću relevantan izvor informacija o djetetu i polazište za neke konkretne prijedloge za početno školovanje te da bi bilo svrsishodno da škole prije upisa djeteta u osnovnu školu, primjerice, za dijete koje je išlo u vrtić, pribave mišljenje stručnog tima vrtića ili samo odgajatelja (ako vrtić nema stručnih suradnika) o psihofizičkom stanju djeteta. Ad. 7. Propisivanje pravila i uvjeta za sudjelovanje udruga u odgojno-obrazovnom procesu Smatramo da bi propisom trebalo odrediti pravila i uvjete za sudjelovanje udruga i drugih institucija u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno pravila i uvjete pod kojima one mogu prezentirati sadržaje i programe unutar odgojno-obrazovnih ustanova kako bi se onemogućilo da se u okviru odgojno-obrazovnih ustanova djeci nude i prezentiraju neverificirani sadržaji raznih udruga i drugih institucija i to od strane osoba upitnih kompetencija za rad s djecom. Postoji problem i s verificiranim sadržajima koji se, prema saznanju Ureda pravobraniteljice za djecu, pozitivno vrednuju ili odobravaju od nadležnih tijela na temelju dostavljenog pisanog programa koji sadrži korektne ciljeve, aktivnosti i druge sadržaje. Međutim, takvi programi ne sadrže često opise načina provođenja, upravljanje rizicima u odnosu na djecu, podatke o kompetentnosti i kvalifikacijama voditelja, načinima dobivanja suglasnosti, etičkim aspektima te o tome tko je odgovoran i jamči za dobrobit djece tijekom provođenja programa. Zato nam se čini da bi postupak davanja stručnog mišljenja, dopuštenja ili pozitivnog vrednovanja od nadležnih tijela trebao sadržavati i takve kriterije te obuhvaćati i intervju sa predlagateljem ili predstavnikom predlagatelja programa. Trebalo bi propisati i periodičnu vanjsku evaluaciju i praćenje programa nakon početka provođenja i nakon provođenja te na taj način osigurati sustavnu kontrolu sadržaja koji se djeci prezentira u okviru sustava odgoja i obrazovanja. Istodobno, javnosti bi trebalo omogućiti dostupnost podataka o udrugama koje bi za takvo djelovanje imale dozvolu ministarstva nadležnog za obrazovanje ili drugog nadležnog tijela. Ad. 8. Jasnije propisivanje ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama ZOOSŠ u članku 59. zabranjuje promidžbu i prodaju proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja, no čini se da ipak ostavlja širok prostor za različita tumačenja i izigravanje svrhe ove odredbe te otvara put za prodaju proizvoda i usluga koji bi mogli biti štetni za zdravlje, rast i razvoj djece te poticati potrošački mentalitet djece, što nije u njihovom interesu. Primjerice, navedeno se odnosi na prodaju i pripremu nezdrave hrane i pića (proizvoda niske prehrambene vrijednosti) u školi, njihovu izloženost i dostupnost djeci u prostoru odgojno-obrazovnih ustanova, što potiče djecu i na usvajanje nezdravih životnih navika. Osim toga, svjedoci smo brojnih promidžbenih aktivnosti u vrtićima i školama, usmjerenih ka poticanju djece na kupovinu te stvaranju i usmjeravanju njihovih potrošačkih navika. Smatramo da bi ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama trebala biti jasnija i konkretnija kako bi se osigurala zaštita djece od proizvoda i usluga koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje, rast i razvoj. Navedeno je moguće urediti na način da se izmjenama ZOOSŠ-a propiše zabrana promidžbe i prodaje roba i/ili usluga u odgojno-obrazovnim ustanovama koja ne služi ciljevima odgoja i obrazovanja ili koja je štetna za zdravlje, rast i razvoj djece, kao što je učinjeno u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, broj 10/97, 107/07, 94/13) te da se predvidi donošenje podzakonskog propisa kojim bi se razradila spomenuta ograničenja u cilju zaštite prava i dobrobiti djece. Ad. 9. Organiziranje međumjesnog prijevoza učenicima srednjih škola i njegovo financiranje iz državnog proračuna (na način kako je to bilo propisano do kraja 2009. godine). U svojem radu susrećemo se s otežanim podmirivanjem troškova prijevoza učenika srednjih škola od strane roditelja i otežanom mogućnošću daljnjeg nastavka srednjoškolskog obrazovanja. Smatramo da bi se preuzimanjem obveze države da se iz državnog proračuna u potpunosti financira prijevoz srednjoškolaca pridonijelo redovitijem pohađanju i završavanju srednje škole. Ad. 10. Uloga i zadaće Vijeća učenika Smatramo svrsishodnim detaljnije urediti ulogu i zadaće Vijeća učenika budući se radi o obliku participacije učenika u odlučivanju o pitanjima koja su od njihova interesa te je isto u skladu s člankom 12. Konvencije o pravima djeteta. Tako bi se, primjerice, Vijeću učenika mogla dati ovlast da se aktivno uključi u donošenje statuta škole, primjerice podnošenjem prijedloga i/ili mišljenja na statut, budući da se statutom uređuju i neka pitanja od interesa za učenike, kao što su izricanje pedagoških mjera škole, te način izbora, djelokrug i način rada Vijeća učenika. Ad. 11. Uređenje prava učenika koji su u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju u slučaju isključenja, načina provođenja te mjere, organizacije razrednog ispita i nastavka redovitog srednjoškolskog obrazovanja Smatramo da bi, uz provođenje odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana učenika koji su u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju, trebalo urediti i prava učenika u slučaju isključenja, način provođenja te mjere i način nastavka redovitog srednjoškolskog obrazovanja učenika koji ima pravo polaganja razrednog ispita. Stoga, predlažemo da se, u članku 65.a ZOOSŠ-a, gdje se predviđa donošenje posebnog pravilnika, navedeno detaljnije uredi. Ad. 12. Nemogućnost osobe kojoj je u školskoj ustanovi zabranjen odgojno-obrazovni rad na štetu prava i interesa djece, da dobije i obnovi licenciju za rad Smatramo da bi dopunom članka 117. ZOOŠ-a trebalo propisati nemogućnost osobe kojoj je zabranjen odgojno-obrazovni rad na štetu prava i interesa djece da dobije i obnovi licenciju za rad u školskoj ustanovi. Ovim dopunama ZOOSŠ-a onemogućilo bi se da svaki odgojno-obrazovni rad s djecom obavlja osoba kojoj je zabranjen rad u nastavi s učenicima te bi se izbjegle situacije u kojima škola učitelja ili nastavnika kojem je prosvjetni inspektor zabranio obavljanje poslova radnog mjesta, rasporedi na drugo radno mjesto u okviru odgojno-obrazovnog procesa za koje formalno ispunjava uvjete, primjerice stručnog suradnika pedagoga, čemu smo nažalost svjedočili u praksi. Koristimo priliku spomenuti da još nije donesen pravilnik kojim bi se uspostavio sustav licenciranja rada učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. Ad. 13. Zabrana rada odgojno-obrazovnih radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi Predlažemo u članku 106. ZOOSŠ-a detaljnije propisati zabranu rada odgojno-obrazovnih radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi, kako slijedi. a) Smatramo da je, u članku 106. ZOOSŠ-a potrebno urediti zaštitu prava učenika prije pokretanja kaznenog postupka protiv radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu učenika. Upoznati smo sa slučajevima kad prema ZOOSŠ-u ne postoji mogućnost udaljenja od obavljanja poslova u školi niti otkaza ugovora o radu na osnovi članka 106. ZOOSŠ-a jer protiv radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu djeteta nije pokrenut kazneni postupak. Susrećemo se sa slučajevima kad istražni postupak do formalnog podizanja optužnice traje dugo, a radnik, za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu djeteta, nastavlja s radom kao da se ništa nije dogodilo te škola ne može postupiti po članku 106. ZOOSŠ-a jer kazneni postupak još nije započeo. Nerijetko nam se zbog tog problema obraćaju škole tražeći savjet i uputu kako da postupe i zaštite djecu u konkretnom slučaju. Smatramo da u odgojno-obrazovnoj ustanovi ne bi smjela raditi osoba za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo na štetu osobe koja joj je povjerena na neki oblik skrbi i koja je stoga u posebnom odnosu povjerenja s djetetom. b) U članku 106. ZOOSŠ-a u kojem se propisuju zapreke za zasnivanje radnog odnosa, smatramo svrsishodnim uvrstiti i odredbu da poslove učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i drugog radnika ne može obavljati osoba kojoj je izrečena zabrana rada ili joj je prestao radni odnos u školskoj ustanovi zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. Neprimjereni postupci odgojno-obrazovnih radnika koji nikada neće biti procesuirani, iako su učinjeni, bilo zbog odluka pravosudnih tijela da se zbog određenih okolnosti ne pokreće kazneni postupak ili se podizanje optužbe uvjetuje izvršenjem neke obveze kroz određeni period, trebaju biti osnova za preispitivanje radnopravne i etičke odgovornosti osoba koje rade s djecom te osnova za prekid radnog odnosa, neovisno o postupanju pravosudnih tijela, jer škola mora biti mjesto na kojoj se djeca osjećaju sigurno i zaštićeno. Iz tog razloga smo već prije nekoliko godina predlagali Ministarstvu znanosti i obrazovanja da se u ZOOSŠ-u propiše da u školskoj ustanovi ne može raditi osoba kojoj je izrečena zabrana rada zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. Slična odredba je, na naš prijedlog, uvrštena u članak 25. stavak 9. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim je propisano da u dječjem vrtiću ne mogu raditi osobe (odgojno-obrazovni i drugi radnici) kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. c) U članku 106. ZOOSŠ-a smatramo potrebnim propisati zabranu rada u školskoj ustanovi u slučaju pojedinih prekršaja odgojno-obrazovnih radnika koji su takve naravi da odgojno-obrazovne radnike njihovo počinjenje čini nepodobnim i neprihvatljivim za odgojno-obrazovni rad s djecom, i to u slučaju: 1. počinjenja prekršaja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije: prekršaji uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i dovođenja u nepovoljniji položaj osobe koja je u dobroj vjeri prijavila diskriminaciju, na bilo koji način sudjelovala u postupku zbog diskriminacije, nazočila diskriminaciji ili odbila nalog za diskriminatornim postupanjem (viktimizacije) (članci 25., 26. i 28. Zakona o suzbijanju diskriminacije) 2. počinjenja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.	Djelomično prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja. Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Pravobraniteljici je poslan konačni prijedlog na koji je dala dodatne komentare koji će se usuglasiti u proceduri Vlade.
163	Robert Majerić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, svoje prijedloge iznosim u tekstu ispod. Hvala. Srdačan pozdrav. R.Majerić Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje navodim sljedeće: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
164	NATALIJA VUSIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, obzirom na poslove koje tajnik/ica obavlja mislim da je nedopustiva razlika u plaćama (nastavno/nenastavno) osoblje. Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Trebalo bi razmotriti i prijedlog navedenog članka. Upravo zbog rada nenastavnog osoblja na EU projetima obzirom da piše "Radnici". Kako njima umanjiti satnicu. Ili se čl. odnosi samo na nastavno osoblje. Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi: „Članak 99.a (1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca. (2) Za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka radniku školske ustanove umanjiti će se ukupne tjedne obveze u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu i to na način da se srazmjerno umanje svi oblici rada. (3) Radniku školske ustanove koji u školskoj ustanovi radi u nepunom radnom vremenu temeljem ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme, iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka na njegov se zahtjev ukupne tjedne obveze mogu uvećati u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu. (4) Radnik školske ustanove ne može kod jednog ili više školskih ustanova odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno. (5) Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. (6) Radnik školske ustanove iz stavka 3. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na plaću za uvećano trajanje ukupnih tjednih obveza pri čemu za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. (7) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju sporazum na određeno vrijeme kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme trajanja projekta iz stavka 1. ovog članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 2. do 6. ovog članka. (8) Protekom vremena trajanja projekta iz stavka 1. ovog članka sporazum iz stavka 7. ovog članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radni odnos temeljem ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja sporazuma iz stavka 7. ovog članka. (9) Za vrijeme obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka, školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika školske ustanove koji obavlja poslove na projektu na njegovim redovitim poslovima. (10) Školska ustanova ne može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka.“	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
165	Dajana Jaklin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' objavilo je sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.'' Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Zalažem se i za uvođenje zakonske obveze polaganja stručnog ispita za radno mjesto tajnika, uz pripadajuće uvećanje koeficijenta složenosti - po uzoru na nastavno osoblje.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
166	Anita Prlić Ćebo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
167	Ivan Merdžo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
168	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
169	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem školovanje kod kuće. Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
170	Željka Kardum Ban	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djece 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno-obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici/učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata prisustvovali suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko na vratima dočeka, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane sa osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole su u nadležnosti školske ustanove. U Zakonu u članku 100. je definirano da je jedan od stručnih suradnika psiholog.
171	KORALJKA KORENIKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
172	Josip Rihtarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Mjere koje predlažem: a) Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode osobe koje nisu zaposlenici škola predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
173	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	OGRANAK HRVATSKE UDRUGE RAVNATELJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE Članak 1. - članak 16. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 17.: U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „uz prethodno mišljenje osnivača, koje treba biti dostavljeno uredu u roku od IS dana." Obrazloženje: Mišljenje je Predsjedništva SDŽ ogranka daje nóo potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem osnivači frebaju dati svoje prethodno mišljenje. Naime, cijela procedura donošenja odluke o broju RO u školi se često odulji (prije svega kod ganičnih slučajeva), pa škole često dosta kasno dobivaju odluke o broju RO. Na taj način bitno je otežano ustrojavanje odjela i rad škole. Zbog navedenog mišljenja smo da je potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem se osnivači moraju očitovati n a prijedlog broja RO od sfrane ureda državne uprave, kako se procedura ne bi još više dodatno produljila. Članak 18. - članak 22. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 23.: Članak 84. mijenja se i glasi: „(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu. (2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole. (3) Pedagoške mjere in•iču se za tekuću školsku godinu. (4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit. (5) Opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje su mjere upozorenja koje se ne iniču u upravnom postupku. Pedagošku mjeru opomene iniče razrednik, ukora razedno vijeće, strogog ukora izriče učiteljsko vijeće, a opomene pred isključenje imiče nastavničko vijeće. Na izrečene mjere učenik ili roditelj može podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku od 8 dana od dana izricanja. (6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo. (7) Ravnatelj može rješenjem - odlukom privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja — odluke o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. Kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojnoobrazovnog procesa donijet će ministar pravilnikom. (8) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj. (9) U slučaju promjene ponašanja učenika izečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.”. Obrazloženje: Mišljenje Predsjedništva SDŽ oganka je slijedeće: donošenje ove odluke ne in•iče se u upravnom postupku stoga je primjerenije uporabljivati termin odluka, a ne rješenje. Osim toga, Predsjedništvo Ogranka je mišljenja da kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa treba donijeti ministar pravilnikom. Ukoliko se ovo pitanje ne uredi posebnim pravilnikom ili kao sastavni dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, dolazimo u situaciju potpune šarolikosti u primjeni ove mjere od škole do škole, odnosno od ravnatelja do ravnatelja. Mogućnost privremenog udaljenja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa je vrlo značajna mjera koja se nužno mora bolje i preciznije definirati. Ovo pitanje je i kroz rasprave u javnom tisku ovih dana to potvrdilo. Članak 24. - članak 27. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 28.: U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave” dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori”. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnncn). . Obrazloženje: Mišljenje Predsjedništva SDŽ ogranka je slijedeće: Stučni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljedivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći pofrebnaje nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje froškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Osim navedenog nadzirao/la bi sanitarno-higijenske uvjete u školi, pružao/la savjetodavnu ulogu u prevenciji protiv niza zdravstvenih oboljenja (uključujući i ovisnosti). Članak 29. - članak 41. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga Članak 42.: U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obvemim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.”. Obrazloženje: Mišljenje Predsjedništva SDŽ ogranka je slijedeće: Podržavamo pravo roditelja da budu upoznati sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, kao i o svim važnim pitanjima rada i djelovanja škole. Medutim postavlja se pitanje dodatne papirologije, odnosno dodatnog uvećanja adminisfrativnog opsega posla i gomilanja raznih vrsta suglasnosti koji se prikupljaju od roditelja. Postavlja se i pitanje zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole. Članak 43. - članak 45. prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: - nema primjedbi ni drugačijih prijedloga S poštovanjem, Predsjednik ogranka: Đuro Baloević, prof.	Djelomično prihvaćen	Vezano uz rješenje o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa dodano je u stavak „do donošenja odluke o izricanju pedagoške mjere, ali ne duže od 15 dana“ te je dodan pravni lijek. Vezano uz zahtjev za proširenjem stručnih suradnika i medicinskim djelatnicima, naglašavamo da stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
174	HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	OGRANAK HRVATSKE UDRUGE RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE Člankom 2. dopunjuje se članak 4. stavak 2. Zakona riječima: „odgoja i“, čime se pojašnjava da se „načela obrazovanja“, osim na obrazovanje, odnose i na odgoj. U podstavku 1. istoga stavka i članka Zakona, pojam „osnovnoga školovanja“ zamjenjuje se pojmom „osnovnoškolski odgoj i obrazovanje“, a stavak se dopunjuje novim podstavkom 9. koji propisuje kako je jedno od načela odgoja i obrazovanja „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece“. Primjedbe: Lijepo se obrazlaže da se načela obrazovanja odnose i na odgoj (osnovnoškolski odgoj i obrazovanje), i tu ne bi smjelo biti „IZNIMAKA“ u korist roditeljskog odgoja. Ukoliko se to ozakoni ma i na jednom kurikulu, nema opravdanja da ne bude i u drugim kurikulima. Svaki je nastavni predmet, odnosno kurikul odgojni, i može se kositi s mišljenjem roditelja. Hoćemo li svakom prohtjevu udovoljavati, ili je bolje odrediti izborne odgojno obrazovne programe, pa neka dijete u suglasju s roditeljem bira za cijelo vrijeme trajanja tog kurikula. Prema predloženoj formulaciji, škole bi mogle biti stavljene u nemoguće situacije, osobito ako se traže zamjenski sadržaji, koji bi, dakako, morali proći proceduru odobravanja. Osim toga, isključivanje učenika s određenih sadržaja, po željama roditelja, ne garantira da se „apstinenti“ neće susresti s „neželjenim“ sadržajima, na primjer, u komunikaciji s vršnjacima iz razreda. Roditelj bi onda trebao dati „garanciju“ da njegovo dijete neće nikada pitati o čemu su ostali učenici razgovarali, odnosno da će se udaljiti ako vršnjaci komentiraju obrađene sadržaje. Apsurd i nonsens, tj. glupost. Člankom 3. dopunjuje se odredba članka 5. stavka 1. Zakona riječima. „drugih kurikularnih dokumenata“ kako bi se naglasilo da se Državnim pedagoškim standardima utvrđuju veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje ne samo nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, nego i drugih kurikularnih dokumenata. Primjedbe: Državni pedagoški standard konačno mora propisati uvjete za svrhovitu opstojnost područnih i matičnih škola, maksimalan broj učenika u razredu, iza kojega se učenici dijele u odjele, odnosno uvjete za dijeljenje u odjele, a ne da se odjeli formiraju prema broju zaposlenih. „Produženi boravak – Člana 14. U Prijedlogu Izmjena Zakona Članak 34.a (1) Za učenike osnovne škole može se organizirati produženi boravak. (2) Produženi boravak organizira osnivač školske ustanove, a može se izvoditi u školskoj ustanovi ili drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva. (3) Organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom.“ Komentar i prijedlog: U predmetnom bi pravilniku moralo biti detaljno razjašnjeno: Tko provodi natječaj, tko vrši odabir zaposlenika, plaća radnika... PRIJEDLOG: Nadalje, isti pravilnik je potrebno objaviti do 15. kolovoza 2018. kako bi se provele potrebne aktivnosti za organiziranje produženog boravka. Naglasiti da osnivač mora tražiti odobrenje Ministarstva za provođenje programa produženog boravka. Člankom 16. mijenja se članak 51. stavak 1. i 2. Zakona kojima se propisuje dnevno trajanje nastave učenika osnovnih škola, odnosno propisuje se kako se dnevno trajanje nastave učenika srednjih škola i tjedni broj nastavnih sati propisuje nastavnim planom i kurikulumom. Primjedbe: Prema sadašnjem rasporedu sati (osobito gimnazije), broj nastavnih sati nije jedino mjerilo za opterećenje učenika, jer treba uzeti u obzir i obveze učenja kod kuće. Zbir nastavnih i „kućnih“ sati daleko premašuje tjedne radne obveze zaposlenika – profesora, što upućuje na „maksimiziranje“ broja „nastavnih“ sati do 30 u tjednu! Člankom 17. dopunjuje se odredba članka 52. stavka 2. Zakona koja propisuje da Ured državne uprave utvrđuje broj razrednih odjela u osnovnoj školi, riječima: „uz prethodno mišljenje osnivača“ čime se, uključujući u postupak osnivače školskih ustanova, omogućuje bolja organizacija broja razrednih odjela u osnovnoj školi. Primjedbe: Javna je tajna da su uredi državne uprave pri županijama radili u interesu županija a ne Ministarstava, i da su odobravali onoliki broj odjela koliko je koja škola predlagala. Jasan je razlog zašto: Više zaposlenih – više novaca u županiji, manji problemi sa zaposlenima. Osnivačima treba ograničiti mogućnost neracionalnog ustrojavanja broja odjela, škola, područnih škola. Ustroj razrednih odjela bi trebao biti u ingerenciji Ureda i Ministarstva, a ne osnivača. Člankom 20. dopunjuje se članak 75. Zakona na način da se u cijelom članku umjesto riječi dopunski rad koristi izričaj dopunski nastavni rad , a stavak 2. dopunjuje se odredbom koja propisuje kako učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna. Primjedbe: Kao prvo, treba vratiti naziv produžna nastava ili produžni nastavni rad, jer dopunski rad se obavlja tijekom godine za učenike koji nisu savladali neko gradivo, a ovim radom za neke učenike produžava se nastavna godina.. Drugo, ozakonjenjem takvog rada u okviru 40 satnog radnog tjedna, odbacuju se zahtjevi sindikalnih organizacija kako taj rad treba posebno platiti, što je u redu. Kao treće, dio nastavnika neće biti obuhvaćen takvim radom pa će izvoditelji „dopunskog nastavnog rada“ biti na određeni način kažnjeni kao i do sada. Nigdje ne stoji što rade oni koji ne izvode „produžnu“ nastavu (u okviru 40 satnog tjedna)! Članak 23. Prijedloga Izmjena Zakona Komentar: Smatramo da ovo treba biti Upravni postupak ,kao i do sada , jer je inače u koliziji-razmimoilaženju sa Zakonom o općem upravnom postupku. Članak 24. Prijedloga Izmjena Zakona Komentar: isti kao za članak 23. Smatramo da ovo treba biti Upravni postupak ,kao i do sada , jer je inače u koliziji-razmimoilaženju sa Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 40. mijenja se članak 127. Zakona tako da se njime pojednostavljuje postupak imenovanja ravnatelja. Za razliku od dosadašnjeg postupka u kojem su se donosile dvije odluke: odluka o izboru i odluka o imenovanju ravnatelja, u skladu s izmijenjenom odredbom školski odbor donosi samo jednu odluku - odluku o imenovanju ravnatelja koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra. Za razliku od dosadašnje odredbe, u skladu s izmijenjenom odredbom, sadržanom u stavku 3., kandidat za ravnatelja je, uz prijavu na natječaj uz potrebnu dokumentaciju, dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru. Primjedba: Da bi kandidat za ravnatelja mogao priložiti svoj program rada za mandatno razdoblje, morao bi biti zaposlenik škole, jer on najbolje poznaje situaciju u školi. Kandidati izvan škole koja je raspisala natječaj, na taj su način zakinuti. Što se omogućuje izvanjskim kandidatima da upoznaju određenu školu za koju se kandidiraju? Članak 42. Prijedloga Izmjena Zakona Komentar: Smatramo da već imamo previše administracije i potpisivanja te će dodatno potpisivanje za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, koje inače nisu obvezne, otežati rad u školi i povećati obveze koje direktno ne pomažu odgoju i obrazovanju,a opterećuju djelatnike škole. Naše Ministarstvo stalno najavljuje smanjenje „papirologije“, a ovime nam se to dodatno nameće. Dobro je potpisivanje za izborne i eksperimentalne programe te module,ali smatramo da za izvannastavne i izvanškolske to uistinu nije potrebno. Upoznavanje s programima rada je dobro i to podržavamo. S poštovanjem ! Ana Blagović, predsjednica HUROŠ-a BPŽ	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Vezano uz primjedbu za dopunski rad naglašavamo da je intencija ove izmjene bila da s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom. Nastavno na primjedbu da kandidati za ravnatelje ne bi trebali prilagati program rada, naglašavamo da s obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
175	Marija Dianežević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U potpunosti podržavam Josipa Kličinovića i smatram da ovakav prijedlog o tome da politika opet postavlja ravnatelje, bez sudjelovanja ljudi koji rade po školama vraća neka stara, propala vremena. Sadašnji sastav ŠO, a isto tako i izbor ravnatelja nikad nije bio tranparentniji ni pravedniji.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
176	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prijedlog koji je dao Grad Zagreb je sramotan! Grad Zagreb smatra da je politika ta koja bi trebala kadrovirati po školama, a također predlažu i oduzimanje glasa učiteljima, odnosno nastavnicima. Članovi školskog odbora izabrani iz redova učitelja, odnosno nastavnika, MORAJU ispuniti svoju ulogu, a ona je - predstavljati glas tijela koje je tu osobu izabralo. Obrazloženje da procedura kakva se sada provodi nije dio tradicije i da nije na kvalitetan način zaživjelo. Baš suprotno - zaživjelo je na vrlo kvalitetan način: sprječavanjem politike da kadrovira po školama.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
177	Ivana Čer Dvornik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nije u redu što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107. ( primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
178	Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U sklopu javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje u tekstu: Nacrt Zakona), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova želi se osvrnuti na dvije novine koje se ovim propisom uvode, a koje su vezane uz područje rada Pravobraniteljice. 1) Pravobraniteljica pozdravlja uvođenje prava na mirovanje rokova i stečenih prava za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta. Nacrt Zakona kroz izmjene i dopune članaka 108., 109., 110. i 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa uvođenje prava na mirovanje roka za polaganje stručnog ispita, roka za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita te prava na mirovanje stečenog zvanja. Ove izmjene i dopune su u Nacrt Zakona uvrštene sukladno najavi iz dopisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 1. kolovoza 2016. godine u kojem je Ministarstvo obavijestilo Pravobraniteljicu da će uvažiti njezino stajalište u predmetu vezanom za nemogućnost mirovanja stečenog zvanja jedne srednjoškolske nastavnice za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta i pristupiti planu promjene važećeg zakonskog okvira. Budući da su u velikoj većini žene te koje koriste rodiljni i roditeljski dopust (zbog čega se nalaze u nepovoljnijem položaju na tržištu rada), ta promjena predstavlja doprinos promicanju ravnopravnosti spolova u području zapošljavanja i rada. 2) S druge strane, Pravobraniteljica upozorava da uvođenje mogućnosti uskraćivanja učeničkog pohađanja dijelova međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula od strane njihovih roditelja u slučaju ako ti sadržaji nisu u skladu s roditeljskim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koja se uvodi izmjenom i dopunom čl.27. st.7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, predstavlja korak unatrag u smislu odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Naime, međupredmetne i interdisciplinarne teme i moduli imaju veliki značaj upravo zbog toga što se kroz njih (prije svega kroz Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, NN 107/14) uvode odgojno-obrazovni sadržaji vezani za ljudska prava koji nedostaju u okviru programa obveznih nastavnih predmeta u osnovnim i srednjim školama. Njihov značaj je tim veći što je Ministarstvo 2015. godine odustalo od već započetog projekta uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog nastavnog predmeta. Spomenutom odredbom ukida se obveza pohađanja nastave anti-diskriminacijskih odgojno-obrazovnih sadržaja uvedenih međupredmetnim i interdisciplinarnim pristupom. Sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, međupredmetne teme su „obvezne u svim nastavnim predmetima“ i „svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi su ih obvezni ostvarivati“. Međutim, ukoliko se ova odredba usvoji, nastava tih tema će biti obvezna za škole da ih izvode, no ne i za učenike/ce da ih pohađaju. Pravobraniteljica se zalaže i daje preporuku da Republika Hrvatska ravnopravnost spolova i prava spolnih i rodnih manjina ne tretira kao predmet rasprava i različitih tumačenja zbog kojih se nacionalni sustav odgoja i obrazovanja prilagođava osobnim preferencijama i individualnim vrijednosnim stavovima. Radi se o sastavnim dijelovima ljudskih prava i civilizacijskim tekovinama koje se Hrvatska, kao demokratska zemlja i članica Europske unije, obvezala promicati nacionalnim i međunarodnim pravnim aktima. Prema čl.14. st.2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17) Republika Hrvatska ima dužnost provoditi odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova, a ne ukidati obvezu njegovog pohađanja. U tom smislu Pravobraniteljica podsjeća da praksa Europskog suda za ljudska prava u predmetima Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) i Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrđuje da pravo djece na cjeloviti odgoj i obrazovanje i pravo države da im taj odgoj i obrazovanje osigura ne narušava pravo roditelja na odgoj djece u skladu s osobnim uvjerenjima. Ukoliko Ministarstvo ustraje na uvrštavanju ovakve odredbe u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno na izbornom karakteru međupredmetnih i interdisciplinarnih tema i modula, Pravobraniteljica Ministarstvu preporučuje da osmisli mehanizam putem kojega će odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova kao ustavne vrednote na drugačiji način učiniti obveznim nastavnim sadržajem u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
179	GRAD ZAGREB	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	a) Članak 38. Prema našem mišljenju izmjene i dopune predložene člankom 38., a koje se odnose na članak 119. Zakona, trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. Smatramo da je višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka Zakona. Člankom 119. Zakona, između ostalog je propisano da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom, ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakonitih i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće - u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predlažemo: - izmjenu članka 119. stavka 1., na način da učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika imenuje i razrješava – jednog člana (kao što je propisano da to čine i radničko vijeće i vijeće roditelja), a osnivač da umjesto dosadašnje mogućnosti samostalnog imenovanja i razrješenja tri člana – ubuduće imenuje četiri člana školskog odbora. - da se u članku 119. stavku 1. podstavku 3., te u stavku 4. – ne brišu riječi: „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, suprotno prijedlogu predlagatelja. Obrazloženje: Brisanjem riječi „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, kako to predlaže predlagatelj, eksplicitno se ograničavaju dosadašnja prava osnivača na samostalan izbor članova školskog odbora, a također se sužava broj potencijalnih kandidata za članove školskih odbora. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. stavak 2.) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. stavka 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. b) Članak 40. Podržavamo nastojanje predlagatelja izraženo člankom 40. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojim predlaže izmjenu članka 127. kojim je regulirano imenovanje ravnatelja, na način da se postupak izbora ravnatelja pojednostavni, kao i uvođenje obveze kandidata za ravnatelja da uz propisanu dokumentaciju dostavi i program rada za mandatno razdoblje i predstavi ga školskom odboru. Ipak, ne slažemo se s predloženim tekstom predmetnog članka u cijelosti. Predlažemo: - brisanje stavka 7. koji glasi: „(7) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.“ - brisanje stavka 8. koji glasi: „(8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovoga članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru.„ Obrazloženje: Mišljenja smo da postojeća procedura tzv. prethodnog kandidacijskog postupka nije dijelom tradicije hrvatskog školstva, a prema našim saznanjima ne primjenjuje se niti kod izbora ravnatelja u ustanovama iz drugih djelatnosti pa kao takva nije na kvalitetan način zaživjela niti u praksi školskih ustanova. Također ističemo da bi ukidanje tzv. prethodnog kandidacijskog postupka doprinijelo daljnjem pojednostavljenju izborne procedure. Navedeno bi dovelo do manjeg broja ponavljanja postupka izbora/imenovanja ravnatelja iz isključivo formalno-pravnih razloga (greške u postupku), jer manji broj prethodnih postupaka, sjednica, zapisnika i sl. smanjuje broj potencijalnih formalno-pravnih pogrešaka koje mogu biti od utjecaja na izbor kvalitetnog kandidata za ravnatelja. U svakom slučaju bespotrebno ponavljanje natječajnog postupka iziskuje dodatne troškove, dodatne poslove i gubitak vremena svih dionika i u konačnici mogućnost da se na ponovljeni natječaj više ne javi potencijalno najbolji kandidat za ravnatelja.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih te za sada neće biti dio izmjena ovog propisa.
180	Jelena Dimec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
181	Dalibor Tomašek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove, predlažem izmjenu i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Ove izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
182	Zvonka Babić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
183	Andrijana Šunjara	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
184	Darko Vlahov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
185	Ana Ivančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Bitno je da svi imamo slobodu izbora, hvala.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
186	Nina Bubica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
187	Kristina Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ispravljam se: čl.11., st7	Primljeno na znanje	Nije jasan i razvidan sadržaj komentara.
188	Kristina Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se roditeljima dopusti mogućnost izbora, da se ponudi više različitih programa, a ne jedna opcija ili da treba odvojiti djecu s programa koje roditelj ne podržava te se tako dovode u situaciju osuđivanja i neugodnosti i za djecu i roditelje. Ako smo u demokratskom društvu onda bi ova opcija izbora trebala biti normalna, a ne da se ljude etiketira. Mislim na čl.14.,st.7.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
189	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“	Nije prihvaćen	Školski kurikulum je dio autonomije školske ustanove.
190	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 10. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Objedinjavanjem dokumenata ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima.	Nije prihvaćen	Struktura dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
191	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
192	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U članku 2. Zahvalan sam i podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Zahvalan sam i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece“ što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
193	Ivana Vidoša Mučan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
194	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
195	Matej Kriste	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Ova izmjena omogućuje slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
196	Josip Juraj Zelić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovanje, ako smijem skromno predložiti promjenu čl.11. st.7 spomenutog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama na način da, od danas i ubuduće, glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
197	Krešimir Dodig	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
198	Tvrtko Zelić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Ova izmjena omogućuje slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
199	Nikola Petrak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
200	Simona Lucić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
201	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo: članak 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovoj i srednjoj školi, u stavku 11 dodati zadnju alineu „-s osobom kojoj je istekao ugovor o radu na radnom mjestu ravnatelja škole”. članak 128. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovoj i srednjoj školi – dodati: "Osobi koja nije izabrana za ravnatelja, a koja je radila na radnom mjestu ravnatelja i kojoj ugovor o radu nije mirovao do prestanka mandata, školska ustanova treba ponuditi radno mjesto sukladno stručnoj spremi". Obrazloženje: Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja predlaže izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji se tiču radnog odnosa ravnatelja odnosno povratka ravnatelja na poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika. Prema važećim zakonskim odredbama ravnatelji imaju pravo na mirovanje ugovora o radu za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata te se imaju pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj su prethodno radili u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova. Ravnatelje kojima ugovor o radu miruje na poslovima učitelja, nastavnika ili stručnog suradnjika zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja predlaže da se ravnateljima kojima nije mirovao ugovor o radu za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika te koje na poslovima učitelja, nastavnika ili stručnog suradnjika ne zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme, ponudi radno mjesto sukladno stručnoj spremi bez natječaja. Ovakav zahtjev ravnatelja je zakonit i osnovan. Naime, ravnatelji sa školskom ustanovom sklapaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Istekom mandata ne prestaje i ugovor o radu. Stoga je poslodavac ponuditi radniku drugo radno mjesto i to sukladno njegovoj stručnoj spremi. Dakle, ne radi se o novom zapošljavanju već o raspodjeli na drugo radno mjesto iz kojeg razloga nije potrebno provoditi natječaj za sklapanje ugovora o radu. Zakonom o radu i to čl. 112. Propisani su načini prestanka ugovora o radu. U slučaju ispunjenja nekog od uvjeta za prestanak ugovora o radu, radni odnos između školske ustanove i ravnatelja će prestati. Dokle god se takvi uvjeti ne ostvare. Ugovor o radu je na snazi. Poslodavac je dužan organizirati rad radnika, pa tako i rad ravnatelja kojemu je istekao mandat. Članak 18. Izmjena i dopuna Zakona vezanog uz članak 73. Zakona stavak 2 predlaže se da se izbaci donošenje ocjene iz vladanja na kraju 1. polugodišta. Obrazloženje: budući da se ocjena iz vladanja donosi javno u razrednom odjelu, upitno je koliko je to moguće realizirati. Na primjer, ako je učenik izostao zadnje dane nastave u 1. polugodištu, a kasnije nije mogao dokazati da su ti izostanci opravdani, to može povlačiti određenu pedagošku mjeru, a samim tim i ocjenu iz vladanja koja nije bila poznata na kraju 1. polugodišta zbog navedenih okolnosti. Osim navedenog, ako se pedagoška mjera može kasnije ukinuti zbog promjene ponašanja, nema svrhe donositi ocjenu iz vladanja na polugodištu. stavak 2 – što se tiče vraćanja ocjene na kraju polugodišta mišljena ravnatelja su podijeljena, stoga predlažemo da se ukoliko se vraća ocjena predhodno javno obajave istraživanja provedena u srednjim školama RH kako je ukidanje ocjene na polugodištu utjecalo na učenje i uspjeh učenika na kraju školske godine. Obrazloženje: Neki od ravnatelja smatraju da se ne bi trebalo ponovo uvesti zaključivanje ocjena na 1. polugodištu, posebno zato što većina škola vodi e-dnevnik. U tome se slažu i nastavnička vijeća nekih škola. Udruga je provela rasprave i online upitnik i ustanovljeno je da većina škola s trogodišnjim programima smatra da se trebaju vratiti zaključne ocjene, a u četverogodišnjim strukovnim programima mišljenja su podiejljena doku u gimnazijskim programima je većina protiv vraćanja zaključne ocjene na polugodištu. Smatramo da je važno ossigurati kvalitetnu povratnu informaciju o učenju i napretku učenika, što ocjena na polugodištu sama po sebi ne osigurava. Članak 23. – stavak 5. koji govori da se svi prigovore na pedagoške mjere podnose ravnatelju škole trebalo bi izmijeniti na način kako je to bilo u prijašnji zakonima. Predlažemo izmjenu stavka 5. te da o prigovoru na pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, o prigovoru na ukor nastavničko vijeće, a o prigovoru na opomenu pred isključenje ravnatelj. Obrazloženje Nije primjereno da ravnatelj rješava sve prigovore bez obzira na razinu tjela koja je donijelo odluku. Članak 27. (koji se odnosi na novi članak zakona 99.a) – povećanje plaće za nastavnike koji rade na projektima predlažemo da se u stavak doda da će se povećati plaća za nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje i administrativno-tehničko osoblje sukladno kriterijima kvalitete rada koji treba donijeti ministar. Obrazloženje reba preformulirati stavak 4) jer je protivan Zakonu o radu i diskriminirajući u ovom slučaju za nastavnike koji dodatno rade i koji su najbolji u sustavu. Za neke nastavnike će to biti možda demotivirajuće (npr. nastavnik matematike koji radi u drugoj školi zbog nedostatka stručnog kadra). Također, iz članka nije jasno navedeno hoće li ravnatelji ustanova biti nagrađeni većom plaćom (budući da jedan dio kolega odrađuje veći dio posla koji se odnosi na upravljanje projektom, ponekad i veći nego pojedini nastavnici). Općenito, slažemo i dugi niz godina se zalažemo da se dodatno nagrađuju zaposlenici koji rade više i kvalitetnije od ostalih, ali isto tako smatramo da bi Zakon trebao definirati kako nagrađivati nastavnike koji se iznimno zalažu i u nekim drugim područjima rada škole, a ne samo u provođenju projekata. Članak 38. – broj članova ŠO – predlaže se smanjenje na 5 članova i to jedan član iz reda nastavnika, jedan iz reda zaposlenika, dva člana predstavnika osnivača i jedan član predstavnik roditelja. Obrazloženje Škole u svim mjestima osim u Gradu Zagrebu imaju velike poteškoće u sastavljanju kvoruma; stoga se predlaže smanje broja članova s istim omjerom, odnosno jedan iz reda nastavnika, jedan iz reda zaposlenika, dva člana predstavnika osnivača i jedan član predstavnik roditelja. Članak 40. – natječaj za ravnatelje: Neki kolege smatraju da je prilaganje programa nepotrebno jer su školske ustanove „živi mehanizam“ podložan stalnim promjenama i teško je predviđati što će se događati sljedećih 5 godina. Primjer su projekti u koje škola ulazi. Teško je predvidjeti unaprijed u koje projekte će se škola moći uključiti, a bitni su za napredak škole. Članak 42. – novi stavak koji se dodaje (3), a donosi se na pisanu suglasnost roditelja za sve aktivnosti i sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, čini se vrlo problematičan za realnu provedbu pa predlažemo pisanu susglasnost za sadržaje koji zastupaju određene vrijednosne sustave. Obrazloženje Polazeći od pretpostavke da je pravno ispravno dati suglasnost za svaku aktivnost ili sadržaj posebno, veliki dio rada škole odnosit će se na administrativno prikupljanje suglasnosti roditelja. Za svaki, pa i najmanji projekt koji škola provodi, bit će potrebna pisana suglasnost roditelja, a to će u konačnici dovesti do još većeg smanjivanja autonomije škole i do još većih poteškoća u organizaciji rada. Smatramo da taj stavak treba preformulirati na način da se traže suglasnosti za sadržaje koji zastupaju neke određene vrijednosne sustave, izborne predmete, izborne module ili veće projekte (EU npr.), ali nije obvezna suglasnost za neke manje izvannastavne aktivnosti npr. projekt koji se odnosi na obilježavanje Mjeseca knjige, sportske aktivnosti i sl. Osim toga, upitno je kako roditelja upoznati sa sadržajem aktivnosti za koji mora dati pisanu suglasnost. Što ako se roditelj na odazove na roditeljski sastanak? Kojim putem ćemo ga upoznati (telefonski, pisanim putem)? Koja je sankcija za roditelja koji ne želi surađivati i ne izvrši navedenu obvezu? Kako treba škola postupiti u takvim slučajevima? Već i sada ima slučajeva da roditelji negoduju što moraju potpisivati razne suglasnosti koje škola traži od njih. Smatraju to nepotrebnim i zamarajućim.	Djelomično prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Vezano uz primjedbe za nagrađivanje rada na EU projektima, naglašavamo da s obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova. Ministarstvo će krenuti u široku javnu raspravu vezanu uz Pravilnik o napredovanju kako bi i ostale aktivnosti koje utječu na kvalitetu bile vrednovane. Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih, te se izmjene u ovim izmjenama propisa ne razmatraju. S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
202	Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatramo da je u dvanestim izmjenama i dopunama Zakona došlo do poboljšanja nekih do sada nedogovarajućih rješenja, ali još uvijek niz članaka otežava svakodnevni rad u srednjoškolskim ustanovama. Posebno napominjemo da ni s ovim izmjenama nije riješeno pitanje radne sigurnosti ravnatelja kojima se ne čuva radno mjesto nakon prestanka rada na ravnateljskom mjestu. Stoga predlažemo da se naši prijedlozi vezano uz izmjene Zakona razmotre i usvoje te da e što prije pristupi izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju u srednjoškolskim ustanovama. Od 2008. ovaj zakon se puno puta mijenjao između ostalog i zbog toga što ne funkcioniraju ista rješenja za osnovnu i srednju školu, stoga je adekvatnije imati zasebne zakone. Osim toga smatramo da se treba hitno započeti s postupkom izmjena i dopuna niza pravilnika koji također nemaju odgovarajuća, kvalitetna rješenja koja su vezana uz rad u sustavu, a to su: Pravilnik kriterijima za izricanje pedagoških mjera, Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu, Pravilnik o polaganju stručnih ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole, Pravilnik o plaganju stručnih ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom i srednjem školstvu.. Smatramo iznimno pohvalim da se počinje razmišljati o nagrađivanju nastavnika koji rade više i kvalitetnije, ali kako ne bi poticali samo jedan dio takvog rada potrebno je također kroz novi pravilnik razraditi kriterije koji će obuhvatiti sve aspekte rada nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te administrativno-tehničkog osoblja. S tim u vezi ponovo ističemo da su u odnosu na sve druge javne službe koeficijenti za plaće u obrazovanju u nepovoljnijem položaju. Što se tiče ravnatelja, plaćeni su prema broju čenika, što je potpuno neprimjeren kriterij. Potrebno je promijeniti koeficijente u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
203	Ivan Radoš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Hvala Ivan Radoš	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
204	Magdalena Tomić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
205	Petra Kraljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Slažem se s kolegama da je status tajnika u školama potrebno hitno mijenjati. S obzirom na složenost i raznovrsnost posla tajnika te odgovornost koja s njime dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
206	Zoran jakšić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačan pozdrav Zoran Jakšić	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
207	vlado božičević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, molim da se „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako:	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
208	Ljerka Šarin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ozbiljno treba razmotriti i prihvatiti prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja o potrebi zakonskog reguliranja zbrinjavanja organizacijskih (tehnoloških) viškova: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
209	Jelena Mršić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
210	Marijana Gladović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
211	Neven Milohanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Dajem prijedlog da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
212	Tina Gobov Dražinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
213	Tihomira Stepinac Fabijanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl. 11 st. 7 Zakona o izmjenama i dopunama trebala bi glasiti ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju, usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6 ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
214	Ivan Piria	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nezadovoljan sam činjenicom što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107., ( primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
215	Snježana Mikac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da ozbiljno treba razmotriti i prihvatiti prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja o potrebi zakonskog reguliranja tehnoloških viškova,a ne da isti budu prepušteni na milost i nemilost ravnatelja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
216	Šime Miočić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
217	Jelka Barba	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Ovo je ključna i osnovna stvar kao i preduvjet za sve daljnje rasprave i dijalog u obrazovanju. U suprotnom dijalog neće biti moguć ako ne zagovara i ne zastupa sve strane u odgojnoj ulozi. Nadam se da razuma i razboritosti još uvijek ima dovoljno da se postupi po ovom prijedlogu. Hvala.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
218	Karmelo Strčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, molimo vas da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
219	Lucija Škugor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, ·na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. 15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
220	Renata Madaras	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
221	Stipo Sikirić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
222	Vedran Jukica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Vezano na čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: Među predmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
223	Renata Dražović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
224	Danijel Ciganović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se članak 11. stavak 7. predloženog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Kao otac djeteta koje pohađa osnovnu školu zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Lijep pozdrav!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
225	Slavica Semialjac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl. 2. 1.odredbu o ugrađivanju odgoja kao važne smjernice sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednoj školi-podržavam 2.uvođenje novog načela da je promicanje odgojnih vrijed. i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostlanog odlučuje o odogju djece, što je uskladno odredbi čl. 64 Ustava koji govori o pravu roditelja da samostlano odlučuje o odgoju svoje djece- hvalim Čl. 10 predlažemo napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokuemanta i objedinjavnaja svih reformskih dokumenta u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za os.i srednju školu- naime time bi se osigurala cjelovitost predviđena kurikularnom reformom čl. 28, novi stavak 3. nadodaje riječ "pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnot ministra". čl. 42 podržavam definiranje prava i obveza rodilteja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona- predlažem predlažem također da se odredba prava i obveza roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokuemnte na kojima se temelji odgoj i obrazo,. koji će biti propisani izmjenjenim čl. 27: zakona o od.i obrzo u osn.i sred. školi čl. 11. vezano za stavak 6 ovog članka- učenici i njihovi roditleji mogj odabrati onaj program ili modul koji je u skladu sa njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti-predlažem također vezano za ovaj čl. 11 podržavamo izbornost u dijelovima međupredmetnihj tema s naglašenom odgojnom komponentom U Prijedlogu Zakona da se doda čl. 36.a. koji bi glasio -druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti poid uvjetom da program ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglast ministarstv - odluku o prethodnom u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglastno školskog odbora - odluku o uključivnaju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj Lp	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
226	Mirjana Popić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
227	Nada Vulinović-Zlatan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
228	Ivana Vrljac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
229	Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
230	Petar Muše	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 75. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili PONOVLJENE praktične nastave. Prema ovom članku zakona unutar jedne školske godine mi bi trebali odraditi dvije . Najčešće se tu radi o učenicima koji nemaju opravdanje za izostanke,nego im se jednostavno ne da ići na nastavu. Takove učenike mi sada nagrađujemo sa kratkim ljetnim kursom,dok ostali učenici koji se trude čitave godine ispadaju kažnjenici.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
231	Daniela Ivkošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
232	Anita Bušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
233	Glas roditelja za djecu - GROZD	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Primjedbe udruge Glas roditelja za djecu – GROZD Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
234	Vibor Kos	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
235	Damijan Srdoč	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Svakako molim da ovim Zakonom omogućite slobodni izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa, koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. U tom smislu molim da se čl.11, st.7. ovog Zakona izmijeni, i da glasi ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Srdačan pozdrav, Damijan Srdoč	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
236	Branka Bosanac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da bi se trebalo ukinuti dopunsku nastavu te uvesti prvi i drugi popravni rok. Takodjer, zaalžem se za ponovno zaključivanje ocjena na polugodištu.	Primljeno na znanje	Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu. Nakon provedene javne rasprave prihvaćen je prijedlog da se ne vraća zaključivanje ocjena na polugodištu.
237	Marina Brčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Pohvaljujem odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi promicanje odgojnih vrijednosti i vrjednota, a sve temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, što je u skladu s čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece. Članak 10. Bilo bi dobro napustiti predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objediniti sve reformske dokumente u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Trenutna praksa: Učitelj razredne nastave mora konzultirati 23 različita dokumenta u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Zbog toga bi bilo potrebno objediniti dokumente kako bi se opseg teksta sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Također bi se izbjeglo preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste te bi se osigurala „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. Članak 11. Također je odličan prijedlog izbornosti u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Zatim, predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. Smatram potrebnim definirati prava i obveze roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." smatram da bi bilo neophodno iza članka 36. nadodati i članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
238	Marina Brčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
239	Dživo Brčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. Prije svega želim pohvaliti odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. U potpunosti podržavam novi podstavak 9. koji uvodi promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota, a sve temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, što je u skladu s čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece. Članak 10. Mislim da bi bilo neophodno napustiti predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata te ujedno objediniti sve reformske dokumente u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Trenutno stanje: Učitelj razredne nastave mora konzultirati 23 različita dokumenta u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Ukoliko bi se dokumenti objedinili opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Ujedno bi se izbjeglo preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste te bi se osigurala „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. Članak 11. Svakako podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Nadalje, predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. Smatram potrebnim definirati prava i obveze roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." smatram da bi bilo neophodno iza članka 36. nadodati i članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
240	Ana Kalinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
241	Jasminka Dubravica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 ku	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
242	Branko Bardun	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stajališta, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
243	zrinka radica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
244	Marija Dujmić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
245	Davorka Radovanović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ja sam za ukidanje popravnih ispita i dopunske nastave jer ne sluze nicemu. S jednom negativnom ocjenom moze se ici u slijedeci razred, ali da u svjedodzbi stoji pad iz tog i tog predmeta. S dvije i vise negativne ocjene ponavljanje razreda. Obavezna matura za sve, s time da treba uvesti jedinstvenu strukovnu maturu jer u strukovnim skolama najvise na tapeti budu profesori ona 3 obvezna predmeta, a strukovnjaci nikom nista, a skoluju određeni kadar! Obavezna mala matura, vracanje praga za upise u SŠ. Zakljucivanje ocjena na polugodistu je uzaludno i van pameti, trebalo bi ukinuti zakljucivanje sveukupno jer je nepravedno i izjednacava ucenike razlicitih prosjeka. Umjesto toga u svjedodzbe unijeti prosjek kako stoji u e-dnevniku ili postotak. To je objektivnije i postenije.	Primljeno na znanje	Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu. Nakon provedene javne rasprave prihvaćen je prijedlog da se ne vraća zaključivanje ocjena na polugodištu.
246	Franjo Korpar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PRESTANAK RADNOG ODNOSA Članak 112. Stavak 3. mijenja se i glasi: Iznimno od stavka 2. ovog članka radnici školske ustanove koji žele mogu temeljem pisane izjave nastaviti s radom do kraja školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Jednakosti i ravnopravnosti radi treba omogućiti svima jednako pravo, pa svi radimo u istoj ustanovi. I zbog jasnoće treba staviti da to pravo može koristiti radnik koji to želi, a ne da poslije priča kako su ga tajnik i ravnatelj natjerali da JOŠ MORA raditi do kraja školske godine.	Nije prihvaćen	Učiteljima, nastavnicima i suradnicima poslovi su vezani uz odgojno -obrazovni proces koji se veže uz školsku godinu.
247	Mladen Križanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stajališta, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
248	Ivana Finka	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
249	Iva Kult	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
250	Luka Žužul	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
251	Marija Muše-Danielov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predložem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
252	I. Burigo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
253	Nikolina Kulaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
254	Mirko Brlić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
255	Marija Javorović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
256	Mislav Čehil	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molimo vas da nedvosmisleno omogućite slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa iz čl.11. st.6 koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
257	Dragan Matić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
258	Tonka Brailo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
259	Fani Duhović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
260	Dario Ivković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
261	Marko lovrin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
262	Nikolina Njirić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
263	Emina Vranjković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
264	Barbara Mandušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
265	Ana Simović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
266	Katija Tarocco	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
267	Andreja Dorić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
268	Andrea Jakelić Glavor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
269	Manuela Srdarev	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
270	Vanesa Šerić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se uredi stavka vezana uz promjenu akademskog statusa. Naime, iako Zakon o akademskim stupnjevima imenuje titulu univ. spec u novom stupnju iznad mag. struke, ili titulama prije uvođenja bolonjskog sustava, de facto nema promjene koeficijenta. Tumačenje kolektivnog ugovora navodi da se većim koeficijentom ili postotkom na osnovicu nagrađuje isključivo mr. sci. i dr. sci. Napominjem da je titula mr. sci ukinuta 2003. god pa se prema tome diskriminiraju svi ostali uičitelji koji su akademski napredovali po bolonjskom sustavu od te godinena ovamo. Zalažem se za nagrađivanje učitelja i nastavnika prema sadašnjem Zakonu o akademskim stupnjevima.	Nije prihvaćen	Akademski nazivi uređuju se propisima u visokom obrazovanju.
271	Eva Kirchmayer Bilić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prijedlog: da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
272	Zoran Martinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
273	Zoran Martinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
274	Milan Vučina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
275	Nenad Pepić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Dijelovi o zbrinjavanju tehnoloških viškova bi trebali biti u novom zakonu na ovaj način: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
276	Milan Vučina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. a. Pohvaljujem i podržavam odredbu o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
277	Milan Vučina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Sa svrhom slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
278	Marija Kartelo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
279	Nikola Rendulić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molim da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
280	Gordana Grepl	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
281	Mirjana Popić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
282	Vinko Mioč	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
283	Gordana Grepl	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Založem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Predlažem da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
284	Marija Ivić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Želimo i pozdravljamo odluku da roditelji mogu birati mogućnost izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa u skladu s svojim odgojnim vrijednostima, a ne da se djeca izvlače s pojedinih satova po ocijeni Ministarstva kojim vladaju malo "lijeve" malo"desne" političke stranke i da naša djeca i mi sami budemo proglašavani "nazadnim" ili građanima drugog reda.Želimo da se u sve sadržaje ugrade samo znanstveno dokazani i povijesno utemeljeni sadržaji i sustavi vrijednosti okoline u kojoj živimo i na čemu smo i sami odgojeni.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
285	Juraj Bašković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Budući da se zalažem za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima, predlažem da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nismo ušli u Europsku uniju kako bi postali kolonija njihovih destruktivnih ideologija! Mir i dobro!	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
286	Ljudevit Kotnik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Najkraće: 1. Predlažem iz sastavnica reforme školstva odmah odvojiti sve teme koje imaju za cilj promjenu svjetonazora učenika i roditelja djece u Hrvatskoj, a poglavito nastojanja promjene odnosa među spolovima, te odnosa roditelja i djece Razlog: a. Cca 5 tisuća godina prije Krista i cca 2 tisuće godina poslije Krista u sve sastavnice ljudske povijesti, kulture, umjetnosti i svih političkih i inih odnosa među ljudima utkani su pojmovi (paradigme) kao: muškarac, žena, dijete, brak, obitelj i td.., b. Najnovija modernistička stremljenja nekih udruga, skupina, pa i cijelih državnih struktura koja nastoje svim silama promijeniti ove paradigme nailaze (kao što valjda ne treba posebno elaborirati) na snažan otpor ogromne većine hrvatskog stanovništva, a i stanovništva nekih drugih velikih država sa respektabilnom tradicijom u povijesti, kulturi, umjetnosti i svekolikom društvenom razvoju i postignućima, c. Kolebljiva stajališta i nečinjenje nekih državnih institucija i odgovornih pojedinaca bespotrebno produžuju ovu agoniju i čine pre ogromnu štetu (prije svega) našoj djeci, d. Ova „borba“ suprotstavljenih svjetonazora je blokirala sva dosadašnja nastojanja reforme školstva, pa su tako blokirane i sve sastavnice reforme koje nemaju ništa zajedničko sa temom svjetonazora, već prije svega utječu na rasterećenje učenika od „biflanja“ nepotrebnih podataka, od nošenja očajno teških školskih torbi, od nedopustivog pomanjkanja slobodnog vremena koje bi trebalo biti iskorišteno za sport, druženje i ostale aktivnosti prepotrebne djeci u fizičkom i psihičkom razvoju i td., e. Budući se ne nazire kraj ovoj nametnutoj borbi dvaju svjetonazora (tradicionalnog stečenog tijekom cca 7 tisuća godina svjetske povijesti i modernog mladog cca nekoliko godina), predlažem tu temu odvojiti kao posebnu temu o kojoj se tada može otvoriti javna rasprava (pa neka traje ako treba i opet 7 tisuća godina) i time osloboditi našu djecu koja su sada (ni kriva ni dužna) taoci nečijih revolucionarnih htijenja i potreba.	Primljeno na znanje	U izmjene Zakona dodano je i načelo obrazovanja: 10. Svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način.
287	Lucija Murgić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 2. PODRŽAVAM jer je važno unijeti odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Isto tako podržavam i podstavak 9. Članak 11. Iznimno je važno da roditelji i učenici mogu sami izabirati programe/module koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju. Prijedlog stavka 7: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 42. - Odredba da se pravo i obveza roditelja da bude upoznat sa sadržajima se treba proširiti i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Primljeno na znanje	Svi dokumenti iz članka 27. koje donosi ministar prolaze javnu raspravu, a nakon usvajanja se objavljuju u Narodnim novinama i na stranicama Ministarstva.
288	Jure Sinovčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Dok god Etika ne bude obavezan predmet u hrvatskim školama, već i sam ovaj zakon o odgoju i obrazovanju, koji nedvojbeno jest prvenstveno i potpuno etički dokumet kojeg se moramo držati, je na nikavim temeljima već u samom školovanju mladih! Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi i srednjoj školi, kao uostalom i svi zakoni i Ustav, jesu za sve hrvatske državljane STROGO OBVEZUJUĆI, a školski predmet Etika - NIJE OBVEZAN predmet !? Kakav "ODGOJ" i "OBRAZOVANJE" zakonodavac i državljajni mogu dobiti, kakve uopće ishode i stvarne kompetncije učenika uopće mogu očekivati od ovdje predmetnog zakona, kao i od svih drugih zakona, ako već mladi u školama NEMAJU OBVEZU učiti i viježbati Etiku, kao OBVEZAN predmet !? Pri ovakvom, doslovno APSURDNOM stanju stvari, zar nije za upitati se - je li zakonodavac uopće pri zdravoj pameti !? Ili možda, kome je ovo APSURDNO i krajnje ŠTETNO stanje stvari u INTERESU ! A da stvar bude još tragikomoičnija, istovremeno se u škole hoće dijecu opteretiti sa još čak DVA predmeta: Građanski odgoj i Zdravstveni Odgoj, od koji je Građanski odgoj opet 100% ETIKA ! Dakle - NOVI TEŠKI TERETI učenicima, a koji istovremno uopće nemaju niti OSNONVO ZNANJE iz Etike ?! A samo jedan predmet, i to Etika, po svom karateru pokriva i Grđanski odgoj, i dijelom Zdrastveni odgoj i ekologiju, i Spolni odgoj, jer su to sve samo uske teme koji za svoju osnovu imaju upravo Etiku ponašanja čovjeka. No, profesorsko i učiteljsko društvo, kao i razni društveni specijalisti, vrlo rado žele sebi postaviti još posla, naravno - za još više svoje novčane zaradem i pogotovo radi još veće svoje - JAVNE ČASTI I POTREBITOSTI, koja ima osigurava njihove opet novčane zarade, a za terećenej i maltretiranje drage naše djece, baš i ne haju, koliko vidim u samom ovom predmetnom zakonu !	Primljeno na znanje	Navedeno se uređuje kurikulumima.
289	Matea Somek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
290	Ivana Frka	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
291	Kristina Vrban	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom da se radi o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju i da nam je omogućena javna rasprava o tako osjetljivoj temi svakako je potrebno da sve naše prijedloge i primjedbe u svezi zakona uvažite, inače je ova rasprava samo mrtvo slovo na papiru kako bi se ispoštovao zakon. Bit rasprave i jest šire gledanje i poimanje stvari kao i nalaženje novih ideja i prijedloga izmjena postojećeg zakona pa čak i onih članaka koji ovom izmjenom nisu obuhvaćeni, ali se zbog problema u praksi također trebaju mijenjati. Pohvalno je što se ovom izmjenom zakona ugrađuju u zakon u članku 2. odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi, kao i uvođenje podstavka 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Kod izmjena članka 10. predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Neodrživost predložene strukture reformskih kurikulskih dokumenata gosp.Borisa Jokića svakako je razlog napuštanja predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata jer učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Na taj način izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste i osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. Pohvalno je i za podržati što je u prijedlog zakona ugrađeno načelo prava roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece i to u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom u članku 11., ali da to ne bi bilo samo mrtvo slovo na papiru svakako predlažem da stavak 7 u članku 11. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." U članku 12. predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." U članku 42. podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona, ali i predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Također predlažem da se u uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1.Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2.Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3.Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nadam se da ćete uvažiti sve ove primjedbe i prijedloge s obzirom da bi nam zajednička motivacija za rad i uspjeh u odgoju trebala biti upravo djeca i njihova dobrobit i budućnost, zbog koje se i ovaj zakon nadopunjuje i mijenja. Neka ova rasprava ima smisla, neka ne bude zadovoljenje forme već doprinese boljim zakonima koji će omogućiti lakše izvođenje u praksi kao i bolju suradnju između Ministarstva, odgojnih ustanova i roditelja.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
292	Miroslav Ivančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molimo da članak 11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
293	Antonija Horvatek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da općenito kod rasprava o prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama u nekim zakonima, pa tako i kod rasprave o ovom prijedlogu zakona, nije korektno automatski odbaciti komentare vezane uz članke starog zakona koji nisu predviđeni za izmjene, a isto tako ni odbaciti predlaganje stvaranja skroz novih članaka (što se događa na e-Savjetovanjima). PREDLAŽEM da sve takve komentare također razmotrite. Naime, u izmjene zakona se ne kreće često. Ako se već krenulo u izmjene i ako MZO nije uočio neke nedostatke starog zakona, a netko izvan MZO-a jest, zašto sad kad se vrše izmjene, ne iskoristiti priliku i za izmjene nedostataka uočenih izvan MZO-a? Ako mi izvan MZO-a ne možemo na taj način utjecati na promjene, na koji način možemo? Na korist je cijelog društva da se nedostaci otklanjaju što prije i uz što jednostavnije procedure, npr. razmatranjem svih komentara vezanih uz zakon u vezi kojeg se donose izmjene. Ovdje ću i napomenuti da sam u lipnju 2017. bila na sastanku s pomoćnikom ministrice g. Momirom Karinom, na kojem mi je rečeno da MZO nema instrumente za ono što sam tada predlagala, te mi je g. Karin predložio da se javim na buduću raspravu o izmjenama zakona (raspravu u kojoj sad ovo pišem) i da tu iznesem svoje prijedloge. To su, dakle, prijedlozi o stvarima kojih dosad u zakonu nije bilo, a nema ih ni u zakonu o izmjenama. Jasno da ih nema, kad je nešto novo. S jedne strane mi se iz MZO predlaže da se javim na raspravu s tom novom temom, a s druge strane postoji mogućnost da se komentari na tu temu odbiju jer rasprava o tome nije unaprijed predviđena. Birokratski začarani krug koji onemogućava raspravu o konkretnim pomacima naprijed? Na korist društva to sigurno nije. Na čiju je? Svaki prijedlog kojim se predlaže nešto skroz novo ili koji se odnosi na članke starog zakona koje niste planirali mijenjati, treba shvatiti kao prijedlog da se zakon o izmjenama DOPUNI člancima kojima će se regulirati izmjene starog zakona u određenom smjeru.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
294	Pero Kukuljica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11.st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
295	Ivica Katić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da da se čl.11. st.7 ovog zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
296	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom na jako veliki broj komentara i primjedbina ovaj zakon, smatram da bi bilo dobro donijeti u cijelosti novi zakon odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primjedbi ima jako mnogo, vjerojatno bi mnogo primjedbi bilo i na sve ostale dijelove Zakona. Molim Vas da razmislite o novom Zakonu.	Nije prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
297	Sandra Kocijan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
298	Maja Karlo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
299	Tomislav Vincek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Ćlanak 11., stavak 7. mijenja se i glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 28., u novom stavku 3. nadodaju se riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
300	Tomislav Vincek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam novi podstavak 9. članka 2. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom (navedeno u članku 11.) Ćlanak 42. - Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
301	Vedrana Farkaš Pejazić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
302	Branka Bajo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
303	Goran Štefančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
304	Ljeposava Gulan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
305	Robert Ćaran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
306	Robert Ćaran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
307	Goran Livaja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Pohvalno je što ste u prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (čl.2) prihvatili načelo da se roditeljima omogući pravo da odlučuju o odgoju svoje djece. No, pošto postoji mogućnost različite interpretacije i manipulacije pravima roditelja i to pogotovo u odgojno osjetljivim temama poput zdravstvenog i građanskog odgoja predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
308	Ankica Rosandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
309	Verica Lukačević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
310	Lovro Uglešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima, a što nam i jamči Ustav RH (čl. 63). Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
311	Biljana Štetić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
312	Saša Kovačec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Ugodno me iznenadilo što ste naglasili i kroz sami tekst Zakona, da je uloga školskog sustava kako obrazovna tako i odgojna i da ta uloga mora biti usklađena s pravom roditelja da samostalno odlučjuju o odgoju svoje djece. Nadalje, predlažem: U članku 5. Promjenu stavka 10. članka 9. da glasi: „(10) Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." U članku 10. Napustitit predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. U članku 11: Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. I predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." U članku 12: Predlažem da se u članku 28. novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." U članku 42: Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. I predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 43: Predlažem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. Riječ je o legalizaciji nelegalno sklopljenih ugovora bivših ministara i nelegalno preuzetih višegodišnjih obveza na teret Ministarstva bez suglasnosti Ministarstva financija ili suglasnosti Vlade što bi imalo iznimno velik financijski učinak na državni proračun. U uvodnom dijelu: Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
313	Kata Knežević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
314	Ivan Knežević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
315	Josipa Stevanja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam stav Sindikata hrvatskih učitelja vezano za uređenje čl. 107. Uređenjem ovoga članka mora se postići zaštita tehnoloških viškova.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
316	Ivan Hrabrov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam stav Sindikata hrvatskih učitelja vezano za uređenje čl. 107. Uređenjem ovog članka mora se postići zaštita tehnoloških viškova. To je jedino moguće uvođenjem jasnih pravila koja će onemogućiti samovolju, kako ravnatelja, tako i Školskih odbora. Ta pravila moraju uključivati jasne sankcije koje će uslijediti ukoliko ne dođe do prihvaćanja tehnoloških viškova. Ne prihvaćanjem viškova, osim nepravde dugogodišnjim radnicima nanosi se izravna šteta državnom proračunu, odnosno građanima, kroz isplate otpremnina. Nevezano za stav sindikata, moram napomenuti da su natječaji u sustavu obrazovanja uglavnom leglo nepotizma ili klijentelizma, kako prilikom odbijanja viškova, tako i kod otvorenih natječaja. Mora se razmišljati kako u budućnosti uvesti jasne kriterije koji će dovesti do najboljeg kandidata, a to nije stranački kolega, rođak, ili dijete prijatelja. Kriteriji koji bi vezali ravnatelje i odbore po školama.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
317	Tea Bojić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
318	Lidija Hemen Uzelac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
319	Kristijan Illich	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Temeljno pravo roditelja je da odlučuju o odgoju svoje djece stoga je itekako važno osigurati da roditelji to pravo zaista mogu koristiti. Omogućite da naša djeca imaju priliku pohađati cjeloviti program koji je izrađen u skladu s našim odgojnim vrijednostima. Predlažem da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
320	Ivana Skoko Bonić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Također, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
321	Danica Galešić Ljubanović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predložem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
322	Dinko Kraljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U potpunosti podržavam stajališta udruge Grozd i predlažem da se prihvati njihova intervencija te da članak 11., stavak 7. Zakona o izmjenama i dopunama glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
323	Tatjana Radić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, vezano uz Članak 2. Kao profesor smatram da je jako važno i pohvalno što odgoju pridajete veću važnost u novom zakonu, jer mislim da je trenutno zanemaren u odnosu na obrazovanje, te da je potrebno i tu komponentu u radu adekvatno vrednovati. Također podržavam uvođenje podstavka 9. koji omogućuje roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece i poštivanju vrijednosti koje njihova obitelj gaji, te da su u mogućnosti odabrati sadržaje koji nisu u koliziji sa njihovim principima i načinom života. Smatram da je bitno da se roditelji ne izjašnjavaju pojedinačno prema temama, te da u slučaju neprihvatljive teme svojem djetetu pišu ispričnicu za nepohađanje sata, nego da se naprave moduli prema temama i da roditelji izabiru teme za zdravstveni i građanski odgoj kojima žele da njihovo dijete prisustvuje, a prema svojim osobnim svjetonazorima. Također je potrebno ograničiti ulazak raznih Udruga i pojedinaca u škole ako nemaju izričitu suglasnost Ministarstva ili bi takva predavanja trebala biti najavljena i dozvoliti pohađanje istih djeci uz prethodnu suglasnost roditelja, gdje bi uz temu predavanja trebali biti navedeni i ishodi takvog predavanja.	Prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
324	Luka Balić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, Pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece je temeljno pravo roditelja te je i uvršteno u prijedlog Zakona. Drago mi je da ste prepoznali važnost toga prava. No još važnije je osigurati da roditelji to pravo zaista mogu koristiti, odnosno da se jasnim i nedvosmislenim zakonom onemoguće različite interpretacije i manipulacije prava roditelja. Da budem potpuno jasan - nije dovoljno da imam pravo svoje dijete udaljiti sa zdravstvenog i građanskog odgoja ukoliko smatram da progam nije u skladu sa našim sustavom vrijednosti. Takvo izvlačenje sa nastave u neugodnu situaciju bi dovodilo i djecu i nastavnike i nas roditelje. Omogućite da naša djeca imaju priliku pohađati cjeloviti program koji je izrađen u skladu s našim odgojnim vrijednostima. Predlažem da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
325	Vedran Podolski	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani, pohvalno je da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona ugrađeno načelo prava roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Ono što je bažno istaknuti jest neodrživost predložene strukture reformskih kurikulskih dokumenata Borisa Jokića i umjesto takvog pristupa trebali napraviti njihovo objedinjavanje u jedan nacionalni kurikul. Ulazak raznoraznih pojedinaca i udruga u škole i provođenje njihovih projekata bez ikakvog pozitivnog stručnog mišljenja ili suglasnosti Ministarstva treba prekinuti. Vezano za Članak 2. Jako je pohvalno ugrađivanje odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Također je vrlo pohvalno uvođenje formulacije u podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Vezano za Članak 10. Predlažem napuštanje komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Na taj način izbjeglo bi se da učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme Također, Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Time bi se izbjegla cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste, a osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Vezano za Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Vezano za Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Vezano za Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
326	Berislav Jurkić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se u zakon ugradi mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima, odnosno da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
327	Anita Korenika	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda novi članak koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
328	Davor Koleno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
329	Branka Marcelić Panjak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
330	Sunčana Kapov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ovakav prijedlog Zakona donosi u jednom dijelu članaka samo kozmetičke prepravke, a u nekim člancima i ozbiljno unazađuje postojeće propise. Tako se čankom 18. vraća zaključivanje ocjena na polugodištu. Valja se pitati koji je smisao te odluke i kakve će posljedice polugodišnje zaključivanje imati na konačan uspjeh učenika, a to ovim prijedlogom nije jasno određeno. Trajanje prvog i drugog polugodišta nije jednako (više se može govoriti o prvoj i ostale dvije trećine nastavne godine) pa niti zaključne ocjene ne mogu imati istu težinu. Prvo polugodište završava pred Božić pa će zaključivanje, uz sve aktivnosti koje se u školama u to vrijeme provode, generirati dodatni stres i "gubitak" radnih sati jer će se učenicima morati dati prilika da poboljšaju svoj uspjeh, umjesto da im se ostavi mogućnost da propuštene sadržaje "odrade" tijekom zimskih praznika. Također će se stvoriti i dodatna gužva u vremeniku pisanih ispita jer će svi željeti imati ocjene iz što je moguće više gradiva prvog polugodišta. Koji su predviđeni rokovi za žalbe na zaključnu ocjenu? Hoće li NV te žalbe rješavati 31.12., a eventualne ispite provoditi na Tri kralja? Ako je namjera Predlagača da se roditeljima omogući lakše praćenje napredovanja učenika, to se e-dnevnikom već postiglo. Za sve dodatne informacije roditelji imaju mogućnost (i obavezu) informirati se u direktnom kontaktu s predmetnim nastavnicima. Što se ocjene iz vladanja tiče, nju bi trebalo ili ukinuti, ili redefinirati jer po sadašnjim odredbama jedini koji s lakoćom dobiju sniženu ocjenu iz vladanja su učenici koji nekoliko puta tijekom godine zakasne na prvi sat. Svi ostali slučajevi su toliko komplicirani da se u praksi sve manje provode postupci za izricanje mjera i snižavanje ocjene iz vladanja. Uz to, kako utvrditi ocjenu iz vladanja javno, na satu, ako je tu ocjenu po postojećem zakonu, potvrđivalo NV? Dakle, predlažem da se članak 18. naprosto briše iz prijedloga zakona, ili preoblikuje i dopuni članak 23. jer smatram da kašnjenje, premda nije poželjno, nije najveće od svih zala koje se pedagoškim mjerama pokušavaju korigirati. Članak 19. treba nadopuniti da glasi: „Opći uspjeh ne utvrđuje se na kraju prvog polugodišta.niti na kraju nastavne godine“. Obrazloženje je jednostavno. S vrlo dobrim uspjehom razred završavaju i učenik s prosjekom 3,5 i učenik s prosjekom 4,4. Ako se baš nešto mora upisati, umjesto općeg uspjeha u svjedodžbama treba stajati prosjek. Članak 20. treba izbrisati jer je besmislen. Obrazloženje: pogledati što se sve dodalo u rubriku "ostalih poslova" u 40-satnom radnom tjednu u zadnjih dvadesetak godina. Moglo bi se, na primjer, ustanoviti da bi nastavnici s nešto dužim stažom morali državi vratiti dio novca koji im je tijekom prvih godina rada očito bio isplaćivan za nepostojeće poslove?	Djelomično prihvaćen	Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
331	Davorka Radovanović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zašto se roditeljima dozvoljava da ignoriraju profesionalno usmjeravanje i upisuju djecu po vlastitim željama u škole u kojima ima mjesta? Zbog takve slobode događa se da učenici s dvojkama upisuju gimnazije ili teža strukovna zanimanja koja jednostavno nisu u stanju završiti. Također, pri upisima u srednje škole, papiri o IOOP-ima iz osnovnih škola misteriozno nestaju pa nastavnici zapravo ni ne znaju koga dobivaju. To nije za dobrobit djece, to je medvjeđa usluga djeci. Djeca imaju pravo na obrazovanje U SKLADU SA SVOJIM MOGUĆNOSTIMA a ne u skladu sa željama roditelja. Profesionalna orijentacija i usmjeravanje moralo bi imati važniju i neizostavnu (a ne savjetodavnu i neobavezujuću) ulogu pri upisu u školu.	Nije prihvaćen	Nije jasan komentar. Kriteriji za upis razrađeni su pravilnikom.
332	Elizabeta Trepotec Marić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
333	Nives Negro Sokač	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
334	VIŠNJA ŠIMAŠEK	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Položaj i status tajnika u školama nije razmjeran ukupnosti njegovih obveza i odgovornosti. U tom smislu, zalažem se za dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima dok se tajnici u školama smatraju pukim administrativcima. Sukladno navedenom Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi sukladno položenom stručnom ispitu i napredovanju u zvanju, po uzoru na rješenje za učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i odgajatelja.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
335	Ivica Štroliga	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	PRIMJEDBA NA ČLANAK 84. ST 5. PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ČLANAK 84. ST. 5. GLASI: '' Opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje su mjere upozorenja koje se ne izriču u upravnom postupku. Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora izriče učiteljsko vijeće, a opomene pred isključenje izriče nastavničko vijeće. Na izrečene mjere učenik il roditelj može podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku 8 dana od dana izricanja.'' PRIJEDLOG ČLANKA 84. SAT. 5. ''Pedagoške mjere izriče POVJERENSTVO ZA IZRICANJE PEDAGOŠKIH MJERA. Povjerenstvo ima tri člana, a čine ga razrednik, stručni suradnik pedagog i tajnik škole. Povjerenstvo odluke donosi većinom glasova. Administrativne poslove za povjerenstvo obavlja tajnik škole. Na izrečene mjere roditelj za učenika osnovne škole, odnosno roditelj i učenik srednje škole mogu podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku 8 dana od dana izricanja.'' Predloženo zakonsko rješenje sadržano u članku 84. St. 5. Nacrta Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u odnosu na izricanjae pedagoških mjera smatram neučinkovitim. Ono zadržava postojeći kompliciran način izricanja pedagoških mjera zbog čega tijela i osobe koje izriču pedagoške mjere isto nastoje izbjeći ili rade bitne pogreške u postupanju. Nakon što je izmjenama zakona 2014.g. prestala mogućnost uređivanja uvjeta , načina i postupka izricanja pedagoških mjera Statutom ustanove, pokazalo se da je broj izrečenih pedagoških mjera znatno opao, ali ne iz razloga što su učenici prestali činiti neprihvatljiva ponašanja ili smanjili izostanke iz škole. Pravi razlog je zbunjujući Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (N.N. 94/15) i nesnalaženje osoba i tijela ovlaštenih za izricanje pedagoških mjera u primjeni takvog Pravilnika kao i loša zakonska rješenja ovog pitanja. Bitno drugačijim pristupu ovom pitanju moguće je izricanje pedagoških mjera i postupak koji tome prethodi učiniti bržim i učinkovitijim i pravilno provedenim. ZAŠTO POVJERENSTVO I ZAŠTO TAJNIK ŠKOLE U POVJERENSTVU. 1. Da bi se primijenila odredba st. 8. Članka 84. Nacrta Zakona po kojoj su škole dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob, ranije ponašanje, te utvrditi sve okolnost koje utječu na njegov razvoj i odredba st. 1. čl. 5. Pravilnika kriterijima za izricanje pedagoških mjera u kojoj je osim navedenog sadržano i da treba voditi računa o ranijem ponašanju i okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo, nužno je da tijelo koje izriče mjeru, ukoliko utvrdi olakotne okolnosti koje učeniku idu u prilog, može izreći blažu mjeru od propisane za počinjeno neprihvatljivo ponašanje. Predloženo zakonsko rješenje ne omogućava takvo postupanje. Tako primjerice razredno vijeće može izreći samo mjeru ukora, ali ne i blažu mjeru ukoliko nađe olakotnih okolnosti o učeniku. Čemu onda utvrđivati sve navedene okolnosti??? 2. Potpuno je nepotrebno da bilo koju pedagošku mjeru učenicima osnovne škole izriče učiteljsko vijeće. Pokrenuti tijelo koje u većem broju škola broji preko 50 osoba za odlučivanje o samo jednom učeniku nije svrhovito, a sam postupak od počinjenja neprihvatljivog ponašanja do donošenja odluke predugo traje, pa nerijetko nastupi i zastara. Također je potpuno je neprihvatljivo da učeniku predmetne nastave u izricanju strogog ukora sudjeluju i učitelji razredne nastave kao članovi Učiteljskog vijeća, a da isti ni na koji način ne sudjeluju u odgoju i obrazovanju tog učenika pa naravno da ne bi trebali ni sudjelovati u izricanju pedagoške mjere. Osnivanjem povjerenstva osigurava se brzo postupanje u izricanju pedagoških mjera, a sudjelovanjem tajnika u radu Povjerenstva osigurava se zakonito provođenje postupka i pravilna primjena propisa.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na prijedlogu. Isto će se razmatrati u izradi novog zakonskog rješenja.
336	MONIKA MOJKO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti sa navedenom promjenom.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
337	Hrvoje Đurak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Domagoj Šare 19.11.2017 21:49 0 0 ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
338	Velimir Mijović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ČLANAK 107. > PRIMJENA: NEGATIVNI PRIMJERI IZ PRAKSE ZA PRAKSU !!! Izražavam nezadovoljstvo zato što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107., (pitanje upućivanja i primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje. Mijović Velimir (Karlovačka županija), suprug dipl. uč. razredne nastave s više od 20 godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu u školi (tehnološki višak, upućena na zavod za zapošljavanje). Ministrice Divjak, u intervjuu na portalu 24 sata izjavili ste da Vas najviše od svega smeta nepravda, da tražite entuzijaste, vizionare, te one koje su spremni na svojim leđima iznjedriti majku svih reformi, da želite školu za 21. stoljeće, a istovremeno učitelji se suočavaju s nepravdom, omalovažavanjem, diskriminacijom i degradacijom, a sve legalizirano spornim člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. MZO potaknuto idejom i dobrom namjerom decentralizacije, te spuštanjem razine odgovornosti na niže razine (ravnatelje), otvorilo je pandorinu kutiju loših primjena članka 107., ali put u pakao popločen je dobrim namjerama. Primjer iz prakse za praksu (sabrana djela apsurda i ironije). Supruga je sukladno odredbama članka 107. nakon dugih 20 godina provedenih u sustavu, upućena na zavod za zapošljavanje. S uputnicama Ureda državne uprave (za sada njih 6) odbijena je na 4 radna mjesta na puno neodređeno radno vrijeme u školama: OŠ Vladimir Nazor, Duga Resa (2 radna mjesta na neodređeno vrijeme), OŠ Generalski Stol, Generalski Stol (na neodređeno) -LINK niže, OŠ Žakanje, Žakanje (na određeno, zamjena za bolovanje), OŠ Banija, Karlovac (na neodređeno). I saga se definitivno nastavlja i ne nazire joj se kraj. OŠ Generalski Stol LINK: http://radio-mreznica.hr/os-generalski-posao-supruzi-nacelnika-donacelnikovoj-kceri-ravnateljica-nista-sporno/ Očitovanje škola za ne zbrinjavanje viška Uredu državne uprave formalizirano je na teritorijalne, regionalne i organizacijske razloge. Ured državne uprave nakon očitovanja nema nikakve ingerencije vezano na odluku ravnatelja i školskog odbora koji u 99% slučajeva potvrđuje istu. Nismo upoznati s razlogom ne zbrinjavanja u OŠ Banija, obzirom da je supruga kao dijete išla u navedenu školu, cijeli život živi pored nje (300m), te je u navedenoj školi radila i istraživanja za postdiplomski (za vrijeme drugog ravnatelja). Apsurd i ironija cijele priče je što je supruga nekoliko mjeseci prije otkazivanja ugovora o radu bila predavačica na Županijskom stručnom vijeću učitelja pod okriljem Agencije za odgoj i obrazovanje i više savjetnice Jasmine Hamer s primjerima izvrsne prakse, e-Bilten Hrvatskog čitateljskog društva objavljuje njezin članak procijenivši kako pridonosi širenju i poticanju kulture čitanja, te Školske novine u br. 33./2017 (str. 26./27.). pišu o primjeru izvrsne prakse. Četverogodišnji projekt je i medijski popraćen od strane Jutarnjeg lista, TV4rijeke, Trend radia u emisiji Gost dana ... Očigledno sve navedeno i kompetencije koje je stekla u svojih 20 godina rada ravnateljima i školskom odboru više navedenih škola nisu bile dovoljan motiv za zbrinjavanje kolegice, te većina nije ni zatražila njezin životopis, ni priliku da im se predstavi. Razgovor je obavio/la samo jedan ravnatelj/ica i rekao/la da je životopis i više nego impresivan i da mu/joj je žao ali je neće zbrinuti. Napominjem da je supruga postala tehnološki višak zatvaranjem PŠ Siča u OŠ Barilović, školi koja je ove godine ima 11 učenika više, školi koja se hvali povećanjem broja učenika i pozitivnim trendovima i školi koja je ove godine imala dva kombinirana odjela od 15 i 16 učenika, ali se ravnateljica nije pozvala na Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojnoj-obrazovnoj skupini u OŠ (čl.5 st.1.) jer trendovi za sljedeću školsku godinu su pozitivni, uzlazni pogotovo iz upisnog područja koje je ove godine zatvoreno. S više navedenim upoznati Sindikat, Ured, Grad, Županija, MZO, a od ovog tjedna i Zavod za zapošljavanje. Apeliram na sve poštovane ravnateljice i ravnatelje da budu objektivni i nepristrani u postupku zbrinjavanja upućenih osoba, te pozitivan primjer djelatnicima i učenicima škole jer djeca uvijek slušaju što govorimo, upijaju i oponašaju naše postupke i ponašanja. Ako želimo bolju budućnost, treba radikalno mijenjati obrazovanje i obrasce ponašanja. Potrebna je HITNA izmjena članka 107. koji se u praksi pokazao loš, odnosno temelj za nepotizam i pogodovanje (zakonska crna rupa) te na osnovu članka 107. ravnatelji svojom samovoljom direktno utječu na materijalni i društveni položaj učitelja i posredno prave materijalnu štetu MZO-u koje mora odbijenim viškovima isplatiti otpremninu. Nepotrebno i neodgovorno ponašanje (jer ne ide iz njihovog džepa, već na račun nas, poreznih obveznika). IZMJENA I DOPUNA ZAKONA ČLANAK 107.: 8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. MIŠLJENJE: Navedena izmjena u praksi potencijalno NIŠTA ne mijenja, niti je garancija da će tehnološki višak biti zbrinut (u 99% slučaja školski odbor samo potvrđuje odluku ravnatelja). (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. MIŠLJENJE: Ukoliko ured državne uprave, kao više tijelo, neće imati nikakvu ingerenciju nad očitovanjem ravnatelja i školskog odbora (odbijanje zbrinjavanja iz teritorijalnih, regionalnih i organizacijski razloga su diskriminirajući), nema uvid u realno stanje učenika u razredima (osim službenih podataka koje im dostavljaju ravnatelji ???), potencijalnim učiteljima za mirovinu itd., neka se UKINE, jer u praksi nema nikakvu ulogu. ZAKLJUČAK: Ukoliko zaista postoji realna volja i želja MZO za rješavanje problematike tehnološkog viška, u članku 107. točke 8., 9., 10. i 11. treba objediniti točkom u kojoj bi se jednostavno, jasno, razumljivo i nedvosmisleno definirao prioritet zbrinjavanja istog. Bez navedene odluke članak 107. biti će i nadalje samo podloga nepotizmu i pogodovanju. Zašto bi bilo jednostavno kad može biti komplicirano?! Srdačan pozdrav, suprug ogorčene, diskriminirane, omalovažene i degradirane učiteljice, upućene na zavod za zapošljavanje	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
339	Ira Stijak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	1) Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači s onim učitelja i stručnih suradnika. Tajnik škole, uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent, a obavlja poslove koji su od vitalne važnosti za poslovanje škole. Stoga, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
340	Domagoj Šare	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
341	Magdalena Šare	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
342	Tamara Nemeth	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
343	Martina Madžarević Petričević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
344	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da prijedlozi tajnika u smislu izjednačavanja koeficijenta složenosti poslova ne mogu biti predmet zakonskih izmjena, nego izmjena uredbe o koeficijentima. Protiv sam toga da se izjednačavanje koeficijenta tajnika u školi provede na način da ih se proglasi stručnim suradnicima u školi. Isto tako i obveza i pravo stručnog usavršavanja tajnika ne bi trebala biti predmet zakonskih izmjena jer je rad tajnika i ostalog administrativnog i tehničkog osoblja propisan je posebnim pravilnikom, pa bi se to pitanje trebalo tamo urediti. Pitanje napredovanja tajnika u službi treba riješiti na način kako je propisano napredovanje drugih tajnika u ostalim javnim i državnim službama.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
345	RAJKA ŠAGODIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Mislim da je Sindikat hrvatskih učitelja dao izvrstan prijedlog. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
346	Dalia Mirt	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
347	Mladenka Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Tajnik u školi je djelatnik koji je izuzetno važan za funkcioniranje školske ustanove iako nije izravno uključen u odgojno-obrazovni proces. Zbog sve većeg opsega, složenosti i raznovrsnosti poslova odnosno velike odgovornost i obveza tajnika škole predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
348	Ozren Desančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam tvrdnje Davora Kolena od 10.11.2017.,08:24 o sramotnoj diskriminaciji građana preddiplomskog stručnog studija upravnog prava pri zapošljavanju na poslovima tajnika koja nije u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske.	Nije prihvaćen	Navedena tematika nije dio ovih izmjena propisa.
349	Dragan Bubalo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Dragan Bubalo,prof., Obrtnička škola Gojka Matuline Zadar Predlažem izmjenu članka 77. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu više od 30% ukupnog godišnjeg fonda sati iz jednog ili više predmeta i biti ocijenjen iz tih predmeta, upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.	Nije prihvaćen	Navedeni članak nije dio ovih izmjena propisa.
350	Marina Jurlina Santini	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
351	Mislav Kolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da bi se morao uvrstiti prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
352	Marko Križanac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Cilj mog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika - pravne struke te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima. Položaj i status tajnika u školama nije razmjeran ukupnosti njegovih obveza i odgovornosti. Apsolutno je diskriminirajuće da tajnik uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent. Osobno sam završio i pedagoške kompetencije i ujedno sam diplomirani knjižničar i stručnjak zaštite na radu itd. sve o svome trošku i uz ovakve kompetencije je frustrirajuće da te tvoje Ministarstvo ne potiče sa koeficijentima i napredovanju u struci. Opća situacija u društvu i nedostatak posla daje za pravo zakonodavcu da se prema školskim tajnicima ovako odnose dosadašnje vlasti. Vi imate mogućnost da to ispravite i napravite barem mali korak naprijed u vrednovanju našeg radnog mjesta i struke. Tajnik treba biti motiviran za trajno učenje, a što bi za rezultat logično trebalo imati- mogućnost napredovanja u zvanja, kao i kod ostalih zaposlenika škole. Također, potrebno je status tajnika uskladiti s obujmom i vrstom posla koju stvarno obavlja te "tajnika" koji implicira pretežito obavljanje jednostavnih administrativnih poslova, izjednačiti s ulogom stručnog suradnika što više odgovara prirodi i obujmu posla koje obavlja. Ministarstvo nam je nametnulo da uz ravnatelja imamo silu supotpisivanja službenih dokumenata koji se odnose i na poslovodne i stručne poslove školske ustanove i tako nam „dalo“ veliku odgovornost u našem radu a to nije ničim vrednovano. Zato i navodim da tajnik škole (uz ravnatelja škole) obavlja najodgovornije poslove i ima veliku odgovornost i velike obveze na svom radnom mjestu. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, između ostalog zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev dobrih tajnika iz škola. Radno mjesto tajnika škole je ujedno jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Zbog svega navedenog predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
353	Božica Majhen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	RAVNATELJI Prijedlog vezan uz položaj ravnatelja koji si po važećem zakonu ne mogu čuvati radno mjesto i u slučaju ne imenovanja ostaju na ulici. Predlažem da ravnatelji koji ne prođu na reizboru( iz gore navedene kategorije)imaju pravo biti zbrinuti u svojoj školi npr; kao savjetnici ili pomoćnici ravnatelja do ispunjenja uvjeta za mirovinu ili dok sami ne odu na neko drugo radno mjesto po natječaju ( ako se radi o mlađim osobama).To se ne odnosi na ravnatelje koji su imenovani nakon zakona koji im je omogućio čuvanje radnog mjesta dva mandata. Nikako nisam za to da se pravi razlika između ravnatelja koji dolaze iz škole u kojoj su ravnatelji ili su došli iz druge škole ili druge odgojno-obrazovne ustanove. EU PROJEKTI Predlažem da učitelji i ostali djelatnici koji u školama provode EU projekte budu plaćeni iz projekta u kojem je njihov rad budžetiran, a da u isto vrijeme dobivaju i svoju punu plaću ( do sada su ta sredstva ostajala školi - nije se moglo ljudima isplatiti). Na taj način će učitelji i ostali djelatnici koji rade na EU projektima biti najbolje motivirani i zadovoljni. Nikako se ne slažem da se umanjuje satnica ( bit će organizacijskih i drugih problema).Kako će se umanjiti satnica ravnatelju/ ci .Zaposliti ćemo novog ravnatelja/cu na 30 % radnog vremena? S ljudima treba sklopiti ugovor o djelu i platiti im za njihov rad na projektu,nitko neće imati ništa protiv da taj posao oko provedbe projekta obavlja izvan svog redovnog posla.	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
354	Elisabetta Budicin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	1) Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači s onim učitelja i stručnih suradnika. Tajnik škole, uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent, a obavlja poslove koji su od vitalne važnosti za poslovanje škole. Stoga, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. 2) Predlažem da se ukine dopunski rad i da se vrati mogućnost polaganja popravnog ispita u ljetnom i jesenskom roku. Učenik koji se tijekom godine imalo trudi, uspjet će zadovoljiti barem za ocjenu dovoljan, a ukoliko se to ne desi, riječ je o apsolutnom neradu i nemaru spram školskih obveza koji teško da će biti nadoknađeni u 10 - 25 školskih sati dopunskog rada.	Nije prihvaćen	1.) Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona. 2.) S obzirom da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
355	Marko Fuček	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da bi se morao uvrstiti prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
356	Katarina Krnežić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da bi se u novom Zakonu trebao definirati i status nas učitelja s "pojačanim" predmetom. Fakultetska diploma nam kaže da smo ovlašteni raditi na svojim (potencijalnim) radnim mjestima, no postoji mnoštvo ravnatelja koja to ne priznaje jer nije nigdje zakonski definirano te nam osporavaju stručnosti pa dobivamo "odbijenice" na natječajima za posao u kojima piše (između ostalog) da je zaposlena osoba odgovarajuće struke, pri čemu se naša struka osporava. Konkretno radi se o učiteljima hrvatskog jezika, informatike, njemačkog i engleskog jezika. Treba nam napokon dati puno pravo ostvarenja onoga za što smo se školovali bez da nas netko podcjenjuje.	Nije prihvaćen	Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.
357	Ana Podnar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
358	Franjo Korpar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. Stavak 10. dodati podstavak 6. - s osobom koja temeljem natječaja ima zasnovan radni odnos na određeno vrijeme a ukazala se potreba za radom na neodređeno vrijeme na istim poslovima. Obrazloženje: Ovdje nema zasnivanja radnog odnosa jer je radni odnos već zasnovan putem natječaja, samo se mijenja uvjet rada -umjesto određenog na neodređeno vrijeme. I ovdje bi to bilo sukladno Zakonu o radu, članku 13. Stav. 4. prema kojem je poslodavac dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima koji bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te i omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Dakle tu bi neobjavljivanje javnog natječaja bilo puno bliže oživotvorenju navedene zakonske odredbe nego kada bi se javni natječaj objavljivao. Treba malo i nagraditi one koji se javljaju na sve natječaje i prihvaćaju poslove na određeno vrijeme. Osoba radi na zamijeni radnika nekoliko godina, zaposlena putem natječaja, radnik kojeg zamjenjuje napusti kolektiv, trebamo raspisati natječaj, otkazati ugovor o radu osobi koja je dobro radila na zamjeni i ako netko ima bolju preporuku ili je bolji s ravnateljem/ravnateljicom takva osoba nikakve izglede da se na istim poslovima ponovo zaposli nema. I BESPOTREBNO JE RASPISIVATI NATJEČAJ I DAVATI LAŽNU NADU NEZAPOSLENIMA KAD U ŠKOLI RADNIK VEĆ NEKOLIKO MJESECI ILI ČAK GODINA RADI A ZAPOSLEN JE PUTEM NATJEČAJA.	Primljeno na znanje	Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.
359	Franjo Korpar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 34. U članku 112. dodaje se stavak 7. koji glasi: Radniku iz stavka 1. ovog članka koji je do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostvario pravo na otpremninu pravomoćnom sudskom presudom, ustanova mora isplatiti otpremninu na teret državnog proračuna.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
360	Renata Krsnik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Podržavam prijedlog SHU-a vezano za članak 107. jer postoje nepravilnosti u zbrinjavanju tehnološkog viška.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
361	Alica Špehar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
362	Slavko Horvatek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da dopunski rad treba ukinuti jer: 1. tijekom školske godine učenik ima dovoljno prilika za ispravak jedinice, ako želi naučiti, 2. gradivo za ocjenu dovoljan (2), koje će biti pitano na popravnom ispitu, dovoljno je jednostavno da se može samostalno naučiti.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
363	Nada Višal	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam prijedlog SHU-a vezano za članak 107. jer postoje nepravilnosti u zbrinjavanju tehnološkog viška.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
364	Sonja Feriz	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predloženim člankom Članak 99.a ravnatelj može omogućiti radniku obavljanje poslova na EU projektima na način od stavka 2. do 10. Navedeno daje pravo i omogućuje radniku da se poziva na isto, ravnatelj ima odgovornost, a tajnik ustanove (zadužen za kadrovske poslove) ima obvezu reguliranja radnog odnosa izmjenom ugovora o radu prema sporazumu za vrijeme trajanja projekta. Prema dosadašnjim pokazateljima, tjedna angažiranost radnika na projektima nije kontinuirana i fluktuacija satnice je promjenjiva. Ako projekt iziskuje 4 do 5 sati tjedno umanjenja neposrednog tjednog zaduženja, na što je odnosno umanjenje ukupno radnog vremena i ugovor o radu na 32 do 33 sata tjedno, kao tajnica ustanove uvjerenja sam da je upitna mogućnost raspolaganja kadrovima za 7 do 8 sati zamjene radnika, posebice ako su dionici više radnika različitog zaduženja (učitelji razredne/predmetne nastave, nastavnici općih/stručnih predmeta, stručni suradnici…). Za računovođe navedeno iziskuje višestruke obračune: • osobni dohodak radnika na neodređeno i određeno vrijeme (COP) • primitak sredstava radnika preko projekta posebnim kontom • stimulacija 30% iz sredstava Ministarstva za sate rada na projektu i isto za sve sudionike projekta. Prijedlog je razmotriti mogućnost sklapanja ugovora o djelu za trajanja projekta, a isplatu vršiti prema izvješću radnika o utrošenim satima angažiranosti (ovisno o dinamici aktivnosti u određenom vremenskom intervalu), za koje predložena 30%-tna stimulacija odrađenih sati se isplati mjesečnim obračunom osobnog dohotka.	Nije prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
365	Vinko Santini	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
366	VESNA MLINAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
367	Sanja Medved Graovac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
368	Ivana Španić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nadovezat ću se na komentare od kolega. Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
369	Marija Ivković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači s onim učitelja i stručnih suradnika. Potpuno je diskriminirajuće da tajnik uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent. Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
370	Jasna Bajer	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
371	Tomislav Horvatić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
372	INES BOHAČEK	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
373	Nenad Vurušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	(1) Izvorni tekst Zakona donijet je 2008. godine, a od njegova stupanja na snagu doživio je 10 izmjena i dopuna. Nakon prvih sedam izmjena uslijedio je pročišćeni tekst, a potom su uslijedile još tri izmjene i dopune. S nomotehničkog aspekta, inicijativa predlagatelja da pristupi još jednim izmjenama i dopunama (jedanaestima po redu), neshvatljiva je, gotovo nakaradna i svjedoči deficitu nomotehničke pismenosti. Promjene u zakonskom uređenju svakako su potrebne i dobrodošle, no apeliram na predlagatelja da razmotri mogućnost da se ti ciljevi postignu cjelovitim donošenjem novog teksta Zakona. Ovakvo rješenje bi, svima koji su u svom radu upućeni na primjenu zakona, bitno olakšalo njegovu primjenu. (2) Odredba čl. 114. st. 1. određuje kako o zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost Školskog odbora (...). Ovako sročena formulacija podrazumijeva odluku ravnatelja i suglasnost školskog odbora za sve načine prestanka ugovora o radu iz čl. 112. Zakona o radu - pa čak i za smrt radnika, prestanak rada poslodavca, istek rada na određeno (...) - što je apsurdno. Smatram da bi bilo poželjno ovim izmjenama i dopunama potrebu za prethodnom suglasnosti školskog odbora ograničiti samo na pojedine načine prestanka ugovora o radu - npr. za slučaj otkazivanja. Dilema o potrebi prethodne suglasnosti naročito je prisutna u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa (kao vrlo čestog oblika prestanka radnog odnosa u sustavu školstva). Stavovi upućenih pravnika, pa čak i pojedinih prosvjetnih inspektora, po tom pitanju različiti su i neujednačeni. Smatram poželjnim ovim izmjenama otkloniti dileme u tom pogledu. Prijedlog čl. 114. st. 1.: (1) O zasnivanju radnog odnosa i prestanku radnog odnosa otkazivanjem odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno... Pohvalna je inicijativa predlagatelja da ovlast ravnatelja za samostalnim zasnivanjem radnog odnosa s dosadašnjih 15 dana proširi na rok od najviše 60 dana. (3) Stavkom 10. čl. 107. određene su situacije u kojima je moguće zasnovati radni odnos bez provedbe natječaja. Stavkom 5. čl. 107. utvrđena je obveza škole da izvrši prijavu potrebe za radnikom, pri čemu od te obveze zakon ne poznaje nikakve iznimke već podrazumijeva prijavu apsolutno svake potrebe za radnikom. Na primjer, u slučaju zapošljavanja vjeroučitelja - jasno je kako je isto moguće bez natječaja. Međutim, čak i za taj slučaj zakon predviđa obvezu prijave potrebe. Zašto bi škola vršila prijavu potrebe za, primjerice, vjeroučiteljem, kad od ureda državne uprave neće dobiti nikakav odgovor? Zašto bi škola vršila prijavu potrebe za učiteljem hrvatskoga jezika ako primjerice može bez natječaja zasnovati radni odnos sa postojećim radnikom koji u školi ima ugovor o radu na neodređeno nepuno radno vrijeme? Zašto bi škola prijavljivala potrebu za radnikom ako očekuje da će potreba za obavljanjem poslova trajati kraće od 60 dana? Smatram kako bi odredbu čl. 5. valjalo precizirati na način da se obveza prijave potrebe propiše samo za pojedine slučajeve - one u kojima se potreba za radnikom namjerava zadovoljiti kroz institut natječaja. (4) U čl. 127. predviđena je izmjena na način da više neće biti potrebno donositi odluku o izboru kandidata za ravnatelja već samo odluku o imenovanju. Ovakvo rješenje, u suštini, ne predstavlja nikakvo pojednostavljanje postupka imenovanja jer će se izbor kandidata svakako morati izvršiti - samo više o tome neće biti potrebno donositi formalnu odluku. Umjesto ove promjene, predlagatelju bih preporučio da razmotri mogućnost brisanja stavka (6) koji uređuje prešutnu suglasnost ministra. Smatram nelogičnom, pa čak i uvredljivim, da se, primjerice, nakon umirovljenja učitelja ili kuharice, novi radnik može zaposliti tek nakon izričite suglasnosti ministra, a da se za imenovanje ravnatelja kao odgovorne osobe - poslovodnog i stručnog voditelja škole - može primijeniti institut prešutne suglasnosti. Izbor ravnatelja škole vrši se (u pravilu) jednom u pet godina, i unatoč povećem broju školskih ustanova, smatram da bi ministarstvo, iz razloga elementarne pristojnosti, trebalo bez iznimke školi dostaviti pisano očitovanje (bilo pozitivno ili negativno) u postupku imenovanja ravnatelja.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja. Školski odbor daje suglasnost na sva zapošljavanja pa tako treba biti uključen i u svaki proces zasnivanja ili prekida radnog odnosa. Napominjemo da je sukladno Odluci Vlade nužna suglasnost ministra za pojedinačna zapošljavanja.
374	Ivana Toth	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
375	Srednja škola Ilok	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači sa onim učitelja i stručnih suradnika. Potpuno je diskriminirajuće da tajnik uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent. Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
376	Mateja Jurjako	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Podržavam prijedlog Antonije Horvatek od 11.11.2017. o ukidanju dopunskog rada iz svih navedenih razloga.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava navedenim člankom.
377	Amila Kačarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
378	Doris Smolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da dopunski rad (produžnu nastavu) u osnovnim i srednjim školama treba ukinuti i vratiti mogućnost polaganja popravnog ispita u dva roka. U potpunosti se slažem s osvrtom koji je ovdje iznijela Antonija Horvatek 11.11.2017 15:13.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava navedenim člankom.
379	Višnja Kovač Vezmarović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U članku 11 navodi se da će se za izvođenje izborne nastave morati tražiti pisana suglasnot roditelja. Da li se to odnosi i na srednju školu? Učenici se za izbornu nastavu opredjeljuju prilikom upisa u razred. S obzirom da se uvodi zaključivanje ocjena na polugodištu( sa čime se uopće ne slažem) hoće li se prvo polugodište produžiti jer mi se čini loše da prvo polugodište traje 15 tjedana, a drugo 20. Prije svega doći će do toga da smo preopterećeni silnim ispitivanjem i provjerama u 12 mjesecu, s druge strane zaključna ocjena na prvom polugodištu trebala bi imati jednaku težini kao i ona u drugom polugodištu. Ukoliko sam dobro shvatila članak 99a osobe koje rade na projetkima EU, iako rade 40 sati tjedno imat će pravo na 30% veću plaću? Zbog čega se taj rad vrednuje više od nastavničkog rada? Hvala!	Djelomično prihvaćen	Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Ministarstvo će pokrenuti široku javnu raspravu o izmjenama pravilnika koji uređuje sustav napredovanja, kako bi se rad na kvaliteti svih nastavnika vrednovao.
380	Jadranka Bando	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači sa onim učitelja i stručnih suradnika. Potpuno je diskriminirajuće da tajnik uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent. Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
381	Sandra Tomić Ilić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
382	Ana Kovačević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
383	Ivana	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Treba mijenjati članak 90. stavak 2. važećeg Zakona i to na slijedeći način: "Osnivači osnovne škole su: - Jedinica lokalne samouprave za osnovne škole u gradovima i općinama koje pokazuju interes za isto. Događa se da gradovi žele preuzeti osnivačka prava, ali im županije to ne dozvoljavaju ignorirajući zahtjeve, želje i nastojanja građana. Često se politika županije razlikuje od politika lokalne samouprave te su škole kolateralne žrtve. Gradovi obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. U proračunu županija često nema dovoljno sredstava niti sluha za potrebe svih školskih ustanova, lokalna samouprava najbolje poznaje problematiku svojih osnovnih škola i školskih dvorana u sklopu škola čijom bi se brigom iste unaprijedile i brže i sigurnije obnovile. Također, politikom pojedinih županija kao osnivača školskih ustanova, u školske odbore imenuju se podobne osobe kojima je na prvom mjestu interes politike, a ne interes školske ustanove, odnosno prvenstveno djece koja te škole pohađaju.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
384	Marijana Podgorelec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Status tajnika i voditelja računovodstva u osnovnoj i srednjoj školi izjednačiti sa statusom stručnog suradnika. Osobe na tim radnim mjestima neupitno imaju odgovoran posao bez kojeg škola ne može funkcionirati i koji sve rade i sve znaju. Također je diskriminirajuće što su upravni pravnici tj. stručni prvostupnici javne uprave tako grozno diskriminirani naspram diplomiranih pravnika. Slažem se da su dipl. pravnici i upravni pravnici dva različita usmjerenja, međutim posao u tajništvu je posao upravnog pravnika i također oni mogu kvalitetno raditi svoj posao.Maknuti diskriminirajuću odredbu kod uvjeta tajnika. Nadalje, u prijašnjim izmjenama maknula se je odredba o tome koliko škola mora imati učenika da bi imala tajnika i voditelja računovodstva na puno radno vrijeme. Smatram da je to totalno napravljeno bez ikakvog razmišljanja i bez provedene ikakve ankete ili bilo kakvih informacija na tom području. Tajnici i voditelji računovodstva imaju posla preko glave bilo to 150 učenika ili 300. Provode sve postupke, u školi su doslovno "katice za sve" Molim razmislite jer ta odredba nema smisla. Hvala.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
385	Irena Kavajin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
386	Ana Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira i status tajnika škole. Naime tajnik škole je tajnik ustanove ( isti status kao i ostali tajnici javnih i državnih ustanova). Ovo predlažem iz razloga : samo tajnik škole u školi ima status administrativno tehničkog zaposlenika ( znači tajnik škole je u kategoriji tehničkog osoblja škole,) bez obzira što obavljamo najodgovornije poslove ( uz ravnatelja škole) tajnik škole ima veliku odgovornost i velike obveze na svom radnom mjestu. Smatram da bi trebalo radno mjesto tajnika škole Zakonom odrediti kao stručnog suradnika - pravne struke ili da ima status kao i ostali tajnici u javnim i državnim službama, jer na kraju krajeva svi se bavimo istim ili sličnim poslovima te radno mjesto tajnika škole vrednovati s adekvatnim koeficijentom za poslove koje obavlja. Stoga predlažem: - status tajnika izjednačiti s sa statusom stručnog suradnika ili ga izjednačiti što se tiče koeficijenta s tajnicima u ostalim javnim i državnim službama - zakonom omogućiti da se tajnik može stručno usavršavati - omogućiti napredovanje tajnika - treba izjednačiti da poslove tajnika kod zapošljavanja može obavljati osoba koja završi i preddiplomski stručni studij upravne struke ( ovim bi se ispravila nepravda i diskriminacija.)	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
387	Ana Čuljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	"Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna." Sindikat hrvatskih učitelja	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
388	Alen Jurčević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
389	Iva Boras	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
390	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem izmjenu članka 119. stavak 1.: Članak 119. stavak 1. - Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, a ostalih šest članova imenuje i razrješava: Obrazloženje: Nema potrebe raditi "spektakl" oko izbora jednog člana Školskog odbora nego se i taj jedan član treba birati na isti način kao i članovi Nastavničkog vijeća i Vijeća roditelja	Nije prihvaćen	Navedeno je regulirano Zakonom o radu.
391	Antonija Horvatek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	1. Predlažem da se ukine dopunski rad i da se vrati mogućnost polaganja popravnog ispita kroz dva roka, kao što smo imali prije uvođenja dopunskog rada. Naime, smatram (i na mojim je satovima tako), da svaki učitelj koji dobro radi svoj posao, učeniku sigurno pruži sve što je potrebno za bilo koju ocjenu, uključujući i ocjenu dovoljan. Ako neki učenik ne uspije na kraju godine imati pozitivnu ocjenu, gotovo uvijek se radi o kroničnom nemaru od strane učenika i roditelja, a nerijetko i o lošem radu socijalnih službi. Za svoje učenike znam da je dovoljno da se ONI trude i to će biti dovoljno da se zaradi pozitivna ocjena (neovisno o roditeljima i ostalim službama). Zakonodavac je našao rješenje - ako sve drugo ne funkcionira, neka učitelj onda još dodatno radi s tim učenikom. Zašto, ako je učitelj na svojim satovima sve korektno odradio, a do nedovoljne ocjene je došlo zbog nekih drugih propusta? U tom smislu smatram da je dopunski rad nepotreban. Dovoljno je omogućiti dva roka popravih ispita. 2. Drugo, smatram da, ako se nastavlja s dopunskim radom, taj rad učiteljima treba biti dodatno plaćen. Nije u redu da se dopunski rad učitelju jednostavno "smjesti" u tjedna zaduženja. Po kojoj logici vrijedi da, ako svi učenici imaju iz nekog predmeta zaključenu pozitivnu ocjenu, onda je učitelj odradio svoju normu i bez da je radio tih dodatnih 10-25 sati, a ako neki učenici imaju negativnu ocjenu, onda učitelj mora odraditi i te sate da bi mu norma bila odrađena? Ovdje se očigledno radi više!A zapravo se radi i o većem broju sati od 10-25, jer se i za taj rad učitelj mora pripremati. Ako se radi o npr. 25 sati dopunskog rada, to je više od tjedne norme, dakle taj mjesec učitelj radi 25% više od uobičajenog, a da mu se to ne plati. To je jako puno! Smatram da se na taj način učitelje motivira da zaključe pozitivnu ocjenu i onda kad ona nije zaslužena ili da prihvate omalovažavanje svog rada time što im se on ne vrednuje. Ovime se ujedno zakida upravo one učitelje koji predaju "teže" predmete, teže u smislu da se radi o predmetima iz kojih neki učenici imaju problema s postizanjem pozitivne zaključne ocjene. Iz godine u godinu, lako je moguće da će učitelj matematike imati dopunski rad i morati odrađivati te sate na kraju školske godine, dok npr. učitelj likovne kulture nikad neće. Plaća će im to pritom biti jednaka, iako je jasno da će učitelj matematike, uz taj dopusnki rad morati odraditi i sve one druge poslove koje mora i učitelj likovne kulture. 3. U slučaju da se nastavi s dopunskim radom po školama, predlažem da se naziv "dopunski rad" zamijeni s nekim koji neće dovoditi do nesporazuma i stalne potrebe za pojašnjenjem na što se točno misli. Naime, "dopunski rad" i "dopunska nastava" jako slično zvuče, a oboje su i rad i nastava, pa riječi "rad" i "nastava" u tim nazivima ništa ne pojašnjavaju. U razgovoru s roditeljima, kad pričamo o "dopunskom radu", ako ne istaknemo da mislimo na ono da se nakon završetka nastave ide na "produžnu nastavu", oni obično niti ne shvate o čemu pričamo, a to otkrijemo tek u nastavku razgovora. Isto tako, kad i mi prosvjetni djelatnici razgovaramo o dopunskom radu, često jedni drugima postavljamo dodatno pitanje "Misliš li baš na dopunski rad ili možda ipak na dopunsku nastavu?". Vjerujem da je svaki prosvjetni djelatnik barem jednom naišao na taj problem, a vjerojatno i puno puta. Problem se stalno nastavlja. Nekad smo imali naziv "produžna nastava". Ako je on u današnje vrijeme neprikladan, predlažem da smislite prikladniji koji neće dovoditi do nesporazuma i potrebe za stalnim dodatnim pojašnjenjima. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim izmjenama.
392	damir ostreš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
393	Blanka Somogy	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
394	Neda Santini	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
395	Mate Santini	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
396	MIODRAG VUČKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da je krajnje vrijeme da Hrvatska, kao i ostale zemlje Europske unije uvede u praksu obrazovni pluralizam u smislu da se omogući da roditelji koji žele i mogu, realiziraju osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće i na daljinu. Postoje obitelj koje zbog svojeg stila života ili osobnih uvjerenja žele drugačiji oblik školovanja. Takvih je sve više, a o tome govore i statistike u državama u našem okruženju. Npr. u Sloveniji se 2012. kod kuće obrazovalo 89 djece, a 2017. 279, što je porast od više od 300%. u samo 5 godina. Zato predlažem da se ubaci nekoliko članaka na mjestu današnjeg čl. 42 u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članak 42. ubaciti: "Roditelj, odnosno staratelj učenika ima pravo za svoje dijete izabrati odgoj i obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj ili srednjoj školi, odnosno obrazovanje kod kuće ili na daljinu." Potom ubaciti čl. 42.a: "Roditelji najkasnije do početka školske godine moraju školu u koju je dijete upisano pismeno obavijestiti o odluci da će dijete obrazovati kod kuće. Obavijest iz prethodnog stavka sadrži ime i prezime djeteta, mjesto gdje će se obrazovanje održavati, te ime i prezime osobe/a koja/e će poučavati dijete. Roditelji moraju školu o obrazovanju kod kuće obavještavati za svaku školsku godinu posebno. Osnovna škola vodi dokumentaciju o obrazovanju učenika kod kuće. Čl. 42. b Obrazovanjem kod kuće moraju se postići obrazovni ciljevi koji su postavljeni zakonom. Učenik pristupa provjeri znanja, a dosegnuti standard znanja provjerava se u osnovnoj školi u koju je učenik upisan. Od 1. do 3. razreda osnovne škole provjerava se znanje iz hrvatskog i matematike. U dvojezičnim područjima provjerava se i znanje jezika na kojem se učenik obrazuje. Od 4. do 6. razreda provjerava se znanje hrvatskog, matematike i prvog stranog jezika. U dvojezičnim područjima provjerava se znanje iz jezika na kojem se učenik obrazuje. Od 7. do 9. razreda provjerava se znanje iz hrvatskog, matematike, prvog stranog jezika, povijesti, jednog prirodnog, jednog društvenog te jednog umjetničkog predmeta i tjelesne i zdravstvene kulture. U dvojezičnim područjima provjerava se znanje jezika na kojem se učenik obrazuje. Znanje učenika provjerava ispitna komisija. Ukoliko učenik ne postigne zadovoljavajuće rezultate, ima pravo ponoviti ispit do početka sljedeće školske godine. Ukoliko učenik ni kod ponovne provjere ne zadovolji, u sljedećoj školskoj godini mora obrazovanje nastaviti u javnoj ili privatnoj osnovoj školi. Ukoliko učenik 8. razreda ne zadovolji ni na ponovljenom ispitu, može ponavljati razred ili ići na popravni ispit. Za učenike s posebnim potrebama koji se obrazuju kod kuće po prilagođenom programu, provjera znanja izvodi se u skladu s posebnim pravilnikom. Čl. 42.d. Osnovna škola u koju je učenik upisan izdat će učeniku, po položenom ispitu, svjedodžbu o obrazovanju kod kuće i završenom razredu.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
397	Anamarija Boričević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Zakonom o odgoju i obrazovanju, čl. 105, st. 16. propisano je da poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila: sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave, te podredno: preddiplomski stručni studij upravne struke, čime je dodatno ukazano na složenost poslova tajnika škole. Tajnik škole, prema propisanoj stručnoj spremi te vrsti i količini poslova koju obavlja, uz ravnatelja škole, sudjeluje- a najčešće i samostalno vodi (kao i tajnici u tijelima državne uprave), veliki broj poslova koji su od velikog značaja za vođenje škole. Stoga je potrebno omogućiti stručno usavršavanje pod istim uvjetima koji vrijede i za ostale zaposlenike škole. Pogotovo s obzirom na široki djelokrug rada i broj propisa koji se istovremeno prate. Tajnik treba biti motiviran za trajno učenje, a što bi za rezultat logično trebalo imati- mogućnost napredovanja u zvanja, kao i kod ostalih zaposlenika škole. Također, potrebno je status tajnika uskladiti s obujmom i vrstom posla koju stvarno obavlja te "tajnika" koji implicira pretežito obavljanje jednostavnih administrativnih poslova, izjednačiti s ulogom stručnog suradnika što više odgovara prirodi i obujmu posla koje obavlja. Naročito s obzirom da je potrebna i općenita 'modernizacija' određenih radnih mjesta. Tako danas više ne možemo govoriti o pukoj "kadrovskoj amdninistraciji", već je potreban niz znanja i vještina u vođenju ljudskih rasursa, u području međuljudskih odnosa općenito, organizacije i razvoja radnih procesa, a u slučaju ravnatelja-niz menađerskih vještina. Stoga se predlaže izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi u odgovarajućim člancima te sukladno tome, napraviti diferencijaciju u koeficijentu složenosti poslova tajnika obzirom na položen stručni/pravosudni ispit i postignuta napredovanja. S poštovanjem.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
398	Marija Benić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira i status tajnika škole. Naime tajnik škole je tajnik ustanove ( isti status kao i ostali tajnici javnih i državnih ustanova). Ovo predlažem iz razloga : samo tajnik škole u školi ima status administrativno tehničkog zaposlenika ( znači tajnik škole je u kategoriji tehničkog osoblja škole,) bez obzira što obavljamo najodgovornije poslove ( uz ravnatelja škole) tajnik škole ima veliku odgovornost i velike obveze na svom radnom mjestu. Smatram da bi trebalo radno mjesto tajnika škole Zakonom odrediti kao stručnog suradnika - pravne struke ili da ima status kao i ostali tajnici u javnim i državnim službama, jer na kraju krajeva svi se bavimo istim ili sličnim poslovima te radno mjesto tajnika škole vrednovati s adekvatnim koeficijentom za poslove koje obavlja. Stoga predlažem: - status tajnika izjednačiti s sa statusom stručnog suradnika ili ga izjednačiti što se tiče koeficijenta s tajnicima u ostalim javnim i državnim službama - zakonom omogućiti da se tajnik može stručno usavršavati - omogućiti napredovanje tajnika - treba izjednačiti da poslove tajnika kod zapošljavanja može obavljati osoba koja završi i preddiplomski stručni studij upravne struke ( ovim bi se ispravila nepravda i diskriminacija.)	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
399	Jelena Kosanović Fridl	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem izmjenu i dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
400	Marija Peraić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika.“ U izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2014. godini promijenjen je članak 105. stavak 16. koji uređuje tko može raditi na radnom mjestu tajnika škole. Magistrima prava i specijalistima javne uprave dana je prednost u zapošljavanju u odnosu na prvostupnike javne uprave. Navedenim rješenjem istaknuta je sve veća složenost poslova na radnom mjestu tajnika. Pravo napredovanja u struci mora biti dostupno jednako svim radnicima u školskoj ustanovi (sukladno Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije). Tajnici ne mogu uspješno obavljati složene poslove iz svog djelokruga rada bez dodatnih edukacija zbog stalnih promjena i izmjena propisa. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
401	Davor Koleno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008) kada je donesen propisano je da u članku 105. stavku 17. „Poslove tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke.“ te Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – Pročišćenom tekstu (NN 126/2012) u članku 105. stavku 16. je propisano da „Poslove tajnika tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke.“ što je u skladu sa odredbama Ustava. Navedeni uvjeti za poslove tajnika vrijedile su do izmjena i dopuna Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/2014) gdje izmijenjen članak 105. stavak 16. da „Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave, b) preddiplomski stručni studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“ Navedenim izmjenama odredbe Zakona građani koji su završili prediplomski stručni studij upravne struke stavljeni su u nejednak položaj, ne povoljniji položaj i diskriminirani položaj u odnosu na građane koji su završili sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave jer su oni navedenim izmjenama Zakona ostvarili prednost, odnosno povoljniji položaj što nije u skladu sa člancima 3., 5, 16. i 44. Ustava Republike Hrvatske. Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Člankom 105. stavkom 16. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi narušava se jednakost koji spadaju u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (dalje: RH) iz čl. 3. Ustava i temelj su tumačenja Ustava. Nitko se ne smije navedenim člankom staviti u nejednaki položaj, povoljniji položaj prilikom uvjeta za zasnivanje radnog odnosa tajnika u školi. Navedenim Zakonom osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave imaju prednost pri zapošljavanju za radno mjesto tajnika nad osobama koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke što je suprotno čl. 3. Ustava. Članak 5. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Sporna odredba Zakona nije u suglasnosti s Ustavom, pa tako niti s čl. 5. Ustava. Članak 16. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Navedenim člankom Ustava bi trebali biti svi jednaki što u Zakonu nije propisano jer osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave imaju prednost pri zapošljavanju za radno mjesto tajnika nad osobama koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke što je suprotno čl. 16. Ustava jer nismo svi pred zakonom jednaki. Članak 44. Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Čl. 44., Ustava jamči svakom državljanu Republike Hrvatske da pod jednakim uvjetima bude primljen u javne službe, koje je ZAKONOM direktno ugroženo budući osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave imaju prednost pri zapošljavanju za radno mjesto tajnika nad osobama koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke što je suprotno čl. 44. Ustava, jer osobe koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke nije im omogućeno primanje u javne službe pod jednakim uvjetima. Imajući u vidu sve navedeno, predlažem da se izmjeni sporna odredba Zakona kako bi se spriječilo navedeno kršenje Ustavom zajamčenih prava i sloboda te kako bi se spriječila šteta koja će u protivnom izvjesno nastati građanima koji su završili prediplomski stručni studij upravne struke i prijavljuju se na natječaje da budu primljeni u javnu službu, odnosno natječaje za radno mjesto tajnika škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
402	Stoša Miočić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. S poštovanjem!	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
403	Antonija Amižić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole zbog širine i složenosti poslova koje obavljaju u djelokrugu svoga rada. Položaj i status tajnika u školama nije razmjeran ukupnosti njegovih obveza i odgovornosti. Vezano uz navedeno, članke 115. i 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, potrebno je hitno dopuniti. U tom smislu, zalažem se za dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima dok se tajnici u školama smatraju pukim administrativcima. Sukladno navedenom Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi sukladno položenom stručnom ispitu i napredovanju u zvanju, po uzoru na rješenje za učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i odgajatelja. Također, smatram da je potrebno donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, umjesto njegovih opetovanih izmjena i dopuna.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
404	sandra kimovec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
405	ANA TUŠKAN	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
406	Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Ovaj Nacrt predloga o izmenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama krši Konvenciju o pravima deteta. Prema Konvenciji o pravima deteta, deca imaju pravo na tačnu i naučno utemeljenu informaciju. Evropski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje tačnih i naučno utemeljenih informacija deci putem polnog odgoja. Nadalje, Evropski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o polnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje dece, 2) temeljnog prava dece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i dece na slobodu veroispovijesti.	Primljeno na znanje	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
407	Andreja Markulin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
408	Hrvojka Brčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
409	ANTE AMIŽIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
410	Suzana Mlakar Pičuljan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi ispraviti sve nepravilnosti koje su se događale tijekom godina. Radno mjesto tajnika u školama zahtijeva odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja jer je prepoznata potrebna i znanje pravnog savjetnika zbog širine i opsega poslova koji se stavljaju u nadležnost škola. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Poslovi i odgovornosti tajnika svakim danom su sve veće, a položaj tajnika u školama je podcijenjen i stavlja se u rang administrativnog radnika. Zar nismo visoko obrazovani kao i učitelji i stručni suradnici? Zar ne obavljamo svoje poslove 8 sati dnevno, a više puta i duže jer smo na pozicijama gdje obavljamo administrativne i mnoge druge poslove. Više puta tjedno doma satima nadograđujemo znanja putem literature jer nam dinamika posla ne omogućava da taj dio koji nam je prijeko potreban za svakodnevno funkcioniranje obavljamo za vrijeme radnog vremena. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima. Sukladno navedenom Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.''	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
411	Martina Stošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Položaj i status tajnika u školama nije razmjeran ukupnosti njegovih obveza i odgovornosti. Vezano uz navedeno, članke 115. i 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi, potrebno je hitno dopuniti. U tom smislu, zalažem se za dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kako su moji kolege već predložili: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi. Zaključno, iako načelno podržavam prioritete ministrice u sektoru odgoja i obrazovanja, smatram da bi joj jedan od prioriteta trebao biti motiviranost i vraćanje ugleda svim radnicima školskih ustanova, ne samo obrazovnim djelatnicima. Ujedno, apeliram na donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, umjesto njegovih opetovanih izmjena i dopuna.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
412	Valerija Baran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čl.23 pedagoške mjere U slučaju izricanja pedagoške mjere zbog nasilnog ponašanja, predlažem da se učeniku i roditelju propiše OBVEZA uključivanja u psihosocijalni tretman koji preporuči školska liječnica u suradnji sa stručnim suradnicima škole. OBRAZLOŽENJE: U praksi se događa da pojedini učenici često ponavljaju neprimjerena ponašanja unatoč savjetovanjima u školi, a roditelji zanemaruju mentalno zdravlje djeteta i ne pružaju mu ( ili omogućavaju ) stručnu pomoć izvan škole unatoč preporukama stručne službe i školskog liječnika. Također vrlo često je potrebno obiteljsko savjetovanje koje se izbjegava. Čl. 40 imenovanje ravnatelja (3) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru. – dodati riječ OSOBNO OBRAZLOŽENJE: Nije isto nešto pročitati na papiru i dobiti puni dojam kada se kandidat treba predstaviti osobno i iznijeti svoje iskustvo i planove. Ravnatelj mora biti osoba koja je elokventna i jasno može predstaviti svoje planove i obrazložiti zašto se kandidira za ravnatelja. Taj dojam se ne može steći čitajući predloženi program rada za mandatno razdoblje, već kroz osobni susret s kandidatom. To će u svakom slučaju pomoći odabiru najkvalitetnijeg kandidata) (8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovoga članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru. Nakon riječi „ tajnim glasovanjem „ dodati rečenicu nakon osobnog predstavljanja svih kandidata za ravnatelja. OBRAZLOŽENJE: Učitelji, svi zaposlenici škole, te roditelji su do sada uglavnom birali kandidate na temelju čitanja zamolbi i ostale dokumentacije ( osim u školama čiji statuti dozvoljavaju osobno predstavljanje ) Raspravlja se o osobama koje nikada nisu uživo vidjeli i dobili dojam o stvarnoj sposobnosti osobe koja će voditi školu. Radi potrebe odabira što kvalitetnijeg kandidata potrebno je zakonom propisati osobno predstavljanje na svim tijelima koja donose odluku.	Primljeno na znanje	Primjedbe primljene na znanje.
413	Danijela Ciglar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
414	Petra Jerolimov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zbog sve veće odgovornosti i opsega posla tajnika školskih ustanova predlažem da se status tajnika uredi na način da se: - omogući tajnicima kao i učiteljima i stručnim suradnicima stručno osposobljavanje i usavršavanje te napredovanje u zvanju - izjednači koeficijent za obračun plaća tajnika s višom i visokom stručnom spremom te da se prizna povećanje koeficijenta nakon položenog stručnog ispita i napredovanja	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
415	Tamara Prodanović Kačarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Vezano uz članak 115., u potpunosti se slažem da status tajnika u školama nije dobro reguliran te da je navedeni članak 115. potrebno hitno mijenjati. Uzimajući u obzir složenost i raznovrsnost posla kojeg tajnici obavljaju te odgovornost koja s tim dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
416	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 44. Osnovna škola, u koju je učenik koji se školuje kod kuće upisan, izdaje učeniku svjedodžbu o uspješno završenom razredu. Svjedodžba je javni dokument.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
417	Julijana Petrina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odboras osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 danai u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka107. stavka 5. te stavcima 8. do 10.ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanjaprotivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
418	Smilja Matijević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
419	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Slovenci su školovanje kod kuće riješili sa samo 5 članaka u zakonu. Mali korak za državu, a velika pomoć za učenike i roditelje koji zbog poslovnih okolnosti povremeno mijenjaju mjesto stanovanja. Evo prijevoda dotičnih članaka na hrvatski: VII. OBRAZOVANJE KOD KUĆE Članak 88 (pravo na obrazovanje kod kuće) Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Članak 89 (ostvarivanje prava na obrazovanje kod kuće) Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o učenju obrazovanja kod kuće. Članak 90 (testiranje znanja) Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći barem ekvivalentni obrazovni standard koji zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći test znanja na temelju kojeg se utvrđuje postignuti standard znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignuti standard znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće putem školovanih obrazovnih programa ili posebnog obrazovnog programa utvrđuju se provjere na temelju kojih se utvrđuje postignuti standard znanja. U prva tri razreda provjerava se poznavanje materinjeg jezika i matematike. Od 4. do 6. razreda provjerava se poznavanje materinskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 7. do 9. razreda provjerit će se poznavanje predmeta iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona. Ako učenik ne dostigne standard znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 91 (provjera na kraju razdoblja) Za provjeru znanja na kraju razdoblja primjenjuje se odredba članka 64. ovoga Zakona. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualiziranim programima obrazovanja i prema posebnom programu obrazovanja primjenjuju se odredbe članka 67. ovoga Zakona za provjeru znanja na kraju razdoblja. Članak 92 (svjedodžba o odgoju i obrazovanju) Osnovna škola na koju je upisana učenik izdaje studentu svjedodžbu o odgoju i obrazovanju. Svjedodžba je javni dokument. Pri izdavanju svjedodžbe o odgoju i boravku u kući primjenjuju se odredbe članaka 83. do 87. ovoga Zakona. Za izdavanje svjedodžbi primjenjuju se odredbe članka 82. stavka 2. ovoga Zakona i članka 84. stavaka 3. i 4. ovoga stavka za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualnim obrazovnim programima ili programom posebne izobrazbe.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
420	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
421	Đurđica Krtanjek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
422	BRANKA BRDAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	NAPREDOVANJE - RADNO MJESTO TAJNIK ŠKOLE Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
423	Vesna Kiseljak-Varelija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Radim u OŠ gotovo 25 godina i itekako sam upoznata s procesom rada ustanove. Usput, Škola je većeg obima i ima oko 850 učenika kao i 130 zaposlenih pa obveza ne nedostaje. U školi sam počela raditi nakon 10-tak godina rada provedenih u gospodarstvu u kojem mi je bilo kao pravniku vrlo izazovno i dobro raditi i ne bih bila otišla u prosvjetu da tih ranih 90-tih godina nije došlo do vala stečajeva od kojih je jedan zahvatio i poduzeće u kojem sam radila pa sam ocijenila da ta pravna osoba nema budućnosti (i nije imala, ugasila se). Posao je posao, može se obavljati manje ili više uspješno što je osobni stav pojedinca ali i kontrole nadređenih, ako smo na takvoj hijerarhijskoj ljestvici. Nakon skoro 11 godina u gospodarstvu gdje se točno znalo od kad do kad se radi, gdje se zakašnjavanje na posao nije toleriralo već se naprotiv, penaliziralo odbitkom na plaći, u školi sam zatekla znatno ležerniju radnu atmosferu, preciznije, ležerniju kod nastavnog kadra i stručnih suradnika. Dakle ono što me prvotno čudilo, a potom ljutilo jest stvarno radno vrijeme učitelja spram, u ovom slučaju tajnika jer o njima govorimo. Učitelj (i str. suradnik) je nakon svojih odrađenih norma sati odlazio kući i tamo se, po njihovim riječima, bavio svojim poslom ispravljanja zadaća, testova, pisanjem priprema i sl. iako se radno mjesto bez dozvole ne smije napuštati. Tako je barem propisano zakonom o radu. To je stanje koje doista stvara frustraciju. Nadalje, Zakonom (o odgoju i obrazovanju ) su propisani uvjeti za radna mjesta u školi, a uredbama pripadajući koeficijenti. Učitelj /str. suradnik je osoba koja ima: viši koeficijent za isti stupanj str. spreme, mogućnost napredovanja u zvanja, zakonsku podlogu za prolongiranje odlaska u starosnu mirovinu do 1 godine i u većini odrađuje samo svoje norma sate unutar škole. Na temelju svega priklanjam se prijedlogu kolegica i kolega tajnika da Ministarstvo obvezatno izjednači ova radna mjesta dajući im ista prava i zahtijevajući od njih iste obveze.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
424	Nenad Vurušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zakon o suzbijanju diskriminacije u čl. 8. izričito navodi kako su obveznici njegove primjene i pravne osobe s javnim ovlastima - dakle, školske ustanove. Jedan od oblika diskriminacije vezan uz rad i uvjete rada je i nemogućnost napredovanja (čl. 8. t. 1.). Aktualna odredba čl. 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi mogućnost napredovanja predviđa samo za pojedine kategorije radnika škola, čime su određene kategorije radnika škola stavljene u nepovoljniji položaj odnosno diskriminirane. Slažem se sa već ranije iznesenim komentarima prema kojima se i ostalim kategorijama radnika treba omogućiti mogućnost napredovanja. Uz mogućnost napredovanja, zalažem se i za uvođenje zakonske obveze polaganja stručnog ispita za radno mjesto tajnika, uz pripadajuće uvećanje koeficijenta složenosti - po uzoru na nastavno osoblje. Umjesto povremene prigodne slatkorječivosti i deklaratornih izjava, bilo bi lijepo da se izraz poštovanja prema tajnicima škole može iščitati i iz zakona, uredbe odnosno njihovog položaja u sustavu plaća u javnom sektoru.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
425	Irene Sudar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prošle godine (2016.) SHU je dao svoj prijedlog načina rješavanja pitanja tehnoloških viškova, no njihov prijedlog nije ušao u javno savjetovanje i rečeno je da će se RAZMOTRITI PRI BUDUĆOJ IZRADI ZAKONSKOG OKVIRA! Sada kada je opet otvoreno javno savjetovanje, njihov prijedlog, koji se izradio i razmotrio te prihvatio na radnoj skupini, ponovno NIJE UVRŠTEN U JAVNO SAVJETOVANJE. To govori u prilog činjenici da se rješavanje ovog pitanja uporno izbjegava i da ne postoji stvarna volja od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja za njegovo rješavanje!!! Da postoji, ono bi bilo uvaženo još prošle godine jer je to mišljenje i potreba i članstva SHU-a, najbrojnijega u državi, i svih zaposlenika u školstvu. Iz tog razloga važnim smatram sljedeće: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
426	Marija Miličić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
427	Aleksandar Lukadinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
428	Mario Tadić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom na rastući opseg, složenost i raznovrsnost posla tajnika te odgovornost koja s njime dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent odredi sukladno položenom stručnom ispitu i napredovanju u zvanju, po uzoru na rješenje za učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i odgajatelja. Podredno predlažem da se, napokon, definira i treća razina napredovanja u zvanju.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
429	Jasmina Kordić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Zbog sve većeg obima poslova tajnika škole (i sve odgovornijeg) zahtjevam da se status tajnika škole konačno uredi pravedno: 1. Izjednačiti tajnike škole sa stručnim suradnicima, 2. Izjednačiti koeficjente za obračun plaća tajnika škole sa visokom stučnom spremom sa koeficjentima učitelja sa visokom stručnom spremom, 3. Omogućiti tajnicima škole napredovanje u struci: mentor i savjetnik, 4. Priznati povećenje koeficjenta za obračun plaće tajnicima nakon položenog stručnog ispita.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
430	Zrinka Kelčec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Slažem se s kolegama da je status tajnika u školama potrebno hitno mijenjati. S obzirom na složenost i raznovrsnost posla tajnika te odgovornost koja s njime dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
431	Josipa Levak Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
432	Mira Rajačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
433	Ivan Kovačević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Slažem se s većinom koji su naveli kako predlažu dopunu članka 115. stavka 1. i članka 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj škol jer već je i vrijeme: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole zbog širine i složenosti poslova koje obavljaju u djelokrugu svoga rada. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima dok se tajnici u školama smatraju pukim administrativcima iako u stvarnosti obavljaju niz složenih poslova(radni odnosi, upravni postupak, donošenje općih akata, zaštita na radu i sl.).	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
434	Miroslav Vlašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kada cemo dopustiti kucno skolovanje ( homeschooling ) za one koji zele skolovati svoju djecu na taj nacin ?	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
435	Joško Stričević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i članka 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole zbog širine i složenosti poslova koje obavljaju u djelokrugu svoga rada. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima dok se tajnici u školama smatraju pukim administrativcima iako u stvarnosti obavljaju niz složenih poslova(radni odnosi, upravni postupak, donošenje općih akata, zaštita na radu i sl.).	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
436	Damir Mikolji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' objavilo je sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.'' Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
437	Irena Greblički	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
438	Sindikat hrvatskih učitelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
439	Stjepan Aščić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107., stavak 8.- definirati da ravnatelji budu OBAVEZNI zaposliti osobu koja je proglašena tehnološkim viškom, ili radi u nepunom radnom vremenu, a koja je upućena (Uputnicom) u tu školu.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
440	Antonija Horvatek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Poštovani! U našim zakonima i pravilnicima učiteljima se uglavnom pokušava vrednovati i priznati njihov rad unaprijed propisujući koji se točno poslovi vrednuju. Takvi propisi zanemaruju rad učitelja koji sadržajem svog rada iskaču izvan predviđenih okvira (ali još uvijek se radi o radu iz područja obrazovanja), čiji je rad na korist cijelog društva i koji su postigli izvanredne nadprosječne rezultate u tom radu. Takav rad i takvi učitelji ostaju neprepoznati i nevrednovani od strane institucija, usprkos nadprosječnim rezultatima i usprkos koristi za društvo. Štoviše, ako takav učitelj, da bi mogao nastaviti svoj rad, zatreba pomoć krovnih institucija iz obrazovanja (MZO-a, AZOO-a,...), pomoć izostaje uz objašnjenje da propisi ne omogućuju takvo djelovanje institucija. Posljedica je nerijetko prestanak rada takvih učitelja u području u kojem su mogli još jako puno dati cijelom društvu. Šteta za društvo i šteta za neiskorišteni potencijal takvog pojedinca, a sve zbog kruto napisanih propisa koji ne omogućuju pružanje konkretne podrške. Jasno je da zakon ne može biti preopširno napisan i da bi u takvom slučaju postojala opasnost od zloupotrebe. Međutim, učitelja koji imaju iznimno nadoprosječne rezultate u radu na korist cijelog društva, nema mnogo, te ako se kriteriji dignu dovoljno visoko i ako se u Ministarstvu osnuje tijelo koje će raditi profesionalno, ne bi trebala nastati "gužva" kod primjene propisa koji omogućuju prepoznavanje iznimnih rezultata i na korist društva omogućuju surađuju institucija s takvim učiteljima u svrhu korištenja njihovog potencijala. Štoviše, smatram da krovne institucije i same trebaju brinuti o postojanju takvih pojedinaca, da trebaju imati razvijene instrumente detektiranja istih (npr. koristeći pritom i više savjetnike iz AZOO koji prate rad učitelja, ravnatelje i dr.), te da bi i same, kao institucije glavne za vođenje brige o cijelom društvu vezano uz obrazovanje, trebale krenuti u kontakt s takvim pojedincima i omogućiti njihov još veći doprinos. Pogotovo bi moralo doći do plodnosne suradnje ako se takav pojedinac obrati instituciji. PREDLAŽEM da se, slično članku 99.a, i u smjeru učitelja s ovakvim potencijalom, otvori mogućnost priznavanja i vrednovanja takvog rada, na način kako se sad ta mogućnost otvara u smjeru učitelja koji sudjeluju u EU projektima. UJEDNO PREDLAŽEM da se osmisle načini detektiranja takvih pojedinaca od strane institucija, te vođenje brige o tome da se rad takvih pojedinaca konkretno podrži u skladu s potrebama vezanima uz konkretni slučaj. Očekivati da se ovakvi učitelji trebaju uklopiti u EU projekte da bi ostvarili podršku, je na štetu korištenja tih pojedinaca baš u onome u čemu su jaki. Jer, upravo u tome u čemu su jaki, oni mogu dati nadprosječne rezultate, te će ukalupljivanje u neke projekte koji nisu baš iz tog područja, lako moguće, dovesti do spuštanja kvalitete i nekorištenja punog potencijala takvog učitelja. Smatram da zadovoljavanje potreba našeg društva i korištenje potencijala naših ljudi, ne bi trebalo ovisiti o tome hoće li EU projekti predvidjeti sredstva za baš te svrhe u čemu je neki nadprosječni pojedinac jak. Dobro je koristiti EU sredstva maksimalno koliko se može, ali treba otvoriti i mogućnost korištenja potencijala učitelja koji izlaze izvan tih okvira i čiji rezultati iskaču. Ovdje želim skrenuti pažnju na Čl. 99 sadašnjeg Zakona, u kojem stavci 6, 7 i 8 zvuče kao da omogućavaju realizacije suradnje institucija s iznimnim učiteljima. " Čl. 99. (6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlucuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove. (7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga ĉlanka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga ĉlanka na njegovim redovitim poslovima. (8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obveze." U MZO tvrde da je gore citirani dio Zakona neprimjenjiv u individualnim slučajevima. Na kraju iznosim jedan primjer, ne zato da istaknem sebe i svoj rad, već da kroz primjer pojasnim kakve gubitke za društvo donosi nemogućnost pružanja konkretne podrške pojedincima od strane institucija. U zadnjih godinu dana tri sam puta pokušala ostvariti suradnju s MZO i tražila pomoć da se omogući moj daljnji rad na korist društva, i tri puta dobila odgovor da MZO nema instrumente. Na jednom sastanku iznijeli su mi prijedlog da se uključim u (ovu) javnu raspravu i predložim da se ti instrumenti stvore. Jasno, ne za samo jedan (moj) slučaj, već da općenito skrenem pažnju na opisani nedostatak. Kao učiteljica matematike radim 22 godine. U zadnih 5-6 godina snimila sam (samostalno i samoinicijativno) blizu 500 filmova u kojima objašnjavam gradivo matematike od 5. do 8. razreda. Filmove sam svima besplatno dala na korištenje putem YouTubea. Rezultati su: filmovi su dosad pogledani preko 6.000.000 puta, moj YouTube kanal u ovom trenutku broji preko 16.000 pretplatnika, povratne informacije učitelja, učenika i roditelja (usmeno, na forumima, e-mailovima,...) govore da se filmovi puno koriste, komentari ispod filmova govore o zadovoljstvu gledatelja i o potrebi za snimanjem ostatka. O potrebi za snimanjem ostatka govori i masovno kupovanje instrukcija iz matematike diljem RH, rezultati državne mature iz matematike, rezultati PISA testiranja, složenost i struktura predmeta Matematika,... Snimljenim sam filmovima pokrila možda oko 20% gradiva od 5. do 8. razreda. Sa snimanjem sam stala jer mi je takav prekomjerni rad (snimanje uz puno radno vrijeme u nastavi) ozbiljno narušio zdravlje. Nakon pauze i oporavka, obratila sam se MZO-u za pomoć - da mi se snimanje prizna u tjedna zaduženja i da mi se time omogući nastavak takvog rada na korist cijelog društva. Koje bi kvalitete bio sveukupni rezultat, daju naslutiti moji dosadašnji rezultati (a filmovi su samo DIO mog sveukupnog dosadašnjeg rada). Ovdje je važno napomenuti da za ovaj projekt imam i preporuke dviju metodičarki, a ujedno sam priložila i komentare mnogobrojnih učitelja, učenika i roditelja iz RH, Srbije, BiH, ali i drugih država, kao i ostale iznadprosječne rezultate mog preostalog rada. Tri puta sam uputila molbu u smjeru MZO, bila na dva sastanka u MZO-u i tri puta ostala bez konkretne pomoći. Znam da se propisi ne pišu da bi omogućili jedan slučaj (to niti ne predlažem), ali ovo nije jedini slučaj u kojem propisi i institucije ignoriraju kvalitetan rad pojedinaca koji je na korist cijelog društva, i čija je posljedica prestanak takvog rada. Ne samo kao pojedinac kojem je žao što se njegov potencijal neće iskoristiti, već i kao običan član društva kojem je stalo do napretka društva, predlažem da se stvore instrumenti za konretnu podršku rada takvih pojedinaca. Znam da će ovaj dopis mnogi protumačiti kao samopromociju, samoisticanje, traženje ustupaka za "svoj slučaj" itd. Nemam takve ciljeve, već sam svjesna toga da onaj tko nema takve rezultate, neće ni osjetiti potrebu tražiti ovakve izmjene u propisima. Onaj tko nema želju raditi na korist društva, i koga nesuradnja institucija nije zaustavila u takvom davanju, neće imati potrebu pokušati nešto na tom planu promijeniti. Onaj tko traži promjene, mora razjasniti zbog čega ih traži, zbog čega bi unošenje takvih promjena dovelo do napretka društva. U tom smislu je sav napisani tekst. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek	Primljeno na znanje	Ministarstvo će pokrenuti široku javnu raspravu o izmjenama pravilnika koji uređuje sustav napredovanja.
441	Miodrag Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da su izmjene i dopune tolike da je bolje izraditi novi zakon, tj, zakone jer je potrebno razdvojiti osnvonoškolsko od srenješkolskog obrazovanja. Razloga je više a dva ključna su ustavna odredba o obvezatnom osnovnom obrazovanju i druga se tiče prikladnosti potupaka s obzirom na fizički ali i mentalni uzrast polaznika.	Nije prihvaćen	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
442	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da se umjesto naziva kurikulum u zakonu treba koristiti hrvatski oblik kurikul. Naime, izvedenice od latinskih riječi na nastavak -um u hrvatski jezik preuzimamo tako da im odbacujemo nastavak -um, pa bi ispravan oblik trebao glasiti kurikul. Ujedno izvedenica pridjeva kurikularni nije ispravna, nego bi trebalo koristiti ispravan oblik kurikulski. Smatram da bi se u zakonu koji je temeljni dokument grane obrazovanja trebalo ispravno koristiti hrvatske izvedenice stranih riječi.	Nije prihvaćen	Izraz kurikulum koristi se i u drugim zakonskim propisima i strateškim dokumentima zato nije dio ovih izmjena zakona.
443	Margareta Kranjčević Rogić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Članak 107., stavak 8.- definirati da li ravnatelji MORAJU ili NE MORAJU zaposliti osobu koja je proglašena tehnološkim viškom, ili radi u nepunom radnom vremenu. Ako NE MORAJU, onda vođenje evidencije zaposlenika u Uredima državne uprave i Pravilnik o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju nemaju smisla i kao takvi ne trebaju postojati.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
444	Matko Marušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Prilog kompletiranju kurikuluma predmeta Građanski odgoj U odnosu na navod dokumenta danog na javnu raspravu, koji glasi: „Zakonom je potrebno urediti i pitanja vezana uz promjene koje su predviđene kurikularnom reformom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te uskladiti nazive, vrste i način donošenja kurikularnih dokumenata koji će proizaći iz navedene reforme. S tim u vezi, Zakonom je potrebno preciznije definirati odredbe vezane uz nastavni plan i program i kurikulum nastavnih predmeta, njihova svrha, ciljevi i struktura.“, izjavljujem sljedeće: Građanski odgoj treba uvesti u školski program, ali NE onaj koji je složio g. Jokić, zato što - kad se pogledaju bolje sadržaj i ishodi Jokićeva Građanskoga odgoja, vidi se da u tom planu i programu potpuno nedostaju: 1) Hrvatska, 2) hrvatska kultura i tradicije, 3) bilo koji oblik ili izraz domoljublja, 4) bilo koja ljudska vrlina navedena od Staroga Zavjeta do Domovinskoga rata – poštenje, milosrđe, hrabrost, viteštvo, plemenitost, opraštanje, ponos, čistoća, ideali, romantična ljubav (zamislite – nema ništa o čistoj dječjoj, mladenačkoj ljubavi, samo spolni odnos, „al pazi da se ne zaraziš i ne zatrudniš“), 5) istina o Hrvatskoj – zašto je volimo, zašto je važna, zašto su toliki ginuli za nju, kako je trebamo voljeti i čuvati, 6) koji su praznici a koji blagdani, kada se čestita braći pravoslavcima a kada muslimanima, 7) pitanja morala, tolerancije i poštenja: - što ako me tuku a slabiji sam, što ako slabijega tuku, - što kad je na djelu nevjera, izdaja, psovka, laž, prevara, - zlo kocke i profesionalnoga športa, mode, glamura, hedonizma, promiskuiteta, nastranosti, brzine, noći, alkohola, razularenosti… Sve je dano u ruke „nevladinih udruga“ koje dolaze djeci u škole i uče ih spolnosti kako smo rekli gore i – kako prosvjedovati protiv Vlade vlastite države. 8) Pitanja osnovne kulture pismenog komuniciranja i pisanih dokumenata - pisanje pisama, privatnih i službenih, - pisanje molbi, - pisanje životopisa, - pisanje polemika, rasprava i sl. 9) Bojim se da kad se kaže „obrazovanje treba očistiti od politike“, to znači da program treba očistiti od pojma, postojanja, nastanka, važnosti i opstanka naše domovine Hrvatske. To je g. Jokić i učinio. 10) Zaključna pitanja i prijedlozi: - Zajedničko pjevanje hrvatske himne na početku školske godine NIJE „donošenje politike u školu“. - Objašnjenje povijesne čežnje i borbe Hrvata za samostalnom državom NIJE „donošenje politike u školu“. - Kako može građanski odgoj u hrvatskoj školi ne učiti djecu što je, na primjer, plemenitost? - Zar našoj djeci nije potrebno da ih se (u tom poželjnom školskom predmetu!) uči pristojnost i poštenje? Ta dva pojma nisu samo roditeljske fraze, nego iza njih stoji mnogo konkretnih lekcija i učenja „tehnologije“. - Zar ne treba program građanskoga odgoja djeci pomno objasniti sve hrvatske službene (i tradicijske) praznike i blagdane, te - ustroj hrvatske državne vlasti, hrvatske vojske, školstva, gospodarstva, pa i kulture, športa i drugoga što djetetu pomaže snalaženju u društvu, boljem učenju i radu i naposljetku – domoljublju? - Domoljublje nije mržnja prema drugima, nego sreća, blagodat, ugoda, pravednost i sigurnost življenja u sredini u kojoj čovjek živi. Matko Marušić, Split	Nije prihvaćen	Usvajanje određenog kurikuluma (npr. Građanski odgoj) ne uređuje se zakonskim rješenjem. Ministar donosi kurikulum nakon javne rasprave koja mu mora prethoditi.
445	Petar štambuk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. * (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad.* (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana* i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona.* Članak 151. dopunjuje se i glasi: - Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. - Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
446	Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Potrebno je razmotriti potrebu izmjene, odnosno dopune članka 121. kojim se propisuje raspuštanje školskog odbora i imenovanje povjerenstva koje privremeno zamjenjuje školski odbor. Potrebno je preciznije definirati iz kojih redova se imenuju preostala dva člana povjerenstva, odnosno da li su to službenici ureda ili predstavnici osnivača ili pak netko treći. Nadalje potrebno je ograničiti ovlast povjerenstva budući da ne može imati sve ovlasti školskog odbora jer ne sadrži sve članove, npr. donošenje odluke o imenovanju ravnatelja.	Nije prihvaćen	Članak 121. nije predmet ovih izmjena propisa.
447	Anamarija Čondor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
448	Maja Jukić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja predlaže promjenu članka 82. stavka 6. i 7. Zakona kako slijedi: članak 82. stavak 6.mijenja se i glasi: (6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama te u skladu s Pravilnikom o polaganju državne mature. stavak 7. mijenja se i glasi: (7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj te četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja smatra da su ove izmjene važne kako bi se kvalitetnije i stručnije mogla organizirati provedba državne mature. Važnost ovih promjena je tolika jer se radi o promjenama vezanim uz obavljanje državne mature kao jednog od najznačajnjih projekata koji provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Naglašavamo kako iz vlastitog iskustva i prakse uviđamo da je dovoljno da se školsko ispitno povjerenstvo sastoji od ravnatelja i četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Napominjemo kako su takve izmjene i dopune važne zbog usklađivanja odredbi ovog Zakona te Pravilnika o polaganju državne mature. Maja Jukić, Ravnateljica NCVVO-a	Nije prihvaćen	Članak 82. nije predmet ovih izmjena propisa.
449	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
450	Kata Sušac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu predlažem da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, predlažem da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, predlažem da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave.	Nije prihvaćen	Izvannastavne aktivnosti dio su školskog kurikuluma i kao takve dio autonomije školske ustanove. Nadzor ulaza i izlaza, kao i objava popisa djece upisanih u 1. uređuje školska ustanova. U Zakonu je definirano da je stručni suradnik i psiholog.
451	Goran Šestak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
452	Merica Čarija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Mjere koje predlažemo: a) Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
453	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
454	Jelica Kožul	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira i status tajnika škole. Naime, tajnik škole je tajnik ustanove, te bi trebao imati isti status kao i ostali tajnici javnih i državnih ustanova. Tajnik škole u školi ima status administrativno tehničkog zaposlenika (znači tajnik škole je u kategoriji tehničkog osoblja škole), bez obzira što obavlja najodgovornije i najraznovrsnije poslove (uz ravnatelja škole). Tajnik škole ima veliku odgovornost i velike obveze na svom radnom mjestu. Smatram da bi radno mjesto tajnika škole trebalo Zakonom odrediti kao stručnog suradnika (pravne struke) i da ima status kao i ostali tajnici u javnim i državnim službama, jer na kraju krajeva svi se bavimo istim ili sličnim poslovima, te da bi radno mjesto tajnika škole trebalo vrednovati s adekvatnim koeficijentom za poslove koje obavlja. Stoga predlažem: - status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika ili ga izjednačiti što se tiče koeficijenta s tajnicima u ostalim javnim i državnim službama - zakonom omogućiti da se tajnik može stručno usavršavati - omogućiti napredovanje tajnika - treba izjednačiti da poslove tajnika kod zapošljavanja može obavljati osoba koja završi i preddiplomski stručni studij upravne struke. Slijedom navedenog predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i članka 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
455	Mateja Sabljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Iako nisam roditelj, smatram važnim da postoji mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama malo promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Također, iz iskustava drugih zemalja (npr. slovenskih susjeda), bilo bi dobro uvesti i mogućnost školovanja učenika kod kuće (dok se ispiti polažu u školi). Srdačno, Mateja Sabljak	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
456	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA JE SLJEDEĆI: IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 44. Osnovna škola, u koju je učenik koji se školuje kod kuće upisan, izdaje učeniku svjedodžbu o uspješno završenom razredu. Svjedodžba je javni dokument.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
457	Ivica Ercegović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
458	Marija Javorović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	RIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Nije prihvaćen	Nije jasan prijedlog.
459	Tonka Brailo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
460	Marko Jerčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
461	Darko Radmanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
462	Dalibor Cvitković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditel	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
463	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Sve države s kojima Hrvatska graniči (osim BIH) dozvoljavaju školovanje kod kuće. U Sloveniji je ono regulirano zakonom iz 1996. i to sa samo pet članaka. Dakle, nije potrebno puno. Učenik je upisan u držanu školu, uči kod kuće i dolazi polagati ispite na kraju godine. Pozivam resorno ministarstvo da izađe u susret učenicima i roditeljima koji zbog raznih životnih okolnosti, primjerice čestih selidbi, trebaju ovakvu zakonsku mogućnost.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
464	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem izmjenu članka 129. na način da se dopuni članak s odredbama o statusu zamjenika ravnatelja i o mirovanju ugovora o radu za vrijeme obavljanja poslova zamjene privremeno odsutnog ravnatelja. Dosta puta ti zamjenici ravnatelja budu zamjenici i po nekoliko mjeseci a uz to moraju obavljati i svoje poslove u punom radnom vremenu i biti ravnatelji	Nije prihvaćen	Članak 129. nije predmet ovih izmjena propisa.
465	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem izmjenu članka 112 na način: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Iako je sudskom odlukom utvrđeno da ne postoji diskriminacija radnika iz članka 100. i ostalih zaposlenika čisto radi "osjećaja" ravnopravnosti predlažem ove izmjene	Nije prihvaćen	Stavak 3. je vezan uz radnike u odgojno-obrazovnom procesu pa je i opravdano da je vezano uz školsku godinu.
466	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Puna podrška gospodinu Tadiću na prijedlogu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
467	Mario Tadić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	S obzirom na rastući opseg, složenost i raznovrsnost posla tajnika te odgovornost koja s njime dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent odredi sukladno položenom stručnom ispitu i napredovanju u zvanju, po uzoru na rješenje za učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i odgajatelja. Podredno predlažem da se, napokon, definira i treća razina napredovanja u zvanju.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
468	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem izmjenu članka 59 Zakona, na način da se točka na kraju rečenice mijenja zarezom i da se dodaju riječi "isticanje vjerskih simbola, održavanje vjerskih obreda i promidžba političkih stranaka" . Ovo stoga što postoji zlouporaba školskih prostorija u navedene svrhe a to Zakonom nije nigdje jasno zabranjeno. Iako ovo nije predviđenom ovim prijedlogom izmjena Zakona to je nužno što prije napraviti radi uvođenja reda u škole i molim Vas da se ovaj prijedlog prihvati i uputi u daljnju proceduru.	Nije prihvaćen	Članak 59. nije predmet ovih izmjena propisa.
469	NINA UDOVIČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači sa onim nastavnika i stručnih suradnika. Potpuno je diskriminirajuće da tajnik uz istu stručnu spremu kao i nastavnici i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent. Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
470	Sandra Kelava	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar..
471	Branka Martinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Poštovani, smatram da se u Zakon trebaju uvesti sljedeće mjere, tj. nadopune: a) Školovanje kod kuće Potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
472	Ana Miljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi priječi imenovanje ili zasnivanje radnog odnosa osobama koje su pravomoćno osuđivane, te se nalaze u kaznenoj evidenciji sve do isteka propisanog razdoblja rehabilitacije koja započinje po isteku dosuđene kazne, a u trajanju od najmanje 3 godine, pa do 20 godina. Pri tom valja istaknuti kako nije riječ (samo) o osobama osuđenim na kaznu zatvora, već i uvjetno osuđenima, osuđenima na kaznu radom za opće dobro, plaćanje novčane kazne itd, i to- za sve zastarjele, izdržane ili oproštene kazne. 1. Svi potrebni propisi i njihove odredbe koje to uređuju, postoje i na snazi su. 2. Sav pravni i proceduralni instrumentarij neophodan da bi nepostojanje zapreka bilo utvrđeno, postoji i funkcionira (za hrvatske prilike čak iznimno brzo). 3. "U praksi" se ne provodi, što je lako ali nedvojbeno moguće utvrditi precizno pomoću samo 2 podatka: A= zbroj zahtjeva upućenih Odjelu za kaznene evidencije Ministartsva pravosuđa, pravnim temeljem čl. 106 st.1 i 2, čl. 119. st.3 i čl.126 st.2 ZOOOSŠ B= zbroj skopljenih ugovora o radu i odluka o imenovanju ravnatelja/ članova školskih odbora B-A= X (broj neutvrđenih nepostojanja zapreka za zaposlenja i imenovanja, u prethodnom razdoblju određenom po želji) Naime, u druge svrhe se nije moguće poslužiti ovim pravnim temeljem radi ishodovanja posebnog podatka iz kaznene evidencije, a ujedno obuhvaća sve zahtjeve školskih ustanova i osnivača jer su na obrascu zahtjeva se dužni na njega precizno pozvati. Savršeno je jasno da ZOOOSŠ ne predmnijeva vjeru i nadu da netko nema zapreka, baš kao što ne predmnijeva ni vjeru i nadu da netko ispunjava zakonske uvjete, već školske ustanove u postupcima sve potrebne podatke zahtjevaju. Nažalost, ovo je jedini podatak kojeg fizička osoba nije ovlaštena za sebe zatražiti, pa dakle ni priložiti, stoga vjerojatno izostaje upravo radi toga. Ovaj podatak je dužan, a i ovlašten ishoditi poslodavac (u slučaju sklapanja ugovora o radu), odnosno tijelo koje imenuje (školski odbor za ravnatelja, školska tijela i osnivač- svaki za članove koje imenuje). Nadležno MZO ima već iskustava sa nužnim primjenama odredbi i naknadnim otkazivanjima ugovora o radu osobama koje nisu ni trebale biti zaposlene, a i iskustvo ukidanja odluke i imenovanju ravnatelja. Nažalost, do informacija o postojanju zapreka (a potom predviđenoj provjeri) je dolazilo temeljem inzistiranja trećih osoba, a ne poštivanjem predviđenih zakonskih odredbi u procedurama. Obzirom da je školskim ustanovama i tijelima ovlaštenim za imenovanja na raspolaganju postupak kojim to mogu utvrditi na vrijeme, nema valjanog razloga da ih ne provode. Kako, unatoč nedopustivo velikom broju godina, ovo još uvijek nije postala uobičajena praksa, već je još uvijek iznimka (dapače, nisu nam strani ni otpori primjeni upravo pod neadekvatnim izgovorom kako "to nije praksa"), valjalo bi ovlaštene dodatno obvezati na izvršavanje ove njihove već postojeće dužnosti. Upravo kako je kandidat za radno mjesto ili bilo koje od imenovanja, dužan podastrijeti dokaz uvjerenjem nadležnog suda da se protiv njega kazneni postupak ne vodi i nije nepravomoćno osuđivan (st.3 čl.106), podjednako je poslodavac prije sklapanja ugovora o radu ili tijelo koje imenuje a prije donošenja odluke o imenovanju- dužno pribaviti podatak da ne postoje zapreke iz st.1 i 2 čl.106. Na isti način kako je predloženo na izvršenje ove (već postojeće) dužnosti dodatno obvezati osnivača i školska tijela prije donošenja odluka o imenovanjima (članova školskih odbora i ravnatelja), a glede dopuna čl.38 i čl.40 ovog Nacrta, na isti način i iz istih razloga bi valjalo obvezati na ispunjenje dužnosti i poslodavca prije sklapanja ugovora o radu i zasnivanja svakog radnog odnosa u školskim ustanovama. Pri tom bi bilo dovoljno dopuniti postojeći stavak 4. članka107. ZOOOSŠ: (4) "Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se sa osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnih odnosa." koji bi dopunjen glasio: "Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se sa osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnih odnosa, te za njegovo zasnivanje ne postoje zapreke iz stavaka 1., 2. i 3. članka 106. ovog Zakona." Naime, uvjet i zapreka nisu istoznačnice, a u jedno i drugo se poslodavac treba uvjeriti prije sklapanja ugovora o radu. Ukoliko Predlagatelj ovog Nacrta smatra da nije potrebno posebno obvezivati na ovu dužnost poslodavca, ni gorespomenuta tijela ovlaštena donostit odluke o imenovanjima, jer su odredbe propisa i do sada bile potpuno jasne, nedvojbene i lako primjenjive (op. i jesu), predlažem da osnivačima i školskim ustanovama uputi okružni naputak kojim će im ovu njihovu dužnost pojasniti, baš kao i u drugim slučajevima kad je u provedbi izostajalo ujednačeno i zakonom predviđeno postupanje unutar ustanova.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
473	Goran Šestak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Članak 2. a. Pohvaljujem odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
474	Ida Pauk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Poštovani, predlažem: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
475	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA JE SLJEDEĆI: IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
476	Igor Juha	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
477	Iva Pendeš Blažun	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
478	Sindikat prometnika vlakova Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
479	Vedran Podolski	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Poštovani, pohvalno je da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona ugrađeno načelo prava roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Ono što je bažno istaknuti jest neodrživost predložene strukture reformskih kurikulskih dokumenata Borisa Jokića i umjesto takvog pristupa trebali napraviti njihovo objedinjavanje u jedan nacionalni kurikul. Ulazak raznoraznih pojedinaca i udruga u škole i provođenje njihovih projekata bez ikakvog pozitivnog stručnog mišljenja ili suglasnosti Ministarstva treba prekinuti. Vezano za Članak 2. Jako je pohvalno ugrađivanje odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Također je vrlo pohvalno uvođenje formulacije u podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Vezano za Članak 10. Predlažem napuštanje komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Na taj način izbjeglo bi se da učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme Također, Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Time bi se izbjegla cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste, a osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Vezano za Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Vezano za Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Vezano za Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
480	Damir Lozina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Zakon bi svakako trebalo dati smjernice o „preopterećenju djece izvannastavnim učenjem“ Pokušao sam doći do odgovora na sljedeća pitanja ali nisam uspio: 1. Koliko djeca u osnovnoj školi (po razredima od 1. do 8.) trebaju naučiti (usvojiti gradiva) u školi a koliko kući (u postotcima po predmetima)? 2. Koliko vremenski (dnevno) „prosječno dijete" trebala učiti kući (izvannastavno). Nadam se da je netko zbrojio vrijeme potrebno za pročitati lektiru, napisati domaće radove, naučiti pjesmice napamet (meni je to bilo najteže), vježbati, ispuniti radne bilježnice, …? Treba postojati zakonska obaveza propisivanja pedagoških standarda - normi ("Ministarstva znanosti i obrazovanja" ili "Agencije za odgoj i obrazovanje") o izvannastavnom učenju. Molio bi odgovor predlagača zakona na postavljena pitanja! Neka mi se slobodno javi bilo tko na ovu temu. Primjećujem da moje dijete u osnovnoj školi previše izvannastavno uči i to uglavnom nepotrebne stvari. p.s. inženjer sam i u mojem poslu su propisana vremena trajanja određenih aktivnosti, znam da je puno toga individualno ali postoji „prosječno inteligentno dijete“	Primljeno na znanje	U okviru izrade novog zakonskog rješenja uzet će se u obzir ukupno opterećenje učenika.
481	Zdravko Lučić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
482	hrvatska udruga socijalnih radnika	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažemo da se u Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije , magistra logopedije , magistra socijalne pedagogije , obavezno biti i magistar socijalnog rada , a po mogućnosti i magistar socijalne politike. Ovaj prijedlog u skladu je s najvažnijim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji nalažu da se djeci i mladima kao najosjetljivijoj socijalnoj skupini osiguraju primjereni uvjeti za uspješan psihofizički razvoj, odgoj i obrazovanje i zaštitu od svih oblika zlouporabe i zanemarivanja, te pravovremena i učinkovita pomoć i podrška u cilju smanjenja rizika od socijalne isključenosti. Nažalost , postojeća praksa u našoj zemlji to ne omogućuje . Sustav skrbi o djeci koja žive pod rizikom nije integriran a intervencije su često zakašnjele . Škole su primarno usmjerene na obrazovanje i obrazovne potrebe učenika dok je zadiranje u obitelj tema koju većina učitelja/ škola želi izbjeći. Centri za socijalnu skrb uglavnom nemaju pravovremen pristup informacijama o djetetu što nosi dugoročne i često nepopravljive posljedice jer vrijeme ne radi u prilog djeci. Posljednjih dvadesetak godina kod nas kao i u mnogim drugim zemljama bilježi se porast djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja u toj populaciji (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje, napuštanje redovnog školovanja, …). Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. U porastu je broj djece sa specifičnim poteškoćama učenja i djece koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju interdisciplinarni i integrirani pristup sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja. Ekonomske i migracijke krize mijenjaju potrebe zajednice i zahtijevaju prilagodbu u području zaštite djece bez pratnje ili djece migranata i azilanata koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja. Škola kao socijalni prostor mjesto je za rano prepoznavanje i prevenciju brojnih razvojnih rizika djeteta i poduzimanje ranih socijalnih intervencija kojima se može osnažiti obitelj , roditelji i samo dijete za uspješno suočavanje s osobnim , obiteljskim i društvenim izazovima . Djelatnost socijalnog rada u području odgoja i obrazovanja / školski socijalni rad usmjeren je na povećanje resursa za uspješan odgoj, obrazovanje i ukupan razvoj i socijalizaciju svakog učenika kroz suradnju škole i obitelji , te koordiniranje različitih pružatelja usluga u postupcima zaštite učenika koji žive pod rizikom u cilju poboljšanja kvalitete života u zajednici. U tom kontekstu školski socijalni rad može značajno doprinjeti smanjenju broja učenika koji su zbog ranog napuštanja / prekida redovnog obrazovanja u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U neposrednom radu s djecom i mladima kroz individualni i grupni pristup socijalni radnici u školi doprinose razvoju njihovih socijalnih vještina , vještina komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba, te usvajanju znanja o vlastitim pravima , samozastupanju i uvažavanju različitosti i dostojanstva svake osobe . Slijedom navedenoga školski socijalni rad kao specifično područje djelatnosti socijalnog rada može značajno doprinjeti odgoju i obrazovanju , te ukupnoj zaštiti prava i dobrobiti djece u našem društvu i potaknuti promjene koje postojeća praksa nameće. Činjenica da je u hrvatskim osnovnim školama danas zaposleno samo 6 socijalnih radnika ukazuje na potrebu jačanja stručnih resursa kako bi ovaj važni sustav mogao uspješno i pravovremeno odgovoriti na višestruke i vrlo kompleksne potrebe djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj i obrazovanje. U tom smislu važno je istaknuti da sustav odgoja i obrazovanja ima pristup svakom djetetu u Hrvatskoj za razliku od sustava socijalne skrbi koji se najčešće uključuje tek kada su problemi jako vidljivi i kada je za njihovo rješavanje potrebno poduzeti složenije i dugotrajnije mjere zaštite. U prilog tome dovoljno govore iskustva većine zemalja Europske Unije u kojoj je školski socijalni rad dobio svoje mjesto i ravnopravnu ulogu . U 25 zemalja Europske Unije ( od 28 članica EU ) socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
483	Vatroslav Popović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem iza članka 17. dodati članak 17 a. koji glasi: U članku 67. u podstavku 3. iza riječi „sigurnosti učenika“ dodaje se zarez i riječi: „pri čemu se odgovarajuće primjenjuju posebni propisi kojima se uređuje zaštita na radu“. Postojeći članak 67. ovoga Zakona nema podzakonskih akata te sigurnost učenika nije nigdje detaljno propisana. Slijedom navedenog, propisi o zaštiti na radu primjenjuju se na nastavnike koji izvode praktičnu nastavu i/ili laboratorijske vježbe (rad sa strojevima, rad s izmjeničnom strujom, rad s kemikalijama itd.), ali ne i na učenike koji izvode iste. Nadalje, djeca u prvom razredu osnovne škole za vrijeme velikog odmora nose teške tacne s hranom i napitcima za cijeli razred (nošenje tereta), brišu ploču stojeći na stolcu (jer su premaleni da dosegnu vrh ploče). Za odrasle osobe - nastavnike bi u tom slučaju temeljem propisa o zaštiti na radu isto bilo zabranjeno (obavezna bi bila teleskopska drška ili odgovarajuće ljestve/podest), dok se na djecu ne primjenjuju nikakve mjere zaštite!	Nije prihvaćen	Članak 17. nije predmet ovih izmjena propisa.
484	Sandra Markov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program i aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
485	Kulturno umjetničko društvo Viničica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predložemo da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program i aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
486	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Predlažem da se kroz ovaj prijedlog uvede i mogućnost školovanja djece kod kuće. Ovakav način školovanja po meni je jednako vrijedan kao i trenutni način u školama a posebno je pogodan za djecu čije su sposobnosti izvan prosjeka (ispod ili iznad) gdje se izrazito darovita djeca ne sputavaju za njih presporim ritmom usvajanja znanja već imaju priliku brzo usvojiti obvezno znanje i nastaviti ga dalje proširivati sukladno sposobnostima. Isto vrijedi i za djecu s posebnim potrebama kojima će prilagođen ritam neće uzorkovati stres zbog konstantnog uspoređivanja s ostalom djecom. Naravno, ovakav način školovanja zahtjeva jasno i kvalitetno rješen sustav potpore (edukacija, financijska i sl.) takvim roditeljima koji imaju ulogu učitelja i sustav kontrole usvajanja znanja kako bi se roditelji i djeca mogla ažurno pratiti.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
487	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Smatram da se sustav predmeta u školi bi trebao biti na uzorku fakultetskih predmeta kao u visokom školstvu, te da učenik može birati više izbornih predmeta koji proizlaze iz temeljnih predmeta kao dodatni sadržaj koji se posebno vrednovao i priznavao fakultetski, kao u sustavu obrazovanja u SAD-u.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
488	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Tražim da se sljedeći članci zakona promjene: - čl. 75. st. 1. da riječi "iz najviše dva nastavna predmeta" da se promijeni u: "iz najviše tri nastavna predmeta" - čl. 75. st. 2. da se riječi "u dva ispitna roka" da se promijeni te da glasi: "u tri ispitna roka" (jer ima oni učenika kojima uvijek je potrebno vrlo malo za pozitivni prolaz, pa smatram da se treba i zakonski omogućiti 3. ispitni rok, da se iziđe učeniku u susret i omogući dopunska nastava da roditelj ne trebaju plaćati privatne repeticije, jer nitko nema koristi na učenik ponovno ponavlja isti razred, zbog jednog predmeta) -čl. 74. st. 5. koji glasi: "Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred." stoga tražim se navedeni stavak promjeni: "Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred, ukoliko ima tri ili više nedovoljno ocjenjenih predmeta, a sve nepoložene predmete dužan je položiti u sljedećem razdoblju, a o načinu polaganja određuje nadležni Ministar" (Zato što ima učenika koji zbog različitih problema ne uspiju položiti sve predmete, smatram da ih je treba uzeti u obzir i učenicima pružiti šansu, jer znam mnogo koji su zbog samo JEDNOG predmeta izgubili godinu, što je iznimno nepravedno i nedopustivo, tražim od Vas da ovaj dio ozbiljno uzmete u obzir i razmotrite, jer svaki kraj školske godine ponavlja se isti problem za kojeg nema sluha, dok djeca ispaštaju, jer im zakon ne dopušta tu mogućnost.	Nije prihvaćen	Učeniku je organizirana pomoć u učenju kroz dopunski rad, kao i popravni ispit.
489	Teodora Beletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Komentari, primjedbe – e savjetovanje Čl.2 Komentar na stavak 9. ovoga članka Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Čl.11 Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Čl.18 Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Čl. 20 2 0 Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Čl. 27 Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Naš je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Čl.29 2 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Djelomično prihvaćen	Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Zaključivanje na polugodištu se ne uvodi temeljem ishoda javne rasprave. Članak 29. briše se. Sudjelovanje u projektima doprinosi kvaliteti nastavnog procesa i unaprijeđenju kvalitete obrazovanja jer se iz Strukturnih fondova financiraju projekti čija je namjena upravo podizanje kvalitete obrazovnog sustava, a ključni dionici su i nastavnici.
490	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Čitam prethodne komentare i oba navedena mi se sviđaju i "duplirao" bih ih: Što se tiče nekih drugih programa i aktivnosti, naglasio bih važnost suglasnosti roditelja da dijete sluša taj neki program. Što se tiče školovanja kod kuće, dobro bi bilo i da se omogući što širi model vanjskog vrednovanja mjerljivog znanja. Način provođenja Državne mature je prekompleksan ali na sličan način bilo bi dobro posložiti ispite za sve predmete koji se poučavaju da da se standardizira provjera znanja a omogući što veća sloboda i inventivnost u poučavanju usmjerenom prema zajedničkom cilju. Tako bi se i spriječila inflacija petica u nekim školama što rezultira činjenicom da iz nekih škola djeca redovito dolaze u bolje srednje škole u kojima se onda ne mogu snaći i njihovo neznanje dolazi na vidjelo. Standardizirani ispiti riješili bi taj problem a vrlo lako bi ih se moglo implementirati u postojeći sustav. Svjestan sam toga da je ovo vrlo široka problematika i vrlo šturi moj prijedlog ali bilo bi dobro da netko od nadležnih promisli ovaj prijedlog. U komunikaciji sa kolegicama i kolegama vidi se da bi mnogi voljeli nešto takvoga i to bi oslobodilo puno vremena i energije za ono što je poziv svih nas u odgojno obrazovnom sustavu: baviti se sa učenicima a ne sa papirologijom, administracijom i sličnim stvarima.	Primljeno na znanje	Primjedbe su načelnog karaktera, te su kao takve primljene na znanje.
491	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA JE SLJEDEĆI: IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini.	Nije prihvaćen	Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
492	Adrijan Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI	predložiti da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
493	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 1.	Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi je donesen 2008. godine i do sada je mijenjan i dopunjivan 8 puta (2009., 2010., 2011., 2012. (2 puta), 2013., 2014. i 2017.) stoga je potrebno je pristupiti izradi novog zakona. Naime, sukladno odredbi čl. 48, st. 4 Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/2015) potrebno je u pravilu nakon treće izmjene i dopune pristupiti izradi novog propisa. Stoga predlažem da se umjesto izmjena i dopuna zakona donese novi cjeloviti tekst zakona jer je postojeći, s toliko izmjena i dopuna, doista teško pratiti.	Primljeno na znanje	Donošenje novog zakona u planu je u narednom razdoblju. Novim zakonm bi trebale biti obuhvaćene izmjene strukture obrazovanja za koju još dokumenti, sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, nisu izrađeni, a oni bi trebali biti temelj promjene strukture.
494	Blaženka Kunac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak 9. brisati! Roditelji imaju pravo kod kuće odgajati dijete kako žele, ali u školama djeca imaju pravo dobiti sve informacije kako o temama unutar pojedinih predmeta, tako i u međupredmetnim temama.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
495	Ivan Bilobrk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	KOMENTAR: Podstavak 9 treba glasiti: "9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece sve dok god taj odgoj nije protivan ustavnim vrednotama." OBRAZLOŽENJE: Ovom društvu ne trebaju zatucani roditelji koji svojim uvjerenjima, dakako protivnima ustavnim vrednotama, stvaraju i produžuju podjele te koče razvoj društva temeljen na znanosti.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
496	Ida Loher	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2 podstavak 9. je nejasan i može se svakako tumačiti. Zbog njegove nejasnoće omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete, niti znanstveno utemeljeno. Nadalje, Republika Hrvatska je ratificiranjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ljudskim pravima, preuzela odgovornosti koje iz njih proizlaze, a odnose se na njezinu provedbu i obavezu prilagodbe postojećih zakonskih akata u skladu s tim međunarodnim dokumentima. Između ostalog članak 29. jasno definira oko čega su suglasne Države koje su prihvatile Konvenciju (a time i državne škole): “1. Države stranke su suglasne da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) razvoju osobnosti, talenata i najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta; b) razvoju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda; c) razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla; e) razvoju poštivanja zaštite prirodnog okoliša. 2. Ništa se u ovom članku ili u članku 28. ne smije tumačiti tako da ograničava slobodu pojedinaca i pravnih osoba u osnivanju i vođenju odgojno-obrazovnih ustanova, uz uvjet da poštuju načela iz stavka 1. ovoga članka i da obrazovanje u takvim ustanovama udovoljava minimalnim standardima kako ih propisuje država.” Nevedene odgojne ciljeve nemoguće je postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi te se imaju obavezu trajno stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Zbog toga predlažem da se članak 2 podstavak 9 briše.	Primljeno na znanje	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
497	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	S obzirom da neki predlažu da se sporni stavak 9 razjasni i da se napiše da se to odnosi na međupredmetne teme, dajem još jedan komentar. Neprihvatljivo je uplitanje u međupredmetne teme. Naime, međupredmetne teme su upravo to - teme koje se obrađuju na više predmeta, ali kroz redovno (obavezno!) gradivo. Stoga pojašnjavanje da se radi o međupredmetnim temama ponovno vodi na to da će se roditelji moći uplitati u obavezne sadržaje koje je propisala država!	Nije prihvaćen	Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
498	Lezbijska grupa Kontra	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlažemo da se članak 2. u cijelosti briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni članak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
499	Ženska mreža Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlažemo da se članak 2. u cijelosti briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni članak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
500	Marijana Tomić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
501	Vesna Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće. U školi pravo djeteta na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
502	Ivana Brozović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlažem brisanje podstavka 9. Smatram da roditelji imaju različito shvaćanje odgoja i odgojnih vrijednosti te bi se time uvela pomutnja u rad nastavnika koji samim svojim radom pokušavaju u djecu usaditi odgojne vrijednosti i vrednote. Budući da uloženi trud nastavnika nije niti približno dovoljno plaćen, više je nego očito da ovaj posao radimo zbog potrebe da djecu pokušamo usmjeriti na pravi put. Roditelji imaju dovoljno prostora da odgojne vrijednosti i vrednote svojoj djeci usade kod kuće. Također, uvođenjem ovog podstavka nepotrebno bi se narušavao već dovoljno narušen autoritet nastavnika.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
503	Anamarija Čondor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	KOMENTAR NA čl.2. a. Pohvaljujem odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
504	Daria Škrinjar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
505	Hrvatska psihološka komora	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Komentar na podstavak 9.: Predlažemo brisanje dodanog načela, jer smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
506	Nedeljko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Preddlažem brisati podstavak 9. To je samo otvaranje vrata u inetrvencije roditelja u nastavne sadržaje. Pravobraniteljica za djecu i GONG su detaljno razradili argumente.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
507	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Komentar na podstavak 9. ovoga članka koji treba izbrisati: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
508	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. OBRAZLOŽENJE: 1.) Članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju navodi sljedeće ciljeve odgoja i obrazovanja - točka 3.: "odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva", a u točki 4. "... stjecanje temeljnih kompetencija u svjetlu ... znanstvenih spoznaja i dostignuća". Smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi (odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja, pedagoške kompetencije, stručni ispit, što predviđa ovaj Zakon u člancima 105.-110.) te se imaju obavezu trajno stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (čl. 115.). 2.) Ratificiranjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ljudskim pravima, Republika Hrvatska preuzela je odgovornosti koje iz njih proizlaze, a odnose se na njezinu provedbu i obavezu prilagodbe postojećih zakonskih akata u skladu s tim međunarodnim dokumentima. Konvencija o ljudskim pravima određuje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.), slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 9.) te zabranjuje diskriminaciju (čl. 14.), a Protokol iz 1952. godine govori i o pravu na obrazovanje (čl. 2) "Nitko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u području obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima." Međutim, valja uočiti kako ovaj dodatak iz Protokola govori o tome da država poštuje pravo roditelja da oni osiguraju obrazovanje, ali nije dužna takvo obrazovanje osigurati za njih, jer bi to doista bilo nemoguće u multikulturnom svijetu u kojem živimo početkom 21. stoljeća. Konvencija o pravima djeteta prati Konvenciju o ljudskim pravima u pogledu članaka 8., 9. i 14., međutim također u čl. 3 naglašava: "U svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost.". Nadalje, članak 13. propisuje: "1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključivati slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno ili tiskom, umjetničkim oblikom ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta i bez obzira na granice. 2. Ostvarivanje ovoga prava može biti podvrgnuto samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su prijeko potrebna radi: a) poštivanja prava i ugleda drugih, ili b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), zdravlja ili morala." Članak 17. Konvencije kaže: "Države stranke ... će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duševnog zdravlja. ..." I što je najbitnije, članak 29. jasno definira oko čega su suglasne Države koje su prihvatile Konvenciju (a time i državne škole): “1. Države stranke su suglasne da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) razvoju osobnosti, talenata i najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta; b) razvoju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda; c) razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla; e) razvoju poštivanja zaštite prirodnog okoliša. 2. Ništa se u ovom članku ili u članku 28. ne smije tumačiti tako da ograničava slobodu pojedinaca i pravnih osoba u osnivanju i vođenju odgojno-obrazovnih ustanova, uz uvjet da poštuju načela iz stavka 1. ovoga članka i da obrazovanje u takvim ustanovama udovoljava minimalnim standardima kako ih propisuje država.” Ustav RH u članku 64. izrijekom kaže "Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.", premda u 3. alinei dodaje i da dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb u slučaju da je tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno, što se onda dalje regulira Zakonom o obitelji te Zakonom o socijalnoj skrbi. Nama psiholozima iz prakse su, na žalost, dobro poznati slučajevi gdje roditelji nisu donosili odluke o odgoju djece u najboljem interesu djeteta, pa ponekad i kršeći pozitivne propise bivajući (seksualno) nasilni prema vlastitoj djeci (citat roditelja: "Bolje je da zna što je dobar seks, barem će moći bolje birati kad odraste"), primjenjujući tjelesno kažnjavanje kao poželjne i primjerene odgojne mjere ("Batina je izašla iz raja"), podržavajući nasilno ponašanje svoje djece prema drugoj djeci ("Mi ga kod kuće učimo da bude agresivan i bori se za sebe, jer kako će drugačije uspjeti u životu."), zabranjujući sudjelovanje u pojedinim školskim aktivnostima (‘ne može moj sin plesati folklor jer je to za pedere’), odlučujući o alternativnim ne-znanstvenim metodama liječenja (presuda Općinskog suda u Rijeci roditeljima V. Brnobić i H. Gržetić čije dijete je umrlo mjesec dana nakon dijagnosticiranja Non-Hodgkinovog limfoma jer su odbili liječenje) - da samo nabrojimo neke. Smatramo i da bi usvajanje ove odredbe značilo izuzimanje države potpisnice od odgovornosti preuzetih međunarodnim konvencijama, posebice čl. 3. Konvencije o pravima djeteta i čl. 24 Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koje nalažu da se u svakom djelovanju usmjerenom prema djeci daje prednost najboljem interesu djeteta. Usvajanje ove odredbe implicira i da unutar odgojno-obrazovnih sadržaja koji se poučavaju u javnoj školi postoje dijelovi koji nisu u skladu s najboljim interesom djeteta. Ako se Konvencija o pravima djeteta, pa i Ustav RH ograđuju od davanja potpunog i ekskluzivnog prava roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece, smatramo da je to potrebno napraviti i u ovom Zakonu. 3.) Brojna istraživanja iz razvojne i socijalne psihologije pokazuju da se identitet pojedinca formira i na temelju pripadnosti raznolikim socijalnim grupama. Obitelj je svakako prva i najutjecajnija referentna grupa za formiranje identiteta, no odrastanjem djetetu postaju važne i druge grupe kojima pripada, a grupni identiteti postaju razvojno posebno važni u adolescenciji. Dijete se snažno konformira grupama kojima pripada, na taj način razvija osjećaj pripadnosti, te se usporedbom s drugima informira i orijentira u odnosu na svijet. Proces kategoriziranja sebe i drugih u jedne, a ne u druge grupe ima za posljedicu i naglašavanje razlika među grupama, te sličnosti unutar grupa. To je kognitivni temelj za stvaranje stereotipa, uvjerenja o osobinama članova grupa koja mogu postati štetna ako se pretjerano generaliziraju. Takva pretjerana generalizacija može biti temelj za razvoj predrasuda, a prenaglašavanje razlika između vlastitih i vanjskih grupa onda i temelj za diskriminirajuća ponašanja prema drugima. Istraživanja pokazuju da je temeljna motivacija usporedbe s drugima očuvanje vlastita samopoštovanja i pozitivne slike o sebi. U toj usporedbi nužno smo pristrani prema onim grupama kojima pripadamo, a nepovoljnije ocjenjujemo grupe kojima ne pripadamo. Ta „obična“ pristranost može vrlo lako prerasti u predrasude ako se ne kultivira i dijete ne pouči o raznolikostima u neposrednoj i široj okolini. Djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju i usvajaju stereotipe i predrasude koje vide u svojoj okolini, te su sama često meta predrasudnog i diskriminirajućeg ponašanja, pa i vršnjačkog nasilja temeljenog na različitim pripadnostima (npr. zbog nacionalnosti, boje kože, religijskih praksi, ali i seksualne orijentacije, imovinskog statusa, izgleda itd.). No djeca su također i počinitelji takva nasilja. Stoga djecu treba poučiti o raznolikostima grupnih pripadnosti i grupnim pristranostima, jer im to omogućava bolje poznavanje grupnih razlika i socijalne konstrukcije svijeta, čini ih osjetljivijima da prepoznaju i odbace diskriminirajuća ponašanja i razviju empatiju, štiti samopoštovanje djece, posebno one iz stigmatiziranih grupa, te općenito pridonosi učenju ravnopravnosti i socijalne pravednosti. Danas također znamo da je usvajanje pozitivnih međugrupnih stavova i suzbijanje predrasuda nemoguće ako među različitim grupama ne postoji kontakt. Taj kontakt, da bi bio uspješan, mora biti mnogostruk i izravan, što će omogućiti da se djeca kao članovi grupa susretnu u različitim okolnostima, dožive svoje različite uloge i razviju odnos poštovanja i prijateljstva. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je upravo razvoj međugrupnih prijateljstava najbolji način borbe protiv predrasuda i doprinos društvenoj koheziji. Osim toga, još je davne 1954. čuveni socijalni psiholog Gordon Allport ustanovio da je potrebno zadovoljiti nekoliko uvjeta koji će omogućiti da kontakt među grupama bude učinkovito sredstvo za ublažavanje i borbu protiv predrasuda i sažeo ih u četiri vrlo važna uvjeta: 1. jednak status različitih grupa 2. postojanje zajedničkog višeg cilja ili zadatka oko kojih se članovi različitih grupa mogu okupiti 3. suradnički odnosi između grupa, te ključno 4. službena i institucionalna podrška međugrupnom kontaktu (što dovodi do stvaranja novih socijalnih normi). S obzirom da je RH članica EU i potpisnica njenih različitih dokumenata, naglašavamo da je EU Pariškom deklaracijom (2015.) definirala bazične vrijednosti (fundamental values): promicanje građanskog odgoja, slobode, tolerancije i ne-diskriminacije putem obrazovanja; a Europski parlament je 19. siječnja 2016. donio Rezoluciju (2015/2139(INI)) o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a. Ne želimo ovdje citirati mnoge njene odredbe relevantne za dužnosti države izvan i unutar sustava odgoja i obrazovanja, ali ćemo navesti samo nekoliko bitnih za ovo obrazloženje: D. budući da je važno omogućiti potrebna sredstva, posebno financijska, kojima bi se prednost dala financiranju programa za poticanje međukulturnog dijaloga i dijaloga među građanima u cilju jačanja međusobnog poštovanja u kontekstu snažne kulturne raznolikosti i rješavanja složene realnosti naših društava i suživota različitih kulturnih identiteta i vjerovanja, kao i u cilju isticanja doprinosa različitih kultura europskim društvima i baštini te učinkovitog upravljanja sukobima; G. budući da je za kvalitetan međukulturni dijalog potrebno dobro poznavanje vlastite i tuđe kulture; 3. zalaže se za to da je u području obrazovanja potrebno potaknuti međukulturni i međuvjerski pristup utemeljen na vrijednostima kako bi se razmotrili i promicali međusobno poštovanje, integritet, etička načela kulturne raznolikosti, socijalna uključenost i kohezija, između ostalog posredstvom programa razmjene i mobilnosti za sve; 13. naglašava da formalno, neformalno i informalno obrazovanje i pristup cjeloživotnom učenju pružaju znanje, vještine i kompetencije, ali i da bi se njima učenicima trebalo pomoći da razviju etičke i građanske vrijednosti i postanu aktivni, odgovorni članovi društva bez predrasuda; u tom pogledu ističe da je potrebno započeti s građanskim obrazovanjem u ranoj dobi i prepoznaje važnost suradnje između svih dionika u području obrazovanja; zagovara da se kod djece i mladih potakne osjećaj za inicijativu i uključenost kako bi se društvene veze ojačale te razvili osjećaj pripadnosti i etička načela za borbu protiv diskriminacije; 17. potiče države članice da razviju kvalitetne programe osposobljavanja kojima se promiče raznolikost, osnažuju nastavnici, mladi i radnici u zajednici, kao i savjetodavne službe u školama te neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju koje usluge pružaju i djeci i roditeljima, u cilju zadovoljavanja potreba koje djeca iz različitih kulturnih i socijalnih pozadina imaju za obrazovanjem i osposobljavanjem te iskorjenjenja svih oblika diskriminacije i rasizma, uključujući vršnjačko nasilje i nasilje na internetu; napominje da je potrebno preispitati obrazovne resurse kako bi se potaknulo učenje koje u obzir uzima više perspektiva i uključuje više jezika te da je u tom kontekstu potrebno vrednovati i sustavno promicati iskustva i vještine nastavnika povezane s višejezičnosti i međukulturnosti; 18. ističe da je važno ulagati u programe cjeloživotnog učenja za nastavnike, osposobiti nastavnike s potrebnim pedagoškim kompetencijama na temu migracije, kulturne prilagodbe i socijalne psihologije te im omogućiti da se koriste raznolikošću kao bogatim izvorom za podučavanje u učionicama; 19. prima na znanje da nastavnici, u suradnji s obiteljima, imaju ključnu ulogu u jačanju socijalnih veza, stvaranju osjećaja pripadnosti i pomaganju mladima da razviju etičke i građanske vrijednosti; 26. prima na znanje da su formalno, neformalno i informalno učenje te volontiranje važni za promicanje samorazvoja koji je usmjeren na kognitivne i nekognitivne vještine i kompetencije, kritičko razmišljanje, sposobnost nošenja s različitim mišljenjima, medijsku pismenost, vještine i kompetencije povezane s nediskriminacijom i međukulturnim vrijednostima te učenje jezika, te da su socijalne i građanske kompetencije važne, uključujući učenje o kulturnoj baštini kao sredstvo za rješavanje suvremenih izazova pomoću osjetljivog tumačenja; 28. potiče institucije EU-a da prošire analizu svih oblika radikalizacije i da na nove načine razmotre prirodu i procese političkog ekstremizma i nasilja, počevši od pretpostavke da je radikalizacija dinamički i relacijski proces te neočekivana i nepredvidiva posljedica cijelog niza promjena; stoga pozdravlja Parišku deklaraciju potpisanu 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije obrazovanjem kojim se nastoji potaknuti aktivni dijalog među kulturama te globalna solidarnost i međusobno poštovanje, uz isticanje važnosti građanskog obrazovanja, uključujući podizanje osviještenosti o jedinstvenoj ulozi koju sredstva iz područja kulture imaju u poticanju međusobnog poštovanja među učenicima i studentima; 40. ističe ulogu obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicija, etike i sustava vrijednosti društva i naglašava da upoznavanje djece s kulturom, vrijednostima i normama društva započinje u obitelji; Iz ove rezolucije, a i iz Konvencije o pravima djeteta, jasno proizlazi da je važno poštovati vrijednosti i identitet svake pojedine obitelji, te da obitelj jest mjesto gdje djeca usvajaju kulturu, vrijednosti i norme. Međutim, također je vrlo jasno da države članice EU imaju zadatak da djecu kroz formalni i neformalni oblik odgoja i obrazovanja izlože i drugim vrijednostima, kulturama i normama koje postoje u društvu u kojem žive i poučava ih se u poštivanju drugih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Taj se cilj ne može ostvariti ako dijete nije izloženo različitim obrazovnim sadržajima, vrijednostima, stavovima, i mišljenjima i ako nema priliku o njima razgovarati, propitati ih, sučeliti i raspraviti sa svojim nastavnicima i vršnjacima u razredu, te u krugu obitelji i drugih značajnih osoba. Npr. istraživanja jasno pokazuju da odgojne strategije usmjerene na izbjegavanje razgovora s djecom o različitim međugrupnim pristranostima nisu put za sprječavanje njihova razvoja . Upravo suprotno, s djecom treba razgovarati o svemu, primjereno njihovoj dobi, kognitivnom razvoju, emocionalnom kapacitetu i sukladno stupnju povjerenja koje dijete ima u svojega sugovornika. Istraživanje provedeno u 31 zemlji u Europi i svijetu na 14-godišnjacima dokazalo je da se školski utjecaj na dječje građanske kompetencije pokazao upravo kroz poticajnu demokratsku razrednu klimu u kojoj je djeci bio omogućen slobodan dijalog i kritička rasprava o kontroverznim političkim i društvenim pitanjima. Takva je demokratska atmosfera pridonijela i pozitivnim odnosima među djecom, te stvorila priliku da u razredu kroz kritički dijalog uče i primjenjuju demokratska načela i tako se pripremaju za aktivno sudjelovanje u svijetu. Također, dubinski intervjui s nastavnicima pokazali su da nastavnici misle da učenici imaju koristi od razgovora o kontroverznim temama u razredu, jer to pridonosi razvoju mišljenja, pomaže im stvoriti vlastito informirano stajalište, razviti toleranciju za one koji misle drukčije i razgovarati s njima bez kritiziranja i omalovažavanja njihovih stajališta. Za dječji intelektualni i socioemocionalni razvoj je ključno da društvo organizira međusobni kontakt djece koja pripadaju različitim grupama, uključujući i različit vrijednosni sustav. Naime, istraživanja također pokazuju kako na stvaranje predrasuda utječu različiti individualni faktori uključujući neznanje i nedostatak empatije, socijalni faktori kao što je natjecanje za raspoložive resurse i međugrupnu hijerarhiju, zatim opće kognitivne sposobnosti (IQ) kao i sposobnost prihvaćanja drugačijih stajališta, što čini kontakt s drugim grupama mentalno i emocionalno zahtjevnim zadatkom. Zbog toga ljudi koji njeguju predrasude imaju tendenciju izbjegavati susrete s drugim grupama. Ako međusobna interakcija nije organizirana i stručno vođena, djeca (i odrasli) s predrasudama neće se sami izložiti takvom iskustvu. Upravo je škola mjesto koje osigurava mogućnosti za kontakt pod uvjetima koji snažno povećavaju vjerojatnost da će djeca u sigurnoj i strukturiranoj atmosferi učiti o sebi i drugima. Zbog toga je važno da im u sklopu obaveznog i redovnog procesa odgoja i obrazovanja osiguramo iskustvo koje će im omogućiti informiranost i znanje (umjesto neznanja), poučavanjem o drugima, ali i izravnim kontaktom s njima, razumijevanje i prihvaćanje drugih na konkretnijim razinama kognitivnih funkcija, mogućnost razvoja empatije, a ako tome dodamo još i mogućnost da zajedno rade na nekom projektu koji je od zajedničkog interesa, onda doista možemo reći da potičemo dječji razvoj i djelujemo u skladu s Rezolucijom EU i ciljevima koji su definirani u početnim člancima ovog Zakona. 1. Bigler, R. S. and Wright, Y. F. (2014). Reading, writing, arithmetic, and racism? Risks and benefits to teaching children about intergroup biases. Child Development Perspectives, Vol 8(1), Mar, 2014 pp. 18-23. 2. Pettigrew, T. F. and Tropp, L. R. (2011). When groups meet: The dynamics of intergroup contact. New York: Psychology Press. 3. Pahlke, E., Bigler, R. S., & Suizzo, M. (2012). Relations between colorblind socialization and children’s racial bias: evidence from European American mothers and their preschool children. Child Development, 83, 1164–1179. 4. Isac, M. M., Maslowski, R., Creemers, B. and van der Werf, G. (2014). The contribution of schooling to secondary-school students' citizenship outcomes across countries, School Effectiveness and School Improvement, 25:1, 29-63. 5. Philpott, S., Clabough, J., McConkey, L. & Turner, T. (2011). ‘Controversial issues: To teach or not to teach? That is the question’ The Georgia Social Studies Journal, 1, 32-44. 6. Meta analiza različitih istraživanja: Gordon Hodson and Michael A. Busseri , Brock University, Bright Minds and Dark Attitudes: Lower Cognitive Ability Predicts Greater Prejudice Through Right-Wing Ideology and Low Intergroup Contact (research Article), Psychological Science published online 5 January 2012 http://scottbarrykaufman.com/wp-content/uploads/2012/02/Psychological-Science-2012-Hodson-0956797611421206.pdf	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
509	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
510	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	„9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ - podstavak je potrebno obrisati jer je neprecizan i općenit te može dovesti samo do nepotrebnih rasprava. Pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja da odlučuje koje teme želi da njihovo dijete uči u školi. Zbog toga predlažem da se briše. Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Pravobraniteljica za djecu i GONG su detaljno razradili argumente.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
511	Marina Bujas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2., podstavak 9. treba izbrisati iz razloga što ako se omogući SVIM roditeljima pravo na samostalno odlučivanje o odgoju djece u školi omogućava se intervencija u sve nastavne sadržaje. Odgovorno tvrdim da škola kroz nastavne sadržaje ne promiče ni jednu odgojnu vrijednost koja je štetna za cjelokupni razvoj osobnosti djeteta, baš naprotiv. Međutim, u praksi se često susrećem sa štetnim odgojnim djelovanjem roditelja na djetetov razvoj (od podržavanja nasilnog ponašanja među vršnjacima do vrijeđanja ili nasilja prema učenicima pripadnicima nacionalne manjine (npr. Roma ili Srba), socijalno isključenima ili "drukčijima" po nekoj drugoj osnovi. Također, gotovo ne postoji učenik 8. razreda koji nije probao alkohol ili ga konzumirao u većim količinama, a prvo "alkoholno" iskustvo je stekao u obitelji. U socijalno depriviranim sredinama školski odgoj u skladu s društvenim vrijednostima je slamka spasa učenicima koji žive u socijalno ugroženim obiteljima u kojima je često prisutna nezaposlenost, zanemarivanje djece (uši, nepohađanje nastave, nenabavka udžbenika, neprikladna i nedostatna odjeća i obuća, razne ovisnosti (pušenje, alkohol, kockanje...), a nerijetko i obiteljsko nasilje (nad ženama i djecom). Postavlja se pitanje treba li i takvim roditeljima dopustiti da samostalno odlučuju o odgoju djece? Ako podstavak 9. ostane na snazi, treba uzeti u obzir da se SVIM (pa i onim nekompetentim) roditeljima daje pravo da "samostalno odlučuju o odgoju djece".	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
512	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Ovaj cijeli članak je potrebno izbrisati i ne treba biti dijelom promjene zakona. Naime, vezano uz stavak 2. predložene dopune: Odredba Ustava RH čl. 66/2 glasi: "obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom". Prijedlogom ove izmjene, odredba ZOOOSŠ bi glasila: "Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje je obvezno za sve učenike u RH" pa je jasno nesuglasje s ustavnom normom. Nadalje, vezano uz st. 1. i st. 3. predloženih izmjena i prijedlog da ih se izostavi, nekoliko citata iz odluke Ustavnog suda iz 2013. oko zdravstvenog odgoja : "Pravo roditelja je ograničeno pravom samog djeteta na potpun, skladan i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Također, roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija i sadržaja vezan uz potpun i skladan razvoj njihove osobnosti. Omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja je ustavna obveza države proceduralne naravi." Također, u potpunosti podržavam argumentaciju Pravobraniteljice za djecu i GONG-a pa nemam potrebu iznositi dodatnu argumentaciju za brisanje ovoga članka iz predloženih izmjena i dopuna zakona.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
513	Teodora Beletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Komentar na stavak 9. ovoga članka Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
514	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	„9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ - podstavak je potrebno obrisati jer je neprecizan i općenit te može dovesti samo do nepotrebnih rasprava. Pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja da odlučuje koje teme želi da njihovo dijete uči u školi. Zbog toga predlažem da se briše. Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Sustav javnog obrazovanja gubi smisao.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
515	Gong	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece što i čine kroz svakodnevni odgoj u obitelji. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.). No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013): “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Iz prava djeteta proizlazi i obveza “države za ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti što je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda. Iz prava djeteta proizlazi i obveza “države za ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti što je sadržano i u odluci Ustavnog suda. Dodatno, u presudi Ustavnog suda obrazloženo je da država svoju ustavnu obvezu može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema ESLJP-u, ta je dužnost široka jer se odnosi ne samo na sadržaj i provedbu školskih kurikuluma, nego i na izvršavanje svih funkcija koje država preuzima. Ona uključuje organizaciju i financiranje javnog školstva, određivanje i planiranje kurikuluma, prenošenje informacija ili znanja sadržanog u kurikulumu na objektivan, kritički i pluralistički način (čime bi se državi zabranilo ostvarivanje cilja indoktrinacije za koju se može smatrati da ne poštuje vjerska i filozofska uvjerenja roditelja), kao i uređenje školskog okruženja, uključujući prisutnost križeva u Potrebno je provesti procjenu učinka propisa, a ne pred javnost donijeti nedorađeno rješenje koje je upitne provedivosti i krši dječja prava. Posebno je zabrinjavajuće što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave pa se otvara pitanje hoće li roditelji moći povlačiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju čime će izravno kršiti dječje pravo na obrazovanje te brojne nacionalne i međunarodne propise. Europski sud za ljudska prava je u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. U presudi je obrazloženo kako u javnom obrazovnom sustav ima sadržaja koji su suprotni vjerskim i filozofskim uvjerenjima roditelja, ali ako se ti sadržaji podučavaju na precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstveni način, ako se njima ostvaruje određeni javni interes i ako se s tim sadržajima želi postići legitiman cilj onda oni nisu indoktrinacija, već ostvarenje prava djeteta na obrazovanje. Izlaganje učenika drugačijim i suprotnim razmišljanjima nikako ne krši pravo roditelja na odgoj djece koji se može odvijati prije i poslije škole, te vikendima kao što je navedeno u presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Konrad i drugi protiv Njemačke, a takvi sadržaji vezani uz upoznavanje i uvažavanje različitosti u školama bitno doprinose smanjivanju radikalizacije i nasilja u društvu što je veliki izazov današnje Europe koji ugrožava demokraciju i ljudska prava. U predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011) Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja niti povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece niti povredu prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti, a ovim sadržajima ostvaruje se pravo djece na obrazovanje. Stoga predlažemo brisanje predloženog podstavka 9. koji zanemaruje pravo djeteta.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
516	Sandra Markov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pohvaljujem odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Također podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je "promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava. Nama, kao roditeljima je od iznimne važnosti biti uključen u odgoj naše djece.Vjerujem da kod roditelja kojima to nije bitno, prepustit će taj posao drugim institucijama. Oduzeti pravo roditelju da odgaja svoje dijete po svom svjetonazoru nije demokratski. Svi smo različiti i to pravo treba poštivati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
517	Kulturno umjetničko društvo Viničica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pohvaljujemo odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Podržavamo novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
518	Vatroslav Popović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlažem brisanje podstavka 9: "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece", budući da je jedina njegova svrha omogućavanje roditeljima da se u slučaju neslaganja s pojedinim sadržajima djetetu uskrate informacije o njima, čak i kada su ti sadržaji utemeljeni na znanstvenim činjenicama, a uskraćivanje znanja na štetu djeteta i njegovih prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta i Ustavom RH.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
519	Darko Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pohvaljujem podstavak 9. Smatram izuzetno važnim pravo roditelja da odlučuje samostalno o odgoju svoje djece.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
520	Boris Pein	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak bi mogao uvesti veliki nered u sustav zbog svoje neodređenosti, uz manipulacije od strane konzervativnih udruga (vezano za zdravstveni i građanski odgoj). Dijete ima pravo na dobivanje provjerenih i znanstveno utemeljenih informacija u školi.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
521	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Svakako podržavam dodavanje podstavka 9.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
522	GRAD RIJEKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlaže se brisanje podstavka 9. koji glasi: „ Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ Naime, određena pravila i društvene norme u svojstvu standarda reguliraju naše ponašanje i definiraju ono prihvatljivo od onog neprihvatljivog. Gdje je tu granica u odgojnim vrijednostima koje se uče i podučavaju u školama koje su ujedno javne ustanove u kojima se obavlja djelatnost obrazovanja, ali i odgoja. U suvremenom društvu 21. stoljeću treba postojati određeni standard koji se definira na nacionalnoj razini. Struka mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
523	Irena Smojver Koprivnikar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Primjedbe i prijedlozi na podstavak 9.: Predlažem izostavljanje načela: "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" kako bi se osiguralo poštivanje prava i najboljeg interesa djece. - Uvođenje ovakvog načela omogućilo bi roditeljima da se u različitim situacijama neslaganja s pojedinim sadržajima koji se u školi poučavaju, pa i onima koji su dio obveznih nastavnih predmeta, pozivaju na ovo načelo tražeći da se bezuvjetno poštuju i provode njihove „odgojne vrijednosti i vrednote“, čak i onda kad su one na štetu djeteta i njegovih prava zagarantiranih Konvencijom o pravima djeteta i Ustavom RH. To bi u praksi značilo da roditelji od škole mogu tražiti bezuvjetno provođenje njihovih stavova i uvjerenja koji, ovisno o roditelju, mogu biti posve različiti, a ponekad ozbiljno ugrožavati ostvarivanje temeljnih prava i najboljeg interesa djeteta. Također mogu biti štetni za odgojno-obrazovni proces u cjelini. U svezi s prijedlogom da se svakako izostavi načelo iz podstavka 9. podsjećam na stajalište Ustavnog suda u Odluci od 22. svibnja 2013. (Narodne novine, broj 63/2013): ...„To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti.“	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
524	Josip Markić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Podržavam i novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
525	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	A) Primjedbe i prijedlozi na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona Ad. 1. Izostavljanje načela: promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, radi ostvarivanja prava i najboljeg interesa djece Člankom 2. Nacrta prijedloga Zakona dodaje se, u članku 4. stavku 2. ZOOSŠ-a novi podstavak 9. kojim se kao jedno od načela odgoja i obrazovanja na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini, propisuje: promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Uvođenjem ovakvog načela izravno se omogućava roditeljima da se u različitim situacijama neslaganja s pojedinim sadržajima koji se u školi poučavaju, pa i onima koji su dio obveznih nastavnih predmeta, pozivaju na ovo načelo tražeći da se bezuvjetno poštuju i provode njihove „odgojne vrijednosti i vrednote“, čak i onda kad su one na štetu djeteta i njegovih prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta (u daljnjem tekstu: Konvencija). To konkretno znači da se izravno uvodi pravo roditelja da od škole traže bezuvjetno provođenje roditeljskih stavova i uvjerenja koji, od roditelja do roditelja, mogu biti posve različiti, a ponekad i štetni za ostvarenje prava i najboljeg interesa djeteta i za odgojno-obrazovni proces u cjelini. Otvara se put mogućim manipulacijama roditelja, primjerice zagovaranju poučavanja djece o štetnosti zdravstvenog odgoja ili pojedinih njegovih sadržaja, cijepljenja, zdrave i uravnotežene prehrane, prevenciju ovisnosti ili pojedinih sadržaja građanskog odgoja, primjerice onih usmjerenih učenju djece toleranciji ili poštovanju različitosti. Smatramo da se time zanemaruje pravo djeteta na potpun i skladan razvoj osobnosti iz članka 64. stavka 2. Ustava, položaj djeteta kao subjekta-nositelja prava iz Konvencije, ciljevi i položaj djeteta kao središta odgojno-obrazovnog procesa iz članka 29. Konvencije, pravo djeteta na informaciju iz članka 17. Konvencije i pravo djeteta na slobodu izražavanja iz članka 13. Konvencije, vezano uz pravo djeteta na sudjelovanje i izražavanje mišljenja o pitanjima koja ga se tiču iz članka 12. Konvencije te se ujedno ugrožava ostvarivanje načela najboljeg interesa djeteta iz članka 3. stavka 1. Konvencije. Uvođenjem ovakvog načela u ZOOSŠ djeca se dovode u položaj u kojima se ugrožava ostvarivanje i prava na obrazovanje iz članka 28. Konvencije i prava na zdravlje iz članka 24. o kojem detaljniji osvrt dajemo u sljedećoj točki ovog mišljenja. Ustavom RH, člankom 64. stavkom 2., propisuje se odgovornost roditelja da osiguraju pravo djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Dovodeći u vezu ovaj ustavni zahtjev upućen roditeljima s pravom djeteta na informaciju iz članka 17. Konvencije, smatramo potrebnim naglasiti da je za rast i razvoj djece koji cilja potpunom i skladnom razvoju osobnosti od velikog značaja mogućnost pristupa informacijama. Upravo kroz informacije djeca istražuju svoj vlastiti identitet i odnose, sudjeluju u društvenome životu i uče kako se zauzeti za svoja prava i prava drugih. U prilog tome ukazuje i stajalište iskazano u dokumentu Opće skupštine UN-a „Promicanje i zaštita prava na slobodu mišljenja i izražavanja“ (Promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression) u kojem se, između ostalog, navodi: „Traženje i pristup informacijama je suštinsko za dječji razvoj i predstavlja osnovni preduvjet za sudjelovanje u društvenom životu. Zbog toga je Odbor za prava djeteta UN-a ustanovio ovo pravo kao uvođenje pozitivne obveze država da osiguraju pristup informacijama od strane javnih vlasti.“ O značaju informacija koje su važne za potpun i skladan razvoj osobnosti djeteta svoje stajalište iznio je i Ustavni sud u Odluci br: U-II-1118/2013 i dr. od 22. svibnja 2013. (Narodne novine, broj 63/2013): „To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti.“ Također, Ustavni sud u toj Odluci iznosi stajalište da „roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti. U tom je smislu zadaća javnog školskog sustava da bude neutralan i da u uravnoteženom nastavnom programu, u suradnji s roditeljima, omogući djeci temeljne informacije koje moraju biti prenesene na objektivan, kritički i pluralistički način.“ Propisivanjem ovakvog načela dijete se ne uvažava kao subjekt i nositelj prava kao što to zahtijeva Konvencija, niti kao središte procesa odgoja i obrazovanja, već mu se dodjeljuje pasivan položaj. O odgoju i obrazovanju u čijem središtu mora biti dijete, svoje stajalište dao je, tumačeći članak 29. stavak 1. Konvencije, Odbor za prava djeteta UN-a u Općem komentaru br. 1 (2001): Ciljevi obrazovanja (General Comment No. 1 (2001): Aims of education): „Članak 29. stavak 1. ne samo da pravu na obrazovanje predviđenom u članu 28. dodaje kvalitativnu dimenziju koja odražava prava i urođeno dostojanstvo djeteta, nego također inzistira na potrebi da obrazovanje bude usmjereno na dijete, prilagođeno djetetu i da omogućava njegovo ili njeno osnaživanje, te naglašava potrebu da se obrazovni procesi zasnivaju na samim principima koji su ovim člankom proglašeni.“ Osim toga, Odbor za prava djeteta naglašava i da „dio važnosti ove odredbe leži upravo u njenom prepoznavanju potrebe za uravnoteženim pristupom obrazovanju koji uspješno pomiruje različite vrijednosti kroz dijalog i poštovanje različitosti.“ Uvođenjem načela promicanja odgojnih vrijednosti i vrednota utemeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, ugrožava se ostvarivanje prava djeteta na informaciju (potpunu i znanstveno utemeljenu) iz članka 17. Konvencije i prava djeteta na slobodu izražavanja iz članka 13. Konvencije, koji su ključni preduvjeti za djelotvorno provođenje prava djeteta na participaciju (sudjelovanje i izražavanje mišljenja o svima pitanjima koja ga se tiču) iz članka 12. Konvencije. Odbor za prava djeteta UN-a, tumačeći članak 12. Konvencije, u svojem Općem komentaru br. 12 (2009): Pravo djeteta da ga se sasluša (General Comment No. 12 (2009): The right of the child to be heard) utvrđuje da je „ispunjavanje prava djeteta na informaciju, u skladu s člankom 17., u velikoj mjeri neophodno za djelotvorno ostvarenje prava na izražavanje mišljenja. Djeci je potreban pristup podacima u oblicima odgovarajućim njihovom uzrastu i sposobnostima, o svim pitanjima koja se tiču djece...U skladu s člancima 17. i 42. države ugovornice trebaju prava djeteta obuhvatiti školskim programima.“ Poštivanje prava djeteta na informaciju vezano uz pravo djeteta na sudjelovanje i izražavanje mišljenja o svim pitanjima koja ga se tiču, utemeljeno je na načelu najboljeg interesa djeteta iz članka 3. stavka 1. Konvencije koje zahtijeva da u svim aktivnostima koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost pred drugim interesima. Odbor za prava djeteta UN-a, tumačeći članak 3. stavak 1. Konvencije, u svojem Općem komentaru br. 14 (2013) o pravu djeteta da njegovi ili njeni interesi budu od primarnog značaja (General Comment No. 14 (2013) on the right of the child to have his or her best interests taken as a primary consideration), naglašava: „Usvajanje bilo kojeg zakona ili propisa ili kolektivnih sporazuma...treba provoditi imajući u vidu najbolje interese djeteta.“ I dalje: „Izraz 'od primarnog značaja' ukazuje da najbolji interesi djeteta moraju imati prednost pred drugim faktorima.“ Da bi osigurale poštovanje odredbi o najboljem interesu djeteta, države ugovornice moraju poduzeti mjere koje uključuju: „provjeru i kad je potrebno, usvajanje izmjena u okviru nacionalnog zakonodavstva i drugih izvora prava s ciljem primjene načela iz članka 3. stavka 1....“. Za slučaj sukoba najboljeg interesa djeteta s drugim interesima (druge djece, javnosti, roditelja i dr.) Odbor za prava djeteta UN-a navodi: „Ako je usuglašavanje neizvedivo, vlasti i donositelji odluka moraju analizirati i razmotriti prava svih zainteresiranih strana, imajući u vidu da pravo djeteta da se uzmu u obzir njegovi/njeni najbolji interesi kao faktor od primarnog značaja, ukazuje da su interesi djeteta prioritet, a ne samo jedan od faktora. Sukladno tome, potrebno je davati veći značaj onome što je najbolje za dijete.“ Konačno, uvođenjem takvog načela u ZOOSŠ može biti ugroženo ostvarenje djetetova prava na obrazovanje iz članka 28. Konvencije i ciljeva obrazovanja kako ih navodi Konvencija u članku 29. Podsjećamo da je člankom 28. Konvencije svakom djetetu država obvezna osigurati pravo na obrazovanje koje se mora provoditi u skladu s ciljevima postavljenim člankom 29. stavkom 1. Konvencije: razvojem djetetove osobnosti, nadarenosti, mentalnih i psihičkih sposobnosti do najvišeg potencijala, razvojem poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda i načela iz Povelje UN-a, pripremom djeteta za odgovoran život u društvu, u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, ravnopravnosti spolova i prijateljstva među narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim skupinama i osobama starosjedilačkog podrijetla. Naše mišljenje o uvođenju ovog načela u ZOOSŠ povezano je s izmjenama koje se predlažu člancima 11. i 42. Nacrta prijedloga Zakona, a odnose se na uvođenje prava roditelja da uskrate suglasnost na pojedine sadržaje koji nisu u skladu s njihovim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, odnosno izuzmu dijete od pohađanja pojedinih sadržaja i da odberu onaj alternativni sadržaj koji je u skladu s njihovim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koji se može odrediti kao alternativni. Kako su sva prava iz Konvencije međusobno povezana i ovisna, nemogućnost ostvarivanja prava na obrazovanje i oživotvorenje ciljeva obrazovanja postavljenih Konvencijom izravno je povezano s ostvarivanjem djetetova prava na zdravlje, o čemu više navodimo u nastavku. Zbog svega navedenog, predlažemo izostaviti spomenuto načelo iz Nacrta prijedloga Zakona.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
526	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	„9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ - Ovaj podstavak je potrebno obrisati jer je neprecizan i općenit te može dovesti samo do nepotrebnih rasprava. Također, pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja da odlučuje koje teme želi da njihovo dijete uči u školi.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
527	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2. Pohvaljujem odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
528	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2. Zahvaljujem i podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Zahvaljujem i podržavami novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece“ što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
529	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Škola je odgojno-obrazovna ustanova i kao takva treba biti na pomoć roditeljima u odgoju djece. U današnje tehnocentričko vrijeme odgojna je komponenta prilično "na udaru" i stoga je ovo eksplicitno uključivanje pojma odgoja više nego dobrodošlo kako bi se što jasnije ukazalo na važnost odgojne dimenzije škole. Kao što sam u prvoj rečenici napisao, škola treba biti na pomoć roditeljima. Ne kontrirati roditeljima u odgoju pa da djeca budu u svojevrsnoj šizofrenoj provaliji kad slušaju doma jedno a u školi drugo. Podstavak 9 je nužan kako bi se ta šizofrena situacija maknula a dijete imalo cjelovit i usuglašen odgoj.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
530	Lucija Vuksan Ćusa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
531	Dinko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podržavam afirmaciju odgojne komponente u školama jer je zanemarena. Odgojno djelovanje se temelji na vrijednostima/vrednotama koje roditelji, kao prvi odgojitelji, trebaju imajti mogućnost odabrati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
532	Jasmina Jašarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak 9. vrlo je općenit i manipulativan.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
533	Darka Sudarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Predlažem brisanje predloženog podstavka 9. članka 2., a odnosi se na članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju Smatram da pravo roditelja na samostalno odlučivanje o odgoju djeteta ne znači da roditelj ima pravo odlučivati o sadržaju kurikuluma bilo kojeg predmeta ili međupredmetne teme (modula) koji je odobren od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Podnesak 9. vrlo je općenit te se može široko tumačiti pa i na način da bi u svakom predmetu moglo biti sadržaja koji se tiču odgoja, a na koji bi roditelji imali pravo utjecati. Tko će u pojedinom konkretnom slučaju odrediti radi li se o odgojnom ili svjetonazorskom sadržaju? Smatram da ovako napisan podnesak urušava autoritet Ministarstva znanosti i obrazovanja kao krovne institucije koja brine o odgoju i obrazovanju te sugerira da se u školama radi neprofesionalno jer zašto bi inače bilo potrebno naglašavati pravo roditelja u kontekstu odgoja koji se provodi u školi.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
534	Daniel Bogešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
535	Josip Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Smatram da je odgoj zanemaren i treba mu posvetiti dodatnu pažnju. Dojam je da se danas jedino u školi i promiču odgojne vrijednosti. Pravo roditelja je i ovdje prenaglašeno, a obveze zanemarene. Prijedlog je da se promicanje odgojnih vrijednosti i prava roditelja definiraju isključivo i precizno za izbornu nastavu i za izborne sadržaje u školi.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
536	Marko Jerčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pohvaljujem i podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Pohvaljujem i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
537	Igor Juha	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pohvaljujem i podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Pohvaljujem i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
538	Matea Somek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pohvaljujem i podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Pohvaljujem i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
539	Josip Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Koji je cilj članka 2 podstavka 9? Ako je cilj osnažiti pravo roditelja da bira izborne predmete za svoje dijete podržavam ga. Ali ako je cilj i svrha članka dati pravo roditelju da se miješa u obvezne predmete (primjerice roditelj ne želi da mu dijete uči o evoluciji na satu Biologije) snažno sam protiv ovog podstavka jer to bi značilo izravno miješanje u rad učitelja i nastavnika. Podstavak 9 trebalo bi precizirati tako što bi se na kraju dodalo "birajući izborne predmete i međupredmetne sadržaje u školskom programu" (navodim otprilike, pravno to treba točno formulirati). Dakle, "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece iz čega proizlazi pravo roditelja da za svoje dijete bira izborne predmete i međupredmetne sadržaje u nastavnom planu i programu."	Primljeno na znanje	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
540	Darko Radmanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pohvaljujem to što će roditelji moći odlučivati o odgoju svoga djeteta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
541	Katarina Škot	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Brisati podstavak 9 .,to je već ionako riješeno Ustavom,a roditelji bi mogli malo preslobodno tumačiti taj stavak.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
542	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2, podstavak 9 "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece." je potrebno ukloniti zato što bi se time omogućilo roditeljima zadiranje u apsolutno sve nastavne sadržaje.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
543	Katica Sunarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Brisati podstavak 9.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
544	Marko Šolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak 9, kako je očito i iz komentara prethodnih ovom, implicira mnogo više i šire nego precizno navodi. Radi se o standardnoj dnevnopolitičkoj temi oko koje će se voditi rasprave bazirane na svjetonazoru pojedinaca. Smatram da u zakonu nema mjesta bilo kakvom članku ili stavku koji nije vrlo precizan, jasan, i nedvosmislen. Podstavak 9 ne zadovoljava navedene kriterije.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
545	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2 podstavak 9. Takva rečenica (Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece) je dosta nejasna i može se svakako tumačiti. Zbog toga predlažem da se briše.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
546	Sindikat prometnika vlakova Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	a. Pohvalio bih i podržao odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
547	Dalibor Cvitković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2. a. Pohvaljujem odnosno podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Također,pohvaljujem odnosno podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
548	Anita Korenika	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi - PODRŽAVAM. Novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." - APSOLUTNO PODRŽAVAM!!!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
549	Adrijan Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
550	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Radi izbjegavanja nepotrebnih krivih konotacija na podstavak 9. predlažem da se on izmjeni i glasi: "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji se i na pravima roditelja koja proizlaze iz članka 64. Ustava Republike Hrvatske." S obzirom da je Ustavni sud dao šire tumačenje ove odredbe Ustava time se izbjegava tumačenje Zakona na način da je pravo roditelja iznad prava djeteta na slobodan pristup informacijama. Stavljanjem naglaska na Ustav Republike Hrvatske jasno se daje do znanja da se u ovom slučaju u obzir uzimaju i sva tumačenja Ustavnog suda na navedeno pravo iz kojeg proizlazi ovo načelo.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
551	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak 9. potrebno je ukloniti. Škola je ODGOJNO-obrazovna institucija. Uostalom, i ovaj Zakon je naziva Zakon o ODGOJU i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Dakle, u školama, htjeli to neki ili ne, mi i odgajamo, uz to što i obrazujemo. Ukoliko ovaj podstavak ostane, to znači da predlagač ovog podstavka uklanja odgojnu dimenziju škole, pa je stoga potrebno mijenjati i naziv Zakona. Nitko ne brani roditelju da kod kuće odgaja djecu kako želi. Stoga to pravo roditeljima nije oduzeto! Ali je veće pravo djeteta na informaciju (što su potvrdile sve relevantne institucije!), od roditeljskog prava. Hoće li nam roditelji zabraniti da podučavamo o evoluciji jer su oni različitog svjetonazora? Upravo će na takve situacije voditi ovaj podstavak, što je izrazito opasno i štetno! Žalosno je i sramotno što se ovaj podstavak unio kao podilaženje marginalnim konzervativnim skupinama kojima smeta što se u školama uči da su drugačiji ljudi - normalni ljudi! Posve se ignorira činjenica da je Ustavni sud Republike Hrvatske po jednoj drugoj stvari u obrazloženju presude argumentirao: "Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti" Dakle, pravo djeteta na potpunu informaciju je IZNAD prava roditelja. Inzistiranjem na ovoj izmjeni predlagač riskira Ustavnu tužbu, i u konačnici pad cijelog zakona. Obzirom da je slična presuda i prije donesena, sasvim je izgledno da bi i ovaj stavak "pao" na Ustavnom sudu.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
552	Ana Dundović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete, niti znanstveno utemeljeno. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Čemu onda sustav javnog obrazovanja?	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
553	Jelena Ivanišević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2. , podstavak 9. : Istina je da prema Ustavu RH i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece. Međutim, istovremeno pravo roditelja ne smije ugrožavati pravo svakog djeteta na neometan i potpun osobni razvoj, a što uključuje pravo na pristup cjelovitim informacijama, pravo na znanje. To znači da roditelji i država putem javnih škola moraju djeci omogućiti obrazovanje temeljeno na svjetonazorskoj neutralnosti te znanstvenim činjenicama i konsenzusima. U javnim školama ne smije biti svjetonazorskih predmeta, što ne znači da se o različitim svjetonazorima ne smije podučavati djecu, baš kao što ih se podučava različitim filozofskim strujama i mislima, ali na objektivan i nepristran način. U suprotnome riskiramo opasnost od interveniranja roditelja u školske predmete ili dijelove školskih lekcija koji se protive roditeljskim uvjerenjima. Bez obzira radi li se o obveznim ili izbornim predmetima, ili pak međupredmetnim modulima, sustav obrazovanja mora biti koncipiran tako da odražava znanstveno i kritičko razmišljanje, te problematsko istraživanje. Jedini svjetonazorski predmet u hrvatskim školama jest konfesionalni vjeronauk. Međutim, ovim izmjenama i dopunama otvara se mogućnost procjene građanskog i zdravstvenog odgoja kao svjetonazorskih predmeta, a što oni nikako nisu (to potvrđuje i Europski sud). Ne smije se dopustiti da neka djeca uče o zdravlju svoga tijela, o spolnosti i zaštiti (što je znanstveno utemeljeno), a da neka uče prema alternativnim programima o kontracepciji kao grijehu (što je utemeljeno na kršćanskom/katoličkom svjetonazoru). Ne moramo slijediti primjer Slovenije koja je apsolutno odvojila religiju od države te izbacila vjeronauk iz škola. Međutim, postoje drugi primjeri europskih zemalja čije bi modele mogli preuzeti, a da nikoga ne zakidamo. Ponegdje postoje predmeti koji objektivno podučavaju o religijama, svim religijama (dakle, ne religijsko podučavanje već podučavanje o religijama). Ponegdje, kada se radi o konfesionalnom vjeronauku, daje se izbor ovisno o vjeroispovijesti (protestanti, katolici, muslimani, pravoslavci, baptisti etc.), a istovremeno postoji i alternativni program za nereligiozne pojedince. To u Hrvatskoj još ne postoji - djeca koja nisu religiozna za vrijeme vjeronauka šetaju hodnicima, ili pak upisuju vjeronauk pod društvenim pritiskom i kako ne bi bila izolirana. Stoga u ovom smislu pozdravljam ''samostalno odlučivanje o odgoju djece'' te inicijativu alternativnih programa. Ali, samo u slučaju vjeronauka jer je on jedini predmet koji spada u svjetonazorsko područje. Nigdje u Europi i europskim zemljama koje imaju vjeronauk (različitih modela) ugrađen u nacionalni kurikul nije doveden u pitanje status zdravstvenog i građanskog odgoja. Nigdje u Europi nije dovedeno u pitanje kako javno školstvo ima biti utemeljeno na znanosti, a ne na svjetonazoru. Vjeronauk je svugdje iznimka od pravila.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
554	Oto Kolaček	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Radi ugradnje podstavka 9, ovaj zakon neće proći na Ustavnom sudu, a evo i zašto: Resorna ministrica poziva se na odluku Ustavnog suda iz 2013. godine, kojom je uvođenje zdravstvenog odgoja u škole privremeno suspendirano jer se ministarstvo kojim je tada upravljao Željko Jovanović nije pridržavalo propisane procedure donošenja javnih politika. “Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti”, stajalo je u predmetnoj odluci Ustavnog suda, uz obrazloženje da država svoju ustavnu obvezu “može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje”. No, Ustavni sud je također vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, prvenstveno na predmetu Folgerø i drugi protiv Norveške u kojem je presuda donesena 2007. godine. A radi se o vrlo zanimljivom slučaju, pokrenutom zbog namjere norveških vlasti da u školski kurikulum uvedu predmet u sklopu kojeg bi se djecu podučavalo kršćanskim vrijednostima. Takvu odluku donijeli su temeljem činjenice da gotovo 85 posto Norvežana pripada nekoj od kršćanskih vjeroispovijesti, dok je za ostale predviđena mogućnost izuzimanja učenika od nastave pojedinih sadržaja. Europski sud za ljudska prava je ustanovio da se radi o pokušaju indoktrinacije, odnosno da predmet koji su pokušali ugurati u škole nije mogao osigurati “objektivnost, kritičnost i pluralizam u prenošenju znanja i informacija učenicima”. Nadalje, istom je odlukom, a što citira i Ustavni sud RH, Europski sud za ljudska prava odlučio i da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Konkretno, presudom u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske odlučeno je da obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Sud je odlučio da kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Sud je također zaključio da obvezna nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Što također znači da inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
555	Srećko Sviben	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Je li moguće zamisliti situaciju u kojoj stranka na (obiteljskom) sudu docira sucu ili zaposlenicima u Centru za socijalnu skrb o pravnim pitanjima. Zašto se u pravu zna tko je osposobljen donositi odluke, a u obrazovanju se pokušava ta granica pomaknuti na način da nastavnici koje se 5 godina obrazuju da budu nastavnici, da barataju činjenicama, da te činjenice znaju potkrijepiti argumentima, nakon toga se godinama usavršavaju u temama koja im nisu primarna struka budu u podređenom položaju pred osobama kojima je jedina kvalifikacija da su roditelji. Roditelji mogu odlučivati hoće li dijete pohađati trubu ili bubanj ako imaju talenta za oboje, engleski ili njemački, nogomet ili rukomet, ide li u školi biciklom ili autobusom, ali o činjenicama koje se podučavaju u državnim školama nema svjetonazorskih pitanja nego samo znanost i stručnost.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
556	Ante Buterin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak 9 nužan je i dio je temeljnog ljudskog prava da roditelji svoju djecu mogu odgajati u skladu sa svojim uvjerenjima i vrijednosim sustavom. Što se tiče svjetonazorskih pitanja, nitko treći (pa ni škola) nema se pravo nametati u odgoj roditelja, nego se u tim pitanjima treba ostaviti mogućnost da učenik zajedno sa svojim roditeljima izabere ono što je bliže njegovim uvjerenjima i sustavu vrijednosti. Svatko vjeruje da je upravo njegov svjetonazor ispravan, ali nitko nema pravo nametati svoj svjetonazor drugome. Suprotno bi značilo nametanje onih ideja i stavova koji su tom učeniku/njegovim roditeljima strani, tj. indoktrinaciju od strane pojedinih ideoloških skupina.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
557	Stijepo Stjepović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak 9. je u skladu s člankom 64. Ustava prema kojem roditelji "imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
558	Jakob Patekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
559	ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Dodavanjem novog podstavka 9. u članku 4. "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" direktno se poništava podstavak 5. istog članka u kojem piše: "odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima". Bojim se da se autonomija te sloboda pedagoškog i metodičkog rada gubi ukoliko se roditelju da pravo da samostalno odlučuje i da će se ovaj članak zlouporabiti i stvoriti poveći nered u sustavu.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
560	Miroslav Vlašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	„9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ Slazem se da je roditelj onaj koji odlucuje o vrijednostima koje zeli da mu djete usvoji. Nema nikakve rijeci o diskriminaciji nikoga , vec kad bi se ne povoljne , nametnute "vrijednosti" silom ucilo djecu to bi bila diskriminacija po vise osnova nad tom djecom i njihovim roditeljima. Danas se sve vise i vise promicu vrijednosti koje su van znanstvenih , moralnih i normalnih granica i ja kao roditelj zelim pravo da zastitim svoju djecu od toga. Zahvaljujem.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
561	Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Članak 2. Predstavak 9. je u suprotnosti sa vladavinom prava. Ukoliko se roditelji samoinicijativno odrede da "samostalno odlučuju o odgoju djece" time se otvara mogućnost direktne diskriminacije svih onih koji po vrednostima i normama nisu u skladu sa njihovim svjetonazorom. Imajući to u vidu, te duboke svjetonazorske podele društva, ovaj Predstavak je nepotreban.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
562	Elda Pliško Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Podstavak 9. je užas i ne smije biti uvršten u zakon. Predlažem: "Promicanje odgojnih vrijednosti...roditelja da suodlučuju o odgoju djece."	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
563	Miodrag Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2.	Stavak 9 Koji je smisao zakonskog propisivanja obrazovnih i odgojnih ishoda ako ih roditelji - zakonske odredbe - mogu samostano dovesti u pitanje? Predlažem da se formulira to ovako: Roditelji odlučuju o izbronim i izvannastvnim oblicima odgoja i obrazovanja svoje djece samostalno - jer je to praksa i realnost.	Nije prihvaćen	Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
564	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 3.	Ovdje sam greškom stavio komentar,a nema mogućnosti brisanja. Molim admibnistratore da omogući korisnicima brisanje komentara. Hvala	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
565	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4.	Srednjoškolsko obrazovanje trebalo bi proglasiti obveznim za sve, jer pojedinci zbog neopravdanih razloga ne završavaju srednjoškolsko obrazovanje.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se osnovna škola produžila sa osam na devet godina. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja u kojem će se razmatrati i obveznost srednje škole.
566	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4.	U skladu s ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja navedenima u čl. 4. Zakona, potrebno je izvršiti izmjene sadržaja i satnice posebnih nastavnih planova i programa za učenike s teškoćama u posebnim i redovnim OŠ i SŠ svrhu osposobljavanja za život i rad u suvremenom društvu prema načelu uspješnog inkluzivnog uključivanja u zajednicu i svijet rada.	Primljeno na znanje	Navedeno će se uređivati nastavnim planovima i kurikulumima.
567	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4.	Smatram da je konačno vrijeme da se srednjoškolsko obrazovanje proglasi obveznim za sve, jer nam nema obrazovnog napretka, jer uvijek se nađu pojedinci koji zbog neopravdanih razloga ne završe srednjoškolsko obrazovanje. Smatram da se ova promjena mora hitno učiniti, da i taj mali broj koji neopravdano izbjegnu srednjoškolsko obrazovanje, da im se nametne obveza.	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se osnovna škola produžila sa osam na devet godina. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja u kojem će se razmatrati i obveznost srednje škole.
568	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4.	Predlažem da se promjeni čl. 4. st. 2. toč. 1. se iza riječi "Osnovno " dodaju riječi: "i srednjoškolsko" tako da navedena promjena izgleda ovako: "Osnovno i srednjoškolsko školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj."	Primljeno na znanje	Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se osnovna škola produžila sa osam na devet godina. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja u kojem će se razmatrati i obveznost srednje škole.
569	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5.	Vezano uz promjenu stavka 10.: nepotrebna izmjena koja može napraviti zbrku. Ako je potrebno "uvesti" novi program, radi se izmjena mreže na način predviđen za donošenje mreže. Inače, treba napustiti koncept mreže ustanova i preći na koncept mreže programa. Time bi bio riješen i dio problema koje sugerira izmjena ovog članka.	Nije prihvaćen	Model da Vlada odlučuje o ustanovama, a ministar o programima funkcionira već duže vrijeme na razini visokog obrazovanja u slučaju javnih veleučilišta i visokih škola.
570	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5.	U članku 9. stavku 2. dodaje se : f) popis centara potpore za učenike s teškoćama u razvoju sa pripadajućim stručnim timovima	Primljeno na znanje	Primljen na znanje.
571	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5.	Čl. 5 – Za DPS za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje potrebno je definirati i uključiti i materijalne, kadrovske, tehničke, informatičke i ostale uvjete za rad centra potpore i pripadajućeg stručnog tima za potrebe učenika s TuR u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
572	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5.	Ne bi li bilo dobro da se u Stavku 10. doda riječ "obveznog" pa da glasi "...djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju..."	Nije prihvaćen	Nije jasno na koje bi se programe "obvezno" odnosilo.
573	Miodrag Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5.	Ovdje je nejasno tko ima pravo prve odluke! Prethodna suglasnost znači da bi o stvarima iz djelokruga MZO odlučivao ministar financija?? Tko, dakle, ima ingerenciju?	Nije prihvaćen	Prethodna suglasnost ministra financija traži se i u drugim postupcima koji imaju financijski učinak.
574	Patricija Jakopović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 6.	Predlažam da se u članak 11. točki 3. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji govori o trajanju školovanja u srednjim školama te dijeli srednje škole na: gimnazije, strukovne škole umjetničke škole, kao još jedna kategorija podjele srednjih škola DODA "strukovne tehničke škole", ili "medicinske tehničke škole" ili "medicinske i zdravstvene tehničke škole". Objašnjenje: Postoje PREVELIKE razlike u strukovnim školama s obzirom na različitosti u njihovom trajanju (trogodišnje, četverogodišnje, petogodišnje) te obimu i složenosti opće obrazovnih i stručnih sadržaja. Sukladno tome, ne mogu sve biti stavljene u jednu veliku skupinu "strukovne škole" koja veoma ne precizno opisuje i određuje vrstu, kvantitetu i kvalitetu obrazovnih programa te aspekte rada nastavnika u strukovim školama. Direktno vezano uz to, potrebno spomenuti petogodišnji program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege s obzirom na iznimnu SPECIFIČNOST i opsežnost kurikuluma po kojem nastavnici stručnih predmeta rade i izrađuju nastavne planove i programe.	Nije prihvaćen	Trajanje strukovnoga programa definira se kurikulumskim dokumentima.
575	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 6.	Nepotrebna izmjena jer se kasnije o svemu tome govori u nekim daljnjim/drugim člancima. Inače, priča o programima postaje nepotrebna usvajanjem kurikuluma. Jedino novo u odnosu na postojeći tekst su "ostali programi" (koji bi to trebali/mogli biti?) koje donosi ministar…	Nije prihvaćen	U ovom članku riječ program ima šire znanjčenje od kurikuluma.
576	Sanja Janeš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 6.	¨Osnovna škola traje osam godina¨ znači li to da se odustaje od devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja?	Primljeno na znanje	U okviru Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije predviđen je cijeli niz mjera i aktivnosti koje se moraju ispuniti kako bi se uvela devetogodišnja osnovna škola. Stoga je nužan preduvjet za uvođenje devetogodišnje osnovne škole realizacija mjera i aktivnosti iz Strategije.
577	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 7.	čl. 12. NOVI STAVAK 2.)Učenici s višestrukim teškoćama imaju obvezu pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje do 21. god. života, To je regulirano PRIJAŠNJIM ČL. 12 Zakona i čl. 9. Pravilnika (NN 24 /2015)., Stavak 2.a) Pravo prekida školovanja učenika s višestrukim teškoćama regulira se zdravstvenom dokumentacijom o promjenama u psihofizičkom razvoju i zdravlju i/ili ostalim opravdanim razlozima koje utvrđuju nadležna povjerenstva i/ili tijela škole.	Nije prihvaćen	Na ovaj način u ravnopravan položaj se stavljaju svi učenici. Osnovno obrazovanje je obvezno za sve učenike u pravilu do petnaeste godine života. Nakon toga učenici donose odluku o nastavku školovanja.
578	Josip Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 7.	Podržavam prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja o načinu zbrinjavanja tehnoloških viškova. Zašto Ministarstvo uporno odgađa/ne želi riješiti to pitanje?	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
579	Mirela Berlančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 7.	Izražavam nezadovoljstvo zato što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107., (pitanje upućivanja i primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje. Smatram da se pitanje tehnoloških viškova treba zakonski regulirati te konačno zaustaviti anarhiju nekih ravnatelja. Ljude koji su u sustavu treba zaštititi, preraspodijeliti na nova radna mjesta, a sankcionirati one koji ne poštivaju zakone. Ovo je samo jedan od prijedloga kako bi se dobrom preraspodjelom i organizacijom posla mogao usavršiti odgojno-obrazovni sustav. Podržavam sva nastojanja Sindikata hrvatskih učitelja!	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
580	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 8 .	Zbog nemogućnosti potpunog brisanja komentara, ostavljam ovo...	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
581	Pametno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Smatramo da je originalni prijedlog primjereniji: “(4) Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
582	Anamarija Čondor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu.	Nije prihvaćen	Nazivi dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
583	Sanja Salaj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
584	Hrvatska psihološka komora	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažemo izradu zakona koji će se u potpunosti temeljiti na kurikularnom pristupu i koji će trebati zakonski regulirati odgoj i poticanje osobne odgovornosti učenika temeljem izgradnje odnosa ravnopravnog dostojanstva (umjesto pedagoškim mjerama - kaznama i nagradama), sudjelovanje učenika u donošenju odluka o stvarima koje ih se tiču, kako bi se u potpunosti ostvarila paradigma o odgoju i obrazovanju usmjerenog na učenika te poštovale odredbe Konvencije o pravima djeteta. U tom pogledu naša struka i stručna tijela rado će sudjelovati znanjima iz suvremene psihologije odgoja i obrazovanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
585	Antun Budimir	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Članak 26. mijenja se i glasi: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju Hrvatskoga nacionalnog kurikula, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Obrazloženje: Iz nepreglednoga i nesuvisloga konglomerata 52 kurikulna dokumenta kreirati jasan i smislen Hrvatski nacionalni kurikul kao višegodišnji dokument. Drugi i Treći stavak brisati, jer su suvišni u prepisivanju definicija iz dokumenata koji se predlažu biti temeljem odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Novi stavak 2. može glasiti: 2) Hrvatski nacionalni kurikul donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.	Djelomično prihvaćen	1.) Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. 2.) Prihvaćen prijedlog
586	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Članak 10. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA Nacionalni kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 26. "(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma." Ni ove izmjene ne rješavaju niti, u uvjetima u kojima nemamo nacionalne kurikulume, mogu riješiti dvostruki načelni pristup odgoju i obrazovanju: jedan koji pretpostavlja nastavni plan i program koji je precizno definiran u sadržajima i u ishodima raspoređenima po razredima i koji donosi Ministarstvo s jedne strane i drugi, kurikularni, koji daje okosnicu i ostavlja lokalnim sredinama, školama, učiteljima, učenicima i roditeljima da ga sadržajno dorade i usklade s potrebama i mogućnostima svih dionika. Bilo bi korisno već sada početi se pripremati za izradu zakona koji će se u potpunosti temeljiti na kurikularnom pristupu i koji će trebati zakonski regulirati odgoj i poticanje osobne odgovornosti učenika temeljem izgradnje odnosa ravnopravnog dostojanstva (umjesto pedagoškim mjerama - kaznama i nagradama), sudjelovanje učenika u donošenju odluka o stvarima koje ih se tiču, kako bi se u potpunosti ostvarila paradigma o odgoju i obrazovanju usmjerenog na učenika te poštovale odredbe Konvencije o pravima djeteta. U tom pogledu naša struka i stručna tijela rado će sudjelovati uz primjenu znanja iz suvremene psihologije odgoja i obrazovanja. "(4). Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“ ALTERNATIVNO: (4) Dokumente iz stavka 1. ovoga članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar." S obzirom na izuzetnu složenost sadržaja koji Okvir nacionalnog kurikuluma, kao i nacionalni kurikulumi imaju, smatramo da je nužno da se predvidi i u ovoj alinei navede način na koji će se oni oblikovati, kao i procedura usvajanja konačnih dokumenata (uključujući i javnu raspravu), a ne samo odredi tko ih u formalnom smislu donosi, odnosno proglašava. Ukoliko je procedura po kojoj se izrađuje Okvirni nacionalni kurikulum i ostali nacionalni kurikulumi opisana i ukoliko predviđa uključivanje stručnjaka koji se neposredno bave odgojem i obrazovanjem, te javnu raspravu, smatramo da je alternativno predloženo rješenje dostatno.	Primljeno na znanje	Prvi komentar je primljen na znanje. Vezano uz drugi komentar, a slijedom komentara iz javne rasprave u konačnom tekstu predloženo je da Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada RH na prijedlog ministra.
587	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Kao učitelj razredne nastave nemam problema s iščitavanjem 23 različita dokumenta jer su oni zapravo vrlo slični. Široki raspon dokumenta omogućuje da nema nepotrebne generalizacije i da se postigne veća točnost i jasnoća na nacionalnoj razini.	Nije prihvaćen	Struktura dokumenata usklađena je sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
588	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Bolji je originalni prijedlog tj. da okvir Nacionalnog kurikuluma donosi Vlada, a ostalo ministar od alternativnog prijedloga.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
589	Kulturno umjetničko društvo Viničica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predložemo napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Za dodatno obrazloženje prijedloga navodimo neke od argumenata: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom.	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
590	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Potrebne su izmjene i dopune okvira nacionalnog kurikuluma za potrebe osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja za učenike s TuR za sve predviđene razine i vrste odgoja i obrazovanja – također je regulirano Pravilnikom NN 24/2015. (članci programske potpore, rehabilitacijski programi).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
591	Darko Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Bilo bi dobro kada bi se svi dokumenti objedinili u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Vrlo je važno da Vlada Republike Hrvatske donosi Okvir nacionalnog kurikula.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
592	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu.	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
593	GRAD RIJEKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Smatramo da Okvir nacionalnog kurikuluma treba donijeti Vlada Republike Hrvatske, te ne podržavamo alternativno rješenje. Definiran je kao temeljni krovni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja Izrada takvog dokumenta rezultat je niza aktivnosti i predstavlja složen i dugotrajan proces te predstavlja povezanost obrazovne politike sa znanošću i odgojno-obrazovnom praksom. Obzirom na njegovu važnost smatramo da ga treba donijeti Vlada Republike Hrvatske.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
594	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Razlozi: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
595	Goran Šestak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Članak 10. a. Predložiti napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu se navesti neki od argumenata: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
596	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Članak 10. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Objedinjavanjem dokumenata ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Osigurala bi se „cjelovitost“ predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
597	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Kao što su neki komentari već napisani, ta situacija sa mnoštvom dokumentata je apsolutno besmislena. Kao da u svim granama nije prisutna hiperadministracija pa si i mi u školstvu iz godine u godinu samo tovarimo nove papire. Neće nam sva masa papira i dokumenata i administrativnih normi i kriterija utjecati na poboljšanje obrazovanja naše djece. Upravo suprotno. Rezultat svega toga već navedenoga (nužnost iščitavanja mnoštva različitih dokumenata, razna preklapanja i slično) je da se čovjek prepadne svega i na kraju ne iščitava ništa. Dakle OBAVEZNO OBJEDINJAVANJE. I na kraju, dajte molim vas konačno maknite riječ "kurikulum" i stavite riječ "KURIKUL". Hvala. Što se tiče toga tko bi taj dokument donosio, logično je da to bude Vlada RH, kao što stoji pod "alternativno"	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
598	Lucija Vuksan Ćusa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Navodim sljedeće argumente: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
599	Dinko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predložena struktura kurikulskih dokumenata je previše komplicirana. Predlažem objedinjavanje dokumenata u Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu.	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
600	Daniel Bogešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za OŠ i SŠ	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
601	Marko Jerčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Navodim sljedeće argumente: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
602	Srednja škola Stjepana Sulimanca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažemo objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni uputnik za osnovnu i srednju školu. Prihvatljivo je i donošenje dva reformska dokumenta: Nacionalni uputnik za osnovnu školu i Nacionalni uputnik za srednju školu. Ovdje molimo da se iskoristi prilika i da se izbaci izraz "kurikulum", koji je - zbog neprovođenja slovopisne i morfološke prilagodbe, te mimo svih jezičnih zakona - prisilno, nakaradno i groteskno uključen u hrvatski jezik i da ga se zamjeni adekvatnim hrvatskim izrazom "uputnik". Inače, izraz UPUTNIK se godinama pojavljivao u raspravama i tekstovima bivšeg Ministarstva, znanosti, obrazovanja i športa (Vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu, Zagreb, 2005.; Srećko Listeš, Temeljna načela hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda; Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.). Ukoliko je to nije moguće, onda molimo da se latinski izraz kurikulum morfološki i slovopisno prilagodi hrvatskome jeziku i da ga se promjeni u KURIKUL, na isti način kao što su latinske riječi metallum, elementum, kriterium, i sl. u hrvatskome jeziku postale metal, element i kriterij.	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
603	Igor Juha	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Navodim sljedeće argumente: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
604	Danilo Paripović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predložem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu se navesti neki od argumenata: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
605	Matea Somek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
606	Darko Radmanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. -kao primjer navdim: Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste.	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
607	Sindikat prometnika vlakova Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Koristim priliku predložiti napuštanje komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu navesti slijedeće argumenate: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
608	Dalibor Cvitković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje navodim neke od argumenata: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
609	Anita Korenika	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir cca 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom	Nije prihvaćen	Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
610	Miodrag Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10.	Stavak 1. podrazumijeva postojanje krovnog kurikuluma koji još nije donesen/usvojen!? Stavak 3. je nepotreban jer sve navedeno je sastavni dio krovnog kurikuluma.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
611	Blaženka Kunac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podstavak 3. : dodati da učenici koji nisu na izbornom predmetu koji se odvija u smjeni u kojoj je organizirana većina nastave moraju biti pod nečijom paskom i definirati pod čijom. Podstavak 9. brisati. Iako bi bilo vrlo "zanimljivo" vidjeti kako je organizirana nastava neke međupredmetne ili interdisciplinarne teme ili nekog modula u slučaju da, primjerice, desetak roditelja želi alternativni modul (jer se ne slažu niti s jednim već ponuđenim), za pretpostaviti je da se sve te teme i moduli zasnivaju na znanstveno utemeljenim činjenicama i da su u skladu sa svim pozitivnim normama odgoja i obrazovanja. Stoga su alternativni moduli nepotrebni.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
612	Pametno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažemo da se izostavi stavak (7) “Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. ” Razlozi za izostavljanje stavka (7) navedeni su u brojnim komentari, a mogu se sažeti u tri skupine: 1. Sadržajni argumenti: uvođenjem ovog stavka mogao bi određeni broj djece ostaviti bez dijela odgoja i obrazovanja koji bi ih pripremili na izazove modernog društva. Dugoročno bi ovaj stavak mogao imati izuzetno negativan utjecaj na razvoj djece, te posredno na razvoj cijelog društva. 2. Legalni argumenti: stavak (7) je u suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud Republike Hrvatske je naglasio u svojoj Odluci (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013): “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Iz prava djeteta proizlazi i obveza države za „ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti“, što je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda. Sve informacije koje učenici usvajaju moraju biti utemeljene samo i jedino na znanstvenim spoznajama, a ne na uvjerenjima pojedinaca! 3. Organizacijski argumenti: stavak (7) bi bilo praktični nemoguće provesti u školama. Pokušaj njegovog provođenja mogao bi dovesti do velikih organizacijskih problema uz diskriminaciju pojedinih učenika, a i nastavnika.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
613	Ivan Bilobrk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	KOMENTAR: Stavak 3 izmijeniti na način da se riječi "na početku školske godine" zamijene riječima "pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu." OBRAZLOŽENJE: Učitelji izbornih predmeta bi trebali dovoljno rano znati hoće li imati dovoljno učenika za održavanje nastave. Broj upisanih učenika diktira ne samo satnicu tih učitelja, već posredno i njihove životne prilike obzirom da u slučaju manjka upisane djece moraju pronaći druge škole možda i izvan mjesta stanovanja. KOMENTAR: Dodati stavak 3a koji glasi: "Ako se nastava izbornog predmeta izvodi u istoj smjeni s obveznim predmetima, tada učenici koji taj izborni predmet ne pohađaju moraju biti pod paskom nekog od stručnih suradnika ili ravnatelja." OBRAZLOŽENJE: Djeca koja ne pohađaju nastavu iz takvih izbornih predmeta bivaju ostavljena da bauljaju po hodnicima bez kontrole, napuštaju prostor škole i općenito su prepuštena sama sebi. Ta djeca imaju pravo biti zbrinuta za vrijeme nastave predmeta kojeg ne pohađaju.	Djelomično prihvaćen	Prvi prijedlog je prihvaćen. Drugi prijedlog je u nadležnosti škola.
614	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
615	Udruga za ljudska prava i građansku participaciju "PaRiter"	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter predlaže brisanje stavka 7. čl. 11. ovog Prijedloga koji glasi (izmjena članka 27.): „Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula.Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Ovo otvara prostor za uskraćivanje informacija djeci i odmicanje od ciljeva odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama sadržanim u Zakonu o odgoju i obrazovanju, čl. 4. (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17): „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Europski sud za ljudska prava je presudio u slučaju Konrad protiv Njemačke (2006.) da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. U slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) isti sud odlučio je da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. Koliko je važan odgoj i obrazovanje koji će promovirati demokratske vrijednosti, te „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“, podsjećaju i rezultati evaluacije provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u više osnovnih škola u gradu Rijeci, koji su između ostalog pokazali da je eksperimentalna skupina 100 postotno pozitivno označila tvrdnju „Poštujem osobe koje su drugačije od mene (u mišljenjima, stavovima…)“. Radi navedenog predlažemo još jednom da se stavak 7. čl.11. ukloni.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
616	Viktorija Ciganović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Kao majka djeteta koje pohađa 6. razred osnovne škole zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
617	Slavko Kopilović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	„Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
618	Ženska mreža Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažemo da se stavak 7. članka 11. Prijedloga briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
619	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	U okviru međupredmetnih tema Agencija za mobilnost i programe EU predlaže voditi računa o razradi kurikuluma s temama vezanim uz profesionalno usmjeravanje i razvoj vještina i radnih navika učenika radi razvitka buduće karijere i cjeloživotne zapošljivosti. Ne predlažemo izmjene i/ili dopune odredbe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
620	Boris Jokić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11 st. 7 (odnosi se na članak 27 Zakona o odgoju i obrazovanju) treba brisati. Usvajanje ovog članka može imati izrazito negativne posljedice na sustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su kurikulumi sedam međupredmetnih tema, i to Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Za svaku su temu jasno određena odgojno-obrazovna očekivanja od učenika čije je ispunjavanje obvezno na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja. Ciljevi i očekivanja ostvaruju se različitim načinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri čemu se neki od njih izravno ugrađuju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju planiranjem i izvedbom kurikuluma škole ili vrtića. Riječ je o obveznom i podjednako važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja kao što su to i nastavni predmeti. Izrazito je važno za mladu osobu i društvo usvajanje znanja, vještina i stavova vezanih uz npr. Ekonomsku i financijsku pismenost (Poduzetništvo), Upravljanje vlastitim učenjem (Učiti kako učiti), Mentalno i socijalno zdravlje (Zdravlje), Ljudska prava (Građanski odgoj i obrazovanje). Mnogi bi rekli da su učenje o financijskoj pismenosti, demokraciji, prvoj pomoći ili tome kako regulirati emocije vezane uz učenje za život mladog čovjeka važnije od usvajanja mnoštva činjenica u većini predmeta. Kao i ostali, kurikulumi međupredmetnih tema izrađeni su poštujući načela koja, među ostalim, uključuju znanstvenu i činjeničnu osnovu. U predloženim izmjenama, Ministarstvo dijeli odgojnu i obrazovnu dimenziju procesa učenja i poučavanja. Navedeno je protivno suvremenom shvaćanju odgoja i obrazovanja, načelima i uporištima iskazanima u Zakonu o odgoju i obrazovanju i Okviru nacionalnog kurikuluma te samoj praksi rada u vrtićima i školama. Ne postoji dio sustava koji je isključivo obrazovni ili odgojni. Dovoljno je pitati nastavnice matematike ili fizike ima li učenje i poučavanje njihovih predmeta istaknutu odgojnu dimenziju? Pitajte nastavnika bilo kojeg predmeta u školi utječe li njihov rad na osobnu izgradnju i usvajanje stavova i vrijednosti i izbor ponašanja učenika? Izrazito je problematičan dio koji govori “alternativnom modulu” koji će učenici, i mi kao njihovi roditelji, moći odabrati u skladu s odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ljudi imaju vrlo različite sustave vrijednosti čiju brojnost i raznolikost ni jedan sustav na svijetu ne može zadovoljiti. Neke ne bi nikada niti trebao jer su suprotni temeljnim postavkama iznesenima u Ustavu Republike Hrvatske. Još je gora situacija vezana uz pojam odgojnih pristupa. Roditelji se izrazito razlikuju u pristupima odgoju koji su u rasponu od pretjerano zaštitničkih do onih koji životno ugrožavaju djecu i mlade osobe. K tome, kao što zna svatko tko ima djecu, sami roditelji pojedinog djeteta često imaju oprečne odgojne pristupe. Nadalje, ovakav prijedlog otvara i nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema na razini sustava i razini samih škola. Na razini sustava postavlja se pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam tema? O kolikom broju modula je riječ po pojedinoj temi? Tko će ih izraditi i na čiju inicijativu? Kako pratiti promjene u zahtjevima roditelja i učenika iz godine u godinu i prilagođavati ponudu i sadržaj modula? Ako situaciju dovedemo do apsurda, možda bi bilo najpravednije i najprikladnije da sami roditelji izrade modul za svoje dijete. Tko od roditelja ima stručnost u raznovrsnim područjima koja obuhvaćaju međupredmetne teme, kao što su Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj i sl.? Na razini škole problem je kako organizirati izvođenje različitih modula za učenike. Otvara se i etičko pitanje o nužnosti izvođenja različitih modula za nastavnike različitih vrijednosnih orijentacija i odgojnih pristupa. Trebaju li nastavnici i učitelji uložiti ‘prigovor savjesti’ za izvođenje određenog modula koji osobno smatraju spornim ili se s njim ne slažu? Što to govori o statusu odgojno-obrazovnih radnika? Kakvu poruku navedeno šalje mladim osobama? Uloga roditelja u sustavu odgoja i obrazovanja iznimno je važna, ali nije li smisao javnog školstva susret, sučeljavanje argumenata i dijalog različitih sustava vrijednosti? Usvajanje ovih članaka dodatno će ugroziti profesionalni dignitet odgojno-obrazovnih radnika. Završnica je to, od države desetljećima sustavno vođenog, procesa urušavanja autoriteta odgojiteljica, učiteljica, stručnih suradnika, ravnateljica i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao. Put je to i k potiranju znanstvenog, činjeničnog i argumentiranog iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskog društva. Najgore je što će navedeno biti osnova dodatnih podjela, pa čak i moguće segregacije, mladih osoba na osnovi vjerovanja njihovih roditelja u zemlji koja svakim danom postaje sve više podijeljenom. Predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitog, povezanog i znanstveno utemeljenog javnog sustava odgoja i obrazovanja.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
621	Vesna Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
622	Dijana Premuš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
623	Anamarija Čondor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
624	Daria Škrinjar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
625	Hrvatska psihološka komora	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažemo da se u članku 27. stavak 7. briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u stavku 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za članak 4, podstavak 9. U članku 27. stavku 14. treba brisati "uključujući i alternativne module".	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
626	Nedeljko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem brisati podstavak 7: Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
627	Tanja Dejanović Šagadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem brisanje stavka (7) članka 11 (odnosno članka 27) iz sljedećih razloga: 1. obzirom da radim u školi znam da je dijeljenje učenika po alternativnim modulima u međupredmetnim područjima organizacijski neizvedivo. Kako će dijeliti učenike u sred sata npr. biologije ili povijesti jer dio sata (ili pojedini sat unutar ukupne satnice predmeta) imaju neko međupredmetno područje s "izraženom odgojnom komponentom". 2. Pretpostavka da će dva alternativna modula zadovoljiti svu raznolikost odgojnih pristupa i vrijednosti učenika i roditelja je naivna. U stvarnosti postoje brojne inačice odgojnih pristupa među roditeljima, čak i unutar iste obitelji i nemoguće je da odgojni sustav na tu činjenicu uspješno odgovori kreiranjem alternativnih modula. Dužnost je škola upoznati učenike sa znanstvenim činjenicama i vrijednostima koje kao društvo (i dio Europe) njegujemo te omogućiti učenicima prostor, vrijeme i komunikacijske vještine za konstruktivnu raspravu o različitim sustavima vrijednosti. Umjesto segregacije prema sustavima vrijednosti, škole bi trebale promicati dijalog i poštivanje temeljnih vrijednosti baziranih na Konvencijama UN-a, EU-a i Ustavu RH. 3. Nastava organizirana prema pretpostavkama iz stavka 7 potiče segregaciju među djecom od najranije dobi te time stvara temelje za jačanje podjela u društvu i produbljivanje i jačanje postojećih sukoba. 4. Stavak 7 stvara veliki prostor za manipulacije i pritisak na Agenciju za odgoj i obrazovanje u utvrđivanju koje su to teme s izraženim odgojnim komponentama (evolucija?, fizičko rješavanje sukoba među učenicima?, pubertet?, ljudska prava,prava djece, prava manjina, tolerancija različitosti...). Većina obrazovnih tema ima i odgojnu komponentu 5. Sustav vrijednosti i odgoj u određenoj obitelji može značajno odstupati od načela koji su u Ustavu RH, Strategiji obrazovanje, HNOS-u ili vrijednostima koje je RH dužna promicati prema Konvenciji o pravima djece i drugim potpisanim međunarodnim konvencijama i u sustavu odgoja i obrazovanja. Škole u RH su dužne osigurati svim učenicima pristup znanstveno utemeljenim činjenicama. Pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Republika Hrvatska je „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj:„3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima u čl. 26. st. 2.: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
628	Danijel Ciganović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predložite da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
629	Irena Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ovim člankom nije regulirano što se npr. događa ako se učenik ispiše iz izbornog predmeta u četvrtom razredu a želi se ponovno upisati na isti izborni predmet u sedmom razredu. Smatram da učenik u tom slučaju treba polagati neku vrstu razlikovnog ispita, prije nego li mu se omogući ponovno upisivanje izbornog predmeta. Zamislite npr. da učenik pohađa izbornu nastavu iz njemačkog jezika u 4. razredu, ispiše se u 5. razredu i zatim želi ponovo nastaviti u 7. razredu. Ovaj članak mu to omogućuje ali kako će učenik pratiti nastavu?	Nije prihvaćen	Nije se pokazalo u praksi da se događaju takvi problemi.
630	Irena Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Komentar na stavak 3. članka. Praksa je u školama da se roditelje pita pri upisu hoće li njihovo dijete pohađati izbornu nastavu iz, uglavnom, vjeronauka. Automatizmom se taj izborni predmet upisuje učeniku i u drugom ,trećem i svim razredima osnovne škole, ukoliko roditelj ne zatraži da se dijete ispiše s izbornog predmeta. Problematično bi bilo kad bi bilo kao što stoji u članku da učenik bira izborni predmet na početku svake školske godine zbog organizacije nastave, traženja suglasnosti za zapošljavanje nastavnika koja se čeka po nekoliko mjeseci kod Ureda državne uprave i Ministarstva. Zato predlažem da u članku piše: Pri upisu djeteta u školu roditelje se upoznaje s izbornim predmetima koje njihovo dijete može pohađati od prvog razreda osnovne škole. Roditelj daje pismenu suglasnost za pohađanje izbornog predmeta koja vrijedi za svo vrijeme školovanja u osnovnoj školi. Ukoliko se izborni predmet počinje učiti u četvrtom razredu, roditelj daje pismenu suglasnost do 30. lipnja prethodne školske godine za sljedeću.	Djelomično prihvaćen	Učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu.
631	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Komentar na stavak 7. ovog članka: Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
632	Antun Budimir	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	U naslovu iznad članka 27. iza riječi: „ program“ dodaju se riječi: „ i kurikuli“. (1) Nastavnim planom utvrđuje se trajanje, nastavni predmeti, godišnji broj nastavnih sati za zajedničke, izborne i fakultativne predmete, kao i programa iz školskoga kurikula (međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module), te njihov raspored po razredima. 1a) Nastavni predmeti u osnovnoj školi dijele se u tri skupine: zajednički (jezgrovni), izborni i fakultativni predmeti. Obrazloženje: Nastavni predmeti iz zajedničke i izborne skupine su obvezni i redoviti, te čine obrazovni standard učenika, a njhova se ocjena unosi u školsku svjedodžbu. Fakultativni predmeti stvar su školskoga kurikula prema interesima i potrebama škole, odnosno njezinih učenika (mađarski u Baranji, a talijanski u Istri kao drugi strani jezik). Opterećenje učenika izbornim predmetima mora biti jednako u osnovnoj školi, pa je ministarstvo dužno uvesti predmet Etiku kao alternativu konfesionalnim vjeronaucima. Time će konačno biti dokinuta diskriminacija učenika bez vjeronauka za pravo na cjelovit odgoj i obrazovanje i na etičkoj razini. (2) Kurikulom... Obrazloženje: jezično jedino ispravno, a praktično jednostavnije i isplativije (4) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. Obrazloženje: brisati "srednje škole" ili dodati "i osnovne škole" jer bi bila velika diskriminacija različito opterećivati učenika u obveznom školovanju kako je sada slučaj zbog nepostojanja Etike kao alternativnoga predmeta konfesionalnim vjeronaucima. Stavak 5 brisati, jer je bismislen i pokazuje temeljno nerazumijevanje izborne nastave. Takvo što je moguće ukoliko se radi o fakultativnim predmetima ili programima iz školskog kurikula. Stavak 3 određuje izborne predmete kao "dio odgojno-obrazovnog standarda". Može li se govoriti o standardu, a tijekom pojedinoga razreda ili nakon njih dozvoljavati odustajanje od standarda????? Zato je nužna trodioba nastavnih predmeta u osnovnoj školi na zajedničke i izborne koji su obvezni i redoviti, te na fakultativne koji to nisu. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije mjerodavne za odgoj i obrazovanje, Obrazloženje: Mjerodavno je jezično ispravnije i bliže suvremenom duhu odgoja od nadležnoga koje ima prizvuk vlasti i straha. Još je bolje stavak 7 brisati, jer će inače postati povodom brojnih navala besprizornih udruga i likova na hrvatske škole (brojni komentari na ovaj stavak to potvrđuju). Ako, unatoč svemu, stavak 7 ostaje može se svrstati jedino u fakultativne programe i sadržaje. Nikako u izborne. (13) Fakultativni dio kurikuluma ili nastavnog plana i programa u srednjoj i osnovnoj školi obuhvaća nastavne predmete, Obrazloženje: dodati riječi "i osnovnoj" jer se fakultativni predmeti poučavaju i na toj razini. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe zajedničkih i izbornih predmeta, Obrazloženje: Riječ "obveznih" zamijeniti riječju "zajedničkih".Naime, nastavne predmete treba dijeliti u tri skupine: zajednički, izborni i fakultativni. Izborni predmeti imaju atribute "obvezni" i "redovni" kao i zajednički predmeti.	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se primjedba da učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu.
633	Eli Pijaca Plavšić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Izražavam zabrinutost zbog rješenja u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27. točnije stavak 7. koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" Ovakvim zakonskim rješenjem stječe se dojam kako obrazovne vlasti nemaju jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nemaju jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. kaže: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Umjesto da se ulože znatni napori u organizaciju obrazovnog sustava, pripremu kurikulumskih dokumenata, stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, da se radi na kvalitetnim nastavnim materijalima i razvijanju dijaloga i aktivnijeg uključivanja roditelja u proces, država jednostavno sve predaje na volju roditeljima, a s obzirom na društveno-politički kontekst predaje se fundametalističkoj manjini. Ukratko, umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podijelu i segregaciju učenika. Dopuštanjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Stoga je potrebno odustati od navedene zakonske odredbe i svu pažnju i resurse usmjeriti na oblikovanje našeg školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postaljenih ciljeva odgoja i obrazovanja.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
634	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Nastavni plan i program i kurikulumi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 27. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st.7., čl. 11 (27). briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u st. 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za čl.2 (4), st. 9. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Smatramo da se ovom odredbom dovodi u pitanje ili relativizira odgojna funkcija svih drugih predmeta i aktivnosti, jer se svakom temom koja se obrađuje utječe ili bi se trebalo utjecati na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, pogotovo ako slijedimo definiranje ishoda učenja kao ishode na razini znanja, sposobnosti i vještina, te stavova i vrijednosti (NOK, str. 18), što kao struka podržavamo. Osim toga, upozoravamo da je nužno činiti razliku između odgojnog pristupa i sustava vrijednosti, a oboje se prepušta roditeljima i učenicima na izbor. I dok se osobne sustave vrijednosti, kulturu, tradiciju, vjeroispovijest svakog pojedinca treba i može poštovati primjenjujući principe o kojima smo govorili, nije moguće učitelju primijeniti više odgojnih pristupa odjednom. Osim toga psihologija govori o roditeljskim stilovima i pristupima , međutim oni nisu sasvim analogno primjenjivi u ustanovama odgoja i obrazovanja Kad bi svi roditelji imali dobar "odgojni pristup" ne bismo u ovom Zakonu trebali odredbe o Sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama, o Obvezama zaštite prava učenika, ni o Pedagoškim mjerama zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe obveznih i izbornih predmeta, programe koji proizlaze iz međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema kao posebnih predmeta i/ili modula uključujući i alternativne module donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola. Članak 11. (27.), stavak 14. treba brisati "uključujući i alternativne module" 7. http://www.devpsy.org/teaching/parent/baumrind_styles.html https://www.parentingforbrain.com/4-baumrind-parenting-styles/ 8.http://www.jesperjuul.com/bibliography/books/category/croatia-2 9. http://www.jesperjuul.com/bibliography/books/item/od-poslusnosti-do-odgovornosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
635	Lezbijska grupa Kontra	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažemo da se stavak 7. briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
636	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Stavak 7 - Dakle, što ako u istom odjeljenju dio roditelja želi neku temu, a drugi dio ne? Kako će se onda to izvoditi? Opet se stavlja mišljenje roditelja iznad struke. Forum za slobodu odgoja i drugi, koji su za brisanje ovog stavka, su naveli i brojne druge bitne činjenice te ih u tome podržavam.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
637	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11, stavak 7 Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
638	Marina Bujas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11., vezano za članak 27., stavak 7. - "Ako djelovi međupredmetnih i /ili interdiciplinarnih tema i / ili modula (...) imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula" - nedovoljno jasno. Nije jasno radi li se o međupredmetnoj temi / temama ili modulima definiranima kurikulom ili izbornom nastavnom predmetu? U Školskom kurikulu definiran je primjerice kurikul Prevencija vršnjačkog nasilja kroz modularno osposobljavanje učenika (od 5. - 8. razreda) za nenasilno rješavanje sukoba i obavezan je za sve učenike, a realizira se na satovima razrednika. Ima utjecaj na izgradnju stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, ali se ne provodi kao izborni sadržaj niti se određuje alternativni modul spomenutom. U tom slučaju tekst "učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" (npr. podržavaju nasilno rješavanje sukoba) - treba izbrisati. Ukoliko se u istom stavku 7. misli na izborne nastavne predmete onda je u redu da učenici i roditelji biraju. Tekst je nejasno definiran.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
639	Marija Vuletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11. st 7. „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
640	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Konceptualno i stručno je posve pogrešno izjednačavati kurikulum s nastavnim planom i programom (forumulcijom kurikulumom ili nastavnim programom). Radi se o dva koncepcijski, organizacijski i sadržajno različita modela programiranja u školstvu i ne bih se smjelo izjednačavati na ovakav način u Zakonu. Postojeći članak zakona je regulirao NPIP kao aktualno i zapravo prijelazno rješenje do donošenja kurikuluma, a tako i treba ostati - možda je čak i vrijeme da se odredbe o NPIP i godišnjem planu i programu škole "prebace" u prijelazne odredbe zakona koje bi vrijedile do donošenja kurikulumskih dokumenata. Dakle, da se u glavnom dijelu zakona novodi kurikululum i sve vezano uz to, a da se u prijelazne odredbe propise da do donošenja kurikuluma i ostalih dokumenata iz clanaka tih i tih primjenjuje NPIP i onda sve vezano uz NPIP i godišnji plan i program rada škole. Vezano uz st. 3 predloženih izmjena: izborni predmeti teško mogu biti dijelom odgojno-obrazovnog standarda jer, primjerice, nisu obvezni u OŠ. Usput, ovo je prvo i jedino mjesto gdje se spominje "odgojno-obrazovni standard" pa je potrebno pojam ili objasniti ili tu formulaciju izbaciti. Također, iz ovoga stavka proizlazi da se za izbornu nastavu opredjeljuje učenik (uz suglasnost roditelja). To je posve u redu i zapravo je dodatna argumentacija da se ne prihvati izmjena iz čl. 2 o pravu roditelja... Nadalje, stavak 7 treba izostaviti iz predloženih izmjena i dopuna. Svaki nastavni predmet ima odgojnu i formativnu dimenziju i u prijedlogu se radi o opasnom presedanu. Također, kako se slažem s već iznesenom argumentacijom Pravobraniteljice za djecu, Foruma za slobodu odgoja, GONG-a i GOOD inicijative, ne smatram potrebnim je ovdje ponovno pisati. Vezano uz st. 9.,10.,12., i 14. - ponavljam, kurikulum i nastavni plan i program nisu istoznačnice i kao takve ne mogu biti navedene u zakonskom tekstu. Vezano uz st. 11. - stavak je nepotreban jer kurikulum treba odrediti što je obvezno, a što izborno i je li išta uopće izborno i koliko se izbornih predmeta bira itd. U odnosu na st. 13. - to je pitanje kurikuluma, možda će kurikulum odrediti fakultativne predmete i u osnovnoj školi. Također, vezano uz st. 14. - nije optimalno propisati da fakultativni dio donosi srednja škola jer je teoretski i praktički moguće da će kurikulum ponuditi cijelu lepezu fakultativnih programa, pa škola onda samo u školskom kurikulumu određuje koje će ponuditi svojim učenicima.	Nije prihvaćen	Vezano uz st. 7., sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
641	Mreža mladih Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Mreža mladih Hrvatske, najveći savez udruga mladih i za mlade u RH, koja u svom radu zastupa interese mladih te ih osnažuje za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, ovim putem, sa željom da doprinese Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, iskazuje nezadovoljstvo trenutnim sadržajem odredbi iz članka 27, Stavak 7. "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti". Smatramo da struka prije svega treba i mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja. Javni odgojno-obrazovni sustav ne može funkcionirati ako uloge učitelja i nastavnika nisu jasno podijeljene, ali istovremeno komplementarne. Ako se roditelji miješaju u posao učiteljima na razini odabira strategija učenja, izvjesno je da će na gubitku biti upravo učenici. Nadalje, Ustavom RH, jasno je i nedvosmisleno zagarantirano pravo roditelja na slobodu u odgoju vlastitog djeteta, međutim, jednako je jasno istaknuto i pravo djeteta na skladan osobni razvoj. Stoga je roditelj dužan omogućiti svome djetetu pristup temeljnim informacijama odnosno sadržaju koji je važan za osobni razvoj. Ustav RH (Članak 63.): “Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji”. Nadalje, važnim smatramo istaknuti kontradiktornost u isticanju odgojnih komponenti pojedinih predmeta u instituciji koja je prije svega odgojno-obrazovna institucija. Stoga stojimo pri mišljenju da je nepotrebno izdvajati i isticati odgojnu komponentu pojedinog predmeta u višoj odnosno nižoj razini obzirom na to da je svaki predmet od velike važnosti, kako u kontekstu obrazovne, tako i u kontekstu odgojne komponente. Slijedom navedenog susrećemo se s brojnim pitanjima kao što su primjerice: ● Koji su to kriteriji prema kojima će nadležna agencija određivati “istaknutu odgojnu dimenziju” pojedinih sadržaja koji se provode međupredmetno? ● Na koji način, kada i tko će prikupljati Zahtjeve roditelja za alternativnim modulima? Prema kome će se isti upućivati? ● Postoje iznimke kada je sustav vrijednosti i uvjerenja roditelja suprotan temeljnim vrednotama Ustava RH - što u tom slučaju “prava roditelja na izbor odgojne dimenzije”? Ovo su neki od komentara/pitanja za koja ćemo, nadamo se dobiti odgovor odnosno obrazloženja. Sukladno iskazanom mišljenju i komentaru, u ime Mreže mladih Hrvatske, pozivamo nadležno Ministarstvo te Vladu Republike Hrvatske da odustane od predloženih izmjena i dopuna u navedenom dokumentu te potičemo konstruktivne prijedloge kako stvoriti odgojno-obrazovni sustav koji će svim mladima omogućiti pristup kompetencijama važnim za svakodnevni život svakog građanina.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
642	Teodora Beletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
643	Centar za mirovne studije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Centar za mirovne studije traži brisanje stavka 7. Smatramo da se pluralizam u može ostvariti u nastavnom i izvannastavnom procesu na puno drugačijih načina dok su izmjene izražene stavkom 7 neprihvatljive iz nekoliko razloga koja argumentiramo u nastavku. Navedene izmjene: (1) U suprotnosti su s ciljem i temeljnim načelima obrazovanja definiram Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2) Mogu dovesti do provedbe programa koji su u suprotnosti s pravom djeteta na obrazovanje i informiranost temeljene na znanstvenom činjenicama te su time suprotne Konvenciji o pravima djeteta i nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava i temeljne slobode (3) Neprovedive su u našem odgojno – obrazovnom sustavu bez daljnjih podjela djece u odgojno-obrazovnim i nastavnom procesu (1) Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovnim ustanovama u RH navedena su u Zakonu o odgoju i obrazovanju te Strategiju obrazovanja, tehnologije i sporta: „Obrazovanje će biti zasnovano na sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit će obvezno, bit će osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe – a napose one izložene marginalizaciji i isključenosti – bit će uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat će se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će profesionalnu etiku.. (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatski Sabor, 2014.) Također - Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, obaveza je: „Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Obrazovanje mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti, čime unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). Nadalje (2) Konvencijom o pravima djeteta RH se obvezala: „promicati će međunarodnu suradnju u području obrazovanja, osobito u cilju suzbijanja neznanja i nepismenosti diljem svijeta te olakšanja pristupa znanstvenim i tehničkim spoznajama i suvremenim metodama podučavanja…“ a također „Pri donošenju svih odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete, ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta.“ (3)Zadnje preporuke provedbe međupredmetnih područja kao npr. Građanskog odgoja i obrazovanja od strane Agencije za odgoj i obrazovanje su da se provodi međupredmetno, integrirano u postojeće predmete, na svakom satu usklađeno s postojećim obveznim sadržajima. Usvojivši ovu izmjenu Zakona doveli bi u pitanje boravak djece na obaveznim školskim predmetima i/ili njihovo udaljavanje s nastave određeni nije sata što je protivno samom Zakonu kao i načelu nediskriminacije. Za samu djecu više uznemirujuće mogu biti posljedice ovakvih podjela od činjenice da će na nastavi čuti sadržaje koji se razlikuju od svjetonazorskih stavova roditelja. Smatramo da je navedeni prijedlog izmjene i dopune zakona u suprotnosti s gore navedenim jer bi biranjem odgojnih sadržaja od strane roditelja te odvajanjem odgojnih sadržaja od obrazovnih djeca u školama djeci bila uskraćena prilika za cjelovit razvoj - izgradnju vlastitih stavova, uvažavanje i vježbanje tolerancije u formativnim godinama. U konačnici, rezultirali bi smanjenom socijalnom kompetencijom i osposobljenosti za život u demokratskom društvu. Ovako formulirane dopune Zakona i stavljanje prava roditelja na izbor odgojnih programa ispred prava djece na obrazovanje temeljeno na znanstvenim činjenicama u suprotnosti je s Konvencijom o pravim djece. Usvajanje navedenog prijedloga otvara put daljnjim zahtjevima za interveniranjem u odgojno-obrazovni sustav i nastavni proces što smatramo neprihvatljivim budući se Država Hrvatska Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije obvezala da: „preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom“ (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatski Sabor, 2014.) Slijedom navedenog, Centar za mirovne studije podržava ergumente Foruma za slobodu odgoja i Inicijative GOOD.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
644	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	"Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom." - izbaciti. U praksi škola neće moći uvijek ponuditi drugu izborni predmet.	Nije prihvaćen	Nije prihvaćen prijedlog.
645	Anka Čuić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
646	Gong	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	GONG i GOOD Inicijativa predlažu brisanje predloženog stavka 7. Ovakvim zakonskim rješenjem odmičemo se od provedbe postojeće vizije razvoja učeničkih kompetencija među kojima su ciljevi: „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17)“. Republika Hrvatska je demokratska država (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. ističe: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost, ucenje o različitostima i uvažavanje različitosti, a da bi se postigao navedeni cilj, dijete (učenik/ica) treba biti izložen/a drugačijem mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i priprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Segregacija djece prema uvjerenjima roditelja i sprečavanje prijenosa informacija o različitostima koje postoje u društvu je dugoročno štetan pristup kojim se krše dječja prava i onemogućava njihov razvoj, te se onemogućava da javne institucije budu mjesto uvažavanja različitosti i susreta između ljudi različitih uvjerenja koji zajedno žive u pluralnom društvu. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke (2006.) potvrdio takvo stajalište presudivši da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Ovaj sud je i u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. Uz utjecaj na ugrožavanje dječjih prava i cjelovitog razvoja osobnosti, uključujući i otežavanje susreta s različitostima nužnim za demokratsko pluralno društvo, ovakvo nasumično i nejasno rješenje izmjena i dopuna Zakona teško je provedivo u školama. Budući da nisu uspostavljeni jasni kriteriji za procjenu sadržaja koji se proglašavaju odgojnim i nije uspostavljen i opisan jasan postupak izuzeća ovakvo rješenje može dovesti do organizacijskog kaosa u pogledu svakodnevne, praktične provedbe. To u konačnici može dovesti do toga da se ugrozi pravo učenika na obrazovanje. Budući da se sadržaji obuhvaćeni ovim promjenama provode međupredmetno pitanje je kako provesti uključivanje učenika u alternativni sadržaj u trenu kad ostatak razreda ima npr. biologiju ili geografiju. Stavljanjem obveze/mogućnosti uvođenja alternativnog programa ili više njih za one koji se budu isključili iz određenih dijelova nastave, opet se pred škole postavljaju dodatni kadrovske, financijske, prostorne i druge obveze. U uvjetima kada nemaju sredstava niti za osnovnu nastavu škole teško mogu ispuniti ove zahtjeve, što opet otvara mogućnost kršenja prava učenika na obrazovanje i posljedično tužbi protiv Republike Hrvatske. Neopravdano je, i u praksi neizvedivo, primijeniti predloženu odredbu o roditeljskom izboru na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“ zato što su međupredmetne teme obvezni sadržaji koji se provode unutar nastavnih predmeta: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz toga je razvidno kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Zabrinjavajuće što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave pa se otvara pitanje hoće li roditelji moći isključiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju čime će izravno kršiti dječje pravo na obrazovanje te brojne nacionalne i međunarodne propise. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? Što kad se uvjerenja roditelja međusobno razlikuju - hoće li dijete tada pohađati više alternativnih programa? Koliko programa će biti razvijeno da odgovara različitim uvjerenjima i je li uopće moguće napraviti programe koji odgovaraju svim različitostima među uvjerenjima? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena učinka propisa, uključujući procjenu financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovati teškoće u provedbi i ozbiljno ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i mogućnost tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Inzistiranje na aktualnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Republiku Hrvatska otvara mogućnost grubog kršenja dječjih prava te vjerojatnost novih tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava. Država kroz obrazovni sustav treba zadovoljiti javni interes za razvojem kompetencija mladih kako bi mogli sudjelovati u društvu i u radu, kao i poštivati pravo roditelja na vjerska i filozofska uvjerenja. Umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podjelu i segregaciju učenika. Bitno je doći do rješenja koje će zadovoljiti uvjete koji su postavljeni pred javni školski sustav, a to je da se u školama sadržaji trebaju obrađivati i prenositi na precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način. Stoga GONG i druge organizacije GOOD inicijative pozivaju Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od predložene zakonske odredbe i da svoju pažnju i resurse usmjere na oblikovanje obrazovnog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole i koji će ići u smjeru ispunjavanja već postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja te koji će poštovati standarde Europskog suda za ljudska prava.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
647	Irena Smojver Koprivnikar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem brisanje stavka 7.: A) Stavak izravno ugrožava najbolji interes i prava djeteta zagarantirana Konvencijom o pravima djeteta, s mogućim dalekosežnim posljedicama na različite aspekte njegova razvoja (emocionalni, kognitivni, zdravstveni, socijalni...) B) Ovakav zakonski prijedlog može dovesti do velikih problema u praksi: teškoće u organiziranju i izvođenju nastave, nepostojanje alternativnog modula zbog čega bi djeca koja ne bi bila uključena u nastavu pojedinih dijelova tema ili modula ostala zakinuta za informaciju odnosno nastavni sadržaj, pa sve do teškoća u upoznavanju roditelja sa sadržajem i ishodima učenja i poučavanja kako bi mogli odlučili hoće li i iz kojeg dijela teme ili modula izuzeti dijete. C) Krajnje je vrijeme da Vlada RH i nadležno Ministarstvo ulože sav napor i resurse u oblikovanje kvalitetnog nacionalnog sustava odgoja i obrazovanja koji se neće prilagođavati osobnim preferencijama i individualnim vrijednosnim stavovima već sustav koji će "zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
648	Forum za slobodu odgoja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Forum za slobodu odgoja i GOOD Inicijativa izražavaju zabrinutost zbog rješenja u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27. točnije stavak 7. koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" Ovakvim zakonskim rješenjem stječe se dojam kako obrazovne vlasti nemaju jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nemaju jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. kaže: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Umjesto da se ulože znatni napori u organizaciju obrazovnog sustava, pripremu kurikulumskih dokumenata, stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, da se radi na kvalitetnim nastavnim materijalima i razvijanju dijaloga i aktivnijeg uključivanja roditelja u proces, država jednostavno sve predaje na volju roditeljima, a s obzirom na društveno-politički kontekst predaje se fundametalističkoj manjini. Ukratko, umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podijelu i segregaciju učenika. Dopuštanjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovat kaos na praktičnoj i svakodnevnoj razini što ozbiljno može ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i tužbe prema Europskom sudu za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Na kraju, pozivamo Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od navedene zakonske odredbe i da svu pažnju i resurse usmjere na oblikovanje našeg školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postaljenih ciljeva odgoja i obrazovanja.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
649	Kulturno umjetničko društvo Viničica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavamo izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažemo da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
650	CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Potrebne su izmjene i dopune posebnih nastavnih planova i programa za osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, popis obveznih i izbornih nastavnih predmeta, rehabilitacijskih programa, međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih sadržaja i/ili modula, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati, te jasno opisani ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta i rehabilitacijskog programa za učenike s TuR.	Nije prihvaćen	Nije jasno definiran prijedlog.
651	Sanjin Sanković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlaže se brisanje stavka 7. Podržavam stav da je : „Nejasno i time teško primjenjivo. Koja je definicija istaknute odgojne dimenzije? Svaki učitelj/nastavnik u svakom predmetu ima i odgojni utjecaj na učenike. Ovim se člankom uvodi neizvedivo i nemjerljivo i nije jasna namjera, cilj ili motiv uvrštavanja istog. Na koji način je moguće definirati granicu unutar samog predmeta. Kod međupredmetnih sadržaja je potpuno neizvedivo. Struka mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja. …Ovakav zakonski prijedlog može dovesti do nezanemarivih praktičnih problema, kao što su teškoće u organiziranju i izvedbi nastave, nepostojanje alternativnog modula zbog čega bi djeca koja bi bila „izuzeta“ iz pojedinog dijela teme ili modula ostala zakinuta za informaciju odnosno nastavni sadržaj, do teškoća u upoznavanju roditelja sa sadržajem i ishodima učenja i poučavanja kako bi mogli odlučili hoće li i iz kojeg dijela teme ili modula izuzeti dijete.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
652	Vatroslav Popović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ovaj je podstavak problematičan iz više razloga. S obzirom da su člankom 1. ovog Zakona škole definirane kao ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja, odgojna dimenzija nije ograničena samo na međupredmetne i interdisciplinarne teme već je uključena u sve nastavne sadržaje. Budući da se ovim stavkom pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece (predloženi novi podstavak 9. članka 4.) tumači na način da se sadržaji koji uključuju odgojnu dimenziju proglašavaju izbornima, nužno proizlazi da se pravo roditelja na odabir ne može ograničiti samo na međupredmetne i interdisciplinarne teme, već bi moralo obuhvatiti sve nastavne sadržaje. Doslovna primjena ovakvog tumačenja značila bi da roditelji imaju pravo isključiti dijete od pohađanja bilo kojeg nastavnog sadržaja koji smatraju spornim. Uz navedeno, nejasno je na temelju kojih kriterija bi agencija odlučivala koji to sadržaji imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju. Nadalje, roditelji čija djeca ne pohađaju vjeronauk već se godinama suočavaju sa situacijom da su im djeca tijekom sata vjeronauka prepuštena sama sebi na školskom hodniku ili dvorištu. Budući da nadležno Ministarstvo desetljećima nije uspjelo (niti željelo) za djecu koja ne pohađaju vjeronauk osmisliti odgovarajuće zbrinjavanje, odnosno alternativni sadržaj, postavlja se pitanje gdje će se, kako, u kojim prostorima, u čijoj izvedbi, i uz koju satnicu osigurati zbrinjavanje djece koja ne pohađaju pojedini školski sat, odnosno provedba alternativnog modula. Ili će se možda na djecu čiji roditelji žele izbjeći npr. spolni odgoj primjenjivati drugačiji kriteriji nego na djecu pripadnika manjinskih vjerskih zajednica, agnostika i ateista? Predlažem da se ovaj stavak briše kako bi se svoj djeci pružila znanja temeljena na znanstvenim činjenicama, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
653	Darko Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
654	Anita Pervan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
655	Vlatko Bosna	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
656	Boris Pein	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Stavak 7 krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
657	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Komentar na stavak (7): Agencija nadležna za odgoj i obrazovanje nije ovlaštena davati mišljenje da li nešto ima istaknutu odgojnu dimenziju jer se time radi logička pogreška da jedno tijelo definira što je za neku drugu fizičku osobu "vrijednost" te se time otvara mogućnost zloupotrebe gdje primjerice neki sadržaj koji je meni itekako sporan agencija proglasi da ne povlači određeni sustav vrijednosti te time nemam mogućnost svoje dijete uputiti na alternativni program.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
658	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	"Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
659	Jelena Bekavac Krčadinac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11, točka 3. Pisana odluka o upisu izbornog predmeta trebala bi se predati do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. RAZLOG: Nabavka besplatnih udžbenika i radnih bilježnica te planiranje broja razrednih odjela i zaduženja učitelja za sljedeću školsku godinu.	Prihvaćen	Prihvaćeno.
660	GRAD RIJEKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlaže se brisanje stavka 7. Nejasno i time teško primjenjivo. Koja je definicija istaknute odgojne dimenzije? Svaki učitelj/nastavnik u svakom predmetu ima i odgojni utjecaj na učenike. Ovim se člankom uvodi neizvedivo i nemjerljivo i nije jasna namjera, cilj ili motiv uvrštavanja istog. Na koji način je moguće definirati granicu unutar samog predmeta. Kod međupredmetnih sadržaja je potpuno neizvedivo. Struka mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
661	Josip Markić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
662	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ad. 2. Omogućavanje svoj djeci pohađanja međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula koji pridonose ostvarenju najboljeg interesa i prava djeteta zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta U članku 11. Nacrta prijedloga Zakona mijenja se članak 27. ZOOSŠ-a i dodaje se novi stavak 7. kojim se propisuje mogućnost da se dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula koji prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, mogu proglasiti izbornim sadržajem pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikuluma te učenici i roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Istodobno se člankom 42. Nacrta prijedloga Zakona dodaje novi stavak 3. u članku 135. ZOOSŠ-a kojim se omogućava uskrata suglasnosti na takve sadržaje. Konkretno to znači da će roditelji moći, pozivajući se na načelo promicanja odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece koje se člankom 2. Nacrta prijedloga Zakona predlaže uvesti kao novo načelo, moći zatražiti da se uz prethodno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje pojedini dijelovi, primjerice, zdravstvenog ili građanskog odgoja i obrazovanja, proglase neobveznim, izbornim sadržajem i izabrati alternativni modul u skladu s njihovim odgojnim pristupom, ako alternativni modul bude ponuđen. Ovakav zakonski prijedlog može dovesti do nezanemarivih praktičnih problema, kao što su teškoće u organiziranju i izvedbi nastave, nepostojanje alternativnog modula zbog čega bi djeca koja bi bila „izuzeta“ iz pojedinog dijela teme ili modula ostala zakinuta za informaciju odnosno nastavni sadržaj, do teškoća u upoznavanju roditelja sa sadržajem i ishodima učenja i poučavanja kako bi mogli odlučili hoće li i iz kojeg dijela teme ili modula izuzeti dijete. Napominjemo da je o posljedicama ovakvih iznimaka Europski sud za ljudska prava u presudi Folgerø i dr. protiv Norveške iz 2007. godine iznio stajalište da sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike. Uvođenje ovakvog prijedloga u zakonski tekst, nadalje, zanemaruje pravo djeteta na potpun i skladan razvoj osobnosti iz članka 64. stavka 2. Ustava, položaj djeteta kao središta odgojno-obrazovnog procesa iz članka 29. stavka 1. Konvencije, pravo djeteta na informaciju iz članka 17. Konvencije i pravo djeteta na slobodu izražavanja iz članka 13. Konvencije, vezano uz pravo djeteta na sudjelovanje i izražavanje mišljenja o pitanjima koja ga se tiču iz članka 12. Konvencije te se ujedno ugrožava ostvarivanje načela najboljeg interesa djeteta iz članka 3. stavka 1. Konvencije. Osvrt o ovim pravima i najboljem interesu djeteta dali smo u prethodnoj točki ovog mišljenja. Uvođenjem ovakvog zakonskog rješenja u članak 27. ZOOSŠ-a djeca se dovode u položaj u kojem im se ugrožava ostvarivanje i ostalih prava iz Konvencije. Omogućavanje roditeljima da izuzmu dijete iz pohađanja sadržaja koji bi trebao poučavati dijete znanjima i vještinama važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, takve sadržaje čini dostupnim samo onoj djeci čiji su roditelji suglasni s njihovim poučavanjem. Djeca čiji se roditelji ne slažu s pojedinim sadržajima bit će uskraćena u pojedinim pravima iz Konvencije. Primjerice, dijete uskraćeno za zdravstveni odgoj i obrazovanje bit će uskraćeno u razvojnom pravu -pravu na obrazovanje, ali i u pravima sudjelovanja, zaštitnim pravima i dugoročno, u pravu preživljavanja - pravu na zdravlje. U vezi s navedenim, podsjećamo i na stajalište Ustavnog suda u Odluci br: U-II-1118/2013 i SDR. od 22. svibnja 2013. (Narodne novine, broj 63/2013): „...roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“. Sadržaji koji su nekim roditeljima sporni i/ili se izravno protive poučavanju učenika tim sadržajima, kako pokazuju naša dosadašnja iskustva, je primjerice, spolni odgoj koji uključuje informacije o odgovornom spolnom ponašanju, o spolno prenosivim bolestima, kontracepciji, rizicima preranog stupanja u spolne odnose, neprihvatljivosti homofobije, zatim sadržaji o obvezatnosti cijepljenja, o konvencionalnim metodama liječenja, o zdravoj i uravnoteženoj prehrani („piramida pravilne prehrane“), no možebitno i sadržaji koji spadaju u građanski odgoj i obrazovanje, primjerice zabrana diskriminacije i učenje djece toleranciji i poštivanju različitosti, a iz kojih bi roditelji, kad bi agencija nadležna za odgoj i obrazovanje utvrdila njihovu izbornost, mogli zatražiti izuzeće njihova djeteta i osiguravanje alternativne teme ili modula. Nameće nam se pitanje: kakva bi mogla biti alternativa učenju djece o, primjerice, rizicima preranog stupanja u spolne odnose, o zdravoj i uravnoteženoj prehrani, zabrani diskriminacije? Ovdje koristimo priliku spomenuti da je naše stajalište o zdravstvenom odgoju i njegovim sastavnicama nepromijenjeno od 2007. godine, a naš temeljni stav koji proizlazi iz Konvencije je da dijete ima bezuvjetno pravo na znanje i informacije koje se tiču očuvanja njegova zdravlja i nitko, pa ni roditelji ne smiju djetetu uskratiti to pravo. Na to Hrvatsku obvezuju preporuke Odbora za prava djeteta UN-a, kao i Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja. Informacija koju djeca trebaju dobiti putem zdravstvenog odgoja i obrazovanja treba biti točna, znanstveno utemeljena, interdisciplinarno postavljena, u skladu s Konvencijom i drugim propisima. Teme bi trebale biti obrađene objektivno, nepristrano i neutralno, uz spremnost na otvaranje dijaloga s djecom i otvaranje prostora za različita mišljenja i stajališta. Napominjemo da je Europska mreža pravobranitelja za djecu (European Network of Ombudsperson for Children - ENOC) na svojoj 21. Općoj skupštini u rujnu 2017. u Helsinkiju donijela Stajalište o sveobuhvatnom obrazovanju o odnosima i spolnosti: pravo djece da budu informirana te posebno preporučila „da se obvezno visokokvalitetno sveobuhvatno obrazovanje o odnosima i spolnosti uključi u obrazovanje u ranom djetinjstvu te u primarno, osnovno i srednje obrazovanje. Stručnjacima, npr. nastavnicima, mora se, uz potporu vanjskih aktera, pružiti odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje uz rad za sveobuhvatno obrazovanje o odnosima i spolnosti.“ Nije suvišno spomenuti i presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2011. u slučaju Dojan i dr. protiv Njemačke, u kojoj je Sud zauzeo stajalište da država ima ovlast osigurati obrazovanje djeci pa i spolni odgoj koji mora biti religijski neutralan i time ne zadire u pravo roditelja da odgajaju i obrazuju djecu, kao niti u vjerske slobode roditelja. Nadalje, u presudi Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske iz 1976. Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da obvezni spolni odgoj u školama ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, u skladu s njihovim filozofskim i vjerskim uvjerenjima prema članku 2. Protokola 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nastavno tome, Odbor za prava djeteta UN-a je u svojim Zaključnim primjedbama o kombiniranom trećem i četvrtom periodičnom izvješću Hrvatske koje je Odbor usvojio na svom šezdeset i sedmom zasjedanju (1.-9. rujna 2014.) preporučio Hrvatskoj da: „pojača mjere kojima će podizati svijest o spolnom i reproduktivnom zdravlju, s posebnim naglaskom na spolno prenosive bolesti te da osigura sustavno zdravstveno obrazovanje“. Također, Odbor za prava djeteta, u svojem Općem komentaru br. 4 (2003): Zdravlje i razvoj adolescenata u kontekstu Konvencije o pravima djeteta (General Comment No. 4 (2003): Adolescent health and development in the context of the Convention on the Rights of the Chid) ističe da: „države ugovornice trebaju, sukladno člancima 3., 17. i 24. Konvencije osigurati adolescentima pristup informacijama o spolnim i reproduktivnim odnosima, što obuhvaća planiranje obitelji i kontracepcijska sredstva, o opasnostima prerane trudnoće, sprečavanju HIV/AIDS-a i sprečavanju i liječenju spolno prenosivih bolesti. Uz to strane ugovornice, trebaju osigurati da oni imaju pristup odgovarajućim informacijama, bez obzira na njihovo bračno stanje i suglasnost roditelja ili skrbnika.“ Radi potpunog poštovanja najboljeg interesa i prava djeteta iz Konvencije, predlažemo izostaviti predloženi stavak 7. u članku 27. ZOOSŠ-a. Nastavno na ovaj prijedlog, smatramo potrebnim odgovarajuće izmjene učiniti i u članku 42. kojim se dodaje novi stavak 3. u članak 135. ZOOSŠ-a, kojim se propisuje obveza davanja suglasnosti roditelja na sudjelovanje učenika u svim sadržajima osim obveznih nastavnih predmeta, uključujući i međupredmetne i/ili interdisciplinarne teme i/ili module, imajući u vidu naprijed iznesena prava djeteta iz Konvencije. Napominjemo također, da ostaje nejasno kako se namjerava osigurati upoznavanje roditelja sa svim sadržajima obuhvaćenim nastavnim planom i programom i koliko detaljno će biti to upoznavanje, pa bi isto bilo svrsishodno preciznije regulirati.	Nije prihvaćen	Veazno uz stavak 7., sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
663	Žaklin Lukša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Izbaciti navod (7) jer izborne predmete ionako biraju učenici (roditelji) koji to žele. S druge strane u svim temama i modulima koji se izvode i odobreni su u školama (ili će biti) trebali bi biti zadovoljeni kriteriji znanstvene primjerenosti i usklađenosti s opće prihvaćenim načelima, te ustavnim vrednotama pa uopće ne vidim potrebu za ovim tekstom.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
664	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem brisanje stavka 7 ili nadopuna tako da se ne odnosi na obvezne predmete.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
665	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se promjeni čl. 11 st. 4. sadašnjeg zakona promjeni iz sadašnjega koji glasi: "Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja." promjeni te da glasi ovako: "Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja, dok učenici koji završavaju srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje, dužni su nastaviti obrazovanje u visokoškolskim ustanovama" Razlog je tomu, što postoji dio učenika koji završi gimnazijski program i ne upišu nikada visokoškolsko obrazovanje, te sutradan imaju probleme sa zapošljavanje i stečenim kompetecijama koje su nedovoljne za strukovno zapošljavanje bez prekvalifikacije.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti.
666	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
667	bozo duderija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Tražim da se čl. 11. st. 7. promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
668	Tihomir Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se izborni predmet u osnovnoj školi preimenuje u fakultativni. Fakultativni predmeti se mogu, ali ne moraju izabrati te se može izabrati više njih. Ako je predmet izborni, onda učenik mora izabrati između nekoliko ponuđenih jedan predmet. U osnovnoj školi učenik sada ne mora izabrati nijedan takav predmet pa, prema tome, to nije izborni, nego fakultativni predmet.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
669	Goran Šestak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
670	Stipe Perković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Molim da se članak.11. stavak.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
671	Vera Antunović Božić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. stavak 7. promijeni i glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
672	Božena Čizmin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Učenici i njihovi roditelji trebaju moći odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Nije prihvaćen	U načela odgoja i obrazovanja uvršteno je pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
673	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
674	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
675	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Oni dijelovi programa koji imaju naglašenu odgojnu komponentu naravno da trebaju biti izborni. Taj dio apsolutno podržavam. Na kraju krajeva, ne živimo više u totalitarnom sustavu već u kontekstu slobode. Tako i međupredmetne teme koje su u fokusu interesa roditelja (koji imaju temeljno pravo i obavezu skrbiti o odgoju svog djeteta) trebaju imati mogućnost izbornosti u skladu s tim. U prethodnim komentarima vidim dobro sročen prijedlog stavka 7. pa ću naprosto kopirati već izrečen prijedlog: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Na kraju, opet apel da se riječ "kurikulum" u svim svojim oblicima promjeni u "kurikul".	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
676	Lucija Vuksan Ćusa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Smatram da je iznimno važna mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da čl.11. st.7 glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihov roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
677	Dinko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavam izbornost u predmetima s naglašenom odgojnom komponentom. U pluralnom društvu se ne može postići konsenzus ni oko temeljnih vrijednosti na kojim se bazira odgoj. Temeljno je pravo roditelja odabrati vrijednosti koje žele prenijeti svojoj djeci. Škola se ne bi smjela kofrontirati s roditeljskim odgojnim pristupom i vrijednostima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
678	Anđelko Ilčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Trebalo bi svima biti jasno da velika većina predmeta koji se predaju u osnovnoj i srednjoj školi nemaju nikakav vrijednosno svjetonazorski predznak. No, kad su u pitanju zdravstveni i građanski odgoj činjenica je da se zadire u teme koje zahtijevaju i određenu vrijednosnu kvalifikaciju. Smatram da se o tim temama treba pred svu djecu postepeno tijekom školovanja (u skladu sa njihovom dobi i sazrijevanjem) iznijeti sve raspoložive znanstveno provjerene činjenice. Što se tiče vrijednosno-svjetonazorskog okvira unutar kojeg bi se te činjenice iznosile mislim da on kao prvo mora biti u skladu sa vrijednostima unesenim u Ustav RH. No, budući da postoje značajne razlike između pojedinih vrijednosno-svjetonazorskih pristupa, a koji su jednako u skladu sa vrijednostima Ustava RH, predlažem da se, pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva, omogući slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Praktična provedba različitih programa nije tako veliki problem kao što bi neki htjeli prikazati i makar zahtjeva dodatan trud oko organizacije i planiranja nastave mislim da to nije dovoljan razlog da se roditeljima onemogući da odlučuju o odgoju svoje djece. Zato predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
679	Anita Korenika	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Smatram da je iznimno važna mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da čl.11. st.7 glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
680	Mirela Klarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Stavak 7. Zar se ovo ne odnosi na većinu predmeta: "imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja"? Zašto stati samo na međupredmetnim i interdisciplinarnim modulima? Ovo bi se lijepo moglo "protegnuti" i na nastavu Povijesti, Hrvatskog jezika (književnost), Biologije... pa nek' si svatko bira što mu odgovara. Također me zanima praktična primjena ovog članka - na početku SR, recimo, ćemo razdvojiti razred pa će jedan dio ostati s razrednicom raditi ZO, a drugi s pedagogom na alternativni sat ZO-a? Kako naći dovoljan broj učionica kada se dogodi da u istom satu 3-4 razreda imaju alternativne module? GO se provodi na nastavi svih predmeta - kome ćemo slati djecu s nastave Povijeti ako su se roditelji izjasnili za modul A GO-a, a nastavnica će provoditi modul B (ukoliko za te sadržaje bude postojao alternativni modul)? Opet pedagogu ili psihologu ili nekom trećem? Što ako i nastavnica i pedagog i razrednica njeguju vrijednosti modula A? Poštuje li se i njihovo pravo da imaju stavove i vrijednosti ili će morati "odraditi" modul B? Ili će škole zapošljavati nove ljude za alternativne stavove i vrijednosti? Molim da se provedba ovog članka detaljnjije objasni, a ne prepusti školama da se s njegovom provedbom snalaze kako znaju.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
681	Darka Sudarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem brisanje stavka 7. Stavak sugerira da odgojna komponenta nastave nije dovoljno promišljena. Opet se miješa odgoj i svjetonazor. Škola treba za svu djecu promicati isti odgojni općeprihvaćeni sustav vrijednosti (moral, radna etika, poštenje itd.).	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
682	Helena Karlić Mujo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	U st. 3. se navodi da učenik bira izborni predmet na početku školske godine. Smatram da bi bilo bolje da se izborni predmet bira na kraju prethodne nastavne godine kako bi škola mogla planirati rad odnosno formirati grupe za izbornu nastavu prije početka iduće školske godine te kako bi škola mogla navrijeme prijaviti viškove i manjkove.	Prihvaćen	Stavak 3. se mijenja i glasi: Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.
683	Daniel Bogešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Pohvaljujem odredbu o izbornosti u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmet, utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
684	Žana Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da čl. 11. stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
685	Marko Jerčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
686	Igor Juha	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
687	Danilo Paripović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavat izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
688	Sonja Banić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11. stavak 9. dopuniti: Pojedini nastavni predmet može istovremeno pripadati općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu programa. Članak 11. stavak 12. dopuniti: Općeobrazovni predmet može biti proširen sa stručnim sadržajima i istovremeno pripadati općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu programa. Obrazloženje: Pojedini općeobrazovni predmeti (na primjer: matematika, informatika, fizika, strani jezik) mogu biti od posebne važnosti za struku i prošireni sa sadržajima i ishodima koji nisu dio općeobrazovnog predmeta već spadaju u posebni stručni dio. Takav predmet povezuje općeobrazovne i strukovne sadržaje i i pripada u oba dijela programa. Ako bi se takvi sadržaji odvojeno poučavali u dva različita predmeta, to bi nepotrebno dodatno opterećivalo učenike, jako loše djelovalo na efikasnost učenja i stjecanje kompetencija u općrobrazovnom predmetu i u struci.	Nije prihvaćen	Navedeno se treba definirati strateškim dokumentima kojima se uređuje sustav strukovnog obrazovanja kao što je Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje.
689	Marija Ivić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Čl.11.,stavka 7. treba promjeniti i ovako treba glasiti :" Međupredmetna i/ili interdisciplinirana tema i/ili modul koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova,vrijednosti i izbora ponašanja,u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6.ovog članka.Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim postupkom i sustavom vrijednosti . "	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
690	Ivan Margit	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da st. 7 glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
691	Matea Somek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
692	Josip Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	U potpunosti podržavam izmjenu stavka 4 da se molba za ispis s izborne nastave mora podnijeti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Na taj će način još i prije početka godišnjih odmora biti poznat broj učenika na izbornoj nastavi u idućoj školskoj godini te će ravnatelji moći na vrijeme izraditi zaduženja učiteljima/nastavnicima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
693	Darko Radmanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
694	Ivica Inkret	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da st. 7 glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
695	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11, stavak 2 "Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu..." - APSOLUTNO PODRŽAVAM da se pisani zahtjev za ispis s izbornog predmeta predaje najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
696	Katica Sunarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Stavak 3) Učenik srednje škole bira izborni predmet najkasnije do 30. svibnja tekuće godine za iduću školsku godinu, osim učenika koji se upisuju u 1. razred. Suglasnost roditelja potrebna je pri izboru vjeronauka ili etike, za izbor ostalih izbornih predmeta nije potrebna.	Nije prihvaćen	Suglasnost roditelja potrebna je za sve izborne predmete.
697	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Vezano za članak 27 stavak 7. predlažem da se taj stavak briše. Škola treba jednako odgajati svu djecu i svima usaditi kvalitetan sustav vrijednosti ideološki neutralan, temeljem na općeprihvaćenim sustavom vrijednosti. Ova odredba nema smisla. Ukoliko je nešto problematično u programima postoji javna rasprava, eventualno se neke sadržaje treba izbaciti iz programa, ali nema smisla da postoje alternativni modeli. Škola se ne smije petljati u odabir i izgradnju određenih stavova pojedinaca (primjerice religioznost ili politično opredjeljenje), ali sva znanja temeljena na znanstvenim činjenicama se moraju prenijeti svim učenicima jednako. Naravno da postoje marginalne i beznačajne grupe ljudi koje ne prihvaćaju neke stvari koje djeca uče u školama kao i sam odgoj u školama. Međutim to su marginalne i beznačajne grupe ljudi i njihove zahtjeve treba ignorirati. Oni sadržaji koje se tiču odgoja, a koji nisu univerzalni niti općeprihvaćeni - njima nije mjesto u školi. Ukoliko neki roditelj smatra da su takve stvari uključene u program, neka da sada prijedlog na javnoj raspravi ili neka pokrene postupak pred ustavnim sudom i zatraži od Ustavnog suda brisanje tih sadržaja. Ustavni sud je nadležan za kurikulume i nastavne planove i programe i može ukinuti one odredbe koje nisu u skladu sa pravom roditelja na odlučivanje o odgoju djece ukoliko se slučajno takvi sadržaju uključe u program. Predlažem brisanje te odredbe.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
698	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Vezano za članak 27 stavak 7. Na koji se način to misli provesti u praksi? Hoće li se učenici prije početka sata podijeliti u 2 grupe, otići svatko u drugi razred i slušati dva različita predavanja? Treba voditi računa o tome.	Primljeno na znanje	Navedeno je promijenjeno na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. U postupku donošenja kurikuluma ministar može zatražiti stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje s ciljem utvrđivanja dijelova kurikuluma koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima. Navedeni sadržaji mogu se provoditi izborno, pri čemu roditelj ima pravo isključiti svoju djecu sukladno članku 4. stavku 2. podstavku 11. ovog Zakona
699	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 27 stavak 3 - "Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja". Nejasno je da li je potrebna suglasnost jednog ili oba roditelja?	Primljeno na znanje	Kao i za druge suglasnosti potrebna je suglasnost jednog roditelja.
700	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Vezano za članak 27, predlažem da se doda stavak koji će glasiti "izborni predmeti uključuju se u satnicu ravnopravno sa obveznim nastavnim predmetima tijekom uobičajenog radnog vremena škole". Ovo je potrebno stoga što se pojavljuju slučajevi da se nastava izbornih predmeta uvrsti u nastavu rano ujutro prije ostalih nastavnih predmeta (tzv "nulti sat") ili po završetku nastave kad svi ostali učenici otiđu svojim kućama. Izborna nastava treba biti tijekom normalnog radnog dana školske sjmene, a ne prije ili poslije nastave ostalih predmeta. Ovo je potrebno uvrstiti u Zakon jer je to do sada ovisilo isključivo o volji djelatnika škole koji radi raspored sati.	Nije prihvaćen	Organizacija rasporeda spada u autonomiju škola.
701	Branka Sabljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
702	Ivan Zrilić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „ Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem Ivan Zrilić.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
703	Ivan Mlikota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Za slobodu sam sukladno katoličkim vrijednostima, stoga podržavam prijedlog "Udruge grozd" koji glasi: da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
704	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 27 stavak 4. S obzirom na to da je nastava vjeronauka u školama kao izbornog predmeta regulirana međunarodnim ugovorom, koji u sebi uključuje i način prestanka pohađanja nastave vjeronauka, škole su dužne kad je prestanak pohađanja nastave vjeronauka u pitanju držati se odredbi međunarodnog ugovora, a ne ovog Zakona. To može dovesti do nejasnoća i zabluda. Nepraktično je i loše da je nastava vjeronauka regulirana jednim propisima, a ostali predmeti drugim. Da se izbjegnu nejasnoće i moguće zabune, dobro bi bilo da se u Zakonu jasno navede da se ova odredba ne odnosi na nastavu vjeronauka.	Nije prihvaćen	Nije nužno definirati u zakonu.
705	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se u članku 27 doda novi stavak br 4 koji će glasiti: "Učenicima osnovnih škola koji ne pohađaju nastavu izbornih predmeta, a koji borave u školi za vrijeme trajanja tih predmeta škola mora organizirati stručni nadzor" Ovo stoga što učenici koji ne pohađaju nastavu izbornih predmeta, a osobito se to odnosi na prve i druge razrede osnovne škole neorganizirano provode vrijeme u školi. Nije baš dobro da se mala djeca od 7 i 8 godina sama šetaju po hodnicima škole. Ovo se može ograničiti samo na prva 4 razreda osnovne škole. Do sada je to pitanje bilo isključivo u nadležnosti same škole, dobro bi bilo to propisati zakonom.	Primljeno na znanje	Navedeno je u nadležnosti škole.
706	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Vezano za članak 11 odnosno izmjene članka 27. Članak 27 stavak 4, predlažem da se rečenica "Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom." briše. U praksi škola neće moći uvijek ponuditi drugu izborni predmet. Osim toga, pitanje je što je sa djecom koja se odluče prestati uzimati vjeronauk, nije u redu da ti učenici moraju uzeti drugi predmet. Znači briše se rečenica "Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom" ili alternativno iza riječi predmetom briše se točka i dodaju riječi "osim učenika koji prestaju pohađati nastavu vjeronauka."	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Izbornost u srednjoj školi, sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije uredit će se kurikulumskim dokumentima.
707	Denis Plazibat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „ Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
708	Stjepan Moškatelo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Smatram opravdanim postojanje mogućnosti slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa, koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima, stoga predlažem da se čl.11. st.7 Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama promijeni i da glasi ovako: »Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.«	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
709	Sindikat prometnika vlakova Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
710	Sindikat prometnika vlakova Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
711	Dalibor Cvitković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
712	Adrijan Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Predložiti da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti."	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
713	Ivana Fundurulić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Iz stavka 5. izbaciti ''ili drugih opravdanih razloga'' , jer ostavlja prostora manipulaciji u tumačenju.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen jer se ne mogu predvidjeti svi razlozi, a ipak se radi o izbornim predmetima.
714	Kristina Bišćan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Stavak 3. govori o obvezi pohađanja tijekom cijele šk. godine, a onda dozvoljavamo roditelju da dijete ispiše u studenome (!) (a roditelju je svaki razlog opravdan!). Čini mi se da je upravo onaj dio "ili iz drugih opravdanih razloga" suvišan. Djeca se ispisuju zbog ocjena jer roditelji iz izbornih predmeta očekuju samo visoke ocjene. Tome treba stati na kraj. Također, zbog lakše organizacije rada škole, predlažem da se u st.3. "a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine" zamijeni s "a učenik bira izborni ili izborne predmete za narednu šk. godinu do 30. lipnja tekuće šk. godine."	Djelomično prihvaćen	Stavak 3. se mijenja i glasi: Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.
715	Ana Dundović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Na temelju čega se donosi mišljenje iz stavka 7? Ovaj stavak zajedno sa st.9. čl.2. omogućuje vrijednosnu manipulaciju nastavnim sadržajem koja ne mora imati nikakvo znanstveno niti praktično utemeljenje. Ponovno se pojavljuje problem razlike između mišljenja i znanja i zadaće sustava obrazovanja.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
716	Ivana Slatina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Stavak 3. - zbog pravovremenog formiranja grupe i zaduženja učitelja izbornih predmeta (vjeronauk, strani jezik) do kraja nastavne godine potrebno je prikupiti zahtjeve roditelja i u stavku 5. jasno definirati koji su to opravdani razlozi za prestanak pohađanja izbornog predmeta tijekom nastavne godine	Djelomično prihvaćen	Stavak 3. se mijenja i glasi: Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.
717	Marita Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	U stavku (3) piše da se izborni predmeti biraju na početku školske godine i da su obvezni ZA TU ŠKOLSKU GODINU. To je u suprotnosti sa stavkom (4) gdje piše- učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja koji se dostavlja do 30. lipnja. Bilo bi bolje da učenici biraju na kraju školske godine, a ne na početku kako bi se lakše formirale grupe i zaduženja učiteljima izbornih predmeta te da su trajno obvezni ići, a mogu se ispisati uz pisanu zabolbu do 30. lipnja kako je i napisano.	Prihvaćen	Stavak 3. se mijenja i glasi: Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.
718	Saša Peričak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Komentar na članak 11., stavak 7. Cijeli stavak bi trebalo brisati jer ostavlja prostor za zlouporabu i manipulaciju. Roditelji imaju pravo i dužnost odgajanja svoje djece, ali isto tako se djecu, posebno u školskoj ustanovi, ne smije zakidati za znanstveno utvrđene činjenice. "Istaknuta odgojna dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja" je problematična konstrukcija pošto se, ovisno o tumačenju, aposlutno sve čemu je čovjek izložen, može tamo uvrstiti. Izlaganje osobe činjenicama, znanstvenoj metodi i kritičkom načinu promišljanja itekako utječe na "osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbor ponašanja", ali društvo i školski sustav bi trebali težiti takvom usmjeravanju cijele populacije, a posebno mlađeg dijela. Naravno da je bilo kakva indoktrinacija i nametanje stavova neprihvatljiva, ali samim time što je modul/tema prošao recenzije i uveden u redovnu nastavu treba jamčiti da toga nema, ali to mora jamčiti i profesionalnost nastavnika koji nastavu izvode. Nema potrebe za razdvajanjem učenika već međupredmetne teme i module treba (kao što je i do sad bio slučaj) izrađivati tako da budu općedruštveno prihvatljivi i ideološki neutralne, ali da učenicima ne uskraćuju pravo na informaciju.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
719	Mirko Mamić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Pojmovi "kurikulum" (naslov, stavci: 2., 6., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14.) i "kurikul" (stavak 7.), imaju, čini se, isto značenje no praktično bi bilo da se u cijelom tekstu Zakona i akata nastalih iz Zakona koristi (samo) jedan od njih. O tomu koji će izraz biti upotrijebljen treba postojati dogovor jezične struke.	Primljeno na znanje	S obzirom da se izraz kurikulum koristi duže vrijeme u zakonskim propisima i strateškim dokumentima u ovim izmjenama neće biti promijenjen.
720	Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ovaj Nacrt predloga o izmenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama krši Konvenciju o pravima deteta. Prema Konvenciji o pravima deteta, deca imaju pravo na tačnu i naučno utemeljenu informaciju. Evropski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje tačnih i naučno utemeljenih informacija deci putem polnog odgoja. Nadalje, Evropski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o polnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje dece, 2) temeljnog prava dece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i dece na slobodu veroispovijesti.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
721	Ivan Kraljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Članak 11. ”Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.” Ovime se učenicima oduzima pravo na cjelovito obrazovanje u skladu s objektivnim znanstvenim činjenicama, što je u suprotnosti s Ustavom RH i Poveljama UN-a o ljudskim pravima. Jer, što ako je odgojni pristup i sustav vrijednosti roditelja sasvim u neskladu s vrijednostima koje obrazovni sustav želi prenijeti djeci - npr. roditelji mogu biti rasisti, ksenofobi, šovinisti i još mnogo drugih loših stvari, što će onda sigurno pokušati prenijeti i svojoj djeci. Nema li obrazovni sustav obavezu i odgovornost prema djeci takvih roditelja, da barem pokuša anulirati negativni utjecaj roditelja, ili će takvim roditeljima ići na ruku i sudjelovati u stvaranju novih rasista, šovinista i sl.?	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
722	Ante Buterin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Dobro je što se omogućuje da učenici i njihovi roditelji mogu samostalno odabrati predmete koji se tiču stavova i sustava vrijednosti. Budući da se ti predmeti tiču domene svjetonazora (a ne domene npr. egzaktnih znanosti kao što su matematika, biologija,...) te se u demokratskom društvu ne može nametati jedan svjetonazorski pogled na štetu drugih pogleda, bilo bi potpuno neprihvatljivo kada bi se netko treći (npr. škola) pokušao nametnuti u tom dijelu odgoja učenika. Ostavljanje prostora za izbor sukladan vlastitm uvjerenjima i sustavima vrijednosti jedino je prihvatljivo rješenje.	Prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
723	Jakob Patekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Ad (7) Ovaj stavak dovest će do toga da se učenici već od rane dobi dijele u skupine prema svjetonazoru njihovih roditelja/skrbnika. Umjesto da se uče životu s različitima i razumijevanju različitosti, djecu se razdavaja u skupine gdje se mogu družiti i učiti samo sa sebi sličnima. To javno obrazovanje u 21. stoljeću nije.	Nije prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
724	Miodrag Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	Strani jezik kao izborni predmet bi MORAo biti izuzet iz stavka 4. Naime, učenici koriste ovo pravo kako bi izbjegli nastavak učenje stranog jezika u srednjim školama na višem nivou i onda počinju kao početnici!	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne može prihvatiti s obzirom da je riječ o izbornim predmetima.
725	Bojan Lazić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11.	U stavku 6 kod sintagme "e su dio kurikuluma" vjerojatno nedostaje slovo "t", pa bi sintagma, pretpostavljam, trebala glasiti "te su dio kurikuluma".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
726	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
727	Slavko Kopilović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Poštovani! Predlažem da se u Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
728	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Vezano uz dopunu članka 28. stavka 4. kojim se proširuje sadržaj koji se utvrđuje školskim kurikulumom, Agencija za mobilnost i programe Europske unije pozdravlja prijedlog da strategija razvoja škole postane obvezna sastavnica školskoga kurikuluma. U programu Erasmus+ odgojno-obrazovne ustanove zainteresirane za provođenje projekata mobilnosti obvezne su prirediti Europski razvojni plan. Spomenuti će plan zacijelo sačinjavati temeljni dio potencijalno obuhvatnije strategije razvoja škole. Europski je razvojni plan usmjeren modernizaciji i internacionalizaciji odgojno-obrazovnih ustanova odnosno promišljanju njihovih potreba vezanih uz razvoj kvalitete korištenjem Erasmusa+ i eTwinninga. Europski razvojni plan opisuje na koji će način škole integrirati kompetencije stečene putem Erasmusa+ i eTwinninga u svoje kurikulume i strategije razvoja. Iz ovoga će razloga provedba Erasmusa+ pridonijeti osnaživanju škola u strateškome promišljanju i pomoći im u priređivanju svojih strategija razvoja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
729	Anamarija Čondor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
730	Sanja Salaj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	Ovaj komentar se vjerojatno odnosi na članak 20. Izmjenama članka 20. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
731	Antun Budimir	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem: „(3) Školski kurikul određuje nastavni plan fakultativnih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, fakultativnih međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikule ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.” Obrazloženje: Bit kurikulnoga obrazovanja je u mnogovrsnosti i različitosti ponuda i odabira. Ukoliko svaki predmet/međupretmetna tema/interdisciplinarni sadržaj/modul postaje obveza za sve učenike potire se kurikulna intencija obrazovanja. U stavak 4 ne dodavati „- strategija razvoja škole” kao novi podstavak 1. (6) Za sudjelovanje učenika u fakultatitvnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu redoviti niti obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.“ Obrazloženje: Školski kurikul mjerodavan je samo za rasporedbu fakultativnih predmeta, programa, aktivnosti, tema i modula i tu činjenicu treba jasno istaknuti u Zakonu.	Djelomično prihvaćen	U kurikulumima međupredmetnih tema navedeno je koji se sadržaji provode kroz obvezne predmete, a koji kroz druge oblike nastave.
732	Vesna Vlašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Poštovani, kako sam zaposlena na radnom mjestu pročelnice u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije koja je osnivač 11 osnovnih i osam srednjih škola te ima osnivačka prava, a nema upravljačka prava ( kao što je to npr. kod zdravstvenih ustanova) predlažem da se izmjene i dopune predložene člankom 38., a koje se odnose na članak 119. Zakona, izmjene i dopune. Neosporno je da je višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka Zakona. Člankom 119. Zakona, između ostalog je propisano da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom, ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakonitih i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće - u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predlažem: - izmjenu članka 119. stavka 1., na način da učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika imenuje i razrješava – jednog člana (kao što je propisano da to čine i radničko vijeće i vijeće roditelja), a osnivač da umjesto dosadašnje mogućnosti samostalnog imenovanja i razrješenja tri člana – ubuduće imenuje četiri člana školskog odbora. - da se u članku 119. stavku 1. podstavku 3., te u stavku 4. – ne brišu riječi: „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, suprotno prijedlogu predlagatelja. Obrazloženje: Brisanjem riječi „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, kako to predlaže predlagatelj, eksplicitno se ograničavaju dosadašnja prava osnivača na samostalan izbor članova školskog odbora, a također se sužava broj potencijalnih kandidata za članove školskih odbora. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. stavak 2.) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. stavka 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove.	Nije prihvaćen	Primjedbe se vjerojatno odnose na članak 37. Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
733	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Vezano uz st, 3: Nastavni plan izbornih predmeta je određen NPIP-om i nema potrebe da se određuje školskim kurikulumom. Vezano uz stavak 4: Nepotrebno je i nelogično očekivati da se strategija razvoja škole donosi svake godine. Strategija treba biti srednjoročni ili dugoročni dokument i neprimjereno je da se donosi na godišnjoj razini. Vezano uz stavak 6. - odredbu treba pojasniti na način da se objava na mrežnim stranicama škole smatra informiranjem roditelja.	Djelomično prihvaćen	Postojećem članku 28. stavku 2. utvrđeno je da se školskim kurikulumom utvrđuje osim kratkoročnog i dugoročni plan i program škole. U članku 41. ovih izmjena definira se: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
734	Kulturno umjetničko društvo Viničica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažemo da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
735	Darko Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
736	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
737	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
738	Goran Šestak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
739	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
740	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u čitavom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na svim mjestima riječ "kurikulum" zamjeni sa riječi "kurikul". Slažem se sa prethodnim komentarima o stručnom mišljenju.	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
741	Lucija Vuksan Ćusa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
742	Marko Jerčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
743	Igor Juha	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
744	Danilo Paripović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predložem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
745	Matea Somek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
746	Darko Radmanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
747	Sindikat prometnika vlakova Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predložem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
748	Dalibor Cvitković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
749	Adrijan Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	Predložiti da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
750	Bojan Lazić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12.	U stavku tri, kod riječi "ema" vjerojatno nedostaje slovo "t", pa bi riječ trebala glasiti "tema".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
751	Hrvatska psihološka komora	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13.	Predlažemo da se u članku 29. stavku 3. osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." jer bi ovakva odredba bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije.	Nije prihvaćen	U RH obrazovanje provode ustanove, jer sukladno Zakonu o ustanovama, ako ustanove ostvaruju dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti.
752	Antun Budimir	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13.	Kurikul je hrvatski oblik latinske riječi curriculum.	Nije prihvaćen	S obzirom da je u svim zakonskim propisima i strateškim dokumentima korišten izraz kurikulum za sada se izraz kurikulum ne mijenja u ovim izmjenama.
753	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13.	Članak 13. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Eksperimentalni program ili kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 29. (3) Eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti školska ustanova, ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. PRIJEDLOG: Predlažemo da se osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." OBRAZLOŽENJE: Ima sve više vladinih i nevladinih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem i okupljaju stručnjake kvalificirane za razvijanje i implementaciju takvih programa, a koje nisu iz sustava odgoja i obrazovanja. Ovakva odredba bi bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije.	Nije prihvaćen	U RH obrazovanje provode ustanove, jer sukladno Zakonu o ustanovama, ako ustanove ostvaruju dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti.
754	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13.	Program i kurikulum nisu istoznačnice pa je potrebno na drugačiji način stipulirati normu. Drugo, eksperimentalne programe treba donositi ministar po istoj proceduri kao i druge programe.	Nije prihvaćen	Eksperimentalni program se ne donosi, nego ministar rješenjem odobrava njegovo izvođenje.
755	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13.	Ad. 3. Podnošenje zahtjeva za odobravanje izvođenja eksperimentalnog programa „druge institucije iz sustava odgoja i obrazovanja“ U članku 13. kojim se mijenja članak 29. ZOOSŠ-a, u izmijenjenom stavku 4. predviđena je obveza školske ustanove za podnošenje zahtjeva Ministarstvu znanosti i obrazovanja za odobravanje eksperimentalnog programa. Nejasno je, međutim, hoće li isti zahtjev za odobrenje izvođenja eksperimentalnog programa podnositi obvezno i „druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja“ koja se spominje u stavku 3. istog članka kao donositelj tog programa. Smatramo potrebnim isto regulirati te i eksperimentalni program tih institucija podvrgnuti provjeri nadležnog ministarstva.	Nije prihvaćen	Navedeni stavak se odnosi na dokazivanje ispunjavanja uvjeta za provođenje eksperimentalnog programa te se stoga odnosi samo na školsku ustanovu.
756	Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	Budući da produženi boravak organizira osnivač školske ustanove, bilo u samoj ustanovi ili u drugom prostoru uz odobrenje Ministarstva, a Ministarstvo nije u mogućnosti u svakom pojedinom slučaju obaviti očevid i utvrditi ispunjavaju li navedeni prostori propisane standarde, potrebno je prilikom donošenja pravilnika propisati da činjenicu ispunjavaju li predmetni prostori uvjete za izvođenje produženog boravka, rješenjem utvrđuju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno Gradski ured Grada Zagreba.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
757	Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	U stavku 2 potrebno je brisati riječi "...ili drugom prostoru sukladno propisanim standardima..:" Vanjske usluge prehrane pokazale su se iznimno nekvalitetne kod pojedinih fakulteta, pa nema smisla eksperimentirati na maloj djeci u osnovnim školama. Ukoliko škola nema kapacitete, neće imati produženi boravak. Tko plaća produženi boravak je u ovom dijelu nejasno?	Prihvaćen	Prihvaćeno.
758	Istarska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	U dodanom novom čl. 34.a (Čl. 14. predloženog Nacrta Izmjena i dopuna Zakona), koji se odnosi na produženi boravak u osnovnim školama, predlaže se da se st.2. tog članka izmijeni, te da glasi: „(2) Produženi boravak organizira škola, uz prethodnu suglasnost jedinice lokalne samouprave koja je osnivač školske ustanove, odnosno jedinica lokalne samouprave s čijeg područja djeca polaze produženi boravak, a može se izvoditi u školskoj ustanovi ili drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva.“ Ovo iz razloga što je i do sada na terenu produženi boravak funkcionirao na način da je u većini škola statutom škole utvrđeno da škola može organizirati produženi boravak, o čemu donosi odluku školski odbor. Financiranje troškova za produženi boravak išlo je na teret onih gradova koji su osnivači osnovnih škola ili onih općina čija djeca pohađaju produženi boravak ukoliko je osnivač tih škola jedinica regionalne samouprave, tj. županija.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
759	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	U stavku 3 treba obavezno navesti rok donošenja pravilnika.	Prihvaćen	Prihvaćeno.
760	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	U st. 2 treba točno propisati o kojem se "propisanom standardu" radi. Pretpostavljam da je riječ o DPS-u.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
761	GRAD RIJEKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	Predlažemo da se u stavku (3) članka 34a odredi i rok u kojem će se navedeni pravilnik donijeti. Praksa pokazuje da dok god nije propisan rok za donošenjem - pravilnici se nikad ne donesu. U prilog tome govori i da je Državno pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u članku 11. stavak 7. navedeno "Produženi boravak učenika uredit će se posebnim propisom.", te je definiran rok koeficijentom izvodljivosti '2', što znači da je poseban propis trebao biti donesen u roku od pet godina, odnosno do kraja 2012. godine. Međutim, poseban propis nije nikad donesen. Stoga predlažemo da se u članku 34.a stavak 3. izmijeni tako da glasi: (3) Organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom, koji će se donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“	Prihvaćen	Prihvaćeno.
762	Hrvatska zajednica županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	U članku 14. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadržaj postojeće odredbe utvrditi da glasi; Iza članka 34. dodaje se članak 34.a i naslov iznad njega koji glase: „ Produženi boravak u školi Članak 34.a (1) Za učenike škole može se organizirati produženi boravak uz suglasnost osnivača. (2) Produženi boravak organizira školska ustanova, a može se izvoditi u školskoj ustanovi ii drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva. (3) Organizaciju i provedbu produženog boravka propisuje ministar pravilnikom.“	Nije prihvaćen	Školska ustanova ne može biti odgovorna za provođenje produženog boravka u drugom prostoru.
763	Primorsko-goranska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	1. Predlažemo da se odredba članka 34 a izmijeni tako da glasi: 1) Za učenike osnovne škole može se organizirati produženi boravak uz suglasnost osnivača. 2) Produženi boravak organizira školska ustanova, a može se izvoditi u školskoj ustanovi i drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva. 3) Organizaciju i provedbu produženog boravka propisuje ministar pravilnikom.“	Nije prihvaćen	Školska ustanova ne može biti odgovorna za provođenje produženog boravka u drugom prostoru.
764	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	Predlažem u stavku (3) odrediti i rok u kojem će se navedeni pravilnik donijeti. Iskustvo ostalih članaka upravo u ovom Zakonu govori da dok god nije propisan rok za donošenjem - pravilnik se neće donijeti.	Prihvaćen	Prihvaćeno.
765	Ljiljana Studeni	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14.	Pitanje uz Čl. 34.a (2) - Kako će se Zakonom regulirati situacije kada Ministarstvo odobri organizaciju produženog boravka koji je prethodno organizirao osnivač školske ustanove, a uvjeti nisu sukladni "propisanim standardima" te djelatnici rade uz brojna dodatna opterećenja? Može li se Zakonom regulirati da u takvim situacijama (broj učenika koji premašuje kapacitete škole koja je dobila sva odobrenja i suglasnosti, a nema zadovoljeno propisano pedagoškim standardima, biti smatrana školom koja radi u otežanim uvjetima rada? Mogu li djelatnici škole koja radi u takvim uvjetima koji krše pedagoške standarde dobiti naknadu za otežane uvjete rada?	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne može prihvatiti.
766	Antun Budimir	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16.	U članku 51. stavku 1. iza riječi: „nastava“ dodati riječi: "zajedničkih i izbornih predmeta“. Obrazloženje: izborni su predmeti obvezni jednako kao i zajednički predmeti. Prijedlog redovne satnice od "obveznih predmeta" je opasan, jer u sebi nosi dvosmislenost i može biti izvor teških sukoba. Ni u kojem slučaju postojeći prijedlog ne smije proći u daljnju proceduru, jer bi to moglo dovesti do teške zlouporabe i sukoba. Za ilustraciju mogućega razdora dovoljno je navesti primjer zlonamjernika koji bi na temelju predložene odrednice zahtijevao izbacivanje Katoličkoga vjeronauka iz redovnog nastavnog rasporeda, premda je Vjeronauk obvezan i redovni predmet, mada pripada u skupinu izbornih predmeta.	Nije prihvaćen	Već sada broj sati obveznih predmeta i broj sati svih izbornih predmeta premašuje ograničenje iz Zakona jer o izboru izbornih predmeta odlučuju učenici i roditelji. Stoga se pojašnjava da se ograničenje odnosi na broj sati obveznih predmeta.
767	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16.	Ne podržavam de facto povećanje opterećenja učenika, kao i brisanje iz zakona odredme o maksimalnom opterećenju učenika. Naime, danas je nastavnim planom (sutra će kurikulomom) propisano konkretno opterećenje učenika u pojedinom razredu i programu, ali smatram da u zakonu mora ostati propisano maksimalno opterećenje svim oblicima nastave.	Djelomično prihvaćen	Na temelju javne rasprave stavak dva mijenja se i glasi: Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.
768	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16.	Zadržati zakonsko ograničenje, odnosno gornju granicu godišnjeg i tjednog broja nastavnih sati za učenike srednjih škola.	Djelomično prihvaćen	Na temelju javne rasprave stavak dva mijenja se i glasi: Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.
769	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16.	Ad. 4. Zadržavanje postojećeg dnevnog opterećenja učenika osnovnih škola i zakonsko ograničavanje godišnjeg i tjednog broja nastavnih sati učenika srednjih škola Člankom 16. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja stavak 1. članka 51. ZOOSŠ-a povećava se dnevni broj nastavnih sati učenika osnovnih škola na način da se umjesto dosadašnjih 4 sata razredne nastave u osnovnoj školi koji uključuju obvezne i izborne predmete, odnosno 6 sati nastave obveznih i izbornih predmeta za ostale učenike osnovnih škola, propisuje da ta vremenska ograničenja uključuju samo nastavu iz obveznih predmeta. To znači da izborni predmeti ne ulaze u tu satnicu, čime se povećava dnevno opterećenje učenika osnovnih škola. Nadalje, mijenja se i stavak 2. u članku 51. ZOOSŠ-a na način da se ukida zakonsko ograničenje godišnjeg i tjednog broja nastavnih sati, koje je za učenike srednje škole bilo propisano u trajanju od najviše 1.120 sati godišnje i 32 nastavna sata tjedno, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave, te se sada predlaže da se za srednjoškolce godišnji i tjedni broj nastavnih sati propiše nastavnim planom i kurikulumom. Takvo rješenje omogućuje različito shvaćanje dopuštenog opterećenja učenika od strane donositelja nastavnog plana i kurikuluma, čime se otvara prostor za prekomjerno opterećivanje učenika. Ograničavanje, odnosno gornja granica broja dnevnih, tjednih i godišnjih nastavnih sati ima za posljedicu ustanovljavanje obveza djece od suštinskog značaja u odgojno-obrazovnom procesu te predlažemo da, radi njihove zaštite, ta gornja granica bude i dalje određena zakonom. Napominjemo da su učenici već dosta opterećeni nastavnim satima te ako se predloženom povećanju broja nastavnih sati, odnosno njihovom određivanju bez propisivanja gornje granice, pribroje još i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti djece, zanemaruje se pravo djeteta na odmor i slobodno vrijeme iz članka 31. Konvencije. Smatramo stoga da bi izmjene koje se odnose na dnevno, tjedno i godišnje opterećenje nastavnim satima trebale polaziti prvenstveno od poštivanja najboljeg djetetova interesa. Nemamo saznanja da se načelo najboljeg djetetova interesa uzelo u obzir, odnosno poštivalo pri izradi ovih prijedloga i na koji način. Niti u obrazloženju ovog članka, niti u dijelu Nacrta prijedloga zakona u kojem se navode osnovna pitanja koja se trebaju zakonom urediti, ne nalazimo razloge za takve suštinske izmjene. Zbog toga, smatramo potrebnim zadržati ograničenje dnevnog trajanja nastave učenika osnovnih škola kao što je sada propisano (4 sata dnevno razredne nastave koja uključuje obveznu i izbornu nastavu i 6 sati dnevno za ostale učenike osnovne škole). Također, predlažemo zadržati zakonsko ograničenje, odnosno gornju granicu godišnjeg i tjednog broja nastavnih sati za učenike srednjih škola.	Djelomično prihvaćen	Na temelju javne rasprave stavak dva mijenja se i glasi: Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.
770	Darka Sudarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16.	Smatram da se stavak 2. treba promijeniti na način da se ipak propiše najveći mogući tjedni broj ukupnih nastavnih sati (obvezne, izborne i fakultativne nastave), a koji ne bi smio biti veći od 40 sati (zakonom propisanog radnog tjedna radnika). Trenutno škola nema zakonskog načina za ograničavanje odabranih izbornih i fakultativnih programa.	Prihvaćen	Na temelju javne rasprave stavak dva mijenja se i glasi: Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.
771	Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17.	Traženjem prethodnog mišljenja osnivača nepotrebno se odugovlači postupak. Postavlja se pitanje što ukoliko osnivač uskrati mišljenje, odnosno što ako je mišljenje osnivača u suprotnosti s prijedlogom/nacrtom odluke? Budući da je jasno i nedvojbeno propisano u kojim slučajevima uredi državne uprave mogu odstupiti od odredbi Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi i da je u tim slučajevima potrebna suglasnost Ministarstva, ne vidi se svrha prethodnog mišljenja osnivača. Osnivače s ustrojem upoznaju ravnatelji ustanova. Nadalje, što za školu čiji je osnivač samo Ministarstvo (PK Centar Mađara, Osijek), budući da je pisana komunikacija između ureda i Ministarstva prilično spora, navedena škola bi u budućnosti imala poteškoća s dobivanjem odluke. Ukoliko se odlučite za navedenu odredbu, potrebno je propisati da ukoliko osnivač ne da mišljenje u roku 8 dana od dana primitka dopisa kojim se isto traži, smatra se da je mišljenje dano, odnosno da je suglasan s predloženim ustrojem.	Nije prihvaćen	S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača.
772	Andrija Čaljkušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17.	U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „uz prethodno mišljenje osnivača, koje treba biti dostavljeno uredu u roku od 15 dana.“	Nije prihvaćen	S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
773	Andrija Čaljkušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17.	Mišljenje je da je nužno potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem osnivači trebaju dati svoje prethodno mišljenje. Naime, cijela procedura donošenja odluke o broju RO u školi se često odulji (prije svega kod graničnih slučajeva), pa škole često dosta kasno dobivaju odluke o broju RO. Na taj način bitno je otežano ustrojavanje odjela i rad škole. Zbog navedenog mišljenja sam da je potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem se osnivači moraju očitovati na prijedlog broja RO od strane ureda državne uprave, kako se procedura ne bi još više dodatno produljila.	Nije prihvaćen	S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
774	Osnovna škola Vjekoslava Paraća	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17.	U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „uz prethodno mišljenje osnivača, koje treba biti dostavljeno uredu u roku od 15 dana.“ Mišljenja sam da je nužno potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem osnivači trebaju dati svoje prethodno mišljenje. Naime, cijela procedura donošenja odluke o broju RO u školi se često produži (prije svega kod graničnih slučajeva), pa škole često dosta kasno dobivaju odluke o broju RO. Na taj način bitno je otežano ustrojavanje odjela i rad škole. Zbog navedenog mišljenja sam da je potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem se osnivači moraju očitovati na prijedlog broja RO od strane ureda državne uprave, kako se procedura ne bi još više dodatno produljila.	Nije prihvaćen	S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
775	Pametno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	U obrazloženju promjena ovog članka stoji: “… Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. …” S obzirom da “jasne naznake” nisu prezentirane javnosti, dok se to ne napravi predlažemo da se ovaj članak izostavi, tj. da se članak 73. zakona ne mijenja. Promjena ovog dijela obrazovnog sustava zahtjeva analizu prethodne promjene i njihov utjecaj na cijeli sustav. Tek nakon predstavljanja rezultata te analize, može se eventualno pristupiti izmjeni ovog članka.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
776	Jelena Konjevod	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Mišljenja sam da je uvođenje zaključivanja na polugodištu nepotrebno. Zaključivanje na kraju polugodišta predstavlja nepotreban stres i za učenike i za nastavnike i ono svakako ne doprinosi boljim rezultatima učenika. Do boljih rezultata dolazi se poticanjem redovitog rada i odgovornosti učenika kroz cijelu nastavnu godinu. S obzirom da ministarstvo nije provelo istraživanja koja bi potvrdila da su rezultati naših učenika lošiji otkad nema zaključivanja, nema nikakve osnove za uvođenje ponovnog zaključivanja.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
777	Ivan Bilobrk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	KOMENTAR: Brisati u cijelosti. OBRAZLOŽENJE: Sramotno je da Zakonodavac nije svjestan činjenice da imamo obrazovna razdoblja nejednakog trajanja, a ne polugodišta. Nadalje, zaključivanje ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja nema nikakvoga smisla (1) jer su roditelji dužni voditi računa o svom djetetu čitave godine pa samim time i u mjesecu prosincu (2) jer je to nepotreban stres kako za učenike tako i za učitelje (3) jer se njegovim ponovnim uvođenjem pod egidom "učenici su popustili bez zaključne ocjene" neće riješiti problem njihovog popuštanja.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
778	Vanja Novosel	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s ponovnim uvođenjem zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Smatram da bi u obrazloženju ponovnog uvođenja zaključivanja trebao biti dodatno objašnjen analitički pristup koji se spominje, kao i slaganje sa strukom- postoji li prethodna javna rasprava na kojoj se struka izjasnila za uvođenje zaključivanja. Također smatram da uvođenje zaključivanja nije na dobrobit svih dionika u sustavu, već da predstavlja nepotreban stres svima- nastavnicima, učenicima i roditeljima. Učenici i roditelji pomoću e-dnevnika ili informacija s razrednicima imaju uvid u sve ocjene, pa mogu pratiti postignuća učenika.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
779	Kristina Nežmahen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se sa zaključivanjem ocjena na kraju 1. polugodišta. Smatram ih nepotrebnim stresom za učenike i nastavnike. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika jer osim sumativnog ocjenjivanja ( brojčana ocjena) važna povratna informacija je i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Uvođenjem e-dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e-dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na roditeljske sastanke i individualne razgovore te na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta. Uostalom, ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi oni jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. Prvo polugodište je kraće od drugo pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Osim toga, zaključivanje ocjena je čisti gubitak vremena koje se može iskoristiti za obradu ili ponavljanje određenih nastavnih sadržaja, što je učenicima puno korisnije.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
780	Ana Dorešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Čl.73, stavak 1 Protivimo se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. Obrazloženje: Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika i potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja. Treba se pratiti učenikov kontinuirani rad što se jedino može ocjenama tijekom cijele godine. Znamo da je zaključna ocjena 3 od 2,5 do 3,4 tako da su učenici s "dobrim trojkama" kod zaključivanja na kraju prvoga polugodišta oštećeni. Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem e-Dnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Roditelji uvijek imaju uvid u ocjene učenika preko e-Dnevnika, a u školama koje ga ne koriste mogu dobiti uvid na informacijama. Navodi se kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Čl.73, stavak 2 nejasno je formuliran jer kaže da se i ocjena iz vladanja utvrđuje javno. Kako ocjenu iz vladanja utvrđuje Razredno vijeće na prijedlog razrednika to bi značilo da ono mora održati javnu sjednicu pred učenicima. Stoga stavak treba glasiti da razrednik javno u razrednom odjelu utvrđuje prijedlog ocjene iz vladanja.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
781	Dijana Premuš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta nije potrebno, pogotovo jer škole imaju ili će uskoro imati e-dnevnike i imenike te učenici i roditelji kontinuirano mogu pratiti učenikova postignuća.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
782	Gimnazija Daruvar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Predlažemo da ocjene iz nastavnih predmeta ne zaključuju na polugodištu. Zaključnu ocjenu na kraju nastavne godine ionako nastavnici zaključuju na temelju praćenja i vrednovanja učenikova rada tijekom cijele godine. Zaključivanje ocjene na polugodištu donosi nepotrebno gubljenje vremena i nastavnih sati, stres za učenike i nastavnike, privremenu informaciju koja ne mora biti relevantna za kraj godine i kao takva nema svoju svrhu niti funkciju.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
783	Marijana Tomić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Čl.18 Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
784	Daria Škrinjar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
785	Hrvatska psihološka komora	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
786	Nedeljko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
787	Marija Čok	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
788	Borjan Komarica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	ČLANAK 18 (u kojem se mijenja stari Članak 73) U članku 73. stavku 1. iza riječi: „zaključnu ocjenu“ dodaju se riječi: „na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine“. U stavku 2. iza riječi: „nastavni predmet“ dodaje se zarez i riječi: „kao i ocjena iz vladanja“, a iza riječi: „na kraju“ dodaju se riječi: „prvoga polugodišta i“. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka učeniku I. razreda osnovne škole ne zaključuje se ocjena na kraju prvoga polugodišta.“. Ovdje bih samo uvrstio molbu da ne popustite bilo kakvim interesnim grupama (bilo roditelja učenika ili samih nastavnika) koji bi htjeli da ne bude ocijenjivanja na kraju 1. polugodišta. Budući da sam i sam nastavnik, vidim koliko i jedna takva „mjerica“ utječe na ponašanje učenika, poglavito njihov rad i trud i ispravljanje loših ocjena. Da, treba nam zaključivanje ocjena na polugodištu! Da se mene pita, imali bi i 3 cjeline za zaključivanje ocjena (pred zimske, proljetne i ljetne praznike)...	Nije prihvaćen	Sukladno ishodu javne rasprave zaključeno je da se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja na polugodištu ne ide u ovim izmjenama propisa. Ministarstvo će pojačati potrebne aktivnosti kako bi svim školama omogućilo korištenje e-Dnevnika kao jasne i transparentne informacije o učenikovom uspjehu.
789	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
790	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Članak 18. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 73. (1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika. (2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. PRIJEDLOG: Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika. OBRAZLOŽENJE: Zaključna ocjena trebala bi služiti komuniciranju značajnih informacija o učenikovom napretku u određenom predmetu i postignutom uspjehu. Sam proces zaključivanja može nam poslužiti u svrhu: 1) Administracije; Zaključne ocjene nam pomažu odrediti uspjeh učenika (rang) unutar svoje obrazovne skupine i je li učenik spreman za nastavak obrazovanja u višem razredu. 2) Informiranja; Zaključne ocjene nam pomažu da informiramo o učenikovom napretku sve zainteresirane (učenika, roditelje, institucije u kojima će učenik nastaviti školovanje). Zaključna ocjena predstavlja konačan zaključak o učenikovom postignuću i govori o ostvarenim obrazovnim ciljevima i ishodima. 3) Motiviranja; Mnogo učenika više radi jer su ekstrinzično motivirani željom da imaju što više ocjene i zbog straha od niskih ocjena. 4) Usmjeravanja; Ocjene pomažu učenicima, roditeljima i savjetovateljima da izaberu primjeren oblik i razinu obrazovanja. Ocjene bi trebale osigurati konkretnu i detaljnu povratnu informaciju o tome koji učenik ima potrebu za dodatnom podrškom i koju razinu zahtjevnosti obrazovnog programa će moći pratiti (prema Santrock, 2009.) . Samo zaključne ocjene osiguravaju ograničene informacije o napretku učenika i njegovom ponašanju i načinu učenja. Ocjena nam ništa ne govori o aktivnosti učenika, pokazanom interesu i generalno razini suradnje. Smatramo da bi upravo na polugodišu, kada se učenik nalazi usred obrazovnog procesa, bilo uputno ponuditi učenicima i roditeljima detaljnu opisnu povratnu informaciju o postignutome i prostoru za napredak. Zaključivanje ocjena na polugodištu nema administrativno opravdanje, učenik i roditelji dobiju jako malo informacija o samom procesu učenja, utječe samo na ekstrinzičnu motivaciju (smanjuje intrinzičnu motivaciju) i nije korisno u svrhu usmjeravanja osim kada učenik ima zaključenu nedovoljnu ocjenu iz nekog predmeta. Istraživanja pokazuju da sumativno brojčano izvještavanje na polugodištu smanjuje predanost učenju na emocionalnoj i ponašajnoj razini u idućem obrazovnom razdoblju. Zaključna ocjena na polugodištu umjesto da bude posljedica rada učenika postaje pouzdan prediktor budućeg (ne)uspjeha (Poorthuis i sur, 2015.) . Stoga, kako bi učenike dadatno motivirali i osnažili predlažemo da na polugodištu učitelji/ nastavnici daju povratnu informaciju u kojoj bi istaknuli što je učenik dobro usvojio i na kojim područjima još treba raditi. Dobro bi bilo da učenik ima priliku i evaluirati vlastiti rad i iznijeti plan za iduće polugodište i postaviti cilj koji želi postići. Cijeli ovaj proces ima za svrhu povećanje motivacije učenika i preuzimanje odgovornosti za vlastiti akademski uspjeh (prema Santrock, 2009.) Ovaj način formativnog ocjenjivanja (Kingston i Brooke, 2011) pruža mogućnost izgradnji odnosa ravnopravnog dostojanstava između učitelja/nastavnika i učenika (Juul, 2010) . Danas je većina stručnjaka u području obrazovanja suglasna da je kvaliteta odnosa između učitelja/nastavnika i učenika najvažniji prediktor školskog uspjeha (prema Robinson, 2016.) . 10. Santrock, J., W. (2009), Educational Psychology, McGraw Hill, New York 11. Poorthuis, A., M., G.; Juvonen, J.; Thomaes, S., Denissen, J., J., A. (2015), Do Grades Shape Students’ School Engagement? The Psychological Consequences of Report Card Grades at the Beginning of Secondary School, Journal of Educational Psychology , Vol. 107, No. 3, 842–854 12. Kingston, N. i Nash, B. (2011), Formative Assessment: A Meta-Analysis and a Call for Research, Educational Measurement: Issues and Practice Winter 2011, Vol. 30, No. 4, pp. 28–37 13. Juul, J. (2010) Od poslušnosti do odgovornosti, Naklada Pelago Zagreb 14. Robinson, K. (2016), Creative Schools, Penguin Books, New York	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
791	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s uvođenjem zaključne ocjene na kraju prvoga polugodišta. Zaključivanjem ocjena na polugodištu velika većina učenika smatra da ono što je zaključeno je zapravo i završeno te smatraju da onda ih se više taj dio nastavnih sadržaja ne treba ispitivati. Generacije učenika koji nisu imali zaključivanje ocjena na polugodištu sasvim dobro funkcioniraju bez toga. Za zaključivanjem ocjena najviše žale kampanjci i roditelji koji krenu poduzimati nešto kad je već sve na kraju. Ako se redovito radi i prati onda nema nikakve potrebe za dodatnim stresom zaključivanja ocjena na polugodištu. Uostalom, učenici bi trebali učiti za znanje, a ne ocjene.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
792	Sandra Petric	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se sa zaključivanjem ocjena na kraju 1. polugodišta. Vodeći se argumentima za vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu koji su izneseni u javnosti („Bolja povratna informacija roditeljima i učenicima“, „ Učenici se opuste i ne uče“, „Nerealna procjena znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu“), prilažemo protuargumente i argumente zašto ne treba vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu. 1. Uvođenjem e- dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e- dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na informacije i na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta, a škola može poslati pisana polugodišnja izvješća roditeljima na kojima su prepisane sve ocjene. 2. Dobra komunikacija učenika i profesora uklanja bilo kakve „nejasne povratne informacije“. Ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. 3. Povratna informacija nije samo sumativno ocjenjivanje ( brojčana ocjena), već i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Naglasak obrazovanja budućnosti mora biti na formativnom ocjenjivanju koje se odnosi na razvoj znanja i vještina. Formativnog vrednovanja bi trebalo biti više, što je i omogućeno bilješkama u e- imeniku gdje ima dovoljno prostora za redovito praćenje i bilježenje dostupno roditeljima i učenicima. 4. Učenje ne smije postojati samo radi ocjene, ocjena ne smije biti glavni motiv za učenje!!! 5. Opuštenija atmosfera učenika u razredu nije negativna pojava. Dobar profesor je zna usmjeriti i potaknuti kreativniji rad učenika pri čemu se gubi „ kampanjski rad za ocjenu“ a dobiva se kvalitetniji rad. 6. Dio nastavne godine do zimskog odmora učenika kraće je od drugog dijela (polugodište nije na polovini nastavne godine) pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Učenik svakako ima priliku napredovati i popraviti svoj uspjeh do kraja nastavne godine. Zimski odmor učenika bi trebao služiti kao pauza u procesu odgoja i obrazovanja, a ne kao kraj odgojno obrazovnog razdoblja nakon kojeg se mora donijeti zaključna ocjena. 7. Vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu povećava nepotrebni stres učenicima i profesorima. Otežava normalni tijek nastavnog procesa jer se onda još „mora“ nešto ispraviti, popraviti, dobiti još ocjena... 8. U Slobodnoj Dalmaciji (7. 10. 2016.) izašao je članak o argumentima za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena. Citirano: „Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza Ministarstva tehničkog ministra Predraga Šustara ( analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu)...“ Analiza je pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu....“ Smatramo da objektivnost ocjene na kraju godine proizlazi iz jasnih kriterija donešenih na stručnim aktivima, a s kojima su upoznati i učenici. Dodatna zaključna ocjena na polugodištu ne povećava objektivnost ocjene na kraju nastavne godine. „... u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju....U srednjim školama se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a... Ovo je kontradiktorno argumentu gdje se govori da se učenici opuste i ne uče. Ako ne uče, kako je moguće da se „značajno smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena“?! Iz iskustva- nema povećanja broja nedovoljnih ocjena ali nema ni značajnog smanjenja. Ako imamo smanjenje broja nedovoljnih ocjena na kraju nastavne godine, onda je to isključivo zbog rada i truda tih učenika. Učenici redovito znaju što i kada trebaju ispraviti i za koju ocjenu. 9. Obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na kompetencijski sustav i učenička postignuća (NOK), što zahtijeva i određene slobode i rasterećenja oko načina obrazovanja i količine sumativnih ocjena. Vraćanjem zaključne ocjene na polugodištu vraćamo se unatrag, umjesto da tražimo nove načine vrednovanja i unaprijeđivanja Hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
793	Teodora Beletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
794	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja. Troši se jako puno vremena koje se može iskoristiti na puno bolje načine. Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem e-Dnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Roditelji uvijek ima uvid u ocjene učenika preko e-Dnevnika, u školama koje ga ne koriste može dobiti uvid na informacijama. Općenito zaključivanje ocjena na kraju školske godine treba izmijeniti jer učenici iz nekih „lakših“ predmeta navuku prosjek na vrlo dobar ili odličan a nisu odlikaši. Predlažem ukidanje općeg uspjeha i na kraju školske godine jer taj prosjek ne pokazuje ništa.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
795	Boris Pein	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Kao profesor, ne slažem se s vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu zbog: - nejednakog trajanja polugodišta - većeg opterećenja administracijom za učitelje i razrednike na kraju polugodišta - velikog pritiska za ispravljanjem ocjena na kraju polugodišta koje utječe na kvalitetu nastave za ostalu djecu i dodatno opterećuje učitelje - neopravdanosti istoga (osim rekla-kazala navoda roditelja o slabijim rezultatima, nema istraživanja o utjecaju nezaključivanja)	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
796	Maja Mlinarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protivim se vraćanju zaključnih ocjena na polugodištu. Smatram ih nepotrebnim stresom za učenike i nastavnike. U školama s eDnevnicima je to potpuno suvišno jer učenik cijelu godinu vidi prosjek ocjena svakog predmeta.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
797	Žaklin Lukša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protivim se vraćanju zaključnih ocjena na polugodištu jer to nije relevantna informacija o učenikovom uspjehu i svakako ne bi trebala biti jedina motivacija učeniku za učenje. Potrebno je kontinuirano komunicirati i s učenikom i s roditeljem i dati jasnu informaciju o postignućima učenika, a zaključna ocjena to nikako nije. Ovakav pristup nije u skladu s deklariranim učenjem za život, a ne za ocjenu. Uz to nisu provedena nikakva relevantna istraživanja o učinku zaključnih ocjena na polugodištu pa mi nije jasno na temelju čega se ova promjena predlaže. Takav pristup u potpunoj je suprotnosti i s prijedlogom okvira za vrednovanje.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
798	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ocjenu iz vladanja treba uključiti u bodovanje prilikom upisa u srednje škole i/ili fakultet. Inače ocjena vladanja nema nikakvog smisla, te ju je potrebno ukinuti.	Nije prihvaćen	Uvjeti upisa u srednju školu definirani su podzakonskim aktom.
799	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Podržavam vraćanje zaključivanja na polugodištu, ali samo ako ta ocjena nema nikakav utjecaj i težinu kod zaključivanja ocjene na kraju nastavne godine.	Nije prihvaćen	Sukladno ishodu javne rasprave zaključeno je da se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja na polugodištu ne ide u ovim izmjenama propisa. Ministarstvo će pojačati potrebne aktivnosti kako bi svim školama omogućilo korištenje e-Dnevnika kao jasne i transparentne informacije o učenikovom uspjehu.
800	Zorka Bebić Tokić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se da bi se ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja trebale zaključivati jer obrazovna razdoblja ne traju jednako dugo. Učenici ionako uče za ocjenu, a ne za znanje, a zaključna ocjena na kraju nastavne godine bi trebala proizlaziti iz svih elemenata vrednovanja tijekom cijele godine. O pritiscima roditelja ne želim ni misliti ako se vrati zaključivanje ocjena na polugodištu.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
801	Sonja Eberling	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	NE SLAŽEM se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta. - Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava pritisak učenika i roditelja na učitelje i nastavnike, a radi podizanja ocjena. Troši se jako puno vremena koje se može iskoristiti na puno bolje načine. - Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem eDnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene - Često se krivo tumačilo da pozitivna ocjena na kraju prvog polugodišta isključuje mogućnost zaključivanja negativne ocjene na kraju nastavne godine. - U obrazloženju za uvođenje zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta stoji: „…Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.“ Koji su to analitički postupci provedeni i jesu li javno objavljeni? Koji su to pripadnici struke sudjelovali u analizi? Kako tumačite "korist i dobrobit roditelja"?	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
802	Tihomir Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne podržavam zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. Roditelji uvijek ima uvid u ocjene učenika preko e-dnevnika, a u školama koje ga ne koriste može dobiti uvid na informacijama. Što se tiče ispravaka ocjena, nastavnik sam treba odrediti rok do kojeg učenici mogu ispraviti negativne ocjene, a ne to prepustiti njima. Osobno nemam nikakvih neugodnih iskustava jer potičem učenike da što prije isprave negativne ocjene. Ako ne uspiju do kraja polugodišta, jednostavno to učine na početku drugog. Bez zaključivanja ocjena manji je stres na kraju polugodišta, ostaje više vremena za obradu sadržaja i uvježbavanje zadataka. Osim toga, polugodišta nisu iste duljine te zaključivanje na kraju prvog ne daje pravu sliku o znanju učenika, naročito za učenike prvih razreda srednjih škola. Nisam ni za to da se roditeljima šalju pisane obavijesti o uspjehu, tj. ocjenama. U današnje vrijeme računala to je nepotrebno trošenje papira.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
803	Zvjezdana Bezlaj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Zaključivanje ocjena na polugodištu je nepotrebno, povećava stres, daje lažan osjećaj završnosti za kratki vremenski period i samo ističe važnost brojke (ocjene), a ne znanja. Roditelji uvijek mogu imati uvid u napredovanje svog djeteta ako to žele - dolaskom u školu, razgovorom s djetetom, uvidom u e-dnevnik.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
804	Sanja Janeš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Uz e-dnevnike zaključivanje ocjena, iz pojedinih predmeta, na polugodištu je izgubilo smisao jer roditelj u svakom trenutku ima dostupnu informaciju o napredovanju svog djeteta.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
805	Maristela Rubić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s vraćanjem zaključivanja ocjena na kraju 1. polugodišta i smatram da je to u suprotnosti s motom „Škola za život, a ne za ocjenu“. • Prvo polugodište traje čak 5 tjedana kraće od drugog, te bi se uvođenjem zaključivanja ocjena stvorio nepotreban stres učenicima i učiteljima. Posebno je ovo problem za predmete koji se izvode 1 sat tjedno, pa je izazov odraditi nastavni plan i prikupiti dovoljno ocjena za kvalitetnu zaključnu ocjenu. • Svaka ocjena i bilješka je povratna informacija učeniku o njegovom radu i napretku, a roditelji su dužni redovito pratiti i informirati se o postignućima svoje djece bilo na individualnim razgovorima u školi i/ili putem eDnevnika. • Umjesto pritiska da prikupimo dovoljno ocjena, možemo se posvetiti kvalitetnoj obradi sadržaja, ponavljanju i uvježbavanju. • Zaključna ocjena na polugodištu može imati negativan utjecaj na zaključivanje ocjena na kraju godine, obzirom da učenici prvenstveno gledaju zaključnu ocjenu, a ne sve ocjene tijekom cijele nastavne godine. Također, slažem se s kolegicom Antonijom Horvatek koja je navela da je zaključivanje ocjena po predmetima zaokruživanjem na cijeli broj nepravedno, nerealno i odgojno loše.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
806	Mirela Babić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protiv sam vraćanja zaključivanja ocjena na kraju 1.polugodišta iz više razloga: - različito vremensko trajanje 1. i 2.polugodišta pa zaključna ocjena na kraju 1.polugodišta ne pruža relevantnu povratnu informaciju o uspjehu učenika - povećani stres za učenike, roditelje i učitelje - povećani opseg administrativnog posla za učitelje iako je u većini škola dostupna kontinuirana povratna informacija putem e-dnevnika - pojačani pritisak na učitelje na kraju 1.polugodišta - nepotrebno trošenje vremena u nastavi na ispravljanje ocjena i zaključivanje, a moglo bi se efikasnije utrošiti za uvježbavanje, ponavljanje - ne potiče učenike na kontinuirani nego na kampanjski rad (za ocjenu), a želimo da naši učenici uče za život, a ne za ocjenu Osim toga, zanimaju me rezultati analize koja je pokazala da nezaključivanje ocjena nije polučilo željeni učinak i koji je to učinak. Među svojim učenicima provela sam anketu o njihovom stavu prema zaključivanju ocjena na kraju 1.polugodišta koja je pokazala da je 94% (uzorak od 47 učenika) protiv zaključivanja. Iako uzorak nije reprezentativan, rezultati nešto govore.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
807	Petra Kupsjak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Polugodišta nisu iste duljine stoga ocjene nemaju jednaku težinu, a sa zaključivanjem ocjena na polugodištu povećava se stres kod učenika (sve veći broj učenika pati od anksioznosti), dok kod drugih negativna ocjena nema nikakav učinak. Također, kod zaključivanja ocjena na polugodištu, javljaju se nesuglasice u odnosu roditelji-škola. No najjači argument jest što u srednjim strukovnim školama, gdje funkcionira sustav tjedan prakse-tjedan nastave, u 7 ili 8 tjedana nastave u prvom polugodištu, nemoguće je kod učenika prikupiti objektivan broj ocjena kako bi mu se mogla zaključiti konačna ocjena.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
808	Nevia Grbac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	NE SLAŽEM se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta. Obrazloženje: - Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu - Zaključivanje ocjena na polugodištu povećava stres kod učenika - Potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja - Povećava se pritisak učenika i roditelja na učitelje radi podizanja ocjena na što se troši jako puno vremena koje se može iskoristiti na ponavljanje i uvježbavanje - Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem eDnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene - Postavlja se pitanje čemu služi ta zaključna ocjena na kraju I. polugodišta. Hoće li se posebno zaključivati i na kraju II. polugodišta pa iz tih ocjena izvoditi srednja vrijednost srednjih vrijednosti za kraj godine? - Događalo se i prije da se roditelji jako drže te ocjene sa polugodišta prilikom izvođenja ocjene za kraj godine i smatraju da sve ocjene koje su joj prethodile nemaju nikakve vrijednosti. - U obrazloženju za uvođenje zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta stoji: „…Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.“ Koji su to analitički postupci provedeni, i jesu li javno objavljeni? Koji su to pripadnici struke sudjelovali u analizi?	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
809	Darka Sudarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Slažem se s komentarom kolegice Bibijane Šlogar. Također smatram da je zaključivanja ocjena na polugodištu nepotrebno, a razlozi su sljedeći: • ne postoji temeljita analiza i praćenje na koji je način ukidanje zaključivanja ocjena utjecalo na konačan uspjeh učenika pa nije jasno na temelju kojih činjenica je donesena odluka o vraćanju istog • ocjenjivanje u razredu je javno, učenici i roditelji imaju uvid u ocjene i bilješke nastavnika tijekom cijele godine • završetak prvog obrazovnog razdoblja pada u tjednu prije Božićnih blagdana i primjerenije je u razredu posvetiti se prigodnim temama ili projektnoj nastavi nego pod stresom i na silu (prvo obrazovno razdoblje bitno je kraće od drugog) zaključivati ocjene • dok su ocjene zaključivane na kraju polugodišta učenici i roditelji često nisu razumjeli da ocjena na kraju školske godine treba proizlaziti iz vrednovanja tijekom cijele školske godine • nije napravljena opsežna anketa u relevantnoj učeničkoj populaciji pa ne znamo što učenici misle o tome	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
810	Mirela Klarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	U potpunosti se slažem s kolegicom Horvatek, nemam što nadodati - kolegica je sjajno obrazložila prijedlog. Zaključivanje ocjena kakvo sada imamo nepravedno je i nerealno, mislim da bi njen prijedlog bio puno pravedniji prema učenicima i puno objektivniji pokazatelj njihova rada tijekom cijele godine. Dakle - i ja predlažem da zaključna ocjena iz predmeta bude prosjek ocjena zaokružen na jednu decimalu, a da prosjek takvih zaključenih ocjena zaokružen na jednu decimalu bude opći uspjeh učenika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
811	Jasmina Jašarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Pitanje je: Čemu zaključivanje ocjena na kraju prvoga polugodišta ako se 19. člankom uvodi sljedeće „Opći uspjeh ne utvrđuje se na kraju prvog polugodišta.“?!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
812	Helena Karlić Mujo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram nepotrebnim ponovno uvođenje zaključivanja ocjena na „polugodištu“ (bolje bi bilo koristiti termin „prvo obrazovno razdoblja“ zbog nejednakog trajanja obrazovnih razdoblja). Prvo, u uvodu je navedeno da ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu nije polučilo željene rezultate. Kad se ukidalo, rečeno je da je cilj izbjeći stres i brojna provjeravanja na polugodištu. Dakle, rezultat je postignut pa ovo ponovno vraćanje zaključivanja nema smisla. Učenici i roditelji cijelo vrijeme imaju povratnu informaciju o učenikovu napretku i uspjehu jer su im i brojčane i opisne ocjene dostupne bilo u eDnevniku, bilo na individualnim informativnim razgovorima na koje imaju pravo jednom tjedno. Osim toga, zaključivanje ocjena je čisti gubitak vremena koje se može iskoristiti za obradu ili ponavljanje određenih nastavnih sadržaja, što je učenicima puno korisnije.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
813	Daniel Bogešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne podržavam vraćanje zaključnih ocjena na kraju polugodišta. Smatram da je prosječna ocjena dovoljni pokazatelj. Možda bi iskazivanjem zaključnih ocjena u obliku prosječne ocjene zaokružene na jednu decimalu zaključivanje postalo pravednije i lišeno pretjeranog stresa.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
814	Nada Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Protiv sa zaključivanja ocjena iz svih nastavnih predmeta, ali predlažem ZAKLJUČIVANJE NEGATIVNIH OCJENA. Uistinu nekim učenicima/roditeljima neophodna je povratna informacija ovog tipa kako bi se bolje organizirali u nastojanju da ocjene poprave. Protiv sam da se zaključivanje provodi za sve predmete jer niti su polugodišta jednakog trajanja niti je gradivo iste težine. U prvom polugodištu obično je upoznavanje s gradivom, a najveći zahtjevi iz predmeta stavljaju se na učenika sredinom drugog polugodišta, stoga dovesti i sebe i učenike da se jednako vrednuje nejednak rad nije niti pedagoški niti pravedno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
815	Bibijana Šlogar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	U ime Nastavničkog vijeća Gimnazije A.G.Matoša u Zaboku želim obrazložiti jednoglasno iskazan stav protiv prijedloga vraćanja ocjena na polugodište. Zaključivanje ocjena na polugodištu je nepotrebno iz sljedećih razloga: • sve više škola ima e-imenik (a pretpostavljamo da će ga u dogledno vrijeme koristiti gotovo sve škole u RH jer takva je tendencija) te o roditelji i razrednici imaju konstantan uvid u ocjene i bilješke o učenicima, bilo preko elektronskog identiteta samih učenika, bilo preko sustava e građani, • analiza naših kvartalnih sjednica unatrag nekoliko godina nam govori kako učenici vidljivo generalno kroz kvartale dižu svoj uspjeh kako nastavna godina ide kraju te da ih nezaključivanje ocjena na polugodištu ne pasivizira ako se vrednovanju i suradnji na relaciji nastavnik -učenik – roditelj pristupa kontinuirano, kvalitetno i smisleno, • vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu u našem kontekstu, koji nije toliko specifičan da se ne bi mogao uzeti kao primjenjiv za cjelinu, samo je vraćanje i izmjena Zakona na staru praksu koja ne donosi nikakvo realno poboljšanje za učenike i nastavnike, • vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu je ujedno vraćanje ogromne količine stresa učenicima (koji pred blagdane moraju navrat-nanos pisati sve testove i odgovarati sve predmete kako bi ocjene mogle biti zaključene dok danas bez problema testove pišemo u siječnju ili veljači, bez potrebe da se ubrzava vrednovanje radi zadanog datuma) i • povećanje administriranja predmetnim profesorima i razrednicima (opet – nasilno ocjenjivanje jer se ocjene moraju zaključiti). • smatramo da ovi naši zaključci i argumenti ne vrijede samo za gimnazijske programe i strukovne škole nego sa sve dionike obrazovnog procesa Hvala na razumijevanju i uvažavanju naših sugestija i mišljenja	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
816	Josip Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se sa vraćanjem zaključnih ocjena na kraju polugodišta. Premalo je vremena za ocjenjivanje iz predmeta koji se izvode jedanput tjedno. Pritisak roditelja će se ponovno vratiti u škole. Uvođenjem e-dnevnika roditelji su dobili na uvid stanje djetetova napredovanja i mogućnost intervencije za poboljšanje.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
817	Igor Juha	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Iz osobnog iskustva smatram da je dobro zaključivanje ocjena na polugodištu i podržavam ovu izmjenu. To je bitna informacija koja učeniku govori da se sabere, da vidi koliko dobro mu ide na polovici puta i da mu učitelj da kvalitetniju ocjenu na kraju, jer vidi u kraćoj zaokruženoj etapi svoj i učenikov odnos prema učenju te cjeline. Želja koja se djelomično nazire, da se prebaci odgovornost ocjenjivanja sa učitelja na neki pravilnik ili zakonom propisanu normu, je djelomično, ako ne i potpuno ukidanje poziva učitelja u školstvu. Pa valjda je učitelj taj koji u svojem pozivu ima za cilj da nauči svakog pojedinca čim bolje onome što uči, a nakon toga rada je on najpozvaniji da veli koliko je dobro to naučio njegov učenik, ne tata, ne mama, ne učenik. Učitelja treba braniti u tome, micati negativni pritisak onih koji nisu pozvani ocijeniti dijete u onome što ga uči. U isto vrijeme one učitelje koji zloupotrebljavaju svoju poziciju u ocjenjivanju, pojedinačno sankcionirati od slučaja do slučaja, ravnatelj, škola, ministarstvo, tim redom. Ako postoji neko šire mišljenje da je ocjenjivanje apsolutno loše, da je djelomično loše, o tome treba povesti širu raspravu prije loptanja s njim. Rješenja koja naginju nečemu poput dajmo im svima 5, ili neka ih sustav automatski ocjenjuje da ne moramo mi, da su svi sretni i ne moramo prolaziti kroz stres, zvuče kao da ih pišu sami učenici koji bi najradije pretvorili školu u igranje igrica, gledanje televizora, i klopanje čipsa....	Nije prihvaćen	Sukladno ishodu javne rasprave zaključeno je da se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja na polugodištu ne ide u ovim izmjenama propisa. Ministarstvo će pojačati potrebne aktivnosti kako bi svim školama omogućilo korištenje e-Dnevnika kao jasne i transparentne informacije o učenikovom uspjehu.
818	Jasenka Čirjak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s uvođenjem zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta za predmete koji se održavaju jedan put tjedno. Odnosi se na Glazbenu kulturu, Tehničku kulturu i Likovnu kulturu za osnovnu školu. Mislim da prosječno iz ovih predmeta učenici u prvom polugodištu imaju 3 do 4 ocjene koje ne nose istu težinu pri zaključivanju.. Što se tiče zaključivanja na kraju godine slažem se s nekim komentarima koji su napisani od strane Antonije Horvatek. Nastavnica sam Tehničke kulture i u školi imam e-dnevnik. Kad bi mogli u elementima ocjenjivanja unijeti postotak koji je u zaključnoj ocjeni oda bi se neka problematika riješila, jasnije bi bilo roditeljima koji imaju uvid u e-dnevnik. Npr. ja u svom predmetu imam tri elementa ocjenjivanja i vrednovanja. Usvojenost sadržaja je 25%, kultura rada je 25 % dok su radne navike i vještine 50% udjela u zaključnoj ocjeni. Kad bi ja mogla to promijeniti u e-dnevniku ja ne bi imala ništa protiv da se zaključuju ocjene na temelju prosjeka na jednu decimalu. Po meni bi to bilo pravednije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
819	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s ponovnim uvođenjem zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta iz više razloga: 1. Svaka ocjena koju učenik dobije jest povratna informacija i učeniku i roditelju. 2. Bespotrebno se troši vrijeme na zaključivanje ocjena umjesto za obrađivanje nastavnih sadržaja. 3. Kraj polugodišta postao bi puno stresniji i za učitelje, ali i za učenike. 4. Ovime bi se bespotrebno povećala već ionako pretrpana administracija učitelja. 5. Polugodišta nisu jednakog trajanja. 6. Učenici i roditelji su smatrali da zbog zaključne ocjene iz prvog polugodišta ne smijemo gledati pojedinačne ocjene u toku prvog polugodišta, već samo tu zaključnu! (Ukoliko se ponovno uvede zaključivanje ocjena, tada bi trebalo zakonom definirati da je zaključna ocjena samo informacija roditeljima te da se na kraju godine ipak gledaju sve ocjene).	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
820	Dajana Vidaković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Time bi se nepotrebno povećala administracija ionako preopterećenih razrednika, a na zaključivanje (a osobito na navlačenje ocjena u svrhu podizanja decimala i dizanja općeg uspjeha) se trošilo dragocjeno vrijeme za obradu i uvježbavanje nastavnih sadržaja - kojega je ionako premalo. Zbog navedenoga, zaključna ocjena na polugodištu češće je uljepšana slika nego odraz stvarnog stanja i relevantna povratna informacija roditeljima. Umjesto toga, povratna informacija roditeljima o uspjehu njihove djece treba biti svaka pojedinačna ocjena koju učenik zaradi, a roditelj je zakonski dužan redovito se informirati o ocjenama svog djeteta. U svjetlu svega toga, vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu je kontraproduktivno i potpuno promašeno.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
821	Antonija Horvatek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Predlažem da ukinemo zaključivanje ocjena po predmetima na način koji sad imamo te da umjesto toga uvedemo da završna ocjena iz predmeta bude - prosjek ocjena zaokružen na jednu decimalu. Taj bi prosjek trebao biti zabilježen u svjedodžbi i koristiti se dalje za upise na sljedeći stupanj školovanja. Pojašnjenje: 1. Zaključivanje ocjena koje sad provodimo u predmetima izrazito je NEPRAVEDNO jer izjednačava uspjeh učenika koji npr. ima prosjek 4,4 s onim tko ima prosjek 3,5. Razlika prosjeka ta dva učenika je SKORO ZA JEDNU CIJELU OCJENU, a zaključuje im se ista. Time rad jednog učenika prikazujemo lošijim, a rad drugoga boljim nego što jest. 2. Dok učenicima iz prošlog primjera, koji imaju prosjek različit čak za 0,9, zaključna ocjena izjednačava uspjeh, istovremeno se nekim učenicima koji imaju jako blizak prosjek, različit samo za 0,1 (npr. učenicima s prosjecima 3,4 i 3,5), zaključna ocjena razlikuje čak za JEDNO CIJELO - za deset puta više nego što je razlika prosjeka ocjena odnosno njihovog rada. 3. Sadašnji način zaključivanja za posljedicu ima ogroman kaos po školama na kraju nastavne godine (po novom prijedlogu ponovo i na kraju prvog polugodišta), kad se upravo zbog zaokruživanja ocjene na cijeli broj, otvara mogućnost da se učenikov uspjeh predstavi kao osjetno bolji od onoga kakav zaista jest, pa npr. učenik koji ima prosjek 3,4 svakako želi odgovarati i navući prosjek 3,5 da bi prošao s 4. Takvo navlačenje ocjena, osim što odgojno nije dobro, ujedno za posljedicu ima trošenje vremena na navlačenje ocjena umjesto na rad vezan uz gradivo. Učenici koji redovito rade i koji nemaju potrebu za navlačenjem ocjena, time gube. A dobivaju često upravo kampanjci koji si proračunavaju koliko minimalno trebaju raditi da bi imali željenu ocjenu. 4. Sad kad imamo e-Imenike i druge e-sustave, to zaključivanje na jednu decimalu, kao i ispis takvih prosjeka u svjedodžbe ne bi trebao predstavljati nikakav problem - sve to može vršiti sustav. Već sad u e-Imenicima imamo prikazan prosjek ocjena. 5. Ako se prihvati ovaj prijdlog, neće postojati potreba niti za posebnim zaključivanjem ocjena na kraju prvog polugodišta. Iz istih razloga predlažem i ukidanje općeg uspjeha zaokruženog na cijeli broj. Njega bi također trebalo iskazivati brojem zaokruženim na jednu decimalu. Ili ga možda u potpunosti ukinuti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. Navedeni prijedlog zahtijeva širu javnu raspravu.
822	Aleksandra Brmbota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne treba mijenjati članak 73. kako je navedeno. Nepotrebno je zaključivati ocjene na polugodištu (koje ionako nema jednaku težinu zbog kraćega trajanja kao i ocjena u drugom polugodištu). Roditelji su dužni pratiti napredak svoje djece, ne treba im zaključena ocjena da bi znali koliko im je (ne)uspješno dijete. Izbjegao bi se stres zbog zaključivanja, a što je najbitnije vrijeme utrošeno na zaključivanje i "navlačenje"većih ocjena bi se korisno iskoristilo na poučavanje i ponavljanje.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
823	Josip Jukić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da vraćanje zaključivanja na kraju polugodišta ne treba vratiti prije temeljite procjene učinka tog poteza. Ukoliko sam propustio istraživanje koje je izmjerilo promjene nakon ukidanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta, povlačim komentar. Budući da će u skoroj budućnosti gotovo sve škole imati e-dnevnike koji olakšavaju uvid i praćenje uspjeha učenika, zaključivanje na kraju polugodišta kao prolazna ocjena tijekom godine gubi smisao i nema je potrebe uvoditi.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
824	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Kao administrator FB grupe Školska zbornica koja broji 7757 članova koji su zaposlenici u osnovnom i srednjem školstvu Republike Hrvatske, prenosim većinsko stajalište članova grupe izraženo na anketi u vezi izmjene članka 73. stavka 1. Zakona. 571 član se izjasnio protiv navedene izmjene, odnosno protiv vraćanja zaključivanja ocjena za polugodištu. 197 članova se izjasnilo za navedenu izmjenu, odnosno vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
825	Ivana Fundurulić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da je prije postupka vraćanja ocjena na kraju polugodišta potrebno napraviti analizu postojećeg stanja, tj. istražiti je li ne zaključivanje ocjena polučilo negativne učinke kako se tvrdi. Bez podrobne analize imat ćemo promjenu pravila vezanih uz zaključivanje svakih par godina (promjenom ministra) što nikako nije dobro za nastavni proces. Ivana Fundurulić, prof. matematike i fizike, II. gimnazija, Zagreb	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
826	Milan Omrčen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se sa vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu. Zaključivanje učenicima, roditeljima i učiteljima predstavljalo veliki stres. Skraćuje se vrijeme za obradu sadržaja i daje se preveliki naglasak na zaključnu ocjenu. U biti bi trebalo promatrati svaku ocjenu pojedinačno. Argument da je zaključna ocjena povratna informacija roditeljima uvođenjem e-dnevnika gubi svaki smisao.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
827	Ivan Popčević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram kako vraćanje zaključivanja na polugodištu nema smisla: 1. Nejednako trajanje prvog i drugog polugodišta, zbog čega zaključne ocjene na polugodištima nemaju jednaku težinu. 2. Roditelji i učenici imaju dovoljno povratnih informacija o napretku i bez zaključne ocjene. 3. Povećava se opseg poslova nastavnika (pogotovo razrednika). 4. Učenici se izlažu dodatnom stresu i potiču na učenje za ocjenu, umjesto da to vrijeme nastave iskoriste za vježbu. 5. Nedostatak opsežnog istraživanja o prednostima i nedostacima zaključivanja na polugodištu.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
828	Igor Salopek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da je vraćanje zaključivanja ocjena na kraju polugodišta dobro iz više razloga: 1. Učenici će se malo više potruditi učiti pred kraj polugodišta i ispraviti negativne ocjene ili one slabije ipak malo popraviti 2. Nisu pasivni kao što su sad sve do kraja 5. mjeseca kad bi svi se javili i ispravljali ocjene još iz 11 mjeseca 3. Što se tiče administracije razrednika, od nas se tako i tako traži da roditeljima pošaljemo kompletan ispis ocjena, a budući da nemamo E-dnevnike, to znači ispisivanje cca 13-15 predmeta * 10 ocjena * 25 učenika, što obim posla razrednika uvelike povećava i otežava 4. Najveći apsurd, na kraju krajeva je da na RV na kraju 1. polugodišta moramo "predpostaviti" koji učenici bi bili pozitivni, a koji ne, što bi se vraćanjem ocjena u potpunosti izbjeglo.	Nije prihvaćen	Sukladno ishodu javne rasprave zaključeno je da se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja na polugodištu ne ide u ovim izmjenama propisa. Ministarstvo će pojačati potrebne aktivnosti kako bi svim školama omogućilo korištenje e-Dnevnika kao jasne i transparentne informacije o učenikovom uspjehu.
829	Antonija Capan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da nije potrebno ponovno vratiti zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. 1. Polugodišta nisu jednakog trajanja. 2. Učenici i roditelji tijekom cijele godine znaju i trebaju znati kakva je situacija s ocjenama (čemu služi e - Dnevnik ili informacije kod predmetnih nastavnika?) 3. Učitelji imaju dovoljno administracije i bez tog zaključivanja koje nema nikakvu svrhu osim "povratne informacije". 4. Vrijeme za ispravljanje ocjena na kraju polugodišta treba koristiti za obradu i vježbu nastavnih sadržaja i poticanje učenika na učenje za znanje, a ne za ocjenu. 5. Ta zaključna ocjena bi bila, kao i do sada, "alibi" roditeljima za "pregovaranje" oko završne ocjene.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
830	Ksenija Ćosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se s vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu jer ne vidim potrebu za tim. Posebno se ne slažem s tim da se promjene donose unutar školske godine. Učenici i roditelji uvijek mogu dobiti uvid u ocjene, uspjeh te druge podatke o učenicima. Sve više škola uvodi e-dnevnik pa roditelji i učenici u svakom trenutku mogu imati uvid u sve ocjene. Kad je prije par godina ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu rečeno je da se to radi kako bi se rasteretili učenici i izbjegao stres zbog brojnih provjeravanja, ispitivanja na polugodištu. Ocjene na polugodištu su tada ukinute, ali se broj ispitivanja i provjeravanja nije promijenio. Sada opet, bez ikakvih istraživanja netko želi ocjene na polugodištu. To bi samo povećalo ionako prevelik administrativni posao učitelja, a sve drugo će ostati isto. U svakom slučaju smatram da nije potrebno uvoditi zaključne ocjene na polugodištu, a osobito takvu odluku donositi i provoditi tijekom već započete školske godine.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
831	Ivan Nađ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Koja istraživanja su pokazala da se treba vratiti zaključivanje ocjena na kraju polugodišta? Navesti bi trebalo istraživanje, uzorak, metode itd. Ovako se samo povećava administracija i još više skraćuje vrijeme za potrebnu obradu nastavnih sadržaja, kojeg je i sada premalo. Prijedlog je da se u potpunosti ukine generalna srednja ocjena (s kojom je učenik prošao razred/polugodište) jer nije pravo mjerilo učeničkog uspjeha (primjerice, odlikaši su i oni s prosjekom 5.0, kao i oni s 4.5), treba uvesti aritmetičku sredinu svih ocjena (ili jednostavno ništa) kao mjerilo učenikova uspjeha.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
832	Renata Pintar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ne slažem se sa zaključivanjem na kraju polugodišta. Polugodišta ne traju jednako. roditelji imaju povratnu informaciju ako redovito dolaze na roditeljske sastanke i informacije kod razrednika čak i u školama koje nemaju ednevnik.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
833	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Ponovno uvođenje zaključivanje na kraju prvog polugodišta, pod krinkom "tražili roditelji i učenici" i "učenici moraju imati povratnu informaciju" promašeno je iz više razloga: 1. Roditelji i učenici jesu dionici u odgoju i obrazovanju, ali da se sluša samo mišljenje njih, a ne i onih koji to moraju provoditi je - suludo i uvredljivo za sve učitelje i nastavnike. 2. Svaka ocjena koju učenik dobije - povratna je informacija. Stoga je nejasno to da učenici moraju imati povratnu informaciju. Pa do kraja polugodišta iz svakog predmeta imaju i po nekoliko povratnih informacija! 3. Po raznim zakonima i pravilnicima, roditelji su DUŽNI skrbiti o svojoj djeci i pravovremeno se informirati o uspjehu učenika. Dakle, i oni su upućeni u povratnu informaciju! 4. Zaključivanjem ocjena na polugodištu uzima nam se dragocjeno vrijeme za obrađivanje nastavnih sadržaja. Umjesto toga, bombardiraju nas zahtjevima za ponovno ispitivanje. Sve to čini kraj polugodišta stresnijim i za nas nastavnike, ali i za učenike. 5. Polugodišta nisu jednakog trajanja! 6. Dosadašnje iskustvo nam govori da su se učenici i roditelji "lovili" za te ocjene s polugodišta te su smatrali da zbog zaključne ocjene s polugodišta ne smijemo gledati pojedinačne ocjene u toku prvog polugodišta, već samo tu zaključnu. 7. Bespotrebno se povećava administracija.... 8. Nezaključivanje ocjena na polugodištu nije polučilo loše učinke. Otkud taj zaključak? Je li taj zaključak proistekao iz "oni se uspavaju, pa se kasno sjete ispravljati"? Ne treba zaboraviti da postoji i odgojna dimenzija škole, a to je da se učenike kroz nezaključivanje na polugodištu može lijepo usmjeriti u veću odgovornost prema radu! 9. Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje donijelo je Mišljenje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji vezano za ponovno uvođenje Obavijesti o uspjehu na kraju prvog polugodišta (a tome prethodi ponovno uvođenje zaključivanja na kraju prvog polugodišta!), u kojemu su istaknuli i vrlo bitnu činjenicu - Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije propisuje: "Mjera 1.1.: Smanjiti stupanj normiranosti odgojno-obrazovnog rada i administrativnog rada odgojno-obrazovnih ustanova". Stoga je ponovno uvođenje zaključivanja na kraju prvog polugodišta u koliziji s Mjerom 1.1. navedene Strategije! Štoviše, direktno je krši jer POVEĆAVA administraciju, umjesto da je smanji. Stoga predlažem UKLONITI dio koji govori da se na kraju prvog polugodišta zaključuju ocjene! Nije nevažno napomenuti da su se u neformalnim nastavničkim skupinama na Facebooku kolege velikom većinom izjasnile PROTIV ponovnog uvođenja zaključivanja na kraju prvog polugodišta. TO je najbolji glas struke koji bi se trebao čuti PRVI, a ne zadnji!	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
834	Tanja Dejanović Šagadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	U uvodnom tekstu Prijedloga nije navedeno istraživanje koje je pokazalo loše učinke odustajanja od zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta, niti stručni ili znanstveni izvori koji bi na taj zaključak upućivali. Obzirom da se radi o Ministarstvu znanosti i obrazovanja, neprihvatljivo je takvo paušalno davanje ocjena i postupanje bez znanstveno utemeljenih činjenica. Veliki broj škola je prešao ili prelazi u sustav e dnevnika, tako da je uvid u ocjene kontinuirano dostupan učenicima i roditeljima, a zaključivanje na "polugodištvu" (koje je bliže trećini nastavnih radnih dana, nego li polovini) samo dodatno povećava stres učenicima i roditeljima. Tanja Dejanović Šagadin, prof. psih.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
835	Igor Miošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanima me koja je to stručna komisija, temeljem kojih istraživanja i uporabom kojih metoda došla do takvog zaključka, a koji bi onda opravdao ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istražvanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovog razdoblja posve arbitrarna.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
836	Marita Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Roditelji i učenici, koji žele imati informaciju o trenutnom stanju uspjeha, imaju informaciju u svakom trenutku pa i u prosincu i to bez zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Uvođenjem e-dnevnika informacije su dostupne kontinuirano te se zaključivanje na kraju prvog polugodišta uistinu čini jako suvišno. Treba uzeti u obzir da će se, uvođenjem ponovnog zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta, ocjene zaključivati učenicima osnovne škole kojima se do sada nisu zaključivale ili su se zaključivale jednom davno i toga se uopće ne sjećaju. Treba razmisliti i o sljedećem – koliko će zaključivanje ocjena na polugodištu povećati stres učenicima, ali i učiteljima te hoće li pojačati utrku za ocjenama, a ne za znanjem. Polugodište kao takvo nije postavljeno na pola nastavne godine nego je određeno zimskim odmorom učenika pa je upitna polugodišnja zaključna ocjena koja se donese nakon oko 80 od ukupno oko 175 nastavnih dana. Ako se ipak bude zaključivalo u prosincu, trebalo bi zakonom definirati da je zaključna ocjena samo informacija roditeljima te da se na kraju godine ipak gledaju sve ocjene, a ne zaključna od 1. polugodišta kao da ocjene tijekom prvog dijela godine uopće ne postoje.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
837	Josip Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Podržavam vraćanje zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta pod uvjetom da ona bude skupna informacija učenicima i roditeljima o uspjehu iz pojedinih predmeta na kraju prvog polugodišta i da ne utječe na zaključnu ocjenu na kraju nastavne godine (zbraja se s ocjenama iz drugog polugodišta). Također očekujem da to neće značiti dodatnu administraciju tj. obvezu ispisa ocjena koje se moraju dati svakom učeniku kako je to bilo u Zakonu do 2012. godine. Stavak 2 nejasno je formuliran jer kaže da se i ocjena iz vladanja utvrđuje javno. Kako ocjenu iz vladanja utvrđuje Razredno vijeće na prijedlog razrednika to bi značilo da ono mora održati javnu sjednicu pred učenicima. Stoga stavak treba glasiti da razrednik javno u razrednom odjelu utvrđuje prijedlog ocjene iz vladanja. Moj alternativni prijedlog za ovaj stavak bio bi da ocjenu iz vladanja na kraju prvog polugodišta donosi razrednik koji ju treba javno priopćiti u razrednom odjelu. Dakle, ne Razredno vijeće na sjednici. Zaključna ocjena na kraju prvog polugodišta i tako je samo informacija pa bi možda trebalo razmisliti o tome da i ocjenu iz vladanja na kraju prvog polugodišta utvrđuje razrednik, a na kraju nastavne godine kao i dosada Razredno vijeće na prijedlog razrednika.	Nije prihvaćen	Sukladno ishodu javne rasprave zaključeno je da se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja na polugodištu ne ide u ovim izmjenama propisa. Ministarstvo će pojačati potrebne aktivnosti kako bi svim školama omogućilo korištenje e-Dnevnika kao jasne i transparentne informacije o učenikovom uspjehu.
838	Dragan Jović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da ponovno uvođenje zaključivanja ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja nije potrebno. Iziskuje dodatne napore i od učitelja/nastavnika i od strane učenika, a kao povratna informacija o učenikovu napretku i uspjehu postoje ocjene (i brojčane i opisne) vidljive i učenicima i roditeljima. Dragan Jović, mag. educ. geogr.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
839	Dejan Ivanek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da nije potrebno uvoditi zaključivanje ocjena na polugodištu. Zaključena ocjena na polugodištu mnogo je slabija informacija od uvida u sve ocjene iz pojedinog predmeta. Uvođenjem e-dnevnika omogućen je konstantan uvid u sve ocjene svakog predmeta. Ujedno, postoji i obaveza roditelja da se redovito informiraju o napretku učenika, tako da zaključna ocjena na polugodištu ne doprinosi mnogo ukupnoj informiranosti ni učenika ni roditelja.	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
840	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18.	Smatram da stavak 2. treba glasiti: U stavku 2. iza riječi: „na kraju“ dodaju se riječi: „prvoga polugodišta i“. Treba dodati novi stavak 4. koji bi glasio: Prijedlog ocjene iz vladanja razrednik utvrđuje javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. Stavak 4. postaje stavak 5. Obrazloženje: Stavkom 1. članka 73. definirano je da ocjenu iz vladanja utvrđuje razredno vijeće na prijedlog razrednika. Ovakvom formulacijom stavka 2. kakav je predložen može se zaključiti da bi razredno vijeće trebalo javno u razredu utvrditi ocjenu iz vladanja. Mojim prijedlogom mislim da se jasnije precizira da se javno utvrđuje prijedlog ocjene iz vladanja koji će razrednik iznijeti pred razredno vijeće, a ne konačna ocjena.	Primljeno na znanje	Prihvaćen je prijedlog da članak 18. glasi: U članku 73. stavku 2. iza riječi: „nastavni predmet“ dodaje se zarez i riječi: „kao i ocjena iz vladanja“.
841	Ana Dorešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Čl.74, stavak 1 Slažemo se s neuvođenjem općeg uspjeha na kraju 1.polugodišta, te predlažemo da se opći uspjeh ukine i na kraju nastavne godine. Aritmetička sredina ocjena nije nikakav pokazatelj uspjeha ako su, npr. u kategoriji "vrlo dobrih" učenici s prosjecima od 3,5-4.4.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
842	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Kao i većina kolega mišljenja sam da se opći uspjeh kao takav općenito treba ukinuti. To bi se trebalo učiniti prvenstveno zbog dobrobiti učenika jer se stvara kriva slika o uspjehu (savršenstvo), pa se vrši pritisak da se pojedine ocjene podignu kako bi se postigao famozni 5,0.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
843	Žaklin Lukša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Predlažem ukidanje općeg uspjeha i na kraju školske godine jer taj prosjek ne pokazuje ništa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
844	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Predlažem ukidanje općeg uspjeha i na kraju nastavne godine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
845	Sonja Eberling	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	POZDRAVLJAM neuvođenje općeg uspjeha na kraju I. polugodišta. PREDLAŽEM da se opći uspjeh ukine i na kraju nastavne godine. Aritmetička sredina ocjena nije nikakav pokazatelj uspjeha, posebno ako se zna da nisu svi predmeti zastupljeni istim brojem sati nastave, kao i to da se izvodi nekakav "prosjek" ocjena između „odgojnih“ i „obrazovnih“ predmeta. Izvođenje ocjene "općeg uspjeha" iz te aritmetičke sredine ima još manje smisla ako se zna da su, npr. u kategoriji "vrlo dobrih" učenici s prosjecima u intervalu [3.50, 4.50>. O navlačenju ocjena s ciljem postizanja "odličnog uspjeha" ne bih trošila riječi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
846	Nevia Grbac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	POZDRAVLJAM neuvođenje općeg uspjeha na kraju I. polugodišta. PREDLAŽEM da se opći uspjeh ukine i na kraju školske godine jer ta aritmetička sredina ocjena nije nikakav pokazatelj, posebno ako se zna da nisu svi predmeti zastupljeni istim brojem sati nastave, kao i to da se izvodi nekakav prosjek ocjena između „odgojnih“ i „obrazovnih“ predmeta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
847	Helena Karlić Mujo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Predlažem da se ukine opći uspjeh jer ne daje relevantnu informaciju o uspješnosti učenika. Time bi se smanjilo „navlačenje“ ocjena na kraju nastavne godine i hiperprodukcija lažnih odlikaša, a roditelje i učenike oslobodilo nepotrebnog stresa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
848	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Smatram da je u potpunosti nepotrebno računati opći uspjeh. Opći uspjeh koji se dobije kao aritmetička sredina SVIH ocjena ne daje značajnu informaciju o učeniku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
849	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Predlažem u potpunosti izbaciti kategoriju "opći uspjeh", tj. u potpunosti ukinuti članak 74. Kako je i kolegica Marita Maleš napisala, ne daje relevantnu informaciju i stvara lažni dojam o velikom broju odličnih učenika. Tim više što se u toj računici nalaze i predmeti poput Matematike i predmeti poput Vjeronauka. Uostalom, najviše pritisaka u školama i imamo zbog navlačenja da učenik dođe do čarobne granice ".5" da bi prošao s višim općim uspjehom.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
850	Marita Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Opći uspjeh je kategorija koju se planiralo ukinuti provođenjem kurikularne reforme. Opći uspjeh ne daje relevantnu informaciju te stvara lažni dojam o velikom broju odličnih koji to zapravo nisu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
851	Dejan Ivanek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19.	Predlažem da članak 19. glasi: "U članku 74. brišu se stavci 1.-3. Stavak 4. postaje stavak 1. i mijenja se u: "Učenik kojemu je na na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan (1) iz najmanje tri predmeta, odnosno nije položio popravni ispit u propisanim rokovima ponavlja razred." Stavak 5. briše se." Obrazloženje: opći uspjeh utvrđen pomoću aritmetičke sredine ocjena iz svih predmeta ne pruža nikakvu relevantnu informaciju. Ujedno, time bi se značajno smanjilo "žicanje" viših ocjena radi postizanja boljeg općeg uspjeha.	Primljeno na znanje	Predložene promjene trebale bi proći širu javnu raspravu.
852	Blaženka Kunac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Ukinuti dopunski rad ali omogućiti da svaki učitelj/nastavnik ima dopunsku nastavu tijekom godine na koju bi učenici za koje učitelj/nastavnik tako odredi, bilo OBAVEZNI dolaziti. Ovaj je članak nepravedan prema onim učiteljima/nastavnicima koji obično imaju učenike s nedovoljnim ocjene na kraju nastavne godine (posebno ako su i razrednici) u usporedbi s onima koji takve učenike nemaju. Opseg posla od kraja nastavne godine do početka godišnjega odmora je višestruko veći za one koji moraju odraditi dopunski rad.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
853	Roman Balen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
854	Pametno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski nastavni rad zahtjeva korjenitu promjenu, za koju je potrebno: a) napraviti dubinsku analizu ovog dijela nastavnog procesa i b) provesti raspravu među nastavnicima. Do zaključka ovog procesa predlažemo da se sadašnji oblik dopunskog nastavnog rada ne mijenja, tj. da se izostavi rečenica „Učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna.“.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
855	Jelena Konjevod	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
856	Jelena Konjevod	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Mišljenja sam da se dopunski rad za učenike koji na kraju nastavne godine iz najviše dva predmeta imaju ocjenu nedovoljan treba ukinuti. Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju škola organizira prema čl. 33. dopunsku nastavu tijekom nastavne godine čime se potiče redovit rad i kontinuirana pomoć.Učenici koji su na kraju nastavne godine ocjenjeni negativnom ocjenom su učenici koji su izbjegavali dopunsku nastavu tijekom godine i sve ostale oblike rada i stoga ponovna organizacije dopunske nastave za takve učenike nema smisla.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
857	Sandra Vandekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
858	Ivan Bilobrk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	KOMENTAR: Brisati u cijelosti. OBRAZLOŽENJE: Uvođenjem dopunskog rada učitelji različitih predmeta dovedeni su u nejednak položaj iako rade za istu plaću. Učitelji Hrvatskog jezika i Matematike podnose neravnomjeran teret u odnosu na mnoge druge predmete gdje je broj negativnih zaključnih ocjena neusporedivo manji ili pak nula. Nadalje, kakvu poruku šaljemo učeniku koji se čitave godine trudio i ostvario svoju dvicu ako učenik koji čitave godine ne makne prstom i onda u 10 dana instrukcija (jer dopunski rad je upravo to) ima priliku dobiti istu ili čak bolju ocjenu?	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
859	Dobrijela Deranja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
860	Nikolina Kuraica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
861	Amela Obad	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
862	Ana Dorešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo pokušava to izbjeći. Smatramo da se ti sati trebaju uvrstiti u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove (administrativne i sl.). Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
863	Dijana Jurić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
864	Nikola Vujačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
865	AM	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
866	Mirjana Aviani	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
867	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
868	Gimnazija Daruvar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Predlažemo da se dopunski rad u srednjim školama izvodi tijekom nastavne godine, kako bi imao kontinuitet i pravodobnost. U tom smislu potrebno je definirati uvjete prema kojima bi se takva nastava organizirala i omogućiti da nastava kao dopunska može biti plaćena nastavniku (u normi ili prekovremeno). Zbog toga je potrebno regulirati članak 6., stavak 2. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi koji ograničava ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave brojem razrednih odjela u srednjoškolskoj ustanovi. Smatramo kako broj razrednih odjela nije ni u kakvoj vezi s potrebama škole da se organizira dodatna i dopunska nastava a isto ne postoji kao uvjet u osnovnim školama. Predlažemo da se popravni ispiti odvijaju pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, prvi najranije 15 dana nakon završetka nastavne godine i drugi u kolovozu.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
869	Ana Grgurinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
870	Marijana Tomić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
871	Gordana Nikolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
872	Dalibor Drinčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Produžna nastava je jedna od većih diskriminacija u školstvu i čudim se kako je gurate kroz nove zakone. Malo jači odvjetnički tim mogu je osporiti na sudu jer se radi o narušavanju ravnopravnosti što je zajamčeno Ustavom RH. Najjednostavniji primjer: kolega predaje matematiku, a ja programiranje. Kod njega učenik prolazi, a kod mene ide na produžnu jer, između ostalog, ne zna podijeli troznamenkasti broj (što je potrebno za brojevne sustave u programiranju). Kolega se želi riješiti dodatnih obveza u učionici u 6. mjesecu i daje učeniku prolaznu ocjenu, dok ja učenika upućujem na produžnu nastavu i pokušavam u nekoliko dana naučiti učenika ono što nije naučio u jednoj godini (uključujući i matematiku). Ja sam objektivan i savjestan, dok neki drugi radnici nisu. Želim pomoći učeniku. Na produženoj nastavi obično svi učenici prođu jer je suženo područje gradiva koje se moglo ponoviti u tih nekoliko dana. Bio sam rekorder u održanim satima i želji da učenike nešto naučim. Poslije sam uvidio kako sam potrošio dosta privatnog vremena u taj oblik rada koji mi poslije nije plaćen. Oni koji nisu imali produžnu nastavu imali su vremena za ostale (nenastavne) školske aktivnosti, a koje sam ja morao stizati poslije produžne nastave. I na kraju, oni mogu reći kako su uspjeli prenijeti minimalno znanje svojim učenicima u godinu dana, dok ja nisam uspio. Osjećam se povrijeđenim ovim člankom, jer unosi nejednakost u obrazovnom sustavu. A možda i želite osigurati izmjenamam Zakona da produžna nastava bude neplaćeni neposredni odgojno obrazovni rad kako biste izbjegli plaćanja produžne nastave sudskim tužbama ;)	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
873	Dijana Premuš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
874	Vesna Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
875	Iris Ivelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
876	Ivana Brozović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
877	Sanja Salaj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
878	Daria Škrinjar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
879	Dušan Vuletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
880	Anita Pahljina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
881	Nedeljko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
882	Luka Šimunović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
883	Marija Čok	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
884	Danijel Golinac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Poštovani, predajem matematiku u Tehničkoj školi, u usmjerenjima koja imaju 4 sata matematike tjedno (140 sati godišnje). Tijekom školske godine, uz tih 140 sati nastave matematike, po potrebi u svakom razredu odradim nakon svakog ispita i nekoliko sati dopunske nastave (obično 4 sata prije ispravka ispita). Znači, tijekom nastavne godine moji učenici imaju preko 150 sati matematike. Da li je stvarno moguće kako vjerujete da ako učenik nije savladao gradivo tijekom 150 nastavnih sati, uz hrpu ispravaka (najmanje po dva ispravka za svaki ispit) i dopunsku nastavu nakon svakog ispita, da će savladati gradivo za vrijeme dopunske nastave koja se održi u tjedan - dva dana??? Molim Vas lijepo, ta dopunska nastava je besmislena u potpunosti ako smijem biti iskren. Iako znam da ovaj post neće ništa promijeniti, kao što nije ni volja 80% nastavnika koji su se u referendumu izajasnili za ukidanje dopunske nastave, moram napisati ovaj post. Odradio sam u zadnje dvije godine preko 140 sati dopunske nastave bez i jedne jedine plaćene kune i mislim da to stvarno nije u redu. Da li bi Vi odradili 140 sati posla bez i jedne kune, a da Vam to netko stavi u tjedno zaduženje, ostale poslove ili slično? Ako već doista ne želite ukinuti dopunski rad i nakon svega ga i dalje smatrate korisnim, onda taj rad nastavnicima treba biti pošteno plaćen. Stoga Vas molim, ako ništa drugo, odvojite koju minutu i barem samo pročitajte ovaj komentar. Hvala.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
885	Josip Brajković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
886	Mirjana Škugor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Treba ukinuti dopunski rad i vratiti dva roka za popravni ispit. Smatram da dopunski rad nema smisla. Kako će učenik u 10-25 sati dopunskog rada usvojiti ono što nije naučeno u 70 ili 105 i više sati tijekom nastavne godine? Kad bi to tako jednostavno i bilo, zašto nas Ministarstvo plaća cijele godine, ako učenika možemo naučiti za 10-25 sati. Dopunskim radom se samo potiče kampanjsko učenje te je jedan oblik prisile učitelja na poklanjanje pozitivnih ocjena. „Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, skripte, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. Drugi problem je prijevoz učenika putnika na dopunsku nastavu.Osnivači teško plaćaju prijevoz jer se radi o malom broju djece na različitim relacijama.“ (citat iz jednog od komentara kolega s kojim se potpuno slažem). Pozitivna ocjena učenika nakon dopunskog rada (koji se velikim dijelom svodi na „natezanje“ između nastavnika i učenika), na kraju jednako vrijedi kao i pozitivna ocjena učenika koji je svoju ocjenu zaslužio radom kroz cijelu godinu. Nažalost, takva razlika se nigdje ne vidi i predstavlja ozbiljnu demotivaciju. Ukoliko se dopunski rad ne ukine, smatram da učiteljima treba biti dodatno plaćen, a ne ulaziti u postojeći 40-satni radni tjedan.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
887	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
888	Jessica Puž	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
889	Milena Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
890	Jasmina Jašarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
891	Ljiljana Prce	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
892	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Odustati od dopunskog rada jer od njega imaju koristi rijetki, a učiteljima i nastavnicima se stavlja na teret nerad učenika tijekom godine.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
893	Sandra Petric	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
894	Martina Sanković Ivančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
895	Kristina Nežmahen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
896	saša stiković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
897	Boris Stipetić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
898	Teodora Beletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
899	Branimir Piršić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
900	Ivan Bićanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	80 % nastavnika je za ukidanje dopunskog rada, a u ministarstvu to ne žele priznati. Ministarstvo jedino razmatra kako da to ne plati nastavnicima. Svaki dopunski ili dodatni rad mora biti plaćen.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
901	Duško Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
902	Jure Orlović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
903	Anka Čuić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
904	Irena Smojver Koprivnikar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Podržavam stav da se članak 75. briše i da se formulira novi članak 75. koji bi glasio: "(1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole."	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
905	Tatjana Kamber	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
906	Nataša Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
907	Pero Bartičević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
908	Sanio Bečić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
909	Branimir Štimec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
910	Gianna Mazzieri-Sanković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
911	Sanjin Sanković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
912	Nevia Grbac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
913	Sanja Garac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
914	Josip Kovačević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
915	Tomislav Dovranić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
916	Ivana Slavica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
917	DRAGAN BRKIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
918	Zoran Kalinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
919	Boris Pein	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
920	Jasmina Cvetnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
921	Jelena Bekavac Krčadinac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski rad koji se organizira nakon završetka nastavne godine ima smisla za one učenike koji su opravdano zbog bolesti izostajali s redovne nastave. Dopunski rad za učenika koji nije prisustvovao na većinu od 35 sati dopunske nastave tijekom nastavne godine (iz neopravdanih razloga) treba provoditi više stručna služba škole nego predmetni učitelj koji je svoj posao pošteno odradio tijekom redovne i dopunske nastave. Mišljenja sam da dopunski rad treba platiti i da ne ide u okviru 40-satnog radnog vremena. Svatko tko je radio dopunski rad zna koliko puno pedagoške, metodičke i stručne dokumentacije i pripreme iziskuje dopunski rad, a da ne govorimo o psihološko-pedagoškoj pripremi koju učitelj mora imati za vrijeme dopunskog rada zbog učenika koji mjesecima nisu pisali domaće zadaće i aktivno pratili nastavu.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
922	LEOPOLDA MEDAKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
923	Maja Mlinarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Osim toga mislim da bi bilo bolje dopunski rad organizirati tijekom godine i pomoći učenicima na vrijeme tijekom godine. Dopunski rad na kraju nastavne godine omogućuje učenicima da svjesno odustanu od svojih obveza jer znaju da im nastavnici na kraju godine moraju organizirati dopunski rad koji je obimom puno sažetiji od čitavog gradiva jedne godine.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
924	Jelka Šegan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
925	Sandra Grgurić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Obavezno ukidanje Članka 20. (dopunski rad ne može biti u okviru 40-satnog radnog tjedna.) Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
926	Tonka Šarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
927	Barbara Krpota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
928	Rozika Kuti Stiković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
929	Ivana Grandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
930	Jere Bilan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
931	Stjepan Koren	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
932	Melissa Filipašić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
933	Damir Babić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
934	Gabrijela Balković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	DOPUNSKI RAD TREBA UKINUTI. OBRAZLOŽENJE: Tijekom godine neki učenici "spavaju zimski san" a mi ih na kraju nastavne godine nagrađujemo "dopunskim radom" (trebao bi se zvati "produžna nastava"), a nastavnike kažnjavamo. Osobno radim na TRI ŠKOLE. Za pozitivnu ocjenu tražim da se učenik trudi, a kao vodilju za učenje dala sam, slovom i brojkom, JEDAN (1) LIST PAPIRA koji sam svima podijelila na početku školske godine, a tražim da se taj minimum mora znati do kraja nastavne godine. Na tom listu papira je sažetak svake lekcije u jednoj ili dvije rečenice. Na svakom satu nastave napomenem da pogledaju na taj list papira i zajednički prođemo što na njemu piše. Tijekom godine tražim da se s tog papira treba znati ono što smo prošli na satu (dakle, ništa unaprijed ne tražim). No, uvijek ima učenika koji se usude čak i reći da ćemo mi nastavnici svima takvima koji ne žele učiti "na kraju godine MORATI DATI DVOJKU". Ako sam jasno rekla što treba znati, kako treba učiti, te održavam dopunsku nastavu u osnovnoj školi, a u srednjoj školi konzultacije za učenike, onda imam PRAVO I OBAVEZU tražiti neki MINIMUM za pozitivnu ocjenu. Nadalje, POKUŠAJTE SASTAVITI RASPORED za ovo i reći da bi to trebalo biti BESPLATNO (u okviru 40-satnog radnog tjedna): Jedna osnovna škola: 7. razred (10 sati), 8. razred (10 sati) Druga osnovna škola: 7. razred (10 sati), 8. razred (10 sati) Jedna srednja škola: 1. razred (15 sati), 2. razred (15 sati) + DODATNO VRIJEME da se iz jedne škole stigne u drugu, a potopm i u treću školu ! To je SEDAMDESET (70) SATI DODATNOG "DOPUNSKOG RADA" (neposrednog rada s lijenim učenicima koji ne žele učiti niti jedan predmet - ne računajući pripreme) koji bi se trebao smatrati besplatnim i to U OKVIRU 40-SATNOG RADNOG TJEDNA. !!!!! ?????	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
935	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Potrebno je detaljnije definirati članak 75. stavak 2 vezano za trajanje dopunskog rada kako ne bi u slučaju određivanja manjeg broj od maksimalnih 25 sati, inspekcija u pravilu poništavala ocjenu. Nema koristi od raspona 10-25 ako učitelj može zaključiti negativnu ocjenu samo ako je utvrđeno i održano maksimalnih 25 sati.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
936	Zorka Bebić Tokić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
937	Zorka Bebić Tokić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Koji je smisao dopunskog rada kod učenika koji cijelu godinu ništa ne radi i ne dolazi na dopunsku nastavu. Mi bismo trebali nadoknaditi njegov nerad nakon pošteno odrađene cijele školske godine, i to besplatno. Kao da će za ta dva tjedna nešto naučiti. Dopunski rad treba ukinuti!	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
938	Vesna Šipek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
939	Sonja Eberling	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski rad ne može nadoknaditi nerad tijekom cijele nastavne godine. Negativne ocjene ne zaključujemo olako i bez valjanog razloga.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
940	KORALJKA KORENIKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
941	Dražen Nikolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
942	Ivica Banovac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
943	Tihomir Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski rad su besplatne instrukcije za učenike koji se nisu potrudili usvojiti minimum potrebnih sadržaja za pozitivnu ocjenu. Ili to treba platiti kao neposredni rad, što i jest, ili ukinuti i vratiti polaganje popravnog ispita u dva roka.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
944	Zdenka Škrlec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 20. Smatram da dopunski rad treba ukinuti jer ako učenik tijekom 140 sati redovne nastave matematike i 35 sati dopunske nastave ne usvoji minimum znanja potreban za ocjenu dovoljan, onda ga neće usvojiti ni za tih 10 - 20 sati dopunskog nastavnog rada. Ako su učenici obvezni dolaziti na dopunski nastavni rad i pišu im se izostanci, zašto onda ne propisati da je dolazak na dopunsku nastavu obvezan za učenike kojima je (vidljivo) pomoć potrebna i bilježiti eventualne izostanke? Jer činjenica je, da neke škole izostanke pišu, a neke ne, uz obrazloženje da dopunska nastava nije obvezna.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
945	Nedeljka Pavlica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
946	Lidija Hreljac Trumbetaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
947	Hrvoje Turčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
948	Zvonimir Lončar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
949	Marija Vučinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
950	Kristina Bašić Pintarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škol	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
951	Gabrijela Mahmutović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
952	Bojan Mrvoš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
953	Verica Busija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
954	Zvjezdana Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
955	Kosana Jakšić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
956	Neven Musulin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
957	Tomislav Balenović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
958	RADMILA MILETIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
959	Draženka Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
960	Mateja Hanžić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
961	Sanja Medenica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
962	Šime Šuljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 20. nadopuna je članka 75. koji govori o dopunskom nastavnom radu za učenike kojima je zaključna ocjena nastavnog predmeta nedovoljan (1). Dopunski nastavni rad uveden je unazad nekoliko godina i zamijenio je prvi rok popravnog ispita. Moj prijedlog za osnovnu školu je ukinuti ga, ali ukinuti i popravni ispit uopće. Ako je u pitanju samo jedan nastavni predmet sa zaključenom „negativnom” ocjenom učeniku treba dozvoliti prijelaz u viši razred s jednom takvom ocjenom. Obrazloženje. Kada govorimo o dopunskom nastavnom radu, onda statistički gledano riječ je o nastavnom predmetu Matematika. Iako je dopunski rad za uzrast učenika osnovne škole daleko bolji od popravnog ispita i iako u tom jednom tjednu individulnog pristupa učenik napreduje i uči kako učiti, naučeno nema veliku vrijednost i početkom sljedeće godine učenik u principu vrlo brzo gubi korak s razredom i zaostaje za razredom. Matematička znanja i vještine postaju trajno učenikovo „vlasništvo” ako se usvajaju polako kroz duže vrijeme. Za takvog učenika 140 redovnih nastavnih sati je izgubljeno vrijeme, njemu je potrebna pomoć što ranije, da se uključi u sudjeluje u razredu. Apsurdno je da takav učenik ne mora dolaziti na organiziranu nastavu u tjednu, kroz 35 tjedana ili da se ne osiguraju blagovremeni instrumenti pomoći učeniku. Nastava za vrijeme ljetnih praznika kazna je i posramljivanje učenika koji je još itekako dijete, htjeli mi to ili ne. Za srednje škole dajem prijedlog da se vrati popravni rok umjesto dopunskog nastavnog rada. Ne vidim niti jednog razloga da se ova važna stavka Zakona regulira na jedinstven način. Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje koje donosi projekt E-škole sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. O Dopunskom radu pisao sam u članku objavljenom na ineternetskom portalu Nastavnici.org kada je uveden http://nastavnici.org/2015/06/02/skolstvo-na-produznoj-nastavi/	Primljeno na znanje	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
963	Branko Pleadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Smatram da dopunski rad nije ispunio svoju svrhu jer su nastavnici masovno poklanjali ocjene dovoljan kako bi izbjegli dodatno opterećenje. S druge strane, nema smisla uvesti ni dodatno plaćanje za održavanje dopunskog rada jer bi takav potez kod velikog dijela nastavnika izazvao suprotni efekt tj. inflaciju broja sati dopunskog rada zbog dodatne zarade. Iz gore navedenih razloga smatram prihvatljivijim rješenjem ponovno uvođenje 2 popravna roka.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
964	Vlasta Lovrić-Maras	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
965	Verica Plesa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Predlažem ukidanje dopunskog rada i uvođenje prvog popravnog roka.U malim školama neki učitelji (kemija,fizika)dolaze 1 dan u tjednu,tj.rade 8 sati tjedno i trebaju realizirati dopunski rad u 2 tjedna koji je predviđen od 10 do 25 sati. Naša učiteljica iz kemije radi na 3 škole i u tom periodu trči od škole do škole kako bi realizirala dopunski rad..Učitelji koji održavaju dopunski rad jednako su plaćeni kao i oni koji ga ne održavaju. Drugi problem je prijevoz učenika putnika na dopunsku nastavu.Osnivači teško plaćaju prijevoz jer se radi o malom broju djece na različitim relacijama.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
966	Katica Vidojević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski rad svakako treba ukinuti jer ide na štetu i učenicima i nastavnicima, i svodi se na uzaludno trošenje vremena i jednih i drugih, posebno u srednjoj školi gdje su učenici sposobni učiti samostalno. Naime, nijedan se školski predmet ne može dodatno objasniti u 20 školskih sati, odnosno ne može se objasniti ništa što se tijekom nastavne godine nije već objasnilo i/ili izvježbalo, i to nekoliko puta. Dakle, ne radi se o učenicima koji nisu mogli naučiti, nego o učenicima koji nisu htjeli naučiti, a dopunska nastava im u tome ne može pomoći. Vrijeme koje provedu na dopunskoj nastavi bilo bi kvalitetnije potrošeno da kod kuće nauče minimum koji se od njih traži i pristupe prvom popravnom ispitu. Osim toga, učenici koji na dopunskom dobiju pozitivnu ocjenu potpuno su izjednačeni s onima koji su svoje ocjene zaslužili puno većim radom tijekom nastavne godine, što predstavlja ozbiljnu demotivaciju za redovito učenje (u svakom smislu). Nastavnici su u posebno lošoj poziciji jer su jednako plaćeni kao kolege koji taj dopunski rad ne održavaju (uglavnom zbog prirode predmeta koji predaju), ali i zbog različitih tumačenja odredbe o dopunskom radu kojima pojedini ravnatelji svojevoljno određuju nastavniku dopunski rad na način ili u mjeri koju zakon ne predviđa. Dakle, dopunski rad treba ukinuti i vratiti prvi popravni rok.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
967	NIKŠA GRABOVAC	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
968	Leo Zorica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
969	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
970	FIlip Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
971	Željko Antunović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
972	Dražena Oršulić-Šuman	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
973	Mirela Babić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski rad treba ukinuti i vratiti polaganje popravnih ispita. Naime, osobno iskustvo pokazalo mi je da dopunski rad pohađaju uglavnom učenici koji svjesno odluče "da je bolje raditi 20-25 sati na dopunskom radu nego tijekom cijele nastavne godine" da bi dobili ocjenu dovoljan. Učenici koji zbog objektivnih poteškoća u savladavanju nastavnih sadržaja, a trude se tijekom cijele godine, samim time su "zaslužili" dovoljnu ocjenu. Takvima 20ak sati dopunskog rada neće, nažalost, puno pomoći. Osim toga, dok učitelji odrađuju dopunski rad ( uglavnom učitelji matematike), njihovi kolege popunjavaju matične knjige, izvješća i inu dokumentaciju, a njihov dodatni "dopunski rad" nije ni na koji način valoriziran.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
974	Vesna Čačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
975	Vlado Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
976	Dražen Rebernišak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
977	Helena Karlić Mujo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Smatram da treba ukinuti dopunski rad i vratiti dva popravna roka. Razlog tome je što je takva praksa dvostruko nepravedna. Nepravedna je i prema učenicima i prema učiteljima. Učenik kojemu teško ide neki predmet, ali je uporan, redovito radi i dolazi na dopunsku nastavu, imat će na kraju zaključen dovoljan. Onaj koji nije ništa radio, niti se pojavljivao na dopunskoj nastavi cijelu godinu, nagrađen je individualiziranom nastavom. Kakvu to poruku šalje onom učeniku koji se kroz godinu trudio?!? Možda bi svi ostali učenici takvim individualiziranim načinom rada postigli bolji uspjeh nego što su ga postigli kroz redovni godišnji fond sati u razredu od 25 učenika. Nepravda prema učiteljima jer je dopunski rad unutar 40-satnog radnog vremena, a ništa od ostalih obaveza nakon završetka nastavne godine se ne gubi. Tako istu plaću dobije onaj koji ima i koji nema dopunski rad, što dovodi do toga da sve manje nastavnika zaključuje negativne ocjene bez obzira što učenik nije usvojio minimum znanja. Ako bi se dopunski rad plaćao, možda bi netko to zloupotrijebio kao dodatni izvor zarade, pa smatram da je najbolje ukinuti ga. Ako se ne usvoji ovaj prijedlog, predlažem da se dopunski rad preimenuje u produžnu nastavu jer će biti razumljivija svim dionicima u sustavu.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
978	Silvana Bićanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
979	Daniel Bogešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Predlažem da se ukine produžna nastava i vrati polaganje popravnog ispita u dva roka.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
980	Dunja Frkovic	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
981	Miroslav Lončar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
982	Nada Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Pa ne zna se više što se do sada uvrstilo u "ostale poslove" nastavnicima, od dežurstava na državnoj maturi, rad na projektu e-kvalitete škole, provođenje inventura i sl. Ali ovakav dopunski nastavni rad je previše jer se od dijela nastavnika traži da odražavaju nastavu bez ikakve naknade. Kako se planira koji će nastavnici imati takav dopunski rad, a koji neće kada se tek na kraju nastavne godine vidi uspjeh učenika? Predlažem da se (ukoliko ima potrebe) ukine ograničenje broja dopunskih sati za vrijeme redovne nastave kako bi se organizirala redovna dopunska nastava (koja će se nastavnicima plaćati!!!!), a učenici će imati priliku na vrijeme uspješno savladali gradivo.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
983	zdravko peran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
984	Jadranka Rosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
985	Marija Jozić-Mihaljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
986	Nenad Čatipović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. S obzirom da se radi o neposrednoj nastavi s učenicima koja zahtjeva pripreme i sve ono što uz takovu nastavu ide, takva bi se nastava trebala dodatno platiti. BITNO JE NAPOMENUTI DA PRODUŽNU NASTAVU NEKI PROFESORI IMAJU A NEKI NEMAJU, A PLAĆA IM JE ISTA! Pitanje je vremena kada će neki nadobudni ravnatelj na temelju rješenja o zaduženjima koje se izdaje na početku nastavne godine, smanjiti plaću onima koji ne budu imali produžnu nastavu. (Obveza održavanja produžne nastave je u spomenutom rješenju napisana svima). Ili je cilj ovog zakona da svi napišu đacima prolazne ocjene kako ne bi imali ovu dodatnu neplaćenu gnjavažu. To je na tragu one čuvene komunističke: "U socijalizmu druže neće bit jedinica". Svi će prolaziti bez obzira stoji li iza toga neko znanje ili ne. Izgleda da stvari tako stoje u zemlji znanja. Pozdrav, Nenad Čatipović sindikalni povjerenik GGTŠ-Split	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
987	Srednja škola Stjepana Sulimanca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	"Dopunski nastavni rad" nije vrednovan Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi, a budući da je jasno da se radi o poslovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada (što proizilazi iz opisa poslova), evidentno je da dolazi do prekoračenja poslova u okviru 40-satnog radnog tjedna. Svakom nastavniku početkom školske godine ravnatelj škole izdaje "rješenje o tjednim i godišnjim zaduženjima", unutar kojih se točno normiraju poslovi utvrđeni spomenutim Pravilnikom. Budući da količinu posla unutar "dopunskog nastavnog rada" nije moguće planirati, jer nije poznat broj učenika koji će biti ili neće biti upućen na dopunski nastavni rad, vrlo je vjerojatno da će kod određenih nastavnih predmeta količina tog posla preći količinu posla koji se obavlja u okviru 40-satnog radnog tjedna, što će za posljedicu imati na stotine sudskih sporova i plaćanje milijunskih iznosa za neplaćeni prekovremeni rad. Molimo stoga da se rečenica koja se dodaje u stavku 2 ili izbriše ili izmjeni na način da glasi: „Učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad izvan okvira 40-satnog radnog tjedna.“. Na taj način bi se poslovi "dopunskog nastavnog rada" platili kao kao rad iznad norme, što oni u stvarnosti i jesu, jer to proizlazi čak i iz same semantike opisa posla "dopunski nastavni rad". Pridjev "dopunski" izveden je od glagola dopuniti, a čije osnovno značenje je "dodati čemu količinu". Eto!	Primljeno na znanje	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
988	Nikica Mihaljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
989	Marko Rosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Na popravni ispit upućuje se učenik od četvtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan(1) iz najviše dva nastavna predmeta. Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka. u osnovnoj školi krajem lipnja i kolovoza, a u srednjoj školi popravni se rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završene nastavne godine. Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
990	Bojana Pralica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
991	Sonja Banić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Predlažem da se za učenike 3. i 4. razreda četverogodišnje srednje škole ukine dopunski rad, i vrati polaganje ispita u dva roka, kako je bilo prije. To bi predstavljalo prijelaz iz srednje škole na studij, na kojem učenici moraju samostalno učiti i polagati ispite. Ujedno bi bitno pojednostavnilo situaciju u srednjim školama, u kojima nastavnici često moraju održavati i po 40, 50 sati dopunskog rada, što je nemoguće ostvariti.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
992	Mario Milas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. u sadašnjem obliku samo je "vjetar u leđa" učiteljima i nastavnicima kojima je stalo do poklanjanja prolaznih ocjena (i trgovanja istima, što je još gore) te vođenja politike "pusti vodu niz livadu", uz istovremeno kažnjavanje (mogućim neplaćenim dopunskim radom) njihovih kolega kojima je stalo da njihovi učenici završe školsku godinu sa znanjem a ne neznanjem. Stoga, prijedlog je slijedeći: Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
993	Josip Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Protiv sam stavljanja dopunskog rada učiteljima i nastavnicima u redovno zaduženje što čini ovaj prijedlog izmjena članka 75. Ako učenik ne radi cijeli nastavnu godinu kako može gradivo cijele nastavne godine usvojiti u samo 25 sati (maksimum sati koliko se po zakonu može držati dopunski rad)? Dopunski rad kažnjavanje je onih nastavnika koji tijekom nastave nisu "izvukli" tj. poklonili pozitivnu ocjenu pa kad već nisu neka rade s učenikom dodatno (neplaćeno) u vrućim ljetnim danima. Dopunski rad treba ukinuti i vratiti dva popravna roka (lipanj, kolovoz) kako je bilo ranije.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
994	jozo dadić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
995	Dana Svaguša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Uvođenje dopunskog rada treba platiti onim nastavnicima koji ga provode nakon zaključene negativne ocjene ili ga ukinuti. Uvijek se izmišljaju nove obveze koje se nameću nastavnicima s ciljem pomoći učenicima koji jedino zbog lijenosti u toku školske godine ne mogu zaslužiti ocjenu dovoljan (vremenik pisanih provjera imaju dostupan na početku školske godine, pisane provjere se usprkos tome često ponavljaju zbog loših ocjena i učenici se uvijek mogu javiti i usmeno ispraviti loše ocjene iako nastavnik nema toliko vremena da stigne odraditi kompletan program i bude maksimalno susretljiv učenicima). Nije rijetkost da učenik svjesno ne uči određeni predmet jer je odlučio da će ga imati zaključen negativno, a zatim će na produžnoj nastavi usvojiti minimum i položiti ga. Tada roditelji vrše pritisak na nastavnike i njihove nadređene i očekuje se da se nastavnik opet bavi takvim učenikom, ulaže maksimalan trud jer je učenik u toku godine spavao zimski san i naravno ophodi se s takvim učenikom i roditeljima s velikom dozom opreza jer se rad nastavnika secira do maksimuma i jer danas svatko uzima sebi za pravo petljati se u našu struku. Ako se želi dodatno izaći u susret učenicima jednostavno se u školama omogući onoliki broj sati dopunske nastave u toku školske godine koje nastavno osoblje iskaže kao neophodno i plati,naravno! Postoje mnoga rješenja, ali uvijek se netko domisli baš onakvog rješenje koje neće biti plaćano. Zbog svega navedenog podržajem postojanje 2 roka za poprave ispite, a sve dodatno treba dodatno i platiti.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
996	Neven Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
997	Katarina Škot	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. ILI Dpunski nastavni rad mora biti honorarno plaćen. Obrazloženje: Neki ga imaju, a neki ne (podijele pozitivne ocjene) što na kraju rezultira većim godišnjim opterećenjem od predviđenog.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
998	Antonija Horvatek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Ovaj sam komentar 11.11. zabunom stavila pod krivi članak, pa ga sad dodajem i ovdje gdje pripada. 1. Predlažem da se ukine dopunski rad i da se vrati mogućnost polaganja popravnog ispita kroz dva roka, kao što smo imali prije uvođenja dopunskog rada. Naime, smatram (i na mojim je satovima tako), da svaki učitelj koji dobro radi svoj posao, učeniku sigurno pruži sve što je potrebno za bilo koju ocjenu, uključujući i ocjenu dovoljan. Ako neki učenik ne uspije na kraju godine imati pozitivnu ocjenu, gotovo uvijek se radi o kroničnom nemaru od strane učenika i roditelja, a nerijetko i o lošem radu socijalnih službi. Za svoje učenike znam da je dovoljno da se ONI trude i to će biti dovoljno da se zaradi pozitivna ocjena (neovisno o roditeljima i ostalim službama). Zakonodavac je našao rješenje - ako sve drugo ne funkcionira, neka učitelj onda još dodatno radi s tim učenikom. Zašto, ako je učitelj na svojim satovima sve korektno odradio, a do nedovoljne ocjene je došlo zbog nekih drugih propusta? U tom smislu smatram da je dopunski rad nepotreban. Dovoljno je omogućiti dva roka popravih ispita. 2. Drugo, smatram da, ako se nastavlja s dopunskim radom, taj rad učiteljima treba biti dodatno plaćen. Nije u redu da se dopunski rad učitelju jednostavno "smjesti" u tjedna zaduženja. Po kojoj logici vrijedi da, ako svi učenici imaju iz nekog predmeta zaključenu pozitivnu ocjenu, onda je učitelj odradio svoju normu i bez da je radio tih dodatnih 10-25 sati, a ako neki učenici imaju negativnu ocjenu, onda učitelj mora odraditi i te sate da bi mu norma bila odrađena? Ovdje se očigledno radi više!A zapravo se radi i o većem broju sati od 10-25, jer se i za taj rad učitelj mora pripremati. Ako se radi o npr. 25 sati dopunskog rada, to je više od tjedne norme, dakle taj mjesec učitelj radi 25% više od uobičajenog, a da mu se to ne plati. To je jako puno! Smatram da se na taj način učitelje motivira da zaključe pozitivnu ocjenu i onda kad ona nije zaslužena ili da prihvate omalovažavanje svog rada time što im se on ne vrednuje. Ovime se ujedno zakida upravo one učitelje koji predaju "teže" predmete, teže u smislu da se radi o predmetima iz kojih neki učenici imaju problema s postizanjem pozitivne zaključne ocjene. Iz godine u godinu, lako je moguće da će učitelj matematike imati dopunski rad i morati odrađivati te sate na kraju školske godine, dok npr. učitelj likovne kulture nikad neće. Plaća će im to pritom biti jednaka, iako je jasno da će učitelj matematike, uz taj dopusnki rad morati odraditi i sve one druge poslove koje mora i učitelj likovne kulture. 3. U slučaju da se nastavi s dopunskim radom po školama, predlažem da se naziv "dopunski rad" zamijeni s nekim koji neće dovoditi do nesporazuma i stalne potrebe za pojašnjenjem na što se točno misli. Naime, "dopunski rad" i "dopunska nastava" jako slično zvuče, a oboje su i rad i nastava, pa riječi "rad" i "nastava" u tim nazivima ništa ne pojašnjavaju. U razgovoru s roditeljima, kad pričamo o "dopunskom radu", ako ne istaknemo da mislimo na ono da se nakon završetka nastave ide na "produžnu nastavu", oni obično niti ne shvate o čemu pričamo, a to otkrijemo tek u nastavku razgovora. Isto tako, kad i mi prosvjetni djelatnici razgovaramo o dopunskom radu, često jedni drugima postavljamo dodatno pitanje "Misliš li baš na dopunski rad ili možda ipak na dopunsku nastavu?". Vjerujem da je svaki prosvjetni djelatnik barem jednom naišao na taj problem, a vjerojatno i puno puta. Problem se stalno nastavlja. Nekad smo imali naziv "produžna nastava". Ako je on u današnje vrijeme neprikladan, predlažem da smislite prikladniji koji neće dovoditi do nesporazuma i potrebe za stalnim dodatnim pojašnjenjima. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
999	Ivica Inkret	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Predlažem da se članak 75. briše. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1000	Mladen Maroslavac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1001	Joško Ćurković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1002	Mihajlo Lerinc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. ILI Dpunski nastavni rad mora biti honorarno plaćen. Obrazloženje: Neki ga imaju, a neki ne što na kraju rezultira većim godišnjim opterećenjem od predviđenog.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1003	Saša Peček	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1004	Štefica Erdec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1005	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski nastavni rad treba zamijeniti s dva ispitna roka. S obzirom da učenici koji imaju poteškoća u učenju imaju mogućnost pohađati dopunsku nastavu, nema smisla održavanje dopunskog rada na ovaj način. Dopunski rad je nagrada učenicima koji tijekom nastavne godine nisu ništa radili te je preveliko opterećenje za učitelje na kraju nastavne godine. Ukoliko i dalje ostane izvođenje dopunskog rada, tada bi to trebalo biti i pravedno organizirano za nastavnike. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, a s obzirom da je i dopunski rad također neposredni rad s učenicima, trebao bi biti reguliran normom, odnosno trebao bi se voditi kao rad iznad norme ukoliko ga učitelj održava i to treba biti plaćeno .	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1006	Helena Rostas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1007	Katica Sunarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1008	Denis Kruhak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1009	Aleksandra Brmbota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Ne slažem se sa predloženom izmjenom članka 75. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1010	Tatjana Radić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski nastavni rad za učenike koji su sa nedovoljnom ocjenom završili nastavnu godinu nema nikakvog smisla. Kako će učenik koji u 70 ili 105 sati nastave nije savladao gradivo, savladati ga u 10 ili 15 h. To je jednostavno kampanjski rad i kažnjavanje nastavnika dodatnim neplaćenim radom. Predlažem da se umjesto toga vrati ljetni i jesenski rok polaganja popravnih ispita. Ukoliko već želimo pomoći učenicima koji imaju problema sa usvajanjem nastavnih sadržaja, trebalo bi i u srednjoj školi, kao što je u osnovnoj, uvesti dopunsku nastavu tijekom godine, koja bi imala smisla jer bi učenici kojima je pomoć potrebna, tu pomoć pravodobno i dobili. Osim toga izvođenje dopunske nastave bi trebalo biti i pravedno organizirano za nastavnike, tako da se izjednači sa satom redovne nastave, tj. primjereno uračuna u nastavnikovu normu i plati.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1011	Toni Erdfeld	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1012	Branimir Mihalinec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
1013	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Predlažem da se u članku 75. stavak 1. promijeni na način da glasi: "Učenik od 4. do 8. razreda osnovne škole i učenik srednje škole koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta upućuje se na popravni ispit koji se održava najranije tjedan dana od dana završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine" Stavak 2. i stavak 3. se brišu. Dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Učenik od 1. do 3. razreda osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz dva nastavna predmeta upućuje se na popravni ispit iz jednog od tih nastavnih predmeta koji odredi razredno vijeće, a koji se mora održati u rokovima propisanima u stavku 1. ovog članka." Stavak 4. postaje stavak 3. i mijenja se na način da glasi: "Ako se učeniku nakon popravnog ispita u lipnju ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na 2. popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine." Ujedno je potrebno i izmijeniti članak 78. stavak 1. koji bi glasio: "Iznimno od odredbe članka 72. stavka 4. ovoga Zakona, u viši razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1)." OBRAZLOŽENJE: Dopunski nastavni rad treba zamijeniti s dva ispitna roka. Ovakav oblik dopunskog nastavnog rada nema svrhe jer učenici koji imaju poteškoća u učenju imaju mogućnost pohađati dopunsku nastavu ili koristiti druge oblike individualne pomoći učitelja tijekom nastavne godine. Trajanje i način održavanja dopunskog nastavnog rada su samo dodatna "nagrada" onim učenicima koji tijekom nastavne godine nisu ništa radili i nisu koristili sve mogućnosti pomoći u školi koja im se nudila tijekom nastavne godine. Ovakav oblik dopunskog rada na kraju nastavne godine je i opterećenje za nastavnike i učitelje na kraju nastavne godine koji na ovakav način bivaju kažnjeni dodatnim radom u vruće ljetno vrijeme jer su zaključili negativnu ocjenu učeniku koji tijekom nastavne godine nije svladao gradivo i nije koristio svu pomoć koja mu se pružala.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1014	Tonka Šarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Dopunski rad se obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme ukoliko ga nastavnik održava i to treba biti plaćeno . Uostalom na ovakav način su oštećeni nastavnici, a učenici su nagrađeni za nerad.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1015	Kristina Bišćan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Prošle godine odradila sam 40(!) sati dopunskog rada jer moja ravnateljica čita Pravilnik na način da se broj sati ne određuje za predmet nego za razred. Dobila sam novo zaduženje, no NIČEGA nisam bila oslobođena. I dalje sam sama odradila sva svoja zaduženja kao razrednik i predmetni nastavnik. Dopunski rad je kazna za učitelja koji ga na kraju natjera da pokloni dovoljan jer ako uz individualni rad ne može "naučiti dijete" za dovoljan, ispada nesposoban. Prdlažem da se ukine dopunski rad ili da ga se pošteno plati.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1016	Ivan Nađ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Što je s nastavnicima koji ga ne obavljaju? Ja imam jednaku količinu posla kao razrednik u to vrijeme (još imam i dopunski rad), a ostali nastavnici bez dopunskog rada i koji su razrednici imaju realno manje posla, a svi smo na istoj satnici. Ili ga potpuno treba ukinut, ili platit jer realno ne radimo svi isto u to vrijeme, a zaduženi smo na isti broj sati.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1017	Renata Pintar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Predlažem ili ukinuti dopunski rad ili ga platiti onima koji ga provode.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1018	Marina Gernhardt	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Smatram da dopunski rad nema smisla: kako će učenik u 10-25 sati dopunskog rada usvojiti ono što nije naučeno u 140 sati tijekom školske godine? Dopunskim radom se samo potiče kampanjsko učenje te je jedan oblik prisile učitelja na poklanjanje pozitivnih ocjena. Predlažem ukidanje dopunskoga rada i vraćanje popravnih ispita u 2 roka. Ukoliko se dopunski rad ne ukine, smatram da učiteljima treba biti dodatno plaćen, a ne ulaziti u postojeći 40-satni radni tjedan.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1019	Igor Miošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1020	Dejan Ivanek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Smatram da se treba ukinuti dopunski rad i vratiti dva roka za popravni ispit. Također, umjesto dopunskog rada nakon već zaključene negativne ocjene, treba i u srednjim školama omogućiti da svaki nastavnik ima u zaduženjima dopunsku i dodatnu nastavu za svoje učenike, kao što je omogućeno i u osnovnim školama. Ovim bi se efikasnije smanjio broj negativnih ocjena. Dopunska nastava kroz nastavnu godinu treba biti obavezna za one učenike koje nastavnik odredi.	Primljeno na znanje	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1021	Gordana Berković Kosor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20.	Ukinuti dopunski rad odnosno produžnu nastavu, vratiti polaganje popravnog ispita u dva roka. Učinci uvođenja ovakvog neposrednog rada sa učenicima su još veći broj poklonjenih dvojki za nerad i neznanje. U školama to većinom rade učitelji matematike.Podržavam prijedlog Antonije Horvatek, posebno onaj dio o ukidanju dopunskog rada.	Nije prihvaćen	Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1022	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 21.	Ad. 5. Prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom i izuzeće iz povjerenstva učitelja odnosno nastavnika koji je učeniku zaključio ocjenu s kojom je nezadovoljan Smatramo potrebnim u članku 21. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 76. ZOOSŠ-a dodatno urediti prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom te propisati da učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine, uz zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom,podnijeti zahtjev za izuzećem iz povjerenstva učitelja, odnosno nastavnika koji je učenika ocjenjivao tijekom godine i zaključio mu ocjenu kojom nije zadovoljan. Predlažemo da o zahtjevu za izuzeće odlučuje učiteljsko/nastavničko vijeće u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva. Isto smatramo svrsishodnim propisati i u članku 75. stavku 5. ZOOSŠ-a kojim se regulira ispitno povjerenstvo za popravni ispit. Navedeno predlažemo stoga što smo upoznati sa slučajevima u kojima je neprofesionalno postupanje nekih učitelja i nastavnika dovelo do pojave školske fobije kod učenika koji su zbog toga podvrgnuti liječenju i psihosocijalnoj terapiji i koji zbog toga nisu bili u mogućnosti na odgovarajući način prezentirati svoje znanje pred ispitnim povjerenstvom u kojem se nalazi učitelj, odnosno nastavnik koji je tijekom školske godine vrednovao učenikovo znanje. Napominjemo da je, u slučaju prihvaćanja ovog prijedloga, potrebno predvidjeti i pravo na pravni lijek učenika ili roditelja protiv odluke učiteljskog/nastavničkog vijeća o zahtjevu za izuzeće.	Nije prihvaćen	Navedenim bi se prijedlogom onemogućilo da u školama sa manjim brojem učenika u povjerenstvu sudjeluje učitelj odgovarajuće vrste i razine obrazovanja jer je ta osoba jedini takav učitelj.
1023	Marija Čok	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Predlažem da se čl. 22 izmjeni na način da glasi: U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u iznimnim i opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta Odlukom Nastavničkog vijeća uz suglasnost ministra.“.	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
1024	Anita Donđivić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.	Nije prihvaćen	Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
1025	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Ovaj stavak vrlo je neprecizno formuliran i otvara mogućnost zloupotrebe i izigravanja sustava. Čim je učenik dvaput pao isti razred to znači da nešto ozbiljno nije u redu. Postavlja se pitanje ako je učenik dvaput ponavljao razred ima li smisla dopustiti mu da ga polazi i treći put ili taj učenik ipak ozbiljno treba razmisliti o promjeni škole i/ili programa. Stavak 4 treba formulirati da učenik ili roditelj trebaju podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću da i treći put polazi isti razred uz detaljno obrazloženje zašto. Taj zahtjev Nastavničko vijeće može prihvatiti ili odbiti. Prihvati li ga onda se traži suglasnost Ministarstva, ne prihvati li ga važno je napisati da protiv te odluke nema prava žalbe jer to otvara Pandorinu kutiju zvanja inspekcije i tužakanja medijima. Dakle, ovaj slučaj mora biti izniman, a ne postati pravilo.	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
1026	Srednja škola Stjepana Sulimanca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Predlažemo da se čl. 22 izmjeni na način da glasi: U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u iznimnim i opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta Odlukom Nastavničkog vijeća uz suglasnost ministra.“.	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
1027	Katarina Škot	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Smatram da odluku o ponavljanju više od dva puta treba donijeti Nastavničko vijeće uz suglasnost ministra	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
1028	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Smatram da bi ovaj članak trebao biti preciznije definiran kao ne bi došlo do zloupotrebe navedenog.	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća ili nekog drugog tijela.
1029	Marina Gernhardt	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Slažem se s prethodnim komentarima, smatram da odluku o ponavljanju razreda više od 2 puta treba donijeti isključivo nastavničko vijeće uz suglasnost ministra.	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
1030	Josip Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Ovaj stavak vrlo je neprecizno formuliran i otvara mogućnost zloupotrebe i izigravanja sustava. Čim je učenik dvaput pao isti razred to znači da nešto ozbiljno nije u redu. Postavlja se pitanje ako je učenik dvaput ponavljao razred ima li smisla dopustiti mu da ga polazi i treći put ili taj učenik ipak ozbiljno treba razmisliti o promjeni škole i/ili programa. Stavak 4 treba formulirati da učenik ili roditelj trebaju podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću da i treći put polazi isti razred uz detaljno obrazloženje zašto. Taj zahtjev Nastavničko vijeće može prihvatiti ili odbiti. Prihvati li ga onda se traži suglasnost Ministarstva, ne prihvati li ga važno je napisati da protiv te odluke nema prava žalbe jer to otvara Pandorinu kutiju zvanja inspekcije i tužakanja medijima. Dakle, ovaj slučaj mora biti izniman, a ne postati pravilo.	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
1031	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22.	Smatram da bi stavak 4. trebao glasiti: Iznimno od stavka 1. ovog članka u opravdanim slučajevima učenik može uputiti nastavničkom vijeću srednje škole zahtjev za upisivanjem istog razreda i više od dva puta. Treba dodati stavak 5. Odluku o opravdanosti zahtjeva iz stavka 4. ovog članka donosi nastavničko vijeće uz prethodnu suglasnost ministra. Obrazloženje: Treba jasnije propisati postupak u kojem se odlučuje o upisivanju istog razreda više od 2 puta i definirati tijelo koje odlučuje jesu li okolnosti za to opravdane. Da bi se to moglo potrebno je definirati i da je učenik dužan podnijeti zamolbu tom tijelu, na temelju koje će ono odlučiti te zatražiti prethodnu suglasnost ministra da može donijeti odluku.	Nije prihvaćen	Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
1032	Ivan Bilobrk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	KOMENTAR: Stavak 3 treba glasiti: "Izrečene pedagoške mjere poništavaju se učeniku koji u sljedećoj školskoj godini ne počini nijedan prekršaj koji bi rezultirao pedagoškom mjerom bilo kojeg stupnja." OBRAZLOŽENJE: Nemojmo biti naivni i praviti se da nema djece koja zlorabljuju sustav koji je manjkav. Nemojmo štititi nasilnike nauštrb ostatka razreda. Ako se učenik popravi, to treba i nagraditi, ali učenik koji zaradi mjeru strogog ukora zadnji tjedan trenutne nastavne godine ne može i ne smije biti čist ko suza iduće školske godine. Time se šalje potpuno pogrešna poruka i time se ruši moto "Škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje."	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1033	Gimnazija Daruvar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Smatramo da nije primjereno da ravnatelj škole odlučuje i riješava sve prigovore na odluke koje su donijeli razrednici, razredna ili nastavnička vijeća. Predlažemo da o prigovoru na pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, o prigovoru na ukor nastavničko vijeće, a o prigovoru na opomenu pred isključenje ravnatelj. Mišljenja smo da je potrebno doraditi Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te u njemu preciznije definirati tko ima pravo i dužnost predložiti donošenje pedagoške mjere, u kojem obliku, tko i pod kojim uvjetima može ukinuti pedagošku mjeru i kada. Podržavamo prijedlog da pedagoške mjere se ne izriču u upravnom postupku.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na prijedlogu. Pravilnik će se mijenjati u skladu s izmjenama Zakona.
1034	Dijana Premuš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Smatram da bi se pedagoške mjere (osim opomene) trebale prenositi u sljedeću školsku godinu, uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Kada se izrečena pedagoška mjera briše završetkom tekuće školske godine, učenici se zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine ne obaziru na mogućnost dobivanja pedagoške mjere. Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). Prema Zakonu, škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Smatram da bi u tom dijelu trebalo uzeti u obzir ne samo psihofizičko stanje učenika kojem se izriče mjera, već i sigurnost ostalih učenika i nastavnika.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1035	Andrija Čaljkušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	(7) Ravnatelj može odlukom privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv odluke o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
1036	Andrija Čaljkušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Termin "rješenje" zamijeniti terminom "odluka" kad se govori o privremenom udaljavanju učenika iz odgojno obrazovnog procesa. Mišljenja sam da kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa treba donijeti ministar pravilnikom. Ukoliko se ovo pitanje ne uredi posebnim pravilnikom ili kao sastavni dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, doći će do šarolikosti u primjeni ove mjere od škole do škole, odnosno od ravnatelja do ravnatelja.	Primljeno na znanje	S obzirom da se ova mjera odnosi na izvanredne situacije u slučaju ugroze, ravnatelj treba imati mogućnost procjene.
1037	Hrvatska psihološka komora	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Predlažemo da se u članku 84. stavak 7. briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. U slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika postupak bi trajao predugo, a cilj je izricanja udaljavanja stvaranje sigurnog okruženja za učenike i zaposlenike škole.
1038	Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Dodati Točka 1. (1) Pedagoške mjere izriču se na preporuku stručno razvojne službe škole (psiholog, socijalni pedagog, rehabilitator) i nadležnog djelatnika Centra za socijalnu skrb. (2) Pedagoške mjere izriču se nakon što je stručno razvojna služba škole i CZSS iscrpila sve metode psihosocijalnog tretmana djece s poremećajima u ponašanju, te metode stabilizacije obitelji. (3) Navedene mjere ne primjenjuju se na djecu sa teškoćama, kod kojih je moguće ponašanje koje odstupa od uobičajenog ponašanja djece u određenom okruženju i/ili dobi. (4) U slučaju mogućeg ponašanja iz stavka 3 ovog članka potrebno je imati pisani dokument psihijatra ili psihologa, te razrađen plan psihosocijalnog tretmana učenika. Obrazloženje: Mišljenja smo da za svako ponašanje postoji razlog, te da je dijete najmanje krivo za takvo ponašanje, a isto je samo signal nama u danom trenutku nepoznatih uzroka. No, uzevši u obzir naziv škole kao ODGOJNO obrazovne institucije, ovaj članak bez prethodno poduzetih mjera pomoći učeniku, smatramo iznimno upitnim.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Isto tako, učenici s teškoćama u razvoju ne mogu biti u potpunosti izuzeti od izricanja pedagoških mjera. Nadalje, pomoć i potpora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
1039	Marija Čok	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Predlažem nadopunu stavka 3. tekstom; pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu. Pedagoške mjere strogog ukora (OŠ) i opomene pred isključenje (SŠ) prenose se u slijedeću školsku godinu te traju do kraja školovanja učenika. Predlažem nadopunu stavka 9. tekstom; pedagošku mjeru opomene je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti u roku od 3 mjeseca nakon izricanja, pedagošku mjeru ukora je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti na kraju školske godine. Ukidanje pedagoške mjere opomene izriče razrednik, ukidanje pedagoške mjere ukora izriče razredno vijeće. Također, privremeno udaljenje učenika treba navesti kao pedagošku mjeru (jer sada nije pedagoška mjera iako je u ovom članku) te je potrebno propisati uvjete i okolnosti pod kojima se ona izriče.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Stavkom 3. propisano je da se pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu i nije isključena mogućnost ukidanja pedagoške mjere. Vidjeti st. 9.
1040	Irena Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	U članku nije opisano na koji način se provodi mjera preseljenja u drugu školu.	Nije prihvaćen	Navedeno se člankom 84. nije uređivalo ni do sada. Vidjeti čl. 85. Zakona
1041	Irena Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Smatram da se pedagoške mjere ne trebaju ukidati. Treba ostati trag da je u određenoj školskoj godini došlo do povreda dužnosti, nesipunjavanja obaveza ili nasiličkog ponašanja, a ne to zanemariti kao da ništa nije bilo. Isto tako, smatram da učenike ne treba udaljavati s nastave na 15 dana. Isto tako, ta ovlast ne može biti samo na ravnatelju, već to treba biti odluka Učiteljskog vijeća na prijedlog ravnatelja. Ako se već ostane pri toj odredbi, učenik može biti udaljen s nastave ali treba dolaziti u školu te bi s njim trebali raditi stručni suradnici prema unaprijed planiranom i osmišljenom tretmanu usmjerenom otklanjanju neprihvatljivih oblika ponašanja. Na koji način je npr. regulirano opravdavanje izostanaka za takvo isključenje s nastave? Nekim učenicima nedolazak u školu od 15 dana (radnih?) bila bi nagrada a ne kazna i ostali bi prepušteni sami sebi i isti takvi vratili bi se natrag na nastavu. Uz višednevni tretman sa stručnim suradnicima učenik bi dobio smjernice kako popraviti i kontrolirati svoje ponašanje i tako dobio pomoć koju treba.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Izrečena pedagoška mjera zabilježena je u školskoj i učenikovoj dokumentaciji i u slučaju njenog ukidanja. Udaljavanje učenika s nastave nije pedagoška mjera i treba se koristit samo kada je u pitanju sigurnost učenika.
1042	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Protivim se uvođenju stavka 7. ovog članka. Za takvu pedagošku mjeru predviđena je odluka jedne osobe, ravnatelja, što je nedopustivo. Mislim da bi joj eventualno trebala prethoditi ocjena stručnjaka, psihologa, socijalnih radnika i sl. i isključivo ako su drugi učenici ugroženi blizinom tog učenika. Kako je uopće opravdana ovakva pedagoška mjera ?	Nije prihvaćen	Postupak koji prethodi izricanju pedagoške mjere propisan je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
1043	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. U slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika postupak bi trajao predugo, a cilj je izricanja udaljavanja stvaranje sigurnog okruženja za učenike i zaposlenike škole.
1044	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Članak 23. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi VII. PEDAGOŠKE MJERE U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 84. (7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st. 7, čl. 23. (84.) briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ OBRAZLOŽENJE: Pri izricanju pedagoških mjera, škole su “dužne uvažavati učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj” (čl. 84., st. 8 ovog Zakona). Svrha izricanja pedagoške mjere je “da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju” (Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čl. 2, st. 1). Smatramo da privremeno udaljavanje iz odgojno-obrazovnog procesa učenika ne potiče na preuzimanje odgovornosti, čime se svrha pedagoške mjere ne može ispuniti. Udaljavanje učenika zakida učenika i u njegovom pravu na školovanje, pogotovo u obaveznom osnovnom obrazovanju. Potrebno je stoga precizno definirati pod kojim okolnostima ravnatelj može donijeti takvu mjeru (npr. u slučaju da učenik kojem se izriče pedagoška mjera svojim ponašanjem značajno ugrožava sigurnost ostalih učenika). Traženjem suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb i školskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, zajamčilo bi se uvažavanje okolnosti koje utječu na razvoj djeteta (pa i na ponašanje koje ugrožava druge učenike), kao i obiteljskih mogućnosti skrbi za učenika dok je privremeno udaljen iz škole.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Pomoć i potprora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te isto nije potrebno propisivati Zakonom. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kritetijima pedagoških mjera.
1045	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Već su mnogi rekli, a ja ponavljam da se stavak 3 izmjeni. Nije dobro da je učenik "rehabilitiran" datumom. Učenike bismo trebali pripremati za život, a ovo nikako nije dobra poruka njihovom odgoju. Pedagoška mjera bi trebala imati svoj rok trajanja obzirom na težinu djela. Primjerice opomena 3 mjeseca, ukor 6 mjeseci i sl.	Nije prihvaćen	Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukiniti kada za to bude razloga.
1046	Marina Bujas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Članak 84. stavak 3. "pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu" - predlažem da strogi ukor i preseljenje u drugu školu ostanu na snazi do kraja osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja iz razloga što se te mjere vrlo rijetko izriču, a kada se ipak izreknu postoje vrlo opravdani razlozi za to. Učenike koji značajnije odstupaju u neprihvatljivom ponašanju od svojih vršnjaka u pravilu jedino zaustavljaju strože pedagoške mjere. Učenici 7. razreda trenutačno prestaju s neprihvatljivim ponašanjima nakon izrečenog strogog ukora za koji znaju da vrijedi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja dok u 8. razredu njihovo ponašanje u potpunosti postaje prihvatljivo, u nekim slučajevima čak i uzorno. U tim (iznimnim) situacijama učenici doista mijenjaju svoje ponašanje i bilo bi dobro da postoji mogućnost ukidanja najstrože pedagoške mjere (ako se uvaži prijedlog na stavak 9. (ranije obrazložen)). U protivnom se učenicima šalje vrlo loša odgojna poruka, a ta je da mogu činiti što god žele i da za takva ponašanja neće snositi posljedice u sljedećoj školskoj godini ili da neće biti nagrađeni ukoliko promijene svoje ponašanje na bolje. Pedagoška mjera preseljenja u drugu školu ne bi smjela važiti samo za tekuću školsku godinu jer ako stavak 3. ostane na snazi znači li to da se premješteni učenik vraća u osnovnu školu iz koje je premješten? Ako ne, onda je potrebno preciznije definirati stavak 3. i u tom smislu ili dodati "osim pedagoških mjera strogi ukor i preseljenje u drugu školu".	Djelomično prihvaćen	Prijedlog je djelomično prihvaćen.
1047	Dean Cikovac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Predlažem nadopunu stavka 3. tekstom; pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu. Pedagoške mjere strogog ukora (OŠ) i opomene pred isključenje (SŠ) prenose se u slijedeću školsku godinu te traju do kraja školovanja učenika. Predlažem nadopunu stavka 9. tekstom; pedagošku mjeru opomene je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti u roku od 3 mjeseca nakon izricanja, pedagošku mjeru ukora je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti na kraju školske godine. Ukidanje pedagoške mjere opomene izriče razrednik, ukidanje pedagoške mjere ukora izriče razredno vijeće. Obrazloženje: Kao doktorand pedagogije te osoba s radnim iskustvom kao pedagog, razrednik i profesor u dvije osnovne i tri srednje škole, odlučno tvrdim da pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje ne smiju biti brisane nakon isteka tekuće školske godine. U nekoliko navrata su me kao razrednika učenici (SŠ) kojima su te mjere izrečene pitali prenose li se mjere iz prošle školske godine. Nakon više upita nadležnim tijelima, unatoč važećem pravilniku koji nalaže da se pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje prenose u sljedeću školsku godinu, dobivam informaciju da se nalogom prosvjetne inspekcije predlaže brisanje izrečenih mjera. Kada sam učenicima prenio tu informaciju, nastavili su sa izostajanjem shvativši prijedlog inspekcije kao nagradu koja je za pojedine učenike u konačnici rezultirala najstrožom mjerom zbog prekomjernih izostanaka. Ukoliko se pedagoške mjere ne budu prenosile i odluke tijela ministarstva ne budu konzistentne zakonu, teško da će odgojni učinak kao i ishod biti pozitivan za same učenike. U svakom pogledu je s učenicima potrebno i raditi na otklanjanju neprihvatljivog ponašanja ali moraju biti svjesni postojanja granice u takvom ponašanju i ozbiljnosti institucije koja mjeru izriče. Jednako tako potrebno je imati u vidu da se zakon odnosi na rad svih škola, srednjih i osnovnih, koje nemaju ni približno jednaku socijalnu strukturu učenika kao i problematiku u savjetodavnom radu.	Nije prihvaćen	Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukinuti kada za to bude razloga.
1048	Marina Bujas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Članak 84. stavak 9. - dodati "u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjere iz STAVKA 1. ovoga članka može se ukinuti" - kako bi i osnovne škole imale priliku ukinuti izrečene pedagoške mjere promjenom ponašanja učenika. Potrebno je točno precizirati postupak ukidanja pedagoške mjere - tko ukida koju pedagošku mjeru (razrednik, Razredno vijeće, Učiteljsko ili Nastavničko vijeće, ravnatelj?), treba li obrazlagati i pisati prijedlog za "ukidanje" ili se može "ukidati" usmenim iskazom razrednika, stručnog suradnika na sjednici (kojeg tijela)?	Djelomično prihvaćen	Prijedlog je djelomično prihvaćen.
1049	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Predlažem da pedagoške mjere vrijede za cijeli ciklus (OŠ, SŠ) i istu vrstu programa tj da se prenose iz razreda u razred. Također, privremeno udaljenje učenika treba navesti kao pedagošku mjeru (jer sada nije pedagoška mjera iako je u ovom članku) te je potrebno propisati uvjete i okolnosti pod kojima se ona izriče.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Ako se mjera ne može ukinuti, učenik nema ni poticaja za promjenom ponašanja. Udaljavanje učenika s nastave nije pedagoška mjera i treba se koristit samo kada je u pitanju sigurnost učenika.
1050	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). U suprotnom, pedagoška mjera kao takva gubi svoj značaj.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1051	Osnovna škola Vjekoslava Paraća	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Članak 84. mijenja se i glasi: (7) Ravnatelj može rješenjem - odlukom privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja – odluke o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. Kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa donijet će ministar pravilnikom. Obrazloženje: donošenje ove odluke ne izriče se u upravnom postupku stoga je primjerenije upotrebljavati termin odluka, a ne rješenje. Osim toga, kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa treba donijeti ministar pravilnikom. Ukoliko se ovo pitanje ne uredi posebnim pravilnikom ili kao sastavni dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, dolazimo u situaciju potpune šarolikosti u primjeni ove mjere od škole do škole, odnosno od ravnatelja do ravnatelja. Mogućnost privremenog udaljenja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa je vrlo značajna mjera koja se nužno mora bolje i preciznije definirati. Ovo pitanje je i kroz rasprave u javnom tisku ovih dana to potvrdilo.	Primljeno na znanje	Pravilnik će se mijenjati u skladu s izmjenama Zakona.
1052	Sanja Garac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Ne slažem se sa stavcima 3 i 9 jer će na taj način pedagoške mjere izgubiti svaki smisao. Učenik počini teški prekršaj i dobije strogi ukor/opomenu pred isključenje koja mu se 31.8. briše ili mu se može ukinuti. I iduće školske godine sve ispočetka, isti učenik to može opet ponoviti. I tako do kraja školovanja. Time se problem ne rješava. I stoga predlažem članak 9 formulirati ovako: "U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti na kraju nastavne godine, a pedagoška mjera strogog ukora i ukora pred isključenje ostaje do kraja školovanja." Najteže pedagoške mjere ne izriču se samo tako, za njih mora postojati jako dobar razlog, one su u našim školama prije iznimka nego pravilo. Upravo zato ne treba ih stavljati u isti rang s "blažim" pedagoškim mjerama opomene i ukora. Ne slažem se ni s točkom 4., jer je mogućnošću polaganja razrednog ispita u principu učenik nagrađen za svoje neprimjereno i incidentno ponašanje, ne dolaženje na nastavu. Samo rijetki učenici srednje škole dobiju mjeru isključenja iz škole. Takav učenik ne zaslužuje nagradu, ako je već isključen zbog svog ponašanja, ugrožavanja drugih učenika i nastavnika, tjelesnog i psihičkog maltretiranja učenika i nastavnika, znači da ne treba biti nagrađen. Ako učenik ne dolazi na nastavu i neopravdano izostaje, te skupi veliki broj neopravdanih izostanaka zbog kojih je na kraju i isključen, ne treba mu omogućiti polaganje razrednog ispita. Na taj način šalje se loša poruka ostalim učenicima. Smatram da je institut razrednog ispita prvenstveno ustanovljen radi učenika koji iz zdravstvenih ili nekih drugih opravdanih razloga izostanu sa nastave.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1053	Dajana Vidaković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem. Ako bi se mjere prenosile, a brisale tek ako dođe do poboljšanja ponašanja, to bi bila dodatna motivacija učenicima da svoje ponašanje poprave.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1054	Jelena Bekavac Krčadinac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Učenici pedagoški neprihvatljivog ponašanja prvenstveno trebaju stručnu pomoć dječjeg psihologa ili psihijatra, a obitelj često treba uz to i stručno savjetovanje socijalnog radnika. Prva pedagoška mjera neka ostane opomena, no odmah po izricanju opomene neka se i dijete i roditelji zakonski obvežu na suradnju s timom stručnjaka: psiholog, pedagog, socijalni radnik, psihijatar i ostalo. Nije cilj obrazovanja samo izricanje mjera, glavni cilj je usmjeriti učenika na pravi put i po odgoju i po obrazovanju, a to možemo samo ako se zakonski obveže roditelja na suradnju.	Primljeno na znanje	Postupak pružanja pomoći uređen je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Vidjeti čl. 5. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
1055	Hrvatska zajednica županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	U članku 23. stavak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadržaj postojeće odredbe utvrditi da glasi; (6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća uz suglasnost osnivača, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog je djelomično prihvaćen.
1056	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Ad. 6. Uređenje prava na pravni lijek protiv izrečene pedagoške mjere i privremenog udaljenja iz nastave, ograničavanje mogućnosti udaljenja iz nastave te preispitivanje karaktera pedagoške mjere isključenja Člankom 23. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 84. u stavku 5. propisuje se da se mjere upozorenja, i to mjere: opomene, ukora, strogog ukora i opomene pred isključenje ne izriču u upravnom postupku te da protiv njih učenik ili roditelj ima pravo prigovora ravnatelju u roku od 8 dana od dana izricanja. Smatramo da je Nacrtom prijedloga Zakona potrebno predvidjeti pravni lijek kao oblik kontrole zakonitosti odluke ravnatelja o prigovoru za slučaj nezadovoljstva učenika ili roditelja odlukom o prigovoru. Nejasno je želi li se ostaviti mogućnost prava žalbe učeniku i roditelju prema članku 122. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) ili je prva sljedeća instanca kontrole zakonitosti odluke ravnatelja o prigovoru nadležni upravni sud pred kojim se može pokrenuti upravni spor. Smatramo također da bi prije pokretanja sudskog postupka trebalo omogućiti pravo žalbe protiv odluke o prigovoru, radi brže i jednostavnije zaštite u postupku povodom kontrole zakonitosti odluke ravnatelja škole. Smatramo svrsishodnim propisati navedeno kako u praksi u školama ne bi bilo dvojbi vezano uz primjenu odredbi o pravu na pravni lijek protiv pedagoške mjere. Naime, upoznati smo s brojnim slučajevima nesnalaženja škola u postupcima izricanja i provođenja pedagoških mjera i nepoštivanja zakonskih odredbi što rezultira povredama na štetu učenika. Predlažemo preispitati isključenje iz škole kao mjeru pedagoškog karaktera. Smatramo da pedagoške mjere trebaju imati za svrhu utjecaj na odgoj učenika, razvoj osobne odgovornosti, sprečavanje daljnjih neprihvatljivih oblika ponašanja te poticanje i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja, te je upitno može li se isto postići isključenjem iz škole. Smatramo da bi isključenje iz škole trebalo biti predviđeno kao krajnja mjera s jasnim obrazloženjem potrebe njena izricanja te da je potrebno jasno iskazati sve mjere i intervencije koje je škola prethodno poduzela od početka iskazivanja problema u ponašanju do trenutka razmatranja isključenja. Predlažemo da se, uz izricanje pedagoških mjera propiše donošenje individualnog plana rada s učenikom radi prevencije daljnjeg društveno neprihvatljivog ponašanja učenika. Naime, rana detekcija i intervencija pridonijela bi smanjivanju broja izrečenih težih pedagoških mjera. Kreatori programa bili bi stručni suradnici, razrednik, po potrebi ravnatelj, učenik i roditelj. Realizatori bi bili stručni suradnici, učitelji i nastavnici, a po potrebi i stručnjaci drugih tijela i institucija u međuresornoj suradnji. Nadalje, člankom 23. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 84. u stavku 7. smatramo potrebnim propisati pravo na pravni lijek učeniku kojeg ravnatelj rješenjem privremeno udaljuje iz odgojno-obrazovnog procesa do 15 dana. S obzirom da se rješenjem odlučuje o pravima učenika smatramo da je potrebno propisati pravo na redovni pravni lijek učeniku te da je potrebno brisati dio odredbe stavka 7. u kojoj se propisuje da učenik nema pravo na žalbu protiv rješenja o privremenom udaljenju. Osim toga, predlažemo da se preciznije regulira izricanje privremenog udaljenja s nastave učenika na način da se propiše koliko najviše puta ravnatelj može izreći tu mjeru te da se privremeno udaljenje može izreći samo do izricanja pedagoške mjere na način kako je to uređeno postojećom odredbom ZOOSŠ-a u članku 84. Ako se radi o udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa, dakle o ograničavanju njegova prava na obrazovanje, za pretpostaviti je da bi se trebalo raditi o situacijama koje su takve težine i naravi da je izricanje takve mjere opravdano radi zaštite prava svih učenika u konkretnoj situaciji te da takve situacije u pravilu prati izricanje neke od pedagoških mjera. Ostavljanje ove mogućnosti bez ograničenja otvara put za zlouporabe na štetu učenika, a posebno imajući u vidu da se želi predvidjeti rješenje da učenik nema pravo na žalbu protiv takve odluke.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na prijedlogu. Mjere opomene, ukora i strogog ukora su mjere upozorenja te se ne izriču rješenjem te se na njih ne odnosi postupanje po Zakonu o općem upravnom postupku. Osnovna škola je obvezna te se u slučaju potrebe zaštite prava učenika kojem se mjera izriče ili drugih učenika, u iznimnim slučajevima mora omogućiti i preseljenje u drugu školu.
1057	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Stavak 3 treba glasiti: Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, a ostale do kraja obrazovanja. Stavak 9 treba glasiti: U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti.“.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1058	Petra Kupsjak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). U suprotnom, pedagoška mjera kao takva gubi svoj značaj. Ukidanje pedagoških mjera može vrijediti samo za pedagošku mjeru opomene ukoliko je učenik promijenio svoj pristup radu i okolini. Ukidanje pedagoških mjera ukora ili opomene pred isključenje ne bi smjelo dolaziti u obzir prvenstveno zbog zaštite drugih učenika.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1059	Branko Pleadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Pedagoška mjera opomene pred isključenje treba vrijediti do kraja srednjeg obrazovanja. Ako bi se krajem svake školske godine ta mjera poništila, otvorio bi se prostor učenicima da rade što ih volja, a roditeljima da ih pokrivaju u njihovim postupcima. Uostalom, nijedna odgojna mjera prije opomene pred isključenje ne izriče se nepromišljeno ni bez razloga, a kako se te mjere izriču uvažavajući sve okolnosti zbog kojih je došlo do određenog prijestupa (u većini slučajeva razmatrajući dobrobiti za učenika), opomena pred isključenje se definitivno izriče u slučaju učestalog ponavljanja prijestupa ili vrlo težeg prijestupa. Ako netko od učenika učestalo "ispituje granice" po pitanju discipline i školskog reda, trebaju postojati i posljedice prelaska tih granica.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1060	Primorsko-goranska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Člankom 23. stavkom 6. koji se tiče odredbe članka 84 glasi: „6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo.“ 2. Mišljenja smo da bi u postupak vezan uz izricanje pedagoške mjere preseljenja u drugu školu trebalo uključiti osnivača – na način da članak 23. stavak 6 glasi: 6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća uz suglasnost osnivača, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća.	Djelomično prihvaćen	Djelomično prihvaćeno.
1061	Darka Sudarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Smatram da se pedagoška mjera zbog nasilničkog ponašanja ne može ukinuti.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1062	Josip Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Ne slažem se sa stavcima 3 i 9 jer će na taj način pedagoške mjere izgubiti svaki smisao. Učenik počini teški prekršaj i dobije strogi ukor/opomenu pred isključenje koja mu se 31.8. briše ili mu se može ukinuti. I iduće školske godine sve ispočetka, isti učenik to može opet ponoviti. I tako do kraja školovanja. Time se problem ne rješava. I stoga predlažem članak 9 formulirati ovako: "U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti na kraju nastavne godine, a pedagoška mjera strogog ukora i ukora pred isključenje ostaje do kraja školovanja." Najteže pedagoške mjere ne izriču se samo tako, za njih mora postojati jako dobar razlog, one su u našim školama prije iznimka nego pravilo. Upravo zato ne treba ih stavljati u isti rang s "blažim" pedagoškim mjerama opomene i ukora.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1063	Katarina Škot	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Pedagoške mjere zbog nasilničkog ponašanja se ne smiju ukinuti do svršetka školovanja. Prijedlog pedagoške mjere: uključiti učenika u neki oblik društveno korisnoga rada u školi ili lokalnoj zajednici. Čl. 84. (7) trebalo bi regulirati određene mjere za roditelje učenika koji je privremeno udaljen iz odgojno-obrazovnog procesa. Osim obavijesti koja se upućuje nadležnom centru za socijalnu skrb koji eventualno utvrđuje da je potreban nadzor obitelji, bilo bi dobro Zakonom regulirati da roditelj ima obavezu pohađati organiziranu školu za roditelje koju mnoge škole provode i na koje se roditelj, koji trebaju podršku u odgoju svoje djece, ne odazivaju samo uz preporuku. U praksi je evidentno da nadzor centra za socijalnu skrb nema dovoljno instrumenata u brojnim situacijama kada je riječ o disfunkcionalnim obiteljima. Za učenike koji dobiju pedeagošku mjeru, a posebice one koje se isključi iz odgojno-obrazovnog procesa, sustav bi mogao više učiniti - zakonski obavezati roditelja ili obitelj da prođe određena stručna pedagoško-psihološka savjetovanja, radionice za roditelje koje organiziraju stručni suradnici škola, ili udruge koje se bave podrškom roditelja u odgoju. Bezbroj je primjera u kojima dijete prolazi školovanje opterećeno brojnim pedagoškim mjerama koje nisu učinkovite jer se sustav nema instrumente kojima će pokušati otkloniti uzroke problema (najčešće je riječ o životu u disfunkcionalnim obiteljima kojima treba pomoć, a ne samo nadzor).	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1064	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Predlažem da se pedagoška mjera opomene izriče za tekuću školsku godinu, a pedagoške mjere ukora i strogog ukora bi se trebale izricati tako da traju sve do kraja školovanja. Nikako se ne slažem s ukidanjem pedagoških mjera u slučaju promjene ponašanja učenika.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1065	Ivan Nađ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Dodati mogućnost udaljavanja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa tijekom nastavnog sata, ako nastupi povreda dužnosti, ponašanje ili neispunjavanje obveza koje bi rezultiralo trenutnom pedagoškom mjerom opomene ili pravdanih razloga.većom.Pogotovo ako ravnatelj i/ili pedagog nisu u to vrijeme prisutni u školi iz raznih o	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Ako ravnatelj i stručni suradnici nisu u školi postavlja se pitanje što bi bilo s učenikom koji je udaljen sa sata.
1066	Pavle Mamužić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	U st. 7 čl. 23 bilo bi važno naglasiti donosi li se rješenje o privremenom udaljavanju iz odgojno-obrazovnog procesa samo prilikom izricanja pedagoške mjere preseljenja/isključenja ili i bilo koje druge pedagoške mjere. Čini se nedovoljno jasnim i dvosmislenim - kao da je privremeno udaljavanje iz o-o procesa zasebna mjera.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
1067	Hrvatska udruga socijalnih pedagoga	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	U članak 84. predlažemo da se prije sadašnjeg stavka 9 nakon stavka 8 ubaci koji glasi: (9) Škola ima obavezu za učenika kojem je izrečena pedagoška mjera napraviti procjenu potreba i sukladno procjeni osigurati stručnu pomoć s ciljem nadvladavanja teškoća.	Primljeno na znanje	Postupak koji slijedi izricanju pedagoške mjere uređen je Pravilnikom. Vidjeti čl. 5. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
1068	Marina Gernhardt	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Predlažem izmjenu stavka 3. članka 84.: (3) Pedagoška mjera opomene izriče se za tekuću školsku godinu, a pedagoške mjere ukora i strogog ukora izriču se do kraja školovanja. Smatram i da u stavku 7. članka 84. treba navesti određene mjere za roditelje učenika koji je privremeno udaljen iz odgojno-obrazovnog procesa.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1069	Igor Miošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Ovako predložene pedagoške mjere su potpuno promašene: 1. Sve su represivne i ne pridonose konstruktivnom rješenju problema. Kolega Mamužić je niže u svom komentaru to jasno obrazložio i predložio alternative. 2. Povreda dužnosti i neispunjavanje obveza nisu dijelom istog niza kao nasilničko ili prostačko ponašanje. Neprihvatljivo je da nasilnik/prostak bude (zbog principa postupnosti) kažnjen opomenom jer je "samo jednom" udario kolegu ili nastavnika, a inače solidan učenik može zbog opetovanog kašnjena biti čak i isključen iz škole. 3. Pedagoške mjere zbog nasilničkog ponašanja/prostatluka se ne smiju ukinuti do svršetka školovanja. Ukratko, predlažem da se osnuje hitna ekspertna skupina u kojoj će biti i nastavnici praktičari, a koja će osmisliti i razraditi praktično primjenjiv i učinkovit sustav pedagoških mjera.	Primljeno na znanje	Činjenica je da pedagoške mjere treba urediti na drugačiji način o čemu će se voditi računa pri izradi novoga Zakona. Isto tako, neki od prijedloga mogu se urediti Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
1070	Ljiljana Studeni	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Prijedlog pedagoške mjere: uključiti učenika u neki oblik društveno korisnoga rada u školi ili lokalnoj zajednici za vrijeme isključenja iz odgojno-obrazovnog procesa.	Primljeno na znanje	Činjenica je da društveno-koristan rad može utjecati na ponašanje učenika, ali treba voditi računa da se ovaj Zakon primjenjuje na učenike od I. razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole te se o istom treba razmatrati vezano uz mogućnost uvođenja drugačijih pedagoških mjera. O navedenome će se voditi računa pri izradi novoga Zakona. Isto tako, neki od prijedloga mogu se urediti Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
1071	Ljiljana Studeni	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Čl. 84. (7) trebalo bi regulirati određene mjere za roditelje učenika koji je privremeno udaljen iz odgojno-obrazovnog procesa. Osim obavijesti koja se upućuje nadležnom centru za socijalnu skrb koji eventualno utvrđuje da je potreban nadzor obitelji, bilo bi dobro Zakonom regulirati da roditelj ima obavezu pohađati organiziranu školu za roditelje koju mnoge škole provode i na koje se roditelj, koji trebaju podršku u odgoju svoje djece, ne odazivaju samo uz preporuku. U praksi je evidentno da nadzor centra za socijalnu skrb nema dovoljno instrumenata u brojnim situacijama kada je riječ o disfunkcionalnim obiteljima. Za učenike koji dobiju pedeagošku mjeru, a posebice one koje se isključi iz odgojno-obrazovnog procesa, sustav bi mogao više učiniti - zakonski obavezati roditelja ili obitelj da prođe određena stručna pedagoško-psihološka savjetovanja, radionice za roditelje koje organiziraju stručni suradnici škola, ili udruge koje se bave podrškom roditelja u odgoju. Bezbroj je primjera u kojima dijete prolazi školovanje opterećeno brojnim pedagoškim mjerama koje nisu učinkovite jer se sustav nema instrumente kojima će pokušati otkloniti uzroke problema (najčešće je riječ o životu u disfunkcionalnim obiteljima kojima treba pomoć, a ne samo nadzor).	Primljeno na znanje	Postupak pružanja pomoći uređen je drugim propisima kao i postupanje nadležnog centra za socijalnu skrb.
1072	Pavle Mamužić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Kao obavezne pedagoške mjere konačno bi trebalo uvrstiti i dvije nerepresivne - medijaciju i restituciju. Za veliki broj neprimjerenih, ometajućih ponašanja koje trenutno ˝reguliramo˝ postojećim pedagoškim mjerama mogle bi se primijeniti medijacija i restitucija kao konstruktivni načini rješavanja sukoba ili nadoknade nastale štete. Prethodno bi trebalo učitelje i stručne suradnike educirati na tu temu ili barem dio njih koji bi činili školski tim za medijaciju i restituciju. Restitucija i medijacija ne samo da bi djelovale reaktivno, već bi imale i preventivni učinak. Na taj način bi se i djecu koja ˝trpe˝ i djecu ˝napadače˝ osnažilo u korištenju (pro)socijalnih vještina. Sve ostale konvencionalne pedagoške mjere mogle bi se primjenivati tek u slučaju da ove dvije nisu imale učinka. Gledajući realno, sve postojeće pedagoške mjere (osim preseljenja u drugu školu/isključenja iz škole) nemaju nikakvu praktičnu i opipljivu vrijednost. Za većinu učenika one su samo slovo na papiru bez nekih posljedica koje će osjetiti. Princip postupnog izricanja je također dvosjekli mač. Dok je s jedne strane u redu, uvažavajući specifičnost svakog djeteta, ići postupno, s druge strane ta postupnost dovodi do navikavanja. Psihologija učenja u svojim osnovama govori da je kažnjavanje najmanje učinkovito i treba ga izbjegavati, a kada se i odlučimo primijeniti ga, mora biti oštro, nikako postupno da bi imalo učinka.	Primljeno na znanje	O navedenome će se voditi računa pri izradi novoga Zakona.
1073	Damir Mikolji	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Bilo bi dobro da se dopuni i članak 3. stavak 2. alineja 4. na način da se iza riječi ''mjera'' dodaju riječi ''preseljenja u drugu školu i isključenja iz škole''.	Nije prihvaćen	Nejasan prijedlog.
1074	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Stavak 3. bi trebalo promijeniti da glasi: Pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu, osim pedagoških mjera strogog ukora i opomene pred isključenje koje se izriču za tekuću i narednu školsku godinu i preseljenja u drugu školu, odnosno isključenja iz srednje škole koje se izriču do kraja osnovnoškolskog, odnosno srednješkolskog obrazovanja. Stavak 9. bi trebalo promijeniti tako da glasi: U slučaju promjene ponašanja učenika, izrečena pedagoška mjera opomena može se ukinuti nakon 3 mjeseca od dana donošenja odluke, a ukor na kraju nastavne godine. Obrazloženje: Pedagoške mjere sprječavanja definiraju se po stupnjevima, sukladno težini prekršaja, odnosno kršenja pravila za koje se izriču. S obzirom na težinu prekršaja nije dobro izjednačavati ih u smislu trajanja probacije, odnosno vremena promatranja ponašanja učenika nakon počinjenog kršenja pravila. Stoga sam mišljenja da bi se vremenski period nakon kojeg se pojedina pedagoška mjera ukida trebao stupnjevati s obzirom na težinu kršenja pravila, a one najteže pedagoške mjere bi trebale vrijediti i dulje od samo jedne nastavne godine, jer može se dogoditi da učenik mjesec dana pred kraj nastavne godine učini neko od težih prekršaja za strogi ukor i da mu mjera zapravo traje samo tjedan ili dva do kraja nastavne godine.	Nije prihvaćen	Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“.
1075	Bojan Lazić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23.	Stavak 3. bi bilo dobro promijeniti u: "Izrečene pedagoške mjere vrijede do svršetka oblika školovanja." Na taj način dodatno se sprječava mogućnost ponavljanja povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja po isteku tekuće školske godine, čime problem nije trajno riješen. Mjera predložena u stavku 7. je dobra, s tim da bi bilo dobro precizirati u kojim slučajevima ravnatelj može udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
1076	Bojan Lazić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24.	Iza stavka 1 treba dodati i stavak 2: "Stavak (3) ovoga članka postaje stavak (1).	Prihvaćen	Prihvaćeno.
1077	Roman Balen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1078	Jelena Konjevod	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1079	Sandra Vandekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1080	Vanja Novosel	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Smatram da bi financijskim nagrađivanjem samo nastavnika koji rade na EU projektima zakinuli svi nastavnici koji rade izvrsne obrazovne projekte izvan propisane tjedne norme. Predlažem da se osmisli način praćenja i nagrađivanja takvog rada.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1081	Dobrijela Deranja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1082	Nikolina Kuraica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1083	Amela Obad	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1084	Dijana Jurić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1085	Nikola Vujačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1086	Gimnazija Daruvar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Smatramo da rad na projektima treba biti u prekovremenim satima, iznad norme. Razloga tome je više: kada se satnica za projektne aktivnosti podijeli na nastavnike koji u njemu sudjeluju to može biti 2-3 sata tjedno pa postoji problem pronalaženja stručne zamjene za predmete koje nastavnik predaje. Drugi problem je taj što se stavkom 4 onemogućuju prekovremeni sati za bilo kojeg nastavnika, pa iz toga proizlazi da u slučaju nepronalaska stručne zamjene za nastavnika na projektu ostaje upitno tko će provoditi nastavu koja je umanjena u satnici. Treći problem su voditelji računovodstva, tajnici i ravnatelji koji vrlo često rade na poslovima provođenja EU projekta i za njih nije predviđen način honoriranja tog rada (a njihovo radno vrijeme nije moguće umanjiti). Isto tako smatramo kako škole provode brojne druge projekte (ne nužno EU projekte), koji su vrlo učinkoviti, često uključuju veći broj učenika i zahtjevni su za provođenje. Smatramo kako dodatan rad svakako treba nagraditi i vrednovati, posebno rad zaposlenika koji rade više i kvalitetnije od drugih i iznimno se zalažu i u drugim područjima rada škole, ne samo u provođenju EU projekata.	Nije prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1087	AM	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1088	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Budući da iz stavka 1 istog članka proizlazi kako se obavljanje poslova na EU projektu može dozvoliti samo u slučaju onih projekata kada su osigurana sredstva za plaću, dakle iz kategorije troška koja je namijenjena plaćama, što često nije slučaj u Erasmus+ projektima, predlažemo izmjenu stavka na način da glasi: (1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji se iz pojedinih kategorija troškova mogu osigurati sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca. Naime, kategorije troška koje postoje u Erasmus+ projektima i iz kojih je također moguće isplaćivati dodatke na plaću zaposlenicima su sljedeće: potpora za organizaciju, sredstva za upravljanje i provedbu projekta, sredstva za intelektualne rezultate itd. Predlažemo izmjenu članka 99.a, stavka 5 (sukladno predloženoj izmjeni stavka 1 istog članka), na način da glasi: (5) Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na EU projektu za koji se iz pojedinih kategorija troškova mogu osigurati sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca iz stavka 1. ovog članka, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. Pozdravljamo izričaj ove odredbe iz koje proizlazi kako se uvećanje obračunava za vrijeme u kojem se obavljaju poslovi na projektu, a koje nije ograničeno trajanjem projekta koje je navedeno u ugovoru o provedbi projekta. Naime, određeni poslovi na projektu mogu se obavljati i prije službenog početka trajanja projekta (priprema, pisanje, prijava), ali i poslije (predaja završnog izvješća). Predlažemo izmjenu članka 99.a, stavak 7, kako bi bilo jasno da se ne sklapa dodatni ugovor između radnika i poslodavca, već dodatak/aneks postojećem ugovoru, i to za vrijeme u kojem se obavljaju poslovi na projektu (sukladno stavku 5 istog članka), na način da nova odredba glasi: (7) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju dodatak ugovoru o radu na određeno vrijeme kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 2. do 6. ovog članka. Sukladno izmjenama koje su predložene u stavku 7 ovoga članka, predlažemo usklađenje odredbe stavka 8 ovoga članka na način da nova odredba glasi: (8) Protekom vremena u kojem se obavljaju poslovi na projektu iz stavka 1. ovog članka sporazum iz stavka 7. ovog članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radni odnos temeljem ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja dodatka ugovora o radu iz stavka 7. ovog članka.	Djelomično prihvaćen	Primjedba je u odgovarajućem obliku ugrađena u izmjene. Prijedlog članka u skladu je sa odredbama Zakona o radu uz uvažavanje specifičnosti normiranog rada u odgoju i obrazovanju.
1089	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Članak 99.a, stavak 1 propisuje kako ravnatelj školske ustanove, uz suglasnost školskog odbora, može omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu. Obuhvaća li pojam „radnik školske ustanove“ i samog ravnatelja? Ukoliko ne, Agencija za mobilnost i programe EU predlaže da se i ravnateljima školskih ustanova odredbom izričito omogući obavljanje poslova na EU projektima. Predlažemo i da se kriteriji prema kojima će ravnatelj, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti zaposlenicima obavljanje poslova na EU projektu (stavak 1) detaljnije propišu u relevantnim podzakonskim aktima ili internim aktima ustanova, kao i način na koji će se isplaćivati dodatci na plaću (stavak 5), sve kako bi se spriječilo nenamjensko trošenje sredstava koja su namijenjena za provedbu EU projekata. Vezano uz članak 99.a, stavak 2, koji propisuje umanjenje ukupnih tjednih obveza radniku školske ustanove koji obavlja poslove na projektu, i to srazmjerno umanjenje svih oblika rada, smatramo kako je potrebno dodatno pojasniti odredbu na način da se specificiraju oblici rada koji se umanjuju i način na koji se umanjuju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1090	Mirjana Aviani	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1091	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1092	Ana Grgurinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1093	Marijana Tomić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Čl. 27 Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave.	Nije prihvaćen	Sredstva iz Strukturnih fondova namijenjena su unaprjeđenju kvalitete obrazovanja, a nositelji odgojno-obrazovnog procesa u najvećoj mjeri mogu utjecati na kvalitetu kroz različite projekte.
1094	Gordana Nikolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1095	Vesna Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1096	Iris Ivelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1097	Ivana Brozović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1098	Daria Škrinjar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1099	Sanja Salaj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1100	Dušan Vuletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1101	Anita Pahljina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1102	Jelena Despot	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1103	Nedeljko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1104	Luka Šimunović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1105	Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Općenito pozdravljamo nagrađivanje bilo kakvog aktivnog sudjelovanja učitelja i nastavnika u izvannastavnim aktivnostima, a koje ne moraju nužno biti povezane s EU fondovima. Stavak 5. Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu proporiconalnom broju oslobođenih sati iz satnice, s uvećanjem od 10%. Naime, predviđeno je paušalno 30% uvećanje plaće u odnosu na punu satnicu. Ovo pak znači slijedeće. Ukoliko nastavnik radi 4 sat/mjesečno na projektu, oslobađaju se 8 sati u satnici. U odnosu na ukupnu mjesečnu satnicu od cca 168 sati, 8 radnih sati je 5% ukupne mjesečne satnice. Zbog čega bi se u slučaju oslobađanja 5% satnice nagradilo sa 30% uvećanjem. S druge strane, ukoliko se stavkom 2. oslobađa satnica za sudjelovanje u projektu, nije razvidno tko popunjava oslobođenu satnicu-novi zaposlenik, honorarac, iz kojih sredstava?!?!	Nije prihvaćen	Plaća za rad na projektu osigurat će se iz sredstava projekta, a sredstva za plaću za rad u nastavi i dalje se financiraju iz državnog proračuna.
1106	Marija Čok	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1107	Josip Brajković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1108	Anita Donđivić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1109	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi dodatnim aktima nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1110	Mirjana Škugor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. No, treba uzeti u obzir i vrednovanje rada na projektima koji nisu EU projekti, a privlače financijska i materijalna sredstva ili pridonose razvoju škole i vrijedni su za učenike, nastavnike, lokalnu i širu zajednicu (naravno iz područja su odgoja i obrazovanja). To bi se trebalo sustavnije definirati u Pravilniku o normama i Pravilniku o napredovanju u zvanje, ali i nekom novom pravnom aktu koji bi omogućio kvalitetno rješavanje problema naknade za takav rad nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Jer u suprotnom može doći do samovolje ravnatelja jer nije jasno tko će određivati eventualno smanjenje norme ili postotak stimulacije na plaću. Možda bi trebalo omogućiti nastavniku izbor smanjenja tjedne norme neposrednog rada u nastavi ili stimulaciju na plaću ili prekovremeni rad.. Jasno, osim za voditelja projekta treba riješiti problem priznavanja rada i ostalih koji rade na projektu.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1111	Milena Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1112	Ljiljana Prce	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1113	Sandra Petric	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1114	Marina Bujas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Članak 99.a, stavak 9. - kako je regulirano umanjenje norme stručnog suradnika pedagoga i ostalih stručnih suradnika s obzirom na složenost posla i područja rada? Odnosno, može li se na radno mjesto stručnog suradnika pedagoga zbog obavljanja poslova na EU projektu zaposliti drugi stručni suradnik na preostali dio satnice u okviru tjednih obveza do pune norme? Kako će se odrediti područja rada na kojima ostaje postojeći stručni suradnik i područja rada koja će obavljati novozaposleni stručni suradnik? Možda bi bilo dobro preciznije definirati da se stavak odnosi i na stručne suradnike (ukoliko se odnosi) i na koji način.	Primljeno na znanje	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1115	Martina Sanković Ivančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1116	Kristina Nežmahen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1117	saša stiković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1118	Boris Stipetić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1119	Teodora Beletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Naš je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1120	Branimir Piršić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1121	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Potrebno je, međutim, dodatno pojasniti i definirati stavke 2 i 9 Članka 99.a obzirom da će ravnatelji ustanova imati dodatni problem upošljavanja novog djelatnika na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Moje je mišljenje da bi tjedna norma učitelja mogla ostati nepromijenjena, a onaj tko želi sudjelovati u EU projektima izvan svog radnog vremena, radit će to kao i do sada, ali će za to biti primjereno motiviran uvećanjem plaće tijekom trajanja projekta.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1122	Duško Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog prihvaćen.
1123	Duško Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1124	Jure Orlović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1125	Anka Čuić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1126	Irena Smojver Koprivnikar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Podržavam dolje navedene komentare i stavove : "1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima."	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1127	Tatjana Kamber	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1128	Nataša Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1129	Pero Bartičević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1130	Sanio Bečić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1131	Branimir Štimec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1132	Gianna Mazzieri-Sanković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1133	Sanjin Sanković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1134	Sanja Garac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1135	Josip Kovačević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1136	Tomislav Dovranić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1137	Ivana Slavica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1138	DRAGAN BRKIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1139	Zoran Kalinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1140	Boris Pein	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1141	Jasmina Cvetnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1142	GRAD RIJEKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Predlažemo da se stavak 10. ovoga članka promijeni na način da glasi: „Školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, ukoliko ostali radnici školske ustanove nisu u mogućnosti obavljati sve poslove projektnog upravljanja i administracije te ukoliko bi se ta plaća mogla 100 posto plaćati iz projekta.“ Smatramo potrebnim omogućiti školama da mogu zaposliti osobu na određeno vrijeme za obavljanje poslova na EU projektima ukoliko nemaju mogućnosti da njihovi radnici obavljaju te poslove, a plaću je moguće osigurati u 100%iznosu iz projekta.	Prihvaćen	Nakon javne rasprave dodan je stavak: Školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, pri čemu se njegova plaća može ugovoriti, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, maksimalno do najvećeg propisanog koeficijenta za radno mjesto savjetnika u školskim ustanovama, uvećanog za 30%.
1143	LEOPOLDA MEDAKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1144	Maja Mlinarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Rad na projektima treba početi vrednovati ali i preciznije urediti. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. Isto tako ravnatelji bi trebali razmišljati o tome da je škola odgojno-obrazovna ustanova a ne ustanova za povlačenje sredstava EU fondova. Točnije definirati na koji način se radniku umanjuje tjedna norma i uzeti u obzir volju radnika a ne samo organizaciju škole i ravnatelja. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Dodatno još smatram da ovim člancima nije definirano na koje će se to način 'srazmjerno' umanjiti svi oblici rada. Također je čl. 10 potpuno nelogičan, ne vidim zašto školska ustanova ne bi mogla zasnovati radni odnos na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta, s osobom koja će raditi samo na projektu. Ovim stavkom se stvara dojam da je nastavnik zamjenjiv u nastavi dok traje projekt (umanjiti će mu se norma) , ali nije zamjenjiv na projektu.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova..
1145	Jelka Šegan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1146	Barbara Krpota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1147	Rozika Kuti Stiković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1148	Stjepan Koren	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1149	Katarina Džalto	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1150	SINIŠA TOT	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1151	ANKICA PAVLOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1152	Ivana Grandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1153	MELITA PROLOŠČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1154	Jere Bilan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1155	Damir Babić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1156	Vesna Šipek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1157	Dražen Nikolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1158	KORALJKA KORENIKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1159	Ivica Banovac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1160	Nedeljka Pavlica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1161	Lidija Hreljac Trumbetaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1162	Hrvoje Turčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1163	Zvonimir Lončar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1164	Marija Vučinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1165	Kristina Bašić Pintarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1166	Gabrijela Mahmutović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1167	Bojan Mrvoš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1168	Verica Busija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1169	Branko Pleadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Smatram da je ovakav način rješavanja stimulacije nastavnika za dodatnim angažmanom u EU projektima nedorečen i podložan manipulacijama. Ovakvom zakonskom regulacijom vrlo lako bi se moglo dogoditi da se velik broj nastavnika uključi u projekte isključivo zbog povećanja vlastitih primanja. Iz svakodnevnih zapažanja mogu reći da nastavnici opterećeni projektima u manjoj ili većoj mjeri zapostavljaju samu nastavu. Rad na projektima svakako treba nagraditi, ali ovakvo rješenje će dovesti do zapostavljanja redovne nastave što je, s druge strane, nepravedno prema onim nastavnicima koji ostvaruju vrhunske rezultate u nastavi, a njihovo dodatno nagrađivanje nije posebno predviđeno zakonom. Stoga predlažem da se nagrađivanje sudjelovanja u EU projektima (i projektima financiranim iz drugih izvora) regulira kroz izmjene i dopune Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu. Bodovanje za napredovanje u zvanju bi trebalo obuhvatiti sve oblike doprinosa pojedinog nastavnika odgojno-obrazovnom sustavu, uključujući i izvanredna postignuća u redovnoj nastavi, sudjelovanje u EU i drugim projektima i sve ostalo što je već predviđeno tim pravilnikom, kao i ono što još nije a trebalo bi biti s obzirom na promjene koje su se dogodile u odgojno-obrazovnom sustavu od zadnjih izmjena tog pravilnika. Ako se kroz zakonske odredbe određene djelatnike nagradi, a druge zapostavlja, uvodi se nejednakost koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za odgojno-obrazovni sustav. Ako bi se ovo pitanje riješilo kroz izmjene Pravilnika o napredovanju, dobili bismo puno pravedniji sustav poticanja nastavnika na izvrsnost u svim područjima, a ne samo u projektima.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1170	Zvjezdana Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1171	Kosana Jakšić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1172	Neven Musulin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1173	Tomislav Balenović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1174	Draženka Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1175	Mateja Hanžić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1176	Sanja Medenica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1177	Vlasta Lovrić-Maras	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1178	Primorsko-goranska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Predložen je novi članak 99a koji radnicima koji rade na EU projektima omogućava dodatnih 30% na plaću dok rade na projektu, ali nije definirano odakle će se to isplatiti, hoće li iz projekta ili će Ministarstvo osiguravati isplatu tih sredstava. U odnosu na stavak 1) koji glasi: 1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavaca. Vidljivo je da nije definirano ni iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose radnika koji radi na EU projektu, dali iz samog projekta ili drugog izvora. S obzirom da se razlikuju dvije kategorije osoba koje rade na projektu, u punom ili nepunom radnom vremenu, predlažemo: 7. da se stavak 1. dopuni na način da glasi: 1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove koji radi u punom radnom vremenu obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca.	Primljeno na znanje	Plaća za vrijeme rada na projektu financira se iz sredstava projekta.
1179	Leo Zorica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1180	Antonio Morić-Španić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	U potpunosti se slažem s dodatnim stimuliranjem nastavnog osoblja za sudjelovanje i rad na EU projektima. Međutim, člankom 99.a otvara se velik broj nejasnoća i nedoumica, kako u samoj provedbi, tako i u vrsti i razini EU projekata: 1. Što se sve smatra EU projektom? Većina nastavnog osoblja u školama se imala prilike susresti s eTwinnig projektima i sličnim Erasmus+ projektima. Osim navedenih tu su i područje Europskog socijalnog fonda, gdje je čitavo jedno prioritetno područje usmjereno na Obrazovanje iz čega se kasnije granaju projektni pozivi. Osim navedenih, sve se češće pojavljuju otvoreni pozivi koji nisu u ingerenciji MZO-a, već nekih drugih Ministarstava (npr. prošli tjedan je zatvoren poziv Ministarstva poljoprivrede za uvođenje i implementaciju novih metoda u agroobrazovnim dijelovima školskih programa). Slično se pitanje postavlja i kod natječaja drugih Ministarstava, a koji su u određenom segmentu povezani s o-o programima i nužnosti sudjelovanja nastavnog osoblja u njima. Osim EU projekata, pojavljuju se i neki drugi programi na EU razini koji se također tiču školstva (URBACT, EEA grants i sl.). Iako člankom 99.a, nisu obuhvaćeni, u obzir valja uzeti i projektne pozive jedinica regionalne i lokalne samouprave, posebno u jedinicama od posebne državne skrbi, otocima i pograničnim područjima, gdje škole imaju manji broj djece te nastavnog kadra te samim time, u startu teže apliciraju prema većim EU programskim područjima. Kod navedenih, kao i ostalih, škola treba uzeti u obzir i sudjelovanje na projektima koji su sufinancirani od strane nacionalnih tvrtki, institucija, zaklada, programa, fondacija itd., a nekad polučuju intenzivnije rezultate od EU projekata. Zaključno, nužno je donijeti Pravilnik u kojem će se klasificirati vrste projekata kroz koje će se vršiti stimulacija nastavnog osoblja s jasno definiranim kriterijima. 2. Nastavno na teze iznesene u prethodnoj točki i prijedlogom donošenja navedenog Pravilnika, postavlja se pitanje vrednovanja rada nastavnog osoblja uključenog na projektima i to s više kutova gledišta. Npr. - vrednuje li se isto rad nastavnika na Erasmus+ projektu ili projektu iz domene Europskog socijalnog fonda, koji znaju biti poprilično različiti u svom tematskom sadržaju? - vrednuje li se jednako rad koordinatora projekta, voditelja projekta (ukoliko je zaposlen pri matičnoj instituciji tj. nije vanjski suradnik), administratora projekta i člana radne skupine? - vrednuje li se rad nastavnika samo na projektu kojeg je već netko napisao, a koji je već odobren od nadležnih institucija i spreman za provedbu ili vrednuje li se (uopće / nekim dijelom) i pisanje projektne aplikacije nastavnog osoblja na neki natječaj, a ista ne biva sufinancirana od strane nadležne institucije? 3. Predloženim Pravilnikom (ili bilo kojim oblikom podzakonskog akta) valjalo bi, u suradnji s MZO-om i nadležnim ministarstvima i regionalnim agencijama izvršiti edukaciju zainteresiranog nastavnog osoblja za pripremu i provedbu EU projekata, čime se stvaraju izvrstni preduvjeti za angažiranje nastavnog osoblja na EU projektima, a nastavnom osoblju se navedene edukacije i sudjelovanje na projektima adekvatno vrednuju kroz prikupljanje bodova za napredovanje od strane Agencije za odgoj i obrazovanje.	Primljeno na znanje	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1181	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Nedopustivo je i nerazumno uključivati djelatnike kojina je osnovna zadaća odgojna i obrazovna djelatnost za rad na projektima. Za taj posao trebaju biti angažirani drugi djelatnici kojima će to jedina zadaća. Time se ne bi obezvrjeđivao odgojno obrazovni rad koji treba nagraditi, a ne rad na projektima za koji odgojno obrazovni djelatnici nisu niti dovoljno stručni i to još uz smanjenu satnicu u odgojno obrazovnom procesu.	Nije prihvaćen	Sredstva iz Strukturnih fondova namijenjena su unaprjeđenju kvalitete obrazovanja, a nositelji odgojno-obrazovnog procesa u najvećoj mjeri mogu utjecati na kvalitetu kroz različite projekte.
1182	FIlip Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1183	Tonka Šarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1184	Dražena Oršulić-Šuman	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1185	Vesna Čačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1186	Vlado Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1187	Dražen Rebernišak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1188	Silvana Bićanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1189	Nada Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Rad na projektima koji se financiraju iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika stoga predlažem brisanje članka. Prijedlog, izraditi uredbu- pravilnik.. koji će regulirati ovo područje. Ovako se otvara više pitanja nego što je ponuđeno odgovora. Zašto samo projekti koji se financiraju iz EU fondova (zar su ostali projekti manje vrijedni i važni, a nastavnici koji na njima rade za sustav manje "izvrsni"?), zašto 30% (ako se prilikom pisanja projekta planiraju sredstva za naknade - neka si zaračunaju koliko je prihvatljivo), znači li to da će nastavnicima uvećana naknada biti isplaćivana iz sredstava državnog proračuna dok se projekt ne odobri? Što će biti ako se projekt ne odobri? Nastavnicima niti je pružena mogućnost obrazovanja za rad na projektima, niti je svim nastavnicima dostupan rad na projektima ovog tipa. Hoće li svim nastavnicima koji rade na projektima biti isplaćivana uvećana naknada ili samo voditeljima projekta? Što je sa projektima tipa ERASMUS - je li i on obuhvaćen ovakvom odredbom? Dakle, nakon svih otvorenih pitanja vidljivo je da se ovoj problematici prišlo poprilično površno, pa predlažem da se ovaj članak briše, a materija obradi drugim podzakonskim aktima.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1190	Dunja Frkovic	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1191	Miroslav Lončar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1192	Iva Lednicki	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1193	Nenad Čatipović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Osnvni rad nastavnika je rad s učenicima u razredu, a evropski projekti su samo nadgradnja. Mora se povećati plaća za osnovni temeljni rad, jer evropske projekte opet netko ima prilike raditi a netko nema. Prema tome poruka ministrici je da ne baca javnosti prašinu u oči, kako je ovo povećanje plaće nastavnicima, jer nije! Što će oni koji nemaju priliku ili ne stižu ili jednostavno ne žele raditi nekakve evropske projekte nauštrb svog temeljnog posla. Nenad Čatipović GGTŠ Split Nenad Čatipović	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1194	Josip Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1195	zdravko peran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1196	Jadranka Rosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1197	Jadranka Rosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1198	Marija Jozić-Mihaljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1199	Srednja škola Stjepana Sulimanca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Kao škola koja redovito provodi EU projekte pozdravljamo pokušaj nagrađivanja rada na EU projektima. Međutim, osnovna uloga škola nije pisanje i sudjelovanje na EU projektima, nego je obrazovanje učenika. Nije normalno da se rad na EU projektima nagrađuje više nego rezultati postignuti u obrazovanju učenika. Stoga predlažemo da u čl. 27. doda i sljedeće: Iza članka 99.a dodaje se članak 99.b koji glasi: "Članak 99.b" (1) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na županijskom, međužupanijskom ili regionalnom natjecanju iz kataloga natjecanja Agencije za odgoj i obrazovanje ili Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. (2) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na državnom natjecanju iz kataloga natjecanja Agencije za odgoj i obrazovanje ili Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 50% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. (3) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na međunarodnom natjecanju, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 100% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut.	Primljeno na znanje	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz EU fondova.
1200	Nikica Mihaljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1201	Marko Rosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Mario Milas 27.11.2017 10:14 0 0 OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. jozo dadić 26.11.2017 21:38 0 0 OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Neven Maleš 26.11.2017 20:19 0 0 OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1202	Bojana Pralica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1203	Mario Milas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1204	jozo dadić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1205	Neven Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1206	Antonija Horvatek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Ovaj sam komentar objavila 5.11. u dijelu vezanom općenito uz ovaj prijedlog zakona, međutim moguće je da pripada pod članak 27., pa ga objavljujem i ovdje da ne bi bio neprihvaćen zbog iznošenja na krivom mjestu. Poštovani! U našim zakonima i pravilnicima učiteljima se uglavnom pokušava vrednovati i priznati njihov rad unaprijed propisujući koji se točno poslovi vrednuju. Takvi propisi zanemaruju rad učitelja koji sadržajem svog rada iskaču izvan predviđenih okvira (ali još uvijek se radi o radu iz područja obrazovanja), čiji je rad na korist cijelog društva i koji su postigli izvanredne nadprosječne rezultate u tom radu. Takav rad i takvi učitelji ostaju neprepoznati i nevrednovani od strane institucija, usprkos nadprosječnim rezultatima i usprkos koristi za društvo. Štoviše, ako takav učitelj, da bi mogao nastaviti svoj rad, zatreba pomoć krovnih institucija iz obrazovanja (MZO-a, AZOO-a,...), pomoć izostaje uz objašnjenje da propisi ne omogućuju takvo djelovanje institucija. Posljedica je nerijetko prestanak rada takvih učitelja u području u kojem su mogli još jako puno dati cijelom društvu. Šteta za društvo i šteta za neiskorišteni potencijal takvog pojedinca, a sve zbog kruto napisanih propisa koji ne omogućuju pružanje konkretne podrške. Jasno je da zakon ne može biti preopširno napisan i da bi u takvom slučaju postojala opasnost od zloupotrebe. Međutim, učitelja koji imaju iznimno nadoprosječne rezultate u radu na korist cijelog društva, nema mnogo, te ako se kriteriji dignu dovoljno visoko i ako se u Ministarstvu osnuje tijelo koje će raditi profesionalno, ne bi trebala nastati "gužva" kod primjene propisa koji omogućuju prepoznavanje iznimnih rezultata i na korist društva omogućuju surađuju institucija s takvim učiteljima u svrhu korištenja njihovog potencijala. Štoviše, smatram da krovne institucije i same trebaju brinuti o postojanju takvih pojedinaca, da trebaju imati razvijene instrumente detektiranja istih (npr. koristeći pritom i više savjetnike iz AZOO koji prate rad učitelja, ravnatelje i dr.), te da bi i same, kao institucije glavne za vođenje brige o cijelom društvu vezano uz obrazovanje, trebale krenuti u kontakt s takvim pojedincima i omogućiti njihov još veći doprinos. Pogotovo bi moralo doći do plodnosne suradnje ako se takav pojedinac obrati instituciji. PREDLAŽEM da se, slično članku 99.a, i u smjeru učitelja s ovakvim potencijalom, otvori mogućnost priznavanja i vrednovanja takvog rada, na način kako se sad ta mogućnost otvara u smjeru učitelja koji sudjeluju u EU projektima. UJEDNO PREDLAŽEM da se osmisle načini detektiranja takvih pojedinaca od strane institucija, te vođenje brige o tome da se rad takvih pojedinaca konkretno podrži u skladu s potrebama vezanima uz konkretni slučaj. Očekivati da se ovakvi učitelji trebaju uklopiti u EU projekte da bi ostvarili podršku, je na štetu korištenja tih pojedinaca baš u onome u čemu su jaki. Jer, upravo u tome u čemu su jaki, oni mogu dati nadprosječne rezultate, te će ukalupljivanje u neke projekte koji nisu baš iz tog područja, lako moguće, dovesti do spuštanja kvalitete i nekorištenja punog potencijala takvog učitelja. Smatram da zadovoljavanje potreba našeg društva i korištenje potencijala naših ljudi, ne bi trebalo ovisiti o tome hoće li EU projekti predvidjeti sredstva za baš te svrhe u čemu je neki nadprosječni pojedinac jak. Dobro je koristiti EU sredstva maksimalno koliko se može, ali treba otvoriti i mogućnost korištenja potencijala učitelja koji izlaze izvan tih okvira i čiji rezultati iskaču. Ovdje želim skrenuti pažnju na Čl. 99 sadašnjeg Zakona, u kojem stavci 6, 7 i 8 zvuče kao da omogućavaju realizacije suradnje institucija s iznimnim učiteljima. " Čl. 99. (6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlucuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove. (7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga ĉlanka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga ĉlanka na njegovim redovitim poslovima. (8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obveze." U MZO tvrde da je gore citirani dio Zakona neprimjenjiv u individualnim slučajevima. Na kraju iznosim jedan primjer, ne zato da istaknem sebe i svoj rad, već da kroz primjer pojasnim kakve gubitke za društvo donosi nemogućnost pružanja konkretne podrške pojedincima od strane institucija. U zadnjih godinu dana tri sam puta pokušala ostvariti suradnju s MZO i tražila pomoć da se omogući moj daljnji rad na korist društva, i tri puta dobila odgovor da MZO nema instrumente. Na jednom sastanku iznijeli su mi prijedlog da se uključim u (ovu) javnu raspravu i predložim da se ti instrumenti stvore. Jasno, ne za samo jedan (moj) slučaj, već da općenito skrenem pažnju na opisani nedostatak. Kao učiteljica matematike radim 22 godine. U zadnih 5-6 godina snimila sam (samostalno i samoinicijativno) blizu 500 filmova u kojima objašnjavam gradivo matematike od 5. do 8. razreda. Filmove sam svima besplatno dala na korištenje putem YouTubea. Rezultati su: filmovi su dosad pogledani preko 6.000.000 puta, moj YouTube kanal u ovom trenutku broji preko 16.000 pretplatnika, povratne informacije učitelja, učenika i roditelja (usmeno, na forumima, e-mailovima,...) govore da se filmovi puno koriste, komentari ispod filmova govore o zadovoljstvu gledatelja i o potrebi za snimanjem ostatka. O potrebi za snimanjem ostatka govori i masovno kupovanje instrukcija iz matematike diljem RH, rezultati državne mature iz matematike, rezultati PISA testiranja, složenost i struktura predmeta Matematika,... Snimljenim sam filmovima pokrila možda oko 20% gradiva od 5. do 8. razreda. Sa snimanjem sam stala jer mi je takav prekomjerni rad (snimanje uz puno radno vrijeme u nastavi) ozbiljno narušio zdravlje. Nakon pauze i oporavka, obratila sam se MZO-u za pomoć - da mi se snimanje prizna u tjedna zaduženja i da mi se time omogući nastavak takvog rada na korist cijelog društva. Koje bi kvalitete bio sveukupni rezultat, daju naslutiti moji dosadašnji rezultati (a filmovi su samo DIO mog sveukupnog dosadašnjeg rada). Ovdje je važno napomenuti da za ovaj projekt imam i preporuke dviju metodičarki, a ujedno sam priložila i komentare mnogobrojnih učitelja, učenika i roditelja iz RH, Srbije, BiH, ali i drugih država, kao i ostale iznadprosječne rezultate mog preostalog rada. Tri puta sam uputila molbu u smjeru MZO, bila na dva sastanka u MZO-u i tri puta ostala bez konkretne pomoći. Znam da se propisi ne pišu da bi omogućili jedan slučaj (to niti ne predlažem), ali ovo nije jedini slučaj u kojem propisi i institucije ignoriraju kvalitetan rad pojedinaca koji je na korist cijelog društva, i čija je posljedica prestanak takvog rada. Ne samo kao pojedinac kojem je žao što se njegov potencijal neće iskoristiti, već i kao običan član društva kojem je stalo do napretka društva, predlažem da se stvore instrumenti za konretnu podršku rada takvih pojedinaca. Znam da će ovaj dopis mnogi protumačiti kao samopromociju, samoisticanje, traženje ustupaka za "svoj slučaj" itd. Nemam takve ciljeve, već sam svjesna toga da onaj tko nema takve rezultate, neće ni osjetiti potrebu tražiti ovakve izmjene u propisima. Onaj tko nema želju raditi na korist društva, i koga nesuradnja institucija nije zaustavila u takvom davanju, neće imati potrebu pokušati nešto na tom planu promijeniti. Onaj tko traži promjene, mora razjasniti zbog čega ih traži, zbog čega bi unošenje takvih promjena dovelo do napretka društva. U tom smislu je sav napisani tekst. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek	Primljeno na znanje	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1207	Mladen Maroslavac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1208	Joško Ćurković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1209	Mihajlo Lerinc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1210	Mihajlo Lerinc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1211	Saša Peček	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1212	Štefica Erdec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1213	Helena Rostas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1214	Katica Sunarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1215	Denis Kruhak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1216	Aleksandra Brmbota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Slažem se da rad na projektima treba vrednovati. 2. Nastavni proces ne može "patiti" zbog rada na projektu. Što ako se na mjesto nastavnika koji je na EU projektu ne može naći prikladna/stručna zamjena? Što će biti prioritet Škole: projekt ili nastava? 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Potrebno je definirati tko sve ima pravo na vrednovanja rada na projektima ( da li samo voditelj ili svi članovi projektnog tima). Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Temeljem čega je predloženo 30%? Treba odrediti način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Primljeno na znanje	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova. Stavak 1. je izmijenjen na način da glasi: Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu ili EU fondovima, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, tako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi.
1217	Marko Šolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Članak (2) - nije definirano tko i na temelju kojih kriterija odlučuje u kojoj mjeri se radniku školske ustanove smanjuju tjedne obveze. U članku (1) se navodi da ravnatelj uz suglasnost školskog odbora omogućava radniku obavljanje poslova na projektu, ali nije definirano znači li to i da ravnatelj samostalno procjenjuje kolike su tjedne obveze radnika na projektu. Također nije definirano ni smije li ravnatelj donijeti odluku prema kojoj kao pomoćnici na projektu u istom smiju raditi osobe koje u tekstu samog projekta nisu navedene, te koliki bi bio njihov obim poslova. U članku (5) nije definirano odnosi li se uvećanje plaće samo na sate rada u projektu, ili na osnovicu plaće. Ne navodi se ni iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za povećanje plaće, odnosno moraju li ista biti osigurana iz proračuna projekta, ili će ta sredstva doći iz MZO. Ako bi morala doći iz proračuna projekta, nije naveden mehanizam isplate.	Djelomično prihvaćen	Stavak 1. je izmijenjen na način: Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu ili EU fondovima, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, tako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi.
1218	Toni Erdfeld	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1219	Branimir Mihalinec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1220	Irena Šafarik Župić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Budući da upravo krećemo u jedan takav projekt (prijavili smo se prije nego što su prijedlozi promjene zakona uopće bili vidljivi ), ono što nas sada muči je sljedeće: - Agencija nam iz sredstava projekta osigurava novac za xy sati rada na projektu. No, budući da su Zakon o radu i Zakon o obrazovanju, te Zakon o obavezama i zaduženjima zaposlenika u obrazovanju mjestimično u koliziji, gotovo da nema načina da nam se u sadašnjem trenutku novci za rad na projektu isplate, a da se na našem mjestu u školi u kojoj radimo ne umanjuje naša satnica za onoliko koliko radimo na projektu (nitko od nas koji radimo ne želi umanjenje satnice - želimo uz naš redoviti posao odraditi i Projekt), za besmislenih nekoliko sati zapošljava nova osoba (kako ćete npr. zaposliti nekog novog i umanjiti satnicu za 160 sati godišnje, što je sat - dva tjedno?), omogući nam se prekovremeni rad, jer rad na projektu se ne može voditi kao prekovremeni, a ako nije, kako će nam se kao takav isplatiti, kako će se osobama koje nisu zaposlene na puno radno vrijeme isplaćivati sredstva kad ne mogu primati dohodak za prekovremeni rad, kako nam isplatiti dnevnice i sl. Naravno, to sve bez potezanja pitanja nagrade za dodatni angažman, za to što smo ustanovi u kojoj radimo donijeli vrijedan projekt (ne samo EU, već nastavnici godinama donose i rade na vrijednim projektima i ne primaju nikakve bonuse na svoje zaista izuzetne angažmane). Najbolje bi bilo omogućiti da nekim aneksom ugovora ili sl. zaposlenik ima mogućnost raditi na takvim projektima i dobivati za to plaću koliko je ugovoreno u projektu. Sada je situacija da ljudi rade, i od njihovog rada imaju koristi i Ministarstvo, i ustanova, i korisnici, svi osim njih koji su za obavljeni posao najviše zaslužni.	Primljeno na znanje	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1221	Jakov Batinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	U čl. 99 a st. 4. navedeno je da: "Radnik školske ustanove ne može kod jednog ili više školskih ustanova odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno". Ukoliko radnik radi na dvije ili više škola, znači da u svakoj od škola radi na nepuno radno vrijeme. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoškolskim ustanovama (NN 34/2014) u čl. 18 propisuje kako se izračunava radno vrijeme u nepunom tjednom radnom vremenu. Taj izračun je osnova za plaću radniku. U slučaju da radnik npr. u jednoj školi ima nepuno radno vrijeme 12/27 (učitelj Informatike i Tehničke kulture – računa se norma povoljnija za radnika) a u drugoj 8/16 sati (učitelj Informatike), ukupno tjedno radno vrijeme tog djelatnika iznosi 27+16 = 43 sata. Ovakve situacije su nerijetke u školama i najčešće se rješavaju na način da se „ravnatelji dogovore“, odnosno, potezom pera promijene izračun propisan Pravilnikom i radniku umanje broj sati sa 43 na 40, iako na to nemaju pravo. Naime, dogovor ravnatelja propisan Pravilnikom se odnosi na situaciju u kojoj radnik koji radi na više škola ima pravo na puno radno vrijeme ako ostvaruje minimalan broj sati redovne nastave iz nekog predmeta (npr. učitelj Glazbene kulture koji radi na dvije škole i ima ukupno 16 sati redovne nastave na obje, ima pravo na puno radno vrijeme i tu se ravnatelji trebaju dogovoriti oko zaduženja poslovima neposrednog odgojno – obrazovnog rada do 16/22 sata). Ovo je iz razloga jer Pravilnik prepoznaje situacije kad, zbog nesuradnje škola ili drugih razloga, radnik koji na više škola ima minimum propisane satnice redovne nastave, a ipak nema puno radno vrijeme. Međutim, Pravilnik nikako ne predviđa situaciju u kojoj bi morao opovrgnuti svoj izračun na način da se zbroj ukupnog tjednog zaduženja potezom pera mijenja s 43, 44 ili 42 na 40. Kako je vidljivo da izmjene Zakona ne iskazuju potrebu dubljeg sagledavanja ovih situacija i ne vide mogućnost da se škole izlažu situacijama u kojima radnici mogu tražiti zaštitu svojih prava zbog gore navedenih problema, skrećem pozornost na neodrživost prijedloga ovog članka Zakona ukoliko i Pravilnik o tjednim radnim obvezama ostane isti u ovom dijelu izračuna nepune norme. Naime, ako je Pravilnik propisao način izračuna ukupnog tjednog zaduženja, onda se to MORA poštivati. Svaka škola je samostalna pravna osoba i samostalno sklapa ugovor o radu s djelatnikom temeljem izračuna tjednog zaduženja propisnog Pravilnikom, neovisno o drugim školama u kojima radnik radi. Situacija u kojoj se djelatniku koji radi na više škola (a zbroj njegovih sati prelazi 40) ta prava smanjuju zbog zakonske odredbe da ne može imati više od 40 sati tjedno (a izračun za svaku školu kaže drugačije), može imati različite posljedice.	Nije prihvaćen	Primjedba se ne prihvaća jer se radi o posebnom propisu te se isto određuje zbog specifičnosti radnog vremena, koje uključuje i normirani rad.
1222	Kristina Bišćan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Isticanje i nagrađivanje za rad na projektima EU, a istodobo apsolutno zanemarivanje bilo kakvog vrednovanja rada na ostalim jednakovrijednim projektima je ponižavajuće za sve one koji godinama provode hvalevrijedne projekte u svojim školama, a da za to nisu nagrađeni čak niti bodom za napredovanje!	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova
1223	Denis Vidaković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Jedna je stvar bitna koju treba predvidjeti u provedbi ovog članka, kako na kraju oni koji rade ne projektima ne bi bili zakinuti. Treba predvidjeti da Ministarstvo u svojoj redovitoj proceduri isplaćuje plaću za rad u nastavi i za rad na projektu sa uključenom nagradom, sve iz riznice. Naime praksa je agencije da kasni sa obradom ZNS-ova i po nekoliko mjeseci, te bi ukoliko isplata ne bude riješena na navedeni način, zaposleni na projektima u biti ostali bez plaća do isplate sredstava sukladno ZNS-u, odnosno bili bi kažnjeni za svoj rad. Ministarstvo bi se trebalo naplatiti od prijavitelja, za troškove plaća na projektu nakon odobrenja ZNS-ova, a iz redovitih sredstava iz riznice isplaćivati plaće sa jednog mjesta. Svi projekti su koncipirani kroz projektne elemente (od minimalno četiri do desetak elemenata), svi oni imaju svoju dinamiku, i zauzeće sudionika u pojedinom elementu je različita. U konačnici to znači da je i zauzeće pojedine osobe na projektu ovisno o zadatcima tijekom projekta različita za pojedine mjesece. Varijacije mogu biti velike. Početkom projekta je zauzeće malo pošto se rješavaju administrativni problemi, isto tako i na kraju projekta. Izvještavajući mi ćemo morati biti precizni sukladno projektnim aktivnostima kako bi nam na ZNS-u troškove plaća odobrili. Sa druge strane na platnoj listi ćemo imati stalan iznos od npr. 24%. Tu ćemo vrlo vjerojatno imati problema sa agencijom oko odobrenja sredstava. U biti je najjednostavnije kako je već netko napisao da se onima koji rade na projektu dozvoli, isplata predviđenih sredstava kroz modalitet drugog dohotka, a vašu nagradu uplatite kroz redovitu plaću sukladno u tom mjesecu realiziranim satima na projektima. Ukoliko netko hoće raditi to mu treba i omogućiti. Ovako će te mu omogućiti da ne radi u nastavi! U protivnom ćemo osobe koje nisu kompetentne zaposliti na 22% radnog vremena na 12 mjeseci primjera radi, samo promislite koliko će te kvalitetnog kadra iz STEM područja biti zainteresirano za takvu priliku. Mi ni sad ne možemo naći odgovarajući kadar.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1224	Jakob Patekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Financijsko nagrađivanje isključivo onih koji rade na projektima EU-a znači da je zakonodavac odlučio izvrsnima proglasiti samo prosvjetare koji na takvim projektima rade. Time se, jasno, diskriminiraju svi ostali oblici izvrsnosti učitelja i nastavnika, a ima ih, i možda imaju veći učinak od projekta. Više bi smisla stoga imalo osmisliti bolji sustav napredovanja i financijski primjereno stimulirati one koji rade više i bolje, bez obzira na EU komponentu.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1225	Alenka Banić Juričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Pozdravljam prijedlog da se učiteljima i nastavnicima koji se dodatno zalažu u EU projektima i projektima općenito, a koji nisu sastavni dio njihovog tjednog zaduženja, kroz redovnu plaću omogući stimulacija u predloženom postotku na plaću. I sama sam upravo završila jedan dvogodišnji Erasmus+ projekt u kojemu je sudjelovalo 9 država i gdje sam bila glavni koordinator te znam iz vlastitog iskustva koliko je rada i truda uloženo, a da ne spominjem odgovornost koju imaju učitelji koji prate učenike na mobilnosti u inozemstvo. Potrebno je, međutim, dodatno pojasniti i definirati stavke 2 i 9 Članka 99.a obzirom da će ravnatelji ustanova imati dodatni problem upošljavanja novog djelatnika na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Moje je mišljenje da bi tjedna norma učitelja mogla ostati nepromijenjena, a onaj tko želi sudjelovati u EU projektima izvan svog radnog vremena, radit će to kao i do sada, ali će za to biti primjereno motiviran uvećanjem plaće tijekom trajanja projekta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1226	Ivan Kurečić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	U čl. 99a st. 4. regulirano je da: "Radnik školske ustanove ne može kod jednog ili više školskih ustanova odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno". Navedenom izmjenom derogira se čl. 61. st. 3. Zakona o radu kojim je regulirano da: " Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost" i čl. 62. st. 3. Zakona o radu kojim je regulirano da: " Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost." Predloženom izmjenom, osim što se derogiraju odredbe Zakona o radu, u nepovoljan položaj stavlja se cijeli niz obrazovnih ustanova, budući da postoji niz škola koje su koristile navedene mogućnosti Zakona o radu, posebno u slučaju deficitarnih nastavničkih zanimanja (matematika, strani jezici, fizika itd.) kada po raspisanim natječajima za zapošljavanje nije bilo pristiglih prijava. Na temelju svega iznesenog potrebno je ili odustati od ovakve odredbe u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi budući da navedenu materiju regulira Zakon o radu ili detaljnije razraditi odredbu na način da se ostavi mogućnost koju predviđa Zakon o radu u čl. 61. st. 3. i čl. 62. st. 3.	Nije prihvaćen	Primjedba se ne prihvaća jer se radi o posebnom propisu te se isto određuje zbog specifičnosti radnog vremena, koje uključuje i normirani rad.
1227	Janja Banić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Poštovani, predlažem prateću promjenu Pravilnika o napredovanju te sagledavanje kvalitetnog rada (iznad obveza utvrđenih rješenjem o tjednom zaduženju ili poslova za koje se sklapa ugovor o radu) svih djelatnika, neovisno o izvoru sredstava u slučajevima kada je dokaziv benefit njihovog rada i napora za učenike, djelatnike i školu samu. Napredovanje se može razraditi i kroz platne razrede, pa će kolege koji ne žele uložiti dodatne napore ostati na svojoj temeljnoj plaći, dok će drugi, barem koliko-toliko pravedno, biti nagrađeni većom plaćom i imati mogućnost stalnog rasta u više razrede. Tako bismo mogli možda pridonijeti i smanjenju negativne selekcije u školama, te potaknuti izvrsne studente da se zaposle u obrazovanju, ukoliko će imati vjeru u to da mogu napredovati i statusom i financijski kada i ako to zasluže. Podsjećam i kako zakon jamči napredovanje i nastavnika i ravnatelja, a potonje nije uređeno niti dozvoljeno. Stoga predlažem da se i to uredi, ili obriše ta odredba zakona. Pri svemu treba biti jako oprezan, svjesna sam mogućnosti zlouporabe od onih koji bi procjenjivali rad djelatnika u školi (ravnatelji za djelatnike/nastavnike, osnivači za ravnatelje ako se takva mogućnost otvori), no vjerujem kako je moguće pronaći model koji će takav rizik svesti na minimum.	Primljeno na znanje	Ministarstvo planira promjenu navedenog Pravilnika kroz široku javnu raspravu.
1228	Miodrag Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Pored EU projekata - tu se misli valjda na projekte koji se ostvaruju preko Agencije za mobilnost(?) bilo kao nositelj ili partner, postoje i čitav niz drugih projektnih oblika. Ako se samo gleda na gore navedene oblike projekata onda će zamrijeti projekti koji se ostvaruju s domaćim tvrtkama i gospodarstvenicima; s veleposlanstvima europskih i van europskih zemalja; projekti na dugoročnoj osnovi poput PASCH - škole, partneri budućnosti, s BDR-om, projekti u kojima se ostvaruju značajna nematerijalna prava i pogodnosti za učenike, nastavnike i škole; lektori iz stranih zemalja, itd. Dakle, ovakvo formuliranje je potpuno promašeno jer se favoriziranjem samo jednog oblika projektne suradnje u OŠ i SŠ, a dovode u pitanje drugi oblici i već započeti projekti. Osim toga, većina EU projekata za OŠ i Sš ne predviđa i ne dopušta isplate dnevnica ili bilo kakvih novčanih izadtaka za nositelje tj. odgovorne osobe. Umanjenjem norme i poslova ne rješeva se ništa jer se u stvarnosti projekti rade 24/7 i nema nikakvog jamstav da će se do kraja relaizirati! Prijedlog bi bio da se odredi novčani iznos u obliku postotka od proračuna škole za koji bi se dobila stimulacija ukoliko se ostavre materijalni ili nematerijalni probitci za školu!	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
1229	Dejana Bedeković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Čl. 99. stavakom 1 može se dogoditi da samo određene osobe dobiju potporu za obavljanje poslova na EU projektu, i time da im se plaća poveća 30%, i do diskriminacije dijela radnika kojima to neće biti omogućeno jer nemaju potporu ravnatelja i ŠO. Smatram da u odlučivanju koji će radnici obavljati poslove na EU projektima u školama treba odlučivati i Učiteljsko vijeće i Radničko vijeće, a ne samo Školski odbor. Treba specificirati i da u timu radnika koji će obavljati EU projekte treba postojati tim radnika različitih znanstvenih područja (npr. učitelj informatike, učiteljica EJ, učiteljica HJ, učiteljica PID i učitelj razredne nastave), a ne istih znanstvenih polja (npr. 2 učiteljice EJ, 2 učiteljice razredne nastave, 2 učitelja povijesti). Također u čl. 99. stavak 2 moramo se zapitati je li osnovni cilj radnika u školi, tj. učitelja i stručnih suradnika rad s djecom ili rad na EU projektima. Treba specificirati da rad na EU projektima ne smije prelaziti više od 50% radnih odgojno-obrazovnih obaveza.	Prihvaćen	Projekti iz Strukturnih fondova u dijelu obrazovanja namijenjeni su upravo za unaprijeđenje kvalitete obrazovanja, a kvaliteta obrazovanja u najvećoj mjeri ovisi o kvaliteti rada nastavnika te je stoga nužan preduvjet da upravo nastavnici sudjeluju u projektima.
1230	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27.	Smatram da stavak 2. i 3. ovog članka ne trebaju biti predmet zakonskih promjena, nego predmet promjena pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja, odnosno nastavnika. Mišljenja sam da će paušlna odredba "umanjiti će se ukupne tjedne obveze u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu i to na način da se srazmjerno umanje svi oblici rada" dovesti do problema u organizaciji preostale satnice učitelja i nastavnika koji rade na EU projektima s obzirom na predmet koji predaju, odnosno ukupan broj sati koji predaju predmet u jednom razredu gdje se ne može podijeliti satnica da u istom razredu predaju 2 učitelja, a količina ostalih poslova se samo može umanjiti proporcionalno količini neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Zato sam mišljenja da ovo pitanje treba urediti u pravilniku s konkretnim brojkama u odnosu na propisani broj sati nastavnog predmeta, odnosno norme. Smatram da stavci 5. i 6. o povećanju plaće od 30% ne bi trebali biti predmet zakonskih promjena, nego da se visina plaće onih koji rade na projektu treba uređivati propisima kojima se uređuju plaće za sve zaposlenike u obrazovanju ili u javnim službama. Uređivanjem materijalnih prava, odnosno dodataka samo jednoj skupini zaposlenika u zakonu, odnosno samo onima koji provode EU projekte, smatram da se ostali zaposlenici u obrazovanju na koje se isti zakon odnosi stavljaju u neravnopravan položaj u smislu načina na koji se uređuju njihova materijalna prava. Smatram da u stavku 1. nije sasvim jasno na koji način, odnosno tko je osigurao sredstva za plaću radniku koji obavlja poslove na EU projektu te tko osigurava sredstva za pripadajuće doprinose poslodavca - poslodavac u smislu škola iz svojih sredstava i poslodavac u smislu škola iz sredstava Ministarstva. Mislim da bi stavak trebalo konkretizirati.	Nije prihvaćen	Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
1231	Karla Marić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: "(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik". Smatram da je potrebno otvoriti radna mjesta za socijalne radnike u osnovnim i srednjim školama jer su obiteljske situacije sve kompleksnije što utječe i na odnose između učenika međusobno te učenika i zaposlenih u školama, a upravo su socijalni radnici stručnjaci koji povezuju obitelj i školu te su educirani u područjima rada s obitelji, grupom i pojedincem.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1232	Inga Jurić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: "(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik". U današnje vrijeme, sve kompleksnijih obiteljskih situacija i brojnih socijalnih problema, socijalni radnik je nužan član školskog tima stručnjaka jer svojim znanjem i kompetencijama može unaprijediti i poboljšati školsku svakodnevnicu djece i mladih, a u konačnici djelovati na poboljšanje njihovih životnih situacija koje, na žalost često ostaju netaknute jer se ne ulazi dublje u problematiku i jer se ne djeluje na uzroke pojedinih prolema već samo na njihove posljedice.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1233	Mia Stefanović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100. stavku 4. dodaju se riječi (edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog), predlažem da se uz to doda i socijalni radnik. U stručnom timu škole trebao bi biti i socijalni radnik radi toga što su specijalizirani za rad i sa djecom i mladima a i sa odraslim osobama kao i sa različitim vrstama problema i poteškoća.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1234	Lorena Živković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Kao što je već navedeno u nekim komentarima, u školama se javljaju mnoge složene obiteljske situacije, vršnjačko nasilje, individualni problemi pojedinca itd., u kojima bi socijalni radnik, kao dio stručnog tima, svojim znanjem i kompetencijama, te zakonskim ovlastima pridonio pozitivnim ishodima navedenih situacija i samog razvoja učenika.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1235	Andrija Čaljkušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnici).“.	Nije prihvaćen	Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
1236	Andrija Čaljkušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Stručni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljeđivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći potrebna je nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje troškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna.	Nije prihvaćen	Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
1237	Društvo socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Uvođenje socijalnog radnika u osnovne i srednje škole značajno bi olakšalo stjecanje uvida u prilike u kojima stanuje učenik ( obiteljske, socijalne, ekonomske i dr. ), u kapacitete njegove obitelji općenito na svim razinama. Također bi se lakše povezivale informacije o pravima i uslugama unutar različitih sustava ( socijalni, zdravstveni, pravosudni ), a koje stručnjacima moraju biti dostupne i jasne u radu s djecom s teškoćama u ponašanju, djecom s teškoćama u učenju te djecom koju roditelji ili ostali članovi obitelji zanemaruju ili zlostavljaju. Sve navedeno pridonijelo bi tome da se kod pojedinog djeteta na vrijeme otkrije eventualno područje potrebe za intervencijom te poduzme adekvatna mjera zaštite njegove dobrobiti i interesa. Slijedom naprijed navedenog članovi Društva socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije podržavaju inicijativu za uvođenje radnog mjesta socijalnog radnika u osnovne i srednje škole predlažu da se u čl. 100. 4. stavka: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila" unesu izmjene, te da glasi: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije, magistri socijalne pedagogije, magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike".	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1238	Marina Bujas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100., stavku 1. dodati i "asistenti u nastavi" jer obavljaju odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća. Asistenti u nastavi nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovnoga rada.
1239	LIDIJA RAJKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Podržavam one koji su predložili magistra socijalnog rada/socijalne politike odnosno diplomiranog socijalnog radnika kao člana stručnog tima u školama. Socijalni radnik bi time postao član tima koji jedini ima pravo, obvezu i mogućnost ući u obitelj i obiteljske odnose. Razlozi za to su mnogobrojni: npr. obiteljsko nasilje, vršnjačko nasilje, siromaštvo, bilo koja vrsta socijalne isključnosti, jednoroditeljske obitelji, konfliktni razvodi braka ili konfliktni prekidi izvanbračne zajednice, maloljetnčke trudnoće, ovisnosti, zauštanje i zlostavljanje djece......	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1240	Tamara Dubrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100.stavak 1. dodaju se riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju educiraju se stručnjaci edukacijski rehabilitatori. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator". Obzirom da stručnjak ovog naziva ne postoji potrebno je navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator.	Nije prihvaćen	Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
1241	Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Referiramo se na članak 100.stavak 1. gdje se dodaju riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji, no postoji stručnjak edukacijski rehabilitator, stručnjak obrazovan na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o namjeri predlagatelja, spomenuto rješenje predlažemo preispitati. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator" , stručnjak ovog naziva ne postoji već je potrebno navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator.	Nije prihvaćen	Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
1242	Sara Akmačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i magistar socijalnog rada/socijalne politike.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1243	Lidija Perši	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Socijalni radnik je neophodan član stručnog tima škole zbog uvida u socijalne i ekonomske prilike obitelji učenika u riziku.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1244	Osnovna škola Vjekoslava Paraća	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnici).“. Obrazloženje: Stručni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljeđivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći potrebna je nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje troškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Osim navedenog nadzirao/la bi sanitarno-higijenske uvjete u školi, pružao/la savjetodavnu ulogu u prevenciji protiv niza zdravstvenih oboljenja (uključujući i ovisnosti).	Nije prihvaćen	Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
1245	Martina Podobnik	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Slažem se s Gordanom Berc!! U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1246	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Ad. 7. Preispitivanje predloženog pojma „učitelja edukatora rehabilitatora“ i uređenje potrebnog obrazovanja, stručnih kompetencija i poslova U članku 28. kojim se mijenja članak 100. stavak 1. uvodi se kao novi pojam: „učitelj edukator rehabilitator“, odnosno posebna kategorija u okviru učitelja. Nismo upoznati s razlozima za uvođenje ove posebne kategorije učitelja, niti s informacijama na koji se točno profil stručnjaka misli, koje kvalifikacije i kompetencije osoba mora imati da bi mogla biti „učitelj edukator rehabilitator“, treba li imati odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje kao i učitelji, primjerice iz didaktike, metodike i slično, za što ne nalazimo obrazloženje uz članak koji se mijenja, niti u dijelu Nacrta prijedloga zakona kojim se uređuju osnovna pitanja koja se uređuju zakonom. Upoznati smo, naime, da je člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju propisano da posebne programe uz individualizirane postupke iz svih predmeta provode u posebnim razrednim odjelima škole edukacijski rehabilitatori i učitelji/nastavnici sukladno Zakonu i provedbenom propisu koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Pretpostavljamo, dakle, da sukladno spomenutom provedbenom propisu i „učitelji edukatori rehabilitatori“ moraju imati odgovarajuću vrstu obrazovanja i kompetencije za izvođenje nastave. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o namjeri predlagatelja, spomenuto rješenje predlažemo preispitati, po potrebi urediti u skladu s razgraničenjem potrebnog obrazovanja i stručnih kompetencija koje se stječu studijima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF), jasno urediti njihove poslove, te isto obrazložiti u Nacrtu prijedloga zakona. Napominjemo da pozdravljamo predviđeno rješenje iz članka 100. u kojem se mijenja stavak 4. i u kojem se jasno razgraničuju stručnjaci ERF-a po područjima: edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog. Primjerice, dosadašnjim izostankom socijalnih pedagoga iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zanemarivale su se potrebe učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju čije teškoće i intervencije zahtijevaju specifičan stručni pristup. Na žalost, koristimo spomenuti da još uvijek nije donesen pravilnik koji propisuje odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman za ove učenike, iako je rok za njegovo donošenje istekao krajem 2015. godine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1247	Valentina Pansini Škunca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. S obzirom da je u današnje vrijeme sve više nasilja među učenicima, postoji potreba da se stručni tim škole proširi sa socijalnim radnicima koji bi kroz različite aktivnosti i programe radili na prevenciji takvog ponašanja te na učenju mladih kako riješiti sukobe bez upotrebe nasilja. Također, mogli bi pridonijeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema vezanih za različite složene obiteljske situacije s kojima se učenici suočavaju.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1248	Sara Vrabac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Socijalni radnici svojim višedimenzionalnim pristupom predstavljaju poveznicu između pojedinaca, obitelji i škole te bi širokom područjem znanja i vještina kojim raspolažu bili dodatan i prijeko potreban izvor potpore učenicima.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1249	Elizabeta Matković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Slažem se s Gordanom Berc i Udrugom Pragma. Mnoge teškoće u obrazovnom i socijalizacijskom procesu proizlaze iz složenosti obiteljskih okolnosti, a suradnja s ustanovama ne daje uvijek pravovremene i učinkovite ishode. Socijalni radnik kao član stručnog tima škole svojim stručnim kompetencijama i holističkim pristupom kroz povezivanje škole, obitelji učenika i različitih ustanova može pridonijeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema kroz preventivni i interventni rad s mnogobrojnim rizicima te vračanje socijalnih radnika u stručni tim škole pridonijelo bi kvalitetnijim socijalnim i obrazovnim ishodima učenika.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1250	Pragma	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažemo da se u čl. 100. 4. stavka: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila" unesu izmjene, te da glasi: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije, magistri socijalne pedagogije, magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike". Pragma već više od 10 godina radi s djecom i mladima koji imaju različite osobne ili obiteljske teškoće, a posljednjih 6 godina smo se specijalizirali u području prevencije preranog napuštanja školovanja. Kvalitativno istraživanje koje smo proveli „Mladi pred izazovom nastavka obrazovanja“, s ravnateljima i stručnim suradnicima strukovnih srednjih škola i učeničkih domova, pokazali su kako postoji povećana potreba za stručnim radom s učenicima i roditeljima unutar škola, ali i u zajednici, te izrazita potreba za umreženosti različitih sustava i stručnjaka koji rade s mladima (iz obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa, zdravstva i civilnog sektora), a s obzirom na strukturu učenika, njihovih obitelji i socijalne podrške te poteškoće s kojima se škole u radu susreću. Ključni problemi koje odgojno-obrazovne ustanove ističu, kad su u pitanju mladi u riziku od napuštanja školovanja, su: nizak/loš akademski uspjeh učenika, niska motivacija za obrazovanjem i upisanim zanimanjem, veliki broj izostanaka s nastave, nedostatak radnih navika, poremećaji u ponašanju, emocionalne teškoće učenika, nedostatak vizije budućnosti, nizak socio-ekonomski status, slaba motivacija roditelja za obrazovanje učenika, nepravovremene reakcije roditelja na pojedine probleme, nedostatak adekvatnih sadržaja u školi, kao i stručne podrške učenicima. Navedene rezultate potvrđuje i rad našeg tima (socijalni radnici, mag. psihologije i mag. socijalne pedagogije) čijim koordiniranim radom dolazimo do pozitivnih ishoda, npr. povećana je motivacija učenika za školom, unaprijeđeni su odnosi između djece i roditelja te djece i nastavnika, smanjeno je neprihvatljivo ponašanje i povećano je prosocijalno ponašanje (dio učenika koji je iskazivao teškoće se uspješno zaposlio, neki su nastavili obrazovanje, neki su se uključili u rad udruga ili sportske organizacije i sl.). Osim neposrednog rada s učenicima kroz savjetovalište za mlade, predavanja i radionice za učenike i roditelje, Pragma provodi, sukladno Preporukama Europske komisije (2014.) strategije usmjerene smanjenju pojave kroz mjere prevencije (kojima je cilj rješavanje korijena problema koji mogu dovesti do ranog napuštanja); Intervencijske mjere, s ciljem rješavanja različitih poteškoća s kojima se suočavaju mladi (kroz poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja te pružanja ciljane i adekvatne podrške); te kroz kompenzacijske mjere, koje stvaraju nove mogućnosti za one koji su prerano napustili školovanje i osposobljavanje u cilju ostvarivanja potrebnih kvalifikacija. U svim tim mjerama rad socijalnih radnika zauzima važno mjesto te je neizostavni dio tima koji osmišljava i provodi sve mjere usmjerene djeci i mladima. U radu s odgojno-obrazovnim ustanovama primjećujemo nedostatak ljudskih kapaciteta za rješavanje postojećih problema učenika, ali i roditelja i nastavnika. Također, odgojno-obrazovne ustanove su, uslijed stalnih reformskih mjera, pod povećanim pritiskom provedbe ili suradnje u dodatnim izvannastavnim i izvanškolskim sadržajima, a koji zahtijevaju znanja iz organiziranje zajednice, odnosa s medijima, rješavanja kriznih situacija u zajednici, održavanja dobrih odnosa s dionicima, izrade i provedbe prijedloga projekata, suradnje s organizacijama civilnog društva i dr. Smatramo kako je potrebno odgojno-obrazovne ustanove ojačati sa stručnjacima – magistrima socijalnog rada i socijalne politike - koji imaju odgovarajuća znanja i vještine za sve kompleksnije probleme u školi, koji razumiju koncept „škole punih servisa“ te primjenjuju stručne metode socijalnog rada.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1251	Anđelko Ilčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva."	Nije prihvaćen	Prijedlog nije obrazložen.
1252	Gordana Berc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. U današnje vrijeme škola sve se češće suočava s različitim problemskim situacijama koje su posljedica djelovanja višestrukih rizika kojima je izložen sve veći broj učenika i njihovih obitelji. Nerijetko teškoće u obrazovnom i socijalizacijskom procesu proizlaze iz složenosti obiteljskih okolnosti, pa rješavanje takvih situacija nadilazi postojeće resurse škole, a suradnja s ustanovama ne daje uvijek pravovremene i učinkovite ishode. Socijalni radnik kao član stručnog tima škole svojim stručnim kompetencijama i holističkim pristupom kroz povezivanje škole, obitelji učenika i različitih ustanova može pridonjeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema kroz preventivni i interventni rad s mnogobrojnim rizicima (različiti oblici društveno neprihvatljivog ponašanja, ovisnosti, razvod roditelja, teškoće učenika u razvoju, neopravdano učestalo izostajanje iz škole, ispadanja iz školskog sustava-osobito u strukovnim školama i slično). Novija istraživanja upućuju na porast nasilničkog ponašanja i sve ranijeg ovisničkog iskustva učenika, tako da ponovno proširivanje stručnog tima škole sa strukom socijalnog rada, nakon njenog neopravdanog izbacivanja iz Zakona 2008., pridonijelo bi kvalitetnijim socijalnim i obrazovnim ishodima učenika. U tom kontekstu funkcija socijalnog radnika u školi usmjerena je na neposredan rad s učenicima, na pružanje podrške i pomoći njihovim roditeljima/starateljima i članovima obitelji te na osnaživanje kapaciteta zaposlenika škole kroz individualni savjetodavni, konzultativni i grupni rad kako bi se ojačali potencijali, a umanjili rizici svih dionika u obrazovnom i socijalizacijskom procesu učenika.	Nije prihvaćen	U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
1253	Andrea Damjanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Dodavanjem učitelja edukatora rehabilitatora je stavljanje u ravnopravan položaj s ostalim navedenim odgojno-obrazovnim djelatnicima koji obavljaju odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi. Kao što je definirano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (članak 8. i 9.) gdje nastavu provodi edukacijski rehabilitator. Također ravnopravno je i sa stručnim ispitom i nazivom zanimanja - učitelj edukacijski rehabilitator koji se stječe pri Agenciji za odgoj i obrazovanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1254	ante antić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Predlažem da u čl.28. stavak 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodate zarez i riječi: „učitelji edukacijsko rehabilitacijskog profila tj. edukatori rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi. Time bi se uvrstila sva tri profila stručnjaka koja se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a koja su osposobljena za različite vrste teškoća. Ukoliko ostavite samo riječi "učitelji edukatori rehabilitatori" time se isključuju stručnjaci logopedi i socijalni pedagozi, što ta dva edukacijsko-rehabilitacijska profila stavlja u nepovoljniji položaj, a učenicima onemogućava ostvarivanje zadovoljavanja njihovih potreba koja im ti stručnjaci pružaju.	Nije prihvaćen	Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
1255	Hrvatska udruga socijalnih pedagoga	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Hrvatska udruga socijalnih pedagoga podržava intenciju zakonodavca da dodatno specificira stručne suradnike u osnovnim i srednjim školama jer je uistinu važno da se i na zakonodavnoj razini prepoznaju doprinosi socijalnih pedagoga, logopeda i edukacijskih rehabilitatora ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja, imajući u vidu posebne odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama. Međutim, smatramo da je u stavku 4 ovog članka potrebno izbrisati riječi „stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ i umjesto njih dodati riječi „edukacijski-rehabilitator, socijalni pedagog i logoped“, tako da stavak 4 članka 28 glasi: „Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, edukacijski-rehabilitator, socijalni pedagog i logoped.“ Predložene izmjene su u skladu sa studijskim programima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i stručnim kompetencijama koje se stječu završavanjem pojedinog diplomskog studija (sveučilišni magistar edukacijske rehabilitacije, sveučilišni magistar socijalne pedagogije i sveučilišni magistar logopedije). Posebno napominjemo da su socijalni pedagozi kompetentni za pružanje stručne podrške učenicima s teškoćama koje proizlaze iz problema u ponašanju i emocionalnih problema, odnosno učenicima čije su teškoće uvjetovane odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima (članak 65 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja također su uključeni u Orijentacijsku listu vrsta teškoća Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Članak 65a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju provodi odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman. Na žalost, način i oblik provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana još uvijek nije propisan. Međutim, jasno je da ti učenici iziskuju stručne intervencije koje su usmjerene promjenama neprihvatljivih ponašanja i usvajanju djelotvornih, individualno i društveno prihvatljivih ponašanja učenika. Kada su problemi u ponašanju učenika uznapredovali do poremećaja u ponašanju i učenik manifestira ponašanja koja znatno ometaju njegovo obrazovanje te ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost i/ili sigurnost drugih učenika, potrebni su posebni uvjeti odgoja i obrazovanja koje je moguće realizirati unutar posebnih razrednih odjela (što je sukladno postojećoj praksi u hrvatskim školskim ustanovama). Kompetencije za vođenje takvih posebnih odjela svojim obrazovanjem stječu socijalni pedagozi. Uz to, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) apostrofira izostanak sustavnog pristupa pružanju odgovarajuće podrške učenicima s problemima u ponašanju, pa kao jedan od ciljeva predviđa osiguravanje cjelovitog sustava podrške djeci i učenicima (unutar odgojno-obrazovnih institucija i izvan njih), podrazumijevajući pri tom podršku u učenju, psihološku podršku i karijerno savjetovanje, kao i dodatne specifične oblike podrške djeci i učenicima s teškoćama. U tom smislu, smatramo da nije potrebno u stavak 1 članka 28 dodavati riječi „učitelji edukatori rehabilitatori“. Naime, Državnim pedagoškim standardom je već definirano da je stručni suradnik „stručno osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža edukacijsko-rehabilitacijsku potporu“ (članak 2) što upućuje na zaključak da edukacijski rehabilitatori (kao i ostali stručni suradnici) mogu sudjelovati u realizaciji nastave, odnosno pružati edukacijsko-rehabilitacijsku potporu. Izdvajanjem samo jednog profila stručnjaka koji pružaju podršku u učenju određenim grupama učenika s teškoćama, ostali se stavljaju u neravnopravan položaj, što nije u skladu s potrebama učenika s problemima u ponašanju. Također, stavak 1 se odnosi samo na osnovnu školu, što u neravnopravan položaj stavlja učenike s teškoćama koji su uključeni u srednjoškolsko obrazovanje. Prema tome, predlažemo da se iz izmjena i dopuna Zakona izuzme stavak 1 članka 28.	Nije prihvaćen	Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
1256	Dejana Bouillet	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28.	Budući da je u Državnom pedagoškom standardu stručni suradnik definiran kao "stručno osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža edukacijsko-rehabilitacijsku potporu", a profesija "učitelj edukator rehabilitator" nije usklađena s nazivima koji se stječu završetkom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, predlažem odustajanje od dopune stavka 1. Istovremeno, pozdravljam navođenje socijalnih pedagoga, edukacijskih rehablitatora i logopeda u stavku 4 članka, budući da se radi o stručnjacima s različitim kompetencijama. Dodavanje učitelja edukacijskih rehablitatora u stavak 1 članka dodatno dovodi u neravnopravan položaj učenike srednjih škola (jer se stavak odnosi samo na osnovne škole), a također i učenike koji trebaju potporu socijalih pedagoga zbog teškoća uvjetovanih problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, odnosno s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima (stavak 65 Zakona). Radi se o učenicima koji sukladno članku 65a Zakona imaju pravo na odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman, a koji još uvijek nije reguliran odgovarajućim pravilnikom. Zbog propuštanja reguliranja njihovih prava, zadovoljavanje posebnih odgojno-obrazovnih potreba učenika s problemima u ponašanju u školama još uvijek nije primjereno uređene, a isticanjem samo jednog profila stručnjaka koji može realizirati nastavu primjerenu potrebama učenika s teškoćama dodatno stigmatizira upravo učenike s problemima u ponašanju koji zbog složenosti svojih potreba također ponekad iziskuju nastavu u posebnim uvjetima.	Nije prihvaćen	Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
1257	Željko Matić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Očigledna je namjera uništavanja strukovnih škola, tj. sve strukovne nastavnike istjerati iz škola ovakvim zakonskim rješenjima a onda obrazovanje prepustiti našim gospodarstvenicima, tj. uvesti američki model i zanimanja tipa: monter lijevog kotača za Ford Focus.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1258	Željko Matić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Zar je moguće da netko misli kako nastavnik koji izvodi teoretsku nastavu ima veće opterećenje od nastavnika koji treba pripremiti kemikalije, mjerne uređaje, osmisliti vježbe, nerijetko za svakog učenika zasebno, osigurati siguran rad i radno okruženje. U vremenima koja dolaze škole bi trebale biti sve opremljenije, nastavnici sve osposobljeniji za praćenje najnovijih tehnologija a istovremeno ih se smatra radnicima na traci koji bi valjda u slobodno vrijeme trebali raditi pripreme, usavršavanja, uvoditi nova znanje i postupke. No, kad vidim kako u najnovijem kurikulumu za zanimanje ekonomist, prodavač,... informatiku može predavati netko sa 120-180 ECTS bodova (viša škola) dok istovremeno glumimo kako želimo švedski,... model obrazovanja (u kojem treba imati znanstveno zvanje magistra znanosti za rad u školi) sasvim je jasno da javno proklamirane želje nemaju korelacije sa napisanim, tj. sa zakonima i provedbenim propisima. Zato i ne čudi da ravnatelj ne želi zaposliti višegodišnjeg najboljeg studenta svoje generacije, dokazanog u svim segmentima obrazovanja nego onog koga traži stranački član ŠO. Za upravljanje ovim webom MZO plaća stotine tisuća kn, i najmanja općina za desetak objava godišnje plaća minimalno 70000 kn godišnje (jedna godišnja plaća), dok u školama nastavnici za znatno veći angažman (na web stranicama škola) ne dobiju ni hvala a kamoli 1 ili 2 sata. I takvih primjera je mnoštvo. Kako ne želimo napraviti pravedan sustav, onda sustava nećemo ni imati. I dalje će vladati snalažljivi i ad hoc rješenja.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1259	Roman Balen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1260	Jelena Konjevod	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1261	Sandra Vandekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1262	Dobrijela Deranja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1263	Nikolina Kuraica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1264	Amela Obad	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1265	Iva Delonga Habek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Novi preloženi stavak 6. članka 104. vrlo će se ne precizno primjenjivati u strukovim školama s obzirom na veoma široku paletu obrazovnih programa koji se u njima provode te s obzirom na različitosti u aspektima rada NASTAVNIKA STRUČNIH PREDMETA te strukovih učitelja. Novi stavak 6. neće se moći sprovesti bez povrede dosadašnjih propisa u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi. Direktno vezano uz to, potrebno je spomenuti petogodišnji program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege. S obzirom na iznimnu SPECIFIČNOST i opsežnost kurikuluma po kojem nastavnici stručnih predmeta rade i izrađuju nastavne planove i programe, potrebno je da ministar (čl. 104. točka 6., Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) donese POSEBNU odluku o tjednoj normi nastavnika stručnih predmeta odnosno da se donese POSEBAN ČLANAK o normi nastavnika u zdravstvenim (medicinskim) školama kako ne bi došlo do pogrešaka u tumačenju norme. Prema članku 3. točke 4. Pravilnika o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10, za nastavnika strukovnih predmeta koji kurikulumom imaju propisanu izradu PROGRAMA, MJERENJA I ELABORATA s vježbama (program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege) norma mora iznositi 21 sat. Upravo se ta točka pravilnika odnosi na nastavnike stručnih predmeta u medicinskim/zdravstvenim školama koji su NOSITELJI teorijskog dijela predmeta te kliničke nastave koja se provodi u bolnici kao NEPOSREDNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD te spadaju u upravo tu kategoriju Pravilnika. S namjerom da se potkrijepi rečeno, spominjem članak 100. točka 3. jasno odjeljuje NASTAVNIKE, strukovne učitelji, suradnike u nastavi i odgajatelje. Isto tako spominjem i članak 101., točke 2. i 3, Nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada, a strukovni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Sukladno tome spominjem i članak 104., točku 5., Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati. Dakle, radi se o nastavnicima neposrednog odgojno obrazovnog rada u srednjoj školi koji ne provode praktičnu nastavu već samostalno provode kompletan stručni program tj. teoriju i kliničku NASTAVU u bolnici, a ne strukovnim (stručni) učiteljima koji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Potrebno je naglasiti i da je raspon ECTS bodova nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama od 240 do 300, sukladno kurikulumu za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege. Sukladno tome, neophodna je JEDNAKOST u izračunu norme SVIH nastavnika u strukovim srednjim četverogodišnjim i petogodišnjim školama koji obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad. Isto tako, potrebna je i JEDNAKOST u nagrađivanju i poticanju rada nastavnika stručnih predmeta koja je sukladna njegovoj važnosti, složenosti te stupnju obrazovanja i uvjetima koji su potrebni u odgojno obrazovnom radu da se postignu zadani ishodi potrebni za dobivanje kompetencije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Prema tome, predlažem da Ministarstvo iskoristi mogućnost (čl. 104. točka 6.) da ministar donese posebnu odluku tj. članak o normi rada nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama koje provode program za zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege kao regulirano i potvrđeno EU zanimanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1266	Dijana Jurić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1267	Patricija Jakopović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Novi preloženi stavak 6. članka 104. vrlo će se ne precizno primjenjivati u strukovim školama s obzirom na veoma široku paletu obrazovnih programa koji se u njima provode te s obzirom na različitosti u aspektima rada NASTAVNIKA STRUČNIH PREDMETA te strukovih učitelja. Novi stavak 6. neće se moći sprovesti bez povrede dosadašnjih propisa u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi. Direktno vezano uz to, potrebno je spomenuti petogodišnji program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege. S obzirom na iznimnu SPECIFIČNOST i opsežnost kurikuluma po kojem nastavnici stručnih predmeta rade i izrađuju nastavne planove i programe, potrebno je da ministar (čl. 104. točka 6., Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) donese POSEBNU odluku o tjednoj normi nastavnika stručnih predmeta odnosno da se donese POSEBAN ČLANAK o normi nastavnika u zdravstvenim (medicinskim) školama kako ne bi došlo do pogrešaka u tumačenju norme. Prema članku 3. točke 4. Pravilnika o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10, za nastavnika strukovnih predmeta koji kurikulumom imaju propisanu izradu PROGRAMA, MJERENJA I ELABORATA s vježbama (program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege) norma mora iznositi 21 sat. Upravo se ta točka pravilnika odnosi na nastavnike stručnih predmeta u medicinskim/zdravstvenim školama koji su NOSITELJI teorijskog dijela predmeta te kliničke nastave koja se provodi u bolnici kao NEPOSREDNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD te spadaju u upravo tu kategoriju Pravilnika. S namjerom da se potkrijepi rečeno, spominjem članak 100. točka 3. jasno odjeljuje NASTAVNIKE, strukovne učitelji, suradnike u nastavi i odgajatelje. Isto tako spominjem i članak 101., točke 2. i 3, Nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada, a strukovni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Sukladno tome spominjem i članak 104., točku 5., Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati. Dakle, radi se o nastavnicima neposrednog odgojno obrazovnog rada u srednjoj školi koji ne provode praktičnu nastavu već samostalno provode kompletan stručni program tj. teoriju i kliničku NASTAVU u bolnici, a ne strukovnim (stručni) učiteljima koji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Potrebno je naglasiti i da je raspon ECTS bodova nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama od 240 do 300, sukladno kurikulumu za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege. Sukladno tome, neophodna je JEDNAKOST u izračunu norme SVIH nastavnika u strukovim srednjim četverogodišnjim i petogodišnjim školama koji obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad. Isto tako, potrebna je i JEDNAKOST u nagrađivanju i poticanju rada nastavnika stručnih predmeta koja je sukladna njegovoj važnosti, složenosti te stupnju obrazovanja i uvjetima koji su potrebni u odgojno obrazovnom radu da se postignu zadani ishodi potrebni za dobivanje kompetencije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Prema tome, predlažem da Ministarstvo iskoristi mogućnost (čl. 104. točka 6.) da ministar donese posebnu odluku tj. članak o normi rada nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama koje provode program za zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege kao regulirano i potvrđeno EU zanimanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1268	Nikola Vujačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1269	AM	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1270	Mirjana Aviani	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1271	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1272	Ana Grgurinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1273	Gordana Nikolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1274	Vesna Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1275	Iris Ivelja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1276	Ivica Vlahović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1277	Dalibor Drinčić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Počeo sam raditi u prosvjeti prije 5 godina. Do tada sam radio u privatnom sektoru gdje sam upoznao pojmove optimizacija i racionalizacija, a u cilju uštede i profita. Čitajuće izmjene, imam dojam kako su to pisale osobe koje ne znaju kako je održavati vježbe u nastavi ili osobe koje su dobili zadatak uzeti novce iz obrazovanja i preusmjeriti ih na neku drugu stranu. U svakom slučaju, moje je reći, a vaše je uzeti. Predajem u Tehničkoj školi nekoliko predmeta po novom kurikulumu gdje nema zajedničkih sati za teoriju, samo vježbe. Ima i smisla jer se radi o programiranju i web dizajniranju, to se prakticira, a ne uči napamet. Vježbe se održavaju po grupama svaki tjedan, zbog čega svaki vikend provedem minimalno po 2 sata pišući pripreme za novu nastavnu temu (priprema, razrada, testiranje, provjera, koncept radnog lista, ...). Literatura koju smo dobili nema dovoljno razrađene vježbe niti su prilagođene našoj opremljenosti učionica. Kada napišem pripremu, za sljedeću godinu moram je revidirati i dodati izmjene jer se uvijek nešto novo pojavi i otkrije što bi se moglo izvesti na vježbi (to se može nazvati usavršavanjem). Poslije vježbi potrebno je i ocjeniti usvojenost znanja za svaku temu i za to treba dodatno vremena izvan učionice. Ispada kako je potrebno duplo više vremena za pripreme i ocjenjivanje vježbi nego za samo izvođenje vježbi. Krenuli ste u krivom smjeru, satnica bi se trebala smanjivati, a ne povećavati! Ako se želi štedjeti na kvaliteti obrazovanja, onda odmah uvedite 40-satno radno vrijeme za rad s učenicima, gdje će prosvjetni radnici dolaziti na nastavu bez priprema i učenicima na satu pričati viceve. Tad bi svi bili sretni, od učenika, nastavnika i ministarstva, ali to više ne bi bila škola.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1278	Ivana Brozović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1279	Daria Škrinjar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1280	Sanja Salaj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1281	Dušan Vuletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1282	Anita Pahljina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1283	Jelena Despot	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1284	Nedeljko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Izvodim laboratorijske vježbe iz fizike u srednjoj školi i za te satove treba još veća priprema nego za teoretsku nastavu, Ne postoji laborant koji priprema vježbe. Treba pribor pripremiti, postaviti, spremiti. Često učenici samostalno rade mjerenja i pregledavanje i ispravljanje njihovih vježbi zahtijeva više vremena nego ispravljanje pismenog ispita. Smatram nedopustivim da se izvođenje laboratorijskih vježbi tretira kao manje vrijedan sat pa onda treba profesore kazniti s većom normom.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1285	Luka Šimunović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1286	damir drezga	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1287	Marija Čok	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1288	Josip Brajković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1289	Anita Donđivić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1290	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1291	Mirjana Škugor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Usput, hitno treba mijenjati i Pravilnik o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi u dijelu koji se tiče nastavnika strukovnih predmeta, strukovnih učitelja i suradnika u nastavi koji nepravedno imaju znatno veću satnicu neposrednog rada u odnosu na nastavnike općih predmeta, iako su puno više opterećeni. Zna se da oni neprestano moraju pratiti razvoj novih tehnologija, neprestano se educirati, a i velike probleme imaju zbog nedostatka udžbenika i ostalih nastavnih sredstava osobito u trogodišnjim strukovnim školama. Također, izraditi izvedbeni plan i program, organizirati i provesti vježbe i praktičnu nastavu znatno je teže i zahtjeva znatno više vremena.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1292	Milena Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1293	Ljiljana Prce	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1294	Sandra Petric	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1295	Kristina Nežmahen	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1296	Martina Sanković Ivančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1297	Darel Rak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1298	saša stiković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1299	Boris Stipetić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1300	Teodora Beletić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1301	Branimir Piršić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1302	Diana Musić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Podržavam prijedlog za brisanjem Stavka 3. ovog članka i dolje navedeni argument: "Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon." Nastavnicima se norma utvrđuje Pravilnikom o normi pa predlažem brisanje članka jer će na u zbornice strukovnih škola uvesti pomutnju, a dijelu nastavnika sigurno nanijeti štetu.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1303	Jure Orlović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1304	Anka Čuić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1305	Irena Smojver Koprivnikar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Podržavam prijedlog za brisanjem Stavka 3. ovog članka i dolje navedeni argument: "Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon."	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1306	Tatjana Kamber	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1307	Nataša Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1308	Pero Bartičević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1309	Sanio Bečić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1310	Branimir Štimec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1311	Gianna Mazzieri-Sanković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1312	Sanjin Sanković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1313	Sanja Garac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1314	Josip Kovačević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1315	Tomislav Dovranić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1316	Ivana Slavica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1317	DRAGAN BRKIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1318	Zoran Kalinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1319	Jasmina Cvetnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1320	LEOPOLDA MEDAKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1321	Maja Mlinarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1322	Jelka Šegan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1323	Barbara Krpota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1324	Barbara Krpota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1325	Rozika Kuti Stiković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1326	Stjepan Koren	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1327	Katarina Džalto	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1328	Katarina Džalto	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1329	SINIŠA TOT	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1330	SINIŠA TOT	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1331	ANKICA PAVLOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1332	ANKICA PAVLOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1333	Ivana Grandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1334	MELITA PROLOŠČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1335	MELITA PROLOŠČIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1336	Jere Bilan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1337	Damir Babić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1338	Vesna Šipek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1339	Dražen Nikolić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1340	KORALJKA KORENIKA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1341	Ivica Banovac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1342	Antun Kovačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1343	Kristina Mijandrušić Ladavac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Za obavljanje posla učitelja Engleskog jezika kao prvog stranog jezika bilo bi potrebno regulirati rad u nižim i višim razredima osnovne škole na način da jedan učitelj radi ili samo u razredima 1.-4. ili samo (4.)5. - 8., posebice kad u jednoj ustanovi ima zaposlenika pod "A" i pod "B" (učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i profesori engleskog jezika). U školi s pripadajućim područnim školama negdje je praksa da, zbog jednostavnosti organizacije rada i zaduženja, u područnoj školi jedan učitelj radi u razredima 1.-8. Prema spomenutom, a i s metodičkog aspekta, učenicima bi nastava stranog jezika u osnovnom školovanju bila još efikasnija kad bi imali priliku sresti se s novom učiteljskom osobom u 5.razredu. Uz obavljanje nastave po osam različitih nastavnih planova i programa, tim se učiteljima u zaduženje stavlja i razredništvo, a satovi dopunske i dodatne nastave nedostatni su za navedeni broj odjeljenja. Ukoliko bi pojedini učitelj ipak morao raditi u razredima 1.-8., zbog raspona u godinama učenika s kojima radi i razlici u metodikama predlažem da se na neki način taj rad dodatno vrednuje (kroz satnicu, micanje razredništva iz zaduženja...).	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1344	Nedeljka Pavlica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1345	Lidija Hreljac Trumbetaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1346	Hrvoje Turčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1347	Zvonimir Lončar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1348	Marija Vučinić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1349	Kristina Bašić Pintarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1350	Gabrijela Mahmutović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1351	Bojan Mrvoš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1352	Branko Pleadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1353	Verica Busija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1354	Zvjezdana Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1355	Kosana Jakšić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1356	Neven Musulin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1357	Dejan Benko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1358	Tomislav Balenović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1359	Draženka Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1360	Mateja Hanžić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1361	Sanja Medenica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1362	Vlasta Lovrić-Maras	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1363	NIKŠA GRABOVAC	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1364	Leo Zorica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1365	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1366	FIlip Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1367	Tonka Šarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1368	Dražena Oršulić-Šuman	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1369	Vesna Čačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1370	Vlado Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1371	Dražen Rebernišak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1372	Silvana Bićanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1373	Nada Lovrić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Nastavnicima se norma utvrđuje Pravilnikom o normi pa predlažem brisanje članka jer će na u zbornice strukovnih škola uvesti pomutnju, a dijelu nastavnika sigurno nanijeti štetu.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1374	Dunja Frkovic	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1375	Miroslav Lončar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1376	Nenad Čatipović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Nenad Čatipović GGTŠ-Split	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1377	zdravko peran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1378	Jadranka Rosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1379	Marija Jozić-Mihaljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1380	Srednja škola Stjepana Sulimanca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Pitanje norme nastavnika u srednjoj školi regulirano je Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi (NN94/10). Pravilnik donosi ministar. Predlažemo stoga da se obriše stavak 3, odnosno da se članak izmjeni na način da glasi: U članku 104. stavku 1. riječ: „rješenje“ zamjenjuje se riječju: „odluka“. U stavku 4. iza riječi: „stručnog suradnika“ dodaju se riječi: „u školskoj ustanovi“.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1381	Nikica Mihaljević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1382	Marko Rosić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mario Milas 27.11.2017 10:15 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. jozo dadić 26.11.2017 21:39 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Dana Svaguša 26.11.2017 21:34 0 0 Tj. povećati normu nastavnicima strukovnih predmeta?! Ma super. Hoće li im se i plaća povećati? Neven Maleš 26.11.2017 20:20 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Ivica Inkret 26.11.2017 18:07 0 0 Predlažem da se stavak 3. ovog članka briše. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mladen Maroslavac 26.11.2017 14:23 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Joško Ćurković 26.11.2017 12:58 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mihajlo Lerinc 26.11.2017 11:59 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Saša Peček 26.11.2017 11:27 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. 123 xPromjene uspješno spremljene.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1383	Bojana Pralica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1384	Mario Milas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1385	jozo dadić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1386	Dana Svaguša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Tj. povećati normu nastavnicima strukovnih predmeta?! Ma super. Hoće li im se i plaća povećati?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1387	Neven Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1388	Ivica Inkret	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se stavak 3. ovog članka briše. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1389	Mladen Maroslavac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1390	Joško Ćurković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1391	Mihajlo Lerinc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1392	Saša Peček	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1393	Štefica Erdec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1394	Helena Rostas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1395	Denis Kruhak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1396	Aleksandra Brmbota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1397	Tatjana Radić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1398	Toni Erdfeld	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1399	Branimir Mihalinec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
1400	Tonka Šarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo.	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1401	ELZA KUJUNDŽIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem, iznimno, nastavnicima u programu za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege, tjednu normu utvrđuje ministar zbog specifičnosti kurikuluma.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1402	ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Članak 104. stavak 1. nedostaju učitelji edukatori rehabilitatori. U kasnijim stavcima nedostaje definiranje tjedne norme neposrednog rada učitelja edukatora-rehabilitatora.	Nije prihvaćen	Učitelj edukator-rehabilitator je radno mjesto učitelja, a ne kvalifikacija.
1403	Dejan Ivanek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29.	Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U20+B/U21+C/U22+D/U28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme." Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme. Ako se želi postići da norma bude cijeli broj može se propisati da se N zaokružuje na najbliži cijeli broj, ali smatram da ovo nije potrebno jer se nastavnik može zadužiti decimalnim brojem sati (npr. kod izračuna sati za vođenje praktične nastave).	Primljeno na znanje	Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
1404	Ivica Boljat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	U članku 105. koji propisuje uvjete za zasnivanje radnog odnosa mijenjaju se stavci 6b, 6c i 15. Članak 105, stavak 6 b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla najmanje 55 ECTS-a iz pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja, od čega najmanje 15 ECTS-a odgovarajućeg metodičkog obrazovanja stečenog na visokoškolskoj ustanovi koja obrazuje nastavnike za određeni nastavni predmet (u daljnjem tekstu: pedagoške i metodičke kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ects bodova te je stekla pedagoške i metodičke kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. U tom slučaju osobi prestaje radni odnos ako u roku od četiri godine ne ispuni uvjete iz točke a) ili točke b). (15) do usvajanja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te okvirni program / nacionalni kompetencijski standard za stjecanje pedagoških kompetencija propisuje ministar, najkasnije u roku šest mjeseci od stupanja na snagu zakona. Obrazloženje: 6.b) AZOO je kao odgovarajuću uvažavao metodiku bilo kojeg nastavnog predmeta bez obzira na područje nastavnog predmeta, uključivo i tzv. “opću metodiku” koja je dio dopunskoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja na nekim visokoškolskim institucijama. Budući su metodike u hrvatskoj znanstvenoj klasifikaciji unutar znanstvenog područja kojem pripada supstratna znanost (optimalno bi bilo da su metodike u interdisciplinarnom području znanosti – obrazovne znanosti i supstratna znanost), logično je da se odgovarajuće metodičke kompetencije mogu steći samo na onim fakultetima koji obrazuju nastavnike tih nastavnih predmeta. Osobe iz čl. 6.a) završile su studij u kojem je cijeli kurikul prilagođen nastavničkom pozivu pa se metodičke kompetencije provlače i kroz niz kolegija uže struke, te je opravdano da su u prednosti u odnosu na ostale. Status studija za učitelje u predmetnoj nastavi regulira članak 107., stavak 11. U suprotnom imamo elegantno rješenje za hiperprodukciju magistara primarnog obrazovanja i deficit magistara edukacije matematike, fizike, informatike, možda i neurokirurga u skoroj budućnosti. 6.c) Od 1987. godine svi nastavnici predmetne nastave obrazovani su na četverogodišnjim dodiplomskim studijima, a od 2005. na petogodišnjim studijima. Neodgovorno bi bilo prema učenicima danas, tri desetljeća od podizanja praga minimalne razine obrazovanja nastavnika, omogućiti da se trajno zaposle nastavnici sa završenim trogodišnjim preddiplomskim obrazovanjem (u koje mogu biti uključene i pedagoške kompetencije!). One koji već imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme treba obvezati da steknu potrebnu razinu obrazovanja u primjerenom roku. 15. U sklopu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira za sada je izrađeno 9 prijedloga standarda zanimanja učitelja/nastavnika predmetne nastave i standarda kvalifikacije magistara edukacije nastavnih predmeta. Oni propisuju koje kompetencije moraju imati učitelji, te koje ishode učenja i u kojem obimu moraju uključiti nastavnički studiji. Svaki studij koji ispunjava kriterije dvopredmetnih studija (otprilike 90 ECTS za predmete iz područja supstratne znanosti te odgovarajuće pedagoške i metodičke kompetencije) prikladan je za obavljanje poslova nastavnika predmetne nastave u osnovnoj i srednjoj školi. Pravo i obveza ministara da propišu odgovarajuću vrstu obrazovanja propisana je i prijašnjim zakonima, ali to nisu napravili od 1996. godine. Bi li pomoglo da se članak 151. referira i na ove propuste čije negativne posljedice ne može kompenzirati ni najnaprednija kurikularna reforma?	Primljeno na znanje	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
1405	Patricija Jakopović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Prijedlog: Članak 105. točka 7. mijenja se i glasi: Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski stručni studij, diplomski stručni ili sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.	Nije prihvaćen	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
1406	Hrvatsko katoličko sveučilište	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	U članku 105. stavak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) koji glasi: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Mijenja se i glasi: "(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka." Obrazloženje: Držimo da ne postoji niti jedan valjan razlog zašto bi Zakon predviđao razlike u kvalifikacijama između osoba koje su završile studijske programe pod a) - nastavnički smjer odgovarajućeg predmeta i pod b) - odgovarajuće vrste s pedagoškim kompetencijama. Osobe koje su završile studijske programe pod a) - magistar edukacije (ukupno 120 ects) i pod b) - magistar struke (ukupno 120 ECTS) koji ima nastavničke kompetencije (dodatnih 60 ECTS) imaju istu razinu obrazovanja i oboje su osposobljeni za rad u školama, stoga osobe koje su završile studijske programe pod a) ne bi trebale imati automatsku prednost pri zapošljavanju, nego bi se odabir nastavnika trebao vršiti na temelju iskustva i kompetencija kandidata.	Nije prihvaćen	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
1407	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Razumijem logiku i pragmatičnost ovoga prijedloga, ali mislim da nije dobar. Naime, kurikulumom bi se svakako trebale odrediti kompetencije nastavnika/učitelja za svaki predmet/sadržaj, ali popis kvalifikacija ipak treba ostati propisan pravilnikom.	Nije prihvaćen	Stručnjaci koji izrađuju kurikulum za pojedini predmet najbolje mogu procijeniti kompetencije potrebe za izvođenje nastave, pa tako i kvalifikacije. Pravilnik obuhvaća najrazličitija područja i polja pojedinih predmeta pa je organizacijski teško uključiti stručnjake koji bi kompetentno pokrili sve predmete.
1408	Ana Poropat Janković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Zbog dugogodišnjeg deficita nekih stručnih kadrova smatram da bi u Zakon trebalo vratiti dio članka 105 stavak 14 koji je glasio: "14) Iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja." Ovaj članak je brisan izmjenama zooosš NN 86/12 Mnoge škole, u različitim dijelovima Hrvatske, a posebno manje i udaljene imaju velikih problema sa deficitom stručnog kadra, a ovako se ipak, barem nakon 3 godine, daje prilika da škole riješe ovaj problem.	Nije prihvaćen	Svaka nova izmjena zakonskog rješenja teži unaprijeđenu kvalitete odgoja i obrazovanja koja u najvećoj mjeri ovisi o kvaliteti nastavnika i učitelja.
1409	Kristina Mijandrušić Ladavac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Za obavljanje posla učitelja Engleskog jezika kao prvog stranog jezika bilo bi potrebno regulirati rad u nižim i višim razredima osnovne škole na način da jedan učitelj radi ili samo u razredima 1.-4. ili samo (4.)5. - 8., posebice kad u jednoj ustanovi ima zaposlenika pod "A" i pod "B" (učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i profesori engleskog jezika). U školi s pripadajućim područnim školama negdje je praksa da, zbog jednostavnosti organizacije rada i zaduženja, u područnoj školi jedan učitelj radi u razredima 1.-8. Prema spomenutom, a i s metodičkog aspekta, učenicima bi nastava stranog jezika u osnovnom školovanju bila još efikasnija kad bi imali priliku sresti se s novom učiteljskom osobom u 5.razredu. Uz obavljanje nastave po osam različitih nastavnih planova i programa, tim se učiteljima u zaduženje stavlja i razredništvo, a satovi dopunske i dodatne nastave nedostatni su za navedeni broj odjeljenja. Ukoliko bi pojedini učitelj ipak morao raditi u razredima 1.-8., zbog raspona u godinama učenika s kojima radi i razlici u metodikama predlažem da se na neki način taj rad dodatno vrednuje (kroz satnicu, micanje razredništva iz zaduženja...).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1410	Velimir Mijović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	nakon izmjene članka 105., slijedeći članak bi trebao glasiti: Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
1411	Andrea Katavić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Članak 105, stavak 12: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije", dio “sveučilišni studij odgovarajuće vrste” treba jasno definirati, tj. konkretno navesti koji. U slučaju stručnog suradnika knjižničara, da je to diplomirani knjižničar/magistar knjižničarstva/informatologije s pedagoškim kompetencijama te ukoliko nema pedagoške kompetencije, (stavak 14) uz uvjet da ih stekne ako se na natječaj ne javi netko tko ih ima. Koliko god se to činilo “logičnim”, ovaj uopćeni dio oštetio je na natječajima mnoge kvalificirane dipl.knjižničare jer se, različitim tumačenjima zastarjelih pravilnika (u kojima neki poslodavci ne znaju tumačiti hijerarhiju nabrojanih struka) i uporištem u ovom Zakonu koji ne definira jasno struku, na to mjesto zapošljavaju osobe koje imaju pedagoške kompetencije (ponekad čak ni to!), ali nemaju veze sa strukom. Često smo svjedoci natječaja na kojima radno mjesto školskog knjižničara dobije profesor nekog predmeta bez diplome iz knjižničarstva/informatologije, a ne dobije puno kvalificiranija osoba s diplomom iz knjižničarstva i pedagoškim kompetencijama. Takve situacije narušavaju ugled cijelog odgojno-obrazovnog sustava.	Nije prihvaćen	Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.
1412	Ivica Inkret	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	NN 152/2014: U članku 105. stavak 6. mijenja se i glasi: "(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka“ Ovakvo stupnjevanje u kompetencijama za rad u školi nije postojalo prije 2014. i ne postoji valjan razlog zašto bi postojalo ubuduće. Nastavnici pod a) i pod b) imaju istu razinu obrazovanja i oboje su osposobljeni za rad u školama. Dapače, može se dogoditi da je nastavnik pod b) u međuvremenu postao učitelj/profesor mentor ili čak savjetnik, radio na poslovima voditelja županijskog/međužupanijskog stručnog vijeća, neko vrijeme bio/bila ravnatelj škole ili ima druge dodatne reference za rad u sustavu školstva, a škola/ravnatelj ga ne smije zaposliti, jer se na natječaj javila osoba pod a).	Nije prihvaćen	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
1413	Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	U čl. 105. stavku 12. piše: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije." Smatram da je vrlo važno da se u zakonu definira koja je to odgovarajuća vrsta za školske knjižničare i da se jasno naglasi da prednost imaju diplomirani knjižničari (odnosno magistri informacijskih znanosti / knjižničarstva / informatologije, u skladu sa zvanjima koja se stječu na visokoškolskim programima odgovarajuće vrste). S obzirom na slobodna tumačenja u praksi, gdje se nerijetko knjižničare zaobilazi te na mjesta školskih knjižničara zapošljavaju nastavnici, iznimno je važno zaštititi knjižničarsku struku i nedvosmisleno joj dati prednost pred drugim strukama. Sukladno tome treba mijenjati i Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (čl. 2. st. 28.) te Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u srednjem školstvu (čl. 53. st. 5.), gdje se kao odgovarajuću stručnu spremu treba navesti ISKLJUČIVO magistre knjižničarstva, magistre informacijskih znanosti i magistre informatologije, odnosno obuhvatiti sva (i samo ta!) zvanja koja se stječu na visokoškolskim studijskim programima odgovarajuće vrste (najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja).	Nije prihvaćen	Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.
1414	Elda Pliško Horvat	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Čl. 105. stavak 12 nadopuniti zasebnim specificiranjem za svakog stručnog suradnika ponaosob. Stoga predlažem nadopunu za zaposlenje strućnog suradnika školskog knjižničara: Poslove stručnog suradnika školskog knjižničara može obavljati osoba koja je završila sveučilišni studij iz knjižničarstva ili dopunski studij uz završen drugi visokoškolski studij i uz posjedovanje pedagoških kompetencija. Ukoliko osoba nema pedagoške kompetencije dužna ih je steći u roku od 1 godine od početka zaposlenja. Stavak 15. Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima završen drugi sveučilišni studij uz obavezu stjecanja propisane stručne spreme iz knjižničarstva u roku od 2 godine od početka zaposlenja.	Nije prihvaćen	Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.
1415	Jelena Ivanišević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Prema članku 105. stavak 12. Zakona o odgoju i obrazovanju poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Primjena ovog dijela Zakona u praksi trebala bi podrazumijevati zapošljavanje diplomiranog knjižničara/magistra bibliotekarstva na radno mjesto stručnog suradnika - knjižničara u školskim knjižnicama, koji uz odgovarajući diplomski sveučilišni studij knjižničarstva ima položen stručni ispit pri AZOO iz pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog programa. Magistri bibliotekarstva koji su obavili stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u školskoj knjižnici, pristupaju polaganju stručnih ispita pri AZOO za stručnog suradnika - knjižničara/školskog knjižničara, te pri Ministarstvu kulture za diplomiranog knjižničara. Oni koji su stručno osposobljavanje završili u primjerice narodnoj knjižnici polažu samo stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Dakle, potonji nemaju istu/sličnu startnu poziciju. Treba napomenuti i da sveučilišni studiji knjižničarstva u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Zadru nude izborni pedagoški program, ali se njime stječe 35 ECTS bodova od sveukupnih 55 ECTS bodova. Ovo je mala digresija i služi poticanju prijedloga da se sveučilišni studiji knjižničarstva, MK i MZOŠ trebaju uskladiti i zajedno riješiti probleme sa kojima se suočavaju knjižničari na tržištu rada. Nadalje, u stavku 14. stoji sljedeće: ''Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija''. Interpretacija članka 105. stavka 12. i stavka 14. trebala bi biti očigledna i nedvosmislena. Na radno mjesto stručnog suradnika - knjižničara ima se zaposliti diplomiranog knjižničara sa položenim pedagoškim kompetencijama, a ako se ne javi nitko takav zapošljava se diplomirani knjižničar uz naknadno stjecanje tih kompetencija. Ipak, u praksi je vrlo poznata činjenica da se Zakon tumači na različite načine i da najčešće prednost imaju učitelji i nastavnici budući da imaju pedagoške kompetencije. Potrebno je jasno naglasiti da diplomirani knjižničar bez obzira na pedagoške kompetencije ima prednost pred drugim visokim stručnim spremama. Edit: Također je potrebno istaknuti da odgovarajuće struke za radno mjesto stručnog suradnika-knjižničara obuhvaćaju zvanja svih studija u Republici Hrvatskoj iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu stručna zvanja iz knjižničarstva, što uključuje i magistre informatologije te informacijskih znanosti. Potrebno je uskladiti Zakon o odgoju i obrazovanju, Zakon o knjižnicima, Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te konačno i Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu. Zakon o odgoju i obrazovanju bi nas trebao štititi, međutim navedeni Zakoni ne definiraju jasno o kojim se odgovarajućim strukama radi, već je to definirano potonjim Pravilnicima. Ti Pravilnici izjednačuju diplomirane knjižničare sa drugim visokim stručnim spremama uz uvjet naknadnog završavanja studija knjižničarstva (vanredno u trajanju od dvije godine) ili pod odgovarajuće struke navode dodatne koje nisu vezane uz knjižničarstvo. Na natječajima za radna mjesta u školskim knjižnicama pozivaju se na Pravilnike, iako bi Zakon trebao biti hijerarhijski u prednosti. Tako procesi žalbi završavaju na štetu stručnog i kompetentnog knjižničara.	Nije prihvaćen	Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.
1416	Sonja Vuk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Prijedlog članka 105. stavka 6: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija s modulom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.	Nije prihvaćen	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
1417	Dejana Bedeković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Prema čl. 105 Zakona o odgoju i obrazovanju, piše da u školi smiju raditi samo VSS odgovarajuće struke, točnije stavak 15: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije". A još uvijek se na radna mjesta stručnog suradnika knjižničara zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg studija i pedagoških kompetencija, iako imamo četiri studija knjižničarstva (Zagreb, Osijek, Zadar i Rijeka). Trebalo bi specificirati da, u slučaju da nema knjižničara s pedagoškim kompetencijama, prednost ima knjižničar bez pedagoških kompetencija u odnosu na učitelja-nastavnika bez studija knjižničarstva, uz uvjet da položi pedagoške kompetencije u roku od godinu dana! Znači, u tom slučaju se treba provoditi stavak 14 čl. 105. a ne da se taj članak Zakona tumači od škole do škole na različite načine, i nalaze uporište u raznoraznim pravilnicima kao da su pravilnici jači od Zakona. Stoga, predlažem sankcije u slučaju krivog tumačenja Zakona ili zapošljavanja mimo Zakona OIO, a prema pravilnicima, jer je Zakon uvijek jači od Pravilnika.	Nije prihvaćen	Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.
1418	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Smatram da bi se u članku 105. stavku 6. trebalo definirati da osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s modulom, odnosno osoba koja je završila studij razredne nastave s modulom ili pojačanim predmetom ulazi u skupinu b) Obrazloženje: Mišljenja sam da bi kod natječaja prednost trebalo dati osobama koje su završile studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta, a tek ako se takva osoba ne javi dati mogućnost studiju razredne nastave s modulom.	Nije prihvaćen	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
1419	Adela Stilin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30.	Bilo bi dobro dodati članku 105. stavka 6. ovog Zakona da poslove predmetnih učitelja mogu obavljati i osobe koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s modulom. Također pod posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa dodati stavak o prednosti zapošljavanja osoba s položenim stručnim ispitom.	Nije prihvaćen	U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
1420	Irena Smojver Koprivnikar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 32.	Predlažem nadopunu teksta stavka 4. riječju - posvojiteljskog - tako da stavak 4. glasi: „(4) Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“. Prijedlog temeljim na odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama ("Narodne novine“, broj 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) gdje su u tom smislu posebno regulirana i prava roditelja - posvojitelja djeteta (glava VII., članci 34. do 40.)	Prihvaćen	Prihvaćen prijedlog.
1421	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 33.	Hoće li svaka privremena nesposobnost produžavati rok za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita? Radnik može biti tijekom perioda od godinu dana, odnosno dvije godine u nekoliko navrata privremeno nesposoban za rad a čije trajanje ne utječe na pripremu za polaganje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita. Kod korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta razumljivo je produženje. Predlažem izmjenu članka 33. na način: U članku 110. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: (3) Rok za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad dužeg od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad. Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.	Nije prihvaćen	Neovisno o trajanju privremene nesposobnosti, ona može utjecati na nemogućnost stjecanja pedagoških kompetencija ili polaganja stručnog ispita u roku, pa određivanje roka kako je predloženo ne pokriva dovoljno široko sve životne situacije.
1422	Branimir Mihalinec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 34.	Članak treba izbrisati. Pitanje otpremnina rješava se kroz pregovore za Temeljni kolektivni ugovor i Granske kolektivne ugovore. Nedopustivo je materiju o kojoj se pregovara urediti zakonom. Na taj način se onemogućuje rješavanje tog pitanja kroz pregovore. Upravo su završili pregovori o Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Vlada RH nije u pregovorima tražila pregovore o ovom pitanju, a bilo je otvoreno pitanje otpremnina. Upraco su u tijeku pregovori za Kolektivne ugovore za zaposlenike osnovnih škola, kao i zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Iz tog razloga ovome nema mjesta u Zakona o odgoju i obrazovanju.	Djelomično prihvaćen	S obzirom da se nekima odradnika upravo temeljem prednosti pri zapošljavanju posredovanjem Ureda pronađe drugi posao i prije isteka otkaznog roka kod prethodnog poslodavca, odnosno bez prekida nastavljaju radni odnos kod novog poslodavca, nije opravdano da im se istovremeno isplaćuje otpremnina iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a istovremeno ih se bez prekida radnog kontinuiteta i bez natječaja zapošljava u drugoj školi. Ujedno, ako prekid radnog odnosa bude duži od roka utvrđenog ovom odredbom, oni neće izgubiti pravo na otpremninu.
1423	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 34.	Predlažem izmjenu članka 112 na način: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Iako je sudskom odlukom utvrđeno da ne postoji diskriminacija radnika iz članka 100. i ostalih zaposlenika čisto radi "osjećaja" ravnopravnosti predlažem ove izmjene	Nije prihvaćen	Učiteljima, nastavnicima i suradnicima poslovi su vezani uz odgojno -obrazovni proces koji se veže uz školsku godinu.
1424	Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35.	Procjenu psihičke sposobnosti ne može vršiti specijalist medicine rada, već ovlašteni specijalist psihijatar ili klinički psiholog. Procjena fizičke sposobnosti opet ovisi o čemu se radi; nije svejedno je li nastavnik ima problema sa leđima pa ne može odrađivati satnicu ili ima karcinom. U ovom drugom slučaju potrebna mu je i psihološka potpora uz regularno liječenje. No, naša je pretpostavka da se u ovom slučaju radi isključivo o psihičkoj procjeni. Kao i kod članka 23. nemamo pravo izricati nikakve mjere prema nastavnicima dok nemamo SUSATVNU SUPERVIZIJU, koja bi u konačnici riješila i ovakve probleme. S druge strane, postavlja se pitanje-Tko je to psihički sposobna osoba za rad s djecom? Ovo je već pitanje zapošljavanja ali i školovanja na fakultetima koji obrazuju buduće učitelje i nastavnike, te njihovim mogućnostima procjene studenata.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne može urediti ovim Zakonom, ali o istome valja razmotriti mogućnost konkretnog pronalaženja rješenja.
1425	Pravobranitelj za djecu RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35.	Ad. 8. Provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom Člankom 35. Nacrta prijedloga Zakona mijenja se članak 113. ZOOSŠ-a o upućivanju radnika na provjeru radne sposobnosti na način da se preciznije uređuje da se provjera radne sposobnosti obavlja pregledom kod izabranog doktora specijalista medicine rada, a kao novost se uvodi pokretanje postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti. Upoznati smo da se odgojno-obrazovne ustanove suočavaju s problemom postupanja prema radniku u slučaju sumnje na psihičke poteškoće koje utječu ili mogu utjecati na njegovu sposobnost za rad s djecom. Iako prema odredbama Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) ZOOSŠ-a i Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju postoji mogućnost upućivanja radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti, provjera radne sposobnosti od strane specijalista medicine rada nije odgovarajuća za provjeru sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnih poslova i rad s djecom. Ta se provjera uglavnom svodi na zaključak da je radnik „radno sposoban“, iako okolnosti slučaja ukazuju da zbog određenih svojstava i ponašanja na štetu djece ne bi smio obavljati odgojno-obrazovni rad. Nailazimo i na situacije u kojima odgojno-obrazovni radnik odbija pristupiti provjeri radne sposobnosti, a odugovlačenjem s tim postupkom se izravno šteti djeci. Zaključujemo da ne postoji odgovarajuća provjera koja bi rezultirala nedvojbenom procjenom je li odgojno-obrazovni radnik sposoban upravo za odgojno-obrazovni rad s djecom, a ne samo za rad općenito. Smatramo potrebnim i stoga predlažemo da se, u međusobnoj suradnji nadležnih tijela kao što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo zdravstva, propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom. Smatramo također, da bi takvu provjeru bilo potrebno provoditi i periodično u okviru postupka licenciranja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, koji nažalost još nije uspostavljen.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1426	Srednja škola Stjepana Sulimanca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35.	Iz predloženog članka je potrebno izbaciti Školski odbor, koji utvrđuje opravdanost prijedloga ravnatelja. Naime, ravnatelj ne može zloupotrijebiti ovlasti, budući da ovlašteni izabrani doktori specijalisti medicine rada nisu pod utjecajem ravnatelja, zbog čega niti ne može doći do zlouporabe ovlasti. Na ovaj način procedura se pojednostavljuje i ubrzava.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen jer školski odbor mora sudjelovati u postupku zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
1427	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35.	Predlažem izmjenu članka 35. na način: Članak 113. mijenja se i glasi: (1) ) U slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegova radnu sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će uputiti radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti. (2) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. (3) Ako se ovlaštenom prosudbom izabranog doktora specijaliste medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu ravnatelj će istu prosudbu uputiti izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti.“. Obrazloženje: Nema potrebe za dodatnom procedurom oko Školskog odbora kada se može pojednostaviti procedura a s obzirom da ovlašteni izabrani doktori specijalisti medicine rada nisu pod utjecajem samovolje ravnatelja neće doći do zlouporabe prava od strane ravnatelja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije prihvaćen jer školski odbor mora sudjelovati u postupku zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
1428	Josip Markić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36.	Predlažem da se u uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1429	Danilo Paripović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36.	U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj.	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1430	Dalibor Cvitković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36.	Dodao bih članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditel	Nije prihvaćen	Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1431	Ivana Slatina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36.	Stavak 1. O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz pretnodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 90 dana. Stavak 2. Prethodna suglasnost školskog odbora nije potrebna u slučaju zamolbe radnika za sporazumnim raskidom radnog odnosa odnosno prestanka ugovora o radu na određeno radno vrijeme. ..	Nije prihvaćen	Prijedlog nije obrazložen.
1432	Ivana Slatina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36.	Prijedlog izmjene s rokom od 90. dana treba uskladiti s člankom 107. stavkom 10.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća.
1433	Ivana Slatina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36.	Zbog postojećih procedura i čekanja suglasnosti te efikasnijeg obavljanja poslova ravnatelj bi trebao imati ovlast na zapošljavanje osobe na vrijeme do 90 dana	Nije prihvaćen	Rok je usklađen sa člankom 107.
1434	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36.	Predlažem uz izmjenu članka 114. stavak 1. i izmjenu članka 107. stavak 10. točka 1. na način: Članak 107. stavak 10. točka 1. mijenja se i glasi: – na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 90 dana,	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća.
1435	Jelena Pendelj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37.	Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficijentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da je mjesto tajnika u školi podcijenjeno te neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Djelokrug rada tajnika u školama vrlo je širok te se neprestano povećava, a koeficijent radnog mjesta znatno je niži u usporedbi s koeficijentima svih ostalih radnih mjesta u školi na kojima rade osobe s visokom stručnom spremom.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
1436	Verica Plesa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37.	Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficijentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da je mjesto tajnika u školi podcijenjeno te neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Djelokrug rada tajnika u školama vrlo je širok te se neprestano povećava, a koeficijent radnog mjesta znatno je niži u usporedbi s koeficijentima svih ostalih radnih mjesta u školi na kojima rade osobe s visokom stručnom spremom.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
1437	Oliver Hip	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37.	Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficjentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Mislim da je mjesto tajnika u školi neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
1438	Ivana Slatina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37.	Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficjentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
1439	ANTE AMIŽIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37.	Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole.	Nije prihvaćen	Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
1440	Željko Matić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38.	Članak 119. (1) Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava: – učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, – vijeće roditelja tri člana iz reda roditelja koji nisu radnici škole, – osnivač jednog člana samostalno. Objašnjenje: osnivač najčešće preko svojih članova školskog odbora i potom izabranog politički podobnog ravnatelja osigurava zapošljavanje "svojih" političkih podobnih nastavnika bez ikakve namjere da u interesu učenika i lokalne zajednice postigne da u školi rade najsposobniji nastavnici koji se mogu privući. Roditelji su znatno kompetentniji za stalni nadzor rada ravnatelja, zainteresiraniji za konstruktivne prijedloge jer dolaze iz zajednice i znaju što zajednici treba i što od svoje djece očekuju. Jedan član kojeg bira osnivač treba imati svrhu tek kontrolnog mehanizma u smislu informiranja osnivača o radu škole.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
1441	Branko Pleadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38.	Podržavam predložene izmjene članka 119., budući da je riječ uglavnom o "kozmetičkim" izmjenama. Ne slažem se s određenim prijedlozima navedenim u prethodnim komentarima u vezi broja članova koje osnivač imenuje u školski odbor. Nastavnici su najkompetentniji za ono što se događa u školi, pa je trenutno važeći način imenovanja članova školskog odbora sasvim pravedan (2 iz reda nastavnika, 1 iz reda radničkog vijeća, 1 iz vijeća roditelja i 3 od strane osnivača). U školskom odboru niti jedna strana ne bi trebala imati većinu kako ne bi dolazilo do jednostranog donošenja odluka ili jednostranog sprečavanja donošenja odluka. Što se tiče potencijalnih "štetnih" odluka koje navodi Hrvatska zajednica županija u svom komentaru, treba uzeti u obzir kako svaka škola sve financijske obaveze mora prethodno usklađivati s osnivačem od kojega treba dobiti suglasnost na prijedlog ključnih dokumenata kao što su statut škole, financijski plan, itd. Stoga smatram da osnivač itekako ima mogućnost pratiti svoje osnivačke obaveze i odgovornosti, a donošenje odluka na razini školskog odbora treba prepustiti pravedno izabranom sastavu školskog odbora prema trenutno važećim odredbama zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1442	Hrvatska zajednica županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38.	Na utvrđeni prijedlog članka 38. mišljenja smo da izmjene i dopune predložene člankom 38. a koje se odnose na članak 119. Zakona, trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. Predlažemo da broj članova školskih odbora ostane 7 (sedam) od čega osnivač imenuje 4 (četiri) člana, jednog člana imenuje učiteljsko, nastavničko odnosno odgajateljsko vijeće, jednog člana imenuje radničko vijeće i jednog člana vijeće roditelja. Predlažemo da riječ „samostalno“ odnosno „samostalno u pravilu“ ostane u članku 119. st. 1 podstavak 3. i podstavak 4. Višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka zakona. Do sada je Člankom 119. Zakona, propisano je da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, a što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakoniti i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće – u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. st.2) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. st.2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
1443	Primorsko-goranska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38.	Izmjene ovog članka trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. 3. Posebno ističemo da je u odnosu na predloženi stavak 3. koji upućuje na kaznena djela iz članka 106. Zakona potrebno izmijeniti popis članka 106. u kojem su taksativno navedena kaznena djela starog Kaznenog zakona iz 2011., s obzirom da je donesen novi Kazneni zakon koji je u primjeni od 20. listopada 2017. godine, te uskladiti nazive taksativno navedenih kaznenih djela s nazivima u novom Kaznenom Zakonu. 4. U odnosu na stavak 4. predlažemo da se riječ „samostalno“ briše, a da riječi „u pravilu“ ostanu kako bi i dalje vrijedila iznimka od pravila kojim član školskog odbora kojeg osnivač imenuje, treba imati završen najmanje trogodišnji studij na kojem se stječe 180 ECTS jer će u ruralnim sredinama biti teško naći osobe koje će se imenovati u školski odbor, a zadovoljavaju uvjet u pogledu završenog studija. U odnosu na sve veći broj obveza u koje se Prijedlogom Zakona uključuje osnivač, a uzevši u obzir da su pritom osnivačka prava ostala nepromijenjena, ističemo potrebu da se kroz zakonodavni okvir ojača uloga osnivača. Dok osnivač nema većinu u školskom odboru, ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati donošenje nezakonitih odnosno štetnih odluka. Ističemo da sukladno Zakonu o ustanovama, osnivač odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. Samim time, ukoliko nema utjecaja na donošenje odluka, ne može prevenirati situacije u kojima nezakonitim odlukama škole dolazi do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura financijska sredstva proistekla po pravomoćnim sudskim odlukama. Premda je Zakonom propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se događa da ista mora osigurati osnivač, budući da škole tih sredstava nemaju. Stoga, jedno je od mogućih rješenja da broj članova školskog odbora ostane 7 (sedam), od čega osnivač imenuje 4 (četiri) člana, jednog člana imenuje učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće i jednog člana vijeće roditelja.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
1444	Udruga općina u Republici Hrvatskoj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38.	Sve jedinice lokalne samouprave, uključujući i one koje nisu osnivači ali na čijem se području osnovna ili srednja škola nalazi, sudjeluju u financiranju održavanja školske zgrade i opreme. Slijedom toga, smatramo da u školskom odboru mora biti predstavljena i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi školska zgrada, bez obzira na to je li ta JLS osnivač škole ili ne. Sukladno tome, predlažemo da se odredba na odgovarajući način nadopuni.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
1445	Ana Miljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38.	Stavak 3. članka 119. propisuje zapreke za imenovanje člana školskog odbora, te upućuje na pobrojane skupine kaznenih djela u stavcima 1. i 2. članka 106. (pravomoćne osude prema "starom" Kaznenom zakonu, te onom kasnijem iz 2012.). Ovom se odredbom predmnijeva prethodno traženje i dobivanje posebnog podatka od Odjela za kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa, kako bi uopće bilo moguće utvrditi da svih zapreka za imenovanje nema. Svjesni dugogodišnje i krajnje površne, te manjkave prakse brojnih školskih ustanova (iz neznanja ili ignoriranja, nebitno je), valja posebno istaknuti da tom zahtjevu nije udovoljeno samim ishođenjem uvjerenja nadležnog suda da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak i da nije nepravomoćno osuđivana (jer se time utvrđuje nepostojanja zapreka iz stavka 3. članka 106 i za isključivo/samo drugi dio odredbe ovog stavka, a točnije "odnosno protiv koje nije potkrenut kazneni postupak..."). Neosporne su činjenice da: A) je pribavljanje ovog podatka trebalo nužno prethoditi donošenju odluke o imenovanju (i ubuduće će), B) fizička osoba u RH ne može od Odjela za kaznene evidencije zahtjevati traženi podatak u ovu svrhu, jer za to nije ovlaštena, pa ga samim time nije u prilici/ mogućnosti ni prilagati, C) zatražiti taj podatak je ovlašteno isključivo tijelo školske ustanove (bez prethodne suglasnosti fizičke osobe za koju se traži, a prema posebom propisu, trenutno posebno uvjerenje iz čl.13 st.1 Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji), D) izrazito su rijetke školske ustanove koje su ikad ovu provjeru provele i svojim postupanjem utvrdile nepostojanje propisanih zapreka, E) malobrojne školske ustanove koje su do sada utvđivale nepostojanja svih zapreka, uvjerile su se da je postupak pribavljanja ovog podatka lako dostupan svima, nezahjevan i kratkotrajan, F) eventualni argument da za člana školskog odbora bivaju izabrane osobe koje su zaposlene u školskim ustanovama (što bi trebalo podrazumijevati da nisu pravomoćno osuđivane) ne bi bio dostatan niti valjan, jer školski odbor ima 7 članova od kojih samo 3 imaju zasnovan radni odnos u školskoj ustanovi, a do pravomoćne kaznene osuđivanosti može doći i naknadno (ne nužno kaznom zatvora "za koju znaju svi pa nam to ne treba"). *Stoga bi bilo uputno ovu dužnost posebno istaknuti propisivanjem obveze postupanja, a koja je i do sada beziznimno morala prethoditi svakoj odluci o imenovanju (i vrlo često izostajala). SlPredlagatelju ovog Nacrta valja skrenuti pozornost i da su školske ustanove, ovakav postupak dužne pokrenuti, te podatak iz čl.106 ijedom navedenog, obzirom da 4 člana školskog odbora imenuju tijela školske ustanove (podstavak 1. i 2. stavka 1. članka 119), a s namjerom dodatnog isticanja obveze izvršiti ovu dužnost, odredbu stavka 3. članka 119. bi valjalo u nastavku dopuniti sljedećim: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju članova iz podstavaka 1. i 2. stavka 1. ovog članka, tijelo školske ustanove koje člana imenuje je dužno utvrditi nepostojanje ovih zapreka." Iz istih razloga, a svjesni da 3 člana imenuje osnivač (podstavak 3. stavka 1. istog članka), valjalo bi i njega na isti način posebno obvezati na izvršenje ove svoje dužnosti, te odredbu nadalje dopuniti sljedećim: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju članova iz podstavka 3. stavka 1. ovog članka, osnivač je dužan utvrditi nepostojanje ovih zapreka." Predlagatelju ovog Nacrta valja skrenuti pozornost i da je na potpuno jednak način uređeno (i u praksi diljem RH mahom neprovođeno) da je prije sklapanja ugovora o radu poslodavac ovlašten i dužan pokrenuti ovakav postupak, te poseban podatak iz st.1 i 2. od Ministarstva pravosuđa dobiti prije sklapanja ugovora o radu i to za sva radna mjesta u školskoj ustanovi: Kako je riječ o potpuno istom i već postojećem zakonskom zahtjevu, koji je podjednako na snazi za imenovanja članova školskih odbora, imenovanja ravnatelja- ali podjednako i za zasnivanje svih radnih odnosa u školskim ustanovama, njih bi trebalo na jednak način normirati i nomotehnički urediti, odnosno dodatno istaknuti ovu već postojeću obvezu i dužnost školskih ustanova.	Nije prihvaćen	Kao i za ravnatelja, tako i za članove školskog odbora Zakon propisuje zapreku imenovanja u slučaja kažnjavanja, što se dokazuje izvodom i kaznene evidencije, čime su školske ustanove upoznate s proceduralnom obvezom koja prethodi imenovanju.
1446	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39.	Potrebno je razmotriti potrebu potpuno profesionalizacije ravnateljskog posla u školama. Potrebno je potpuno depolitizirati izbor ravnatelja i to u smislu da ravnatelj ne smije biti u svom radu ovisan o tome tko je u kojoj županiji na vlasti, ali isto tako i o tome tko što o ravnatelju u zbornici misli. I jedna i druga ovisnost ima velikog utjecaja na rad ravnatelja koji u radu treba biti samostalan, a ne da je njegov reizbor ovisan o tome provodi li stranačku ili neku drugu politiku osnivača i sviđaju li se njegove odluke ili ne nekome u zbornici. Da bi to ravnatelj mogao smatram da je potrebno što prije uvesti licenciranje ravnatelja, kao i osnovati posebnu Agenciju za upravljanje školskim ustanovama koja bi izdavala licence i imenovala ravnatelje u školama prema njihovim sposobnostima, objektivnim pokazateljima na temelju vanjskog vrednovanja njihovog rada i specifičnim potrebama određene škole na području pojedine županije. Imenovanjem ravnatelja od strane posebne Agencije uvelike će se izbjeći politički utjecaji na njegov izbor, kao i negativna selekcija kod izbora u samom kolektivu, a omogućit će se da ravnateljima doista postaju osobe koje će školu voditi stručno i na pedagoškom i na poslovnom planu.	Nije prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
1447	Gong	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39.	Kako bi se razvijalo povjerenje javnosti i kvaliteta upravljanja školama nisu potrebne promjene sastava Školskog odbora, nego je ključno osigurati transparentnost i demokratičnost rada Školskih odbora i to na način da se javno osigura, preporučljivo na webu škole: najava vremena održavanaj sjednica, zapisnici sa sjednica te uključivanje zainteresiranih , osobito predstavnika/ica Vijeća učenika.	Nije prihvaćen	U skladu s drugim propisima škole su dužne na mrežnim stranicama objavljivati zapisnike sa sjednica školskog odbora. Škola statutom uređuje rad školskog odbora te se sudjelovanje drugih članova ne može propisati Zakonom.
1448	Branko Pleadin	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39.	U potpunosti podržavam predložene izmjene jer smatram da ravnatelj školske ustanove treba biti osoba koja ima dovoljno radnog iskustva upravo u odgojno-obrazovnom sustavu. Školska ustanova nije poduzeće u kojem vladaju zakoni tržišta, nego mjesto gdje u svakodnevnom radu treba uvažavati razne pedagoške principe. Upravo iz tog razloga ravnatelj školske ustanove treba imati iskustva u tom području i onaj stvarni "osjećaj" kako škola "diše".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1449	Hrvatska zajednica županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39.	Predlažemo izmjenu članaka 126. aktualnog Zakona na način da poslove ravnatelja škole mogu obavljati i druge osobe koje prethodno nisu bile u sustavu odgoja i obrazovanja. (uvjet VSS 5 g. radnog iskustva) Obrazloženje: Zaposlenici školskih ustanova bolje poznaju rad i funkcioniranje školskih ustanova od ostalih, ali se postojećim zakonskim rješenjima šalje poruka da svi ostali građani RH, koji su stvarno sposobni uspješno voditi školske ustanove i profesionalno su se dokazali u nekim drugim segmentima (javnim ili privatnim), zapravo i nisu sposobni biti ravnateljima školskih ustanova i onemogućuje ih se u sudjelovanju na natječaju za ravnatelja. Sposoban ravnatelj može biti sposoban i u vođenju drugih javnih sustava, i obrnuto. Treba proširiti bazu izbora ljudi za ravnatelja, a ne suziti samo na obrazovni sektor. Ima puno primjera u javnom i privatnom sektoru gdje su na čelu ljudi koji izvorno nisu struka, ali su sposobni sa organizacijskim i intelektualnim kapacitetima, imaju diplomski ili integrirani studij i mogu donijeti kvalitetu obrazovnom sektoru.	Nije prihvaćen	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja pa tako i njegovih kompetencija bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
1450	Anto Škraba	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39.	Predložena izmjena u članku 126. stavku 1. podstavku 1. dodavanjem točke „d) položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika izuzev u slučaju iz članka 157. stavka 1. i 2. Zakona.“ “, nije u skladu s ranijim propisima Naime, postoje slučajevi oslobađanja obveze polaganja stručnog ispita koje Zakon u članku 157. ne navodi, a navedeni su u Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/2003, članak 28.).	Nije prihvaćen	Navedeni članak 157. obuhvaća i situacije (iznimke) opisane u članku 28. navedenog Pravilnika, jer su vjeroučitelji također učitelji.
1451	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39.	Predložena točka (d) koja glasi "položen stručni ispit..." je suvišna. Naime, ostali dijelovi članka propisuju da osoba koja se natječe mora imati 8 godina rada u školi, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama. No, očito se zaboravlja da postoji rok u kojemu se stručni ispit mora položiti, inače osoba dobiva otkaz. Taj rok je dvije godine. Tako da se ni ne može dogoditi da netko tko radi u školi pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima nema položen stručni ispit. Stoga predlažem uvjet položen stručni ispit izbrisati.	Nije prihvaćen	Obveza položenog stručnog ispita, uz iznimke propisane u članku 157. potrebna je zbog preciziranja uvjeta za izbor ravnatelja.
1452	Tomislav Duk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Potrebno je razmotriti potrebu potpuno profesionalizacije ravnateljskog posla u školama. Potrebno je potpuno depolitizirati izbor ravnatelja i to u smislu da ravnatelj ne smije biti u svom radu ovisan o tome tko je u kojoj županiji na vlasti, ali isto tako i o tome tko što o ravnatelju u zbornici misli. I jedna i druga ovisnost ima velikog utjecaja na rad ravnatelja koji u radu treba biti samostalan, a ne da je njegov reizbor ovisan o tome provodi li stranačku ili neku drugu politiku osnivača i sviđaju li se njegove odluke ili ne nekome u zbornici. Da bi to ravnatelj mogao smatram da je potrebno što prije uvesti licenciranje ravnatelja, kao i osnovati posebnu Agenciju za upravljanje školskim ustanovama koja bi izdavala licence i imenovala ravnatelje u školama prema njihovim sposobnostima, objektivnim pokazateljima na temelju vanjskog vrednovanja njihovog rada i specifičnim potrebama određene škole na području pojedine županije. Imenovanjem ravnatelja od strane posebne Agencije uvelike će se izbjeći politički utjecaji na njegov izbor, kao i negativna selekcija kod izbora u samom kolektivu, a omogućit će se da ravnateljima doista postaju osobe koje će školu voditi stručno i na pedagoškom i na poslovnom planu.	Primljeno na znanje	U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
1453	Pametno	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Predlažemo da se mandat ravnatelja ograniči na maksimalno dva mandata, uz sljedeću formulaciju: “(4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata.“	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
1454	Ivan Bilobrk	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	KOMENTAR: Stavak 4 dopuniti riječima "samo jednom." OBRAZLOŽENJE: Obzirom da osoba može biti predsjednik države samo dvaput, obzirom da osoba može biti rektor sveučilišta samo dvaput, ne vidim razloga zašto bi osoba mogla biti birana za ravnatelja više od dvaput. Tim više što mogućnošću opetovanog izbora ravnatelji stječu iznimnu moć i odlučivanje nad ljudskim sudbinama u smislu zapošljavanja što je tužno i žalosno.	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
1455	Dijana Premuš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Budući ravnatelj se prvo mora predstaviti učiteljskom, radničkom i vijeću roditelja, a tek onda školskom odboru.	Nije prihvaćen	Zakonom nije propisana obveza predstavljanja. Škola statutom uređuje postupak izbora i imenovanja.
1456	Irena Posavec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Pozdravljam izmjenu da ravnatelj može biti ponovno imenovan bez ograničavanja broja mandata na koje može biti imenovan. Pozdravljam i dostavljanje programa rada, ali smatram da ga sam kandidat treba predstaviti na sjednici učiteljskog vijeća i zbora radnika te na sjednici vijeća roditelja kao i na sjedici školskog odbora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1457	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Predlažem dopuniti članak odredbom koja omogućuje/obvezuje kandidate za ravnatelja da svoj program predstave Vijeću roditelja i Učiteljskom/Nastavničkom/Radničkom vijeću kako bi oni mogli kompetentnije izvršiti izbor. Predlažem vratiti normu iz postojećeg članka koja je propisivala rok u kojemu ŠO mora donijeti odluku o izboru za ravnatelja za onu osobu za koju je tražila prethodnu suglasnost ministra. Naime, u praksi se događalo da se sve odradi i dobije se suglasnost, a onda ŠO ne želi imenovati tu osobu...	Nije prihvaćen	Škola statutom uređuje postupak izbora i imenovanja.
1458	Tomislav Dovranić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	(4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata uzastopno	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
1459	Hrvatska zajednica županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	U odnosu na članak 40. predlažemo: - brisanje stavka 7. koji glasi: „(7) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.“ - brisanje stavka 8. koji glasi: „(8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovog članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru“ Mišljenja smo da postojeća procedura tzv. prethodnog kandidacijskog postupka nije dijelom tradicije hrvatskog školstva, a prema našim saznanjima ne primjenjuje se niti kod izbora ravnatelja u ustanovama iz drugih djelatnosti pa kao takva nije na kvalitetan način zaživjela niti u praksi školskih ustanova. Također ističemo da bi ukidanje tzv. prethodnog kandidacijskog postupka doprinijelo daljnjem pojednostavljenju izborne procedure. Navedeno bi dovelo do manjeg broja ponavljanja postupaka izbora / imenovanja ravnatelja iz isključivo formalno pravnih razloga (greške u postupku), jer manji broj prethodnih postupaka sjenica, zapisnika i sl. smanjuje broj potencijalno formalno pravnih pogrešaka koje mogu biti od utjecaja na izbor kvalitetnog kandidata za ravnatelja. U svakom slučaju bespotrebno ponavljanje natječajnog postupka iziskuje dodatne troškove, dodatne poslove i gubitak vremena svih dionika i u konačnici mogućnost da se na ponovljeni natječaj više ne javi potencijalno najbolji kandidat za ravnatelja.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz donošenje odluka školskih odbora uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
1460	Sanja Janeš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Članak (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja. promijeniti u (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata uzastopno.	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
1461	Verica Pleša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Slažem se s pojednostavljenjem postupka imenovanja ravnatelja,ali ne i sa statusom ravnatelja pogotovo onih koji su bili primorani promijeniti ugovor o radu iz neodređenog na određeno,a nije im dana mogućnost čuvanja radnog mjesta. Nadalje ravnatelji nemaju pravo na otpremninu kao ostali djelatnici škole pa ako ih Ured državne uprave ne rasporedi u propisanom periodu oni ne ostvaruju pravo na otpremninu kao što to pravo ostvaruju ostali radnici. Ističem da su svi ravnatelji do imenovanja bili učitelji i stručni suradnici. Kada će se status ravnatelja riješiti na prihvatljiv način da se ne stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike škole? U prijedlogu stoji da je kandidat za ravnatelja uz prijavu na natječaj dužan dostaviti i program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga Školskom odboru.Nije navedeno kada se program rada predstavlja Školskom odboru te zašto se ne predstavlja Učiteljskom vijeću,Radničkom vijeću i Vijeću roditelja koji ga biraju.	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
1462	Primorsko-goranska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	5. U odnosu na članak 40. predlažemo: Brisanje stavaka (7) i (8) kako bi se pojednostavnila izborna procedura, ili ALTERNATIVNO uvođenje novog stavka (9) koji glasi: „Članovi školskog odbora koje imenuje osnivač na sjednicama školskih odbora dužni su zastupati stav osnivača, te postupati u skladu s uputama dobivenim od osnivača“. Stavak 9. postaje stavak 10. a stavak 10. postaje stavak 11. 6. Ukoliko se ne prihvati stav da osnivač treba imati većinu u školskom odboru s obzirom na sužene ovlasti osnivača, a odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanova, predlažemo promjenu članka 127. stavka 5. Prijedloga Zakona na način da ravnatelja školske ustanove imenuje osnivač odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra.	Nije prihvaćen	Promjene koje su vezano uz donošenje odluka školskih odbora uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
1463	Josip Petrović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Smatram u članku 3. nepotrebnim program rada. Predstavljanje svoje vizije i misije škole DA. No, kako će netko tko ne zna ništa o sustavu, o financiranju škole, o sastavu i svim podatcima djelatnika, izvršiteljima određenih zadataka, o do tada započetim planovima i projektima... napisati svoj program. To je čista iluzija. Ostavlja se puno prostora osobama koje su spremne puno toga obećati a bez da će ih netko tražiti izvješće za to. Smatram da osobe koje dobiju 2 mandata trebaju dobiti mogućnost vođenja škole do opoziva. Jer za vođenje ustanove je potrebno puno osobnog ulaganja i stručnog usavršavanja za koje ravnatelje nitko ne pripremi prije imenovanja. Kada steknu iskustvo, znanje i vještine onda se odgađa da ih netko drugi na natječaju može zamijeniti, a da oni ta iskustva i vještine nemaju mogućnost nigdje više primijeniti.	Nije prihvaćen	S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
1464	Srednja škola Stjepana Sulimanca	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Predlažemo izmjenu st.4. na način da glasi: (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti imenovana za ravnatelja najviše u dva uzastopna mandata.	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
1465	Neven Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Stavak (4) ovog članka koji glasi: (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja treba izmijeniti u: (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.najviše dva mandata. Komentar Većina ravnatelja nakon izbora u trećem mandatu počinju se ponašati kao da je škola njihova privatna. Kako predsjednik države ne može biti više od dva mandata, tako bi trebalo ograničiti i našim ravnateljima max. dva mandata.	Nije prihvaćen	Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
1466	Josip Jukić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Smatram da se kandidati za ravnatelja trebaju predstaviti svim tijelima koja ga biraju te da svako tijelo mora biti upoznato s rezultatima glasovanja onih koji su već odluku donijeli (primjerice Vijeće roditelja zadnje glasuje - prezentiraju mu se odluke Nastavničkog vijeća i Zaposleničkog vijeća)	Nije prihvaćen	Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
1467	Ana Miljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Iz razloga koje sam iznijela u prethodnom komentaru, predlažem da Predlagatelj prihvati dopunu odredbom koja će propisati dužnost školskog odbora da prije donošenja odluke o imenovanju, provede postupak provjere pravomoćne kaznene osuđivanosti, zahtjevanjem tog podatka na posebnim zakonom već predviđeni način (provjera kaznene evidencije). U sveukupnoj dokumentaciji kandidata je upravo to jedini podatak kojeg on nije ovlašten zatražiti za sebe kao fizička osoba, već je za to isključivo ovlašteno tijelo školske ustanove, pri čemu u svo zahtjevu Ministarstvu pravosuđa navodi i precizni pravni temelj na predviđenom obrascu. Slijedom tih činjenica, kandidat taj podatak nije u mogućnosti prilagati, a neophodan je prilikom utvrđivanja ispunjenja svih zakonskih uvjeta i nepostojanja svih zakonom propisanih zapreka. Dopuna bi glasila novim stavkom: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju ravnatelja, školski odbor se dužan uvjeriti da zapreke iz stavaka 1. i 2. članka 106. ovog Zakona ne postoje."	Nije prihvaćen	Zakon propisuje zapreku imenovanja u slučaja kažnjavanja, što se dokazuje izvodom i kaznene evidencije, čime su školske ustanove upoznate s proceduralnom obvezom koja prethodi imenovanju.
1468	Ana Miljak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Obzirom da se predviđa donošenje jedne odluke (o imenovanju), a ne dvije (o izboru i o imenovanju), otvara se dodatni prostor Predlagatelju da odluči nije li upravo sad prilika propisati da će tijekom ovog postupka školski odbor zahtjevati provjeru nepostojanja zapreka iz čl.126 st.2, što podrazumjeva i provjeru kaznene evidencije. Naime, upravo kao i kod svih zasnivanja radnih odnosa u školskim ustanovama ili imenovanja članova školskih odbora, nije riječ (samo) o uvjerenju da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak pred sudom i da nije donesena nepravomoćna osuda (čl.126 st2, posljedično i čl.106 st.3), a koje je fizička osoba ovlaštena zatražiti za sebe od nadležnog suda. Riječ je i o neophodnom podatku (čl.126 st.2, posljedično čl.106 st.1 i 2), kojeg od Odjela za kaznenu evidenciju Ministarstva pravosuđa može zahtjevati samo za to ovlaštena osoba u ustanovi/tijelu ustanove za kandidata (posebno uvjerenje iz čl.13 st.1 Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji). Ovaj se podatak morao dobiti prije donošenja odluke o imenovanju, kako odluke ne bi bile poništavane intervencijom prosvjetne inspekcije temeljem ciljanih prijava na upravo tu okolnost, što smo već imali prilike vidjeti. Međutim, do sada nije bilo pogrešno ako se taj postupak provede u razdoblju između donošenja odluke o izboru i odluke o imenovanju. U ovom slučaju (zapreke iz čl.106 st.1 i 2), o (ne)postupanju ovlaštenog tijela školske ustanove ovisi hoće li neophodna dokumentacija biti potpuna ili manjkava, a unatoč svemu što kandidat uredno priloži, stoga bi bilo uputno isto tijelo izričito obvezati ovom dužnošću. Iako je i do sada ova obveza školskih ustanova bila nedvojbeno jasna, dužnost postojala, logika ustrojstva rada nalagala da je po ovom pitanju odgovoran upravo školski odbor koji ravnatelja imenuje, postupak u suradnji s nadležnim uredom Ministarstva pravosuđa već godinama izrazito nezahtjevan i doista brz- provedba je bila sveukupno površna i manjkava. Ujedno, istim bi se činom riješile i "dugogodišnje dvojbe" u brojnim ustanovama je li to uopće potrebno, višekratna raspitivanja kod drugih jesu li imali kakav problem ako to nisu uradili, a kao krajnji cilj istovremeno spriječilo da temeljem tih iskustava donose odluke i o vlastitom- nepostupanju.	Nije prihvaćen	Odbija se jer je sada izmijenjana procedura imenovanja ravnatelja na način da se izbor i imenovanje obavlja istodobno i donosi se samo odluka o imenovanju. U tom smislu, navedenu potvrdu iz kaznene evidencije biti će potrebno pribaviti prije donošenja te odluke.
1469	Tonka Šarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Budući da članovi Školskog odbora u postupku izbora ravnatelja škole zastupaju mišljenje tijela koje predstavljaju, predlažem da kandidati predstave program rada svim tijelima (Školski odbor, Vijeće roditelja, Nastavničko vijeće i Radničko vijeće). Tek tada bi svi djelatnici škole, kao i roditelji, mogli kvalitetno promišljati o kandidatima. Preko predstavnika osnivača u Školskom odboru gdje su ponekad imenovane osobe bez ikakvih spoznaja o obrazovanju i zakonskim propisima potvrđuju se nekompetentni ravnatelji bez ikakve vizije koja je osobito značajna u strukovnim školama, a umanjuje se stav i mišljenje djelatnika škole i roditelja.	Nije prihvaćen	Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
1470	Kristina Bišćan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Predlažem da se Čl. 40., (2) glasi ovako: Natječaj se objavljuje na web stranici Hrvatskog zavoda da zapošljavanje i web stranici i oglasnoj ploči škole. Objavljivanje isključivo u dnevnom tisku ostavlja prostor za manipulaciju.	Nije prihvaćen	Smatramo kako je obveza objave natječaja u dnevnom tisku dovoljna za široku dostupnost, dok bi izbacivanjem dnevnog tiska i propisivanje obveza mrežnih stranica HZZ-a i škole, manje kandidata bilo u mogućnosti saznati za natječaj.
1471	Ivan Nađ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Dodati članak da se natječaj za ravnatelja objavljuje i u Narodnim novinama.	Nije prihvaćen	Navedeno je već propisano Zakonom o ustanovama.
1472	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Svakako treba nadodati stavak da je škola dužna omogućiti svim kandidatima predstavljanje na svim školskim tijelima koje sudjeluju u glasanju o kandidatima. Kako taj propis sada ne postoji, postoji opasnost da škole neće dozvoliti da se kandidati predstave pred, na primjer, Vijećem roditelja. Jer ih na to ništa ne obvezuje. Kako da onda članovi Vijeća roditelja glasaju ako im se kandidati osobno ne predstave sebe i ne predstave svoj program osobno, nego ga samo netko pročita? Znam za primjer jedne osnovne škole u kojoj se dogodilo upravo to! Stoga treba unijeti zakonsku obvezu da je škola dužna kandidatima omogućiti predstavljanje na školskim tijelima koja sudjeluju u izboru za ravnatelja.	Prihvaćen	Statutom škole uređuje se način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
1473	Ivana Slatina	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Stavak 2. - zbog različitih tumačenja, neusklađenosti Zakona o ustanovama, transparentnosti i izbjegavanja većih financijskih izdataka članak 127. stavak 2. bi trebao glasiti: "Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnoj ploči školske ustanove"	Nije prihvaćen	Smatramo kako je obveza objave natječaja u dnevnom tisku dovoljna za široku dostupnost, dok bi izbacivanjem dnevnog tiska i propisivanje obveza mrežnih stranica HZZ-a i škole, manje kandidata bilo u mogućnosti saznati za natječaj.
1474	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Predlažem izmjenu članka 40. stavak 4. na način: (4) Ravnatelj se imenuje na četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije obrazložen da bi se mogao razmatrati.
1475	Krunoslav Daković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Predlažem izmjenu članka 40. stavak 2. na način: „Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova“	Nije prihvaćen	Smatramo kako je obveza objave natječaja u dnevnom tisku dovoljna za široku dostupnost, dok bi izbacivanjem dnevnog tiska i propisivanje obveza mrežnih stranica HZZ-a i škole, manje kandidata bilo u mogućnosti saznati za natječaj.
1476	Marko Vitez	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Poštovani, predlažem promjenu članka 40, stavak 2 u: „Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske.“ Objašnjenje: Vaš prijedlog ovog članka navodi „objavu natječaja u dnevnom tisku na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske“. Kao što je poznato, u Hrvatskoj izlazi desetak dnevnih novina, no nekoliko ih je regionalnog karaktera (poput Glasa Istre, Slobodne Dalmacije, Glasa Slavonije…). Uzmimo na primjer da neka osnovna/srednja škola iz Slavonije objavi natječaj u Glasu Istre. Je li taj natječaj dostupan svim zainteresiranim kandidatima u Hrvatskoj? U ovom slučaju ne. Zato je zbog veće transparentnosti bolje natječaje objavljivati na mrežnim stranicama i oglasnim pločama HZZ-a i školskih ustanova. Marko Vitez, mag. educ. geogr. et hist.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o ustanovama natječaji se objavljuju i u Narodnim novinama.
1477	Jakob Patekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Ad (3) smatram da bi kandidati za ravnatelja program rada trebali predstaviti i vijeću roditelja, učiteljskom/nastavničkom vijeću te radničkom vijeću, a ne samo školskom odboru. Riječ je o tijelima koja biraju ravnatelja pa nema smisla da nisu upoznata s kandidatovim programom rada.	Nije prihvaćen	Statutom škole uređuje se način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
1478	Ivan Dušan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Mislim da bi u čl 40 st 2 bilo bolje da stoji "Natječaj će škola proslijediti u ministarstvo nadležno za obrazovanje koje će ga objaviti na svojim web stranicama". Ovo stoga što u današnje vrijeme ukoliko se raspisuje natječaj za bilo kakav posao jednostavnije je to objaviti na webu, tako je to na jednaki način dostupno svi građanima RH. Alterativno natječaj se može objaviti na web stranicama škole ili grada gdje škola ima sjedište.	Nije prihvaćen	Sukladno Zakonu o ustanovama natječaji se objavljuju i u Narodnim novinama.
1479	Janja Banić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Poštovani, budući da članovi Školskog odbora u postupku izbora ravnatelja škole zastupaju mišljenje tijela koje predstavljaju, predlažem da kandidati predstave program rada, ne samo Školskom odboru, već i svim tijelima (Vijeće roditelja, Nastavničko vijeće i Radničko vijeće). Tek tada bi svi djelatnici škole, kao i roditelji, mogli kvalitetno promišljati o kandidatima. Ne umanjujući važnost mišljenja osnivača škole koje se prenosi preko predstavnika osnivača u Školskom odboru, smatram da je u svakom slučaju izuzetno bitno mišljenje i stav djelatnika škole, jednako kao i roditelja.	Nije prihvaćen	Statutom škole uređuje se način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
1480	Bojan Lazić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40.	Ovdje bi trebalo dodati i stavak koji bi predviđao kako kandidati za ravnatelje, uz ostalu propisanu dokumentaciju, trebaju dostaviti i dokaz o psihofizičkim sposobnostima za obavljanje poslova iz djelokruga ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove.	Nije prihvaćen	Ne prihvaća. Prijedlog nije cjelovit.
1481	Jasmina Jašarević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažem da Ministarstvo znanosti i obrazovanja sakuplja sve te pisane suglasnosti pa bi novi tekst glasio: U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima, osim u obveznim nastavnim predmetima, pa istu poslati na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske (Donje Svetice 38,10 000 Zagreb).“	Nije prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1482	Nikola Vujačić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te se protivim tome da se za njih traži posebna suglasnost roditelja.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1483	Gimnazija Daruvar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Mišljenja smo kako se dodatnim prikupljanjem suglasnosti za bilo koju izvannastavnu aktivnost gomila količina administrativnog posla i papirologije. Roditelj je zajedno s učenikom odabrao školu prema svojoj volji, Vijeće roditelja je upoznato s Godišnjim planom i programom rada škole i Školskim kurikulumom, na koje mogu dati svoje prethodno mišljenje i očitovanje te su isti dokumenti donešeni od strane školskog odbora. Aktivnosti koje su u tim dokumentima rezultat su promišljenog i stručnog rada svih djelatnika škole i postavlja se pitanje povjerenja u taj rad ako se za svaku manju aktivnost treba tražiti ponovna suglasnost roditelja.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1484	Andrija Čaljkušić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavamo pravo roditelja da budu upoznati sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom. Međutim postavlja se pitanje dodatne papirologije, odnosno dodatnog uvećanja administrativnog opsega posla i gomilanja raznih vrsta suglasnosti koji se prikupljaju od roditelja. Zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole?	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1485	Anamarija Čondor	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Nije prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1486	Daria Škrinjar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te se protivim tome da se za njih traži posebna suglasnost roditelja.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1487	Hrvatska psihološka komora	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima. Smatramo da stajalište Ustavnog suda omogućava roditeljima sudjelovanje u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja, no ne i u njihovoj provedbi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1488	Nedeljko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te sam stoga protivna da se za njih traži posebna suglasnost roditelja.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1489	Tanja Carić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te sam stoga protivna da se za njih traži posebna suglasnost roditelja.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1490	Antea Rukavina Ivanjko	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Školski kurikulum i Godišnji plan i program rada škole su objavljeni na mrežnim stranicama škole i o njima prethodno raspravlja Vijeće roditelja, a suglasnost roditelja za izborne predmete je već riješena u drugim člancima. Postavlja se pitanje zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole? Bilo bi bolje da ako su roditelji obaviješteni na početku školske godine o svim sadržajima aktivnosti i programima, mogu dati pisanu suglasnost za sudjelovanje za cijelu godinu unaprijed ili za pojedine projekte što bi smanjilo papirologiju i administraciju.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1491	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1492	Zagrebačko psihološko društvo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Članak 42. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 135. (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima. PRIJEDLOG: Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Prema predloženom čl. 42 (135., st. 3), roditelj učenika daje pisanu suglasnost za sve navedene sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, iz čega proizlazi da su izborni svi međupredmetni i interdisciplinarni sadržaj, neovisno o prethodnom mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje o istaknutoj odgojnoj dimenziji u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova., čime je ovaj članak u neskladu s čl. 27., st. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Međupredmetne teme su u NOK-u definirane na sljedeći način: "Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Međupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati. Zato je važno voditi računa o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu. Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na koje će ih ostvariti. Međupredmetne teme škole mogu ostvariti na više načina. Učinkovitost razvoja međupredmetnih kompetencija učenika veća je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete, ostvaruju zajedničkim projektima ili modulima. " Iz toga proizlazi da su sadržaji međupredmetnih tema prvenstveno sadržani u svim nastavnim predmetima, a sugerira se mogućnost ostvarivanja i kroz zajedničke projekte ili module. Dakle, nije moguće tražiti roditeljsku suglasnost za međupredmetne teme, ako su one sastavni dio obaveznih predmeta. 3.) Od roditelja se ne traži suglasnost za neposredan odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika. Oni obavljaju svoje odgojno-obrazovne zadaće u skladu sa Zakonom, statutom škole i godišnjim planom i programom škole. Predlažući da se od roditelja dobije suglasnost na sve aktivnosti učenika osim za obavezne predmete, dovodi se u pitanje i neposredni odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika s učenicima što je njihova zadaća definirana u članku 101. Zakona o odgoju i obrazovanju u kojem se ne predlažu izmjene u ovoj javnoj raspravi. Kako iskustva školskih psihologa govore o tome da su se i do sada neki roditelji (u pravilu oni koji nisu djelovali u najboljem interesu djeteta) pozivali na pravo da se s djetetom može razgovarati isključivo u nazočnosti roditelja (što je odredba u Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja i odnosi se na službe izvan škole, a ne u školi), smatramo potrebnim naglasiti da za neposredan odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika s učenicima nije potrebno tražiti suglasnost roditelja. U mišljenju Pravobraniteljice za djecu upućenom školama 14. srpnja 2009. vezano za potrebu pribavljanja suglasnosti roditelja pri psihološkoj obradi djeteta i kontakta stručnih suradnika s djetetom (prethodno je zatraženo ekspertno mišljenje Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske psihološke komore), ističe se sljedeće: “pri tome ne bi trebala biti potrebna suglasnost roditelja, koja se ne traži niti za izvođenje pojedinih predmeta, razgovor razrednika i predmetnih nastavnika s djecom, ili primjenu tehnika podučavanja u školi, kao što se ne traži niti za ambulantnu liječničku obradu djece.” Predlažemo i da se ne uvode alternativni programi za sadržaje koji su vrijednosno određeni (vidi obrazloženje za članak 4.) 4.) Primjenom čl. 42. (135.), st. 3., građanski i zdravstveni odgoj nužno bi postali izborni sadržaji. Zdravstveni odgoj kroz 4 modula pokriva teme zdravog života, prevencije nasilničkog ponašanja, prevencije ovisnosti, spolno rodne ravnopravnosti i spolno odgovornog ponašanja, dok se građanskim odgojem 'uređuju svi aspekti života i rada u školi, što, osim nastave, uključuje demokratsko upravljanje školom, suradnju škole i lokalne zajednice te uspostavu demokratske školske kulture kao odgovarajućeg konteksta učenja za građanstvo’ (Kurikulum građanskog odgoja, 2012.). O razlozima da se ovakve teme obrađuju u školi bilo je već rečeno u obrazloženju danom za čl. 2. (4.), st. 9., a o nužnosti govore i istraživanja o stavovima, vrijednostima i znanjima mladih u Hrvatskoj koja pokazuju i zabrinjavajuću razinu nepoznavanja vlastitih prava i odgovornosti, načina funkcioniranja institucija vlasti kao i sklonost prema autoritarnim i nedemokratskim postupcima u određenim situacijama. Izbornost ovih sadržaja bi dovela u pitanje provođenje cilja odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama, kako ga definira čl. 4, st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 'odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva'. Stajalište Ustavnog suda RH iz Odluke U-II-1118/2013 i dr. od 22. svibnja 2013. u sklopu postupka za ocjenu suglasnosti Kurikuluma zdravstvenog odgoja s Ustavom Republike Hrvatske navodi: “Pravo na obrazovanje i pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju i obrazovanju djece zajamčeno je Ustavom. Članak 63. stavci 1. i 2. Ustava glase: »Članak 63. Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. (...)« Sukladno tome, Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. (v. točku 12.2. obrazloženja ove odluke).' (…) 12.2. Sukladno tome, postoje pozitivne obveze države u području javnog školskog sustava u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustava i članka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza države da pri oblikovanju nastavnih programa uvažavaju različita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju vlastite djece. Tu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema tome, omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja ustavna je obveza države proceduralne naravi, a posebno je naglašena kod nastavnih sadržaja s kojima su povezana različita »uvjerenja« odnosno »vjerovanja« roditelja u značenju opisanom u točki 12.1. obrazloženja ove odluke. Konačno, već je rečeno da je odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti. U tom je smislu zadaća javnog školskog sustava da bude neutralan i da u uravnoteženom nastavnom programu, u suradnji s roditeljima, omogući djeci temeljne informacije koje moraju biti prenesene na objektivan, kritički i pluralistički način.” Smatramo da ovo stajalište Ustavnog suda omogućava roditeljima sudjelovanje u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja, no ne i u njihovoj provedbi. 5.) Osim svega navedenog, praktična primjena čl. 42. (135.), st. 3. dovela bi u pitanje i odredbu o sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama (članak 67. Zakona o odgoju i obrazovanju). Izuzimanje određenog dijela učenika od pohađanja sadržaja za koje njihovi roditelji nisu dali pisanu suglasnost značilo bi da škole moraju osigurati osobu koja bi za vrijeme provođenja tog sadržaja brinule o njihovoj sigurnosti, pogotovo mlađih učenika. Osim toga, primjena ovog članka dovela bi i do pojačanog administrativnog opterećenja razrednika - sakupljanjem pisanih suglasnosti za sve sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, a to uključuje izuzetno velik broj svih aktivnosti predviđenih školskim kurikulumom, poput sudjelovanja učenika u eko-projektnom tjednu, nastupu na školskoj priredbi, večeri matematike, maskenbalu, radionici o profesionalnoj orijentaciji, gostovanju pisaca u školskoj knjižnici i slično. Primjena ovog članka mogla bi dovesti i do pojave da učitelji i stručni suradnici zaziru od implementacije pojedinih ciljeva i načela odgoja i obrazovanje (npr. čl. 4, st. 3 Zakona o odgoju i obrazovanju), posebno u slučaju poučavanja o ljudskim pravima manjinskih skupina o kojima postoji društveni prijepor (primjerice pravima LGBT osoba, izbjeglica, nacionalnih manjina i sl.). 15. Pismeno mišljenje Pravobraniteljice za djecu uspućenog školama 14. srpnja 2009. vezano za potrebu pribavljanja suglasnosti roditelja pri psihološkoj obradi djeteta i kontakta stručnih suradnika s djetetom 16. izvor i pregled istraživanja http://goo.hr/good-inicijativa/polazista/ 17. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_63_1257.html	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1493	Marina Bujas	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Članak 135. stavak 3. je nepotreban jer se roditelji na Vijeću roditelja upoznaju s Godišnjim planom i programom i Školskim kurikulumom te daju svoje mišljenje na početku svake školske godine. Pisanom suglasnosti koju roditelji potpisuju za fotografiranje i snimanje učenika u odgojno - obrazovne svrhe obuhvaćena je i suglasnost izvođenja izvanučioničke nastave i sudjelovanja učenika u svim školskim aktivnostima. Člankom se samo nepotrebno izdvaja ono što se već radi u sustavu i gomila nepotrebna administracija. Stavak 3. treba izbrisati.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1494	Marija Lugarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Članak 42 je nepotreban i potrebno ga je brisati. Naime, svi programski (i kurikularni) dokumenti su javni i objavljeni u Narodnim novinama ina drugim mjestima. Školski kurikulum i Godišnji plan i program rada škole su objavljeni na mrežnim stranicama škole i o njima prethodno raspravlja Vijeće roditelja, a suglasnost roditelja za izborne predmete je već riješena u drugim člancima.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1495	Sandra Markov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Također, ako su roditelji obaviješteni na početku školske godine o svim sadržajima aktivnosti i programima, mogu dati pisanu suglasnost za sudjelovanje za cijelu godinu unaprijed ili za pojedine projekte što bi smanjilo papirologiju i administraciju.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1496	Osnovna škola Vjekoslava Paraća	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Mišljenje: Podržavamo pravo roditelja da budu upoznati sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, kao i o svim važnim pitanjima rada i djelovanja škole. Međutim postavlja se pitanje dodatne papirologije, odnosno dodatnog uvećanja administrativnog opsega posla i gomilanja raznih vrsta suglasnosti koji se prikupljaju od roditelja. Postavlja se i pitanje zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1497	Kulturno umjetničko društvo Viničica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažemo da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1498	Darko Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1499	Ivan Ubrekić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1500	Josip Markić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažemi da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1501	Žaklin Lukša	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Roditelj bi unaprijed trebao biti upoznat s kurikulumom škole i pojedinog smjera pa upisom učenika u tu školu ili smjer roditelj pristaje na sve aktivnosti koje su obuhvaćene kurikulumom. Trebalo bi naglasiti da time prestaje potreba da za svaku pojedinu aktivnost roditelj zasebno daje suglasnost što otežava organizaciju rada, posebice izvanškolskih aktivnosti učenika u različitim oblicima nastave, posjete muzejima, terenske nastave i sl.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1502	Igor Soldić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažem brisanje ovog članka, jer učitelji bi trebali prikupljati suglasnosti za svaku radionicu, projekt, izvannastavnu pa čak i izvanškolsku aktivnost, što samo povećava administraciju. Suglasnost jedino treba biti za izborne predmete.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1503	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1504	Goran Šestak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1505	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1506	Juraj Keglević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1507	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Slažem se sa definiranjem prava i obveza roditelja. Riječ "kurikulum" treba biti promjenjena u "kurikul". Roditelji premalo poznaju planove i programe po kojima njihova djeca uče i onda se tijekom nastavne godine "čudom čude" kad vide što sve njihova djeca rade u školi. Ova pisana suglasnost vjerojatno bi mnoge potaknula da se bolje informiraju o svemu tome. Slažem se sa nekim komentarima koji idu u tom smjeru da bi roditelji trebali imati još šira prava i obaveze u vezi poznavanja svih sadržaja odgoja i obrazovanja u kontekstu osnovnih i srednjih škola. Ovo pišem i iz perspektive roditelja ali i iz perspektive profesora.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1508	Lucija Vuksan Ćusa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1509	Dinko Mandić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam uvođenje obvezne suglasnosti roditelja za izvannastavne, eksperimentalne programe isl.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1510	Helena Karlić Mujo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Stavak 3. je potpuno nepotreban jer su roditelji već upoznati. Planovi i programi svih predmeta su dostupni na internetu kao i školski kurikulum koji prije usvajanja na Školskom odboru mora biti usvojen na Vijeću roditelja.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1511	Daniel Bogešić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1512	Žana Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1513	Igor Juha	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1514	Marko Jerčinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1515	Danilo Paripović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržati definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1516	Matea Somek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predlažem definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1517	Darko Radmanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1518	Katarina Škot	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Ako već mora postojati ovakav stavak predlažem da glasi: "Roditelj je dužan pratiti mrežne stranice škole i informirati se o svim sadržajima obuhvaćenima godišnjim planom i programom te školskim kurikulumom."	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1519	Ivona Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Smatram kako je ovaj stavak u potpunosti suvišan i nepotreban jer se školski dokumenti već nalaze na stranicama škole dok se programi nastavnih predmeta nalaze na stranicama ministarstva.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1520	Katica Sunarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Ako već mora postojati ovakav stavak predlažem da glasi: "Roditelj je dužan pratiti mrežne stranice škole i informirati se o svim sadržajima obuhvaćenima godišnjim planom i programom te školskim kurikulumom."	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1521	Aleksandra Brmbota	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Ako već mora postojati ovakav stavak predlažem da glasi: "Roditelj je dužan pratiti mrežne stranice škole i informirati se o svim sadržajima obuhvaćenima godišnjim planom i programom te školskim kurikulumom."	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1522	Sindikat prometnika vlakova Hrvatske	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	a. Podržem definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1523	Dalibor Cvitković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1524	Anita Korenika	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Podržavam definiranje prava i obveza roditelja te predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Prava i obveze roditelja trebalo bi definirati ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1525	Adrijan Farkaš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Predložiti da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1526	Josip Kličinović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Ovaj je stavak posve suvišan! Školski dokumenti (Godišnji plan i program, Školski kurikulum) su škole dužne staviti na mrežnu stranicu škole. Programi koje je propisalo ministarstvo još davnih godina su javno dostupni na mrežnim stranicama i ministarstva i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje. Stoga zaključujem da je ovaj stavak suvišan jer su drugi propisi već propisali javnu dostupnost. Redudantnost je nešto što bi se u pravnim propisima trebalo izbjegavati, a ovaj je stavak donio upravo to. Jednako se odnosi i na pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u navedenim sadržajima. Za izborne predmete je već sada potrebno dati pisanu suglasnost. Za ostale sadržaje ne treba dati pisanu suglasnost. Naime, Kurikulum škole ide na odobravanje Vijeću roditelja. Kako sam siguran da je Vijeće roditelja ozbiljno tijelo, članovi Vijeća prosljeđuju Školski kurikulum roditeljima koje predstavljaju na čitanje i konačno odobravanje. Stoga je logično za pretpostaviti: ako je Vijeće roditelja podržalo Školski kurikulum bez rasprave ili prijedloga - svi se roditelji slažu sa Školskim kurikulumom! Tako da i tu vidim redudantnost, koje u zakonskim propisima ne bi smjelo biti. Bojim se da je taj dio o davanju pisane suglasnosti za sudjelovanje učenika u navedenim sadržajima propisan zbog protivljenja određenih skupina ljudi da učenici uče o stvarima koje im svjetonazorski nisu bliske. Ponovno upozoravam - prilikom donešenja Školskog kurikuluma, svi su se roditelji mogli protiviti nekim djelovima istog i predlagati promjene. Ako to nisu napravili, znači da se sa Školskim kurikulumom slažu. Iskreno se nadam da je predlagač pravno pismen i svjestan redudantnosti ovog stavka. I to redudantnost u svakom dijelu predloženog stavka. Predlažem ovaj stavak brisati.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1527	Ljiljana Studeni	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	U Čl.42. st.3 predlažem izbaciti dio teksta "te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.“. Obrazloženje: Dodatna administracija opterećuje učitelje i odmiče ih od njihovog primarnog posla - neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima. Roditelje se o svemu navedenome obavijsti na početku nastavne godine, na prvom roditeljskom sasstanku, što se evidentira u zapisniku. Je li potrebno tražiti i pisane suglasnosti roditelja ako su bili nazočni na roditeljskom sastanku? Osim opterećenja učitelja s administracijom (prikupljanje suglasnosti na početku nastavne godine, a zatim i za svaku pojedinačnu terensku nastavu ili nešto od navedenoga), treba razmišljati i o uvjetima u kojima radimo. Svaku tu suglasnost treba fotokopirati za svakog roditelja, a to je veliko opterećenje za škole koje nemaju uvjete za kopiranje, nemaju papir za kopiranje (takvih je puno). Koliko je to financijski zahtjevno za školu koja ima 1000 ili preko 1000 učenika? Ukoliko je roditelj informiran na roditeljskom sastanku, ukoliko je obaviješten putem mrežne stranice škole, čemu još i pisane suglasnosti? Treba se upititi koliko novaca škole troše na održavanje fotokopirnog aparata, na papir, koliko vremena učitelji gube od nastave prikupljajući i dijeleći suglasnosti te vodeći evidencije tko je od učenika donio suglasnost, a tko nije, itd. Što znači da je roditelj "obavezan" biti informiran? Je li to preporuka ili obaveza koja podrazumijeva određene sankcije za onoga tko nije informirao ili onoga koji treba biti informiran? Ovakvim suvišnim tekstom daje se prostor za manipulaciju onim roditeljima koji ne obavljaju roditeljsku dužnost te se uvijek pozivaju na ovakve ili slične dijelove Zakona - kada žele diskreditirati pojedinog učitelja, pozivaju nadzor, nadzor uoči kako učitelj nema potpisanu suglasnot nekog roditelja (što je mogući propust uslijed toliko besmislene administracije ili neadekvatnih uvjeta za realizaciju), a tada sustav proglašava učitelja "neprofesionalnim" i uvažava sve neosnovane pritužbe roditelja.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1528	Marita Maleš	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	U članku 12. i ovdje se spominje izvanškolska aktivnost i kako ju je potrebno definirati kurikulumom te upoznati roditelje. Ako se misli na nastavu koja se odvija van školske ustanove, kao terenska ili izvanučionička nastava, tada nije dobar izraz "izvanškolske aktivnosti". Taj izraz se u praksi koristi za učeničke aktivnosti van škole.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
1529	Jakob Patekar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Razumijem da roditelj ima pravo biti upoznat s navedenim, ali ne vidim kako bi u praksi tu obvezu trebali odraditi učitelji i nastavnici - čitajući roditeljima nastavne planove i programe, odnosno buduće kurikule, naglas? Nije li smislenije zadržati se na tome da je to pravo pa tko želi informacije o nastavnom planu i programu može naći na internetu? Nadalje, proizlazi li iz ovoga stavka da roditelj daje pisanu suglasnost na izvođenje, primjerice, talijanskog jezika kao izbornog predmeta? Informatike? Vjeronauka? Čemu onda služe stručnjaci koji osmišljavaju kurikule, čemu služe javne rasprave kroz koje prolaze ti kurikuli i pri kojima svatko može reagirati na sadržaj na vrijeme? Čemu služe recenzenti? Je li struku potrebno još više ponižavati?	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1530	Miodrag Maričić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42.	Ovaj je članak u cijelosti suvišan. Sve te informacije se već danas nalaze na mrežnim stranicama škola i dostupni su svim zainteresiranim roditeljima. Ukoliko bi se ti isti dokumenti povukli sa tih mrežnih stranica i stavili u e-imenike/dnevnike, nikako posebno propisivanje nije potrebno.	Djelomično prihvaćen	Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1531	Danijel Vrbanc	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43.	na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1532	Slavko Kopilović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43.	Predlažem da se u Članku 43. – na prikladno mjesto doda slijedeća odredbu: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1533	Huđek Miroslav	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43.	U članku 142. uz navedeno u prijedlogu dodaje se podstavak 6. i 7. "6. rashode za izgradnju školskog prostora te opremanje u slučajevima kada postojeći školski objekt zbog starosti nije moguće sanirati ili rekonstruirati kako bi se zadovoljio današnji pedagoški standard izgrađenosti i opremljenosti školskih ustanova utvrđene temeljem: - odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, a na zahtjev osnivača školske ustanove. Dinamika izgradnje utvrđuje se sukladno raspoloživim financijskim sredstvima u državnom proračunu. "7. rashode za izgradnju školskog, predškolskog i dvoranskog prostora u slučajevima kada osnivači školskih i predškolskih ustanova ili jedinice lokalne samouprave nisu u mogućnosti financirati njihovu izgradnju temeljem: - odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, a na zahtjev osnivača ili jedinice lokalne samouprave. Dinamika izgradnje utvrđuje se sukladno raspoloživim financijskim sredstvima u državnom proračunu.	Nije prihvaćen	Rashodi za infrastrukturu dodjeljuju se putem decentraliziranih sredstava osnivačima odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
1534	Darko Pedić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43.	Predlažem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije obrazložen.
1535	Grgo Mišković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43.	U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji.	Nije prihvaćen	Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
1536	Karlo Vuković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43.	Predložena izmjena u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona je katastrofalna. To treba obavezno iz-baciti, od-baciti ili što već god drugo ali ne smije se u-baciti. "Smrdi" na pogodovanje nekim privatnim interesima...	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća. Rashodi za navedenu namjenu ovisit će o programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu
1537	Lucija Vuksan Ćusa	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43.	Predložem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. Riječ je o legalizaciji nelegalno sklopljenih ugovora bivših ministara i nelegalno preuzetih višegodišnjih obveza na teret Ministarstva bez suglasnosti Ministarstva financija ili suglasnosti Vlade što bi imalo iznimno velik financijski učinak na državni proračun.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća. Rashodi za navedenu namjenu ovisit će o programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu
1538	Mladen Bilankov	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE	Članak 72. Stavak (4) Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred. -treba na kraju stavka dopisati: Izuzetak je dopušten učenicima koji žele ponovno upisati prvi razred u nekom drugom programu. Obrazloženje: -ovaj dodatak bi omogućio promjenu programa i pozitivno ocijenjenim učenicima. U protivnom proizlazi da pravo na promjenu programa nakon prvog razreda imaju samo negativno ocijenjeni učenici što je svojevrstan paradoks, jer sa lošim uspjehom ostvaruju dodatno pravo.	Nije prihvaćen	Članak 72. nije predmet izmjena ovog prijedloga.
1539	Marija Kramer	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE	Molim Vas da čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama glasi ovako: Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz st.6 ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.	Djelomično prihvaćen	Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
1540	Jelena Bekavac Krčadinac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE	Molim Vas da za upis u srednju školu osim ocjena bude jednako vrednovano i znanje koje će učenici iskazati na prijemnom ispitu u srednju školu u koju se želi upisati. Učenici 7. razreda i 8.razreda izloženi su prevelikom stresu zbog ocjena, i zanemaruje se glavna svrha učenja, a to je trajno znanje i razumijevanje naučenoga.	Nije prihvaćen	Sukladno Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole srednje škole mogu, u opravdanim slučajevima, provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta posebno važnih za upis kandidata u pojedini program obrazovanja.
1541	Šime Šuljić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE	Članak 20. nadopuna je članka 75. koji govori o dopunskom nastavnom radu za učenike kojima je zaključna ocjena nastavnog predmeta nedovoljan (1). Dopunski nastavni rad uveden je unazad nekoliko godina i zamijenio je prvi rok popravnog ispita. Moj prijedlog za osnovnu školu je ukinuti ga, ali ukinuti i popravni ispit uopće. Ako je u pitanju samo jedan nastavni predmet sa zaključenom „negativnom” ocjenom učeniku treba dozvoliti prijelaz u viši razred s jednom takvom ocjenom. Obrazloženje. Kada govorimo o dopunskom nastavnom radu, onda statistički gledano riječ je o nastavnom predmetu Matematika. Iako je dopunski rad za uzrast učenika osnovne škole daleko bolji od popravnog ispita i iako u tom jednom tjednu individulnog pristupa učenik napreduje i uči kako učiti, naučeno nema veliku vrijednost i početkom sljedeće godine učenik u principu vrlo brzo gubi korak s razredom i zaostaje za razredom. Matematička znanja i vještine postaju trajno učenikovo „vlasništvo” ako se usvajaju polako kroz duže vrijeme. Za takvog učenika 140 redovnih nastavnih sati je izgubljeno vrijeme, njemu je potrebna pomoć što ranije, da se uključi u sudjeluje u razredu. Apsurdno je da takav učenik ne mora dolaziti na organiziranu nastavu u tjednu, kroz 35 tjedana ili da se ne osiguraju blagovremeni instrumenti pomoći učeniku. Nastava za vrijeme ljetnih praznika kazna je i posramljivanje učenika koji je još itekako dijete, htjeli mi to ili ne. Za srednje škole dajem prijedlog da se vrati popravni rok umjesto dopunskog nastavnog rada. Ne vidim niti jednog razloga da se ova važna stavka Zakona regulira na jedinstven način. Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje koje donosi projekt E-škole sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. O Dopunskom radu pisao sam u članku objavljenom na ineternetskom portalu Nastavnici.org kada je uveden: http://nastavnici.org/2015/06/02/skolstvo-na-produznoj-nastavi/	Primljeno na znanje	Člankom 20. bilo je potrebno pojasniti da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu. Međutim, prijedlog o provođenju dopunske nastave kroz cijelu godinu prvenstveno za jačanje temeljnih kompetencija učenika razmatrat će se pri izradi novog Zakona.
1542	Mirela Berlančić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE	Izražavam nezadovoljstvo zato što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107., (pitanje upućivanja i primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje. Smatram da se pitanje tehnoloških viškova treba zakonski regulirati te konačno zaustaviti anarhiju nekih ravnatelja. Ljude koji su u sustavu treba zaštititi, preraspodijeliti na nova radna mjesta, a sankcionirati one koji ne poštivaju zakone.	Djelomično prihvaćen	Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi