Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Očigledna je namjera uništavanja strukovnih škola, tj. sve strukovne nastavnike istjerati iz škola ovakvim zakonskim rješenjima a onda obrazovanje prepustiti našim gospodarstvenicima, tj. uvesti američki model i zanimanja tipa: monter lijevog kotača za Ford Focus. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
2 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Zar je moguće da netko misli kako nastavnik koji izvodi teoretsku nastavu ima veće opterećenje od nastavnika koji treba pripremiti kemikalije, mjerne uređaje, osmisliti vježbe, nerijetko za svakog učenika zasebno, osigurati siguran rad i radno okruženje. U vremenima koja dolaze škole bi trebale biti sve opremljenije, nastavnici sve osposobljeniji za praćenje najnovijih tehnologija a istovremeno ih se smatra radnicima na traci koji bi valjda u slobodno vrijeme trebali raditi pripreme, usavršavanja, uvoditi nova znanje i postupke. No, kad vidim kako u najnovijem kurikulumu za zanimanje ekonomist, prodavač,... informatiku može predavati netko sa 120-180 ECTS bodova (viša škola) dok istovremeno glumimo kako želimo švedski,... model obrazovanja (u kojem treba imati znanstveno zvanje magistra znanosti za rad u školi) sasvim je jasno da javno proklamirane želje nemaju korelacije sa napisanim, tj. sa zakonima i provedbenim propisima. Zato i ne čudi da ravnatelj ne želi zaposliti višegodišnjeg najboljeg studenta svoje generacije, dokazanog u svim segmentima obrazovanja nego onog koga traži stranački član ŠO. Za upravljanje ovim webom MZO plaća stotine tisuća kn, i najmanja općina za desetak objava godišnje plaća minimalno 70000 kn godišnje (jedna godišnja plaća), dok u školama nastavnici za znatno veći angažman (na web stranicama škola) ne dobiju ni hvala a kamoli 1 ili 2 sata. I takvih primjera je mnoštvo. Kako ne želimo napraviti pravedan sustav, onda sustava nećemo ni imati. I dalje će vladati snalažljivi i ad hoc rješenja. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
3 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
4 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
5 Pametno PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. U obrazloženju promjena ovog članka stoji: “… Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. …” S obzirom da “jasne naznake” nisu prezentirane javnosti, dok se to ne napravi predlažemo da se ovaj članak izostavi, tj. da se članak 73. zakona ne mijenja. Promjena ovog dijela obrazovnog sustava zahtjeva analizu prethodne promjene i njihov utjecaj na cijeli sustav. Tek nakon predstavljanja rezultata te analize, može se eventualno pristupiti izmjeni ovog članka. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
6 Pametno PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Smatramo da je originalni prijedlog primjereniji: “(4) Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“ Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
7 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Mišljenja sam da je uvođenje zaključivanja na polugodištu nepotrebno. Zaključivanje na kraju polugodišta predstavlja nepotreban stres i za učenike i za nastavnike i ono svakako ne doprinosi boljim rezultatima učenika. Do boljih rezultata dolazi se poticanjem redovitog rada i odgovornosti učenika kroz cijelu nastavnu godinu. S obzirom da ministarstvo nije provelo istraživanja koja bi potvrdila da su rezultati naših učenika lošiji otkad nema zaključivanja, nema nikakve osnove za uvođenje ponovnog zaključivanja. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
8 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
9 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. KOMENTAR: Brisati u cijelosti. OBRAZLOŽENJE: Sramotno je da Zakonodavac nije svjestan činjenice da imamo obrazovna razdoblja nejednakog trajanja, a ne polugodišta. Nadalje, zaključivanje ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja nema nikakvoga smisla (1) jer su roditelji dužni voditi računa o svom djetetu čitave godine pa samim time i u mjesecu prosincu (2) jer je to nepotreban stres kako za učenike tako i za učitelje (3) jer se njegovim ponovnim uvođenjem pod egidom "učenici su popustili bez zaključne ocjene" neće riješiti problem njihovog popuštanja. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
10 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
11 Nikolina Kuraica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
12 Vanja Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s ponovnim uvođenjem zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Smatram da bi u obrazloženju ponovnog uvođenja zaključivanja trebao biti dodatno objašnjen analitički pristup koji se spominje, kao i slaganje sa strukom- postoji li prethodna javna rasprava na kojoj se struka izjasnila za uvođenje zaključivanja. Također smatram da uvođenje zaključivanja nije na dobrobit svih dionika u sustavu, već da predstavlja nepotreban stres svima- nastavnicima, učenicima i roditeljima. Učenici i roditelji pomoću e-dnevnika ili informacija s razrednicima imaju uvid u sve ocjene, pa mogu pratiti postignuća učenika. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
13 Kristina Nežmahen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se sa zaključivanjem ocjena na kraju 1. polugodišta. Smatram ih nepotrebnim stresom za učenike i nastavnike. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika jer osim sumativnog ocjenjivanja ( brojčana ocjena) važna povratna informacija je i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Uvođenjem e-dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e-dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na roditeljske sastanke i individualne razgovore te na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta. Uostalom, ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi oni jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. Prvo polugodište je kraće od drugo pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Osim toga, zaključivanje ocjena je čisti gubitak vremena koje se može iskoristiti za obradu ili ponavljanje određenih nastavnih sadržaja, što je učenicima puno korisnije. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
14 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
15 Ana Dorešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Čl.73, stavak 1 Protivimo se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. Obrazloženje: Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika i potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja. Treba se pratiti učenikov kontinuirani rad što se jedino može ocjenama tijekom cijele godine. Znamo da je zaključna ocjena 3 od 2,5 do 3,4 tako da su učenici s "dobrim trojkama" kod zaključivanja na kraju prvoga polugodišta oštećeni. Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem e-Dnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Roditelji uvijek imaju uvid u ocjene učenika preko e-Dnevnika, a u školama koje ga ne koriste mogu dobiti uvid na informacijama. Navodi se kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Čl.73, stavak 2 nejasno je formuliran jer kaže da se i ocjena iz vladanja utvrđuje javno. Kako ocjenu iz vladanja utvrđuje Razredno vijeće na prijedlog razrednika to bi značilo da ono mora održati javnu sjednicu pred učenicima. Stoga stavak treba glasiti da razrednik javno u razrednom odjelu utvrđuje prijedlog ocjene iz vladanja. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
16 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
17 Nikola Vujačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
18 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
19 Mirjana Aviani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
20 Grgo Mišković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
21 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta nije potrebno, pogotovo jer škole imaju ili će uskoro imati e-dnevnike i imenike te učenici i roditelji kontinuirano mogu pratiti učenikova postignuća. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
22 Ana Grgurinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
23 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Predlažemo da ocjene iz nastavnih predmeta ne zaključuju na polugodištu. Zaključnu ocjenu na kraju nastavne godine ionako nastavnici zaključuju na temelju praćenja i vrednovanja učenikova rada tijekom cijele godine. Zaključivanje ocjene na polugodištu donosi nepotrebno gubljenje vremena i nastavnih sati, stres za učenike i nastavnike, privremenu informaciju koja ne mora biti relevantna za kraj godine i kao takva nema svoju svrhu niti funkciju. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
24 Gordana Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
25 Marijana Tomić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Čl.18 Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
26 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
27 Iris Ivelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
28 Ivica Vlahović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
29 Ivana Brozović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
30 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
31 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
32 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
33 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
34 Dušan Vuletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
35 Anita Pahljina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
36 Jelena Despot PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
37 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Izvodim laboratorijske vježbe iz fizike u srednjoj školi i za te satove treba još veća priprema nego za teoretsku nastavu, Ne postoji laborant koji priprema vježbe. Treba pribor pripremiti, postaviti, spremiti. Često učenici samostalno rade mjerenja i pregledavanje i ispravljanje njihovih vježbi zahtijeva više vremena nego ispravljanje pismenog ispita. Smatram nedopustivim da se izvođenje laboratorijskih vježbi tretira kao manje vrijedan sat pa onda treba profesore kazniti s većom normom. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
38 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
39 Luka Šimunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
40 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. U stavku 2 potrebno je brisati riječi "...ili drugom prostoru sukladno propisanim standardima..:" Vanjske usluge prehrane pokazale su se iznimno nekvalitetne kod pojedinih fakulteta, pa nema smisla eksperimentirati na maloj djeci u osnovnim školama. Ukoliko škola nema kapacitete, neće imati produženi boravak. Tko plaća produženi boravak je u ovom dijelu nejasno? Prihvaćen Prihvaćeno.
41 Tanja Bulić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
42 Davor Denkovski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu «Rapska» u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanju istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju, rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. Ponekada postoje ozbiljni i opravdani razlozi, i to pedagoške i psihološke prirode, zbog kojih bi roditelji i djeca ranije trebali biti upoznati s tim detaljem, jer kasnije ravnatelj/ica odbija napraviti bilo kakve izmjene s obrazloženjem da je to nemoguće nakon što je popis već napravljen. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Prihvaćen Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. Zakon u članku 100. definira da je jedan od stručnih suradnika i psiholog.
43 damir drezga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
44 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
45 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
46 Josip Brajković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
47 Anita Donđivić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
48 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
49 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
50 Mirjana Škugor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Usput, hitno treba mijenjati i Pravilnik o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi u dijelu koji se tiče nastavnika strukovnih predmeta, strukovnih učitelja i suradnika u nastavi koji nepravedno imaju znatno veću satnicu neposrednog rada u odnosu na nastavnike općih predmeta, iako su puno više opterećeni. Zna se da oni neprestano moraju pratiti razvoj novih tehnologija, neprestano se educirati, a i velike probleme imaju zbog nedostatka udžbenika i ostalih nastavnih sredstava osobito u trogodišnjim strukovnim školama. Također, izraditi izvedbeni plan i program, organizirati i provesti vježbe i praktičnu nastavu znatno je teže i zahtjeva znatno više vremena. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
51 Milena Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
52 Ljiljana Prce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
53 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Članak 18. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 73. (1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika. (2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. PRIJEDLOG: Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika. OBRAZLOŽENJE: Zaključna ocjena trebala bi služiti komuniciranju značajnih informacija o učenikovom napretku u određenom predmetu i postignutom uspjehu. Sam proces zaključivanja može nam poslužiti u svrhu: 1) Administracije; Zaključne ocjene nam pomažu odrediti uspjeh učenika (rang) unutar svoje obrazovne skupine i je li učenik spreman za nastavak obrazovanja u višem razredu. 2) Informiranja; Zaključne ocjene nam pomažu da informiramo o učenikovom napretku sve zainteresirane (učenika, roditelje, institucije u kojima će učenik nastaviti školovanje). Zaključna ocjena predstavlja konačan zaključak o učenikovom postignuću i govori o ostvarenim obrazovnim ciljevima i ishodima. 3) Motiviranja; Mnogo učenika više radi jer su ekstrinzično motivirani željom da imaju što više ocjene i zbog straha od niskih ocjena. 4) Usmjeravanja; Ocjene pomažu učenicima, roditeljima i savjetovateljima da izaberu primjeren oblik i razinu obrazovanja. Ocjene bi trebale osigurati konkretnu i detaljnu povratnu informaciju o tome koji učenik ima potrebu za dodatnom podrškom i koju razinu zahtjevnosti obrazovnog programa će moći pratiti (prema Santrock, 2009.) . Samo zaključne ocjene osiguravaju ograničene informacije o napretku učenika i njegovom ponašanju i načinu učenja. Ocjena nam ništa ne govori o aktivnosti učenika, pokazanom interesu i generalno razini suradnje. Smatramo da bi upravo na polugodišu, kada se učenik nalazi usred obrazovnog procesa, bilo uputno ponuditi učenicima i roditeljima detaljnu opisnu povratnu informaciju o postignutome i prostoru za napredak. Zaključivanje ocjena na polugodištu nema administrativno opravdanje, učenik i roditelji dobiju jako malo informacija o samom procesu učenja, utječe samo na ekstrinzičnu motivaciju (smanjuje intrinzičnu motivaciju) i nije korisno u svrhu usmjeravanja osim kada učenik ima zaključenu nedovoljnu ocjenu iz nekog predmeta. Istraživanja pokazuju da sumativno brojčano izvještavanje na polugodištu smanjuje predanost učenju na emocionalnoj i ponašajnoj razini u idućem obrazovnom razdoblju. Zaključna ocjena na polugodištu umjesto da bude posljedica rada učenika postaje pouzdan prediktor budućeg (ne)uspjeha (Poorthuis i sur, 2015.) . Stoga, kako bi učenike dadatno motivirali i osnažili predlažemo da na polugodištu učitelji/ nastavnici daju povratnu informaciju u kojoj bi istaknuli što je učenik dobro usvojio i na kojim područjima još treba raditi. Dobro bi bilo da učenik ima priliku i evaluirati vlastiti rad i iznijeti plan za iduće polugodište i postaviti cilj koji želi postići. Cijeli ovaj proces ima za svrhu povećanje motivacije učenika i preuzimanje odgovornosti za vlastiti akademski uspjeh (prema Santrock, 2009.) Ovaj način formativnog ocjenjivanja (Kingston i Brooke, 2011) pruža mogućnost izgradnji odnosa ravnopravnog dostojanstava između učitelja/nastavnika i učenika (Juul, 2010) . Danas je većina stručnjaka u području obrazovanja suglasna da je kvaliteta odnosa između učitelja/nastavnika i učenika najvažniji prediktor školskog uspjeha (prema Robinson, 2016.) . 10. Santrock, J., W. (2009), Educational Psychology, McGraw Hill, New York 11. Poorthuis, A., M., G.; Juvonen, J.; Thomaes, S., Denissen, J., J., A. (2015), Do Grades Shape Students’ School Engagement? The Psychological Consequences of Report Card Grades at the Beginning of Secondary School, Journal of Educational Psychology , Vol. 107, No. 3, 842–854 12. Kingston, N. i Nash, B. (2011), Formative Assessment: A Meta-Analysis and a Call for Research, Educational Measurement: Issues and Practice Winter 2011, Vol. 30, No. 4, pp. 28–37 13. Juul, J. (2010) Od poslušnosti do odgovornosti, Naklada Pelago Zagreb 14. Robinson, K. (2016), Creative Schools, Penguin Books, New York Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
54 Aleksandra Bešlić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Prihvaćen Izvannastavne aktivnosti kao i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. U Zakonu člankom 100. definirano je da je psiholog stručni suradnik.
55 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s uvođenjem zaključne ocjene na kraju prvoga polugodišta. Zaključivanjem ocjena na polugodištu velika većina učenika smatra da ono što je zaključeno je zapravo i završeno te smatraju da onda ih se više taj dio nastavnih sadržaja ne treba ispitivati. Generacije učenika koji nisu imali zaključivanje ocjena na polugodištu sasvim dobro funkcioniraju bez toga. Za zaključivanjem ocjena najviše žale kampanjci i roditelji koji krenu poduzimati nešto kad je već sve na kraju. Ako se redovito radi i prati onda nema nikakve potrebe za dodatnim stresom zaključivanja ocjena na polugodištu. Uostalom, učenici bi trebali učiti za znanje, a ne ocjene. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
56 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. U stavku 3 treba obavezno navesti rok donošenja pravilnika. Prihvaćen Prihvaćeno.
57 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
58 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se sa zaključivanjem ocjena na kraju 1. polugodišta. Vodeći se argumentima za vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu koji su izneseni u javnosti („Bolja povratna informacija roditeljima i učenicima“, „ Učenici se opuste i ne uče“, „Nerealna procjena znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu“), prilažemo protuargumente i argumente zašto ne treba vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu. 1. Uvođenjem e- dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e- dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na informacije i na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta, a škola može poslati pisana polugodišnja izvješća roditeljima na kojima su prepisane sve ocjene. 2. Dobra komunikacija učenika i profesora uklanja bilo kakve „nejasne povratne informacije“. Ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. 3. Povratna informacija nije samo sumativno ocjenjivanje ( brojčana ocjena), već i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Naglasak obrazovanja budućnosti mora biti na formativnom ocjenjivanju koje se odnosi na razvoj znanja i vještina. Formativnog vrednovanja bi trebalo biti više, što je i omogućeno bilješkama u e- imeniku gdje ima dovoljno prostora za redovito praćenje i bilježenje dostupno roditeljima i učenicima. 4. Učenje ne smije postojati samo radi ocjene, ocjena ne smije biti glavni motiv za učenje!!! 5. Opuštenija atmosfera učenika u razredu nije negativna pojava. Dobar profesor je zna usmjeriti i potaknuti kreativniji rad učenika pri čemu se gubi „ kampanjski rad za ocjenu“ a dobiva se kvalitetniji rad. 6. Dio nastavne godine do zimskog odmora učenika kraće je od drugog dijela (polugodište nije na polovini nastavne godine) pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Učenik svakako ima priliku napredovati i popraviti svoj uspjeh do kraja nastavne godine. Zimski odmor učenika bi trebao služiti kao pauza u procesu odgoja i obrazovanja, a ne kao kraj odgojno obrazovnog razdoblja nakon kojeg se mora donijeti zaključna ocjena. 7. Vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu povećava nepotrebni stres učenicima i profesorima. Otežava normalni tijek nastavnog procesa jer se onda još „mora“ nešto ispraviti, popraviti, dobiti još ocjena... 8. U Slobodnoj Dalmaciji (7. 10. 2016.) izašao je članak o argumentima za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena. Citirano: „Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza Ministarstva tehničkog ministra Predraga Šustara ( analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu)...“ Analiza je pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu....“ Smatramo da objektivnost ocjene na kraju godine proizlazi iz jasnih kriterija donešenih na stručnim aktivima, a s kojima su upoznati i učenici. Dodatna zaključna ocjena na polugodištu ne povećava objektivnost ocjene na kraju nastavne godine. „... u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju....U srednjim školama se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a... Ovo je kontradiktorno argumentu gdje se govori da se učenici opuste i ne uče. Ako ne uče, kako je moguće da se „značajno smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena“?! Iz iskustva- nema povećanja broja nedovoljnih ocjena ali nema ni značajnog smanjenja. Ako imamo smanjenje broja nedovoljnih ocjena na kraju nastavne godine, onda je to isključivo zbog rada i truda tih učenika. Učenici redovito znaju što i kada trebaju ispraviti i za koju ocjenu. 9. Obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na kompetencijski sustav i učenička postignuća (NOK), što zahtijeva i određene slobode i rasterećenja oko načina obrazovanja i količine sumativnih ocjena. Vraćanjem zaključne ocjene na polugodištu vraćamo se unatrag, umjesto da tražimo nove načine vrednovanja i unaprijeđivanja Hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
59 Kristina Nežmahen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
60 Martina Sanković Ivančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
61 Darel Rak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
62 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Bolji je originalni prijedlog tj. da okvir Nacionalnog kurikuluma donosi Vlada, a ostalo ministar od alternativnog prijedloga. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
63 Amra Sarunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 18. stavak 1. - Vodeći se argumentima za vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu koji su izneseni u javnosti („Bolja povratna informacija roditeljima i učenicima“, „ Učenici se opuste i ne uče“, „Nerealna procjena znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu“), prilažemo protuargumente i argumente zašto ne treba vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu. 1. Uvođenjem e- dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e- dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na informacije i na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta, a škola može poslati pisana polugodišnja izvješća roditeljima na kojima su prepisane sve ocjene. 2. Dobra komunikacija učenika i profesora uklanja bilo kakve „nejasne povratne informacije“. Ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. 3. Povratna informacija nije samo sumativno ocjenjivanje ( brojčana ocjena), već i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Naglasak obrazovanja budućnosti mora biti na formativnom ocjenjivanju koje se odnosi na razvoj znanja i vještina. Formativnog vrednovanja bi trebalo biti više, što je i omogućeno bilješkama u e- imeniku gdje ima dovoljno prostora za redovito praćenje i bilježenje dostupno roditeljima i učenicima. 4. Učenje ne smije postojati samo radi ocjene, ocjena ne smije biti glavni motiv za učenje!!! 5. Opuštenija atmosfera učenika u razredu nije negativna pojava. Dobar profesor je zna usmjeriti i potaknuti kreativniji rad učenika pri čemu se gubi „ kampanjski rad za ocjenu“ a dobiva se kvalitetniji rad. 6. Dio nastavne godine do zimskog odmora učenika kraće je od drugog dijela (polugodište nije na polovini nastavne godine) pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Učenik svakako ima priliku napredovati i popraviti svoj uspjeh do kraja nastavne godine. Zimski odmor učenika bi trebao služiti kao pauza u procesu odgoja i obrazovanja, a ne kao kraj odgojno obrazovnog razdoblja nakon kojeg se mora donijeti zaključna ocjena. 7. Vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu povećava nepotrebni stres učenicima i profesorima. Otežava normalni tijek nastavnog procesa jer se onda još „mora“ nešto ispraviti, popraviti, dobiti još ocjena... 8. U Slobodnoj Dalmaciji (7. 10. 2016.) izašao je članak o argumentima za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena. Citirano: „Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza Ministarstva tehničkog ministra Predraga Šustara ( analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu)...“ Analiza je pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu....“ Smatramo da objektivnost ocjene na kraju godine proizlazi iz jasnih kriterija donešenih na stručnim aktivima, a s kojima su upoznati i učenici. Dodatna zaključna ocjena na polugodištu ne povećava objektivnost ocjene na kraju nastavne godine. „... u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju....U srednjim školama se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a... Ovo je kontradiktorno argumentu gdje se govori da se učenici opuste i ne uče. Ako ne uče, kako je moguće da se „značajno smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena“?! Iz iskustva- nema povećanja broja nedovoljnih ocjena ali nema ni značajnog smanjenja. Ako imamo smanjenje broja nedovoljnih ocjena na kraju nastavne godine, onda je to isključivo zbog rada i truda tih učenika. Učenici redovito znaju što i kada trebaju ispraviti i za koju ocjenu. 9. Obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na kompetencijski sustav i učenička postignuća (NOK), što zahtijeva i određene slobode i rasterećenja oko načina obrazovanja i količine sumativnih ocjena. Vraćanjem zaključne ocjene na polugodištu vraćamo se unatrag, umjesto da tražimo nove načine vrednovanja i unaprijeđivanja Hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava. Članak 18. stavak 2. - Ocjena iz vladanja se određuje na prijedlog razrednika na razrednom vijeću, a razredna vijeća se sazivaju nakon nastavne godine. Dakle, nemoguće je da se ocjena iz vladanja utvrđuje javno u razrednom odjelu dok traje nastavna godina. Članak 21. - Nije moguće donijeti ocjenu iz vladanja u tako kratkom roku jer se razredna vijeća održavaju nakon kraja nastavne godine. Nije moguće tako brzo održati razredno vijeće, donijeti ocjenu iz vladanja, isprintati i provjeriti svjedodžbe i izdati ih učeniku. Predlažemo da roditelj ima pravo na žalbu u roku od 2 dana, ali ne dva dana od kraja nastavne godine nego dva dana od datuma izdavanja svjedodžbe ili od preuzimanja svjedodžbe. Članak 42. – iz ovakve formulacije proizlazi da će se suglasnosti roditelja tražiti svakodnevno (osobito za škole koje učenicima nude puno dodatnih sadržaja), mislimo da se treba zadržati na pohađanju izbornih i fakultativnih predmeta i za njih tražiti suglasnost, a ne za sve ostalo. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog o odustajanju od vraćanja ocjena na polugodištu.
64 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
65 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
66 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
67 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
68 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
69 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Podržavam prijedlog za brisanjem Stavka 3. ovog članka i dolje navedeni argument: "Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon." Nastavnicima se norma utvrđuje Pravilnikom o normi pa predlažem brisanje članka jer će na u zbornice strukovnih škola uvesti pomutnju, a dijelu nastavnika sigurno nanijeti štetu. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
70 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja. Troši se jako puno vremena koje se može iskoristiti na puno bolje načine. Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem e-Dnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Roditelji uvijek ima uvid u ocjene učenika preko e-Dnevnika, u školama koje ga ne koriste može dobiti uvid na informacijama. Općenito zaključivanje ocjena na kraju školske godine treba izmijeniti jer učenici iz nekih „lakših“ predmeta navuku prosjek na vrlo dobar ili odličan a nisu odlikaši. Predlažem ukidanje općeg uspjeha i na kraju školske godine jer taj prosjek ne pokazuje ništa. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
71 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen.
72 Jure Orlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
73 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
74 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 32. Predlažem nadopunu teksta stavka 4. riječju - posvojiteljskog - tako da stavak 4. glasi: „(4) Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“. Prijedlog temeljim na odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama ("Narodne novine“, broj 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) gdje su u tom smislu posebno regulirana i prava roditelja - posvojitelja djeteta (glava VII., članci 34. do 40.) Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
75 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Podržavam prijedlog za brisanjem Stavka 3. ovog članka i dolje navedeni argument: "Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon." Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
76 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
77 Nataša Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
78 PERO BARTIČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
79 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
80 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
81 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
82 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
83 Sanja Garac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
84 Josip Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
85 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
86 Ivana Slavica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
87 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
88 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
89 Jasmina Cvetnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
90 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Kao profesor, ne slažem se s vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu zbog: - nejednakog trajanja polugodišta - većeg opterećenja administracijom za učitelje i razrednike na kraju polugodišta - velikog pritiska za ispravljanjem ocjena na kraju polugodišta koje utječe na kvalitetu nastave za ostalu djecu i dodatno opterećuje učitelje - neopravdanosti istoga (osim rekla-kazala navoda roditelja o slabijim rezultatima, nema istraživanja o utjecaju nezaključivanja) Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
91 Jelena Bekavac Krčadinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11, točka 3. Pisana odluka o upisu izbornog predmeta trebala bi se predati do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. RAZLOG: Nabavka besplatnih udžbenika i radnih bilježnica te planiranje broja razrednih odjela i zaduženja učitelja za sljedeću školsku godinu. Prihvaćen Prihvaćeno.
92 GRAD RIJEKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažemo da se stavak 10. ovoga članka promijeni na način da glasi: „Školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, ukoliko ostali radnici školske ustanove nisu u mogućnosti obavljati sve poslove projektnog upravljanja i administracije te ukoliko bi se ta plaća mogla 100 posto plaćati iz projekta.“ Smatramo potrebnim omogućiti školama da mogu zaposliti osobu na određeno vrijeme za obavljanje poslova na EU projektima ukoliko nemaju mogućnosti da njihovi radnici obavljaju te poslove, a plaću je moguće osigurati u 100%iznosu iz projekta. Prihvaćen Nakon javne rasprave dodan je stavak: Školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, pri čemu se njegova plaća može ugovoriti, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, maksimalno do najvećeg propisanog koeficijenta za radno mjesto savjetnika u školskim ustanovama, uvećanog za 30%.
93 GRAD RIJEKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. Predlažemo da se u stavku (3) članka 34a odredi i rok u kojem će se navedeni pravilnik donijeti. Praksa pokazuje da dok god nije propisan rok za donošenjem - pravilnici se nikad ne donesu. U prilog tome govori i da je Državno pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u članku 11. stavak 7. navedeno "Produženi boravak učenika uredit će se posebnim propisom.", te je definiran rok koeficijentom izvodljivosti '2', što znači da je poseban propis trebao biti donesen u roku od pet godina, odnosno do kraja 2012. godine. Međutim, poseban propis nije nikad donesen. Stoga predlažemo da se u članku 34.a stavak 3. izmijeni tako da glasi: (3) Organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom, koji će se donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Prihvaćen Prihvaćeno.
94 Maja Mlinarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se vraćanju zaključnih ocjena na polugodištu. Smatram ih nepotrebnim stresom za učenike i nastavnike. U školama s eDnevnicima je to potpuno suvišno jer učenik cijelu godinu vidi prosjek ocjena svakog predmeta. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
95 LEOPOLDA MEDAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
96 Maja Mlinarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
97 GRAD RIJEKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Smatramo da Okvir nacionalnog kurikuluma treba donijeti Vlada Republike Hrvatske, te ne podržavamo alternativno rješenje. Definiran je kao temeljni krovni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja Izrada takvog dokumenta rezultat je niza aktivnosti i predstavlja složen i dugotrajan proces te predstavlja povezanost obrazovne politike sa znanošću i odgojno-obrazovnom praksom. Obzirom na njegovu važnost smatramo da ga treba donijeti Vlada Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
98 Jelka Šegan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
99 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
100 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
101 Katarina Džalto PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
102 SINIŠA TOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
103 ANKICA PAVLOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
104 Ivana Grandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
105 MELITA PROLOŠČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
106 Jere Bilan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
107 Žaklin Lukša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se vraćanju zaključnih ocjena na polugodištu jer to nije relevantna informacija o učenikovom uspjehu i svakako ne bi trebala biti jedina motivacija učeniku za učenje. Potrebno je kontinuirano komunicirati i s učenikom i s roditeljem i dati jasnu informaciju o postignućima učenika, a zaključna ocjena to nikako nije. Ovakav pristup nije u skladu s deklariranim učenjem za život, a ne za ocjenu. Uz to nisu provedena nikakva relevantna istraživanja o učinku zaključnih ocjena na polugodištu pa mi nije jasno na temelju čega se ova promjena predlaže. Takav pristup u potpunoj je suprotnosti i s prijedlogom okvira za vrednovanje. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
108 Damir Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
109 Zorka Bebić Tokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se da bi se ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja trebale zaključivati jer obrazovna razdoblja ne traju jednako dugo. Učenici ionako uče za ocjenu, a ne za znanje, a zaključna ocjena na kraju nastavne godine bi trebala proizlaziti iz svih elemenata vrednovanja tijekom cijele godine. O pritiscima roditelja ne želim ni misliti ako se vrati zaključivanje ocjena na polugodištu. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
110 Vesna Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
111 Sonja Eberling PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. NE SLAŽEM se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta. - Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava pritisak učenika i roditelja na učitelje i nastavnike, a radi podizanja ocjena. Troši se jako puno vremena koje se može iskoristiti na puno bolje načine. - Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem eDnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene - Često se krivo tumačilo da pozitivna ocjena na kraju prvog polugodišta isključuje mogućnost zaključivanja negativne ocjene na kraju nastavne godine. - U obrazloženju za uvođenje zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta stoji: „…Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.“ Koji su to analitički postupci provedeni i jesu li javno objavljeni? Koji su to pripadnici struke sudjelovali u analizi? Kako tumačite "korist i dobrobit roditelja"? Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
112 Dražen Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
113 KORALJKA KORENIKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
114 Ivica Banovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
115 Tihomir Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne podržavam zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. Roditelji uvijek ima uvid u ocjene učenika preko e-dnevnika, a u školama koje ga ne koriste može dobiti uvid na informacijama. Što se tiče ispravaka ocjena, nastavnik sam treba odrediti rok do kojeg učenici mogu ispraviti negativne ocjene, a ne to prepustiti njima. Osobno nemam nikakvih neugodnih iskustava jer potičem učenike da što prije isprave negativne ocjene. Ako ne uspiju do kraja polugodišta, jednostavno to učine na početku drugog. Bez zaključivanja ocjena manji je stres na kraju polugodišta, ostaje više vremena za obradu sadržaja i uvježbavanje zadataka. Osim toga, polugodišta nisu iste duljine te zaključivanje na kraju prvog ne daje pravu sliku o znanju učenika, naročito za učenike prvih razreda srednjih škola. Nisam ni za to da se roditeljima šalju pisane obavijesti o uspjehu, tj. ocjenama. U današnje vrijeme računala to je nepotrebno trošenje papira. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
116 Zvjezdana Bezlaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Zaključivanje ocjena na polugodištu je nepotrebno, povećava stres, daje lažan osjećaj završnosti za kratki vremenski period i samo ističe važnost brojke (ocjene), a ne znanja. Roditelji uvijek mogu imati uvid u napredovanje svog djeteta ako to žele - dolaskom u školu, razgovorom s djetetom, uvidom u e-dnevnik. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
117 Sanja Janeš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Uz e-dnevnike zaključivanje ocjena, iz pojedinih predmeta, na polugodištu je izgubilo smisao jer roditelj u svakom trenutku ima dostupnu informaciju o napredovanju svog djeteta. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
118 Maristela Rubić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s vraćanjem zaključivanja ocjena na kraju 1. polugodišta i smatram da je to u suprotnosti s motom „Škola za život, a ne za ocjenu“. • Prvo polugodište traje čak 5 tjedana kraće od drugog, te bi se uvođenjem zaključivanja ocjena stvorio nepotreban stres učenicima i učiteljima. Posebno je ovo problem za predmete koji se izvode 1 sat tjedno, pa je izazov odraditi nastavni plan i prikupiti dovoljno ocjena za kvalitetnu zaključnu ocjenu. • Svaka ocjena i bilješka je povratna informacija učeniku o njegovom radu i napretku, a roditelji su dužni redovito pratiti i informirati se o postignućima svoje djece bilo na individualnim razgovorima u školi i/ili putem eDnevnika. • Umjesto pritiska da prikupimo dovoljno ocjena, možemo se posvetiti kvalitetnoj obradi sadržaja, ponavljanju i uvježbavanju. • Zaključna ocjena na polugodištu može imati negativan utjecaj na zaključivanje ocjena na kraju godine, obzirom da učenici prvenstveno gledaju zaključnu ocjenu, a ne sve ocjene tijekom cijele nastavne godine. Također, slažem se s kolegicom Antonijom Horvatek koja je navela da je zaključivanje ocjena po predmetima zaokruživanjem na cijeli broj nepravedno, nerealno i odgojno loše. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
119 Antun Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
120 Mirela Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protiv sam vraćanja zaključivanja ocjena na kraju 1.polugodišta iz više razloga: - različito vremensko trajanje 1. i 2.polugodišta pa zaključna ocjena na kraju 1.polugodišta ne pruža relevantnu povratnu informaciju o uspjehu učenika - povećani stres za učenike, roditelje i učitelje - povećani opseg administrativnog posla za učitelje iako je u većini škola dostupna kontinuirana povratna informacija putem e-dnevnika - pojačani pritisak na učitelje na kraju 1.polugodišta - nepotrebno trošenje vremena u nastavi na ispravljanje ocjena i zaključivanje, a moglo bi se efikasnije utrošiti za uvježbavanje, ponavljanje - ne potiče učenike na kontinuirani nego na kampanjski rad (za ocjenu), a želimo da naši učenici uče za život, a ne za ocjenu Osim toga, zanimaju me rezultati analize koja je pokazala da nezaključivanje ocjena nije polučilo željeni učinak i koji je to učinak. Među svojim učenicima provela sam anketu o njihovom stavu prema zaključivanju ocjena na kraju 1.polugodišta koja je pokazala da je 94% (uzorak od 47 učenika) protiv zaključivanja. Iako uzorak nije reprezentativan, rezultati nešto govore. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
121 Nedeljka Pavlica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
122 Lidija Hreljac Trumbetaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
123 Hrvoje Turčinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
124 Zvonimir Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
125 Marija Vučinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
126 Kristina Bašić Pintarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
127 Gabrijela Mahmutović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
128 Bojan Mrvoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
129 Branko Pleadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
130 Verica Busija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
131 ZVJEZDANA FARKAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
132 Kosana Jakšić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
133 Neven Musulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
134 Dejan Benko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
135 Tomislav Balenović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
136 DRAŽENKA MARIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
137 Petra Kupsjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Polugodišta nisu iste duljine stoga ocjene nemaju jednaku težinu, a sa zaključivanjem ocjena na polugodištu povećava se stres kod učenika (sve veći broj učenika pati od anksioznosti), dok kod drugih negativna ocjena nema nikakav učinak. Također, kod zaključivanja ocjena na polugodištu, javljaju se nesuglasice u odnosu roditelji-škola. No najjači argument jest što u srednjim strukovnim školama, gdje funkcionira sustav tjedan prakse-tjedan nastave, u 7 ili 8 tjedana nastave u prvom polugodištu, nemoguće je kod učenika prikupiti objektivan broj ocjena kako bi mu se mogla zaključiti konačna ocjena. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
138 Mateja Hanžić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
139 Sanja Medenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
140 Nevia Grbac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. NE SLAŽEM se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta. Obrazloženje: - Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu - Zaključivanje ocjena na polugodištu povećava stres kod učenika - Potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja - Povećava se pritisak učenika i roditelja na učitelje radi podizanja ocjena na što se troši jako puno vremena koje se može iskoristiti na ponavljanje i uvježbavanje - Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem eDnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene - Postavlja se pitanje čemu služi ta zaključna ocjena na kraju I. polugodišta. Hoće li se posebno zaključivati i na kraju II. polugodišta pa iz tih ocjena izvoditi srednja vrijednost srednjih vrijednosti za kraj godine? - Događalo se i prije da se roditelji jako drže te ocjene sa polugodišta prilikom izvođenja ocjene za kraj godine i smatraju da sve ocjene koje su joj prethodile nemaju nikakve vrijednosti. - U obrazloženju za uvođenje zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta stoji: „…Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.“ Koji su to analitički postupci provedeni, i jesu li javno objavljeni? Koji su to pripadnici struke sudjelovali u analizi? Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
141 Vlasta Lovrić-Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
142 NIKŠA GRABOVAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
143 Leo Zorica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
144 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Slažem se s komentarom kolegice Bibijane Šlogar. Također smatram da je zaključivanja ocjena na polugodištu nepotrebno, a razlozi su sljedeći: • ne postoji temeljita analiza i praćenje na koji je način ukidanje zaključivanja ocjena utjecalo na konačan uspjeh učenika pa nije jasno na temelju kojih činjenica je donesena odluka o vraćanju istog • ocjenjivanje u razredu je javno, učenici i roditelji imaju uvid u ocjene i bilješke nastavnika tijekom cijele godine • završetak prvog obrazovnog razdoblja pada u tjednu prije Božićnih blagdana i primjerenije je u razredu posvetiti se prigodnim temama ili projektnoj nastavi nego pod stresom i na silu (prvo obrazovno razdoblje bitno je kraće od drugog) zaključivati ocjene • dok su ocjene zaključivane na kraju polugodišta učenici i roditelji često nisu razumjeli da ocjena na kraju školske godine treba proizlaziti iz vrednovanja tijekom cijele školske godine • nije napravljena opsežna anketa u relevantnoj učeničkoj populaciji pa ne znamo što učenici misle o tome Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
145 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
146 FIlip Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
147 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
148 Dražena Oršulić-Šuman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
149 Vesna Čačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
150 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16. Smatram da se stavak 2. treba promijeniti na način da se ipak propiše najveći mogući tjedni broj ukupnih nastavnih sati (obvezne, izborne i fakultativne nastave), a koji ne bi smio biti veći od 40 sati (zakonom propisanog radnog tjedna radnika). Trenutno škola nema zakonskog načina za ograničavanje odabranih izbornih i fakultativnih programa. Prihvaćen Na temelju javne rasprave stavak dva mijenja se i glasi: Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.
151 Vlado Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
152 Dražen Rebernišak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
153 Helena Karlić Mujo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram nepotrebnim ponovno uvođenje zaključivanja ocjena na „polugodištu“ (bolje bi bilo koristiti termin „prvo obrazovno razdoblja“ zbog nejednakog trajanja obrazovnih razdoblja). Prvo, u uvodu je navedeno da ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu nije polučilo željene rezultate. Kad se ukidalo, rečeno je da je cilj izbjeći stres i brojna provjeravanja na polugodištu. Dakle, rezultat je postignut pa ovo ponovno vraćanje zaključivanja nema smisla. Učenici i roditelji cijelo vrijeme imaju povratnu informaciju o učenikovu napretku i uspjehu jer su im i brojčane i opisne ocjene dostupne bilo u eDnevniku, bilo na individualnim informativnim razgovorima na koje imaju pravo jednom tjedno. Osim toga, zaključivanje ocjena je čisti gubitak vremena koje se može iskoristiti za obradu ili ponavljanje određenih nastavnih sadržaja, što je učenicima puno korisnije. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
154 Helena Karlić Mujo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. U st. 3. se navodi da učenik bira izborni predmet na početku školske godine. Smatram da bi bilo bolje da se izborni predmet bira na kraju prethodne nastavne godine kako bi škola mogla planirati rad odnosno formirati grupe za izbornu nastavu prije početka iduće školske godine te kako bi škola mogla navrijeme prijaviti viškove i manjkove. Prihvaćen Stavak 3. se mijenja i glasi: Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.
155 Silvana Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
156 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne podržavam vraćanje zaključnih ocjena na kraju polugodišta. Smatram da je prosječna ocjena dovoljni pokazatelj. Možda bi iskazivanjem zaključnih ocjena u obliku prosječne ocjene zaokružene na jednu decimalu zaključivanje postalo pravednije i lišeno pretjeranog stresa. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
157 Nada Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Nastavnicima se norma utvrđuje Pravilnikom o normi pa predlažem brisanje članka jer će na u zbornice strukovnih škola uvesti pomutnju, a dijelu nastavnika sigurno nanijeti štetu. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
158 Dunja Frkovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
159 Miroslav Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
160 Nenad Čatipović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Nenad Čatipović GGTŠ-Split Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
161 Bibijana Šlogar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. U ime Nastavničkog vijeća Gimnazije A.G.Matoša u Zaboku želim obrazložiti jednoglasno iskazan stav protiv prijedloga vraćanja ocjena na polugodište. Zaključivanje ocjena na polugodištu je nepotrebno iz sljedećih razloga: • sve više škola ima e-imenik (a pretpostavljamo da će ga u dogledno vrijeme koristiti gotovo sve škole u RH jer takva je tendencija) te o roditelji i razrednici imaju konstantan uvid u ocjene i bilješke o učenicima, bilo preko elektronskog identiteta samih učenika, bilo preko sustava e građani, • analiza naših kvartalnih sjednica unatrag nekoliko godina nam govori kako učenici vidljivo generalno kroz kvartale dižu svoj uspjeh kako nastavna godina ide kraju te da ih nezaključivanje ocjena na polugodištu ne pasivizira ako se vrednovanju i suradnji na relaciji nastavnik -učenik – roditelj pristupa kontinuirano, kvalitetno i smisleno, • vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu u našem kontekstu, koji nije toliko specifičan da se ne bi mogao uzeti kao primjenjiv za cjelinu, samo je vraćanje i izmjena Zakona na staru praksu koja ne donosi nikakvo realno poboljšanje za učenike i nastavnike, • vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu je ujedno vraćanje ogromne količine stresa učenicima (koji pred blagdane moraju navrat-nanos pisati sve testove i odgovarati sve predmete kako bi ocjene mogle biti zaključene dok danas bez problema testove pišemo u siječnju ili veljači, bez potrebe da se ubrzava vrednovanje radi zadanog datuma) i • povećanje administriranja predmetnim profesorima i razrednicima (opet – nasilno ocjenjivanje jer se ocjene moraju zaključiti). • smatramo da ovi naši zaključci i argumenti ne vrijede samo za gimnazijske programe i strukovne škole nego sa sve dionike obrazovnog procesa Hvala na razumijevanju i uvažavanju naših sugestija i mišljenja Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
162 Josip Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se sa vraćanjem zaključnih ocjena na kraju polugodišta. Premalo je vremena za ocjenjivanje iz predmeta koji se izvode jedanput tjedno. Pritisak roditelja će se ponovno vratiti u škole. Uvođenjem e-dnevnika roditelji su dobili na uvid stanje djetetova napredovanja i mogućnost intervencije za poboljšanje. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
163 zdravko peran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
164 Jadranka Rosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
165 Marija Jozić-Mihaljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
166 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Pitanje norme nastavnika u srednjoj školi regulirano je Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi (NN94/10). Pravilnik donosi ministar. Predlažemo stoga da se obriše stavak 3, odnosno da se članak izmjeni na način da glasi: U članku 104. stavku 1. riječ: „rješenje“ zamjenjuje se riječju: „odluka“. U stavku 4. iza riječi: „stručnog suradnika“ dodaju se riječi: „u školskoj ustanovi“. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
167 Nikica Mihaljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
168 Marko Rosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mario Milas 27.11.2017 10:15 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. jozo dadić 26.11.2017 21:39 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Dana Svaguša 26.11.2017 21:34 0 0 Tj. povećati normu nastavnicima strukovnih predmeta?! Ma super. Hoće li im se i plaća povećati? Neven Maleš 26.11.2017 20:20 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Ivica Inkret 26.11.2017 18:07 0 0 Predlažem da se stavak 3. ovog članka briše. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mladen Maroslavac 26.11.2017 14:23 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Joško Ćurković 26.11.2017 12:58 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mihajlo Lerinc 26.11.2017 11:59 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Saša Peček 26.11.2017 11:27 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. 123 xPromjene uspješno spremljene. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
169 Bojana Pralica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
170 Mario Milas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
171 jozo dadić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
172 Neven Maleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
173 Ivica Inkret PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se stavak 3. ovog članka briše. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
174 MLADEN MAROSLAVAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
175 Joško Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
176 Mihajlo Lerinc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
177 Saša Peček PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
178 Štefica Erdec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
179 Helena Rostas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
180 Ivona Rogošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s ponovnim uvođenjem zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta iz više razloga: 1. Svaka ocjena koju učenik dobije jest povratna informacija i učeniku i roditelju. 2. Bespotrebno se troši vrijeme na zaključivanje ocjena umjesto za obrađivanje nastavnih sadržaja. 3. Kraj polugodišta postao bi puno stresniji i za učitelje, ali i za učenike. 4. Ovime bi se bespotrebno povećala već ionako pretrpana administracija učitelja. 5. Polugodišta nisu jednakog trajanja. 6. Učenici i roditelji su smatrali da zbog zaključne ocjene iz prvog polugodišta ne smijemo gledati pojedinačne ocjene u toku prvog polugodišta, već samo tu zaključnu! (Ukoliko se ponovno uvede zaključivanje ocjena, tada bi trebalo zakonom definirati da je zaključna ocjena samo informacija roditeljima te da se na kraju godine ipak gledaju sve ocjene). Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
181 Dajana Vidaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Time bi se nepotrebno povećala administracija ionako preopterećenih razrednika, a na zaključivanje (a osobito na navlačenje ocjena u svrhu podizanja decimala i dizanja općeg uspjeha) se trošilo dragocjeno vrijeme za obradu i uvježbavanje nastavnih sadržaja - kojega je ionako premalo. Zbog navedenoga, zaključna ocjena na polugodištu češće je uljepšana slika nego odraz stvarnog stanja i relevantna povratna informacija roditeljima. Umjesto toga, povratna informacija roditeljima o uspjehu njihove djece treba biti svaka pojedinačna ocjena koju učenik zaradi, a roditelj je zakonski dužan redovito se informirati o ocjenama svog djeteta. U svjetlu svega toga, vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu je kontraproduktivno i potpuno promašeno. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
182 DENIS KRUHAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
183 Aleksandra Brmbota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
184 Aleksandra Brmbota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne treba mijenjati članak 73. kako je navedeno. Nepotrebno je zaključivati ocjene na polugodištu (koje ionako nema jednaku težinu zbog kraćega trajanja kao i ocjena u drugom polugodištu). Roditelji su dužni pratiti napredak svoje djece, ne treba im zaključena ocjena da bi znali koliko im je (ne)uspješno dijete. Izbjegao bi se stres zbog zaključivanja, a što je najbitnije vrijeme utrošeno na zaključivanje i "navlačenje"većih ocjena bi se korisno iskoristilo na poučavanje i ponavljanje. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
185 Josip Jukić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da vraćanje zaključivanja na kraju polugodišta ne treba vratiti prije temeljite procjene učinka tog poteza. Ukoliko sam propustio istraživanje koje je izmjerilo promjene nakon ukidanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta, povlačim komentar. Budući da će u skoroj budućnosti gotovo sve škole imati e-dnevnike koji olakšavaju uvid i praćenje uspjeha učenika, zaključivanje na kraju polugodišta kao prolazna ocjena tijekom godine gubi smisao i nema je potrebe uvoditi. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
186 Tatjana Radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
187 TONI ERDFELD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
188 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
189 Tatjana Radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, vezano uz Članak 2. Kao profesor smatram da je jako važno i pohvalno što odgoju pridajete veću važnost u novom zakonu, jer mislim da je trenutno zanemaren u odnosu na obrazovanje, te da je potrebno i tu komponentu u radu adekvatno vrednovati. Također podržavam uvođenje podstavka 9. koji omogućuje roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece i poštivanju vrijednosti koje njihova obitelj gaji, te da su u mogućnosti odabrati sadržaje koji nisu u koliziji sa njihovim principima i načinom života. Smatram da je bitno da se roditelji ne izjašnjavaju pojedinačno prema temama, te da u slučaju neprihvatljive teme svojem djetetu pišu ispričnicu za nepohađanje sata, nego da se naprave moduli prema temama i da roditelji izabiru teme za zdravstveni i građanski odgoj kojima žele da njihovo dijete prisustvuje, a prema svojim osobnim svjetonazorima. Također je potrebno ograničiti ulazak raznih Udruga i pojedinaca u škole ako nemaju izričitu suglasnost Ministarstva ili bi takva predavanja trebala biti najavljena i dozvoliti pohađanje istih djeci uz prethodnu suglasnost roditelja, gdje bi uz temu predavanja trebali biti navedeni i ishodi takvog predavanja. Prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
190 Milan Omrčen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se sa vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu. Zaključivanje učenicima, roditeljima i učiteljima predstavljalo veliki stres. Skraćuje se vrijeme za obradu sadržaja i daje se preveliki naglasak na zaključnu ocjenu. U biti bi trebalo promatrati svaku ocjenu pojedinačno. Argument da je zaključna ocjena povratna informacija roditeljima uvođenjem e-dnevnika gubi svaki smisao. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
191 Ivan Popčević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram kako vraćanje zaključivanja na polugodištu nema smisla: 1. Nejednako trajanje prvog i drugog polugodišta, zbog čega zaključne ocjene na polugodištima nemaju jednaku težinu. 2. Roditelji i učenici imaju dovoljno povratnih informacija o napretku i bez zaključne ocjene. 3. Povećava se opseg poslova nastavnika (pogotovo razrednika). 4. Učenici se izlažu dodatnom stresu i potiču na učenje za ocjenu, umjesto da to vrijeme nastave iskoriste za vježbu. 5. Nedostatak opsežnog istraživanja o prednostima i nedostacima zaključivanja na polugodištu. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
192 Antonija Capan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da nije potrebno ponovno vratiti zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. 1. Polugodišta nisu jednakog trajanja. 2. Učenici i roditelji tijekom cijele godine znaju i trebaju znati kakva je situacija s ocjenama (čemu služi e - Dnevnik ili informacije kod predmetnih nastavnika?) 3. Učitelji imaju dovoljno administracije i bez tog zaključivanja koje nema nikakvu svrhu osim "povratne informacije". 4. Vrijeme za ispravljanje ocjena na kraju polugodišta treba koristiti za obradu i vježbu nastavnih sadržaja i poticanje učenika na učenje za znanje, a ne za ocjenu. 5. Ta zaključna ocjena bi bila, kao i do sada, "alibi" roditeljima za "pregovaranje" oko završne ocjene. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
193 Ksenija Ćosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu jer ne vidim potrebu za tim. Posebno se ne slažem s tim da se promjene donose unutar školske godine. Učenici i roditelji uvijek mogu dobiti uvid u ocjene, uspjeh te druge podatke o učenicima. Sve više škola uvodi e-dnevnik pa roditelji i učenici u svakom trenutku mogu imati uvid u sve ocjene. Kad je prije par godina ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu rečeno je da se to radi kako bi se rasteretili učenici i izbjegao stres zbog brojnih provjeravanja, ispitivanja na polugodištu. Ocjene na polugodištu su tada ukinute, ali se broj ispitivanja i provjeravanja nije promijenio. Sada opet, bez ikakvih istraživanja netko želi ocjene na polugodištu. To bi samo povećalo ionako prevelik administrativni posao učitelja, a sve drugo će ostati isto. U svakom slučaju smatram da nije potrebno uvoditi zaključne ocjene na polugodištu, a osobito takvu odluku donositi i provoditi tijekom već započete školske godine. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
194 Renata Pintar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se sa zaključivanjem na kraju polugodišta. Polugodišta ne traju jednako. roditelji imaju povratnu informaciju ako redovito dolaze na roditeljske sastanke i informacije kod razrednika čak i u školama koje nemaju ednevnik. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
195 Josip Kličinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ponovno uvođenje zaključivanje na kraju prvog polugodišta, pod krinkom "tražili roditelji i učenici" i "učenici moraju imati povratnu informaciju" promašeno je iz više razloga: 1. Roditelji i učenici jesu dionici u odgoju i obrazovanju, ali da se sluša samo mišljenje njih, a ne i onih koji to moraju provoditi je - suludo i uvredljivo za sve učitelje i nastavnike. 2. Svaka ocjena koju učenik dobije - povratna je informacija. Stoga je nejasno to da učenici moraju imati povratnu informaciju. Pa do kraja polugodišta iz svakog predmeta imaju i po nekoliko povratnih informacija! 3. Po raznim zakonima i pravilnicima, roditelji su DUŽNI skrbiti o svojoj djeci i pravovremeno se informirati o uspjehu učenika. Dakle, i oni su upućeni u povratnu informaciju! 4. Zaključivanjem ocjena na polugodištu uzima nam se dragocjeno vrijeme za obrađivanje nastavnih sadržaja. Umjesto toga, bombardiraju nas zahtjevima za ponovno ispitivanje. Sve to čini kraj polugodišta stresnijim i za nas nastavnike, ali i za učenike. 5. Polugodišta nisu jednakog trajanja! 6. Dosadašnje iskustvo nam govori da su se učenici i roditelji "lovili" za te ocjene s polugodišta te su smatrali da zbog zaključne ocjene s polugodišta ne smijemo gledati pojedinačne ocjene u toku prvog polugodišta, već samo tu zaključnu. 7. Bespotrebno se povećava administracija.... 8. Nezaključivanje ocjena na polugodištu nije polučilo loše učinke. Otkud taj zaključak? Je li taj zaključak proistekao iz "oni se uspavaju, pa se kasno sjete ispravljati"? Ne treba zaboraviti da postoji i odgojna dimenzija škole, a to je da se učenike kroz nezaključivanje na polugodištu može lijepo usmjeriti u veću odgovornost prema radu! 9. Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje donijelo je Mišljenje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji vezano za ponovno uvođenje Obavijesti o uspjehu na kraju prvog polugodišta (a tome prethodi ponovno uvođenje zaključivanja na kraju prvog polugodišta!), u kojemu su istaknuli i vrlo bitnu činjenicu - Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije propisuje: "Mjera 1.1.: Smanjiti stupanj normiranosti odgojno-obrazovnog rada i administrativnog rada odgojno-obrazovnih ustanova". Stoga je ponovno uvođenje zaključivanja na kraju prvog polugodišta u koliziji s Mjerom 1.1. navedene Strategije! Štoviše, direktno je krši jer POVEĆAVA administraciju, umjesto da je smanji. Stoga predlažem UKLONITI dio koji govori da se na kraju prvog polugodišta zaključuju ocjene! Nije nevažno napomenuti da su se u neformalnim nastavničkim skupinama na Facebooku kolege velikom većinom izjasnile PROTIV ponovnog uvođenja zaključivanja na kraju prvog polugodišta. TO je najbolji glas struke koji bi se trebao čuti PRVI, a ne zadnji! Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
196 Josip Kličinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. Predlažem u stavku (3) odrediti i rok u kojem će se navedeni pravilnik donijeti. Iskustvo ostalih članaka upravo u ovom Zakonu govori da dok god nije propisan rok za donošenjem - pravilnik se neće donijeti. Prihvaćen Prihvaćeno.
197 Tanja Dejanović Šagadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. U uvodnom tekstu Prijedloga nije navedeno istraživanje koje je pokazalo loše učinke odustajanja od zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta, niti stručni ili znanstveni izvori koji bi na taj zaključak upućivali. Obzirom da se radi o Ministarstvu znanosti i obrazovanja, neprihvatljivo je takvo paušalno davanje ocjena i postupanje bez znanstveno utemeljenih činjenica. Veliki broj škola je prešao ili prelazi u sustav e dnevnika, tako da je uvid u ocjene kontinuirano dostupan učenicima i roditeljima, a zaključivanje na "polugodištvu" (koje je bliže trećini nastavnih radnih dana, nego li polovini) samo dodatno povećava stres učenicima i roditeljima. Tanja Dejanović Šagadin, prof. psih. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
198 Josip Kličinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Svakako treba nadodati stavak da je škola dužna omogućiti svim kandidatima predstavljanje na svim školskim tijelima koje sudjeluju u glasanju o kandidatima. Kako taj propis sada ne postoji, postoji opasnost da škole neće dozvoliti da se kandidati predstave pred, na primjer, Vijećem roditelja. Jer ih na to ništa ne obvezuje. Kako da onda članovi Vijeća roditelja glasaju ako im se kandidati osobno ne predstave sebe i ne predstave svoj program osobno, nego ga samo netko pročita? Znam za primjer jedne osnovne škole u kojoj se dogodilo upravo to! Stoga treba unijeti zakonsku obvezu da je škola dužna kandidatima omogućiti predstavljanje na školskim tijelima koja sudjeluju u izboru za ravnatelja. Prihvaćen Statutom škole uređuje se način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
199 Marita Maleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. U stavku (3) piše da se izborni predmeti biraju na početku školske godine i da su obvezni ZA TU ŠKOLSKU GODINU. To je u suprotnosti sa stavkom (4) gdje piše- učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja koji se dostavlja do 30. lipnja. Bilo bi bolje da učenici biraju na kraju školske godine, a ne na početku kako bi se lakše formirale grupe i zaduženja učiteljima izbornih predmeta te da su trajno obvezni ići, a mogu se ispisati uz pisanu zabolbu do 30. lipnja kako je i napisano. Prihvaćen Stavak 3. se mijenja i glasi: Predmeti koji se izvode izborno obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.
200 Marita Maleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Roditelji i učenici, koji žele imati informaciju o trenutnom stanju uspjeha, imaju informaciju u svakom trenutku pa i u prosincu i to bez zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Uvođenjem e-dnevnika informacije su dostupne kontinuirano te se zaključivanje na kraju prvog polugodišta uistinu čini jako suvišno. Treba uzeti u obzir da će se, uvođenjem ponovnog zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta, ocjene zaključivati učenicima osnovne škole kojima se do sada nisu zaključivale ili su se zaključivale jednom davno i toga se uopće ne sjećaju. Treba razmisliti i o sljedećem – koliko će zaključivanje ocjena na polugodištu povećati stres učenicima, ali i učiteljima te hoće li pojačati utrku za ocjenama, a ne za znanjem. Polugodište kao takvo nije postavljeno na pola nastavne godine nego je određeno zimskim odmorom učenika pa je upitna polugodišnja zaključna ocjena koja se donese nakon oko 80 od ukupno oko 175 nastavnih dana. Ako se ipak bude zaključivalo u prosincu, trebalo bi zakonom definirati da je zaključna ocjena samo informacija roditeljima te da se na kraju godine ipak gledaju sve ocjene, a ne zaključna od 1. polugodišta kao da ocjene tijekom prvog dijela godine uopće ne postoje. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
201 Ante Buterin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Dobro je što se omogućuje da učenici i njihovi roditelji mogu samostalno odabrati predmete koji se tiču stavova i sustava vrijednosti. Budući da se ti predmeti tiču domene svjetonazora (a ne domene npr. egzaktnih znanosti kao što su matematika, biologija,...) te se u demokratskom društvu ne može nametati jedan svjetonazorski pogled na štetu drugih pogleda, bilo bi potpuno neprihvatljivo kada bi se netko treći (npr. škola) pokušao nametnuti u tom dijelu odgoja učenika. Ostavljanje prostora za izbor sukladan vlastitm uvjerenjima i sustavima vrijednosti jedino je prihvatljivo rješenje. Prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
202 Dragan Jović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da ponovno uvođenje zaključivanja ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja nije potrebno. Iziskuje dodatne napore i od učitelja/nastavnika i od strane učenika, a kao povratna informacija o učenikovu napretku i uspjehu postoje ocjene (i brojčane i opisne) vidljive i učenicima i roditeljima. Dragan Jović, mag. educ. geogr. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
203 Dejana Bedeković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Čl. 99. stavakom 1 može se dogoditi da samo određene osobe dobiju potporu za obavljanje poslova na EU projektu, i time da im se plaća poveća 30%, i do diskriminacije dijela radnika kojima to neće biti omogućeno jer nemaju potporu ravnatelja i ŠO. Smatram da u odlučivanju koji će radnici obavljati poslove na EU projektima u školama treba odlučivati i Učiteljsko vijeće i Radničko vijeće, a ne samo Školski odbor. Treba specificirati i da u timu radnika koji će obavljati EU projekte treba postojati tim radnika različitih znanstvenih područja (npr. učitelj informatike, učiteljica EJ, učiteljica HJ, učiteljica PID i učitelj razredne nastave), a ne istih znanstvenih polja (npr. 2 učiteljice EJ, 2 učiteljice razredne nastave, 2 učitelja povijesti). Također u čl. 99. stavak 2 moramo se zapitati je li osnovni cilj radnika u školi, tj. učitelja i stručnih suradnika rad s djecom ili rad na EU projektima. Treba specificirati da rad na EU projektima ne smije prelaziti više od 50% radnih odgojno-obrazovnih obaveza. Prihvaćen Projekti iz Strukturnih fondova u dijelu obrazovanja namijenjeni su upravo za unaprijeđenje kvalitete obrazovanja, a kvaliteta obrazovanja u najvećoj mjeri ovisi o kvaliteti rada nastavnika te je stoga nužan preduvjet da upravo nastavnici sudjeluju u projektima.
204 Dejan Ivanek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da nije potrebno uvoditi zaključivanje ocjena na polugodištu. Zaključena ocjena na polugodištu mnogo je slabija informacija od uvida u sve ocjene iz pojedinog predmeta. Uvođenjem e-dnevnika omogućen je konstantan uvid u sve ocjene svakog predmeta. Ujedno, postoji i obaveza roditelja da se redovito informiraju o napretku učenika, tako da zaključna ocjena na polugodištu ne doprinosi mnogo ukupnoj informiranosti ni učenika ni roditelja. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
205 Bojan Lazić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Iza stavka 1 treba dodati i stavak 2: "Stavak (3) ovoga članka postaje stavak (1). Prihvaćen Prihvaćeno.
206 Blaženka Kunac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Ukinuti dopunski rad ali omogućiti da svaki učitelj/nastavnik ima dopunsku nastavu tijekom godine na koju bi učenici za koje učitelj/nastavnik tako odredi, bilo OBAVEZNI dolaziti. Ovaj je članak nepravedan prema onim učiteljima/nastavnicima koji obično imaju učenike s nedovoljnim ocjene na kraju nastavne godine (posebno ako su i razrednici) u usporedbi s onima koji takve učenike nemaju. Opseg posla od kraja nastavne godine do početka godišnjega odmora je višestruko veći za one koji moraju odraditi dopunski rad. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
207 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Članak 119. (1) Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava: – učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, – vijeće roditelja tri člana iz reda roditelja koji nisu radnici škole, – osnivač jednog člana samostalno. Objašnjenje: osnivač najčešće preko svojih članova školskog odbora i potom izabranog politički podobnog ravnatelja osigurava zapošljavanje "svojih" političkih podobnih nastavnika bez ikakve namjere da u interesu učenika i lokalne zajednice postigne da u školi rade najsposobniji nastavnici koji se mogu privući. Roditelji su znatno kompetentniji za stalni nadzor rada ravnatelja, zainteresiraniji za konstruktivne prijedloge jer dolaze iz zajednice i znaju što zajednici treba i što od svoje djece očekuju. Jedan član kojeg bira osnivač treba imati svrhu tek kontrolnog mehanizma u smislu informiranja osnivača o radu škole. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
208 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažemo da se u Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije , magistra logopedije , magistra socijalne pedagogije , obavezno biti i magistar socijalnog rada , a po mogućnosti i magistar socijalne politike. Ovaj prijedlog u skladu je s najvažnijim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji nalažu da se djeci i mladima kao najosjetljivijoj socijalnoj skupini osiguraju primjereni uvjeti za uspješan psihofizički razvoj, odgoj i obrazovanje i zaštitu od svih oblika zlouporabe i zanemarivanja, te pravovremena i učinkovita pomoć i podrška u cilju smanjenja rizika od socijalne isključenosti. Nažalost , postojeća praksa u našoj zemlji to ne omogućuje . Sustav skrbi o djeci koja žive pod rizikom nije integriran a intervencije su često zakašnjele . Škole su primarno usmjerene na obrazovanje i obrazovne potrebe učenika dok je zadiranje u obitelj tema koju većina učitelja/ škola želi izbjeći. Centri za socijalnu skrb uglavnom nemaju pravovremen pristup informacijama o djetetu što nosi dugoročne i često nepopravljive posljedice jer vrijeme ne radi u prilog djeci. Posljednjih dvadesetak godina kod nas kao i u mnogim drugim zemljama bilježi se porast djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja u toj populaciji (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje, napuštanje redovnog školovanja, …). Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. U porastu je broj djece sa specifičnim poteškoćama učenja i djece koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju interdisciplinarni i integrirani pristup sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja. Ekonomske i migracijke krize mijenjaju potrebe zajednice i zahtijevaju prilagodbu u području zaštite djece bez pratnje ili djece migranata i azilanata koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja. Škola kao socijalni prostor mjesto je za rano prepoznavanje i prevenciju brojnih razvojnih rizika djeteta i poduzimanje ranih socijalnih intervencija kojima se može osnažiti obitelj , roditelji i samo dijete za uspješno suočavanje s osobnim , obiteljskim i društvenim izazovima . Djelatnost socijalnog rada u području odgoja i obrazovanja / školski socijalni rad usmjeren je na povećanje resursa za uspješan odgoj, obrazovanje i ukupan razvoj i socijalizaciju svakog učenika kroz suradnju škole i obitelji , te koordiniranje različitih pružatelja usluga u postupcima zaštite učenika koji žive pod rizikom u cilju poboljšanja kvalitete života u zajednici. U tom kontekstu školski socijalni rad može značajno doprinjeti smanjenju broja učenika koji su zbog ranog napuštanja / prekida redovnog obrazovanja u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U neposrednom radu s djecom i mladima kroz individualni i grupni pristup socijalni radnici u školi doprinose razvoju njihovih socijalnih vještina , vještina komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba, te usvajanju znanja o vlastitim pravima , samozastupanju i uvažavanju različitosti i dostojanstva svake osobe . Slijedom navedenoga školski socijalni rad kao specifično područje djelatnosti socijalnog rada može značajno doprinjeti odgoju i obrazovanju , te ukupnoj zaštiti prava i dobrobiti djece u našem društvu i potaknuti promjene koje postojeća praksa nameće. Činjenica da je u hrvatskim osnovnim školama danas zaposleno samo 6 socijalnih radnika ukazuje na potrebu jačanja stručnih resursa kako bi ovaj važni sustav mogao uspješno i pravovremeno odgovoriti na višestruke i vrlo kompleksne potrebe djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj i obrazovanje. U tom smislu važno je istaknuti da sustav odgoja i obrazovanja ima pristup svakom djetetu u Hrvatskoj za razliku od sustava socijalne skrbi koji se najčešće uključuje tek kada su problemi jako vidljivi i kada je za njihovo rješavanje potrebno poduzeti složenije i dugotrajnije mjere zaštite. U prilog tome dovoljno govore iskustva većine zemalja Europske Unije u kojoj je školski socijalni rad dobio svoje mjesto i ravnopravnu ulogu . U 25 zemalja Europske Unije ( od 28 članica EU ) socijalni radnici su obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
209 Blaženka Kunac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podstavak 3. : dodati da učenici koji nisu na izbornom predmetu koji se odvija u smjeni u kojoj je organizirana većina nastave moraju biti pod nečijom paskom i definirati pod čijom. Podstavak 9. brisati. Iako bi bilo vrlo "zanimljivo" vidjeti kako je organizirana nastava neke međupredmetne ili interdisciplinarne teme ili nekog modula u slučaju da, primjerice, desetak roditelja želi alternativni modul (jer se ne slažu niti s jednim već ponuđenim), za pretpostaviti je da se sve te teme i moduli zasnivaju na znanstveno utemeljenim činjenicama i da su u skladu sa svim pozitivnim normama odgoja i obrazovanja. Stoga su alternativni moduli nepotrebni. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
210 Jelena Pendelj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficijentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da je mjesto tajnika u školi podcijenjeno te neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Djelokrug rada tajnika u školama vrlo je širok te se neprestano povećava, a koeficijent radnog mjesta znatno je niži u usporedbi s koeficijentima svih ostalih radnih mjesta u školi na kojima rade osobe s visokom stručnom spremom. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
211 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Potrebno je razmotriti potrebu potpuno profesionalizacije ravnateljskog posla u školama. Potrebno je potpuno depolitizirati izbor ravnatelja i to u smislu da ravnatelj ne smije biti u svom radu ovisan o tome tko je u kojoj županiji na vlasti, ali isto tako i o tome tko što o ravnatelju u zbornici misli. I jedna i druga ovisnost ima velikog utjecaja na rad ravnatelja koji u radu treba biti samostalan, a ne da je njegov reizbor ovisan o tome provodi li stranačku ili neku drugu politiku osnivača i sviđaju li se njegove odluke ili ne nekome u zbornici. Da bi to ravnatelj mogao smatram da je potrebno što prije uvesti licenciranje ravnatelja, kao i osnovati posebnu Agenciju za upravljanje školskim ustanovama koja bi izdavala licence i imenovala ravnatelje u školama prema njihovim sposobnostima, objektivnim pokazateljima na temelju vanjskog vrednovanja njihovog rada i specifičnim potrebama određene škole na području pojedine županije. Imenovanjem ravnatelja od strane posebne Agencije uvelike će se izbjeći politički utjecaji na njegov izbor, kao i negativna selekcija kod izbora u samom kolektivu, a omogućit će se da ravnateljima doista postaju osobe koje će školu voditi stručno i na pedagoškom i na poslovnom planu. Nije prihvaćen U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
212 Dubravka Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Nije prihvaćen Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole u autonomiji su školske ustanove. U članku 100. Zakona definirano je psiholog jedan od stručnih suradnika.
213 Blaženka Kunac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podstavak 9. brisati! Roditelji imaju pravo kod kuće odgajati dijete kako žele, ali u školama djeca imaju pravo dobiti sve informacije kako o temama unutar pojedinih predmeta, tako i u međupredmetnim temama. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
214 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
215 Pametno PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažemo da se mandat ravnatelja ograniči na maksimalno dva mandata, uz sljedeću formulaciju: “(4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata.“ Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
216 Pametno PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski nastavni rad zahtjeva korjenitu promjenu, za koju je potrebno: a) napraviti dubinsku analizu ovog dijela nastavnog procesa i b) provesti raspravu među nastavnicima. Do zaključka ovog procesa predlažemo da se sadašnji oblik dopunskog nastavnog rada ne mijenja, tj. da se izostavi rečenica „Učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna.“. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
217 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
218 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Mišljenja sam da se dopunski rad za učenike koji na kraju nastavne godine iz najviše dva predmeta imaju ocjenu nedovoljan treba ukinuti. Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju škola organizira prema čl. 33. dopunsku nastavu tijekom nastavne godine čime se potiče redovit rad i kontinuirana pomoć.Učenici koji su na kraju nastavne godine ocjenjeni negativnom ocjenom su učenici koji su izbjegavali dopunsku nastavu tijekom godine i sve ostale oblike rada i stoga ponovna organizacije dopunske nastave za takve učenike nema smisla. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
219 Pametno PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažemo da se izostavi stavak (7) “Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu  istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. ” Razlozi za izostavljanje stavka (7) navedeni su u brojnim komentari, a mogu se sažeti u tri skupine: 1. Sadržajni argumenti: uvođenjem ovog stavka mogao bi određeni broj djece ostaviti bez dijela odgoja i obrazovanja koji bi ih pripremili na izazove modernog društva. Dugoročno bi ovaj stavak mogao imati izuzetno negativan utjecaj na razvoj djece, te posredno na razvoj cijelog društva. 2. Legalni argumenti: stavak (7) je u suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud Republike Hrvatske je naglasio u svojoj Odluci (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013): “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Iz prava djeteta proizlazi i obveza države za „ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti“, što je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda. Sve informacije koje učenici usvajaju moraju biti utemeljene samo i jedino na znanstvenim spoznajama, a ne na uvjerenjima pojedinaca! 3. Organizacijski argumenti: stavak (7) bi bilo praktični nemoguće provesti u školama. Pokušaj njegovog provođenja mogao bi dovesti do velikih organizacijskih problema uz diskriminaciju pojedinih učenika, a i nastavnika. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
220 Karla Marić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: "(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik". Smatram da je potrebno otvoriti radna mjesta za socijalne radnike u osnovnim i srednjim školama jer su obiteljske situacije sve kompleksnije što utječe i na odnose između učenika međusobno te učenika i zaposlenih u školama, a upravo su socijalni radnici stručnjaci koji povezuju obitelj i školu te su educirani u područjima rada s obitelji, grupom i pojedincem. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
221 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
222 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. KOMENTAR: Stavak 4 dopuniti riječima "samo jednom." OBRAZLOŽENJE: Obzirom da osoba može biti predsjednik države samo dvaput, obzirom da osoba može biti rektor sveučilišta samo dvaput, ne vidim razloga zašto bi osoba mogla biti birana za ravnatelja više od dvaput. Tim više što mogućnošću opetovanog izbora ravnatelji stječu iznimnu moć i odlučivanje nad ljudskim sudbinama u smislu zapošljavanja što je tužno i žalosno. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
223 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. KOMENTAR: Stavak 3 treba glasiti: "Izrečene pedagoške mjere poništavaju se učeniku koji u sljedećoj školskoj godini ne počini nijedan prekršaj koji bi rezultirao pedagoškom mjerom bilo kojeg stupnja." OBRAZLOŽENJE: Nemojmo biti naivni i praviti se da nema djece koja zlorabljuju sustav koji je manjkav. Nemojmo štititi nasilnike nauštrb ostatka razreda. Ako se učenik popravi, to treba i nagraditi, ali učenik koji zaradi mjeru strogog ukora zadnji tjedan trenutne nastavne godine ne može i ne smije biti čist ko suza iduće školske godine. Time se šalje potpuno pogrešna poruka i time se ruši moto "Škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje." Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
224 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. KOMENTAR: Brisati u cijelosti. OBRAZLOŽENJE: Uvođenjem dopunskog rada učitelji različitih predmeta dovedeni su u nejednak položaj iako rade za istu plaću. Učitelji Hrvatskog jezika i Matematike podnose neravnomjeran teret u odnosu na mnoge druge predmete gdje je broj negativnih zaključnih ocjena neusporedivo manji ili pak nula. Nadalje, kakvu poruku šaljemo učeniku koji se čitave godine trudio i ostvario svoju dvicu ako učenik koji čitave godine ne makne prstom i onda u 10 dana instrukcija (jer dopunski rad je upravo to) ima priliku dobiti istu ili čak bolju ocjenu? Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
225 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. KOMENTAR: Podstavak 9 treba glasiti: "9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece sve dok god taj odgoj nije protivan ustavnim vrednotama." OBRAZLOŽENJE: Ovom društvu ne trebaju zatucani roditelji koji svojim uvjerenjima, dakako protivnima ustavnim vrednotama, stvaraju i produžuju podjele te koče razvoj društva temeljen na znanosti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
226 Mara Mušterić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani Molim Vas da prilikom izrade teksta zakona uvažite sljedeće komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Srdačno, Mara Mušterić Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
227 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
228 Inga Jurić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: "(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik". U današnje vrijeme, sve kompleksnijih obiteljskih situacija i brojnih socijalnih problema, socijalni radnik je nužan član školskog tima stručnjaka jer svojim znanjem i kompetencijama može unaprijediti i poboljšati školsku svakodnevnicu djece i mladih, a u konačnici djelovati na poboljšanje njihovih životnih situacija koje, na žalost često ostaju netaknute jer se ne ulazi dublje u problematiku i jer se ne djeluje na uzroke pojedinih prolema već samo na njihove posljedice. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
229 Josip Kličinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. S obzirom da neki predlažu da se sporni stavak 9 razjasni i da se napiše da se to odnosi na međupredmetne teme, dajem još jedan komentar. Neprihvatljivo je uplitanje u međupredmetne teme. Naime, međupredmetne teme su upravo to - teme koje se obrađuju na više predmeta, ali kroz redovno (obavezno!) gradivo. Stoga pojašnjavanje da se radi o međupredmetnim temama ponovno vodi na to da će se roditelji moći uplitati u obavezne sadržaje koje je propisala država! Nije prihvaćen Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
230 Marija Buklijaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U nastavku dostavljam svoje komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Marija Buklijaš Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
231 Nikolina Kuraica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
232 Suzana Đipalo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U nastavku dostavljam svoje komentare na predloženi tekst: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Srdačno, Suzana Đipalo Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
233 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažemo izmjenu čl. 82. na način da se doda stavak koji glasi: "Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima za vezane obrte završava polaganjem pomoćničkog ispita." Hrvatska obrtnička komora predlaže da u strukovnim programima obrazovanja za vezane obrte pomoćnički ispit bude završni ispit. Pomoćnički ispiti polažu se na temelju Zakona o obrtu a sastoje se od dva obvezna dijela: praktičnog dijela, kojim se provjeravaju praktične vještine učenika, te stručno-teorijskog dijela, kojim se provjeravaju stručno-teoretska znanja važna za obavljanje poslova u zanimanju. U skladu s programom pomoćničkog ispita, učenik uz pisani ispit iz stručne teorije kojim dokazuje da razumije što radi, kako i zašto to radi, mora obvezno izraditi praktični uradak. Bit pomoćničkog ispita jest upravo izrada praktičnog uradka pred komisijom u kojoj su osim nastavnika struke uključeni i obrtnici majstori, čime se ostvaruje vanjsko vrednovanje a učenik dokazuje izlazne kompetencije, odnosno dokazivanje neophodnih vještina, znanja i sposobnosti za kvalificirano obavljanje poslova u zanimanju za koje se školovao. Nije prihvaćen Uvođenjem pomoćničkog ispita stvara se paralelni sustav završnosti u strukovnom obrazovanju koji nije uvjet za zapošljavanje.
234 Željko Kajić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. a. Pohvaljujem / podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem / podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu navesti argumente: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložiti da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
235 Jelena Buklijaš Mušterić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Ovime upućujem sljedeće komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti tomu u prilog: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem Jelena Buklijaš Mušterić Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
236 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
237 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
238 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
239 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
240 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
241 Ana Dorešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo pokušava to izbjeći. Smatramo da se ti sati trebaju uvrstiti u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove (administrativne i sl.). Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
242 Jasmina Jašarević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da Ministarstvo znanosti i obrazovanja sakuplja sve te pisane suglasnosti pa bi novi tekst glasio: U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima, osim u obveznim nastavnim predmetima, pa istu poslati na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske (Donje Svetice 38,10 000 Zagreb).“ Nije prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
243 Mia Stefanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 4. dodaju se riječi (edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog), predlažem da se uz to doda i socijalni radnik. U stručnom timu škole trebao bi biti i socijalni radnik radi toga što su specijalizirani za rad i sa djecom i mladima a i sa odraslim osobama kao i sa različitim vrstama problema i poteškoća. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
244 Lorena Živković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Kao što je već navedeno u nekim komentarima, u školama se javljaju mnoge složene obiteljske situacije, vršnjačko nasilje, individualni problemi pojedinca itd., u kojima bi socijalni radnik, kao dio stručnog tima, svojim znanjem i kompetencijama, te zakonskim ovlastima pridonio pozitivnim ishodima navedenih situacija i samog razvoja učenika. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
245 Ivana Duper PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Nije prihvaćen Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
246 Jelena Lučić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga Vas molim da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
247 Ivana Duper PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. Nije prihvaćen Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
248 Ivana Duper PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nije prihvaćen Zakon u članku 100. definira da je jedan od stručnih suradnika psiholog.
249 Ivana Duper PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ditelj djeteta koje pohađa osnovnu Kao roditelj djeteta koje pohadja osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Nije prihvaćen Izvannastavne aktivnosti dio su autonomije školske ustanove.
250 kristina martinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI a) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili intdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: b) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ c) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
251 Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI čl. 100 st.4 mijenja se i glasi: (4) Stručni radnici u školskoj ustanovi su pedagog, psiholog, knjižničar, magistar edukacijske rehabilitacije, magistar logopedije, magistar socijalne pedagogije i magistar socijalnog rada. Obrazloženje: U mnogim društvima posljednjih dvadesetak godina kod djece i mladih zabilježen je porast problema s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje…). Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. Sve je veći broj djece i mladih sa specifičnim poteškoćama učenja i djece i mladih koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju integrirani pristup sa ciljem socijalnog uključivanja. U doba ekonomske i migracijske krize sve je veći broj djece i mladih bez pratnje koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja. Djelatnost unutar struke socijalnog rada koja se bavi praktičnim djelovanjem u školi je školski socijalni rad, koji je usmjeren na koordinaciju škole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja što boljeg školskog i razvojnog uspjeha, te socijalne integracije djeteta. Problem napuštanja učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u nekim je zemljama razvijenog svijeta prepoznat kao ozbiljan društveni problem zbog sve većeg postotka učenika koji ili izlaze ili nisu uključeni u sustav obrazovanja, čime se približavaju ranjivim i socijalno isključenim skupinama. Upravo svrha školskog socijalnog rada može biti unaprjeđenje obrazovnog i psiho-socijalnog okruženja u školi, poticanje uspješne suradnje među učenicima, učiteljima i roditeljima učenika radi postizanja što boljih odgojnih i obrazovnih ishoda svakog učenika primjenjujući individualizirani pristup u svojem radu. Socijalni radnici u školi su u svom radu usmjereni na konstruktivno rješavanje postojećih problema i sukoba među učenicima, stjecanju socijalnih vještina kao i na unaprjeđenju njihovih osobnosti kroz grupni i individualni rad. Ključna vještina školskog socijalnog radnika je vještina procjenjivanja. Procjenjivanje kao način razumijevanja odnosa među učenicima u razredu, između članova obitelji, između obitelji i škole, procjena potreba, procjena rizika, te iznalaženje najadekvatnijih oblika stručne pomoći, integriranim pristupom koji pretpostavlja i obuhvaća istovremeni stručni rad i sa djetetom i roditeljima i drugim članovima obitelji kako bi se otklonili ili smanjili rizici na strani djeteta i/ili roditelja, te omogućila bolja socijalna integracija i uključenost u školi. Struka socijalnog rada može biti koristan partner u učinkovitoj provedbi preventivnih aktivnosti u području neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih. Postojeća praksa u našem osnovnoškolskom sustavu ukazuje da se socijalni rad u školi provodi neorganizirano, nesustavno i bez izrađenih i usvojenih zajedničkih programa djelovanja prosvjetne, zdravstvene i socijalne službe na identifikaciji, dijagnosticiranju, programiranju i provođenju zajedničkih mjera i aktivnosti. Danas u hrvatskim osnovnim školama imamo svega 6 socijalnih radnika Suradnja škola s drugim institucijama odnosi se na rješavanje pojedinačnih slučajeva i to najčešće onih gdje su se problemi u ponašanju i razvoju učenika već toliko manifestirali da je potrebna hitna intervencija socijalne skrbi, a nije realno očekivati da Centri za socijalnu skrb mogu realizirati zadatke socijalnog rada u školi. Iskustva većine zemalja Europske Unije pokazuje potrebu za uvođenjem struke socijalnog rada u sustav obrazovanja (od 28 zemalja članica Europske Unije u njih 25 u školama rade i ravnopravno kao članovi stručnih tima sudjeluju socijalni radnici), kao profesije koja jedina istovremeno djeluje na tri razine; rada sa pojedincem/djetetom i članovima obitelji, grupom i širom društvenom zajednicom, a sa ciljem zaštite najboljeg interesa djece i mladih i integracije u društvo. Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
252 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
253 Udruga za ljudska prava i građansku participaciju "PaRiter" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter predlaže brisanje stavka 7. čl. 11. ovog Prijedloga koji glasi (izmjena članka 27.): „Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula.Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Ovo otvara prostor za uskraćivanje informacija djeci i odmicanje od ciljeva odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama sadržanim u Zakonu o odgoju i obrazovanju, čl. 4. (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17): „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Europski sud za ljudska prava je presudio u slučaju Konrad protiv Njemačke (2006.) da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. U slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) isti sud odlučio je da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. Koliko je važan odgoj i obrazovanje koji će promovirati demokratske vrijednosti, te „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“, podsjećaju i rezultati evaluacije provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u više osnovnih škola u gradu Rijeci, koji su između ostalog pokazali da je eksperimentalna skupina 100 postotno pozitivno označila tvrdnju „Poštujem osobe koje su drugačije od mene (u mišljenjima, stavovima…)“. Radi navedenog predlažemo još jednom da se stavak 7. čl.11. ukloni. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
254 Martin Jalžabetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Želim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Nije prihvaćen Organizacija rada škole dio je autonomije školske ustanove.
255 Jasminka Pešut PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se članak 2. te stavak 7. članka 11. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi brišu jer nisu u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama koje imaju za posljedicu uskraćivanja određenih informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
256 Darko Tukač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prilikom izrade izvješća o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2012. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” (u okviru kojega su i 2012. godine pristigle brojne primjedbe o reguliranju statusa tajnika školskih ustanova) objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Dakle, već 2012. godine prepoznata je velika odgovornost kao i brojnost obveza tajnika školskih ustanova od strane resornog ministarstva kao i opravdanost zahtjeva tajnika školskih ustanova za kvalitetnijim reguliranjem statusa. Samo od navedenog perioda pa do danas uvelike su se povećale radne obveze tajnika školskih ustanova. Kako je od navedenog savjetovanja i izvješća prošlo više od pet godina, a imajući u vidu da je u navedenom razdoblju hrvatsko gospodarstvo pokazalo znakove oporavka te kako i budući pokazatelji procjenjuju daljnji gospodarski rast idealno je vrijeme da se na kvalitetniji način uredi status tajnika školskih ustanova i valorizira prijedlog koji je već 2012. godine resorno ministarstvo smatralo opravdanim. Ako komparativno pogledamo radna mjesta u javnim i državnim službama vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica i sl. službenici na rukovodećim pozicijama te da su njihove odgovorne pozicije i popraćene odgovarajućim platnim koeficijentima, kao i mogućnošću permanentnog usavršavanja i napredovanja. O važnosti radnog mjesta tajnika školske ustanove svjedoči i činjenica da je to jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi valjalo bi pristupiti i izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama na način da se u članku 7. točki b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
257 MILENKO NIKOLIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
258 Patricija Jakopović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Prijedlog: Članak 105. točka 7. mijenja se i glasi: Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski stručni studij, diplomski stručni ili sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
259 Patricija Jakopović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 6. Predlažam da se u članak 11. točki 3. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji govori o trajanju školovanja u srednjim školama te dijeli srednje škole na: gimnazije, strukovne škole umjetničke škole, kao još jedna kategorija podjele srednjih škola DODA "strukovne tehničke škole", ili "medicinske tehničke škole" ili "medicinske i zdravstvene tehničke škole". Objašnjenje: Postoje PREVELIKE razlike u strukovnim školama s obzirom na različitosti u njihovom trajanju (trogodišnje, četverogodišnje, petogodišnje) te obimu i složenosti opće obrazovnih i stručnih sadržaja. Sukladno tome, ne mogu sve biti stavljene u jednu veliku skupinu "strukovne škole" koja veoma ne precizno opisuje i određuje vrstu, kvantitetu i kvalitetu obrazovnih programa te aspekte rada nastavnika u strukovim školama. Direktno vezano uz to, potrebno spomenuti petogodišnji program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege s obzirom na iznimnu SPECIFIČNOST i opsežnost kurikuluma po kojem nastavnici stručnih predmeta rade i izrađuju nastavne planove i programe. Nije prihvaćen Trajanje strukovnoga programa definira se kurikulumskim dokumentima.
260 Viktorija Ciganović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem izmjenu stavka 7. članka 11. spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i predlažem da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
261 Viktorija Ciganović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Kao majka djeteta koje pohađa 6. razred osnovne škole zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
262 Slavko Kopilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predlažem da se u Članku 43. – na prikladno mjesto doda slijedeća odredbu: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
263 Nikola Vujačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
264 Lezbijska grupa Kontra PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažemo da se članak 2. u cijelosti briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni članak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
265 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatramo da rad na projektima treba biti u prekovremenim satima, iznad norme. Razloga tome je više: kada se satnica za projektne aktivnosti podijeli na nastavnike koji u njemu sudjeluju to može biti 2-3 sata tjedno pa postoji problem pronalaženja stručne zamjene za predmete koje nastavnik predaje. Drugi problem je taj što se stavkom 4 onemogućuju prekovremeni sati za bilo kojeg nastavnika, pa iz toga proizlazi da u slučaju nepronalaska stručne zamjene za nastavnika na projektu ostaje upitno tko će provoditi nastavu koja je umanjena u satnici. Treći problem su voditelji računovodstva, tajnici i ravnatelji koji vrlo često rade na poslovima provođenja EU projekta i za njih nije predviđen način honoriranja tog rada (a njihovo radno vrijeme nije moguće umanjiti). Isto tako smatramo kako škole provode brojne druge projekte (ne nužno EU projekte), koji su vrlo učinkoviti, često uključuju veći broj učenika i zahtjevni su za provođenje. Smatramo kako dodatan rad svakako treba nagraditi i vrednovati, posebno rad zaposlenika koji rade više i kvalitetnije od drugih i iznimno se zalažu i u drugim područjima rada škole, ne samo u provođenju EU projekata. Nije prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
266 Vatroslav Popović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem iza članka 17. dodati članak 17 a. koji glasi: U članku 67. u podstavku 3. iza riječi „sigurnosti učenika“ dodaje se zarez i riječi: „pri čemu se odgovarajuće primjenjuju posebni propisi kojima se uređuje zaštita na radu“. Postojeći članak 67. ovoga Zakona nema podzakonskih akata te sigurnost učenika nije nigdje detaljno propisana. Slijedom navedenog, propisi o zaštiti na radu primjenjuju se na nastavnike koji izvode praktičnu nastavu i/ili laboratorijske vježbe (rad sa strojevima, rad s izmjeničnom strujom, rad s kemikalijama itd.), ali ne i na učenike koji izvode iste. Nadalje, djeca u prvom razredu osnovne škole za vrijeme velikog odmora nose teške tacne s hranom i napitcima za cijeli razred (nošenje tereta), brišu ploču stojeći na stolcu (jer su premaleni da dosegnu vrh ploče). Za odrasle osobe - nastavnike bi u tom slučaju temeljem propisa o zaštiti na radu isto bilo zabranjeno (obavezna bi bila teleskopska drška ili odgovarajuće ljestve/podest), dok se na djecu ne primjenjuju nikakve mjere zaštite! Nije prihvaćen Članak 17. nije predmet ovih izmjena propisa.
267 Slavko Kopilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Poštovani! Predlažem da se u Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
268 Ženska mreža Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažemo da se članak 2. u cijelosti briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni članak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
269 Slavko Kopilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
270 Ženska mreža Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažemo da se stavak 7. članka 11. Prijedloga briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
271 Ženska mreža Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažemo da se stavak 7. članka 11. Prijedloga briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
272 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
273 Mirjana Aviani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
274 Vigilare PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. Podržavamo činjenicu da je u novom nacrtu prijedloga Zakona svoje mjesto pronašla stavka odgoja kao nezaobilazan aspekt odgojno-obrazovnog sustava za osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu, kao i činjenicu da se spominje pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, što je u skladu s njihovim ustavom zajamčenim pravom. Predlažemo: Uvođenje nove kategorije – školovanje kod kuće. Ovu novu opciju u Hrvatskoj mogli bi koristiti roditelji koji to žele i koji su u mogućnosti. Bilo bi to dodatno obogaćivanje pluralnosti hrvatskog školstva kakvo u većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. Ovakav tip školovanja značio bi demokratizaciju i dodatno osuvremenjivanje hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Članak 5. Prema nacrtu prijedloga Zakona, za promjenu je predviđen stavak 9. članka 5. Zakona. Predlažemo da spomenuti glasi: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog OBVEZNOG programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.“ Članak 10. Predlažemo stvaranje jedinstvenog Nacionalnog kurikula za osnovnu i srednju školu, umjesto dosadašnjeg koncepta od 23 različita dokumenta Cjelovite kurikularne reforme, a radi programske cjelovitosti i usustavljenosti te što jednostavnijeg korištenja sadržaja za krajnje korisnike (nastavnike i učenike). Članak 11. Podržavamo izbornost kod međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom stavkom. Predlažemo promjenu stavka 7. Članka 11. da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Članak 12. Predlažemo u članak 28. stavak 3. dodavanje teksta: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Članak 42 Podržavamo dodavanje stavka 3. u članak 135. nacrta prijedloga Zakona. Predlažemo da se prava i obveze roditelja da budu upoznati sa nastavnim sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 43. Predlažemo na prikladno mjesto u članku 43. dodati odredbu da fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te nadležnog ravnatelja škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Svi kurikulumski dokumenti koje donosi ministar prolaze javnu raspravu, te se objavljuju u Narodnim novinama. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
275 Grgo Mišković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
276 Boris Jokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11 st. 7 (odnosi se na članak 27 Zakona o odgoju i obrazovanju) treba brisati. Usvajanje ovog članka može imati izrazito negativne posljedice na sustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su kurikulumi sedam međupredmetnih tema, i to Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Za svaku su temu jasno određena odgojno-obrazovna očekivanja od učenika čije je ispunjavanje obvezno na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja. Ciljevi i očekivanja ostvaruju se različitim načinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri čemu se neki od njih izravno ugrađuju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju planiranjem i izvedbom kurikuluma škole ili vrtića. Riječ je o obveznom i podjednako važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja kao što su to i nastavni predmeti. Izrazito je važno za mladu osobu i društvo usvajanje znanja, vještina i stavova vezanih uz npr. Ekonomsku i financijsku pismenost (Poduzetništvo), Upravljanje vlastitim učenjem (Učiti kako učiti), Mentalno i socijalno zdravlje (Zdravlje), Ljudska prava (Građanski odgoj i obrazovanje). Mnogi bi rekli da su učenje o financijskoj pismenosti, demokraciji, prvoj pomoći ili tome kako regulirati emocije vezane uz učenje za život mladog čovjeka važnije od usvajanja mnoštva činjenica u većini predmeta. Kao i ostali, kurikulumi međupredmetnih tema izrađeni su poštujući načela koja, među ostalim, uključuju znanstvenu i činjeničnu osnovu. U predloženim izmjenama, Ministarstvo dijeli odgojnu i obrazovnu dimenziju procesa učenja i poučavanja. Navedeno je protivno suvremenom shvaćanju odgoja i obrazovanja, načelima i uporištima iskazanima u Zakonu o odgoju i obrazovanju i Okviru nacionalnog kurikuluma te samoj praksi rada u vrtićima i školama. Ne postoji dio sustava koji je isključivo obrazovni ili odgojni. Dovoljno je pitati nastavnice matematike ili fizike ima li učenje i poučavanje njihovih predmeta istaknutu odgojnu dimenziju? Pitajte nastavnika bilo kojeg predmeta u školi utječe li njihov rad na osobnu izgradnju i usvajanje stavova i vrijednosti i izbor ponašanja učenika? Izrazito je problematičan dio koji govori “alternativnom modulu” koji će učenici, i mi kao njihovi roditelji, moći odabrati u skladu s odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ljudi imaju vrlo različite sustave vrijednosti čiju brojnost i raznolikost ni jedan sustav na svijetu ne može zadovoljiti. Neke ne bi nikada niti trebao jer su suprotni temeljnim postavkama iznesenima u Ustavu Republike Hrvatske. Još je gora situacija vezana uz pojam odgojnih pristupa. Roditelji se izrazito razlikuju u pristupima odgoju koji su u rasponu od pretjerano zaštitničkih do onih koji životno ugrožavaju djecu i mlade osobe. K tome, kao što zna svatko tko ima djecu, sami roditelji pojedinog djeteta često imaju oprečne odgojne pristupe. Nadalje, ovakav prijedlog otvara i nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema na razini sustava i razini samih škola. Na razini sustava postavlja se pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam tema? O kolikom broju modula je riječ po pojedinoj temi? Tko će ih izraditi i na čiju inicijativu? Kako pratiti promjene u zahtjevima roditelja i učenika iz godine u godinu i prilagođavati ponudu i sadržaj modula? Ako situaciju dovedemo do apsurda, možda bi bilo najpravednije i najprikladnije da sami roditelji izrade modul za svoje dijete. Tko od roditelja ima stručnost u raznovrsnim područjima koja obuhvaćaju međupredmetne teme, kao što su Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj i sl.? Na razini škole problem je kako organizirati izvođenje različitih modula za učenike. Otvara se i etičko pitanje o nužnosti izvođenja različitih modula za nastavnike različitih vrijednosnih orijentacija i odgojnih pristupa. Trebaju li nastavnici i učitelji uložiti ‘prigovor savjesti’ za izvođenje određenog modula koji osobno smatraju spornim ili se s njim ne slažu? Što to govori o statusu odgojno-obrazovnih radnika? Kakvu poruku navedeno šalje mladim osobama? Uloga roditelja u sustavu odgoja i obrazovanja iznimno je važna, ali nije li smisao javnog školstva susret, sučeljavanje argumenata i dijalog različitih sustava vrijednosti? Usvajanje ovih članaka dodatno će ugroziti profesionalni dignitet odgojno-obrazovnih radnika. Završnica je to, od države desetljećima sustavno vođenog, procesa urušavanja autoriteta odgojiteljica, učiteljica, stručnih suradnika, ravnateljica i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao. Put je to i k potiranju znanstvenog, činjeničnog i argumentiranog iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskog društva. Najgore je što će navedeno biti osnova dodatnih podjela, pa čak i moguće segregacije, mladih osoba na osnovi vjerovanja njihovih roditelja u zemlji koja svakim danom postaje sve više podijeljenom. Predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitog, povezanog i znanstveno utemeljenog javnog sustava odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
277 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažemo da se dopunski rad u srednjim školama izvodi tijekom nastavne godine, kako bi imao kontinuitet i pravodobnost. U tom smislu potrebno je definirati uvjete prema kojima bi se takva nastava organizirala i omogućiti da nastava kao dopunska može biti plaćena nastavniku (u normi ili prekovremeno). Zbog toga je potrebno regulirati članak 6., stavak 2. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi koji ograničava ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave brojem razrednih odjela u srednjoškolskoj ustanovi. Smatramo kako broj razrednih odjela nije ni u kakvoj vezi s potrebama škole da se organizira dodatna i dopunska nastava a isto ne postoji kao uvjet u osnovnim školama. Predlažemo da se popravni ispiti odvijaju pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, prvi najranije 15 dana nakon završetka nastavne godine i drugi u kolovozu. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
278 Marijana Tomić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
279 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Budući ravnatelj se prvo mora predstaviti učiteljskom, radničkom i vijeću roditelja, a tek onda školskom odboru. Nije prihvaćen Zakonom nije propisana obveza predstavljanja. Škola statutom uređuje postupak izbora i imenovanja.
280 Ana Grgurinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
281 Marijana Tomić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Čl. 27 Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Sredstva iz Strukturnih fondova namijenjena su unaprjeđenju kvalitete obrazovanja, a nositelji odgojno-obrazovnog procesa u najvećoj mjeri mogu utjecati na kvalitetu kroz različite projekte.
282 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatram da bi se pedagoške mjere (osim opomene) trebale prenositi u sljedeću školsku godinu, uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Kada se izrečena pedagoška mjera briše završetkom tekuće školske godine, učenici se zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine ne obaziru na mogućnost dobivanja pedagoške mjere. Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). Prema Zakonu, škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Smatram da bi u tom dijelu trebalo uzeti u obzir ne samo psihofizičko stanje učenika kojem se izriče mjera, već i sigurnost ostalih učenika i nastavnika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
283 Marijana Tomić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
284 Gordana Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
285 Školski sindikat PREPOROD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Članak 27., stavak 7. Predloženi stavak 7. treba brisati. Njime se dijeli odgojna od obrazovne komponente poučavanja što nije u skladu s modernim poimanjem nastave. Smisao školstva trebao bi biti susret različitosti, dijalog različitih sustava vrijednosti, a ne isključivanje jednoga od drugoga. Ovim stavkom ne poštuju se znanstveni dokazi, ugrožava se dignitet i autoritet struke, što roditelji, uz dužno poštovanje, nisu. Sve bi za posljedicu moglo imati nove podjele u ionako podijeljenom društvu, a sve temeljeno na uvjerenjima i ideologiji roditelja. Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40 - satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo iznalazi rješenje kako to izbjeći. Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja. Članak 84. Pedagoške mjere, naročito one najstrože trebaju se prenositi i vrijediti do kraja školovanja. Inače gube smisao i svrhu izricanja. Ovim rješenjem štite se oni učenici od kojih bi trebalo štititi druge učenike i učitelje. Nije prihvaćen Nastavno na Vaš komentar "Članak 75., stavak 2. Treba brisati ..." očitujemo se da s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
286 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
287 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće. U školi pravo djeteta na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
288 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Potrebno je razmotriti potrebu izmjene, odnosno dopune članka 121. kojim se propisuje raspuštanje školskog odbora i imenovanje povjerenstva koje privremeno zamjenjuje školski odbor. Potrebno je preciznije definirati iz kojih redova se imenuju preostala dva člana povjerenstva, odnosno da li su to službenici ureda ili predstavnici osnivača ili pak netko treći. Nadalje potrebno je ograničiti ovlast povjerenstva budući da ne može imati sve ovlasti školskog odbora jer ne sadrži sve članove, npr. donošenje odluke o imenovanju ravnatelja. Nije prihvaćen Članak 121. nije predmet ovih izmjena propisa.
289 Dalibor Drinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Produžna nastava je jedna od većih diskriminacija u školstvu i čudim se kako je gurate kroz nove zakone. Malo jači odvjetnički tim mogu je osporiti na sudu jer se radi o narušavanju ravnopravnosti što je zajamčeno Ustavom RH. Najjednostavniji primjer: kolega predaje matematiku, a ja programiranje. Kod njega učenik prolazi, a kod mene ide na produžnu jer, između ostalog, ne zna podijeli troznamenkasti broj (što je potrebno za brojevne sustave u programiranju). Kolega se želi riješiti dodatnih obveza u učionici u 6. mjesecu i daje učeniku prolaznu ocjenu, dok ja učenika upućujem na produžnu nastavu i pokušavam u nekoliko dana naučiti učenika ono što nije naučio u jednoj godini (uključujući i matematiku). Ja sam objektivan i savjestan, dok neki drugi radnici nisu. Želim pomoći učeniku. Na produženoj nastavi obično svi učenici prođu jer je suženo područje gradiva koje se moglo ponoviti u tih nekoliko dana. Bio sam rekorder u održanim satima i želji da učenike nešto naučim. Poslije sam uvidio kako sam potrošio dosta privatnog vremena u taj oblik rada koji mi poslije nije plaćen. Oni koji nisu imali produžnu nastavu imali su vremena za ostale (nenastavne) školske aktivnosti, a koje sam ja morao stizati poslije produžne nastave. I na kraju, oni mogu reći kako su uspjeli prenijeti minimalno znanje svojim učenicima u godinu dana, dok ja nisam uspio. Osjećam se povrijeđenim ovim člankom, jer unosi nejednakost u obrazovnom sustavu. A možda i želite osigurati izmjenamam Zakona da produžna nastava bude neplaćeni neposredni odgojno obrazovni rad kako biste izbjegli plaćanja produžne nastave sudskim tužbama ;) Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
290 Miroslav Kota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 1. Podržavam članak 2. Prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona vezano za uvođenje podstavka 9. u članak 4. Zakona. Isto je sukladno međunarodnom pravu i rješidbi Ustavnog suda RH. 2. Kako bi se spriječila u praksi moguća manipulacija s pravom roditelja da sudjeluju u odgoju svoje djece predlažem da se članak 11. Prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na članak 27. stavak 7. promjeni i da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. Ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: U država i društvu općenito, što je suvremena povijest pokazala povremeno dolazi do neuravnoteženih ispada u kojima stradavaju prava pojedinaca, a pri tome se redovito pronađu dušebrižnici koji znanstveno opravdavaju ili čak iniciraju takve ispade s pozivom na znanost. Još prije dvadesetak godina u Hrvatskoj većina stanovništva bila je prisiljena trpjeti ideološki teror komunističko ideologiziranih vlasti, a pola stoljeća prije toga i teror fašističke odnosno nacističke ideologizirane vlasti, koje su obje smatrale da imaju monopol na istinu o svemu. Nacisti su djecu htjeli odgojiti kao nadljude („Übermenschen“), nadrasu koja je predodređena da vlada svijetom i to s pozivom ne samo na rasne zakone već i na „znanost“, doduše nacistički obojenu, ali ipak znanost. Socijalističke države s druge strane htjele su izgraditi „socijalističkog novog čovjeka“ slobodnog od dotadašnje etike, na „znanstvenim“ zasadama dijalektičkog materijalizma i marksističkog borbenog ateizma. Oba „znanstvena“ pokušaja završila su s morem krvi. Dolazilo je i do slučajeva u kojima su djeca prijavljivala i bila poticana da prijavljuju nepoćudnu kritiku državne politike, bilo gdje i od bilo koga da je čuju, pa čak i onu kod kuće, školskim i nastavno na to državnim vlastima, zbog čega su roditelji stradavali na različite načine. Naša demokracija trebala bi poštivati pluralno društvo u kojem se poštuje savjest, pravo na slobodno povezivanje građana i javno očitovanje, na svakom mjestu, ne samo ateističkog, agnostičkog već i teističkog i svakog drugog svjetonazora ili uvjerenja. Pitanje stvarne demokratizacije očito je najvažnije pitanje jer ako se ne izgrađuje demokracija i stvarna demokratska svijest koja poštuje dostojanstvo svake ljudske osobe, svake idejne skupnosti uz poštivanje jednakosti svih i svih ljudskih prava, onda hrvatsko društvo puzajući ulazi u novi totalitarizam koji je paradoksalno moguć i u liberalnoj kapitalističkoj demokraciji. Demokratizacija i uvažavanje svih postulata zdrave demokracije temeljni je preduvjet razvitka i boljitka kako europskog tako i hrvatskog društva i svih njegovih pripadnika. Ponavljam da u suvremenoj povijesti sloboda izbora roditelja za odgoj djece nije postojala samo u političkim diktaturama i totalitarističkim državama. Podsjećam da je u pogledu jedne druge zakonske obveze koja je postojala u Republici Hrvatskoj: obveze služenja vojnog roka, po uzoru na strana demokratska dostignuća i to u vrijeme Domovinskog rata bila uvedena alternativa – civilnog služenja vojnog roka po prigovoru savjesti i to iz vjerskih ili moralnih (pacifističkih) razloga što je dopustio čak i Ustav Republike Hrvatske u članku 47. stavku 2. te odnosne odredbe Zakona o obrani. Stoga nema zapreke da se i za odgojne sadržaje koji su formativni, a ne samo informativni, dakle svjetonazorski obojeni, ne bi dopustio prigovor savjesti djeci i roditeljima te onda organizirala i alternativa za njega. Navedeni prijedlog sukladan je Ustavu RH - članku 1. (o demokratskoj državi), članku 14. stavak 1. i 2. o jednakosti građana pred Zakonom, članku 40. o slobodi savjesti i vjeroispovjedi, članku 61. o zaštiti obitelji, članku 62. o zaštiti djece, te članku 63. o pravu i slobodi roditelja da samostalno odluče o odgoju svoje djece; te međunarodnom pravu odnosno međunarodnim multilateralnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica ili članica i to: članka 26. stavak 3. Opće deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda od 10.12.1948. g., članka 9. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4. studenoga 1950. – „Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 6/99 i 8/99), članka 2. Prvog Protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Pariz, 20. ožujka 1952. – „Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 6/99 i 8/99) i članka 14. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta („Narodne novine – Međunarodni ugovori 12/93, 20/97, 4/98 i 13/98). Navedene norme ukratko govore o slobodi misli, savjesti i vjere, slobodi izražavanja vjere ili uvjerenja i obvezi države o poštivanju prava roditelja da osiguraju djeci odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Ukoliko Ministarstvo kao predlagatelj ne bi prihvatilo ovaj prijedlog molim da ne ide ispod razine koji je predviđen dosadašnjim prijedlogom norme čl. 27. (7) sadržane u čl. 11. Prijedloga Zakona jer bi ublažavanje ili razvodnjavanje navedene odredbe ili čak njeno ispuštanje iz teksta prijedloga Zakona predstavljalo popuštanje nametanju određenog ideologiziranog stajališta i predstavljalo povredu članka 94. stavak 1. Obiteljskog zakona koji govori da odgoj djeteta mora biti sukladan njegovoj dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja. Nije prihvaćen Na temelju javne rasprave dodana su nova načela odgoja i obrazovanja: Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
291 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
292 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17. Traženjem prethodnog mišljenja osnivača nepotrebno se odugovlači postupak. Postavlja se pitanje što ukoliko osnivač uskrati mišljenje, odnosno što ako je mišljenje osnivača u suprotnosti s prijedlogom/nacrtom odluke? Budući da je jasno i nedvojbeno propisano u kojim slučajevima uredi državne uprave mogu odstupiti od odredbi Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi i da je u tim slučajevima potrebna suglasnost Ministarstva, ne vidi se svrha prethodnog mišljenja osnivača. Osnivače s ustrojem upoznaju ravnatelji ustanova. Nadalje, što za školu čiji je osnivač samo Ministarstvo (PK Centar Mađara, Osijek), budući da je pisana komunikacija između ureda i Ministarstva prilično spora, navedena škola bi u budućnosti imala poteškoća s dobivanjem odluke. Ukoliko se odlučite za navedenu odredbu, potrebno je propisati da ukoliko osnivač ne da mišljenje u roku 8 dana od dana primitka dopisa kojim se isto traži, smatra se da je mišljenje dano, odnosno da je suglasan s predloženim ustrojem. Nije prihvaćen S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača.
293 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
294 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnici).“. Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
295 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Stručni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljeđivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći potrebna je nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje troškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
296 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17. U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „uz prethodno mišljenje osnivača, koje treba biti dostavljeno uredu u roku od 15 dana.“ Nije prihvaćen S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
297 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17. Mišljenje je da je nužno potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem osnivači trebaju dati svoje prethodno mišljenje. Naime, cijela procedura donošenja odluke o broju RO u školi se često odulji (prije svega kod graničnih slučajeva), pa škole često dosta kasno dobivaju odluke o broju RO. Na taj način bitno je otežano ustrojavanje odjela i rad škole. Zbog navedenog mišljenja sam da je potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem se osnivači moraju očitovati na prijedlog broja RO od strane ureda državne uprave, kako se procedura ne bi još više dodatno produljila. Nije prihvaćen S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
298 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
299 Iris Ivelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
300 Ivan Bašković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, želim Vam dobar dan. Kao Otac troje djece, Vama koji krojite zakone želim jasno reći da svaki odgoj djece kroz sustav (osobito obvezan - putem škole) a da nije u skladu sa uvjerenjima i stavovima roditelja je čin nasilja i princip rada totalitarnog sustava koji nadam se svi želimo izbjeći (jer poznajemo posljedice istog). Zato Vam želim dati nekoliko svojih komentara: Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažem da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažem da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatram da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što sam već istaknuo, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažem da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
301 Ivana Brozović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažem brisanje podstavka 9. Smatram da roditelji imaju različito shvaćanje odgoja i odgojnih vrijednosti te bi se time uvela pomutnja u rad nastavnika koji samim svojim radom pokušavaju u djecu usaditi odgojne vrijednosti i vrednote. Budući da uloženi trud nastavnika nije niti približno dovoljno plaćen, više je nego očito da ovaj posao radimo zbog potrebe da djecu pokušamo usmjeriti na pravi put. Roditelji imaju dovoljno prostora da odgojne vrijednosti i vrednote svojoj djeci usade kod kuće. Također, uvođenjem ovog podstavka nepotrebno bi se narušavao već dovoljno narušen autoritet nastavnika. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
302 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
303 MATEJA JAREŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, kao prvostupnica socijalnog rada podržavam prijedlog udruge Pragma za izmjene ovog zakona. Potrebno je vratiti socijalne radnike u škole. Neki od razloga su veće mogućnosti zapošljavanja socijalnih radnika jer s obzirom na širinu i kvalitetu znanja mogu konkurirati za mnoga radnja mjesta koja zakonima nisu omogućena, kao u ovom primjeru u školama (što je u Europi i svijetu odavno uređeno). Socijalni radnici bili bi važan dio stručnog tima škole (koji su ionako s obzirom na broj učenika škola premali), bili bi ti koji bi zajedno s radnim terapeutima radili na integraciji djece s teškoćama u razvoju na redovnom školovanju, djeci često podložnoj diskriminaciji (djeci Romske nacionalne manjine), raditi na osvještavanju različitosti i poštivanju istog među djecom, mogućnosti rada i sa samim roditeljima navedene djece, djece s poremećajima u ponašanju, djece slabijeg imovinskog statusa, bili bi komunikacija CZSS i škole, kao i posrednik između zajednice i škole. Niz je mogućnosti gdje bi socijalni radnici pridonijeli kvalitetnijem radu školstva. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
304 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
305 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
306 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Nije prihvaćen Nazivi dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
307 Jelena Zubić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, diplomirana sam magistra nutricionizma a na Zavodu za zapošljavanje se vodim kao inženjer prehrambene tehnologije jer moje zanimanje nije uvedeno u sustav Republike Hrvatske. Prema Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu se dipl. ing. prehrambene tehnologije mogu zaposliti kao profesori kemije u osnovnim školama ali se dipl. mag. nutricionizma istovremeno ne mogu zaposliti kao isti bez obzira što na našem Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu svi smjerovi, što uključuje i prehrambene tehnologe i nutricioniste, slušaju identične kolegije kemije s istim brojem sati te čak i zajedno u istim prostorijama i u isto vrijeme. Smatram da bi se ovome zakonu svakako trebali onda uz prehrambene tehnologe uvrstiti i nutricionisti. Također situacija je vrlo slična u pogledu Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu. Predmeti kao što su poznavanje roba i prehrane, kontrola namirnica, mikrobiologija, biokemija, higijena i sanitacija, živežne namirnice animalnog podrijetla, tehnologija mesa, proizvodnja mlijeka, i da ih sad sve ne nabrajam, također su predmeti koje i nutricionisti slušaju na prve 3 godine na preddiplomskom studiju te bi prema tome uz prehrambene tehnologe trebali biti uvršteni u pravilnik. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog ne uređuje se zakonskim rješenjem.
308 Ivana Brozović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
309 Josipa Pavličević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ovome Zakonu bih svakako dodala reguliranje statusa tajnica i tajnika u školama i to na način da se status tajnika izjednači sa statusom stručnog suradnika. Nadalje, slijedom navedenoga ide automatski i mogućnost napredovanja tajnika u zvanje mentora i savjetnika, kao i porast koeficijenta u skladu s navedenim. Budući je mjesto tajnika, radno mjesto koje je Zakonom predviđeno u svakoj školi, te da je tajnik osoba bez koje škola ne bi mogla funkcionirati, slobodna sam izraziti mišljenje i stavove svih tajnika, koji će se sigurno složiti s ovime. Prema tome, posao tajnika je jako bitan i nužan u svakoj školi, obveze tajnika su iz dana u dan sve veće i opsežnije pa bi bilo logično da se malo poradi i na pravima tajnika. Stoga tražimo izjednačavanja statusa tajnika sa statusom stručnog suradnika, mogućnost napredovanja tajnika te u skladu s time i porast koeficijenta tajnika. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
310 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
311 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
312 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
313 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen Ovaj komentar se vjerojatno odnosi na članak 20. Izmjenama članka 20. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
314 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažemo da se u članku 84. stavak 7. briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. U slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika postupak bi trajao predugo, a cilj je izricanja udaljavanja stvaranje sigurnog okruženja za učenike i zaposlenike škole.
315 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
316 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13. Predlažemo da se u članku 29. stavku 3. osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." jer bi ovakva odredba bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije. Nije prihvaćen U RH obrazovanje provode ustanove, jer sukladno Zakonu o ustanovama, ako ustanove ostvaruju dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti.
317 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažemo da se u članku 27. stavak 7. briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u stavku 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za članak 4, podstavak 9. U članku 27. stavku 14. treba brisati "uključujući i alternativne module". Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
318 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9.: Predlažemo brisanje dodanog načela, jer smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
319 Dušan Vuletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
320 Anita Pahljina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
321 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
322 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
323 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem brisati podstavak 7: Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
324 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Preddlažem brisati podstavak 9. To je samo otvaranje vrata u inetrvencije roditelja u nastavne sadržaje. Pravobraniteljica za djecu i GONG su detaljno razradili argumente. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
325 Jasmina Matešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
326 Luka Šimunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
327 Hrvatsko katoličko sveučilište PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. U članku 105. stavak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) koji glasi: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Mijenja se i glasi: "(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka." Obrazloženje: Držimo da ne postoji niti jedan valjan razlog zašto bi Zakon predviđao razlike u kvalifikacijama između osoba koje su završile studijske programe pod a) - nastavnički smjer odgovarajućeg predmeta i pod b) - odgovarajuće vrste s pedagoškim kompetencijama. Osobe koje su završile studijske programe pod a) - magistar edukacije (ukupno 120 ects) i pod b) - magistar struke (ukupno 120 ECTS) koji ima nastavničke kompetencije (dodatnih 60 ECTS) imaju istu razinu obrazovanja i oboje su osposobljeni za rad u školama, stoga osobe koje su završile studijske programe pod a) ne bi trebale imati automatsku prednost pri zapošljavanju, nego bi se odabir nastavnika trebao vršiti na temelju iskustva i kompetencija kandidata. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
328 Igor Friedrich PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Podržavam prijedloge da se omogući ustavno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece, što je istaknuto u čl. 2 u novom podstavku 9. U skladu s tim pohvaljujem prijedlog o izbornosti tema s naglašenom odgojnom komponentom. Ne vidim zašto bi to stvorilo ikakvu zbrku. Živimo u pluralnom društvu i škola treba ići u korak s tim. Kakvog smisla ima djeci omogućiti građanski odgoj i obrazovanje, koji naglašava prihvaćanje različitosti, ako ga školski sustav nije u stanju u praksi i pokazati? U čl. 2. zato pohvaljujem novi podstavak 9. čl. 4. koji ističe načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." U čl. 5.: predlažem sljedeću promjenu: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." (st. 10. čl. 9.) U čl. 10. predlažem da se svi reformski dokumenti objedine u jedan kako bi se osigurala cjelovitost i izbjeglo preklapanje. U st. 7. čl. 11.: Predlažem da se programi koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju, utvrđuju izbornim sadržajem i provode kroz posebne programe te da učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim sustavom vrijednosti. U čl. 12.: predlažem da se u novom st. 3. čl. 28. nadodaju riječi „ako imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Potpuno podržavam čl. 42, odnosno ugradnju st. 3 u čl. 135. i predlažem da se odredba proširi na sve programe na kojima se temelji odgoj i obrazovanje. U čl. 43. smatram da je potrebno odbaciti predloženu izmjenu u čl. 142. st. 1. podst. 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
329 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Procjenu psihičke sposobnosti ne može vršiti specijalist medicine rada, već ovlašteni specijalist psihijatar ili klinički psiholog. Procjena fizičke sposobnosti opet ovisi o čemu se radi; nije svejedno je li nastavnik ima problema sa leđima pa ne može odrađivati satnicu ili ima karcinom. U ovom drugom slučaju potrebna mu je i psihološka potpora uz regularno liječenje. No, naša je pretpostavka da se u ovom slučaju radi isključivo o psihičkoj procjeni. Kao i kod članka 23. nemamo pravo izricati nikakve mjere prema nastavnicima dok nemamo SUSATVNU SUPERVIZIJU, koja bi u konačnici riješila i ovakve probleme. S druge strane, postavlja se pitanje-Tko je to psihički sposobna osoba za rad s djecom? Ovo je već pitanje zapošljavanja ali i školovanja na fakultetima koji obrazuju buduće učitelje i nastavnike, te njihovim mogućnostima procjene studenata. Nije prihvaćen Prijedlog se ne može urediti ovim Zakonom, ali o istome valja razmotriti mogućnost konkretnog pronalaženja rješenja.
330 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Općenito pozdravljamo nagrađivanje bilo kakvog aktivnog sudjelovanja učitelja i nastavnika u izvannastavnim aktivnostima, a koje ne moraju nužno biti povezane s EU fondovima. Stavak 5. Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu proporiconalnom broju oslobođenih sati iz satnice, s uvećanjem od 10%. Naime, predviđeno je paušalno 30% uvećanje plaće u odnosu na punu satnicu. Ovo pak znači slijedeće. Ukoliko nastavnik radi 4 sat/mjesečno na projektu, oslobađaju se 8 sati u satnici. U odnosu na ukupnu mjesečnu satnicu od cca 168 sati, 8 radnih sati je 5% ukupne mjesečne satnice. Zbog čega bi se u slučaju oslobađanja 5% satnice nagradilo sa 30% uvećanjem. S druge strane, ukoliko se stavkom 2. oslobađa satnica za sudjelovanje u projektu, nije razvidno tko popunjava oslobođenu satnicu-novi zaposlenik, honorarac, iz kojih sredstava?!?! Nije prihvaćen Plaća za rad na projektu osigurat će se iz sredstava projekta, a sredstva za plaću za rad u nastavi i dalje se financiraju iz državnog proračuna.
331 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Dodati Točka 1. (1) Pedagoške mjere izriču se na preporuku stručno razvojne službe škole (psiholog, socijalni pedagog, rehabilitator) i nadležnog djelatnika Centra za socijalnu skrb. (2) Pedagoške mjere izriču se nakon što je stručno razvojna služba škole i CZSS iscrpila sve metode psihosocijalnog tretmana djece s poremećajima u ponašanju, te metode stabilizacije obitelji. (3) Navedene mjere ne primjenjuju se na djecu sa teškoćama, kod kojih je moguće ponašanje koje odstupa od uobičajenog ponašanja djece u određenom okruženju i/ili dobi. (4) U slučaju mogućeg ponašanja iz stavka 3 ovog članka potrebno je imati pisani dokument psihijatra ili psihologa, te razrađen plan psihosocijalnog tretmana učenika. Obrazloženje: Mišljenja smo da za svako ponašanje postoji razlog, te da je dijete najmanje krivo za takvo ponašanje, a isto je samo signal nama u danom trenutku nepoznatih uzroka. No, uzevši u obzir naziv škole kao ODGOJNO obrazovne institucije, ovaj članak bez prethodno poduzetih mjera pomoći učeniku, smatramo iznimno upitnim. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Isto tako, učenici s teškoćama u razvoju ne mogu biti u potpunosti izuzeti od izricanja pedagoških mjera. Nadalje, pomoć i potpora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
332 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 2. podstavak 9. podržavam novo načelo da je "promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o "pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece". U čl. 10. predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Time bi se opseg teksta sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. U čl. 11. podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: Međupredmetna i / ili interdisciplinarna tema i/ ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i / ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i / ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. U čl. 12 radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje bi u školama mogle provoditi kojekakve udruge, predlažem da se u dijelu koji govori o Članku 28. i novom stavku 3. nadodaju riječi "pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva". U čl. 42. podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u čl. 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl.27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu "Prijedlog Zakona ..." predlažem da se iza čl. 36. doda čl.36. a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program / aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvđenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnosti donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
333 Tanja Dejanović Šagadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem brisanje stavka (7) članka 11 (odnosno članka 27) iz sljedećih razloga: 1. obzirom da radim u školi znam da je dijeljenje učenika po alternativnim modulima u međupredmetnim područjima organizacijski neizvedivo. Kako će dijeliti učenike u sred sata npr. biologije ili povijesti jer dio sata (ili pojedini sat unutar ukupne satnice predmeta) imaju neko međupredmetno područje s "izraženom odgojnom komponentom". 2. Pretpostavka da će dva alternativna modula zadovoljiti svu raznolikost odgojnih pristupa i vrijednosti učenika i roditelja je naivna. U stvarnosti postoje brojne inačice odgojnih pristupa među roditeljima, čak i unutar iste obitelji i nemoguće je da odgojni sustav na tu činjenicu uspješno odgovori kreiranjem alternativnih modula. Dužnost je škola upoznati učenike sa znanstvenim činjenicama i vrijednostima koje kao društvo (i dio Europe) njegujemo te omogućiti učenicima prostor, vrijeme i komunikacijske vještine za konstruktivnu raspravu o različitim sustavima vrijednosti. Umjesto segregacije prema sustavima vrijednosti, škole bi trebale promicati dijalog i poštivanje temeljnih vrijednosti baziranih na Konvencijama UN-a, EU-a i Ustavu RH. 3. Nastava organizirana prema pretpostavkama iz stavka 7 potiče segregaciju među djecom od najranije dobi te time stvara temelje za jačanje podjela u društvu i produbljivanje i jačanje postojećih sukoba. 4. Stavak 7 stvara veliki prostor za manipulacije i pritisak na Agenciju za odgoj i obrazovanje u utvrđivanju koje su to teme s izraženim odgojnim komponentama (evolucija?, fizičko rješavanje sukoba među učenicima?, pubertet?, ljudska prava,prava djece, prava manjina, tolerancija različitosti...). Većina obrazovnih tema ima i odgojnu komponentu 5. Sustav vrijednosti i odgoj u određenoj obitelji može značajno odstupati od načela koji su u Ustavu RH, Strategiji obrazovanje, HNOS-u ili vrijednostima koje je RH dužna promicati prema Konvenciji o pravima djece i drugim potpisanim međunarodnim konvencijama i u sustavu odgoja i obrazovanja. Škole u RH su dužne osigurati svim učenicima pristup znanstveno utemeljenim činjenicama. Pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Republika Hrvatska je „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj:„3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima u čl. 26. st. 2.: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
334 Društvo socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Uvođenje socijalnog radnika u osnovne i srednje škole značajno bi olakšalo stjecanje uvida u prilike u kojima stanuje učenik ( obiteljske, socijalne, ekonomske i dr. ), u kapacitete njegove obitelji općenito na svim razinama. Također bi se lakše povezivale informacije o pravima i uslugama unutar različitih sustava ( socijalni, zdravstveni, pravosudni ), a koje stručnjacima moraju biti dostupne i jasne u radu s djecom s teškoćama u ponašanju, djecom s teškoćama u učenju te djecom koju roditelji ili ostali članovi obitelji zanemaruju ili zlostavljaju. Sve navedeno pridonijelo bi tome da se kod pojedinog djeteta na vrijeme otkrije eventualno područje potrebe za intervencijom te poduzme adekvatna mjera zaštite njegove dobrobiti i interesa. Slijedom naprijed navedenog članovi Društva socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije podržavaju inicijativu za uvođenje radnog mjesta socijalnog radnika u osnovne i srednje škole predlažu da se u čl. 100. 4. stavka: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila" unesu izmjene, te da glasi: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije, magistri socijalne pedagogije, magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike". Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
335 Maja Jukić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja predlaže promjenu članka 82. stavka 6. i 7. Zakona kako slijedi: članak 82. stavak 6.mijenja se i glasi: (6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama te u skladu s Pravilnikom o polaganju državne mature. stavak 7. mijenja se i glasi: (7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj te četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja smatra da su ove izmjene važne kako bi se kvalitetnije i stručnije mogla organizirati provedba državne mature. Važnost ovih promjena je tolika jer se radi o promjenama vezanim uz obavljanje državne mature kao jednog od najznačajnjih projekata koji provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Naglašavamo kako iz vlastitog iskustva i prakse uviđamo da je dovoljno da se školsko ispitno povjerenstvo sastoji od ravnatelja i četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Napominjemo kako su takve izmjene i dopune važne zbog usklađivanja odredbi ovog Zakona te Pravilnika o polaganju državne mature. Maja Jukić, Ravnateljica NCVVO-a Nije prihvaćen Članak 82. nije predmet ovih izmjena propisa.
336 Maja Jukić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja predlaže promjenu članka 82. stavka 6. i 7. Zakona kako slijedi: članak 82. stavak 6.mijenja se i glasi: (6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama te u skladu s Pravilnikom o polaganju državne mature. stavak 7. mijenja se i glasi: (7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čine ravnatelj te četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja smatra da su ove izmjene važne kako bi se kvalitetnije i stručnije mogla organizirati provedba državne mature. Važnost ovih promjena je tolika jer se radi o promjenama vezanim uz obavljanje državne mature kao jednog od najznačajnjih projekata koji provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Naglašavamo kako iz vlastitog iskustva i prakse uviđamo da je dovoljno da se školsko ispitno povjerenstvo sastoji od ravnatelja i četiri člana iz redova nastavnika i stručnih suradnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Napominjemo kako su takve izmjene i dopune važne zbog usklađivanja odredbi ovog Zakona te Pravilnika o polaganju državne mature. Maja Jukić, Ravnateljica NCVVO-a Nije prihvaćen Navedeni članak nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
337 Huđek Miroslav PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. U članku 142. uz navedeno u prijedlogu dodaje se podstavak 6. i 7. "6. rashode za izgradnju školskog prostora te opremanje u slučajevima kada postojeći školski objekt zbog starosti nije moguće sanirati ili rekonstruirati kako bi se zadovoljio današnji pedagoški standard izgrađenosti i opremljenosti školskih ustanova utvrđene temeljem: - odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, a na zahtjev osnivača školske ustanove. Dinamika izgradnje utvrđuje se sukladno raspoloživim financijskim sredstvima u državnom proračunu. "7. rashode za izgradnju školskog, predškolskog i dvoranskog prostora u slučajevima kada osnivači školskih i predškolskih ustanova ili jedinice lokalne samouprave nisu u mogućnosti financirati njihovu izgradnju temeljem: - odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, a na zahtjev osnivača ili jedinice lokalne samouprave. Dinamika izgradnje utvrđuje se sukladno raspoloživim financijskim sredstvima u državnom proračunu. Nije prihvaćen Rashodi za infrastrukturu dodjeljuju se putem decentraliziranih sredstava osnivačima odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
338 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem nadopunu stavka 3. tekstom; pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu. Pedagoške mjere strogog ukora (OŠ) i opomene pred isključenje (SŠ) prenose se u slijedeću školsku godinu te traju do kraja školovanja učenika. Predlažem nadopunu stavka 9. tekstom; pedagošku mjeru opomene je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti u roku od 3 mjeseca nakon izricanja, pedagošku mjeru ukora je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti na kraju školske godine. Ukidanje pedagoške mjere opomene izriče razrednik, ukidanje pedagoške mjere ukora izriče razredno vijeće. Također, privremeno udaljenje učenika treba navesti kao pedagošku mjeru (jer sada nije pedagoška mjera iako je u ovom članku) te je potrebno propisati uvjete i okolnosti pod kojima se ona izriče. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Stavkom 3. propisano je da se pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu i nije isključena mogućnost ukidanja pedagoške mjere. Vidjeti st. 9.
339 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Predlažem da se čl. 22 izmjeni na način da glasi: U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u iznimnim i opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta Odlukom Nastavničkog vijeća uz suglasnost ministra.“. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
340 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
341 Danijel Ciganović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predložite da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
342 Sandra Majsec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem promjenu u čl.11.st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama te da glasi ovako: Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
343 Irena Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. U članku nije opisano na koji način se provodi mjera preseljenja u drugu školu. Nije prihvaćen Navedeno se člankom 84. nije uređivalo ni do sada. Vidjeti čl. 85. Zakona
344 Irena Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatram da se pedagoške mjere ne trebaju ukidati. Treba ostati trag da je u određenoj školskoj godini došlo do povreda dužnosti, nesipunjavanja obaveza ili nasiličkog ponašanja, a ne to zanemariti kao da ništa nije bilo. Isto tako, smatram da učenike ne treba udaljavati s nastave na 15 dana. Isto tako, ta ovlast ne može biti samo na ravnatelju, već to treba biti odluka Učiteljskog vijeća na prijedlog ravnatelja. Ako se već ostane pri toj odredbi, učenik može biti udaljen s nastave ali treba dolaziti u školu te bi s njim trebali raditi stručni suradnici prema unaprijed planiranom i osmišljenom tretmanu usmjerenom otklanjanju neprihvatljivih oblika ponašanja. Na koji način je npr. regulirano opravdavanje izostanaka za takvo isključenje s nastave? Nekim učenicima nedolazak u školu od 15 dana (radnih?) bila bi nagrada a ne kazna i ostali bi prepušteni sami sebi i isti takvi vratili bi se natrag na nastavu. Uz višednevni tretman sa stručnim suradnicima učenik bi dobio smjernice kako popraviti i kontrolirati svoje ponašanje i tako dobio pomoć koju treba. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Izrečena pedagoška mjera zabilježena je u školskoj i učenikovoj dokumentaciji i u slučaju njenog ukidanja. Udaljavanje učenika s nastave nije pedagoška mjera i treba se koristit samo kada je u pitanju sigurnost učenika.
345 Danijel Golinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Poštovani, predajem matematiku u Tehničkoj školi, u usmjerenjima koja imaju 4 sata matematike tjedno (140 sati godišnje). Tijekom školske godine, uz tih 140 sati nastave matematike, po potrebi u svakom razredu odradim nakon svakog ispita i nekoliko sati dopunske nastave (obično 4 sata prije ispravka ispita). Znači, tijekom nastavne godine moji učenici imaju preko 150 sati matematike. Da li je stvarno moguće kako vjerujete da ako učenik nije savladao gradivo tijekom 150 nastavnih sati, uz hrpu ispravaka (najmanje po dva ispravka za svaki ispit) i dopunsku nastavu nakon svakog ispita, da će savladati gradivo za vrijeme dopunske nastave koja se održi u tjedan - dva dana??? Molim Vas lijepo, ta dopunska nastava je besmislena u potpunosti ako smijem biti iskren. Iako znam da ovaj post neće ništa promijeniti, kao što nije ni volja 80% nastavnika koji su se u referendumu izajasnili za ukidanje dopunske nastave, moram napisati ovaj post. Odradio sam u zadnje dvije godine preko 140 sati dopunske nastave bez i jedne jedine plaćene kune i mislim da to stvarno nije u redu. Da li bi Vi odradili 140 sati posla bez i jedne kune, a da Vam to netko stavi u tjedno zaduženje, ostale poslove ili slično? Ako već doista ne želite ukinuti dopunski rad i nakon svega ga i dalje smatrate korisnim, onda taj rad nastavnicima treba biti pošteno plaćen. Stoga Vas molim, ako ništa drugo, odvojite koju minutu i barem samo pročitajte ovaj komentar. Hvala. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
346 Josip Brajković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
347 Anita Donđivić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
348 Irena Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovim člankom nije regulirano što se npr. događa ako se učenik ispiše iz izbornog predmeta u četvrtom razredu a želi se ponovno upisati na isti izborni predmet u sedmom razredu. Smatram da učenik u tom slučaju treba polagati neku vrstu razlikovnog ispita, prije nego li mu se omogući ponovno upisivanje izbornog predmeta. Zamislite npr. da učenik pohađa izbornu nastavu iz njemačkog jezika u 4. razredu, ispiše se u 5. razredu i zatim želi ponovo nastaviti u 7. razredu. Ovaj članak mu to omogućuje ali kako će učenik pratiti nastavu? Nije prihvaćen Nije se pokazalo u praksi da se događaju takvi problemi.
349 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Protivim se uvođenju stavka 7. ovog članka. Za takvu pedagošku mjeru predviđena je odluka jedne osobe, ravnatelja, što je nedopustivo. Mislim da bi joj eventualno trebala prethoditi ocjena stručnjaka, psihologa, socijalnih radnika i sl. i isključivo ako su drugi učenici ugroženi blizinom tog učenika. Kako je uopće opravdana ovakva pedagoška mjera ? Nije prihvaćen Postupak koji prethodi izricanju pedagoške mjere propisan je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
350 Borjan Komarica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. ČLANAK 18 (u kojem se mijenja stari Članak 73) U članku 73. stavku 1. iza riječi: „zaključnu ocjenu“ dodaju se riječi: „na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine“. U stavku 2. iza riječi: „nastavni predmet“ dodaje se zarez i riječi: „kao i ocjena iz vladanja“, a iza riječi: „na kraju“ dodaju se riječi: „prvoga polugodišta i“. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka učeniku I. razreda osnovne škole ne zaključuje se ocjena na kraju prvoga polugodišta.“. Ovdje bih samo uvrstio molbu da ne popustite bilo kakvim interesnim grupama (bilo roditelja učenika ili samih nastavnika) koji bi htjeli da ne bude ocijenjivanja na kraju 1. polugodišta. Budući da sam i sam nastavnik, vidim koliko i jedna takva „mjerica“ utječe na ponašanje učenika, poglavito njihov rad i trud i ispravljanje loših ocjena. Da, treba nam zaključivanje ocjena na polugodištu! Da se mene pita, imali bi i 3 cjeline za zaključivanje ocjena (pred zimske, proljetne i ljetne praznike)... Nije prihvaćen Sukladno ishodu javne rasprave zaključeno je da se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja na polugodištu ne ide u ovim izmjenama propisa. Ministarstvo će pojačati potrebne aktivnosti kako bi svim školama omogućilo korištenje e-Dnevnika kao jasne i transparentne informacije o učenikovom uspjehu.
351 Dunja Vojnović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
352 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi dodatnim aktima nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
353 Mirjana Škugor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Treba ukinuti dopunski rad i vratiti dva roka za popravni ispit. Smatram da dopunski rad nema smisla. Kako će učenik u 10-25 sati dopunskog rada usvojiti ono što nije naučeno u 70 ili 105 i više sati tijekom nastavne godine? Kad bi to tako jednostavno i bilo, zašto nas Ministarstvo plaća cijele godine, ako učenika možemo naučiti za 10-25 sati. Dopunskim radom se samo potiče kampanjsko učenje te je jedan oblik prisile učitelja na poklanjanje pozitivnih ocjena. „Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, skripte, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. Drugi problem je prijevoz učenika putnika na dopunsku nastavu.Osnivači teško plaćaju prijevoz jer se radi o malom broju djece na različitim relacijama.“ (citat iz jednog od komentara kolega s kojim se potpuno slažem). Pozitivna ocjena učenika nakon dopunskog rada (koji se velikim dijelom svodi na „natezanje“ između nastavnika i učenika), na kraju jednako vrijedi kao i pozitivna ocjena učenika koji je svoju ocjenu zaslužio radom kroz cijelu godinu. Nažalost, takva razlika se nigdje ne vidi i predstavlja ozbiljnu demotivaciju. Ukoliko se dopunski rad ne ukine, smatram da učiteljima treba biti dodatno plaćen, a ne ulaziti u postojeći 40-satni radni tjedan. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
354 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
355 ELA KOVAČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI UDRUGA TAJNIKA I RAČUNOVOĐA U ŠKOLSTVU OBALA BANA BERISLAVIĆA 16, 21220 TROGIR Trogir, 1. 12. 2017. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Uprava za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 10000 Zagreb Predmet: Prijedlog Udruge tajnika i računovođa u školstvu Prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Poštovani, Udruga tajnika i računovođa u školstvu obavijestila je sve škole kako je u periodu od 3. 11. do 3. 12. 2017. otvoreno Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te zamolila kolege i kolegice tajnike i računovođe da se uključe i svojim prijedlogom pokrenu lavinu našeg dugogodišnjeg nezadovoljstva statusom tajnika i računovođa u školstvu. Ovim putem javno zahvaljujem svim kolegama i kolegicama koji su se Udruzi javili sa svojim prijedlozima, kao i svima koji su javno dali prijedloge. Sve prijedloge Udruga podržava. Čitajući sve objavljene prijedloge, mogu pohvaliti doprinos svih tajnika i računovođa koji su svojim komentarima ostavili trag u sustavu koji već godinama ignorira, degradira i ponižava postojanje tajnika i računovođa u školstvu. Do kada će biti tako? Ostaje nam nadati se da će se napokon dugogodišnja nepravda, koja se vuče još od razdoblja ministrice Vokić, biti ispravljena jer još uvijek čekamo vračanje digniteta tajnika i računovođa u školstvu. O statusu tajnika i računovođa u školstvu već smo dosta govorili i sada je vrijeme da svi konkretno i djelujemo. Potrebno je što hitnije regulirati stvarno stanje na terenu, a to je da škola ima tajnika i voditelja računovodstva. Radno mjesto tajnika jest, ali radno mjesto voditelja računovodstva nije zakonski regulirano tako da na radnom mjestu trenutno može raditi skoro pa bilo tko s bilo kojom stručnom spremom. Stoga, zakonski treba regulirati sljedeće: 1.) Svaka škola treba imati voditelja računovodstva s odgovarajućom propisanom stručnom spremom. 2.) Treba omogućiti napredovanje tajnika i voditelja računovodstva u zvanja mentora i savjetnika. 3.) Status tajnika i voditelja računovodstva treba izjednačiti sa statusom stručnog suradnika. 4.) Treba omogućiti stručno usavršavanje tajnika i voditelja računovodstva. Obrazloženje: Potrebno je omogućiti napredovanje na radnom mjestu tajnika i voditelja računovodstva. U nastavku predlažem sljedeće izmjene i dopune Zakona: Iza članka 102. dodaje se novi članak 102. a koji glasi: Školska ustanova ima voditelja računovodstva, a djelokrug rada voditelja računovodstva propisuje ministar. Članak 103. mijenja se i glasi: Administrativno-računovodstvene, tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar. Članku 105. dodaje se novi stavak koji glasi: (17) Poslove voditelja računovodstva može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij ekonomske struke ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke b) preddiplomski stručni studij ekonomske struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka. Članku 156. dodaje se novi stavak koji glasi: (2) Voditelj računovodstva školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Obrazloženje: Voditelj računovodstva u školskim ustanovama ustrojava vođenje računovodstvenih evidencija preko kojih se bilježi i prati kretanje imovine i poslovanja u školskim ustanovama, i u pravilu, kao jedina kompetentna osoba u školskoj ustanovi za područje računovodstvenog i financijskog poslovanja, donosi samostalno odluke o financijskom poslovanju školske ustanove. Planira financijsko poslovanje kroz financijske planove, prati i kontrolira financijsko poslovanje, obračunava i isplaćuje plaće i druge naknade. Osnova za njihov rad jesu Zakon o proračunu, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu te Pravilnik o financijskom izvještavanju. Voditelj računovodstva mora pratiti i primjenjivati i druge zakonske i ine propise (Zakon o radu, kolektivne ugovore, porezne propise i dr.) koji se odnose na računovodstveno poslovanje. Voditelj računovodstva organizira rad na izvješćima, objedinjuje poslove i izrađuje konačan oblik izvješća. S obzirom na to da ima stalan uvid u stanje imovine i poslovanje školskih ustanova u kojima rade, usko surađuje s ravnateljem i školskim odborom te se često nalazi u ulozi savjetodavaca. Zbog potrebe usklađivanja velikoga broja podataka, raznovrsnosti i brojnosti poslova te potrebe da sve bude obavljeno na vrijeme te zbog odgovornosti za točnost iskazivanja stanja imovine i poslovanja, voditelj računovodstva je povremeno izložen znatnijim psihičkim pritiscima. Iz navedenog, smatram da voditelj računovodstva treba uči u Zakon te da je potrebno propisati vrstu i razinu obrazovanja za obavljanje odgovornih i složenih računovodstveno-financijskih poslova. Članak 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. (3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža . U članku 100. stavcima 1. – 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je koji su odgojno-obrazovni radnici. Prijedlog izmjene članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, mijenja se i glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu (st.1). (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Člankom 99. stavkom 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da su radnici školskih ustanove osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove u školi rade tajnici i voditelji računovodstva, računovodstveni ili administrativni referenti, kuharice, spremačice, domari, kućni majstori i dr.). Sadašnji članak 112. Zakona u ovakvom obliku je diskriminirajući u odnosu na druge osobe koje rade u školskoj ustanovi, sukladno Ustavu RH i Zakonu o diskriminaciji. Ustavom RH utvrđeno je da svatko ima pravo na rad i slobodu rada (čl. 54.), a poseban zakon ga stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge osobe u istoj ustanovi i kod istog poslodavca. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije ostali radnici škole koji ne sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu su stavljeni u nepovoljniji položaj od drugih osoba te se radi o izravnoj diskriminaciji. Svi zaposleni u školskoj ustanovi moraju biti u ravnopravnom položaju kod prestanka radnog odnosa, nema privilegija. U Članak 27. Nacrta - članak 99. a komentar: osobi koja radi na projektu EU treba omogućiti isplatu u smislu prekovremenih sati jer zapošljavanje novih ljudi i dioba postojećih zaduženja je besmislena, a dobro znamo da će u to viti uključeni i tajnici i računovođe za koje se sigurno neće odobriti adekvatne zamjene. Predlažemo da se u članku 115. Zakona doda obveza stručnog usavršavanja za tajnike škola i voditelje računovodstva te da se stručni skupovi tajnika i voditelja računovodstva uvrste u katalog Agencije za odgoj i obrazovanje kao što je to bila praksa i onda kada se Udruga tajnika i računovođa u školstvu (UTIRUŠ) izborila za taj status na samom početku postojanja Udruge. Obrazloženje: Obim posla tajnika i voditelja računovodstva ne možemo smanjiti, a to nam nije ni cilj, već želimo da netko konačno prizna koliko je odgovoran i osjetljiv posao tog radnog mjesta. O obimu i vrsti poslova koje obavljaju tajnik i voditelj računovodstva upoznati su svi ravnatelji i mjerodavni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te nije teško dokazati o kakvoj vrsti, količini i naporu se radi. Tajnici i voditelji računovodstva su uistinu prvi savjetnici svakog ravnatelja, a pogotovo novog ravnatelja koji se nalazi u prvom mandatu. Krajnje je vrijeme da se učini nešto više od samog govora kako je svima jasno što i koliko radimo, a da su nam koeficijenti i nakon 20 godina rada manji od nastavnika s položenim stručnim ispitom nakon prve godine rada. To je sramotno. Obveze koje imamo bi trebale biti nagrađene upravo pravima koje svih ovih godina nemamo. Plaća je vrijednost našeg rada, a naša vrijednost je niža od rada nastavnika početnika. Vrijeme je da se krene dalje u izjednačavanju naših prava i omogućavanju jednakih uvjeta rada te je potrebno što hitnije izjednačavanje statusa tajnika škole i voditelja računovodstva sa statusom stručnih suradnika. Zbog sve više obveza koje imaju tajnici škola i sve veće odgovornosti (uz ravnatelja, u školi obavljamo najodgovornije poslove) smatramo da je vrijeme da se prekine s marginalizacijom radnog mjesta tajnika škole i konačno uredi njegovo izjednačavanje sa stručnim suradnicima. Predlažemo: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, tajnici,voditelji računovodstva i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici,tajnici i voditelji računovodstva i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti tako da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese tajnik škole i voditelj računovodstva. Obrazloženje: Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek onda kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije, vidljivo je da su tajnici ministarstava / sudova / agencija / fondova / vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja. Ako se vratimo na mogućnost financiranja koeficijenata tajnika i voditelja računovodstva dajem ujedno i rješenje. Potrebno je normirati rad, normirati posao koji se radi za novac, a novac je vrijeme. Postavljam pitanje: Čije vrijeme? U školstvu postoji popularni naziv: nastavno i nenastavno osoblje. Mi spadamo opet u onu nepovoljnu kategoriju. Kategoriju koja radi 8 sati i ima mogućnost korištenja 30 minuta dnevne stanke, što nastavno osoblje nema. Kada ovo pišem, ne pišem da bi se izrugala ili da bih nastavno osoblje označila kao nešto negativno. Ne. Upravo suprotno – govorim o jednakim uvjetima rada koje nema nenastavno osoblje u odnosu na nastavno. Sada će netko reći da nenastavno osoblje može koristiti godišnji odmor kada želi, a nastavno može samo u vrijeme nenastavnih dana. Ja bih, da se mene pita, svakom nastavniku dala beneficirani radni staž jer zaista je teško raditi u današnjim vremenima na radnom mjestu nastavnika. Ovdje se ne govori o NAMA ili o NJIMA. OVDJE SE RADI O SUSTAVU KOJI REGULIRA ISTA PRAVA NA DRUGAČIJI NAČIN. Mislim da bi se napokon trebao početi plaćati RAD, a kada mislim na RAD - tada mislim na STVARNI RAD. To je ono što pišemo u Evidenciji radnog vremena. Zato se pitam i čemu služi ta Evidencija radnog vremena. Služi prikrivanju NERADA i to NERADA koji se plaća kao rad pod okriljem svih sindikata. Primjerice, plaćamo rad od 40 sati tjedno - puno radno vrijeme, kojeg evidentiramo nastavnom i nenastavnom osoblju na drugačije načine kao rad u školi i rad kod kuće. Zatim se ispostavi da nenastavno osoblje ima mogućnost korištenja dnevne stanke od 30 minuta, što nastavno osoblje NEMA, pa se dodaje 11 dana godišnje kao slobodni dani koji se koriste za vrijeme nenastavnih dana. Zar to nije nečiji novac? To je možda upravo novac tajnika i računovođa. Država bi trebala vidjeti gdje novac curi te ga usmjeriti u pravom smjeru. Status tajnika i računovođa u školi trebalo bi možda zakonski definirati kao stručne suradnike pravne i financijske struke, a ne ih kao sada strpati u administrativno-tehničko osoblje. Tajnik škole i voditelj računovodstva su radna mjesta koje su zahtjevna i nose sa sobom veliku odgovornost (nismo mi nikakvi administratori) nego u školi jedine stručne osobe iz područja prva i financija. Smatram da bi se ovakvom odredbom u Zakonu mogle izboriti i za financijski status (plaću) koji je, u odnosu na ostale tajnike javnih ustanova i voditelje računovodstva, sramotan. Na kraju, nitko ne zna što točno ulazi u opis posla tajnika škole i voditelja računovodstva za koji primamo plaću. Mišljenje je da svi poslovi ulaze u tu našu plaću. Primjera radi, stvari koje bi se inače dodatno platile npr. nastavnom osoblju (dodatni obračuni, dodatni projekti, sufinanciranja programa, EU projekti i slično) voditeljima računovodstva i tajnicima nisu dodatno plaćeni, iako upravo mi pratimo izvršenje plana, ulazne račune i naplatu, šaljemo zahtjeve institucijama, radimo obračune, sklapamo ugovore, prijavljujemo mirovinskom, pišemo izvještaje i, naravno, sve to dovodimo papirnato do samog kraja. Ne moramo uzimati za primjer samo nastavno osoblje (iako su nam oni najbliži), već i za određene poslove (arhiva, osnovna sredstva) ustanova može platiti vanjsku uslugu, ali kada istu odrađujemo mi, podrazumijeva se da je u opisu našega posla. Dakle, do koje granice voditelj računovodstva, tajnik i administrator moraju prihvaćati kao svoju radnu obvezu svaki nalog koji dođe od ravnatelja neke institucije s kojom nije sklopio ugovor o radu, Sindikalnog povjerenika ili bilo kojeg zaposlenika? (Npr. prikupljanje dokumentacije i izrada improviziranih obračuna plaće zaposlenika za potrebe privatne tužbe i slično). Zaključak: U gore navedenom, vidljivo je kako je posao tajnika i voditelja računovodstva uistinu jedan kompleksan posao pun stresa jer se sve mora izvršiti u zadanom roku bez obzira bili mi na bolovanju, godišnjem ili plaćenom dopustu. Posao uvijek moramo završiti u roku. S poštovanjem, Predsjednica UTIRUŠ-a Ela Kovačić,dipl.iur. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
356 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Komentar na stavak 7. ovog članka: Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
357 Borjan Komarica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ČLANAK 11 (u kojem se mijenja stari Članak 27, stavak 7) (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ovaj cijeli članak se mora izbrisati ili preformulirati. Pa naravno da škola, kao i roditelji, ima konstantno „uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora“. Izlaganje djetetovog ili bilo čijeg uma bilo kakvim novim informacijama utječe na njegovu osobnu izgradnju, uvjerenja, vrijednosti i stavova. Morate biti notorni idiot pa da tvrdite da ne mijenjate svoja uvjerenja, vrijednosti i stavove (jednom rječju ponašanje) s uplivom novih informacija. Naravno da ima i takvih ljudi koji ne žele znati ni čuti ništa novo u odnosu na ono što dosad „znaju“, ali imamo li pravo – kao moderna država i društvo – i djeci takvih roditelja uskratiti pravo na informaciju? Ukratko, ovim se člankom želi omogućiti roditeljima da njihova djeca ostanu zatucani primitivci kao što su i sami roditelji. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
358 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9. ovoga članka koji treba izbrisati: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
359 SLAVKO PERAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U cijelosti podržavam promjene koje predlaže udruga Vigilare i tražim da se u izmjene unese slijedeće: ) Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
360 Antun Budimir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16. U članku 51. stavku 1. iza riječi: „nastava“ dodati riječi: "zajedničkih i izbornih predmeta“. Obrazloženje: izborni su predmeti obvezni jednako kao i zajednički predmeti. Prijedlog redovne satnice od "obveznih predmeta" je opasan, jer u sebi nosi dvosmislenost i može biti izvor teških sukoba. Ni u kojem slučaju postojeći prijedlog ne smije proći u daljnju proceduru, jer bi to moglo dovesti do teške zlouporabe i sukoba. Za ilustraciju mogućega razdora dovoljno je navesti primjer zlonamjernika koji bi na temelju predložene odrednice zahtijevao izbacivanje Katoličkoga vjeronauka iz redovnog nastavnog rasporeda, premda je Vjeronauk obvezan i redovni predmet, mada pripada u skupinu izbornih predmeta. Nije prihvaćen Već sada broj sati obveznih predmeta i broj sati svih izbornih predmeta premašuje ograničenje iz Zakona jer o izboru izbornih predmeta odlučuju učenici i roditelji. Stoga se pojašnjava da se ograničenje odnosi na broj sati obveznih predmeta.
361 Antun Budimir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13. Kurikul je hrvatski oblik latinske riječi curriculum. Nije prihvaćen S obzirom da je u svim zakonskim propisima i strateškim dokumentima korišten izraz kurikulum za sada se izraz kurikulum ne mijenja u ovim izmjenama.
362 Jessica Puž PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
363 Vesna Vlašić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Poštovani, kako sam zaposlena na radnom mjestu pročelnice u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije koja je osnivač 11 osnovnih i osam srednjih škola te ima osnivačka prava, a nema upravljačka prava ( kao što je to npr. kod zdravstvenih ustanova) predlažem da se izmjene i dopune predložene člankom 38., a koje se odnose na članak 119. Zakona, izmjene i dopune. Neosporno je da je višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka Zakona. Člankom 119. Zakona, između ostalog je propisano da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom, ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakonitih i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće - u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predlažem: - izmjenu članka 119. stavka 1., na način da učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika imenuje i razrješava – jednog člana (kao što je propisano da to čine i radničko vijeće i vijeće roditelja), a osnivač da umjesto dosadašnje mogućnosti samostalnog imenovanja i razrješenja tri člana – ubuduće imenuje četiri člana školskog odbora. - da se u članku 119. stavku 1. podstavku 3., te u stavku 4. – ne brišu riječi: „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, suprotno prijedlogu predlagatelja. Obrazloženje: Brisanjem riječi „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, kako to predlaže predlagatelj, eksplicitno se ograničavaju dosadašnja prava osnivača na samostalan izbor članova školskog odbora, a također se sužava broj potencijalnih kandidata za članove školskih odbora. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. stavak 2.) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. stavka 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. Nije prihvaćen Primjedbe se vjerojatno odnose na članak 37. Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
364 Milena Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
365 Jasmina Jašarević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
366 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 3. Smatramo kako je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili podzakonskim aktom neophodno jasno definirati kriterije, uvjete i procedeuru ostvarivanja suradnje organizacija civilnog društva i škola, kao što je bilo predviđeno Prethodnim procjenama kao područje koje je potrebno urediti izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204): -izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost, za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskog propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti, Ukoliko se ne propišu jasni kriteriji suradnje organizacija civilnog društva i škola te obaveze ravnatelja, tijela škole, roditelja, organizacija civilnog društva, Ministarstva obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje te ukoliko se ne definiraju kriteriji i procedura osvarivanja te suradnje, otvara se mogućnost zloporabe škola. Ne smije se dopustiti da različite organizacije izlažu djeci sadržaje bez da su zadovoljile kriterije i prošle propisanu provjeru i proceduru. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
367 Ljiljana Prce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
368 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 2. Kada je riječ o različitim modelima odgojno-obrazovnog pristupa, U ime obitelji smatra kako je krajnje vrijeme da Hrvatska, poput drugih zemalja Europske unije, ostvari obrazovni pluralizam u smislu da omogući da roditelji koji žele i mogu realiziraju obrazovanje svoje djece kod kuće i na daljinu, kao što je to bilo predloženo u Prethodnoj procjeni za Zakon o izmenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2016.: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204. Model školovanja kod kuće koji se primjenjuje u Sloveniji, a preuzet je iz Danske, prilično je jednostavan, kvalitetan te ne zahtijeva prevelike promjene i prilagodbe. Slovenija je cijelo pitanje obrazovanja kod kuće/na daljinu riješila kroz samo pet članaka zakona još 1996., dakle prije više od 20 godina. Ukratko, ovaj model funkcionira tako da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima, a školski sustav zadržava nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. Omogućivanjem obrazovanja kod kuće/na daljinu izašlo bi se u susret i učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. U nastavku donosimo prijevod članaka 88.-92. slovenskog Zakona o osnovnoj školi iz 1996. kao primjer modela obrazovanja kod kuće: https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs/vsebina?urlid=199612&stevilka=570 VII. OBRAZOVANJE KOD KUĆE Članak 88 (pravo na obrazovanje kod kuće) Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Članak 89 (ostvarivanje prava na obrazovanje kod kuće) Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o učenju obrazovanja kod kuće. Članak 90 (testiranje znanja) Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći barem ekvivalentni obrazovni standard koji zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći test znanja na temelju kojeg se utvrđuje postignuti standard znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignuti standard znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće putem školovanih obrazovnih programa ili posebnog obrazovnog programa utvrđuju se provjere na temelju kojih se utvrđuje postignuti standard znanja. U prva tri razreda provjerava se poznavanje materinjeg jezika i matematike. Od 4. do 6. razreda provjerava se poznavanje materinskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 7. do 9. razreda provjerit će se poznavanje predmeta iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona. Ako učenik ne dostigne standard znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 91 (provjera na kraju razdoblja) Za provjeru znanja na kraju razdoblja primjenjuje se odredba članka 64. ovoga Zakona. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualiziranim programima obrazovanja i prema posebnom programu obrazovanja primjenjuju se odredbe članka 67. ovoga Zakona za provjeru znanja na kraju razdoblja. Članak 92 (svjedodžba o odgoju i obrazovanju) Osnovna škola na koju je upisana učenik izdaje studentu svjedodžbu o odgoju i obrazovanju. Svjedodžba je javni dokument. Pri izdavanju svjedodžbe o odgoju i boravku u kući primjenjuju se odredbe članaka 83. do 87. ovoga Zakona. Za izdavanje svjedodžbi primjenjuju se odredbe članka 82. stavka 2. ovoga Zakona i članka 84. stavaka 3. i 4. ovoga stavka za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualnim obrazovnim programima ili programom posebne izobrazbe. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
369 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba omogućiti da roditelji u startu mogu izabrati između više programa koji imaju “istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja” (čl. 27. Prijedloga Zakona), ukoliko se takvi programi provode u školama (poput zdravstvenog i građanskog odgoja), sukladno odredbi Ustava iz čl. 64. prema kojoj roditelji “imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece”. Ta ustavna odredba znači da roditelji imaju slobodu odlučiti kakvu vrstu odgojnog sadržaja i pristupa žele da njihova djeca primaju u sklopu formalnog obrazovanja, odnosno da odluče: o vrsti odgojno-obrazovne ustanove (npr. vjerska škola, montessori škola, jednospolna škola, državna škola, itd.) koju će njihovo dijete pohađati, o načinu ostvarivanja obrazovanja njihovog djeteta: u školi, kod kuće, na daljinu o tome koji će od više ponuđenih programa ili sadrža s istaknutom odgojnom dimenzijom njihovo dijete pohađati u državnoj školi, ukoliko se provode Prema sadašnjem Zakonu roditeljima se daje mogućnost izbora između više vrsta škola u koje mogu upisati svoju djecu, no ako izaberu državnu školu, prijedlog izmjena Zakona im ne pruža mogućnost izbora između više ponuđenih programa s istakuntom odgojnom dimenzijom, ukoliko se takav provodi, već im je samo ponuđeno da prihvate ili ne prihvate jedan program koji država propisuje, čime se ne omogućue stvarna sloboda odlučivanja roditelja o odgoju djece, zajamčena člankom 64. Ustava RH Udruga U ime obitelji smatra da roditelji trebaju imati jednaku i stvarnu mogućnost izbora više odgojnih sadržaja i pristupa koji njihova djeca primaju kod provođenja odgojnih programa u državnim školama, poput građanskog i zdravstvenog odgoja, kao što imaju i kod izbora vrste školske ustanove u koju će upisati svoje dijete. Smatramo da je u Hrvatskoj potrebno omogućiti pluralnost odgojno-obrazovnih modela i sadržaja, što će doprinijeti rezultatima koje učenici ostvaruju tijekom obrazovanja, odnosu roditelja i škole te cijelom odgojno-obrazovnom sustavu. Osim toga, kada je riječ o programima s istaknutom odgojnom dimenzijom koji se provode u državnim školama, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi bi trebao propisivati odgojne i znanstvene kriterije koje bi određeni odgojni program trebao zadovoljiti za provođenje u školi te odrediti razloge i potrebe koji trebaju postojati da opravdaju uvođenje novog predmeta/programa u škole i time dodatno opterećivanje učenika, nastavnika i cijelog sustava. Na taj način bi se osiguralo da se odgojno-obrazovni sustav ne koristi za nametanje ideoloških i neznanstvenih stavova i vrijednosti djeci, kao što je to bio slučaj kod zdravstvenog odgoja ministra Jovanovića te da se novi sadržaji ideološki i proizvoljno ne unose u sustav. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
370 Branka Martinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem sljedeće izmjene/dopune Zakona: a) Školovanje kod kuće Potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. S poštovanjem, Branka Martinović Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
371 Branka Martinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Poštovani, smatram da se u Zakon trebaju uvesti sljedeće mjere, tj. nadopune: a) Školovanje kod kuće Potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
372 Eli Pijaca Plavšić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Izražavam zabrinutost zbog rješenja u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27. točnije stavak 7. koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" Ovakvim zakonskim rješenjem stječe se dojam kako obrazovne vlasti nemaju jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nemaju jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. kaže: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Umjesto da se ulože znatni napori u organizaciju obrazovnog sustava, pripremu kurikulumskih dokumenata, stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, da se radi na kvalitetnim nastavnim materijalima i razvijanju dijaloga i aktivnijeg uključivanja roditelja u proces, država jednostavno sve predaje na volju roditeljima, a s obzirom na društveno-politički kontekst predaje se fundametalističkoj manjini. Ukratko, umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podijelu i segregaciju učenika. Dopuštanjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Stoga je potrebno odustati od navedene zakonske odredbe i svu pažnju i resurse usmjeriti na oblikovanje našeg školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postaljenih ciljeva odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
373 Lezbijska grupa Kontra PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažemo da se članak 2. te stavak 7. članka 11. Prijedloga brišu jer nisu u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
374 Kristijan Bobaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, ovim putem želim prvo pomoći našoj djeci da izrastu u mudre, zrele i radosne osobe. Naravno da je za to potreban odgoj i to ne bilo kakav program odgoja, neka pusta pravila koja živ čovjek ne može implementirati u svoje postojanje. Odgoj je zahtjevan posao i traži prvo od odgajatelja da je odgojen a zatim da odgojenici od njega prime ispravan model. Ako nema primjera, nema ni autentičnog odgoja. Zato u Članku 2. a. podrzavam odredbu o ugrađivanju odgoja u postojeći sustav obrazovanja. Sukladno tomu iz Članka 2. b. podrzavam stavku da svaki odgovorni i prosvijetljeni roditelj itekako ima temeljno, prirođeno pravo da sudjeluje i odlučuje kako će usmjeriti povjereno mu dijete. Djeca su stvorena iz ljubavi, zato smo im i dužni pružiti i pokazati svoju skrb i brigu i nježnost. Roditelji su prvi najprirodniji odgajatelji svojoj djeci stoga imaju pravo svoje dijete podizati u onom uvjerenju koje je ispravno i zdravo u svim aspektima osobnosti. Treba sagledati sve dimenzije čovjeka. U članku 10. a. predlažem da se napuste komplicirane strukture kurikulskih dokumenata te se objelodane svi reformski dokumenti u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tako bi se osigurala „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. U Članku 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Za Članak 11. b . Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva i da se temelji na zdravom razumu 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donose RODITELJI Ovim putem zahvaljujem na mogućnosti sudjelovanja. Do sljedeće prilike... Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
375 Marija Buklijaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Marija Buklijaš Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
376 Mara Mušterić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Mara Mušterić Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
377 Crkva cjelovitog evandelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Školovanje kod kuće i školovanje na daljinu Članak 1. Predlaže se izmjena stavka 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama, kao i školovanje kod kuće, odnosno školovanje na daljinu. Članak 2. Prijedlog je da se doda stavak 4. Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja mogu obavljati i roditelji kroz školovanje kod kuće ili obrazovanjem na daljinu, pod uvjetima iz ovog Zakon. Članak 12. Prijedlog dopune članka 12. tako da se dodaju stavci (5) i (6) (5) Roditelji imaju pravo organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece kod kuće.“ (6) Roditelj može organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece na način da se dijete obrazuje na daljinu. Predlaže se dodavanje posebnog članka kojim bi se reguliralo školovanje kod kuće Članak (1) Roditelji koji odaberu provoditi osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, dužni su pisanim putem najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine obavijestiti školu s upisnog područja prebivališta djeteta o namjeri školovanja djeteta kod kuće, odnosno o namjeri školovanja djeteta na daljinu. (2) Obavijest iz stavka 1. treba sadržavati: ime i prezime djeteta, nastavni plan i program ili kurikulum po kojem će dijete pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, adresu gdje će se obrazovanje realizirati, ime i prezime i razinu obrazovanja osobe ili osoba koja(e) će ga podučavati. (3) Osnovna škola kojoj je podnesena obavijest iz stavka 2. ovog članka vodit će dokumentaciju o djetetu koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće. Članak (1) Roditelji imaju mogućnost odabrati hoće li školovanje kod kuće biti provedeno sukladno nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje ili će se učenik školovati kod kuće ili na daljinu prema planu i programu škola i učilišta koji pružaju mogućnost osnovnog školovanja na daljinu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu. (2) Roditelji mogu upisati dijete i u: a. školu u drugoj zemlji članici EU b. školu koja posjeduje akreditaciju međunarodnog bakalaureata (MB) iz Ženeve c. Međunarodnu školu čijim završetkom se stječe svjedodžba koja je jednakovrijedna svjedodžbi u Republici Hrvatskoj, a o čemu mišljenje daje agencija nadležna za odgoj i obrazovanje. Članak (1) U slučaju kada se dijete pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje usvojenost odgojno-obrazovnih postignuća provjeravaju roditelji tijekom školske godine u savjetovanju sa školom, a na kraju prvog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine škola s upisnog područja. (2) Provjeru iz stavka 1. ovog članka osnovna škola provodi u: a. U prva dva razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika. b. Od trećeg do četvrtog razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te još jednog predmeta prema odabiru škole c. Od petog do šestog razreda provjera se vrši iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te dva predmeta prema odabiru škole d. Od sedmog do osmog razreda provjera se vrši iz svih predmeta (3) Ukoliko učenik na provjeri iz prethodnog stavka ne postigne prolaznu ocjenu za pojedini razred, ima pravo na ponovnu provjeru znanja prije početka sljedeće školske godine. (4) Ukoliko učenik na ponovnoj provjeri znanja ne postigne prolaznu ocjenu u sljedećoj školskoj godini ponavlja razred i mora nastaviti osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi. (5) Ukoliko učenik završnog razreda osnovne škole ne dobiju prolaznu ocjenu na ponovnoj provjeri, može ponoviti završni razred ili imati mogućnost popravnog ispita. (6) Način i postupak provjere znanja učenika koji se obrazuju kod kuće na kraju jednog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje. Članak (1) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva roditelji su dužni s njime upoznati školu s upisnog područja, koja može tražiti mišljenje agencije nadležne za poslove odgoja i obrazovanja. (2) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva provjere znanja provode se prema kriterijima koje propisuje ta škola, a o čemu roditelj upoznaje školu s upisnog područja djeteta te ju istome redovito izvještava. (3) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva završnu ocjenu za svaki razred mora potvrditi škola iz inozemstva prema čijem programu se provodi obrazovanje kod kuće ili na daljinu i roditelj te se potvrda dostavlja školi s upisnog područja. (4) Roditelji djeteta koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu dužni su u svim pitanjima surađivati sa školom s upisnog područja djeteta. Članak (1) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kod kuće kad se ono provodi prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje. (2) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, a prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva, a na temelju potvrde škole ili učilišta koje djetetu omogućava školovanje na daljinu. (3) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka daju učeniku koji pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu status redovitog učenika. (4) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
378 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. U slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika postupak bi trajao predugo, a cilj je izricanja udaljavanja stvaranje sigurnog okruženja za učenike i zaposlenike škole.
379 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Članak 23. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi VII. PEDAGOŠKE MJERE U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 84. (7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st. 7, čl. 23. (84.) briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ OBRAZLOŽENJE: Pri izricanju pedagoških mjera, škole su “dužne uvažavati učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj” (čl. 84., st. 8 ovog Zakona). Svrha izricanja pedagoške mjere je “da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju” (Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čl. 2, st. 1). Smatramo da privremeno udaljavanje iz odgojno-obrazovnog procesa učenika ne potiče na preuzimanje odgovornosti, čime se svrha pedagoške mjere ne može ispuniti. Udaljavanje učenika zakida učenika i u njegovom pravu na školovanje, pogotovo u obaveznom osnovnom obrazovanju. Potrebno je stoga precizno definirati pod kojim okolnostima ravnatelj može donijeti takvu mjeru (npr. u slučaju da učenik kojem se izriče pedagoška mjera svojim ponašanjem značajno ugrožava sigurnost ostalih učenika). Traženjem suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb i školskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, zajamčilo bi se uvažavanje okolnosti koje utječu na razvoj djeteta (pa i na ponašanje koje ugrožava druge učenike), kao i obiteljskih mogućnosti skrbi za učenika dok je privremeno udaljen iz škole. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Pomoć i potprora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te isto nije potrebno propisivati Zakonom. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kritetijima pedagoških mjera.
380 Bogomir Buklijaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Predlažem da se da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Bogomir Buklijaš Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
381 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13. Članak 13. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Eksperimentalni program ili kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 29. (3) Eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti školska ustanova, ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. PRIJEDLOG: Predlažemo da se osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." OBRAZLOŽENJE: Ima sve više vladinih i nevladinih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem i okupljaju stručnjake kvalificirane za razvijanje i implementaciju takvih programa, a koje nisu iz sustava odgoja i obrazovanja. Ovakva odredba bi bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije. Nije prihvaćen U RH obrazovanje provode ustanove, jer sukladno Zakonu o ustanovama, ako ustanove ostvaruju dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti.
382 Suzana Đipalo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem, Suzana Đipalo Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
383 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Nastavni plan i program i kurikulumi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 27. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st.7., čl. 11 (27). briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u st. 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za čl.2 (4), st. 9. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Smatramo da se ovom odredbom dovodi u pitanje ili relativizira odgojna funkcija svih drugih predmeta i aktivnosti, jer se svakom temom koja se obrađuje utječe ili bi se trebalo utjecati na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, pogotovo ako slijedimo definiranje ishoda učenja kao ishode na razini znanja, sposobnosti i vještina, te stavova i vrijednosti (NOK, str. 18), što kao struka podržavamo. Osim toga, upozoravamo da je nužno činiti razliku između odgojnog pristupa i sustava vrijednosti, a oboje se prepušta roditeljima i učenicima na izbor. I dok se osobne sustave vrijednosti, kulturu, tradiciju, vjeroispovijest svakog pojedinca treba i može poštovati primjenjujući principe o kojima smo govorili, nije moguće učitelju primijeniti više odgojnih pristupa odjednom. Osim toga psihologija govori o roditeljskim stilovima i pristupima , međutim oni nisu sasvim analogno primjenjivi u ustanovama odgoja i obrazovanja Kad bi svi roditelji imali dobar "odgojni pristup" ne bismo u ovom Zakonu trebali odredbe o Sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama, o Obvezama zaštite prava učenika, ni o Pedagoškim mjerama zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe obveznih i izbornih predmeta, programe koji proizlaze iz međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema kao posebnih predmeta i/ili modula uključujući i alternativne module donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola. Članak 11. (27.), stavak 14. treba brisati "uključujući i alternativne module" 7. http://www.devpsy.org/teaching/parent/baumrind_styles.html https://www.parentingforbrain.com/4-baumrind-parenting-styles/ 8.http://www.jesperjuul.com/bibliography/books/category/croatia-2 9. http://www.jesperjuul.com/bibliography/books/item/od-poslusnosti-do-odgovornosti Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
384 Jasenka Kolarić Barač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Kako se ovo misli provesti? Je li itko razmišljao o tehničkim uvjetima provedbe? Gdje će biti dijete/djeca kojoj roditelji brane izloženost relevantnim i znanstveno utemeljenim informacijama i činjenicama? I zašto vladajući RH dopuštaju da se djeci brani pristup informacijama koje im mogu pomoći da razviju cjelovitu osobnost i da donesu informirane životne odluke? Što ako ja održim predavanje/radionicu za koju dotični roditelj odluči naknadno da mu se nije svidjela? Može li me tužiti? Hoću li ja biti pod pritiskom da svaka polupismena i/ili nepismena šuša kreira nastavni plan i program te kurikulum? Tada ja mogu tužiti RH jer je dopustila da do ovakvih manipulacija uopće dođe. Ovim stavkom uvodite nered i kaos u javno obrazovanje na koje (iz iskustva govorim) ne će znati dati odgovor ni agencijski savjetnici niti inspekcija niti Vlada RH. Nemojte to raditi. Ne dopustite privatizaciju i prisvajanje javnog obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
385 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. OBRAZLOŽENJE: 1.) Članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju navodi sljedeće ciljeve odgoja i obrazovanja - točka 3.: "odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva", a u točki 4. "... stjecanje temeljnih kompetencija u svjetlu ... znanstvenih spoznaja i dostignuća". Smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi (odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja, pedagoške kompetencije, stručni ispit, što predviđa ovaj Zakon u člancima 105.-110.) te se imaju obavezu trajno stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (čl. 115.). 2.) Ratificiranjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ljudskim pravima, Republika Hrvatska preuzela je odgovornosti koje iz njih proizlaze, a odnose se na njezinu provedbu i obavezu prilagodbe postojećih zakonskih akata u skladu s tim međunarodnim dokumentima. Konvencija o ljudskim pravima određuje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.), slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 9.) te zabranjuje diskriminaciju (čl. 14.), a Protokol iz 1952. godine govori i o pravu na obrazovanje (čl. 2) "Nitko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u području obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima." Međutim, valja uočiti kako ovaj dodatak iz Protokola govori o tome da država poštuje pravo roditelja da oni osiguraju obrazovanje, ali nije dužna takvo obrazovanje osigurati za njih, jer bi to doista bilo nemoguće u multikulturnom svijetu u kojem živimo početkom 21. stoljeća. Konvencija o pravima djeteta prati Konvenciju o ljudskim pravima u pogledu članaka 8., 9. i 14., međutim također u čl. 3 naglašava: "U svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost.". Nadalje, članak 13. propisuje: "1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključivati slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno ili tiskom, umjetničkim oblikom ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta i bez obzira na granice. 2. Ostvarivanje ovoga prava može biti podvrgnuto samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su prijeko potrebna radi: a) poštivanja prava i ugleda drugih, ili b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), zdravlja ili morala." Članak 17. Konvencije kaže: "Države stranke ... će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duševnog zdravlja. ..." I što je najbitnije, članak 29. jasno definira oko čega su suglasne Države koje su prihvatile Konvenciju (a time i državne škole): “1. Države stranke su suglasne da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) razvoju osobnosti, talenata i najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta; b) razvoju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda; c) razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla; e) razvoju poštivanja zaštite prirodnog okoliša. 2. Ništa se u ovom članku ili u članku 28. ne smije tumačiti tako da ograničava slobodu pojedinaca i pravnih osoba u osnivanju i vođenju odgojno-obrazovnih ustanova, uz uvjet da poštuju načela iz stavka 1. ovoga članka i da obrazovanje u takvim ustanovama udovoljava minimalnim standardima kako ih propisuje država.” Ustav RH u članku 64. izrijekom kaže "Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.", premda u 3. alinei dodaje i da dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb u slučaju da je tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno, što se onda dalje regulira Zakonom o obitelji te Zakonom o socijalnoj skrbi. Nama psiholozima iz prakse su, na žalost, dobro poznati slučajevi gdje roditelji nisu donosili odluke o odgoju djece u najboljem interesu djeteta, pa ponekad i kršeći pozitivne propise bivajući (seksualno) nasilni prema vlastitoj djeci (citat roditelja: "Bolje je da zna što je dobar seks, barem će moći bolje birati kad odraste"), primjenjujući tjelesno kažnjavanje kao poželjne i primjerene odgojne mjere ("Batina je izašla iz raja"), podržavajući nasilno ponašanje svoje djece prema drugoj djeci ("Mi ga kod kuće učimo da bude agresivan i bori se za sebe, jer kako će drugačije uspjeti u životu."), zabranjujući sudjelovanje u pojedinim školskim aktivnostima (‘ne može moj sin plesati folklor jer je to za pedere’), odlučujući o alternativnim ne-znanstvenim metodama liječenja (presuda Općinskog suda u Rijeci roditeljima V. Brnobić i H. Gržetić čije dijete je umrlo mjesec dana nakon dijagnosticiranja Non-Hodgkinovog limfoma jer su odbili liječenje) - da samo nabrojimo neke. Smatramo i da bi usvajanje ove odredbe značilo izuzimanje države potpisnice od odgovornosti preuzetih međunarodnim konvencijama, posebice čl. 3. Konvencije o pravima djeteta i čl. 24 Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koje nalažu da se u svakom djelovanju usmjerenom prema djeci daje prednost najboljem interesu djeteta. Usvajanje ove odredbe implicira i da unutar odgojno-obrazovnih sadržaja koji se poučavaju u javnoj školi postoje dijelovi koji nisu u skladu s najboljim interesom djeteta. Ako se Konvencija o pravima djeteta, pa i Ustav RH ograđuju od davanja potpunog i ekskluzivnog prava roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece, smatramo da je to potrebno napraviti i u ovom Zakonu. 3.) Brojna istraživanja iz razvojne i socijalne psihologije pokazuju da se identitet pojedinca formira i na temelju pripadnosti raznolikim socijalnim grupama. Obitelj je svakako prva i najutjecajnija referentna grupa za formiranje identiteta, no odrastanjem djetetu postaju važne i druge grupe kojima pripada, a grupni identiteti postaju razvojno posebno važni u adolescenciji. Dijete se snažno konformira grupama kojima pripada, na taj način razvija osjećaj pripadnosti, te se usporedbom s drugima informira i orijentira u odnosu na svijet. Proces kategoriziranja sebe i drugih u jedne, a ne u druge grupe ima za posljedicu i naglašavanje razlika među grupama, te sličnosti unutar grupa. To je kognitivni temelj za stvaranje stereotipa, uvjerenja o osobinama članova grupa koja mogu postati štetna ako se pretjerano generaliziraju. Takva pretjerana generalizacija može biti temelj za razvoj predrasuda, a prenaglašavanje razlika između vlastitih i vanjskih grupa onda i temelj za diskriminirajuća ponašanja prema drugima. Istraživanja pokazuju da je temeljna motivacija usporedbe s drugima očuvanje vlastita samopoštovanja i pozitivne slike o sebi. U toj usporedbi nužno smo pristrani prema onim grupama kojima pripadamo, a nepovoljnije ocjenjujemo grupe kojima ne pripadamo. Ta „obična“ pristranost može vrlo lako prerasti u predrasude ako se ne kultivira i dijete ne pouči o raznolikostima u neposrednoj i široj okolini. Djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju i usvajaju stereotipe i predrasude koje vide u svojoj okolini, te su sama često meta predrasudnog i diskriminirajućeg ponašanja, pa i vršnjačkog nasilja temeljenog na različitim pripadnostima (npr. zbog nacionalnosti, boje kože, religijskih praksi, ali i seksualne orijentacije, imovinskog statusa, izgleda itd.). No djeca su također i počinitelji takva nasilja. Stoga djecu treba poučiti o raznolikostima grupnih pripadnosti i grupnim pristranostima, jer im to omogućava bolje poznavanje grupnih razlika i socijalne konstrukcije svijeta, čini ih osjetljivijima da prepoznaju i odbace diskriminirajuća ponašanja i razviju empatiju, štiti samopoštovanje djece, posebno one iz stigmatiziranih grupa, te općenito pridonosi učenju ravnopravnosti i socijalne pravednosti. Danas također znamo da je usvajanje pozitivnih međugrupnih stavova i suzbijanje predrasuda nemoguće ako među različitim grupama ne postoji kontakt. Taj kontakt, da bi bio uspješan, mora biti mnogostruk i izravan, što će omogućiti da se djeca kao članovi grupa susretnu u različitim okolnostima, dožive svoje različite uloge i razviju odnos poštovanja i prijateljstva. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je upravo razvoj međugrupnih prijateljstava najbolji način borbe protiv predrasuda i doprinos društvenoj koheziji. Osim toga, još je davne 1954. čuveni socijalni psiholog Gordon Allport ustanovio da je potrebno zadovoljiti nekoliko uvjeta koji će omogućiti da kontakt među grupama bude učinkovito sredstvo za ublažavanje i borbu protiv predrasuda i sažeo ih u četiri vrlo važna uvjeta: 1. jednak status različitih grupa 2. postojanje zajedničkog višeg cilja ili zadatka oko kojih se članovi različitih grupa mogu okupiti 3. suradnički odnosi između grupa, te ključno 4. službena i institucionalna podrška međugrupnom kontaktu (što dovodi do stvaranja novih socijalnih normi). S obzirom da je RH članica EU i potpisnica njenih različitih dokumenata, naglašavamo da je EU Pariškom deklaracijom (2015.) definirala bazične vrijednosti (fundamental values): promicanje građanskog odgoja, slobode, tolerancije i ne-diskriminacije putem obrazovanja; a Europski parlament je 19. siječnja 2016. donio Rezoluciju (2015/2139(INI)) o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a. Ne želimo ovdje citirati mnoge njene odredbe relevantne za dužnosti države izvan i unutar sustava odgoja i obrazovanja, ali ćemo navesti samo nekoliko bitnih za ovo obrazloženje: D. budući da je važno omogućiti potrebna sredstva, posebno financijska, kojima bi se prednost dala financiranju programa za poticanje međukulturnog dijaloga i dijaloga među građanima u cilju jačanja međusobnog poštovanja u kontekstu snažne kulturne raznolikosti i rješavanja složene realnosti naših društava i suživota različitih kulturnih identiteta i vjerovanja, kao i u cilju isticanja doprinosa različitih kultura europskim društvima i baštini te učinkovitog upravljanja sukobima; G. budući da je za kvalitetan međukulturni dijalog potrebno dobro poznavanje vlastite i tuđe kulture; 3. zalaže se za to da je u području obrazovanja potrebno potaknuti međukulturni i međuvjerski pristup utemeljen na vrijednostima kako bi se razmotrili i promicali međusobno poštovanje, integritet, etička načela kulturne raznolikosti, socijalna uključenost i kohezija, između ostalog posredstvom programa razmjene i mobilnosti za sve; 13. naglašava da formalno, neformalno i informalno obrazovanje i pristup cjeloživotnom učenju pružaju znanje, vještine i kompetencije, ali i da bi se njima učenicima trebalo pomoći da razviju etičke i građanske vrijednosti i postanu aktivni, odgovorni članovi društva bez predrasuda; u tom pogledu ističe da je potrebno započeti s građanskim obrazovanjem u ranoj dobi i prepoznaje važnost suradnje između svih dionika u području obrazovanja; zagovara da se kod djece i mladih potakne osjećaj za inicijativu i uključenost kako bi se društvene veze ojačale te razvili osjećaj pripadnosti i etička načela za borbu protiv diskriminacije; 17. potiče države članice da razviju kvalitetne programe osposobljavanja kojima se promiče raznolikost, osnažuju nastavnici, mladi i radnici u zajednici, kao i savjetodavne službe u školama te neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju koje usluge pružaju i djeci i roditeljima, u cilju zadovoljavanja potreba koje djeca iz različitih kulturnih i socijalnih pozadina imaju za obrazovanjem i osposobljavanjem te iskorjenjenja svih oblika diskriminacije i rasizma, uključujući vršnjačko nasilje i nasilje na internetu; napominje da je potrebno preispitati obrazovne resurse kako bi se potaknulo učenje koje u obzir uzima više perspektiva i uključuje više jezika te da je u tom kontekstu potrebno vrednovati i sustavno promicati iskustva i vještine nastavnika povezane s višejezičnosti i međukulturnosti; 18. ističe da je važno ulagati u programe cjeloživotnog učenja za nastavnike, osposobiti nastavnike s potrebnim pedagoškim kompetencijama na temu migracije, kulturne prilagodbe i socijalne psihologije te im omogućiti da se koriste raznolikošću kao bogatim izvorom za podučavanje u učionicama; 19. prima na znanje da nastavnici, u suradnji s obiteljima, imaju ključnu ulogu u jačanju socijalnih veza, stvaranju osjećaja pripadnosti i pomaganju mladima da razviju etičke i građanske vrijednosti; 26. prima na znanje da su formalno, neformalno i informalno učenje te volontiranje važni za promicanje samorazvoja koji je usmjeren na kognitivne i nekognitivne vještine i kompetencije, kritičko razmišljanje, sposobnost nošenja s različitim mišljenjima, medijsku pismenost, vještine i kompetencije povezane s nediskriminacijom i međukulturnim vrijednostima te učenje jezika, te da su socijalne i građanske kompetencije važne, uključujući učenje o kulturnoj baštini kao sredstvo za rješavanje suvremenih izazova pomoću osjetljivog tumačenja; 28. potiče institucije EU-a da prošire analizu svih oblika radikalizacije i da na nove načine razmotre prirodu i procese političkog ekstremizma i nasilja, počevši od pretpostavke da je radikalizacija dinamički i relacijski proces te neočekivana i nepredvidiva posljedica cijelog niza promjena; stoga pozdravlja Parišku deklaraciju potpisanu 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije obrazovanjem kojim se nastoji potaknuti aktivni dijalog među kulturama te globalna solidarnost i međusobno poštovanje, uz isticanje važnosti građanskog obrazovanja, uključujući podizanje osviještenosti o jedinstvenoj ulozi koju sredstva iz područja kulture imaju u poticanju međusobnog poštovanja među učenicima i studentima; 40. ističe ulogu obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicija, etike i sustava vrijednosti društva i naglašava da upoznavanje djece s kulturom, vrijednostima i normama društva započinje u obitelji; Iz ove rezolucije, a i iz Konvencije o pravima djeteta, jasno proizlazi da je važno poštovati vrijednosti i identitet svake pojedine obitelji, te da obitelj jest mjesto gdje djeca usvajaju kulturu, vrijednosti i norme. Međutim, također je vrlo jasno da države članice EU imaju zadatak da djecu kroz formalni i neformalni oblik odgoja i obrazovanja izlože i drugim vrijednostima, kulturama i normama koje postoje u društvu u kojem žive i poučava ih se u poštivanju drugih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Taj se cilj ne može ostvariti ako dijete nije izloženo različitim obrazovnim sadržajima, vrijednostima, stavovima, i mišljenjima i ako nema priliku o njima razgovarati, propitati ih, sučeliti i raspraviti sa svojim nastavnicima i vršnjacima u razredu, te u krugu obitelji i drugih značajnih osoba. Npr. istraživanja jasno pokazuju da odgojne strategije usmjerene na izbjegavanje razgovora s djecom o različitim međugrupnim pristranostima nisu put za sprječavanje njihova razvoja . Upravo suprotno, s djecom treba razgovarati o svemu, primjereno njihovoj dobi, kognitivnom razvoju, emocionalnom kapacitetu i sukladno stupnju povjerenja koje dijete ima u svojega sugovornika. Istraživanje provedeno u 31 zemlji u Europi i svijetu na 14-godišnjacima dokazalo je da se školski utjecaj na dječje građanske kompetencije pokazao upravo kroz poticajnu demokratsku razrednu klimu u kojoj je djeci bio omogućen slobodan dijalog i kritička rasprava o kontroverznim političkim i društvenim pitanjima. Takva je demokratska atmosfera pridonijela i pozitivnim odnosima među djecom, te stvorila priliku da u razredu kroz kritički dijalog uče i primjenjuju demokratska načela i tako se pripremaju za aktivno sudjelovanje u svijetu. Također, dubinski intervjui s nastavnicima pokazali su da nastavnici misle da učenici imaju koristi od razgovora o kontroverznim temama u razredu, jer to pridonosi razvoju mišljenja, pomaže im stvoriti vlastito informirano stajalište, razviti toleranciju za one koji misle drukčije i razgovarati s njima bez kritiziranja i omalovažavanja njihovih stajališta. Za dječji intelektualni i socioemocionalni razvoj je ključno da društvo organizira međusobni kontakt djece koja pripadaju različitim grupama, uključujući i različit vrijednosni sustav. Naime, istraživanja također pokazuju kako na stvaranje predrasuda utječu različiti individualni faktori uključujući neznanje i nedostatak empatije, socijalni faktori kao što je natjecanje za raspoložive resurse i međugrupnu hijerarhiju, zatim opće kognitivne sposobnosti (IQ) kao i sposobnost prihvaćanja drugačijih stajališta, što čini kontakt s drugim grupama mentalno i emocionalno zahtjevnim zadatkom. Zbog toga ljudi koji njeguju predrasude imaju tendenciju izbjegavati susrete s drugim grupama. Ako međusobna interakcija nije organizirana i stručno vođena, djeca (i odrasli) s predrasudama neće se sami izložiti takvom iskustvu. Upravo je škola mjesto koje osigurava mogućnosti za kontakt pod uvjetima koji snažno povećavaju vjerojatnost da će djeca u sigurnoj i strukturiranoj atmosferi učiti o sebi i drugima. Zbog toga je važno da im u sklopu obaveznog i redovnog procesa odgoja i obrazovanja osiguramo iskustvo koje će im omogućiti informiranost i znanje (umjesto neznanja), poučavanjem o drugima, ali i izravnim kontaktom s njima, razumijevanje i prihvaćanje drugih na konkretnijim razinama kognitivnih funkcija, mogućnost razvoja empatije, a ako tome dodamo još i mogućnost da zajedno rade na nekom projektu koji je od zajedničkog interesa, onda doista možemo reći da potičemo dječji razvoj i djelujemo u skladu s Rezolucijom EU i ciljevima koji su definirani u početnim člancima ovog Zakona. 1. Bigler, R. S. and Wright, Y. F. (2014). Reading, writing, arithmetic, and racism? Risks and benefits to teaching children about intergroup biases. Child Development Perspectives, Vol 8(1), Mar, 2014 pp. 18-23. 2. Pettigrew, T. F. and Tropp, L. R. (2011). When groups meet: The dynamics of intergroup contact. New York: Psychology Press. 3. Pahlke, E., Bigler, R. S., & Suizzo, M. (2012). Relations between colorblind socialization and children’s racial bias: evidence from European American mothers and their preschool children. Child Development, 83, 1164–1179. 4. Isac, M. M., Maslowski, R., Creemers, B. and van der Werf, G. (2014). The contribution of schooling to secondary-school students' citizenship outcomes across countries, School Effectiveness and School Improvement, 25:1, 29-63. 5. Philpott, S., Clabough, J., McConkey, L. & Turner, T. (2011). ‘Controversial issues: To teach or not to teach? That is the question’ The Georgia Social Studies Journal, 1, 32-44. 6. Meta analiza različitih istraživanja: Gordon Hodson and Michael A. Busseri , Brock University, Bright Minds and Dark Attitudes: Lower Cognitive Ability Predicts Greater Prejudice Through Right-Wing Ideology and Low Intergroup Contact (research Article), Psychological Science published online 5 January 2012 http://scottbarrykaufman.com/wp-content/uploads/2012/02/Psychological-Science-2012-Hodson-0956797611421206.pdf Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
386 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
387 Istarska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlaže se izmjena Čl. 119. Zakona u dijelu koji govori o broju članova školskog odbora koje imenuje osnivač, i to na način da se odredba izmijeni tako da broj članova školskog odbora ostane 7, ali da se poveća broj članova školskog odbora iz reda osnivača od dosadašnja 3 člana na 4, dok bi se 1 član birao iz redova učiteljskog, nastavničkog ili odgajateljskog vijeća, 1 član iz redova radničkog vijeća i 1 član iz vijeća roditelja. Prema važećim odredbama Zakona sve odluke školski odbor donosi natpolovičnom većinom glasova školskog odbora, tj. potrebna su mu 4 glasa. Osnivač imenuje 3 člana školskog odbora, iz čega proizlazi da osnivač nema nikakve mogućnosti da utječe na donošenje bilo koje odluke školskog odbora. Činjenica je da su osnivači školskih ustanova (županije/gradovi) zaduženi za investicijsko održavanje školskih zgrada, kao i za većinu ulaganja po osnovi kapitalne izgradnje, pošto sredstva decentralizacije nisu dostatna za namirenje naprijed navedenih izdataka. Međutim, osnivač nije u situaciji da putem članova školskog odbora koje je imenovao, izvrši bilo kakav utjecaj na donošenje odluka u smislu čl. 118. Zakona. Također je Zakonom utvrđeno da osnivač odgovara za obveze ustanove SOLIDARNO, iz čega proizlazi da odgovara i za sve eventualne naknade šteta koje je ustanova prouzročila (možda i protuzakonitim djelovanjem na koje osnivač NEMA MOGUĆNOST UTJECATI putem 3 člana školskog odbora). Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
388 Jelena Buklijaš Mušterić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem, Jelena Buklijaš Mušterić Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
389 Istarska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi je od 2008. godine, kada je prvi put donijet, osam puta mijenjan i dopunjen, što stvara konfuziju kod njegove primjene i probleme u utvrđivanju konačnog teksta pojedine zakonske odredbe, naročito ukoliko je ista više puta mijenjana. Stoga se zahtijeva donošenje novog Zakona, što je sukladno st.4. čl. 48. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“ br. 74/2015.), a koje je donio Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj. Navedena odredba glasi: „Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune.“ Nije prihvaćen Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
390 Lejla Talić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram apsolutno neprihvatljivim uvođenje mogućnosti uskraćivanja učeničkog pohađanja dijelova međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula od strane njihovih roditelja u slučaju ako ti sadržaji nisu u skladu s roditeljskim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koja se uvodi izmjenom i dopunom čl.27. st.7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Učenicima se u školi kroz kurikulum zdravstvenog odgoja prezentiraju činjenice, a ne stavovi ili ideologije, a cilj je da učenici na temelju činjenica sami informirano donesu svoje stavove i kritički razmišljaju o informacijama koje dobivaju. To je uostalom svrha obrazovanja unutar svih obaveznih predmeta. Mislim da je ovo početak intervencije i u sadržaje obaveznih predmeta kao što su biologija, povijest, geografija, hrvatski jezik i svi ostali nastavni predmeti u kojima se prezentiraju znanstvene činjenice koje nisu u skladu s vjerovanjima nekih osoba. Mislim da je ovaj prijedlog golemi korak unatrag u vidu odgoja i obrazovanja za ljudska prava i izgradnju tolerantnog društva. Također, nije uopće jasno kako se te u praktičnom smislu može provesti izbornost ovih sadržaja i mislim da bi u praksi to moglo biti izuzetno problematično. Svakako zakonom treba točno definirati praktična rješenja ovog problema. Znači li to da bi trebala postojati dva razrednika svakog razreda, jedan koji izvodi redovni program sata razrednika, a drugi koji izvodi drugi program za one koji ne smiju slušati prvi? Ili će djeca sjediti na hodniku ili u knjižnici dok se predaju teme o kojima oni na zahtjev svojih roditelja ne smiju slušati? Što kada se provode međupredmetni sadržaji koji su dio obaveznog gradiva redovnih predmeta poput sociologije, psihologije i biologije? Smatram ovo veoma opasnim područjem cenzure i uplitanja nesekularnih udruga i institucija u obrazovanje u jednoj još uvijek sekularnoj državi. U praksi je ova ideja izuzetno teško provediva, sukobljava se sa brojnim dokumentima poput Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Deklaracijom o ljudskim pravima i pravima djeteta te smatram da treba u potpunosti biti izbačena iz prijedloga zakona. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
391 Lezbijska grupa Kontra PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažemo da se stavak 7. briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
392 Marija Friedrich PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Ponavljam apel da se umjesto riječi „kurikulum“ upotrebljava „kurikul“. Također predlažem da se u nazivu i u grafičkim oznakama vodi računa o tome da je u pitanju nacionalni hrvatski dokument. Podržavam prijedloge da se omogući ustavno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece, što je istaknuto u čl. 2 u novom podstavku 9. U skladu s tim pohvaljujem prijedlog o izbornosti predmeta sa naglašenom odgojnom komponentom. Ne vidim zašto bi to stvorilo ikakvu zbrku. Već imamo niz izbornih predmeta kao npr. dodatni strani jezik ili informatiku gdje učenici, odnosno roditelji slobodno biraju hoće li se učenik uključiti. A navedeni predmeti čak ni nemaju naglašenu odgojnu komponentu. Živimo u suverenom pluralnom društvu i škola treba ići u korak s tim. Kakvog smisla ima djeci omogućiti građanski odgoj i obrazovanje, koji naglašava prihvaćanje različitosti, ako ga školski sustav nije u stanju u praksi i pokazati? U čl. 2. zato pohvaljujem novi podstavak 9. čl. 4. koji ističe načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." U čl. 5.: predlažem sljedeću promjenu: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." (st. 10. čl. 9.) U čl. 10. predlažem da se svi reformski dokumenti objedine u jedan kako bi se osigurala cjelovitost i izbjeglo preklapanje. U st. 7. čl. 11.: Predlažem da se programi koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju, utvrđuju izbornim sadržajem i provode kroz posebne programe te da učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim sustavom vrijednosti. U čl. 12.: predlažem da se u novom st. 3. čl. 28. nadodaju riječi „ako imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Potpuno podržavam čl. 42, odnosno ugradnju st. 3 u čl. 135. i predlažem da se odredba proširi na sve programe na kojima se temelji odgoj i obrazovanje. U čl. 43. smatram da je potrebno odbaciti predloženu izmjenu u čl. 142. st. 1. podst. 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Marija Friedrich Nije prihvaćen Izraz kurikulum koristi se i u drugim zakonskim propisima. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
393 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Već su mnogi rekli, a ja ponavljam da se stavak 3 izmjeni. Nije dobro da je učenik "rehabilitiran" datumom. Učenike bismo trebali pripremati za život, a ovo nikako nije dobra poruka njihovom odgoju. Pedagoška mjera bi trebala imati svoj rok trajanja obzirom na težinu djela. Primjerice opomena 3 mjeseca, ukor 6 mjeseci i sl. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukiniti kada za to bude razloga.
394 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Odustati od dopunskog rada jer od njega imaju koristi rijetki, a učiteljima i nastavnicima se stavlja na teret nerad učenika tijekom godine. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
395 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Stavak 7 - Dakle, što ako u istom odjeljenju dio roditelja želi neku temu, a drugi dio ne? Kako će se onda to izvoditi? Opet se stavlja mišljenje roditelja iznad struke. Forum za slobodu odgoja i drugi, koji su za brisanje ovog stavka, su naveli i brojne druge bitne činjenice te ih u tome podržavam. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
396 Margita Lukas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PRIJEDLOG IZMJENA/ DOPUNA Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) viši savjetnici za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Agencije za odgoj i obrazovanje Margita Lukas, prof., Sandra Višković, prof. i Jozo Škegro, prof. 1. Potrebno je izmijeniti/dopuniti članak 80 Zakona Članak 80. Zakona glasi: (1) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke (2) Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće odnosno nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite. (3) Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen. 1.a) Nužno je u stavku (2) umjesto liječnika primarne zaštite treba stajati liječnik školske medicine u suradnji s učiteljem/nastavnikom nastavnog predmeta, Obrazloženje Smatramo da utjecaj na zdravlje učenika treba biti obveza svih sudionika odgoja i obrazovanja jer je tjelesna aktivnost (kretanje) biološka potreba svakoga živog bića. Bez pokreta/kretanja u svakome obliku (samostalno obavljanje bilo koje motoričke aktivnosti u životu: hodanje, baratanje predmetima, obavljanje bioloških potreba, obavljanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti – ustajanje, saginjanje, penjanje po stepenicama, pisanje i sl.) svakom živom biću je onemogućen normalan, primjeren, ZDRAV život. Osobama koje se oporavljaju nakon zdravstvenih poteškoća (npr. operacija) primarni je cilj da „ustanu iz kreveta“, prohodaju i osposobe se za osobnu brigu o sebi. Zato se i upućuju na fizikalne terapije gdje je doninantna KINEZITERAPIJA – liječenje/oporavak POKRETOM/KRETANJEM. PRIMARNI cilj predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura u školama i tjelovježbe općenito je stjecanje navika i omogućavanje svakom učeniku/djetetu/ČOVJEKU, u okviru svojih mogućnosti, aktivnost usmjerena na održavanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života. Suradnja liječnika školske medicine i kineziologa je NEOPHODNA kod odabira sadržaja aktivnosti koji su usmjereni održavanju i unaprjeđenju zdravlja. Takvom suradnjom bi se znatno smanjio broj učenika (kojih je sve više) oslobođenih od pohađanja dijela ili u potpunosti nastave na nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura te bi se kod njih dodatno osvijestila odgovornost prema vlastitom zdravlju. 1.b) U stavku (3) treba izostaviti riječ „cijele“ Obrazloženje Učeniku kojem se tijekom nastavne godine (npr. u prosincu, siječnju ili bilo kojem kojem drugom trenutku) promjeni zdravstveno stanje i svaka tjelesna aktivnost je kontraindicinirana za njegovo zdravlje, zbog koje do kraja nastavne godine neće biti u mogućnosti sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, mora se omogućiti da se oslobodi od nastave nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kulture. 2. Potrebno je izmijeniti/dopuniti članak 116 Zakona Članak 116. Zakona glasi: (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. (2) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. (3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, propisuje ministar. Obrazloženje Nužno je sa Zakonom uskladiti Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (NN 89/95, 148/99 i 20/05). Prema Pravilniku, napredovanje u zvanju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika trenutno je moguće u dvije razine. Članak 3. Pravilnika glasi: Učitelji i nastavnici koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu zakonom, potrebnu pedagošku-psihološku naobrazbu te udovolje kriterijima ocjenjivanja utvrđenim ovim pravilnikom, mogu napredovati u zvanja: - učitelja mentora i učitelja savjetnika, - profesora mentora i profesora savjetnika, - odgojitelja mentora i odgojitelja savjetnika, - stručnog suradnika mentora i stručnog suradnika savjetnika, - stručnog učitelja mentora i stručnog učitelja savjetnika. Nije prihvaćen Članak 80. nije dio predloženih izmjena propisa. Pravilnik o napredovanju će ići u izmjene u širokoj javnoj raspravi.
397 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Kao učitelj razredne nastave nemam problema s iščitavanjem 23 različita dokumenta jer su oni zapravo vrlo slični. Široki raspon dokumenta omogućuje da nema nepotrebne generalizacije i da se postigne veća točnost i jasnoća na nacionalnoj razini. Nije prihvaćen Struktura dokumenata usklađena je sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
398 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. „9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ - podstavak je potrebno obrisati jer je neprecizan i općenit te može dovesti samo do nepotrebnih rasprava. Pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja da odlučuje koje teme želi da njihovo dijete uči u školi. Zbog toga predlažem da se briše. Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Pravobraniteljica za djecu i GONG su detaljno razradili argumente. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
399 Melita Gabaldo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava! Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
400 Krešimir Gabaldo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se čl.11. st.7 izmjeni i dopuni slijedećim sadržajem:" Modul koji ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
401 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11, stavak 7 Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
402 Jelena Duraković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nikako se ne zalažem za članak 11., stavak 7. Zar je u cilju omogućiti roditeljima da drže djecu u neznanju? Škola tako prestaje biti mjesto gdje bi djeca imala pristup informacijama na temelju kojih bi mogli naučiti kritički razmišljati. Osim toga, prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
403 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
404 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100., stavku 1. dodati i "asistenti u nastavi" jer obavljaju odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Asistenti u nastavi nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovnoga rada.
405 Dean Cikovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem nadopunu stavka 3. tekstom; pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu. Pedagoške mjere strogog ukora (OŠ) i opomene pred isključenje (SŠ) prenose se u slijedeću školsku godinu te traju do kraja školovanja učenika. Predlažem nadopunu stavka 9. tekstom; pedagošku mjeru opomene je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti u roku od 3 mjeseca nakon izricanja, pedagošku mjeru ukora je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti na kraju školske godine. Ukidanje pedagoške mjere opomene izriče razrednik, ukidanje pedagoške mjere ukora izriče razredno vijeće. Obrazloženje: Kao doktorand pedagogije te osoba s radnim iskustvom kao pedagog, razrednik i profesor u dvije osnovne i tri srednje škole, odlučno tvrdim da pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje ne smiju biti brisane nakon isteka tekuće školske godine. U nekoliko navrata su me kao razrednika učenici (SŠ) kojima su te mjere izrečene pitali prenose li se mjere iz prošle školske godine. Nakon više upita nadležnim tijelima, unatoč važećem pravilniku koji nalaže da se pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje prenose u sljedeću školsku godinu, dobivam informaciju da se nalogom prosvjetne inspekcije predlaže brisanje izrečenih mjera. Kada sam učenicima prenio tu informaciju, nastavili su sa izostajanjem shvativši prijedlog inspekcije kao nagradu koja je za pojedine učenike u konačnici rezultirala najstrožom mjerom zbog prekomjernih izostanaka. Ukoliko se pedagoške mjere ne budu prenosile i odluke tijela ministarstva ne budu konzistentne zakonu, teško da će odgojni učinak kao i ishod biti pozitivan za same učenike. U svakom pogledu je s učenicima potrebno i raditi na otklanjanju neprihvatljivog ponašanja ali moraju biti svjesni postojanja granice u takvom ponašanju i ozbiljnosti institucije koja mjeru izriče. Jednako tako potrebno je imati u vidu da se zakon odnosi na rad svih škola, srednjih i osnovnih, koje nemaju ni približno jednaku socijalnu strukturu učenika kao i problematiku u savjetodavnom radu. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukinuti kada za to bude razloga.
406 jozo glibo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
407 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Kako bi se razvijalo povjerenje javnosti i kvaliteta upravljanja školama nisu potrebne promjene sastava Školskog odbora, nego je ključno osigurati transparentnost i demokratičnost rada Školskih odbora i to na način da se javno osigura, preporučljivo na webu škole: najava vremena održavanaj sjednica, zapisnici sa sjednica te uključivanje zainteresiranih , osobito predstavnika/ica Vijeća učenika. Nije prihvaćen U skladu s drugim propisima škole su dužne na mrežnim stranicama objavljivati zapisnike sa sjednica školskog odbora. Škola statutom uređuje rad školskog odbora te se sudjelovanje drugih članova ne može propisati Zakonom.
408 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11., vezano za članak 27., stavak 7. - "Ako djelovi međupredmetnih i /ili interdiciplinarnih tema i / ili modula (...) imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula" - nedovoljno jasno. Nije jasno radi li se o međupredmetnoj temi / temama ili modulima definiranima kurikulom ili izbornom nastavnom predmetu? U Školskom kurikulu definiran je primjerice kurikul Prevencija vršnjačkog nasilja kroz modularno osposobljavanje učenika (od 5. - 8. razreda) za nenasilno rješavanje sukoba i obavezan je za sve učenike, a realizira se na satovima razrednika. Ima utjecaj na izgradnju stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, ali se ne provodi kao izborni sadržaj niti se određuje alternativni modul spomenutom. U tom slučaju tekst "učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" (npr. podržavaju nasilno rješavanje sukoba) - treba izbrisati. Ukoliko se u istom stavku 7. misli na izborne nastavne predmete onda je u redu da učenici i roditelji biraju. Tekst je nejasno definiran. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
409 Martina Sanković Ivančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
410 Kristina Nežmahen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
411 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Članak 2., podstavak 9. treba izbrisati iz razloga što ako se omogući SVIM roditeljima pravo na samostalno odlučivanje o odgoju djece u školi omogućava se intervencija u sve nastavne sadržaje. Odgovorno tvrdim da škola kroz nastavne sadržaje ne promiče ni jednu odgojnu vrijednost koja je štetna za cjelokupni razvoj osobnosti djeteta, baš naprotiv. Međutim, u praksi se često susrećem sa štetnim odgojnim djelovanjem roditelja na djetetov razvoj (od podržavanja nasilnog ponašanja među vršnjacima do vrijeđanja ili nasilja prema učenicima pripadnicima nacionalne manjine (npr. Roma ili Srba), socijalno isključenima ili "drukčijima" po nekoj drugoj osnovi. Također, gotovo ne postoji učenik 8. razreda koji nije probao alkohol ili ga konzumirao u većim količinama, a prvo "alkoholno" iskustvo je stekao u obitelji. U socijalno depriviranim sredinama školski odgoj u skladu s društvenim vrijednostima je slamka spasa učenicima koji žive u socijalno ugroženim obiteljima u kojima je često prisutna nezaposlenost, zanemarivanje djece (uši, nepohađanje nastave, nenabavka udžbenika, neprikladna i nedostatna odjeća i obuća, razne ovisnosti (pušenje, alkohol, kockanje...), a nerijetko i obiteljsko nasilje (nad ženama i djecom). Postavlja se pitanje treba li i takvim roditeljima dopustiti da samostalno odlučuju o odgoju djece? Ako podstavak 9. ostane na snazi, treba uzeti u obzir da se SVIM (pa i onim nekompetentim) roditeljima daje pravo da "samostalno odlučuju o odgoju djece". Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
412 Natalija Brusić Botić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava! Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
413 LIDIJA RAJKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Podržavam one koji su predložili magistra socijalnog rada/socijalne politike odnosno diplomiranog socijalnog radnika kao člana stručnog tima u školama. Socijalni radnik bi time postao član tima koji jedini ima pravo, obvezu i mogućnost ući u obitelj i obiteljske odnose. Razlozi za to su mnogobrojni: npr. obiteljsko nasilje, vršnjačko nasilje, siromaštvo, bilo koja vrsta socijalne isključnosti, jednoroditeljske obitelji, konfliktni razvodi braka ili konfliktni prekidi izvanbračne zajednice, maloljetnčke trudnoće, ovisnosti, zauštanje i zlostavljanje djece...... Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
414 Vlasta Fekeža PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava! Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
415 Tamara Dubrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100.stavak 1. dodaju se riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju educiraju se stručnjaci edukacijski rehabilitatori. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator". Obzirom da stručnjak ovog naziva ne postoji potrebno je navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
416 Jadranka Čulo Petrovčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Nije prihvaćen Izvannastavne aktivnosti kao i organizacija rada škole u autonomiji su školske ustanove. Sukaldno članku 100. Zakona definirano je da je psiholog jedan od stručnih suradnika.
417 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažem dopuniti članak odredbom koja omogućuje/obvezuje kandidate za ravnatelja da svoj program predstave Vijeću roditelja i Učiteljskom/Nastavničkom/Radničkom vijeću kako bi oni mogli kompetentnije izvršiti izbor. Predlažem vratiti normu iz postojećeg članka koja je propisivala rok u kojemu ŠO mora donijeti odluku o izboru za ravnatelja za onu osobu za koju je tražila prethodnu suglasnost ministra. Naime, u praksi se događalo da se sve odradi i dobije se suglasnost, a onda ŠO ne želi imenovati tu osobu... Nije prihvaćen Škola statutom uređuje postupak izbora i imenovanja.
418 Marija Vuletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11. st 7. „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
419 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Razumijem logiku i pragmatičnost ovoga prijedloga, ali mislim da nije dobar. Naime, kurikulumom bi se svakako trebale odrediti kompetencije nastavnika/učitelja za svaki predmet/sadržaj, ali popis kvalifikacija ipak treba ostati propisan pravilnikom. Nije prihvaćen Stručnjaci koji izrađuju kurikulum za pojedini predmet najbolje mogu procijeniti kompetencije potrebe za izvođenje nastave, pa tako i kvalifikacije. Pravilnik obuhvaća najrazličitija područja i polja pojedinih predmeta pa je organizacijski teško uključiti stručnjake koji bi kompetentno pokrili sve predmete.
420 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem da pedagoške mjere vrijede za cijeli ciklus (OŠ, SŠ) i istu vrstu programa tj da se prenose iz razreda u razred. Također, privremeno udaljenje učenika treba navesti kao pedagošku mjeru (jer sada nije pedagoška mjera iako je u ovom članku) te je potrebno propisati uvjete i okolnosti pod kojima se ona izriče. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Ako se mjera ne može ukinuti, učenik nema ni poticaja za promjenom ponašanja. Udaljavanje učenika s nastave nije pedagoška mjera i treba se koristit samo kada je u pitanju sigurnost učenika.
421 Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Referiramo se na članak 100.stavak 1. gdje se dodaju riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji, no postoji stručnjak edukacijski rehabilitator, stručnjak obrazovan na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o namjeri predlagatelja, spomenuto rješenje predlažemo preispitati. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator" , stručnjak ovog naziva ne postoji već je potrebno navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
422 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13. Program i kurikulum nisu istoznačnice pa je potrebno na drugačiji način stipulirati normu. Drugo, eksperimentalne programe treba donositi ministar po istoj proceduri kao i druge programe. Nije prihvaćen Eksperimentalni program se ne donosi, nego ministar rješenjem odobrava njegovo izvođenje.
423 Sara Akmačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i magistar socijalnog rada/socijalne politike. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
424 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Konceptualno i stručno je posve pogrešno izjednačavati kurikulum s nastavnim planom i programom (forumulcijom kurikulumom ili nastavnim programom). Radi se o dva koncepcijski, organizacijski i sadržajno različita modela programiranja u školstvu i ne bih se smjelo izjednačavati na ovakav način u Zakonu. Postojeći članak zakona je regulirao NPIP kao aktualno i zapravo prijelazno rješenje do donošenja kurikuluma, a tako i treba ostati - možda je čak i vrijeme da se odredbe o NPIP i godišnjem planu i programu škole "prebace" u prijelazne odredbe zakona koje bi vrijedile do donošenja kurikulumskih dokumenata. Dakle, da se u glavnom dijelu zakona novodi kurikululum i sve vezano uz to, a da se u prijelazne odredbe propise da do donošenja kurikuluma i ostalih dokumenata iz clanaka tih i tih primjenjuje NPIP i onda sve vezano uz NPIP i godišnji plan i program rada škole. Vezano uz st. 3 predloženih izmjena: izborni predmeti teško mogu biti dijelom odgojno-obrazovnog standarda jer, primjerice, nisu obvezni u OŠ. Usput, ovo je prvo i jedino mjesto gdje se spominje "odgojno-obrazovni standard" pa je potrebno pojam ili objasniti ili tu formulaciju izbaciti. Također, iz ovoga stavka proizlazi da se za izbornu nastavu opredjeljuje učenik (uz suglasnost roditelja). To je posve u redu i zapravo je dodatna argumentacija da se ne prihvati izmjena iz čl. 2 o pravu roditelja... Nadalje, stavak 7 treba izostaviti iz predloženih izmjena i dopuna. Svaki nastavni predmet ima odgojnu i formativnu dimenziju i u prijedlogu se radi o opasnom presedanu. Također, kako se slažem s već iznesenom argumentacijom Pravobraniteljice za djecu, Foruma za slobodu odgoja, GONG-a i GOOD inicijative, ne smatram potrebnim je ovdje ponovno pisati. Vezano uz st. 9.,10.,12., i 14. - ponavljam, kurikulum i nastavni plan i program nisu istoznačnice i kao takve ne mogu biti navedene u zakonskom tekstu. Vezano uz st. 11. - stavak je nepotreban jer kurikulum treba odrediti što je obvezno, a što izborno i je li išta uopće izborno i koliko se izbornih predmeta bira itd. U odnosu na st. 13. - to je pitanje kurikuluma, možda će kurikulum odrediti fakultativne predmete i u osnovnoj školi. Također, vezano uz st. 14. - nije optimalno propisati da fakultativni dio donosi srednja škola jer je teoretski i praktički moguće da će kurikulum ponuditi cijelu lepezu fakultativnih programa, pa škola onda samo u školskom kurikulumu određuje koje će ponuditi svojim učenicima. Nije prihvaćen Vezano uz st. 7., sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
425 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 6. Nepotrebna izmjena jer se kasnije o svemu tome govori u nekim daljnjim/drugim člancima. Inače, priča o programima postaje nepotrebna usvajanjem kurikuluma. Jedino novo u odnosu na postojeći tekst su "ostali programi" (koji bi to trebali/mogli biti?) koje donosi ministar… Nije prihvaćen U ovom članku riječ program ima šire znanjčenje od kurikuluma.
426 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5. Vezano uz promjenu stavka 10.: nepotrebna izmjena koja može napraviti zbrku. Ako je potrebno "uvesti" novi program, radi se izmjena mreže na način predviđen za donošenje mreže. Inače, treba napustiti koncept mreže ustanova i preći na koncept mreže programa. Time bi bio riješen i dio problema koje sugerira izmjena ovog članka. Nije prihvaćen Model da Vlada odlučuje o ustanovama, a ministar o programima funkcionira već duže vrijeme na razini visokog obrazovanja u slučaju javnih veleučilišta i visokih škola.
427 Marija Lugarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Ovaj cijeli članak je potrebno izbrisati i ne treba biti dijelom promjene zakona. Naime, vezano uz stavak 2. predložene dopune: Odredba Ustava RH čl. 66/2 glasi: "obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom". Prijedlogom ove izmjene, odredba ZOOOSŠ bi glasila: "Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje je obvezno za sve učenike u RH" pa je jasno nesuglasje s ustavnom normom. Nadalje, vezano uz st. 1. i st. 3. predloženih izmjena i prijedlog da ih se izostavi, nekoliko citata iz odluke Ustavnog suda iz 2013. oko zdravstvenog odgoja : "Pravo roditelja je ograničeno pravom samog djeteta na potpun, skladan i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Također, roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija i sadržaja vezan uz potpun i skladan razvoj njihove osobnosti. Omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja je ustavna obveza države proceduralne naravi." Također, u potpunosti podržavam argumentaciju Pravobraniteljice za djecu i GONG-a pa nemam potrebu iznositi dodatnu argumentaciju za brisanje ovoga članka iz predloženih izmjena i dopuna zakona. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
428 Agnezija Milković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje dvije razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) i točka c) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
429 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
430 Rafaela Grozdić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI STATUS TAJNIKA ŠKOLE Poštovana ministrice Divjak, molim Vas ispravite nepravdu kojoj su dugi niz godina izloženi tajnici škola. Podsjećam, 2012 godine Ministarstvo je objavilo da Prijedlog tajnika škola smatra opravdanim, ali da će prijedlog moći biti implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Obzirom da je financijska situacija u Državi znatno bolja, a obzirom na broj škola u RH, te obzirom da je u svakoj školi zaposlen samo jedan tajnik, ukupan trošak usklađivanja koeficijenata tajnika škole sa koeficijentom stručnih suradnika za Državni proračun bio bi uistinu minimalan - zanemariv trošak. Ministarstvo je 2012 g. također navelo da Prijedlog promjena odredbi članaka kojima se uređuju status i djelokrug rada tajnika u školskim ustanovama nije predviđen predloženim izmjenama i dopunama Zakona, jer je potrebno pristupiti temeljitoj i dubljoj analizi ovoga problema kako bi se predložene mjere mogle razmatrati prilikom izrade novog zakona o odgoju i obrazovanju. Pet godina nakon toga, prijedlog još uvijek nije predviđen izmjenama i dopunama zakona, bez obzira na dugogodišnje i apsolutno opravdane zahtjeve tajnika škole. Svaka Vlada taj problem odlaže za neka druga vremena, jer se nikome ne da pristupiti takvoj temeljitoj i detaljnoj analizi problema, dok je istovremeno obim posla i odgovornost tajnika škole iz godine u godinu sve veća. Od tajnika se zahtijeva da pored složenih poslova tajnika škole istovremeno obavlja i poslove nekoliko drugih radnih mjesta ( poslove administrativnog referenta, službenika za informiranje, djelatnika u pisarnici, djelatnika u pismohrani - uz obvezu polaganja zahtjevnog ispita za djelatnika u pismohrani, koji se tajniku, nakon što ga položi, ni na koji način ne vrednuje….itd ), te se taj niz konstantno povećava, a sve te poslove tajnici moraju odraditi precizno, detaljno i temeljito za minimalan koeficijent 1,212 što je apsolutno diskriminirajuće. Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije Pravo napredovanja u struci mora biti dostupno jednako svim radnicima u školskoj ustanovi. Tajnici ne mogu uspješno obavljati složene poslove iz svoga djelokruga rada bez dodatnih edukacija, zbog stalnih promjena i izmjena propisa. Na koji način bi tajnici škola trebali biti motivirani za svoj rad, ako im je za svu odgovornost koju nose, jedino moguće povećanje plaće - povećanje na temelju minulog rada ( cca 25 kuna godišnje )? Položaj tajnika u školama je apsolutno podcijenjen, a opseg posla ogroman i neizdrživ. Imajući u vidu sve prednje navedeno, smatram hitnim i bitnim dopunu članka 115. stavka 1. i članka 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
431 Mreža mladih Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Mreža mladih Hrvatske, najveći savez udruga mladih i za mlade u RH, koja u svom radu zastupa interese mladih te ih osnažuje za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, ovim putem, sa željom da doprinese Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, iskazuje nezadovoljstvo trenutnim sadržajem odredbi iz članka 27, Stavak 7. "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti". Smatramo da struka prije svega treba i mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja. Javni odgojno-obrazovni sustav ne može funkcionirati ako uloge učitelja i nastavnika nisu jasno podijeljene, ali istovremeno komplementarne. Ako se roditelji miješaju u posao učiteljima na razini odabira strategija učenja, izvjesno je da će na gubitku biti upravo učenici. Nadalje, Ustavom RH, jasno je i nedvosmisleno zagarantirano pravo roditelja na slobodu u odgoju vlastitog djeteta, međutim, jednako je jasno istaknuto i pravo djeteta na skladan osobni razvoj. Stoga je roditelj dužan omogućiti svome djetetu pristup temeljnim informacijama odnosno sadržaju koji je važan za osobni razvoj. Ustav RH (Članak 63.): “Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji”. Nadalje, važnim smatramo istaknuti kontradiktornost u isticanju odgojnih komponenti pojedinih predmeta u instituciji koja je prije svega odgojno-obrazovna institucija. Stoga stojimo pri mišljenju da je nepotrebno izdvajati i isticati odgojnu komponentu pojedinog predmeta u višoj odnosno nižoj razini obzirom na to da je svaki predmet od velike važnosti, kako u kontekstu obrazovne, tako i u kontekstu odgojne komponente. Slijedom navedenog susrećemo se s brojnim pitanjima kao što su primjerice: ● Koji su to kriteriji prema kojima će nadležna agencija određivati “istaknutu odgojnu dimenziju” pojedinih sadržaja koji se provode međupredmetno? ● Na koji način, kada i tko će prikupljati Zahtjeve roditelja za alternativnim modulima? Prema kome će se isti upućivati? ● Postoje iznimke kada je sustav vrijednosti i uvjerenja roditelja suprotan temeljnim vrednotama Ustava RH - što u tom slučaju “prava roditelja na izbor odgojne dimenzije”? Ovo su neki od komentara/pitanja za koja ćemo, nadamo se dobiti odgovor odnosno obrazloženja. Sukladno iskazanom mišljenju i komentaru, u ime Mreže mladih Hrvatske, pozivamo nadležno Ministarstvo te Vladu Republike Hrvatske da odustane od predloženih izmjena i dopuna u navedenom dokumentu te potičemo konstruktivne prijedloge kako stvoriti odgojno-obrazovni sustav koji će svim mladima omogućiti pristup kompetencijama važnim za svakodnevni život svakog građanina. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
432 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
433 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Naš je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
434 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
435 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
436 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na stavak 9. ovoga članka Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
437 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
438 Mladen Bilankov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Članak 72. Stavak (4) Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred. -treba na kraju stavka dopisati: Izuzetak je dopušten učenicima koji žele ponovno upisati prvi razred u nekom drugom programu. Obrazloženje: -ovaj dodatak bi omogućio promjenu programa i pozitivno ocijenjenim učenicima. U protivnom proizlazi da pravo na promjenu programa nakon prvog razreda imaju samo negativno ocijenjeni učenici što je svojevrstan paradoks, jer sa lošim uspjehom ostvaruju dodatno pravo. Nije prihvaćen Članak 72. nije predmet izmjena ovog prijedloga.
439 Ivan Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. 80 % nastavnika je za ukidanje dopunskog rada, a u ministarstvu to ne žele priznati. Ministarstvo jedino razmatra kako da to ne plati nastavnicima. Svaki dopunski ili dodatni rad mora biti plaćen. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
440 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Centar za mirovne studije traži brisanje stavka 7. Smatramo da se pluralizam u može ostvariti u nastavnom i izvannastavnom procesu na puno drugačijih načina dok su izmjene izražene stavkom 7 neprihvatljive iz nekoliko razloga koja argumentiramo u nastavku. Navedene izmjene: (1) U suprotnosti su s ciljem i temeljnim načelima obrazovanja definiram Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2) Mogu dovesti do provedbe programa koji su u suprotnosti s pravom djeteta na obrazovanje i informiranost temeljene na znanstvenom činjenicama te su time suprotne Konvenciji o pravima djeteta i nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava i temeljne slobode (3) Neprovedive su u našem odgojno – obrazovnom sustavu bez daljnjih podjela djece u odgojno-obrazovnim i nastavnom procesu (1) Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovnim ustanovama u RH navedena su u Zakonu o odgoju i obrazovanju te Strategiju obrazovanja, tehnologije i sporta: „Obrazovanje će biti zasnovano na sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit će obvezno, bit će osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe – a napose one izložene marginalizaciji i isključenosti – bit će uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat će se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će profesionalnu etiku.. (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatski Sabor, 2014.) Također - Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, obaveza je: „Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Obrazovanje mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti, čime unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). Nadalje (2) Konvencijom o pravima djeteta RH se obvezala: „promicati će međunarodnu suradnju u području obrazovanja, osobito u cilju suzbijanja neznanja i nepismenosti diljem svijeta te olakšanja pristupa znanstvenim i tehničkim spoznajama i suvremenim metodama podučavanja…“ a također „Pri donošenju svih odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete, ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta.“ (3)Zadnje preporuke provedbe međupredmetnih područja kao npr. Građanskog odgoja i obrazovanja od strane Agencije za odgoj i obrazovanje su da se provodi međupredmetno, integrirano u postojeće predmete, na svakom satu usklađeno s postojećim obveznim sadržajima. Usvojivši ovu izmjenu Zakona doveli bi u pitanje boravak djece na obaveznim školskim predmetima i/ili njihovo udaljavanje s nastave određeni nije sata što je protivno samom Zakonu kao i načelu nediskriminacije. Za samu djecu više uznemirujuće mogu biti posljedice ovakvih podjela od činjenice da će na nastavi čuti sadržaje koji se razlikuju od svjetonazorskih stavova roditelja. Smatramo da je navedeni prijedlog izmjene i dopune zakona u suprotnosti s gore navedenim jer bi biranjem odgojnih sadržaja od strane roditelja te odvajanjem odgojnih sadržaja od obrazovnih djeca u školama djeci bila uskraćena prilika za cjelovit razvoj - izgradnju vlastitih stavova, uvažavanje i vježbanje tolerancije u formativnim godinama. U konačnici, rezultirali bi smanjenom socijalnom kompetencijom i osposobljenosti za život u demokratskom društvu. Ovako formulirane dopune Zakona i stavljanje prava roditelja na izbor odgojnih programa ispred prava djece na obrazovanje temeljeno na znanstvenim činjenicama u suprotnosti je s Konvencijom o pravim djece. Usvajanje navedenog prijedloga otvara put daljnjim zahtjevima za interveniranjem u odgojno-obrazovni sustav i nastavni proces što smatramo neprihvatljivim budući se Država Hrvatska Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije obvezala da: „preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom“ (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatski Sabor, 2014.) Slijedom navedenog, Centar za mirovne studije podržava ergumente Foruma za slobodu odgoja i Inicijative GOOD. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
441 Sandra Markov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program i aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
442 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). U suprotnom, pedagoška mjera kao takva gubi svoj značaj. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
443 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Ovaj stavak vrlo je neprecizno formuliran i otvara mogućnost zloupotrebe i izigravanja sustava. Čim je učenik dvaput pao isti razred to znači da nešto ozbiljno nije u redu. Postavlja se pitanje ako je učenik dvaput ponavljao razred ima li smisla dopustiti mu da ga polazi i treći put ili taj učenik ipak ozbiljno treba razmisliti o promjeni škole i/ili programa. Stavak 4 treba formulirati da učenik ili roditelj trebaju podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću da i treći put polazi isti razred uz detaljno obrazloženje zašto. Taj zahtjev Nastavničko vijeće može prihvatiti ili odbiti. Prihvati li ga onda se traži suglasnost Ministarstva, ne prihvati li ga važno je napisati da protiv te odluke nema prava žalbe jer to otvara Pandorinu kutiju zvanja inspekcije i tužakanja medijima. Dakle, ovaj slučaj mora biti izniman, a ne postati pravilo. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
444 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. "Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom." - izbaciti. U praksi škola neće moći uvijek ponuditi drugu izborni predmet. Nije prihvaćen Nije prihvaćen prijedlog.
445 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
446 Jure Orlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
447 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. „9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ - podstavak je potrebno obrisati jer je neprecizan i općenit te može dovesti samo do nepotrebnih rasprava. Pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja da odlučuje koje teme želi da njihovo dijete uči u školi. Zbog toga predlažem da se briše. Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Sustav javnog obrazovanja gubi smisao. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
448 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
449 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. GONG i GOOD Inicijativa predlažu brisanje predloženog stavka 7. Ovakvim zakonskim rješenjem odmičemo se od provedbe postojeće vizije razvoja učeničkih kompetencija među kojima su ciljevi: „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17)“. Republika Hrvatska je demokratska država (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. ističe: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost, ucenje o različitostima i uvažavanje različitosti, a da bi se postigao navedeni cilj, dijete (učenik/ica) treba biti izložen/a drugačijem mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i priprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Segregacija djece prema uvjerenjima roditelja i sprečavanje prijenosa informacija o različitostima koje postoje u društvu je dugoročno štetan pristup kojim se krše dječja prava i onemogućava njihov razvoj, te se onemogućava da javne institucije budu mjesto uvažavanja različitosti i susreta između ljudi različitih uvjerenja koji zajedno žive u pluralnom društvu. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke (2006.) potvrdio takvo stajalište presudivši da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Ovaj sud je i u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. Uz utjecaj na ugrožavanje dječjih prava i cjelovitog razvoja osobnosti, uključujući i otežavanje susreta s različitostima nužnim za demokratsko pluralno društvo, ovakvo nasumično i nejasno rješenje izmjena i dopuna Zakona teško je provedivo u školama. Budući da nisu uspostavljeni jasni kriteriji za procjenu sadržaja koji se proglašavaju odgojnim i nije uspostavljen i opisan jasan postupak izuzeća ovakvo rješenje može dovesti do organizacijskog kaosa u pogledu svakodnevne, praktične provedbe. To u konačnici može dovesti do toga da se ugrozi pravo učenika na obrazovanje. Budući da se sadržaji obuhvaćeni ovim promjenama provode međupredmetno pitanje je kako provesti uključivanje učenika u alternativni sadržaj u trenu kad ostatak razreda ima npr. biologiju ili geografiju. Stavljanjem obveze/mogućnosti uvođenja alternativnog programa ili više njih za one koji se budu isključili iz određenih dijelova nastave, opet se pred škole postavljaju dodatni kadrovske, financijske, prostorne i druge obveze. U uvjetima kada nemaju sredstava niti za osnovnu nastavu škole teško mogu ispuniti ove zahtjeve, što opet otvara mogućnost kršenja prava učenika na obrazovanje i posljedično tužbi protiv Republike Hrvatske. Neopravdano je, i u praksi neizvedivo, primijeniti predloženu odredbu o roditeljskom izboru na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“ zato što su međupredmetne teme obvezni sadržaji koji se provode unutar nastavnih predmeta: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz toga je razvidno kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Zabrinjavajuće što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave pa se otvara pitanje hoće li roditelji moći isključiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju čime će izravno kršiti dječje pravo na obrazovanje te brojne nacionalne i međunarodne propise. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? Što kad se uvjerenja roditelja međusobno razlikuju - hoće li dijete tada pohađati više alternativnih programa? Koliko programa će biti razvijeno da odgovara različitim uvjerenjima i je li uopće moguće napraviti programe koji odgovaraju svim različitostima među uvjerenjima? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena učinka propisa, uključujući procjenu financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovati teškoće u provedbi i ozbiljno ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i mogućnost tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Inzistiranje na aktualnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Republiku Hrvatska otvara mogućnost grubog kršenja dječjih prava te vjerojatnost novih tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava. Država kroz obrazovni sustav treba zadovoljiti javni interes za razvojem kompetencija mladih kako bi mogli sudjelovati u društvu i u radu, kao i poštivati pravo roditelja na vjerska i filozofska uvjerenja. Umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podjelu i segregaciju učenika. Bitno je doći do rješenja koje će zadovoljiti uvjete koji su postavljeni pred javni školski sustav, a to je da se u školama sadržaji trebaju obrađivati i prenositi na precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način. Stoga GONG i druge organizacije GOOD inicijative pozivaju Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od predložene zakonske odredbe i da svoju pažnju i resurse usmjere na oblikovanje obrazovnog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole i koji će ići u smjeru ispunjavanja već postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja te koji će poštovati standarde Europskog suda za ljudska prava. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
450 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
451 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece što i čine kroz svakodnevni odgoj u obitelji. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.). No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013): “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Iz prava djeteta proizlazi i obveza “države za ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti što je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda. Iz prava djeteta proizlazi i obveza “države za ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti što je sadržano i u odluci Ustavnog suda. Dodatno, u presudi Ustavnog suda obrazloženo je da država svoju ustavnu obvezu može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema ESLJP-u, ta je dužnost široka jer se odnosi ne samo na sadržaj i provedbu školskih kurikuluma, nego i na izvršavanje svih funkcija koje država preuzima. Ona uključuje organizaciju i financiranje javnog školstva, određivanje i planiranje kurikuluma, prenošenje informacija ili znanja sadržanog u kurikulumu na objektivan, kritički i pluralistički način (čime bi se državi zabranilo ostvarivanje cilja indoktrinacije za koju se može smatrati da ne poštuje vjerska i filozofska uvjerenja roditelja), kao i uređenje školskog okruženja, uključujući prisutnost križeva u Potrebno je provesti procjenu učinka propisa, a ne pred javnost donijeti nedorađeno rješenje koje je upitne provedivosti i krši dječja prava. Posebno je zabrinjavajuće što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave pa se otvara pitanje hoće li roditelji moći povlačiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju čime će izravno kršiti dječje pravo na obrazovanje te brojne nacionalne i međunarodne propise. Europski sud za ljudska prava je u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. U presudi je obrazloženo kako u javnom obrazovnom sustav ima sadržaja koji su suprotni vjerskim i filozofskim uvjerenjima roditelja, ali ako se ti sadržaji podučavaju na precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstveni način, ako se njima ostvaruje određeni javni interes i ako se s tim sadržajima želi postići legitiman cilj onda oni nisu indoktrinacija, već ostvarenje prava djeteta na obrazovanje. Izlaganje učenika drugačijim i suprotnim razmišljanjima nikako ne krši pravo roditelja na odgoj djece koji se može odvijati prije i poslije škole, te vikendima kao što je navedeno u presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Konrad i drugi protiv Njemačke, a takvi sadržaji vezani uz upoznavanje i uvažavanje različitosti u školama bitno doprinose smanjivanju radikalizacije i nasilja u društvu što je veliki izazov današnje Europe koji ugrožava demokraciju i ljudska prava. U predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011) Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja niti povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece niti povredu prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti, a ovim sadržajima ostvaruje se pravo djece na obrazovanje. Stoga predlažemo brisanje predloženog podstavka 9. koji zanemaruje pravo djeteta. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
452 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Socijalni radnik je neophodan član stručnog tima škole zbog uvida u socijalne i ekonomske prilike obitelji učenika u riziku. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
453 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Podržavam stav da se članak 75. briše i da se formulira novi članak 75. koji bi glasio: "(1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole." Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
454 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
455 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem brisanje stavka 7.: A) Stavak izravno ugrožava najbolji interes i prava djeteta zagarantirana Konvencijom o pravima djeteta, s mogućim dalekosežnim posljedicama na različite aspekte njegova razvoja (emocionalni, kognitivni, zdravstveni, socijalni...) B) Ovakav zakonski prijedlog može dovesti do velikih problema u praksi: teškoće u organiziranju i izvođenju nastave, nepostojanje alternativnog modula zbog čega bi djeca koja ne bi bila uključena u nastavu pojedinih dijelova tema ili modula ostala zakinuta za informaciju odnosno nastavni sadržaj, pa sve do teškoća u upoznavanju roditelja sa sadržajem i ishodima učenja i poučavanja kako bi mogli odlučili hoće li i iz kojeg dijela teme ili modula izuzeti dijete. C) Krajnje je vrijeme da Vlada RH i nadležno Ministarstvo ulože sav napor i resurse u oblikovanje kvalitetnog nacionalnog sustava odgoja i obrazovanja koji se neće prilagođavati osobnim preferencijama i individualnim vrijednosnim stavovima već sustav koji će "zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
456 Nataša Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
457 Osnovna škola Vjekoslava Paraća PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnici).“. Obrazloženje: Stručni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljeđivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći potrebna je nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje troškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Osim navedenog nadzirao/la bi sanitarno-higijenske uvjete u školi, pružao/la savjetodavnu ulogu u prevenciji protiv niza zdravstvenih oboljenja (uključujući i ovisnosti). Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
458 Osnovna škola Vjekoslava Paraća PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17. U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „uz prethodno mišljenje osnivača, koje treba biti dostavljeno uredu u roku od 15 dana.“ Mišljenja sam da je nužno potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem osnivači trebaju dati svoje prethodno mišljenje. Naime, cijela procedura donošenja odluke o broju RO u školi se često produži (prije svega kod graničnih slučajeva), pa škole često dosta kasno dobivaju odluke o broju RO. Na taj način bitno je otežano ustrojavanje odjela i rad škole. Zbog navedenog mišljenja sam da je potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem se osnivači moraju očitovati na prijedlog broja RO od strane ureda državne uprave, kako se procedura ne bi još više dodatno produljila. Nije prihvaćen S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
459 PERO BARTIČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
460 Forum za slobodu odgoja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Forum za slobodu odgoja i GOOD Inicijativa izražavaju zabrinutost zbog rješenja u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27. točnije stavak 7. koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" Ovakvim zakonskim rješenjem stječe se dojam kako obrazovne vlasti nemaju jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nemaju jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. kaže: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Umjesto da se ulože znatni napori u organizaciju obrazovnog sustava, pripremu kurikulumskih dokumenata, stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, da se radi na kvalitetnim nastavnim materijalima i razvijanju dijaloga i aktivnijeg uključivanja roditelja u proces, država jednostavno sve predaje na volju roditeljima, a s obzirom na društveno-politički kontekst predaje se fundametalističkoj manjini. Ukratko, umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podijelu i segregaciju učenika. Dopuštanjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovat kaos na praktičnoj i svakodnevnoj razini što ozbiljno može ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i tužbe prema Europskom sudu za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Na kraju, pozivamo Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od navedene zakonske odredbe i da svu pažnju i resurse usmjere na oblikovanje našeg školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postaljenih ciljeva odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
461 Lili Gracin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
462 Andrea Matoković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
463 HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI NIKICA MIHALJEVIĆ, PREDSJEDNIK Članak 107. st. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, dodati zadnju alineu, „-s osobom kojoj je istekao ugovor o radu na radnom mjestu ravnatelja škole“ Članak 128. st. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (6) Osobi koja nije izabrana za ravnatelja, a koja je radila na radnom mjestu ravnatelja u kontinuitetu tri ili više mandata ili kojoj ugovor o radu nije mirovao do prestanka mandata, školska ustanova dužna je ponuditi radno mjesto sukladno stručnoj spremi“. Obrazloženje Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) predlaže prethodno navedene izmjene i dopune koje se tiču povratka ravnatelja na radno mjesto učitelja, nastavnika ili sturčnog suradnika. Prema sada važećim propisima, ravnatelji koji su na radnom mjestu ravnatelja radili u kontinuitetu tri ili više mandata, ne ostvaruju pravo da im ugovor o radu miruje do prestanka mandata pa u slučaju da ne budu izabrani u sljedeći mandat, ugovor o radu prestaje im s posljednim danom isteka mandata iz čega proizlazi da se njihov radni odnos tretira kao radni odnos sklopljen na određeno vrijeme. Svi ostali zaposlenici u školstvu u slučaju tehnološkog viška imaju sva prava iz radnog odnosa, otpremine, zbrinjavanje u struci bez natječaja, osim ravnatelja koji kad ne budu izabrani, a ne radi se o skrivljenom ponašanju, nemaju pravo na plaću sljedeći mjesec. Sasvim sigurno, ne postoji niti jedna grupacija u društvu koja se nalazi u sličnoj situaciji. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola stajališta je da je takva praksa protupravna iz razloga što se ima smatrati da ravnatelji iz predmetne skupine imaju zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme budući da su u radnom odsnou kod istog poslodavca proveli više od tri godine. (čl. 12. Zakona o radu). S tim u svezi, mišljenja smo da radni odnos ravnatelja iz predmetne skupine, u slučaju ne izbora za novi mandat, ne može prestati s danom isteka posljednjeg mandata, nego tek nastupom nekih od razloga za prestanak radnog odnosa predviđenih u čl. 112. Zakona o radu. Dakle, kako se radi o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, poslodavac je taj koji bi trebao svakog ravnatelja iz predmetne skupine, u slučaju da isti ne budu izabrani za novi mandat, zbrinuti odnosno preraspodjeliti na drugo radno mjesto sukladno njihovoj stručnoj spremi slijeodm čega predlažemo da se usvoje gore navedene predložene izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije prihvaćen U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
464 Verica Plesa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficijentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da je mjesto tajnika u školi podcijenjeno te neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Djelokrug rada tajnika u školama vrlo je širok te se neprestano povećava, a koeficijent radnog mjesta znatno je niži u usporedbi s koeficijentima svih ostalih radnih mjesta u školi na kojima rade osobe s visokom stručnom spremom. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
465 Kulturno umjetničko društvo Viničica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predložemo da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program i aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
466 Kulturno umjetničko društvo Viničica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažemo da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
467 Kulturno umjetničko društvo Viničica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podržavamo izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažemo da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
468 Kulturno umjetničko društvo Viničica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predložemo napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Za dodatno obrazloženje prijedloga navodimo neke od argumenata: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
469 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
470 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Potrebne su izmjene i dopune posebnih nastavnih planova i programa za osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, popis obveznih i izbornih nastavnih predmeta, rehabilitacijskih programa, međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih sadržaja i/ili modula, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati, te jasno opisani ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta i rehabilitacijskog programa za učenike s TuR. Nije prihvaćen Nije jasno definiran prijedlog.
471 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 7. čl. 12. NOVI STAVAK 2.)Učenici s višestrukim teškoćama imaju obvezu pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje do 21. god. života, To je regulirano PRIJAŠNJIM ČL. 12 Zakona i čl. 9. Pravilnika (NN 24 /2015)., Stavak 2.a) Pravo prekida školovanja učenika s višestrukim teškoćama regulira se zdravstvenom dokumentacijom o promjenama u psihofizičkom razvoju i zdravlju i/ili ostalim opravdanim razlozima koje utvrđuju nadležna povjerenstva i/ili tijela škole. Nije prihvaćen Na ovaj način u ravnopravan položaj se stavljaju svi učenici. Osnovno obrazovanje je obvezno za sve učenike u pravilu do petnaeste godine života. Nakon toga učenici donose odluku o nastavku školovanja.
472 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
473 Ljudevit Kotnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
474 Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PODRŽAVAMO Članak 2. jer smatramo važnim unijeti odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Osim toga, Iznimno je važno da roditelji i učenici mogu sami izabirati programe/module koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju. Iz tog razloga za Članak 11., stavka 7 predlažemo da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nadalje, U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) smatramo bitnim dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ U Članku 43. potrebno je na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
475 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
476 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlaže se brisanje stavka 7. Podržavam stav da je : „Nejasno i time teško primjenjivo. Koja je definicija istaknute odgojne dimenzije? Svaki učitelj/nastavnik u svakom predmetu ima i odgojni utjecaj na učenike. Ovim se člankom uvodi neizvedivo i nemjerljivo i nije jasna namjera, cilj ili motiv uvrštavanja istog. Na koji način je moguće definirati granicu unutar samog predmeta. Kod međupredmetnih sadržaja je potpuno neizvedivo. Struka mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja. …Ovakav zakonski prijedlog može dovesti do nezanemarivih praktičnih problema, kao što su teškoće u organiziranju i izvedbi nastave, nepostojanje alternativnog modula zbog čega bi djeca koja bi bila „izuzeta“ iz pojedinog dijela teme ili modula ostala zakinuta za informaciju odnosno nastavni sadržaj, do teškoća u upoznavanju roditelja sa sadržajem i ishodima učenja i poučavanja kako bi mogli odlučili hoće li i iz kojeg dijela teme ili modula izuzeti dijete.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
477 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
478 Ivan Hranjec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Načelno je u redu načelo da roditelji imaju pravo na odgoj vlastite djece. U provedbi nacela treba izbječi mogučnost manipulacije. Valjalo bi propisati da će ministarstvo izraditi alternativne a cjelovite kurikule koji će roditeljima omogučiti onaj koji je sukladan njihovim odgojnim vrijednostima i u konačmici njihovu ukupnom svjetonazoru. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
479 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
480 Martina Podobnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Slažem se s Gordanom Berc!! U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
481 Ivo Grgić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Molimo Vas da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
482 Ivo Grgić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Molimo Vas da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
483 Nevia Grbac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
484 Vatroslav Popović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažem brisanje podstavka 9: "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece", budući da je jedina njegova svrha omogućavanje roditeljima da se u slučaju neslaganja s pojedinim sadržajima djetetu uskrate informacije o njima, čak i kada su ti sadržaji utemeljeni na znanstvenim činjenicama, a uskraćivanje znanja na štetu djeteta i njegovih prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta i Ustavom RH. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
485 Sanja Garac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ne slažem se sa stavcima 3 i 9 jer će na taj način pedagoške mjere izgubiti svaki smisao. Učenik počini teški prekršaj i dobije strogi ukor/opomenu pred isključenje koja mu se 31.8. briše ili mu se može ukinuti. I iduće školske godine sve ispočetka, isti učenik to može opet ponoviti. I tako do kraja školovanja. Time se problem ne rješava. I stoga predlažem članak 9 formulirati ovako: "U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti na kraju nastavne godine, a pedagoška mjera strogog ukora i ukora pred isključenje ostaje do kraja školovanja." Najteže pedagoške mjere ne izriču se samo tako, za njih mora postojati jako dobar razlog, one su u našim školama prije iznimka nego pravilo. Upravo zato ne treba ih stavljati u isti rang s "blažim" pedagoškim mjerama opomene i ukora. Ne slažem se ni s točkom 4., jer je mogućnošću polaganja razrednog ispita u principu učenik nagrađen za svoje neprimjereno i incidentno ponašanje, ne dolaženje na nastavu. Samo rijetki učenici srednje škole dobiju mjeru isključenja iz škole. Takav učenik ne zaslužuje nagradu, ako je već isključen zbog svog ponašanja, ugrožavanja drugih učenika i nastavnika, tjelesnog i psihičkog maltretiranja učenika i nastavnika, znači da ne treba biti nagrađen. Ako učenik ne dolazi na nastavu i neopravdano izostaje, te skupi veliki broj neopravdanih izostanaka zbog kojih je na kraju i isključen, ne treba mu omogućiti polaganje razrednog ispita. Na taj način šalje se loša poruka ostalim učenicima. Smatram da je institut razrednog ispita prvenstveno ustanovljen radi učenika koji iz zdravstvenih ili nekih drugih opravdanih razloga izostanu sa nastave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
486 Sanja Garac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
487 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata uzastopno Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
488 Josip Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
489 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
490 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predlažem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
491 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
492 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
493 Željka Poleksić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
494 Dajana Vidaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem. Ako bi se mjere prenosile, a brisale tek ako dođe do poboljšanja ponašanja, to bi bila dodatna motivacija učenicima da svoje ponašanje poprave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
495 Ivana Slavica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
496 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
497 Slobodan Cica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlazem da se cl .11.st.7 spomenutog zakona o izmjenama i dopunama promjeni i da glasi ovako Medjupredmetna ili interdisciplarna tema i modul koji ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova vrijednosti i izbora ponasanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrdjuje se izbornim sadrzajem i provodi kroz posebne programe i module iz stavka 6 ovoga clanka Ucenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
498 Marija Vinković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
499 Zoran Kordić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
500 Anita Pervan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
501 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
502 Vlatko Bosna PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
503 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
504 Jasmina Cvetnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
505 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Stavak 7 krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
506 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podstavak bi mogao uvesti veliki nered u sustav zbog svoje neodređenosti, uz manipulacije od strane konzervativnih udruga (vezano za zdravstveni i građanski odgoj). Dijete ima pravo na dobivanje provjerenih i znanstveno utemeljenih informacija u školi. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
507 Jelena Bekavac Krčadinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Molim Vas da za upis u srednju školu osim ocjena bude jednako vrednovano i znanje koje će učenici iskazati na prijemnom ispitu u srednju školu u koju se želi upisati. Učenici 7. razreda i 8.razreda izloženi su prevelikom stresu zbog ocjena, i zanemaruje se glavna svrha učenja, a to je trajno znanje i razumijevanje naučenoga. Nije prihvaćen Sukladno Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole srednje škole mogu, u opravdanim slučajevima, provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta posebno važnih za upis kandidata u pojedini program obrazovanja.
508 Ivan Ubrekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se kroz ovaj prijedlog uvede i mogućnost školovanja djece kod kuće. Ovakav način školovanja po meni je jednako vrijedan kao i trenutni način u školama a posebno je pogodan za djecu čije su sposobnosti izvan prosjeka (ispod ili iznad) gdje se izrazito darovita djeca ne sputavaju za njih presporim ritmom usvajanja znanja već imaju priliku brzo usvojiti obvezno znanje i nastaviti ga dalje proširivati sukladno sposobnostima. Isto vrijedi i za djecu s posebnim potrebama kojima će prilagođen ritam neće uzorkovati stres zbog konstantnog uspoređivanja s ostalom djecom. Naravno, ovakav način školovanja zahtjeva jasno i kvalitetno rješen sustav potpore (edukacija, financijska i sl.) takvim roditeljima koji imaju ulogu učitelja i sustav kontrole usvajanja znanja kako bi se roditelji i djeca mogla ažurno pratiti. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
509 Ivan Ubrekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
510 Ivan Ubrekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
511 Ivan Ubrekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
512 Jelena Bekavac Krčadinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad koji se organizira nakon završetka nastavne godine ima smisla za one učenike koji su opravdano zbog bolesti izostajali s redovne nastave. Dopunski rad za učenika koji nije prisustvovao na većinu od 35 sati dopunske nastave tijekom nastavne godine (iz neopravdanih razloga) treba provoditi više stručna služba škole nego predmetni učitelj koji je svoj posao pošteno odradio tijekom redovne i dopunske nastave. Mišljenja sam da dopunski rad treba platiti i da ne ide u okviru 40-satnog radnog vremena. Svatko tko je radio dopunski rad zna koliko puno pedagoške, metodičke i stručne dokumentacije i pripreme iziskuje dopunski rad, a da ne govorimo o psihološko-pedagoškoj pripremi koju učitelj mora imati za vrijeme dopunskog rada zbog učenika koji mjesecima nisu pisali domaće zadaće i aktivno pratili nastavu. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
513 Ivan Ubrekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Komentar na stavak (7): Agencija nadležna za odgoj i obrazovanje nije ovlaštena davati mišljenje da li nešto ima istaknutu odgojnu dimenziju jer se time radi logička pogreška da jedno tijelo definira što je za neku drugu fizičku osobu "vrijednost" te se time otvara mogućnost zloupotrebe gdje primjerice neki sadržaj koji je meni itekako sporan agencija proglasi da ne povlači određeni sustav vrijednosti te time nemam mogućnost svoje dijete uputiti na alternativni program. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
514 Ivan Ubrekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
515 Marko Paliska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
516 LEOPOLDA MEDAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
517 Maja Mlinarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Rad na projektima treba početi vrednovati ali i preciznije urediti. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. Isto tako ravnatelji bi trebali razmišljati o tome da je škola odgojno-obrazovna ustanova a ne ustanova za povlačenje sredstava EU fondova. Točnije definirati na koji način se radniku umanjuje tjedna norma i uzeti u obzir volju radnika a ne samo organizaciju škole i ravnatelja. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Dodatno još smatram da ovim člancima nije definirano na koje će se to način 'srazmjerno' umanjiti svi oblici rada. Također je čl. 10 potpuno nelogičan, ne vidim zašto školska ustanova ne bi mogla zasnovati radni odnos na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta, s osobom koja će raditi samo na projektu. Ovim stavkom se stvara dojam da je nastavnik zamjenjiv u nastavi dok traje projekt (umanjiti će mu se norma) , ali nije zamjenjiv na projektu. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​.
518 GRAD RIJEKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlaže se brisanje stavka 7. Nejasno i time teško primjenjivo. Koja je definicija istaknute odgojne dimenzije? Svaki učitelj/nastavnik u svakom predmetu ima i odgojni utjecaj na učenike. Ovim se člankom uvodi neizvedivo i nemjerljivo i nije jasna namjera, cilj ili motiv uvrštavanja istog. Na koji način je moguće definirati granicu unutar samog predmeta. Kod međupredmetnih sadržaja je potpuno neizvedivo. Struka mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
519 Maja Mlinarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Osim toga mislim da bi bilo bolje dopunski rad organizirati tijekom godine i pomoći učenicima na vrijeme tijekom godine. Dopunski rad na kraju nastavne godine omogućuje učenicima da svjesno odustanu od svojih obveza jer znaju da im nastavnici na kraju godine moraju organizirati dopunski rad koji je obimom puno sažetiji od čitavog gradiva jedne godine. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
520 GRAD RIJEKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlaže se brisanje podstavka 9. koji glasi: „ Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ Naime, određena pravila i društvene norme u svojstvu standarda reguliraju naše ponašanje i definiraju ono prihvatljivo od onog neprihvatljivog. Gdje je tu granica u odgojnim vrijednostima koje se uče i podučavaju u školama koje su ujedno javne ustanove u kojima se obavlja djelatnost obrazovanja, ali i odgoja. U suvremenom društvu 21. stoljeću treba postojati određeni standard koji se definira na nacionalnoj razini. Struka mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
521 Jelka Šegan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
522 Sandra Grgurić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Obavezno ukidanje Članka 20. (dopunski rad ne može biti u okviru 40-satnog radnog tjedna.) Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
523 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Primjedbe i prijedlozi na podstavak 9.: Predlažem izostavljanje načela: "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" kako bi se osiguralo poštivanje prava i najboljeg interesa djece. - Uvođenje ovakvog načela omogućilo bi roditeljima da se u različitim situacijama neslaganja s pojedinim sadržajima koji se u školi poučavaju, pa i onima koji su dio obveznih nastavnih predmeta, pozivaju na ovo načelo tražeći da se bezuvjetno poštuju i provode njihove „odgojne vrijednosti i vrednote“, čak i onda kad su one na štetu djeteta i njegovih prava zagarantiranih Konvencijom o pravima djeteta i Ustavom RH. To bi u praksi značilo da roditelji od škole mogu tražiti bezuvjetno provođenje njihovih stavova i uvjerenja koji, ovisno o roditelju, mogu biti posve različiti, a ponekad ozbiljno ugrožavati ostvarivanje temeljnih prava i najboljeg interesa djeteta. Također mogu biti štetni za odgojno-obrazovni proces u cjelini. U svezi s prijedlogom da se svakako izostavi načelo iz podstavka 9. podsjećam na stajalište Ustavnog suda u Odluci od 22. svibnja 2013. (Narodne novine, broj 63/2013): ...„To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti.“ Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
524 Kata Sušac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu predlažem da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, predlažem da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, predlažem da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Nije prihvaćen Izvannastavne aktivnosti dio su školskog kurikuluma i kao takve dio autonomije školske ustanove. Nadzor ulaza i izlaza, kao i objava popisa djece upisanih u 1. uređuje školska ustanova. U Zakonu je definirano da je stručni suradnik i psiholog.
525 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
526 Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Dodati u članku 66. (prestanak statusa učenika): -punoljetnom učeniku koji ne dolazi u školu u kontinuitetu od mjesec dana a učenik, roditelj ili staratelj ne obavijesti razrednika o razlozima izostanka Obrazloženje: Postoje situacije kad se ne može doći u kontakt s učenikom niti roditeljem/starateljem, a centar za socijalnu skrb nije nadležan za učenika koji je punoljetan te se škola u tom slučaju nema kome obratiti. Prema tome učenik bi mogao izostajati i nekoliko mjeseci, a status učenika bio bi nedefiniran. Članak 20. izmjena Članak 75. (NN 152/14) Predlažemo brisanje postojećeg stavka 1. umjesto toga predlažemo: 1.Za učenike kojima je potrebno, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati tijekom nastavne godine. Planirani sati ulaze u normu. Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine te tijekom godine ima najbolje rezultate Time je na adekvatniji način riješena pravovremena kontinuirana podrška učenicima. Članak 21. izmjena Članak 76. (NN 152/14) (5) predlažemo brisanje ovog stavka za srednjoškolsko obrazovanje: U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), a učenik ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta, upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine. Članak 22. izmjena Članak 79. (NN 152/14) U opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta uz suglasnost ministra. Dodati satvak: Pisani zahtjev za upisom podnosi roditelj ili staratelj učenika Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Obrazloženje: To je osobna odluka roditelja ili staratelja i učenika. Članak 23 izmjena, a tiče se članka Članak 84. (NN 152/14) Dodati u stavku (9) čl. 23 Donesene pedagoške mjere mogu se i ukinuti na kraju nastavne godine. Pedagošku mjeru ukida tijelo koje ju je i donijelo. Obrazloženje: Pedagošku mjeru ne treba ukidati prije isteka nastavne godine jer tada mjera gubi značaj. Članak 27. izmjena Članak 99.a Djelatnici škole koji rade na EU projektima rad se plaća kao prekovremeni rad sukladno broju sati koje su odradili za određeni projekt. Evidenciju o broju sati vodi voditelj projekta. Obrazloženje Člankom 27. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućava se djelatnicima škola rad na EU projektima i ostvarivanje prava na povećanja plaće. No ovdje se ne omogućava da se takav rad plaća kao rad iznad norme /prekovremeni/, a to će biti nužno, jer kada se satnica učesnika u projektu razdjeli na tjedne to u većini projekata neće biti više od dva do tri sata što može u satnici biti i nedjeljivo, a uz to škole, osobito u manjim mjestima, teško će naći zamjenu za tako male satnice. Naravno tu su još i voditelji računovodstva, tajnici, ravnatelji, a ponekad i neki drugi nenastavni djelatnici, kojima nije moguće „skratiti“ radno vrijeme za onu količinu koliko sudjeluju u projektu EU. Nadalje u našim školama postoje i druge vrste projekata od onih strukovnih koje financiraju razna druga ministarstva /napr. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta/, pa razne TV kuće, banke i slično. Zatim su tu razni humanitarni, ekološki, odgojni, strukovni i drugi projekti koje provode djelatnici škola i koji su ponekad učinkovitiji od EU projekata (prije svega jer se neposredno provode u školama s većinom učenika), a za rad na njima se ne predviđaju nikakva sredstva, pa se njihovi provoditelji stavljaju u nepravedan, da ne kažemo, ponižavajući položaj. Ovdje treba spomenuti i razna natjecanja i smotre, prije svega LiDraNo, za koja nastavnici moraju u pripremi učenika utrošiti puno vremena, a za to isto tako nisu dodatno plaćeni, jer kroz eventualnu dodatnu nastavu (a koja je u satnici ograničena) to nije moguće kvalitetno provesti. Dakle ako se rad želi nagraditi, a to svakako treba, onda treba vrednovati svaki rad, a osobito onaj za kojeg su naši nastavnici školovani. /za EU projekte nisu/. Članak 107. zakona Dodati: (12) Ako se na natječaj ne javi niti jedna osoba, može se zasnovati radni odnos s osobom koja se nije javila na natječaj ugovorom o djelu. Obrazloženje: U određenim školama zaposlenici- predavači ne mogu sklapati ugovor o radu.(npr. Medicinske škole) Članak 31. izmjena Članak 108. Zakona (3) Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad. Stručni ispit može se polagati u 3 roka. (s tim u vezi treba mijenjati i Pravilnik) Obrazloženje: U osnovnoj školi stručni ispit se može polagati u tri roka stoga nema razloga da se to ne bi moglo učiniti i u ne bi i u srednjoj školi. Nije prihvaćen Nastavno na Vaš komentar na članak 75. Zakona, obavještavamo Vas da se u tom dijelu Vaš komentar odbija s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
527 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
528 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. U odnosu na članak 40. predlažemo: - brisanje stavka 7. koji glasi: „(7) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.“ - brisanje stavka 8. koji glasi: „(8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovog članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru“ Mišljenja smo da postojeća procedura tzv. prethodnog kandidacijskog postupka nije dijelom tradicije hrvatskog školstva, a prema našim saznanjima ne primjenjuje se niti kod izbora ravnatelja u ustanovama iz drugih djelatnosti pa kao takva nije na kvalitetan način zaživjela niti u praksi školskih ustanova. Također ističemo da bi ukidanje tzv. prethodnog kandidacijskog postupka doprinijelo daljnjem pojednostavljenju izborne procedure. Navedeno bi dovelo do manjeg broja ponavljanja postupaka izbora / imenovanja ravnatelja iz isključivo formalno pravnih razloga (greške u postupku), jer manji broj prethodnih postupaka sjenica, zapisnika i sl. smanjuje broj potencijalno formalno pravnih pogrešaka koje mogu biti od utjecaja na izbor kvalitetnog kandidata za ravnatelja. U svakom slučaju bespotrebno ponavljanje natječajnog postupka iziskuje dodatne troškove, dodatne poslove i gubitak vremena svih dionika i u konačnici mogućnost da se na ponovljeni natječaj više ne javi potencijalno najbolji kandidat za ravnatelja. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz donošenje odluka školskih odbora uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
529 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Predlažemo izmjenu članaka 126. aktualnog Zakona na način da poslove ravnatelja škole mogu obavljati i druge osobe koje prethodno nisu bile u sustavu odgoja i obrazovanja. (uvjet VSS 5 g. radnog iskustva) Obrazloženje: Zaposlenici školskih ustanova bolje poznaju rad i funkcioniranje školskih ustanova od ostalih, ali se postojećim zakonskim rješenjima šalje poruka da svi ostali građani RH, koji su stvarno sposobni uspješno voditi školske ustanove i profesionalno su se dokazali u nekim drugim segmentima (javnim ili privatnim), zapravo i nisu sposobni biti ravnateljima školskih ustanova i onemogućuje ih se u sudjelovanju na natječaju za ravnatelja. Sposoban ravnatelj može biti sposoban i u vođenju drugih javnih sustava, i obrnuto. Treba proširiti bazu izbora ljudi za ravnatelja, a ne suziti samo na obrazovni sektor. Ima puno primjera u javnom i privatnom sektoru gdje su na čelu ljudi koji izvorno nisu struka, ali su sposobni sa organizacijskim i intelektualnim kapacitetima, imaju diplomski ili integrirani studij i mogu donijeti kvalitetu obrazovnom sektoru. Nije prihvaćen U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja pa tako i njegovih kompetencija bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
530 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Na utvrđeni prijedlog članka 38. mišljenja smo da izmjene i dopune predložene člankom 38. a koje se odnose na članak 119. Zakona, trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. Predlažemo da broj članova školskih odbora ostane 7 (sedam) od čega osnivač imenuje 4 (četiri) člana, jednog člana imenuje učiteljsko, nastavničko odnosno odgajateljsko vijeće, jednog člana imenuje radničko vijeće i jednog člana vijeće roditelja. Predlažemo da riječ „samostalno“ odnosno „samostalno u pravilu“ ostane u članku 119. st. 1 podstavak 3. i podstavak 4. Višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka zakona. Do sada je Člankom 119. Zakona, propisano je da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, a što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakoniti i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće – u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. st.2) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. st.2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
531 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. U članku 14. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadržaj postojeće odredbe utvrditi da glasi; Iza članka 34. dodaje se članak 34.a i naslov iznad njega koji glase: „ Produženi boravak u školi Članak 34.a (1) Za učenike škole može se organizirati produženi boravak uz suglasnost osnivača. (2) Produženi boravak organizira školska ustanova, a može se izvoditi u školskoj ustanovi ii drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva. (3) Organizaciju i provedbu produženog boravka propisuje ministar pravilnikom.“ Nije prihvaćen Školska ustanova ne može biti odgovorna za provođenje produženog boravka u drugom prostoru.
532 Josip Markić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Predlažem da se u uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
533 Zlatka Korošec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
534 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
535 Josip Markić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
536 Josip Markić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
537 Ivana Grandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
538 Jere Bilan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
539 Jere Bilan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
540 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 21. Ad. 5. Prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom i izuzeće iz povjerenstva učitelja odnosno nastavnika koji je učeniku zaključio ocjenu s kojom je nezadovoljan Smatramo potrebnim u članku 21. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 76. ZOOSŠ-a dodatno urediti prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom te propisati da učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine, uz zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom,podnijeti zahtjev za izuzećem iz povjerenstva učitelja, odnosno nastavnika koji je učenika ocjenjivao tijekom godine i zaključio mu ocjenu kojom nije zadovoljan. Predlažemo da o zahtjevu za izuzeće odlučuje učiteljsko/nastavničko vijeće u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva. Isto smatramo svrsishodnim propisati i u članku 75. stavku 5. ZOOSŠ-a kojim se regulira ispitno povjerenstvo za popravni ispit. Navedeno predlažemo stoga što smo upoznati sa slučajevima u kojima je neprofesionalno postupanje nekih učitelja i nastavnika dovelo do pojave školske fobije kod učenika koji su zbog toga podvrgnuti liječenju i psihosocijalnoj terapiji i koji zbog toga nisu bili u mogućnosti na odgovarajući način prezentirati svoje znanje pred ispitnim povjerenstvom u kojem se nalazi učitelj, odnosno nastavnik koji je tijekom školske godine vrednovao učenikovo znanje. Napominjemo da je, u slučaju prihvaćanja ovog prijedloga, potrebno predvidjeti i pravo na pravni lijek učenika ili roditelja protiv odluke učiteljskog/nastavničkog vijeća o zahtjevu za izuzeće. Nije prihvaćen Navedenim bi se prijedlogom onemogućilo da u školama sa manjim